Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

skereozacija manjih varikoziteta. koji se mogu repenutirati i na ko`i. eradikacija izvora zaraze. na~ela medikamentozne terapije. intradermalni. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. te kondiloma perianalno i perigenitalno. terapija ulkus kruris. – timski rad. diferencijalni permiocitogram. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. provodna i regionalna anestezija. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. indikacije za biopsiju testisa. te indikacije za provo|enje operativne terapije. 7. 2011. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. mikrobiolo{ka. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. lije~enje podifi linom i drugo. – etika i propisi. 4. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. epidemiolo{ki pristup bolesniku. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. hiposenzibilizacija. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. te u dijagnostici. krioterapija. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. prick. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. izvo|enje testova (epikutani. duboke biopsije sa {avom. analize urina. incizije i probatorne ekscizije. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. – upravljanja sistemom. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . slanje materijala na pretragu. temeljna na~ela lokalne anestezije. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. proktoskopija. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. serateh. dijagnostika varikokele. izrada stru~nih mi{ljenja. pretrage ejakulata (fizikalna. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. virusnih. vrste transplantata.^etvrtak. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. temeljna na~ela terapije laserom. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. klamidija i mikroplazmi. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. terapija {oka. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. mikroskopska. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. izbor promjena za probatornu eksciziju. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. Ambulanta za alergologiju.

Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. dijagnosti~ke postupke (punkcije). Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. Krioterapija 11. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. 4. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. Elektrokoagulacija 9. – timski rad. Prick test 16. 2011. Scratch test 17. Provo|enje fototerapije (UVA. Epikutani test 15. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. status). Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. Vrsta 1. prehranu i kalendar cijepljenja. Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. – komunikacijske vje{tine. Probatorna ekscizija 7. – upravljanja sistemom. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. UVB) 12.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. – promocija zdravlja. Treponema palida u tamnom polju 4. – etika i propisi. 7. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. perinatalna . Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. Provo|enje terapije dermopanom 13. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. Termokauterzija 10. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja.

U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. tumori. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. kao {to su na primjer herniotomije. uklje{tenja kila. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. scintigrafi je. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. teratome. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). rana nekroektomija plastika po Thierchu). Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. uretera. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. 4.) Nadalje. pilorostenoze. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. posebno se educira u dijagnostici. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. neurohirur{ki. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. ileusi dojena~ke dobi. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. endoskopske i radiolo{ke melode. mekonijski ileus i dr. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. operativni zahvati na plu}ima i dr. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. torzije ovarija. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti.^etvrtak.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. promjene na plu}ima. ultrasoni~ne pretrage i dr. anorektalne anomalije. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. hernijacije mozga i ovojnica. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. resekcije `eluca. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. prirodeni i ostali hidrocefalusi. ahalazija. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. etiopatogenezu i patofiziologiju istih.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. principima multimodalne terapije (hemotera- . ileusi razne etiologije i dr. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. kao {to su npr. defekti o{ita. kao {to su malformacije prsnog ko{a. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega.).) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. halazija. 2011. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. U prvom redu u dijagnostici. 7. krivi vrat i dr. otapoze. provjerava program i izvr{enje istog. respiratorni distres. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. malformacije ki~menog kanala i dr. megakolon. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. defekti prednje trbu{ne stijenke. zbog visokog obolijevanja. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi.

virusologiji. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. hipospadija 5. . Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. cistostomija 2. 7. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. Tokom specijalizantskog sta`a.). suture `ivaca i tetiva 5. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. konzervativni i rani operativni pristup. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. radioterapija i dr.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. resekcija crijeva 5. obrada velikih rana 50. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. 4. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. endokrinologiji. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. fimoza 10. posebno transplantacijske hirurgije. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. kontrakture). repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. apendektomija 20. usnice i nepca. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. operativno 15). traheotomija 2. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. 2011. anus praetera 3. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. principe operacijskih metoda. retencija testisa 15. u{ke. endoskopske pretrage na djetetu. vaskularnim bolestima. hipospadije. Thischplastika 5. ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. torakocenteza i drena`a 4. Izvodi. pod nadzorom starijeg specijaliste. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. tumora ko`e i podko`ja i dr.

procjenjuje zdravstveno stanje populacije. 4. – metodologija nau~nog rada. – izbor kontrolne grupe.kako nezaraznih tako i zaraznih. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje. defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. 7. relativni rizik. – demografska i vitalna statistika. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. Tako|e je. trovanja hranom. – mjerenje u~estalosti bolesti. kvizovi. kontrolirati provo|enje tih mjera. savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. endokrine bolesti. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. – osnova mikrobiologije .izra~unavanje. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. seminari. – izolacija i socijalno distanciranje. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja. – etika i propisi. – istra`ivanje epidemije. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. vakcinacija. – op}a epidemiologija. 3. – bias i konfaunding. – komunikacijske vje{tine. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. stratifikacija. Teoretske osnove . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. NPV). i provjere znanja (kolokviji. te sam provoditi neke od tih mjera. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. – upravljanja sistemom. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. zoonoze. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka.odabrana poglavlja. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. skriningsenzitivnost. op}e i specijalne epidemiologije. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. dezinsekcija.Uvodni dio . – timski rad. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. karcinomi.38. modifikacija efekta. mjesto i uloga epidemiologije danas. vje`bi.^etvrtak. polo`i predvi|ene kolokvijume.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Drugim rije~ima. – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. stru~nih ekskurzija. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. epidemiologije. Izu~ava u~estalost. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. dizajn i analiza deskriptivnih metoda. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . 2011. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. – regresija i korelacija . – osnova interne medicine . standardizacija mortaliteta. UVODNI DIO . . predvi|eno je za individualni samostalni rad. tako|er. sparivanje ispitanika (matching). – osnova rukovo|enja u zdravstvu. dezinfekcija. te evaluacijom rezultata. – osnova infektivnih bolesti . specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava.03.01. – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka.odbrana poglavlja. – osnova pulmologije . PPV. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti.odabrana poglavlja. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. – nadzor u javnom zdravstvu. kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije.odabrana poglavlja. – primjenjena informatika . ali. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. seminara. i evaluirati rezultate. deratizacija. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. specifi~nost. – bioetika. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. Sastoji se od predavanja. – promocija zdravlja. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. – epidemiolo{ke metode: elementi.

a prema registrima bolesti. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama. – rad na istra`ivanju. – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. epidemiologije nezaraznih bolesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . i ostalo. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. ++ . – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – rad na istra`ivanju. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. kantonalnoj. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod.nije obavezno. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. 7. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. dijabetesa. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. + . Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. obradi.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.obavezno za sprovesti. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. Ovjeru polo`enog kolokvija. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – rad na istra`ivanju.obavezno za znati: . – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. tokom kojeg se. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. gdje god je to primjenjljivo. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. +/.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. pravilnici. obradi. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. – organizaciji obavezne imunizacije. nakon ~ega rangirana kao: +++ . gdje god je to primjenljivo. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj..va`no i obavezno znati. 2011. obradi. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. asistira i izvodi. 4. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. polo`en zavr{ni kolokvij. komunikacija i zagovaranje). – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. epidemiologije zaraznih bolesti. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.

bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti.primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. 24. 23. 50. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. 37. 7. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. 15. 13. 51. 41. Tokom sta`a. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. 42. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. {ifriranje. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. 49. crijevne zarazne + + + bolesti. 52. odnosno klinike. hemokultura 46. 22.komparativna analiza Unapre|enje registara . 18. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. 20. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. kolektivu. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. 39. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. Uzimanje briseva iz grla. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. – postavljanjem dijagnoze. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33.urinokultura. 19. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja . evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom.^etvrtak. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. 30. 31. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. + + + rubeola i druge) 3. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. 21. 28. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. 34. + + + + +/+ + + + 43. 27. HIV/AIDS. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. 36. 4. distribucija + + vakcina 6. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 16. 2011. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. 40. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje.) 2. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. 29. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja .) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih.unos. 44. – referiranja kazuistike. nosa i nazofarinksa 47. 17. i sl. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. . 14. koprokultura. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. 25. tuberkuloza. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 32.bilo da su epidemijskog karaktera. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. 26. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12.

analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. npr.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 69. karcinom plu}a. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . 64. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. vaskularnih bolesti. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. registara. astma. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. 7. posebno tuberkuloze. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 70. 58. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. – evidencije. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. 61. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. virusologije. rezistotipizacija. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67. fagotipizacija. 4. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. – na~inom uzimanja. 63. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. 2011. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. hibridizacija i dr. 59. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. 75. 57. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. parazitologije i imunologije . – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. 71. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – u~estalosti tuberkuloze. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.serotipizacija. 62.svaki u trajanju od po 15 dana. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. – evidencije. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. endokrinologije. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Pregled internisti~kog pacijenta 68. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. 65. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. registara. 56. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60.

Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. bunara. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . mjere varijabiliteta 80.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. bunara. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a.Centar za zra~enje. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1.{kolske kuhinje. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 85. te hemato-onkolo{kih oboljenja. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. grafi~kim paketima. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. statisti~kim paketima 82. – registara demografske i vitalne statistike. mjere centralne tendencije. 77. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 86. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.ukupno 20 dana. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. – unosa i upotrebe registara bolesti. 7. 89.^etvrtak. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. 76. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. restorana itd. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – evidencije. 90. 4. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. . registara. Statisti~ko opisivanje podataka . Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. 2011.

Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma. Banda`iranje i formiranje bataljka. . socijalnom. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.3 odre|ivanja. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Nefrologija. interne medicine Pulmologija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. psihijatrije. sportskih povreda. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – upravljanja sistemom. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 2011. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. – etika i propisi. Kineziterapija. interne medicine. – IT . Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. vokacijskom rehabilitacijom . FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. Pomagala. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji).OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti . Radna terapija.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. s posebnim osvrtom na proteze. – promocija zdravlja. Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. dijagnostika invalidnosti. – Kronaksimetrija . neurologije. Gastroenterologija. – Elektrostatus . – timski rad. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. elektrodijagnostika.3 odre|ivanja. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. pedijatrije. Hematologija.3 odre|ivanja.3 odre|ivanja. – komunikacijske vje{tine. Konzultacijski pregledi i evaluacije. Klini~ki sastanci. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Privremena proteza. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. 7. Radna terapija u rehabilitaciji. Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO .5 odre|ivanja. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana.krivulja . Edukacijske vizite. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. infektologije. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima. hod. radnom terapijom. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. gornjih i donjih ekstremiteta. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a.5 propisivanja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

Funkcionalne elektri~ne ortoze. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage. Radna terapija. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Prilago|eni automobil. Reumatoidni artritis. hroni~ni bronhitis. posebno roditelja. stenokardija. Socijalna i profesionalna rehabilitacija.2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. 2011.1 mjesec Pulmologija: Astma. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. Radna terapija. dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija. osovina i du`ina ekstremiteta. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena .2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. Elektroneuromiografija. Metode evaluacije artritisa.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . Infarkt miokarda. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala . Ostale metode fizioterapije. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) . Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. insuficijencija miokarda. Rehabilitacija nakon infarkta. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu . Bolesti mi{i}a. . Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . Sistemske bolesti veziva. Terapija bolova.5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija . Ekstrapiramidni sindromi.^etvrtak.2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. Artroze.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. socijalna i profesionalna rehabilitacija. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. alergija i anafilaksija. Polineuropatija. Ateroskleroza. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. ataksije. Metode dijagnostike artritisa. multiple skleroze. radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede.2 aplikacije. Periduralne i epiduralne infiltracije. Mjerenje opsega. amiloidoza. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline. Burger . Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati.2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . Prevencija dekubitusa. Kineziterapija. hematologiji i endokrinologiji.5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . 7. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze. Terapija spasticiteta. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Mjerenje mi{i}ne snage. Pomagala. Ortoze i druga pomagala. senzornih i emocionalnih poreme}aja. Invalidski sport. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju. parkinsonizma.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . Kineziterapija motori~kih ispada. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. M. plu}na fibroza. Kineziterapija. Rekonstruktivni operacijski zahvati. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. Ekstraartikularni reumatizam. deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba. Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . vaskulitis. 4.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Terapija spazma. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. Kolica. Paraplegija i tetraplegija. Cerebrovaskularni inzulti. Psiholo{ka.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti.3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . Bolesti donjeg motornog neurona.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Psiholo{ki. gastroenterologiji. Tumori mozga i ki~mene mo`dine. Terapija spasticiteta. Ankilozantni spondilitis. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. Postinfarktno stanje. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage .5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu . Radikularne lezije.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. Urodinamska obrada.

Mora savladati upale. kolposkopiju. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. testovi emocionalnog stanja. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. Operacije: 10 puta. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. ginekolo{ke onkologije. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. 4. 10 asistiranja kod serkla`e. – promocija zdravlja. Sinovijektomije. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. nakon visokog poba~aja. izvodi 10. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Patologija dojke – posebno skrining. 2 puta asistent. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. na odjeljenju. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. biopsiju. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. frakcioniranu abraziju. tumore. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. 5 izvo|enja iste. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. – etika i propisi. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. terapeutskih. histeroskopiju. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. – upravljanja sistemom. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. . 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. 10 puta prvi asistent. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Artroskopska biopsija i terapija. 2011. MRI. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. Principi interpretacije: CT. Kognitivni testovi. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. razgovori. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. 7. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. sam vodi 2 takva poroda. Amniocenteza: asistira 10. Prevencija nesposobnosti. aspiraciju cavuma uterusa. – komunikacijske vje{tine. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. Aloartroplastike. Posttraumatski stresni sindromi. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova.

OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. Fiziologija plodove vode. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. higijena trudno}e. Normalni i usporeni rast fetusa. stres) u postpartalnom periodu. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. Neplodni brak. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. Ginekolo{ka urologija. Detekcija karcinoma dojke. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. Vanmateri~na trudno}a. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. lije~enje i kontrole. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Prostaglandini u opstetriciji. normalne stanice. Opstetri~ke koagulopatije. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Hemoterapija genitalnog karcinoma. Perinatalna asfikcija ~eda. Prijevremeni porod i tokoliza. Sadr`aj obuke: Potrebe.^etvrtak. Ante-natalna dijagnostika. rutinska biometrija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Perinatalna za{tita. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. Karcinom vulve i vagine. Radioterapija genitalnog karcinoma. Planiranje porodice. higijena trudnice (li~na higijena. Uterina aktivnosti po~etak poroda. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. Fetalna maturacija. fetalni protok krvi. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Cainsitu. Upoznaje i savladava terapiju {oka. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. fetusa. cervikografija. uslovi stanovanja. Trofonlasti~ka bolest. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. 4. probleme peri i post menopauze. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. 7. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. poreme}aje menstrualnog ciklusa. najmanje 10 kod resekcije crijeva. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. zakonska za{tita trudnica. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. 2 puta samostalno {ije mjehur. Karcinom jajnika. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. Rh imunizacija. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. metode planiranja porodice. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. diplerska kolor tehnika. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. prognoza i terapija. ishrana. aspiracija materi{ta. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. Ginekolo{ke operacije. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. Karcinom vrata materice: oblici. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. kolposkopija. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. Endometrioza. te histolo{ka analiza fetalnih organa. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. radijacijska. ciljana biopsija. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. Karcinom trupa materice. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. EPH gestoze. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. Habituralni poba~aji. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. Kardiotokografija. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. vi{eplodna trudno}a. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. punkcija). Dijabetes i trudno}a. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. . invazivni Ca. planiranje porodice. te s na~elima. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. Uroinfekcije u trudno}i. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. punkcija. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. Preinvazivni karcinom vrata materice. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. 2011. Spolno prenosive bolesti. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. benigne. hemo i hormonska terapija. displazije. Post menopauza. mamografija. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. sterilizacija. 10 apendektomija i 10 operacija kile.

u trajanju od 1 mjeseca. air way. CVP. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. – upravljanja sistemom. 4. klini~ke. urogenitalne infekcije. 7. Ulcerozni kolitis. sepse. reanimacija. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . upalne bolesti centralnog nervnog sistema. Patogenetske. punkcija organa i {upljina. nuspojave. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. urogenitalne infekcije. (hemoterapija. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.2 mjeseca (hemoterapija. dijetni principi). Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. EKG i EEG. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Hospitalne infekcije. – etika i propisi. interpretacija serolo{kih nalaza. prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. osipne bolesti. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. respiratorne infekcije. LP. mijenjanje kanile. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. respiratorne bolesti. otoskopija. primjena parenteralne terapije. uroinfekti. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. primarna obrada rane). urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. rekto i kolonoskopija. infekcije u imunokompro- . II. hospitalne infekcije. ocjena radne sposobnosti. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. VI/2) . uvo|enje subklavia katetera. patolo{ke. etiolo{ke. urinarni kateter. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. respiratorne infekcije. Vje{tine: intubacija. vakcinacija. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. Vje{tine: parenteralna terapija. umjetna respiracija. problem lije~enja. Vje{tine: gastro. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. virusni i nepoznati). parazitarni.djece i odraslih. Op}i odjeli (I. terapija dehidriranog pacijenta. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS).Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. ko`ni dijagnosti~ki testovi. upotreba lijekova i nuspojave. – timski rad. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. higijensko dijetalne mjere. principi i vje{tine vakcinacije. – promocija zdravlja. ~itanje RTG slika. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. – komunikacijske vje{tine. uvo|enje urinarnih katetera. VI/1. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. 2011. Vje{tine: LP. principi antibiotske i hemoterapije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

sindrom malapsorpcije. trombocitopenija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). hipertenzija). ko`ni dijagnosti~ki testovi. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. testovi funkcije bubrega. dijabetologije i bolesti metabolizma. umjetna respiracija. gastroskopije. kateterizacija srca. {ok. imuni kompleksi. arterijska hipertenzija. polineuritisi. te UZV. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. tuberkuloza. `utica. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. imunolo{ki razvoj djeteta. mikarditis i perikarditis. nuklearna kardiologija. kaplji~ne …). intrakardijalna terapija. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. ~itanje RTG slika. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. osnove EKG u dje~joj dobi. anemija. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. konvulzije. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. sindrom vaskulitisa. prehrana. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. nefropatije. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. plazma stanica. hemostaza. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. 2011. uvo|enje privremenog pace maker. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. Vje{tine: parenteralna terapija. Dijagnostika (pregled mokra}e. kolecistitis. tubulointersticijske bolesti bubrega. mali hirur{ki zahvati. savremene metode u dijagnostici. urinar ni kateter. urolitijaza. reumatska o{te}enja. UZV) 2 mjeseca EKG. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. test optere}enja. punkcija perikarda. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. principi antibiotske i hemoterapije. Sjegronov sindrom. monocita. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. gastritis. akutne i kroni~ne upale CNS. tjelesnih teku}ina i ko`e. peritonitis: enteroragije. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. poreme}aji metabolizma. 7. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. b.^etvrtak. bronhiektazije. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. dispneja. ishemi~na bolest srca. poreme}aji hemostaze. Zadaci. EKG i EEG. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. Vakcinacije. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. reumatoidni artritis. ko`ni dijagnosti~ki testovi. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. malapsorpcija. biopsija jetre. akutne i hroni~ne upale plu}a. punkcija organa i {upljina. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. epilepsije. osnove elektromiografije. trovanja. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. endokarditis. kolonoskopija. bolesti grarkulocita. dijabetologije i bolesti metabolizma. ulcerozni kolitis. elektrolita i A. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. bolesti verka (verikoziteti. osnove EEG. hemoragije. sepse. dermatomiozitis. naj~e{}e anomalije srca. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. asistiranje kod traheotomije. imunolo{ke pretrage. Pulmologija (RTG. 4. koch.umjetno disanje . bolesti perikarda. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. iritabilno crijevo. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. limfocita. cerebralna cirkulacija. infekcija mokra}nog sistema. leukemija. bilijarnog trakta. gastrointestinalna alergija. punkcija organa i {upljina. glomerulopatije. bronhijalna astma. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. dijagnosti~ke metode (biokemijske. tromboflebitis. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. EKG i EEG. prehrana. urinu. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. transplantacija ko{tane sr`i. urinar ni kateter. imunolo{ke. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. radioizotopske pretrage. {ok. apendicitis. hipoglikemija nedono{}e. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. cor pulmonale. policitemija. LP. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. makrofaga. citolo{ke i histolo{ke pretrage). bolesti pleure i medijastinuma. hospitalne infekcije. osnove humoralnog imunog odgovora. bolesti slezene. mikrobiolo{ke. reanimacija. biohemijske pretrage. tetanus. opstrukcija mokra}nih putova. angiokardiografija. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. ratu i elementarnim nepogodama. bronhitis i emfizem plu}a. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. epilepsija. likvoru i tkivnim te~nostima). biopsija. toksikoza. nuspojave. jednjaka. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije.B statusa. LP. ventilacijska funkcija plu}a. sindrom glavobolje. reumatska bolest. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. poreme}aji frekverkcije i ritma. urgentni infektolo{ki bolesnici. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. ko{tane sr`i. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. (angina pektoris. nefropatije. polineneuropatije. sistematski eritemski lupus. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. ciroza. ~itanje RTG slika. bolesti jednjaka. indikatora infekta). diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. tromboembolije). radiologija u kardiologiji. mijelodisplazije. Vje{tine: parenteralna terapija. poreme}aji crijevne cirkulacije. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. crohnova bolest. ehoakardiografija i dopler. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. infarkt miokarda). urgentna stanja u neurologiji. `eluca i crijeva. transplantacija srca. nefroza. bilirubina. hepatitis.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

metode otkrivanja. nadalje prepoznavanju otrovanja. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. ekotoksikologija (uzorkovanje. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije.prepoznavanje otrovanja u djece. priprema biolo{kog materijala za analizu.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. tlu i biosferi. – komunikacijske vje{tine. 2011. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika .5 mjeseci 8. . ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva. – etika i propisi. dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). analiza otrova u zraku. . GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. prevencije lije~enja. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. – upravljanja sistemom. upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1. UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija. Nakon svakog boravka kolokvij. vodi. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). proizvodnji uporabi. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. 7. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. 4. – promocija zdravlja. upoznavanje tehnika dekontaminacije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. individualizacija terapije. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. Ambulanta .odjeli neuropedijatrije. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. – timski rad. pedijatrijske gatroenterologije. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. bioekvivalencija lijekova): .

kumarinske i trombolizne terapije. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. Upoznaje se sa metodama hemodijalize. sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. EDTA). Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. ferokinetike. mokra}ne be{ike (elektromiografija. radioizotopska metoda). Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. protrombinsko vrijeme. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. PSP test). vrijeme krvarenja. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. serolo{ke analize komplementa). biolo{ko. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. mjerenje rastegljivosti plu}a. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. alkalne rezerve. 2011. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. 7. test optere}enja). odre|ivanja pH krvi. osposobljava se za analizu. pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. plu}ne mehanike (penumotohografija. ehografija. procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). obilje`enim eritrocitima. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. trombocitnih faktora). odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. pletizmografija. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. 3.per os i tuba`om.^etvrtak. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. povr{inskih imunoglobilina V }elija). scintrigrafija bubrega. o ispitivanjima posttransfuzionih. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. imunofluorescentne metode. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. 7. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). odre|ivanje faktora koagulacije. biohemijske analize. sekrecije (klasi~ne metode. koronarografija. Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). 4. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. . test hemiluminiscencije). Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. intubacione i scintigrafske metode). registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. scintigrafija srca i njegovih {upljina. plazme. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. 5. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. 2. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. 4. 6. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. enzimopatija i hemoglobinopatija). bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. glumerularne filtracije (klirens inulina. radioaktivnim natrijumom i dr. amonijum hlorid. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. pojedinih hranljivih materija). tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. du`ine `ivota eritrocita. raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije.). ITV test. difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. PAH diodrast). angiografija. adhezivnosti. radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). inhalaciona scinigrafija plu}a). klirens ureje. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. 8. antipirinom. kreatinina. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. flebografija. pO2. radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija.). Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. laboratorijsko pra}enje heparinske. detekcija hemolize. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. viskoznost krvi). realna angiografija). interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. razgradnih proizvoda fibrina. radioimunolo{ke tehnike. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. vazoporesinski test. Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. gasne analize u mirovanju i ergometriji. odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. pCO2 baznog ekcesa).

poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). reografskim. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. endokrinologiji i bolestima metabolizma. biomagnetskim i imunopatolo{kim. Upoznaje na~ine primjene. dijagnostiku. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta.elektrofiziolo{kim (EEG. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. hromatografske. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 7. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. Prou~ava etiologiju. pulmologiji. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. izazvani potencijali i dr. radioimunolo{ke. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu.naro~ito koma. 4. upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. gastroenterologiji. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. citolo{ka. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. Upoznaje patogenezu. konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. alkalne fosfataze. kardiologiji. principe postoperativne njege bolesnika. zapaljenskih. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. . dehidracija. {titne `lijezde. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. neurohipofize . radioizotopske i radioimunolo{ke metode). – komunikacijske vje{tine. 9. paratireodinih `lijezda. imunolo{ka ispitivanja). opekotina.). SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . a posebno vaskularnih. nefrologiji. angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). akutnih delirijuma i konfuznih stanja. (odre|ivanje Ca. klini~koj alergologiji. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. crush sindroma. 2011. upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. Prati biolo{ke. test infuzije hipertoni~kih rastvora. pituitrinski test). osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze.dehidratacioni test. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. Sti~e znanja iz etiopatogeneze. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. Upoznaje postupke reanimacije.Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. farmakoterapiju i reanimatologiji. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. radioizotopskim (scintigrafija mozga. fosfata.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – separacija plazme . Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom. ukupni imunoglobulini. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. – mjerenje produkcije IL-1. lokalne anestatike. benigna monoklonska gamapatija). mije{ana bolest vezivnog tkiva. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. slezena. plazmocitom. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. PNjM itd. Sjogrenov sindrom). – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. alergijske gastroenteropatije. RF). – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. – etika i propisi. angioedem. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. krioglobulinemije). Njegenerova granulomatoza. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. 7. amiloidoza. – komplementa. hranom. – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. Reiterov sindrom. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC.seruma. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. – reumatoidnog faktora. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . . 2011. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). neutropenije i trombocitopenije. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. Valdenstromova makroglobulinemija. sistemski eritemski lupus. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. atopijski dermatitis. urtikarija. A. RAST). – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. ujedom insekata). ADCC. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. bolesti te{kog i lakog lanca. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. 4. dermatopolimiozitis. sistemska skleroza. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. neutrofilima i trombocitima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. – Behcetov sindrom. NK i LAK citotoksi~nost). – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. reumatska groznica. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. alergije izazvane lijekovima. krioglobulini). – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju.). limfni ~vorovi). – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. – imunofenotipizacija limfocita. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. imunoelektroforeza. preosetljivosti na aspirin).Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. alergijska bronhijalna astma. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. psorijazni artritis. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. – autoimunske i imunske anemije. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. ankiloziraju}i spondilitis. serumska bolest. anafilati~ka reakcija.^etvrtak. Cilj. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Con. – mjerenje produkcije LIF-a. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

37 sati 2.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko . terapija.37 sati 2. etiologija.55 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 .34 sata b3 . 5. Prakti~na nastava: 128 sati b1 .95 sati b2 . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1. operativne procedure kod povreda MFR. Teoretska nastava: 46 sati al . sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. 8.127 sati 2. dijagnostika. etiologija.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt. 6. Nastavna jedinica: etiologija. terapija.27 sati a3 . hitne intervencije 9.27 sati a3. urgentna stanja.27 sati a2 .239 sati b3 . simptomatologija.32 sata b3 . dijagnostika. 3. dijagnostika. Teoretska nastava: 91 sat al . simptomatologija. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1. 11. Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci.14 sati a2 .382 sati b2 .7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. klasifikacija. Nastavna jedinica: patofiziologija upale. lokalitet. Teoretska nastava: 46 sati al . 7. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. terapija.14 sati a2 .14 sati a3 .18 sati 2.41 sat a3 . Teoretska nastava: 136 sati al . klasifikacija. operativne procedure kod deformacije MFR. interpretacija.7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. etiologija.27 sati a2 . Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt.55 sati a3 .Teoretska nastava: 91 sat al .37 sati 2. Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. klasifikacija. dijagnostika. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.14 sati. Prakti~na nastava: 546 sati bi .14 sati a3. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 .7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad. Klasifikacija.34 sati b3 . terapija. 2011. sociolo{ko .68 sati b3 .27 sati a3 . Teoretska nastava: 50 sati al . simptomatologija. simptomatologija. 7.136 sati b3 . simptomatologija.54 sata 2. 10. terapija.72 sata 2.15 sati a2 . etiologija. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Edukacija sadr`i: 1.96 sati a3 .191 sat b2 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . simptomatologija.668 sati b2 . klasifikacija.89 sati b2 .96 sati a2 . terapija.27 sati a3 .27 sati a2 . dijagnostika.epidemiolo{ki zna~aj.20 sati 2. dijagnosti~na oprema. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . operativne procedure kod tumora MFR.68 sati b3. klasifikacija. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1.18 sati 2. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. rad na pokusnim `ivotinjama. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1. Nastavni predmet: Dijagnostika 1.28 sati Nastavna jedinica: etiologija. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . dijagnostika. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda.37 sati 2.fiziolo{ki aspekt. lokalitet.68 sati b3 . topografskoanatomski odnosi glave i vrata. 4. 4. operativne procedure kod upalnih procesa. operativne procedure kod oboljenja nerava MFR.41 sat a2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . Prakti~na nastava: 955 sati b1 . Teoretska nastava: 319 sati al .48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca.191sat . Teoretska nastava: 91 sat al .15 sati a3 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1. rad na le{evima.

principi asepse i antisepse. vrste transplantacije tkiva. simptomatologija. simptomatologija.54 sati 2. 2011. Teoretska nastava: 182 sati al . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec. Prakti~na nastava: 136 sati . Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.95 sati b2 .109 sati 2.191 sat b2 . Nastavni predmet: Ortodoncija 1.18 sati 2. trija`a bolesnika. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika. Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. klini~ka slika.287 sati b2 -102 sati b3. rad u operacionoj sali.14 sati a2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 546 sati bl . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2.21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. terapija. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. {ok.382 sati b2 . onkolo{ki problemi u ORL.72 sata 2.41 sat a2 . Teoretska nastava: 46 sati al .37 sati 2.7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije. 2. rehabilitacija. simptomatologija. terapija. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca. transfuziolo{kom centru. indikacije za ortodontski tretman.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja. Teoretska nastava: 136 sati al . 2.14 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .27 sati a3 .14 sati a3 .82 sati a2 . Prakti~na nastava: 637 sati b1 . zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji.^etvrtak. 3.446 sati b2.34sati b3. Edukacija sadr`i: 1. reanimacioni postupci.55 sati a3 .68 sati b3. terapija.159sati b3.18 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.55 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat al . 4. Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 46 sati al . Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2.34 sati b3.14 sati a3 . simptomatologija.37 sati 2.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike.82 sati a3 .95 sati b2 . Prakti~na nastava: 410 sati b1. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca. Edukacija sadr`i: 1. oboljenja nerava.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL. cefalometrijska premjeravanja. 4.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja. Teoretska nastava: 273 sati al . terapija. nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci.41 sat a3 . Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca. mikrovaskulami re`anj. oprema operacionih sala.136 sati b3. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.27 sati a2 .68 sati b3 . PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. Edukacija sadr`i: 1. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 7.

za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. uzimanje. komunikacija. – Profesionalna rehabilitacija. skrininga na alkohol i droge. – Medicina sporta. javno zagovaranje. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. nesre}a na poslu i bolest. periodi~ni preventivni pregledi. konzervisanje i distribucija krvi. vo|enje registara. vakcinacija i sanitacija. aktivan odmor. psihosocijalni faktori. ergonomija. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. komplikacije transfuzije krvi i derivate. 7. starenje i radna sposobnost. fiziologija rada i sporta. 2011. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. komunikologije i psihologije rada. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. psihologija rada i sporta. epidemiologije. rad u smjenama i no}ni rad. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. antistres program. epidemiologija medicine rada. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.34 sati b3 . organa i osteomuskularnog sistema. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. struktura. 4. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. savjetovanja i obuka. akutno otrovanje. statistike. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). – upravljanja sistemom. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). mjere prevencije. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. – timski rad. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). derivati krvi i supstituenti. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. smrtne povrede. – Urgentna stanja na radnom mjestu. – promocija zdravlja. inspekcije rada i uloga. konflikt i medijacija u konfliktu. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). preventivni pregledi. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. – komunikacijske vje{tine. informatizacija medicine rada i sporta. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. salutogeneza. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. – etika i propisi. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. preventivne aktivnosti. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. profesionalna patologija i toksikologija. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). – Epidemiologija i registri u medicine rada. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. principi toksikologije u medicine rada. ocjena privremene sprije~enosti za rad. higijene rada i sporta. procjena indeksa radne sposobnosti. vulnerabilne skupine radnika.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. tjelovje`ba i aktivan odmor. mjere suzbijanja alkohola. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. povrede na radu. fleksibilno radno vrijeme. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. podr{ka i regularan nadzor. b1 -95 sati b2 . ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . etika medicine rada. adaptirano radno mjesto.

pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. biti sposoban raditi timski. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. izradu. obuke. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. njegovoj porodici. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. odnosno mentor. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. 2. dijagnoze. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. biti sposoban definisati. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled.^etvrtak. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. evaluirati ih. rje{avati klini~ke probleme. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. 2011. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. posjedovati profesionalnost. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. 7. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. izvoditi prakti~ne procedure. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. sposobnost liderstva. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. procijeniti mentalni status pacijenta. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. vo|enja projekata i planiranja. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. provoditi savjetovanja. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. . ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. i 2. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. sposobnost prepoznavanja. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. intervenisati. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. 3. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. intervencije. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. 4. biti sposoban doprinijeti stvaranju. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. organizacije rada. II Analizirati uticaj {tetnosti. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je.

– konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. arhiviranje. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. ocjeni radne sposobnosti. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. procjenu osoblja. stru~nih udru`enja i projekata. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. – doktorom medicine. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. – ostalim ustanovama. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. 7. procesa ugovaranja. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. kao posmatra~i. – procjena rizika radnog mjesta. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. timskog rada. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. vje{tina pregovaranja. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. strate{kog planiranja. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. 4. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. – analiza PEF-peack flow . 2011. podr{ke i liderstva. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. – procjena organizacije rada. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . – inspektorima za{tite na radu.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. bolovanja. – medicinskim vje{tacima. te drugih administrativnih poslova. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. epidemiologiju profesionalnih bolesti. pripreme poslovnog plana. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. a posebno kompjutersku obradu podataka. nadzora. Specijalizanti mogu. analiza kolornog vida. rad u wordu. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. liste. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. – srednjim {kolama. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. ozljeda na radu. upravljanje osobljem.

primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. K. joni Na. izgled. glutamiltranspeptidaza. ureja. malat dehidrogenaza. piruvat. pH. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. bakterije. plamenih fotometara. kreatinin. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. molaritet krvi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. titrabilna kiselost. vidljivi sastojci. pH vrijednosti. skrob. laktat dehidrogenaza. – promocija zdravlja. mucin. Cu. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. glukoza. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. aspartataminotransferaza. kolorimetara. azot iz ureje (BUN). laktat. mokra}na kiselina. mi{i}na vlakna. A. 2. – timski rad. izgled. . Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. ukupni aceditet. Benze-Jones-ov protein. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. K. ukupna kiselina fosfataza. – komunikacijske vje{tine. kreatinin. pH vrijednost. krvi. HDL-holesterol. pH. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. mlije~na kiselina. alaminaminotransferaza. boja. slobodna i vezana HCL. spektrofluorimetara. bolirubin. – etika i propisi. fosfati. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. ukupni lipidi. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije.^etvrtak. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. preparacionih i ultra-centrifuga. hemoglobin. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. Ca. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. a-amilaza. `u~ne kiseline. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. eritrociti (svje`i i blijedi). 7. mokra}na kiselina. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. cilindri. leuzinamino peptidaza. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. Ca. tehni~kim karakteristikama. bikarbonati. fibrinogen. kosistencija. Mg. hemoglobin. albumin. spektrofotometara. molalitet. Mg. glukoza. trigoliceridi. hemijska analiza `u~nih kamenaca. fluorimetara i denzitometara. butirilholinesteraza. benzidinska proba. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. Eksudati. vitamini. krv. mukopolisaharidi. K. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. – upravljanja sistemom. LDL-holesterol. VMA. joni Na. sulfati. 2. tehni~kim karakteristikama. `u~ne boje. joni Na. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. aparatima i instrumentima. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. kristali. 5-HIAA. aldolaza. proteini. serum plazma: volumen krvi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. elektroforeza proteina. mokra}na kiselina. Tako|e. urobilin. piruvat kinaza. mogu}nostima rada. holesterol. urobilinogen.152-holesterol. hemoglobin. diamino oksidaza. kreatin kinaza. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. Cl. krv. Sediment urina: epitelne }elije. Obu~ava se da pravilno koristi. boja. 5-nukleotidaza. pregled sediment. izolaktat dehidrogenaza. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. ukupni proteini. specifi~na te`ina. boja. ureja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. masti. ketonska tela. ukupni urobilin. Cl. glukoza. Feces: boja. izgled. izgled. proteini. lipoprotein lipaza. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. proba sa gvajakom. mogu}nostima rada. Cl. hemoglobin. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. mioglobin. transudati. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. aminopeptidaza. hemoglobin. 4. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. 2011. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . katalaza. krv. paraziti. Op}i specijalisti~ki sta` 1. Tako|e. Urin: volumen za 24 sata. pregled sedimenta. Fe. acetilholinesteraza. elektroforeza proteina. direktni i indirektni bilirubin. pregled sedimenta. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. fostor. urina. leukociti. ukupni.

prepoznavanje elemenata na razmazu. 5. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. 4. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. 6. spektrofluorimetrijske. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. samoza{titi i za{titi radnog prostora. Tako|e. beta i gama zra~enje). Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. Tako|e. 7. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. pravljenje razmaza krvi. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. Tako|e. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. 2011. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. B. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. `u~nih puteva. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. bojenje preparata razmaza krvi. neuroleptici. anti-epileptici. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. lu~enja i djelovanja hormona. antidepresivi. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. hematopoeze i hemostaze. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. 3. serumu. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. urinu. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. 2. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. 4. na~inu ~uvanja 153 . Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. 7. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. . Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. plazmi. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu.radioaktivnih supstanci.

izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije . Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena.^etvrtak.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. reanimaciju i intenzivnu terapiju. 2011. reanimaciji i intenzivnoj terapiji. Tako|e. 8. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije .BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . 7. – timski rad. Tako|e. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . 4. – etika i propisi. – komunikacijske vje{tine. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv. – promocija zdravlja. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. U toku prakti~nog rada. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. reanimaciji. urin). Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja. – upravljanja sistemom.klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje . hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno.

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. – timski rad.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . CPU. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Predavanja. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 . (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. UVODNI DIO Uvodni dio .Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Nakon provedene edukacije. diskusije sa mentorom A2 . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. . – promocija zdravlja. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . 2011. 7. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . – upravljanja sistemom. 4.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. – etika i propisi. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. – komunikacijske vje{tine.

2. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 7.3. 3.5. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.4. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.7.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta.8. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL.^etvrtak. 2011. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. 4. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.6. 3.

48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . planiranje tro{kova laboratorija itd. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.te njihovom svakodnevnom upotrebom. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. . – promocija zdravlja. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. bilo individualno. 7. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. pridonio razvoju ove specijalnosti. ~uvanje povjerljivosti informacija. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama.baze podataka. bilo kao ~lan tima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. sastancima voditelja laboratorija. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. priprema poslovnog plana.strate{ko planiranje. Sticanje trajnih navika ~itanja. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. – komunikacijske vje{tine. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. te drugim sastancima lokalnog tipa. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. Internet itd. Nakon zavr{ene edukacije. 4. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. 2011. programa za statisti~ku obradu podataka itd. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. – etika i propisi. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru. Nakon provedene edukacije.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija . te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. pretra`ivanja litrature. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. – timski rad. te upotrebu baza podataka. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. – upravljanja sistemom. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i.

Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. mikroskopom s tamnim poljem. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. poznavati automatizirane. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. odjeli za transplantaciju. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. poznavati {iroku paletu selektivnih. 4. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. te prepoznati mogu}e artefakte. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka.: eza. uklju~uju}i atmosferske uslove. optimalnu temperaturu. kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. ~uvanja. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. prikazi slu~ajeva. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. itd. pipeta). oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. te njihovo podrijeklo. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. te pravilno koristiti njihove usluge. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. principe identifikacijskih podloga. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. 7. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. biti upoznat s bolni~kim odjelima. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja.kontrastnim mikroskopom. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). pregledavati obojene preparate. i fluorescentnim mikroskopom. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. kao i u edukaciji svih . te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. ELISA. klinika za ko`ne bolesti. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. bolnici. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). izvoditi rutinske tehnike bojanja. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. fazno . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. latex aglutinaciju. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). Po zavr{etku specijalizacije. te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu.) tamo gdje takvi odjeli postoje. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. preko kultivacije. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. daljnjeg testiranja. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza.: velike vizite. preuzimanja. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka.difuzije i zona inhibicije. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. kao i testove za brzu dijagnostiku.^etvrtak. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. infektivna klinika. laboratorijskog pribora. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. 2011. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. pedijatrija.

Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. fiziologija i genetika. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. principe imunizacije kod virusnih bolesti. RVK. poznavati osnove informati~ke tehnologije. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. 7. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . dijalizu itd). NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. transplantiranih bolesnika. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. interpretirati rezultate.: preporuke koje se odnose na MRSA. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. precipitacija. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. ]elijski imunitet. poznavati osnovne statisti~ke metode.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. klasifikacija i metode tipizacije. Imunost na infekciju. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. te metode njihove kontrole. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. 2011. bolni~ke apoteke. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Humoralni imunitet. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. Nespecifi~ni imunitet. taksonomija mikroorganizama. te njenu pravilnu primjenu. Imunolo{ka preosjetljvost. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. pra}enje rezistencije na antibiotike. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. 4. upravljanje osobljem i administrativne poslove. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. dezinfekciju. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. Western blot). metode spre~avanja razvoja rezistencije. antimikrobni lijekovi. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. a osobito kompjuterske obrade podataka. trudnica. Gra|a i svojstva protutijela. mehanizmi obrane doma}ina. te praonice rublja. te postupak kojim se licenca pribavlja. vode i zraka. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. ELISA test. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. hemaglutinacija. te obradu podataka prema tim protokolima. Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. Imunodeficijencije. te na klini~kim odjelima. Komplement. upoznati principe izolacije bolesnika. direktna i indirektna fluorescencija. patogenost mikroorganizama.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 .

Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. 7. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. Neurhirurg je. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. elektrcmiografije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. me|utim. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. operacije cerebrovaskularnih anomalija. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. gornje i donje vilice. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. osnovne elektroencefalografije. Pored navedenog operacijskog programa. 2011. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. kao i dijagnostiku i terapiju. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. – upravljanja sistemom. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. – timski rad. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. Neuroradiolog postao je suveren. – promocija zdravlja. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. kompjuterski tomogram. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. a posebice karoti~kim arterijama. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. 4. nalaz nuklearne magnetske rezonance. OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. neurofiziologije. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. engleskim ili njema~kim.^etvrtak. – etika i propisi. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . – komunikacijske vje{tine. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke.

Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. utvr|ivanje mo`dane smrti. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. uz lije~nika specijalistu.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – angiografska obrada. – komunikacijske vje{tine. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . – upravljanja sistemom. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. – promocija zdravlja. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. klini~ka obrada. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. planiranju dijagnostike i terapije. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. Anamneza. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. radiologije. 4.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. komatozni bolesnik. 2011. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. 7. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. vr{enje svih postupaka reanimacije. – etika i propisi. evaluacija i postupci odr`avanja. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. izvo|enje neurolo{kog pregleda. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti.

uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. magnetske stimulacije. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. 2011. Analiziranje EEG-a uz pomo}. neuromi{i}nih bolesti. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. EMNG. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. Elektrodijagnostike epilepsije.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). radiologom i imunologom. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. Indikacije za specijalna snimanja. nistagmografije i dr. neurolo{ki pregled djeteta. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. 7. vrste. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. evoriranih potencijala. U~enje tehnike vremenske. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije. liolter EEC-a. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. EP) i dje~je neurologije. artefakti. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG.^etvrtak. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . uvjeti snimanja. 4. prostorne i frekvencijske analize EEG-a.5 mjeseci. brain mappinga.

Op}a hirurgija – . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. radiobiologiju. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. cerebrovaskularnih bolesti. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. 2011. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. elektrokardiograma. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. – upravljanja sistemom. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. – promocija zdravlja.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. UVODNI DIO specijalizacije . dozimetriju i za{titu od zra~enja.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. 4. – etika i propisi. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 7. poznavanja laboratorijskih testova. likvor dijagnostike. Interne medigastroenterologija. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. – timski rad. Bolni~ki odjel endokrinologija. cine nefrologija. neuropsihologije i sl). Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1.

Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. tromoscintigrafiju. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. . . radioizotopsku scisternografiju. . radioimunolo{ke metode. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. pedijatrijsku nuklearnu medicinu. endokrinologije.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. hematologije. pravljanje osnovnih rastvora. ispitivanje periferne cirkulacije. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili.Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. scintigrafiju. pra}enje efekata izotopske terapije. in vivo i in vitro. inkubiranje. hemodinamska ispitivanja. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. terapijsku aplikaciju. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. placenta). hipofiza.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize. 7. regionalna pokretljivost miokardnog zida). izvo|enje i interpretaciju postupka. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). te~ni scintilacijski broja~i). gastroenterologije. pregled bolesnika. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. leukocita i trombocita. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. . 2011. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. slezine i dr. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida. Upoznaje se ferokinetikom. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. Za terapijske postupke odgovornost. funkcije l.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. testove.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija .Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. scintigrafiju kostiju i zglobova. urgentnu nuklearnu medicinu. ali pod nadzorom. . Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita.-perf. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. Odgovornost. . paratireoidne `lijezde. . nefrologije. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. nadbubre`ne `lijezde. `l. administraciju.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. ventilacija). primjenu radioimunolo{kih metoda. dozimetriju. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. scintigrafijom pankreasa. scintigrafiju.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga. ispitivanjem vitamina B. zna~i procjenu indikacije. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. . dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. scintigrafiju plu}a. gonade. uzimanje anamneznih podataka. kontejneri. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. pod nadzorom mentora. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. elucija generatora. voditelja jedinice i radili{ta. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima.k.^etvrtak. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. primenu radioimunolo{kim metodama. primjenom radioimunolo{kih metoda. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. tehnika rada s kalibratorom doza. 4. . radioizotopsku limfografiju.

1 11 . Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Asistencija keratoplastike. 4. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.abdomena 20 (S).rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). Tonometrija i tonografija. prot. YAG laser kapsulotomije. Tako|er. trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma. ali svakako trebaju kod njih asistirati. Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. . efek. Glaukom: Dijagnostika glaukoma. – komunikacijske vje{tine. Asistencija kod glaukomskih operacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.kostiju i zglobova 10 (S). . zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate. Konzervativno lije~enje glaucoma. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). Biomikroskopija panfunduskopom. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Asistencije operacije katarakte. Gonioskopija. . ren. – timski rad. – upravljanja sistemom.orbite 5 (S). Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . . OP]I DIO specijalizacije . 7. – promocija zdravlja.intestinuma i kolona 10 (S). plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. 2011. plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. – etika i propisi.

asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4.asistencija 20 – operacije glaukloma . – timski rad. Enukleacija bulbusa 5 operacija. – kompjuterizirana refraktometrija. – fitovanje kontaktnih le}a.asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija .^etvrtak. – pokus vida i Snellenove tablice. papilom.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. – aplanaciona tonometrija. – fluoresceinska angiografija. Neurooftalmologija s perimetrijom 1. Asistencije kod operacije ptoze. verruca i dr. – Ishihara tablice. . – kori{tenje prizmi. – elektroretinografija. – kolorimetrija. – komunikacijske vje{tine. – skijaskopija.). Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. pterygium. sinoptoforu. Asistencije kod operacija tumora vje|a. – gonioskopija. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. 7. . xanthelasma. Operacija strabizma 5-10 operacija. pleoptoforu i dr. odre|ivanje refrakcije.asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – adaptometrija. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. 2011. Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom. – primjena lasera (YAG i Argon). – ehosonografija. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. Asistencije kod operacija orbite. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. chordeolum. Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. dakriocistografija). – direktna i indirektna oftalmoskopija.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . Asistencije kod slo`enih oblika strabizma.asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma .). cista. – sinoptofor. – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma . 4. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. – pleoptofor.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija . – keratometrija po Javalu.

pravila asepti~kog rada. prelomi rebara i komplikacije. `ivaca. bolesti anusa i rektuma. bolesti crvuljka. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. intervencija kod balanitisa i parafimoze. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. koniotomija. intestinalne stome. hitne operacije na `enskim spolnim organima. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. digitorektalni pregled. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. sterilizacija. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. uspostavljanje venskog puta. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. cistoskopija. drena`a toraksa. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. varikoziteti i posttrombotski sindrom. pristupnika arterije i vene. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. tamponada nosa. urolo{ka endoskopija. anamneza i status vaskularnog bolesnika. perkutana cistostomija. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. postavljanje zavoja. hernije dje~je dobi. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. prva pomo} kod krvarenja. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. punkcije tjelesnih {upljina. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. tromboembolektomija i {av krvne `ile. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. upotreba monitora i respiratora. postavljanje `elu~ane sonde. dijagnostika i komplikacije preloma. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. traheostomija. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. davanje klizme. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. repozicija luksacija. – etika i propisi. dijagnostika i terapija {oka . akutni abdomen. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. 4. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. repozicija prijeloma. infekcije u hirurgiji. incizije i drena`e. upotreba instrumentarija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. tuma~enje vrijednosti CVP. hitne osteosinteze. ginekolo{ki pregled palpatorno. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. toaleta iritestinalnih stoma. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. operacije `u~nih puteva. mjesta ligature magistralnih arterija. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. 2011. blokada interkostalnih `ivaca. intravensko kaniliranje. reanimacija. osiguravanje venskih puteva. – promocija zdravlja. postavljanje sadrenog zavoja. amputacije. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. postavljanje nazogastri~ne sonde. lije~enje opekotina. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. hemoseparacije i autotransfuzije. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. hitne operacije u op}oj hirurgiji.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. repozicija hernija. hernije. ozljede tetiva i {ake. krvarenja iz probavnog trakta. drena`a prsi{ta. traheotomija. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. prepariranje). . ileus. preoperativna priprema i postoperativna njega. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. vrste rane i zarastanje rane. intubacija. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. ekstenzija preloma. upoznavanje instrumentarija u urologiji. postavljanje subklavija katetera. traheostomija. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa.reanimacija. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. {ivanje rana. hemostaza. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. 7. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. akutni pankrealitis. – upravljanja sistemom. anamneza i status hirur{kog bolesnika. ano-rektoskopija. kateterizacija mokra}nog mjehura. antikoagulaciona terapija.

Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. torakalne. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. traheotomija 1. polihemoterapija. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna. osteosinteze gle`nja 2. zglobova. tamponada rektuma. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . osteosinteze podlaktice 1. osteosinteze dijafize humerusa 2. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. kardijalne. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. plastike Achilove tetive 1. pseudoartroza.^etvrtak. urologije. osteosinteze distalnog kraja femura 1. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. osteosinteze proksinlalnog femura 2. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . kateterizaciji. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3. urodinamika i drugo. operacijski pristup na gu{tera~u 2. 2011. palijativna. operacijski pristup na suprarenalku 2. kostiju. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. radioterapija. hematurija. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. trahoestomija. pri operacijama kralje{nice. retenciji urina. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. olecranon) 2. osteosinteze acromialne luksacije 1. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. TNM sistem/ekstenzitet tu. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. podru~ja urgentne neurohirurgije. epididimitis.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . 7. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. stepen diferenciranosti terapija i prognoza. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. osteosinteze ru~nog zgloba 1. i njihova kombinacija/hirurgija. operacije na jetri svinje 3. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. osteosinteze dijafize femura 1. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. pri lije~enju prijeloma. osteosinteze patele 1. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. endokrina terapija. instrumentarijumu. temelji neurohirur{ke dijagnostike. te o operativnoj terapiji.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . imunoterapija/ rezultati lije~enja. abdominalne. Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. simptomatska. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. osteosinteze kostiju stopala 2. adjuvantna. tehnike u traumatologiji i ortopediji. vaskularne hirurgije. Nadalje: akutni skrotum. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . op}i principi neurohirur{ke tehnike.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . 4. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. diferencijalnodijagnosti~kim. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. rekonstruktivna/. osteostnteze lakta (Monteggina. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije.

kriptorhizam 10. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. drena`a toraksa 2. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. resekcija rebara 1. operacija cistoureteralnog refluksa 8. nefrektomija 2. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. traheostomija 2. {av i anastomoza krvne `ile 3. primarni {av ko`e 30. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. torakotomija (djeca. subduralni ili epiduralni hematom 2. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. obrada opekotine 3. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. transpozicijski re`anj 2. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. intubacija bolesnika na masku 2. fimoza 5. operacija fraktura 6. estetske. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. osteoplasti~na trepanacija 2. operacija hidronefroza 5. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. ugradnja Pace makera 8. presadjivanje ko`e 3. opskrba preloma kostiju lobanje 1. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. orhidopeksija 5. ureterotomija 3. {av mjehura. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. odrasli) 5. elektivna) 2. osteosinteza kosti ruke 3. – Megacolon congenitum. eksploracija skrotuma 2. hidrokela 2. oblikovanje slobodnih re`njeva 10.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. {av plu}a 2. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. odrasli) 2. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. preparacija ili punkcija periferne arterije 2.perkutana i otvorena 5. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. amputacija 4. reanimacija bolesnika 1. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. hitna ugradnja Pace makera 1. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. varikozne vene 2. varikokela. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. uretera i vrata mokra}nog mjehura. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. drena`a pleuralne {upljine 4. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. – invaginacije u dje~joj dobi. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. 7. Upoznaje i farmakologiju. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. drena`a perikarda (hitna. 2011. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. spinalna dekompresija 2. sternotomija (djeca. 4. lumbotomija 2. cistostomija . Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. torakatomija 2. va|enje torakalnih drenova 5. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. eksterna ventrikularna drena`a. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . valvularna hirurgija 15. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. tromboenmolektomija 2. intradermalni {av 10. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega.

. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. samoinicijativa je dobro do{la. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. Provjerava se njegov nivo klini~kog. obavljani seminari. pisanje radova. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. 4. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. – upravljanja sistemom. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). – timski rad. S druge strane. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 7. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. da je informati~ki obrazovan. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . pregledi literature.^etvrtak. Prva godina specijalizacije mo`e se. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. 2011. – komunikacijske vje{tine. sposobnost timskog rada. eksperimentalni rad. stru~nog znanja. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Tako|e.samo Klinika. – etika i propisi. da je predan poslu. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. Da bi osigurali gore navedene prioritete. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete.

kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. 7. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. mla|im specijalizantima.Dec Dec . vaskularnoj hirurgiji. te kroz rad na klinici i biblioteci.Sep Sep . problemima. intenzivnoj njezi i reanimaciji. diskusijama. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. U toku ove godine. sta`erima. i 5. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. sastanaka. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. Briga o bolesnicima na klinici.Mar Mar . obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. radiologiji. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. 10. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. reumatologiji. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. 3. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. 7. – promocija zdravlja. Da prisustvuje svim kursevima. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. Du`nosti: 1. novim prijemima. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra.Mar Mar .Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. 4. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj.Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. terapijom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. 2011. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta.Sep Sep . Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. 4. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. urgentnoj medicini/ traumatologiji. 6. 2.Dec Dec . 8. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. plasti~noj hirurgiji. . 8. 5. demonstracije studentima. 2. Detaljno studiranje svakog slu~aja. Na kraju prve godine. neurologiji I neurohirurgiji. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. 9. Prije odlaska ku}i svakog dana. Njegova odgovornost je organizacija vizita. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.

Dalje. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. 11. trauma. planiranje operacije (templating). G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. i 3. 12. Diskusiju vodi {ef klinike.). Prezentacije slu~ajava. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. Velika vizita: jednom mjese~no. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. 7. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. i{~a{enje. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora). dje~ja ortopedija i tumori. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. Kursevi dje~je ortopedije. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. 4. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. operacije u drugoj ustanovi i sl. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. preoperativno planiranje. Ortotika i protetika i sl. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. indikacioni sastanak. bazi~ne nauke. godini u toku redovnog stru~nog kolegija.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. konsultacije na drugim klinikama. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. spinalna hirurgija. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. Odr`ava se jednom sedmi~no. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. Prezentacija . sportska medicina. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. marta na petoj godini. zajedno sa disekcijom. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. 2011. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. 13. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. hirur{ki pristup. konzilijarni pregledi. {aka. stopalo. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. potrebna oprema i sl. sko~ni zglob. Prezentacija u junu (G5). a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. gornjih extr.^etvrtak. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. sedmici. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. Do 1. epidemiolo{ki podaci i sl. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima.5 sata. Kompletan manuscript predati do 1. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. diskusije. Oblasti koje pokriva: anatomija. velika vizita. Nakon radnog vremena. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. Diskusija. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije..

hirurgiju kranijalnih `ivaca. lije~enje opeklina. kraniograma. frenikus. CT glave i vrata . Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. rane i kasne komplikacije. stapedektomija. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. Endotrahealna intubacija. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. stroboskopia. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. – promocija zdravlja. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. EMR glave i vrata . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. respiratorne insuficijencije. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. strana tijela nosa.indikacije. Vje{tine: direktoskopija. citologija u ORL. princip tumorske hirurgije larinksa. leukoplakije. noduli. postintubacijski granulom. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. Obrada bolesnika. hemoterapeutski protokoli. dopler karotida i vertebralnih arterija. Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. komplikacije hemoterapije. o~itovanje RTG slika nosa. RTG pretrage s kontrastom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. 2011. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. tehnike laringealnim fiberskopom. emobilizacija. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. `drijela i larinksa. punkcije sinusa. operacije malatrezije zvukovoda. rinoplastika. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. postupak kod raznih vrsta rana. pareze i paralize glasnica. nadzor zra~enih bolesnika. atikoantirotomija. UVODNI DIO . CT-a. – upravljanja sistemom. – timski rad. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. statoakustikusa i rinobaze). 4. plastika rascjepa nepca i usne.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. otomikrohirurgiju. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). ciste. kongenitane anomalije larinksa. tamponada nosa. rinomanometrija. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. interpretacija. hirurgiju baze lubanje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. indirektna mikrolaringostroboskopia. alergolo{ko testiranje. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. mastoidektomija. testiranje funkcije larinksa. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. ORL u djece.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. indirektna i direktna laringomikroskopija. fenestracija. Sterilizacija. intratemporalna dekompresija facijalisa. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. subglotidni laringitisi. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. antrotomija. ultrazvuk glave i vrata. Asepsa i antisepsa. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. septoplastika. operacija egzostoze zvukovoda. sinehije. za{tita od zra~enja. lije~enje . Uvo|enje centralnog venoznog katetera. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. 7. mogu}nosti. – etika i propisi. inlerpozicijska stapedektomija. mogu}nosti. – komunikacijske vje{tine. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. osnove radioterapije. testovi fonacijske funkcije. Anestezija u induciranoj hipotenziji. edemi larinksa. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. benigni maligni tumori larinksa. rekurens. Reanimacija. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. operacija frontalnog sinusa. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. drena`ne operacije Menierove bolesti. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. infekcije. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. ventilacija bubnji{ta. akcesorijus. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. sinusa.indikacije. njihovo lije~enje i prevencija. miringoplastika. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. interpretacija. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. Prepariranje vene. endoaralni pristup.

tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. supraglotidne laringektomije. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. psihogena afonija. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. strana tijela u di{nim putevima. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. testovi fonacije. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. Za vrijeme specijalizacije. Vje{tine: audiolo{ki pregled. govorna audiometrija. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. govorna audiometrija. alergiju kod djece. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. subtotalna tireoidektomija. supraliminarna audiometrija. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. kao i tumori baze usne {upljine. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. mikrohirur{ka terapija facijalisa. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. hirurgija endokranijalnih implantata. Vje{tine: stroboskopija. spasti~ka disfonija. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. odnos slu{anja i govora. odabir slu{nog pomagala. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. hemoterapiju kod djece. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. odabir slu{nog pomagala. akusti~ke analize govornog signala. rezonancije i artikulacije. tj. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. tiroplastike. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. hiperkineti~ke disfonije. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. odnos fonacije. 7. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. jezika i orofarinksa. instrumentalno ispitivanje. ispitivanje sluha kod djece. rehabilitacija ravnote`e. aerodinami~ki testovi. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. mucanje. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. rezonancije i fonacije. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. adenoidne vegelacije. hiporinofonija. artikulacije i rezonancije. rje{avanje sinehija prednje komisure. holesteatom uha. tehnika audiometriranja. ~ela i obrve. osnove mikrohirur{ke tehnike. hirurgija {titnja~e tj. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. profesionalne disfonije. ocjenska audiologija. odstranjenje benignih tvorbi. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. ocjenska vestibulologija. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. subtotalne laringektomije. osnove otoneurologije. tiroplastike. tro~etvrtinske laringektomije. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. dijagnostikom. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. patologija fonacije. supraliminarna audiometrija. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. tumorske infiltracije karotide. elektrofiziologija slu{nog sistema. 4. rje{avanje laringealnih stenoza. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. lubanje. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. totalna tireoidektomija. aerodinami~ki testovi fonacije. Eustahijeve . kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. tehnike rinoplastike. audiometrijski scereening. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. dizatrije. bolesti larinksa i traheje. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. akumetrija. tonalna audiometrija. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. tehnike testiranja fonacije. laserska kordektomija. tehnika otoplastike. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. tireoidektomija s disekcijom vrata. 2011. teorije slu{anja. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. dislalije. osnove akustike. uvod u vestibulologiju. tehnika dje~je audiometerije. lubanje. timpanometrija. usporeni govorni razvoj. afonija. rehabilitacija sluha i govora u djece. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. malforacije nosa (antezije. rehabilitacija nagluhih. laringofisura. patologija. lobektomija. rhinolalia. rehabilitacija prostorne ravnote`e. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. rekonstrukcija defekata nosa. implantacijske tehnike. biopsija. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. uticaj CNS-a na govorni proces. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. liminarna tonalna audiometrija. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. spektralna analiza. juvenilni angiofibrom. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. procjenom operabilnosti. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. tumori gornjeg medijastinuma. hiperrinofonija. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. respiracije i rezonancije. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. ~ela i obrve. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. lije~enje vestibularnih poreme}aja.^etvrtak.

Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. – Molekularna patologija. i patologiju transplantacije organa). – – komunikacijske vje{tine. pregled jednjaka s fiberskopom. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. problem dugotrajne intubacije. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . `u~nih kanala. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. – Urogenitalna patologija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. operacije parotidne `lijezde. – Dermatopatologija. timparkoplastika. 4. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. vrat). 2011. citogenetike i molekularne genetike. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. internisti~ka patologija. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. imunofluoroscence. imunohistokemije. – Eksperimentalna patologija. intubacija. histomorfometrije. Cransbronhalna biopsija. – Op}a patologija. – Patologija jetre. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. fistule vrata. – Gastrointestinalna patologija. – upravljanja sistemom. – Kardiovaskularna patologija. timpanomastoidektonkija. stenoze larinksa i traheje.operacije tumora i apscesa vrata. umetanje i va|enje proteze jednjaka. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. patologija pleure i medijastinuma. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. te jednjaka i hipofarinksa. osnovnog znanja o histopatologiji organa. sa toksilogijom. – Forenzi~nu patologiju. cijevi. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. antrotomija. endoskopska adenoidektonkija. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. antroskopija. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. medijalne i lateralne ciste vrata. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). elektronske mikroskopije. adenoidektomija. traheotomija. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. 7. direktna laringomikroskopija. proto~ne citometrije. – promocija zdravlja. – timski rad. rje{avanje nosnih likvora. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. traheje i bronha. odstranjenje stranog tijela larinksa. i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. tonzilektomija. operacije nosnog septuma. – Patologija endokrinih `lijezda. – etika i propisi. histokemije. strana tijela bronha. mastoidektomija. neuropatologija. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. fistula. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. transtrahealna. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. hirurgija sfenoidnog sinusa.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. operacije {titnja~e kod djece. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. citopatologija. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. i pankreasa. – ORL-patologija (glava. – Nefropatologija. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. lateralna cerviktornija . stenoze jednjaka. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. bronhoskopija s rigidnim tubusom.

. – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. stani~nih kultura. . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). . . . . 200 . .5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. . . . . . . . imunohistokemije. . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . . Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. . od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. .^etvrtak. . te diseminacije bolesti. specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. 200 Limfti~nog tkiva . molekularne patologije. . . 0. Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. . . . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . . . . . . . . proto~ne citometrije. . . . . . Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . . . . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . reverzibilnosti. . . . .5 mjeseca Citopatologija dojke . ali su i sistemske prirode. . . . ultrastrukturna patologija . . . Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. . kosti. . – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. . . pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. . . . . . . . Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . . . . . . . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . . . . . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. . . . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. . . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). . Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . . . . . . . . . najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. hematopatologije. . . . . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . . U vremenu. . imunopatologija. . . . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . . . . . 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . . . . . . . . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. . . 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. . . . sa ocjenom aktivnosti. . . . 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. . . . dermatopatologija. Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. . . . . . . . . . . . . . . . . 2011. tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). 400 [titnja~e . . . . . . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . . . . Bolesti su ograni~ene na organ. . . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. . . . . . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . . . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. . . . . Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. elektronske mikroskopije. . . citogenetike. . . . . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . . . . . . dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. 300 Mekih tkiva. . . 1. . . . . 4. . . . . . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . . . . . . . . sa akcentom na imunopatologiju. – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . . 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. 100 Drugih organa . . 7. . . koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. . . . . . tumora mekih tkiva. . . . . . . .

. . . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. Metabolizam vode. . . Malformacija i funkcionalni poreme}aji. . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. . – promocija zdravlja. . Cisti~na fibroza. . enterokolitis. . Rast i razvoj. . . 3000 Plu}a . Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije.Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . . . . . Prevencija i lije~enje bolesti. . . . . . . . 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. . . . 200 Eksudati . . . . . Tumori abdominalnih organa. . . . Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. infekcije i parazitalne infekcije crijeva. Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . Avitaminoze i hipovitaminoze. . . . 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. . Splenomegalija. . . . – upravljanja sistemom. . . Peroralna i intravenska rehidracija. megakolon. . . . . . . . . . Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . . . . . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. . . potrebe u bjelan~evinama. . . 300 Drugo. Ulkus `eluca i duodenuma. . – komunikacijske vje{tine. . . . . . 4. 2011. . – etika i propisi. . celija~ni sindrom (malabsorpcije). . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . . . Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. mastima. . . Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. . . dijagnostika i prevencija. . . . . . 7. uglji~nim hidratima i vitaminima. . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. Bolesti jetre i `u}nih puteva. . minerala. Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. . . – timski rad. . .

Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. dojen~e. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece.^etvrtak. neonatologija. Embriopatije. ishrana i `ivot u inkubatoru. RTG grudnog ko{a. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. transkutane saturacije kiseonika. Transiluminacija. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. VSD. Ugro`eno novoro|en~e. Prakti~no izvo|enje. nefroze. lije~enje. biopsija bubrega. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. Hipertenzije u dje~joj dobi. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . Grijanje. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. Apgar score. 4. reanimacije novoro|en~eta. fizikalni pregled. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. rizici. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. pred{kolsko. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. reumatoidni artritis. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. nefritis. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. Primjena lijekova. Ventilacija balonom i maskom. Nedono{~e. hiperbilirubinemija. Malformacije urinarnog sistema. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. akutni i hroni~ni. Reumatska groznica. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. porodiljske traume. 2011. respiracija.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. Fiksacija tubusa. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. mjerenje pulsa. disritmije. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. kolagenose. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. urolitijaza. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. tubolopatije. nefrogene hipertenzije. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. 7. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija.B. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. Fiksacija.prakti~no izvo|enje . Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. Vje{tine: Upotreba grija~a. Metode pregleda urinarnog trakta. palpacija. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. cistopatije. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. njega. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. Perinatologija. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. prepoznavanje riziko faktora. fetopatije i njihova prevencija.sr~ane kateterizacije. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. posebno adenosina i PGE1. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji.

koagulopatije. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). palpacija. Znojni test. 4. interpretaciju acidobaznog statusa. procjena i ~itanje snimaka.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. TBC plu}a. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda.prakti~no izvo|enje. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. 2011. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. nadbubre`ne `lijezde. Uzimanje brisa nosa i grla. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. TIBC i UIBC . Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. hipofize. Anemije. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). epilepsije. 4. tumori mozga. alergijska oboljenja respiratornog sistema. atipi~ne pneumonije. perkusija. Bronhopneumonije. oboljenja perifernih nerava. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. Fe. bronhiektazije. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). Zna~aj genetskog savjetovali{ta. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. hemoglobinopatije. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. bronholava`a. Obstruktivni sindrom. miopatije. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. paratireoideja. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. HF) Insercija torakalnog drena. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. absces plu}a. Tehnika pregleda krvne slike. Ovladavanje osnovama genetike. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. cerebralne dje~je pareze i paralize. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. Obavezno se mora savladati: 1. Inspekciju BCG o`iljka. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. hromosomi i njihove aberacije. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. leukoze. posturalnu drena`u. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. 7. IMV. {titne `lijezde. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Terapija surfaktantom . spolnih }lijezda. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. neuroza i poreme}aji pona{anja. 2. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. vibracionu masa`u. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom.

Dje~ji ekcemi. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. CT. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. grla i nosa. Iskrivljenje ki~me. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. 2011. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. Bronhoskopija. Principi lije~enja. kulture PICC. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . atopijskog dermatitisa. deplazmatisanih eritrocita. Venerolo{ka oboljenja u djece. Sat O2.^etvrtak. psihoze. hemokulture. antigljivi~na za{tita. EHO. TA. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . Bolesti kostiju i sistemske bolesti. (izra`eno u parametrima >)Tax. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. traheotomija. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. povra}anjem. bilirubin. audiometerijske metode. Kutani alergolo{ki testovi. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. IgM. urinokulture. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. Lumbalna punkcija i pregled likvora. Strabizam i mogu}nosti korekcije. Nouron specifi~na esteraza. anafilakti~nog {oka. principi dijagnostike i lije~enje. primjena obloga. TV. LDH. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. Displazija i luksacija kuka. 4. Metode cijepljenja i vrste vakcina.osipne i druge. plazme. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. MRI. dojen~e. koncentrovanih trombocita. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. Metode desenzibilizacije. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. Alergijska oboljenja. Fe u serumu. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. anomalije polo`aja tijela i dr`anja. korekcijske vje`be. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. antibiotska za{tita. Cu u serumu. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. masti i kortikosteroida. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. alkalna fosfataza rezistencija. njega pacijenta. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. Principi terapije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. alergijskog rinitisa. 7. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. aktivna i pasivna imunizacija. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC.

Principi inferpretacije radiolo{kih analiza. 4. 7.).prirodna. poreme}aji ~ula vida. krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. urografija.). Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. sluha i smetnje govora. ponovni i ciljani. ultrazvuk. epidemiologija. energiji. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. Higijena zuba. Ustanove u za{titi djeteta. mortalitet djece. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. pokazatelji morbiditeta. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi. fetalni mortalitet. vrti}i. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. 2011. genoza. Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. Planiranje porodice. fertilitet.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . obdani{ta. anoreksija. pneumoencefalografija. prevencija i na~in skupljanja podataka. pasivni i aktivni imunitet. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. Organizacija za{tite djeteta u svijetu. pasa`a `eluca i crijeva.V. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. Sistematski pregledi prvi. subtrakciona angiografija i dr. mineralima i vodi. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. profilaksa i epidemiologija karijesa. vitaminima. Ishrana djeteta od 1-6 godina.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. apetit. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. termovizija. incidencija. gingive i higijena usne {upljine. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja . Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. Kolokvij. Hendikepirano dijete. fetalni i neonatalni traumatizam.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. Savremene digitalne tehnike (CT. Napu{teno dijete i adopcija. i dr. perinatalni mortalitet). Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. Etiologija. Registracije nalaza stanja zubi.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet. jaslice. vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). domovi. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . mortinatalitet. materinalni mortalitet. Vakcinacija.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. vrste cjepiva. Perinatalni problemi. Zna~aj nutricionih standarda (glad. Uticaj ishrane na organe usne {upljine.

Odjel za neurologiju Specijalni dio . – upravljanja sistemom. . – promocija zdravlja. . . . . o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. . . . . . . plu}a. . . . . . . 2 – anastomoze crijeva . lomova i i{~a{enja). – konzervativni tretman lomova i komplikacije. . – timski rad. . . Specijalni dio . . . . . o patogenim mikroorganizmima. bubrega i dijabetesa i dr. .tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija .~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. . . . . . . preponskog i femoralnog podru~ja. – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. . . . . . . Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. . . 2011. 6 – drugi zahvati . . preoperativno. sa protivmikrobnim lijekovima. Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. sa imunosupresivnim terapeuticima. . . . . . 7. . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. . – komunikacijske vje{tine. . . . . . . . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. . – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. – stafilokokne. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2 – pre{ivanje ulkusa . . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. . . . . . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. .ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klasifikacija povreda. . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . . . . . . . . . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. . . . – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. . trbu{nog zida. 10 – tretman dehiscencije laparotomije . . .^etvrtak. . 5 – operacije hernije . . panaricij (6). . . Savlada dijagnostiku. . – etika i propisi. 4. . . . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. . Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. . . – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. . . . . . . .

– terapija {oka i reanimacija. . – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . . . . . . . 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . . priprema. . . poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. bu|enje. . . . . . . . . premedikacija). . – infekcije kod povreda. . . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. . . . – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. . . . 15 – punkcije zglobova . . Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . . . . . – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. . . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa.dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . . . . . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . . . . . . . . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. . .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. . . . . komplikacije disanja. Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . . . . . . . . . . . defekti. . . . . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. 7. . . . . . masna embolija. . . . . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. neizlje~ivih bolesti itd. . . . 15 – repozicije lomova i imobilizacije . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). . postoperativni oporavak). 1 – fasciotomija . poreme}aj elektrolita. . . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . . . probavne smetnje. . . . . . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . . . . . . . . . . . . Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. mi{i}i). . . . . . . . . . . . . podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . . . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). . . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. . 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. tetive. . . Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . . . 2011. . – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. . . odr`avanje. . . . . . intubacija. – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. . . . – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. . . . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . . . – postoperativna njega.Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. . . . . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . . osteomielitis). . . . . . . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . . 10 – esharotomija . . . . . . .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . . registracija umrlih. . . . . . 4. . . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . . . . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . . . Administrativni poslovi. plu}ne i druge bolesti). . . . vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . .

dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. 2011.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije.^etvrtak. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni. onkologija 2 mjeseca – melanom. 4. tretman. Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. li~nih kostiju. Tretman akutnih stanja. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata. `ivaca. hemoterapija) – rak dojke (detekcije. nevusi. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti. krvnih sudova i kostiju.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. lomovi nosa.dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . keloidni. dijagnostika. sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija. problemi i na~in njihovog rje{avanja. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . 7. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki.ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva.

otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. Maksilofacijalna hirurgija.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju . preoperativna dijagnostika. plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana. plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija. plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika.Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki .Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta . 2011.Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija . 4. zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO . mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju. maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 7. .TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana . urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa.Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija . oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.

pregledom literature. plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. 7. urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO . – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta. istra`iva~ke bilje{ke.^etvrtak. maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu.5 mjeseci 1.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja. plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija. 4. – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije. spremanjem seminara. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija .5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika. palatuma – hirur{ke resekcije. – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi. pedago{ke. plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. te svoje stru~ne. seminari). PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija .ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija. specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora. ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor. 2011.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize .

preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje.1. 4. Tokom trogodi{njeg programa. – etika i propisi. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. – timski rad. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. 2011.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. – promocija zdravlja. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . – upravljanja sistemom. 2. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. 7. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. 2. pribli`no 48 sedmica godi{nje. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program.1 Porodi~na medicina 2. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. – komunikacijske vje{tine. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. 2. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. rade}i u manjim grupama. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje. spol i bolest. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. njegu ili palijativnu za{titu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant.1. Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. Program obuke A. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Teoretska obuka i) konsultacije.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. 2.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. Oni su osobni lije~nici. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio . sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema. njihove zajednice i njihove kulture. rade}i samostalno. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. psiholo{ke. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. socijalne. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob.

(lista tema za seminarske radove je u prilogu). Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana.5 mjeseca) Dermatologija (0.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0. kao i vje{tina rje{avanja problema. na sticanje klini~kih vje{tina. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. razvoja i primjene klini~kih puteva. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta.9 Kvalitet.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite.^etvrtak. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici.5 mjesec) Pulmologija (1. izvje{tavanja. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. medicine zasnovane na dokazima. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. Kvalitet. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. da izrade. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad.5 mjeseca) Endokrinologija (0. 2011. Pedijatrija 2 i 3 .godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. plasti~ne hirurgije i urologije. 7. op}e hirurgije. 2. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece. razvoja i primjene klini~kog audita. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. od novoro|en~adi do adolescenata. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. 4.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine.

Trogodi{nji nastavni plan i program .1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. 7. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. 3.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. 2. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva.1.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. 2011. 3. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika.1. organizovati seminare i voditi diskusije. konsultacija. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3. ukupnog trajanja 24 sata. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. 4. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A. sigurnost. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati. na .1. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom. Izjave WHO. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. (Izvori: document WONCA Europe. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. 3.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.

16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. 11. kontinuiranu za{titu odraslih `ena.2. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . informacije sa web-stranica. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. 3. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. 2. 16. obrazovanje pacijenata. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. 8. 12. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. kvaliteta. 7. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. 14. palijativna njega.pacijent. djece i adolescenata unutar njihovih porodica. 4. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. izuzev januara i ljetnih mjeseci. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces.1 Porodi~na medicina: 216 sati .1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. 1. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. promocija zdravlja. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. sadr`aja i korisnosti prezentacije. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. 18. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. 3. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. 19. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. racionalno kori{tenje vodi~a. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. 3. Tokom prve godine. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. A. prepozna. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike. 15. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. 4. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. 6. 2011. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. 7. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. briga o starijim. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. vje{tine i teoretska obuka 4. interna medicina. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. 5. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. 9. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. medicina rada. 2. 17. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. 3.2. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. mu{karaca i starijih osoba. prevencija bolesti. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. . S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke.^etvrtak. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. pokazuje vje{tine samousmjeravanja. obezbijedi odgovaraju}u. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. 10. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 13. kao {to je npr.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. 4. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje.

ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. indikacije za njihovu upotrebu. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. 4. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 7. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. 34. 27. 25.4 APD godi{nje A. 2. nevusa. 20. da dijagnosticira. cerviksa/vagine. 37. instrumenti za procjenu 5. kad je to potrebno. uretre. ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. nazofaringsa. C.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. 22.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. pokazuje razumijevanje principa primarne. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. procedure gerijatrijske procjene. neurolo{ka stanja kod starijih. 21. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. 24. tempiranog testa "ustani i kreni".2 Interna medicina 4. 36. 29. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 35. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. 2011. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. 6. 30. 7. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. 4. 31. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. 2. 3. 26. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. tretira i upu}uje. procijeni i tretira delirijum i demenciju. procjena opasnosti u ku}i. SC. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. 32. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. ko`e itd – injekcije: IM. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). 33. 23. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom.2. B. 28. Metode 1.

pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. dijagnosticiranje. vo|enje. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme.^etvrtak. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. C. B. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. B. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. 6. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. 3. spirometrija (opcijski) D. 4. 2. 4. B.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. savjetovanje i lije~enje pu{enja. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. plu}nih oboljenja i problema. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1.1-2 APD godi{nje A. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 2011. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. testiranje stolice na okultno krvarenje D.2. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. pokazuje razumijevanje indikacija. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. Metode 1. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura.2. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 7.3 Neurologija 12 sati . Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema.1-2 APD godi{nje A. uklju~uju}i: – glavobolja . 4. Metode 1. insercija nazogastri~ne sonde* 3. 7. hroni~na. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. 8. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. 5. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati . neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. . 2. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2.

ima znanje i sposobnosti da procijeni. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3. zasnovanu na dokazima. 4.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. pravovremeno ro|ene djece.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja.2.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. 8. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. 7. 2. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja.Broj 17 – Strana 78 4. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. primjena Glasgow skale kome D.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. 2. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. 4. poreme}aje te~nosti i elektrolita . virusne. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno.4 APD godi{nje A. B. 6. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. Metode – 0. 2011. 4.3. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D.

socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. C. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. 4. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. poreme}ajima u~enja u {koli. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. 7. frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. i{~a{enje. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju.^etvrtak. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. ko`e. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. hipoglikemiju. oka. frakture – povrede donjih ekstremiteta. i{~a{enje. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. 2011. Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. adolescentima i njihovim porodicama. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. B. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. nosa.

adrenalna kriza. poku{aj samoubistva. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. inflamatorna oboljenja utrobe. iznenadne konvulzije. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. C. pneumotoraks. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. akutna torzija testisa. ketoacidoza. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. dijarejalna oboljenja. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. glaukom. kobp. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. i aerosola – laringoskopija. akutni apendicitis. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. vaginalno krvarenje u trudno}i. pre-eklampsija. Urgentna medicina 24 sati . kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. upotreba ambu balona. gipsa kod uobi~ajenih povreda. nosa. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. hepa- titis.2-3 APD godi{nje A. 4. `utica. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. blokada – tamponada nosa. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. otitis media. akutni holecistitis/litijaza. gubitak vida. akutni uretritis. tireoidna kriza. opstrukcije. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. B. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. 4. . kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. imobilizacije. akutni epididimitis. poreme}aj acidobazne ravnote`e. ishemija mezenterija. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora.4. Paronyhia/urasli nokat D. infekcije urinarnog trakta. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. divertikularna oboljenja. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. perforirana viscera. uha. oka. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. fraktura. 7. hipertenzivna urgentna stanja. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. akutni epiglotitis. vaginalni iscjedak. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. o`ivljavanje. drugih supstanci. tromboza dubokih vena. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. akutni glomerulonefritis. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 2011. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. maske. ektopi~na trudno}a. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. astma. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. stabilizaciju. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. nestabilna angina. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. croup. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. transfuzione reakcije. sr~ani arest. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. miksedem. hiperglikemija. aneurizma aorte. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. akutni pankreatitis. hernije. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus.

hranjenju na bo~icu. kontracepciji. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama.1-2 APD godi{nje A. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. povra}anje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. 2011. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite.* – zna indikacije. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. itd. 7. 4. poziciju i prezentaciju fetusa. bol u le|ima. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. C.^etvrtak. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. Klini~ka sposobnosti. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus).) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. post-operativnoj njezi. i ektopi~nom trudno}om. zna~aj procjene rizika.5. tjelesnim vje`bama. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. inkompletnim/kompletnim abortusom. B. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. Ginekologija i obstetricija 12 sati . tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju. promjene ko`e. depresiji. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice.

– 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. 7. obrada povr{inskih rana. 2. 3. B. hematotoraks. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. D. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. potrebu za podr{kom. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju).Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. 4. karcinome itd.1-2 APD godi{nje A. C. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. 2011. obja{njenjima. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. farmakologiju. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. . prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. – poznaje indikacije. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. pokreti fetusa. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. ohrabrenjima. inflamacije i infekcije. kolostomiju. incizija i drena`a apscesa. – izvodi manje hirur{ke procedure.1-2 APD godi{nje A. Hirur{ke specijalnosti 12 sati .7. 4. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. amputaciju. – da prepozna.6. 4. kontraindikacije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. – obradi akutne povrede. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. prezentacija. uklju~uju}i: pneumotoraks. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Po zavr{etku specijalizacije. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. eksciziona biopsija.

2-3 APD godi{nje A. 2-3 APD godi{nje A. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. C. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. 4. D. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. 7. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. Kvalitet. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. B. sigurnost i akreditacija 12 sati. Javno zdravstvo 12 sati. C. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine.8. D.^etvrtak. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. 2011. 4. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana.9. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. 4.

izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 .3. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 7. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. 5. 5. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . B. procedure. Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. koriste}i standardizirane i objektivne metode.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja.4 .2. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. 5. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. 5.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela. 5.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . – ocjenjivat }e se sadr`aj. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. rade}i samostalno. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. 2011. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. – svaki specijalizant. prikupljanje. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. relevantnost i vje{tina prezentiranja.1. 4.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta. D. kvaliteta rada i prezentacije. klini~ki put. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). C. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet.

Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. 4. procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia. 2011.^etvrtak. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . a {ta nije. infekcije.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati. Superficijalne gljivi~ne. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . `eludac. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. 7. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. Plu}na embolija. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. jajnici. Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih . pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija.

PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. kriti~ka ocjena dokaza. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. Teme iz neurologije: 12 sati. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. pretra`ivanje dokaza na Internetu. vaginalni iscjedak. prijavljivanje incidenata. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. torzija. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. 12 sati. skrining. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. sigurnosti i akreditacije. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. 12 sati. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. dijabetes. 4. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. indikatori. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati. 7. pulmonalni problemi. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. kriteriji. analiza zna~ajnih doga|aja. politike i procedure. 2011. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta.

multidisciplinarnim timom. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). srednjeg i dugog trajanja). dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. statisti~ke evaluacije. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. 2011. kolegama. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja.^etvrtak.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. dnevne bolnice. eti~kim smjernicama struke. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. dje~ja i adolescentna psihijatrija. ~lanovima porodice. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. medicinske sestre. dnevni centri. formulisanja hipoteza. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. urgentnoj psihijatriji. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. psihoterapija. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. direktnu superviziju klini~kog rada. 4. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. psihoterapiji. stru~nu politiku. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. vrijeme za lije~enje pacijenta. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. radne terapeute. alkoholizam i druge ovisnosti. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. liason psihijatriji. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. drugim stru~njacima. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. osoblje s kojim . specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. lije~enje u ku}i. a odnose se na psihologe. forenzi~ka psihijatrija. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. stambeni programi). centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. socijalne radnike. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. forenzi~koj. komunikaciju sa ~lanovima porodice. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. 7.

Uz to }e se. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. farmakokinetske i farmakodinamske osobine. socijalna fobija). 2. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. – upravljanja sistemom. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. distimiju i ciklotomiju. vi{eporodi~ne grupne terapije.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. kao i komorbiditeta. bipolarni i unipolarni.2.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. senilnoj i presenilnoj demenciji.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. terapije. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. psiholo{ko-somatskim. Ad. farmakokinetika. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. Ad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije.3. tako|er.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.5. educirati u primjeni adekvatne terapije. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama.A. Ad. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. shizoafektivna psihoza. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj.4. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. odabir ovisno i klini~koj slici.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. – promocija zdravlja. te primjena socioterapijskih. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. – komunikacijske vje{tine. Ad. Ad. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. porodi~ne terapije. shizofreniformna psihoza. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva.1. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel. 7. pani~ni poreme}aj. sudjeluje u individualnoj. – etika i propisi. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. u trajanju od 3 mjeseca. preko dijagnosti~kih postupaka. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. 1. 4. sekundarne i tercijarne za{tite.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova.B. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM). Ad. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama.C. vikend bolnica. antipsihotici. Ad. – timski rad. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o . neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. dnevna bolnica za druge ovisnosti. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. paranoidne psihoze. sudjeluje u radu terapijske zajednice. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama. Ad. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. njihov odabir.) Upoznat }e se s klini~kom slikom. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca.D. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. fobi~ni poreme}aj. grupnoj.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. diferentnim.

hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. farmakoterapija. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. prihva}anje negativnih osje}aja. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. – Tretman i rehabilitaciju. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. – epidemiolo{kim. 3. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. nagla{avanje pozitivnih tendencija. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta.^etvrtak. 4. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). logopeda. . uklju~uju}i uloge psihologa. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. – Ranu intervenciju. defektologa. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. dobivanje i razja{njavanje informacije. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. 2011. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. 7. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. Osim navedenog specijalizant bi. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). upotreba nedirektivnog.

medijima. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. upu}ivanje. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. iz grupne terapije djece i adolescenata. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. kontaktu sa drugima i pacijentima. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. transer. srednjim medicinskim osobljem. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. 7. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. na~ine pra}enja. terapijske postupke. intervencije u krizi. inidikatore mentalnog zdravlja. te koordinacije terapijskim timom. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. otpori i njihove specifi~nosti). Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. lobiranje. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. rad u antistigma programima i kampanjama. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. te prilago|eno mogu}nostima porodice. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. timski rad i vo|enje u timu. – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. 4. sekundarnom i tercijernom nivou. 2011. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. kontratransfer. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. nevladinim organizacijama. hroni~nih. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. tehnike savjetovanja. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. sekundarnoj i tercijarnoj razini. defektolozima. upu}ivanje. psiholo{kim. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. vo|enje slu~aja. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). te postupke savjetovanja putem telefona. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. mehanizmi odbrane. ukupno 20 sati). {kolskim. socijalnim slu`bama. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. rad s porodicama korisnika. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. socijalnim radnicima. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). vje{tine rada u rehabilitacionim programima. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora).Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. 6. te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada .

– teoretski dio vezan uz prepoznavanje. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. trombocitopenije. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. plu}na embolija. arterijska hipertenzija. pulmologija: KOBP. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). – hitne psihijatrijske intervencije . demencije. 4. vanbolni~ki). – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. 3. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. 2011. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. upala plu}a. dijebetes. sr~ane aritmije. 4. suportivnih psihoterapijskih terapija. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. ishemi~na bolest srca.).) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. – vlastito iskustvo u grupi. intrakranijalna krvarenja. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. socijalni radnici. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. hematologija: anemije. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. kognitivno bihevioralne terapije. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. . psiholozi. – uvod u vremenski odre|ene. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). porodi~ne terapije. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. hipo i hipertireoza. sl. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. provjera znanja. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. akutni pankreatitis. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. leukemije. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. psihoaktivne supstance. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. tumori mozga. – samostalno. – provjera znanja. iznenadna smrt. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj. – klubovi lije~enih ovisnika. upale mozga i mo`danih ovojnica). – lije~enje ovisnosti u zajednici. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. – supervizije povr{inskih. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti.^etvrtak. O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. – provjera znanja. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. akutni holecistitis. okupacioni terapeuti i sl. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. traume mozga.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. psiholo{ki.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. kardiopulmonalna resuscitacija. epilepti~ki status. – vo|enje grupe ovisnika. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. 7. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. 2. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti. kardiologija: zatajivanje srca. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. feohromocitom.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. infekcije mokra}nog sistema. nefrologija: akutno zatajenje bubrega.

– terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. Strukturalne intervencije. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. hijerarhije. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. – osnove forenzi~ke psihijatrije. 5. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. kognitivni). stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. antidepresivi. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. – fakultativni programi. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. 2. – Formuliranje fokusa lije~enja. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. 7. – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. anksiolitici. – Upotreba transfera i kontratransfera. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji).Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. . – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. Porodi~na edukacija. 3. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. 4. te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. rje{avanje problema `rtvenog jarca. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. 2011. podsistema. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". bihevioralni. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. komunikacijskih kanala.

). hirur{kog odjela. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. – Odre|ivati tempo terapijskog rada. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. 6. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. – tretmanu bolesnog djeteta. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim.). SPECT i sl. organskim odjelima. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. intervencije u krizi. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. MR. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. 7. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. onkolo{kog odjela. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. psiholo{kim. transplantacijskog odjela. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. lobiranje. 4. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. medijima. prijemnoj slu`bi bolnice. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima). – teorijske seminare. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. 7. 4. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. Tokom 3. 5. 2011. nevladinim organizacijama. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. {kolskim. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). kao i unutar samog medicinskog tima. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja.^etvrtak. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. socijalnim slu`bama. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli.). DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. grupne psihoterapije. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. ortopediju.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. tuma~enjem rezultata. suicidalnih pona{anja. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. – upravljanja sistemom. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. – komunikacijske vje{tine. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. hirurgiju. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 2011. kontraindikacijama. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – promocija zdravlja.ventil. depresivnih stanja. – timski rad. 4. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. . OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. 7. hematolo{ku onkologiju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. liaison terapije. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. (m. reanimacijom. – etika i propisi. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

eksuflacijom pnematoraksa.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. pregled nefrolo{kog bolesnika. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. Asistencija u rutinskoj. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). acidobaznim statusom. tromboembolisam. tumor). konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. 2011. toaletom bronha. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. hipoglikemijama. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. fizikalnom terapijom u pulmologiji. Klini~ki i odeljenski seminari. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Nespecifi~ne bolesti bronhija. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. nuspojave. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. agranulocitozama i akutnim leukemijama. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza. Nuklearna onkologija i hematologija. jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. celularnih). Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. dijabetologije i bolesti metabolizma. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. enzimskih testova. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. plu}a i pleure. imunofenotipizacija. Funkcionalno ispitivanje bubrega. dijabetologije i bolesti metabolizma. odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. Urgentna stanja u nefrologiji. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. 4. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. hidronefroza. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. principe imunoflourescencije. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. principe i postupak hemodijalize. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. prikazi. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati pretragom urina. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. 7. intrakutanim testiranjima. antipiretska terapija i sl. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. citogenetika). Respiracijska insuficijencija. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.^etvrtak. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. interpretaciju rezultata. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. Asistencija u laparaskopiji. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). Pregled pulmolo{kog bolesnika. izvor neophodnih lijekova). akutnoj hipokalcemiji. Upoznati tehniku biopsije bubrega. tuma~enje baznih vrednosti hormona. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . Tumori u grudnom ko{u. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. op}a njega. cor pulmonale.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. hipoglikemiji.

Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. dekompenzacija hplu}nog srca. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. difuzija. traheotomija. te ostalih manjih zahvata. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. hiperreaktibilnost. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. mehani~ke ventilacije. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus. 7. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. komisiji za lijekove (1 dan). . krivulja protok-volumen. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. – upravljanja sistemom. komplianca. endotrahealna intubacija. cor pulmonale – bolesti pleure. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. hemoptoa. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. biopsiju pleure. eksuflacije. pulmonalna tromboembolija. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. postupci reanimacije itd. intubacije. pleure. otrovanja ihalacijom.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. ARDS.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu.5 1 0. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. – timski rad. ards. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. terapija kisikom. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. – etika i propisi. kao pleuralne drena`e. trahoetomija. pleuralne drena`e. ct plu}a. pneumotoraks. – komunikacijske vje{tine. u centru za lijekove (3 dana). distribucija ventilacije. 2011. 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). 4. – promocija zdravlja. perkutanu punkciju plu}a. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. dijafragme i medijastinuma. tomografija. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a.

Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. tuma~enje snimaka. normalni nalaz. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. ovarijuma. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. Tehnika snimanja MR. Cerebralna angiografija (indikacije. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. upale. snimak orbita. Tehnika snimanja. normalni nalaz. snimak baze lobanje. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. tuma~enje snimaka. Standardni presjeci CT lobanje. Indikacija za MR srca. Lumbalna radiokulografija. 4. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. cervikalna mijelografija. Automatske tamne komore. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). Rendgenski film. CT orbite. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. upalni. upale. trauma. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. aneurizme. anomalije. {titne `ljezde. tumori. Funkcionalna analiza mozga. indikacije i tehnika pregleda. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. metoda izvo|enja. CT larinksa. CT.^etvrtak. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. indikacije. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. indikacije. indikacije. . uretera. degenerativni i tumorski procesi. 2011. endokrinolo{ke bolesti. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. dojke. 7. v. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). metode pregleda. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. Rad u tamnoj komori. ST abdomena i karlice. upale. Arhiviranje digitalnih snimaka. metoda izvo|enja. podru~je primjene. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. tumori. indikacije. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. CT paranazalnih {upljina. Folije za skra}enje ekspozicije. abdomenskog prostora. trauma. A-V malformacija i fistula. utuerusa i jajovoda. upalni i degenerativni procesi. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). prostate. tumori). snimak piramida po Stenversu. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. CT piramida. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. indikacije. Drena`e: bilijarnog trakta. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. hidrocefalus. upale. tumori. endarteritisi. tumorskih krvnih sudova. anomalije. tumori. Upalni i tumorski procesi. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. podru~je primjene. indikacije. punkcione evakuacije. spinalna angiografija (a. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. mokra}ne be{ike i prostate. metode pregleda. CT farinksa. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. tumori. Dilatacije: jednjak. upalni procesi. adhezivne promjene. patologija diska. indikacije. karotidna angiografija/Seldinger. normalni nalaz. metoda izvo|enja. Ascendentna mijeloradikulografija. patologija korijena. anomalije. upale. metode pregleda. upale. varikokela. snimak facijalnog masiva. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. metode pregleda. a. Teleradiologija. Artefakti na rendgenskom filmu. renalna. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. CT mozga. tumori. vertebralna angiografija/Seldinger. tumori. snimak mastoida po Schulleru. trauma. metoda pregleda. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. normalni nalaz. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. indikacije. CT `lijezda slinovnica. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. `u~ne kesice i `u~nih puteva. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. ilija~na. Traumatski. trauma. Ure|aji za ehografiju. tumori). Tehnike izvo|enja pregleda. retroperitoneumskog prostora. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. jajnika. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. malformacije. lumbalna mijelografija. MRI (Magnetic Resonance Imaging). Upoznati se sa principima CT (computed tomography). tumori. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. MR i DSA. anomalije. malformacije vaskulitis. Sportske ozljede. CT hipofize. uterusa i dojke. PET (Positron Emission Tomography). Kasete. Dijelovi rendgenskog ure|aja. urinarnog trakta. Nefrostomija PTC. v. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. Descendentna mijeloradikulografija. metode izvo|enja. indikacije. paratiroidne `lijezde. tumori. Emboilizacija: u cilju hemostaze. metode pregleda. tumori. urografija. zglobova. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. koronarna. Angiodinografija. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. Doppler i color Doppler pregledi. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. Princip rada rendgenskog ure|aja. embolizacija). prednosti i manjkavosti. subokcipitalna mijelografija. prednosti i manjkavosti. normalni nalaz. metode pregleda. lumbalna radikulografija. Radiografski proces.v. biligrafije). tumora ko{tano-zglobnog sistema. opti~kih kanala. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. pankreasa. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. indikacije.v. karotidna angiografija/punkciona. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. malformacije. MR prikaz aorte. i. Svojstva rendgenskog zra~enja. testisa. Vrste rendgenskog ure|aja. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. tumori.

Perkurtana holangiografija. Ultrazvu~ni pregled kukova. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. duodenuma. CT kralje{nice. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. profilna. degenerativni procesi. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. upale. trauma. snimak {aka. snimci temporo-andibularnih globova. artrografije. kuka. CT mijelografija. snimak paranazalnih {upljina. ciljani snimak turskog sedla. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. malformacije. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. izvo|enje selektivne renalne angiografije. indikacije. metode pregleda. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . izvo|enje policistografije. lakta. ru~ja. `eluca. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. izvo|enje aortorenovazografije. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. kardiovaskularni sistem. Pneumoangiografija. Mjerenje veli~ine srca i aorte. snimak sternuma. degenerativni procesi. irigoskopija. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. snimak mastoida po Schulleru. snimak nosne kosti iz profila. indikacija. spazmi. snimci mandibule/telo i grane. Nativan snimak trbuha. snimak karlice. snimak piramida po Stenversu. Dijagnosti~ki pneumotoraks. tumori. kuka. 4. snimak facijalnog masiva. aorte i plu}ne arterije. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. ERCP. snimak orbite s lica i profila. Tvrdozra~na tehnika snimanja. aneurizme. trauma. anomalije. a. normalni nalaz. Tomografija plu}a i medijastinuma. Razumijevanje indikacija.v. izvo|enje i-v. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. upale. Aortografija. degenerativni procesi. 7. komplikacija i nuspojava radioterapije. tankog i debelog crijeva. Bronfografija. tumori. koljena. Koronarografija. Radiografija plu}a: P-A. anomalije. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. Indikacije za MR. Mikciona cistouretrografija. anterogradna pijelografija. snimak zigomati~ne kosti. snimci zglobova/ramena. snimak stopala iz 2 pravca. tuma~enje nalaza. fistulografije. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. snimci dugih kostiju. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. Kavografija. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. retrogradna pijelografija. snimak baze lobanje. metode pregleda. metode izvo|enja. sko~nog. tumori. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. koljena. Pneumomedijastinum. Ultrazvu~ni pregled abdomena. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. infuzijske urografije. ciljani snimak navikularne kosti. okluzivne bolesti. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. Selektivne i superselektivne angiografije. 2011. Splenoportografija. Peroralna holecistografija. bolesti bijele supstance. Radioskopija srca. Periferna angiografija. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. pregled gastroduodenuma. Limfografija. snimci sarkoilija~nih zglobova. upale. indikacije. venografija i flebografija. snimak lobanje po Taunu. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. infuzijska ili intravenska urografija. Angiokardiografija. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. Digitalna suptrakciona angiografija. lordoti~nom polo`aju.

ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0.5 Broj 17 – Strana 99 0. Radioaktivni raspad. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. Sistemi normalnih tkiva. 4. 7. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. Mikrotron. skriningu. Transdukcija signala. [ta je evidence based u radioprotekciji. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. O{te}enje DNA. Hereditarni tumori. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. Trodimenzionalno planiranje. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta.^etvrtak. provjera. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra.5 0. Linearni accelerator. Telekobalt aparat. Genetika malignih tumora. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Frakcioniranje doze u vremenu. – timski rad. Interpretacija i analiza. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. Fizika. Prevenciji. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. defini{e cilj tretmana. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. Djelovanje na }eliju. Brahiterapiski sistemi. Hirur{kom lije~enju. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. Virtualna i CT simulacija. preliminarni rezultati. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. Faktori mjerenja iradijacije. Efekat oksigena. – upravljanja sistemom. radijacijski modaliteti. Izvr{i procjenu prognoze bolesti.5 0. Ekvivalentna doza. kao i kombinovanom lije~enju. radiosenzibilizatora i radioprotektora. genska terapija. Odgovor tumora na iradijaciju. – promocija zdravlja. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. Principi conformal radioterapije i IMRT. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. GTV. Citostatska terapija i iradijacija. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji.5 0.5 0.5 0. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. Pilot studije. hemoterapiji. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. PTV i ICRU 62. snaga (power). Distribucija apsorbovanja doze. Popravak radijacionih o{te}enja. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. migracija stadija. Predvi|anje potreba u radioterapiji. tretman. validnost. procedure i tehnologija. LET. Metaanalize. Imaging orjentisana na proces (bolest). Molekularna onkologija. Europska legislative. Kako pisati. Prediktivni eseji. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). senzitivnost. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. Proliferacija. CTV. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. 2011.5 0. Krivulja pre`ivljavanja }elija. . Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). Ciklotron. Specifikacija ciljnih volumena.faktori mjerenja tkivne iradijacije. Provodi suportivnu njegu. Dizajn studija. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. Utvrdi. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Rizik indukcije sekundarnih tumora. Odre|ivanje ciljnog volumena. Sistemi solidnih tumora i leukemija. }elijska smrt. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . Specijalne tehnike (stereotaksija). Tipovi studija. Testovi signifikantnosti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Brahiterapija.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti.7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. – etika i propisi. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. Specijalni kolimacijski sistem. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. Krivulje pre`ivljenja. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. Imaging napreci i razvoj. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. Radioizotopi. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana.

4. Mikrocelularni karcinom. Sindrom gornje {uplje vene. Nazofarings. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. Krvarenje. vo|enje.3. imunohistolo{kih.3. upravljanje resursima) 3. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. Total skin iradijacija. Jetra i pancreas. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Mo`dane metastaze. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. citolo{kih dijagnosti~kih procedura.2. Testis/neseminomski tumori. Usnu {upljinu. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Finansiranje zdravstvene za{tite.7. Kolon/ rectum.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza.6. Kompresija ki~mene mo`dine. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. Total body iradijacija. @eludac. Leukemije. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4.5. Orofarings. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. Tanko crijevo. Posebno mjesto zauzima 3. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. Vaginu. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Uvodni dio . Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. PCA. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. komuniciranje. SOCIJALNA MEDICINA. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom. Ovarij i falopijeve tube.1. organizovanje. Metode pla}anja. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3.3. Ureter. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. Bilijarni trakt.1. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona . kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. Opstrukcije. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Anus. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Testis/seminom.4. Vulvu. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. Penis. 7. Bubreg. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. Hipofarings. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad. Non-Hodgkin limfomi. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih.2. Mezoteliom. Endometrijum. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. hemoterapijskim protokolima. Uretra. Mokra}ni mjehur. 4. 2011. Timomi i/ili medijastinalni tumori.

planiranje i ispitivanje ishrane. najva`nije tehnike istra`ivanja. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti.3. 4. mjerenje zdravstvenog stanja. baze podataka. izvori podataka i njihova vrijednost.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. ishrana. primarna zdravstvena za{tita. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. higijena naselja i urbanizam. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. – komunikacijske vje{tine. deetatizacija i decentralizacija. – timski rad. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. organizacija djelatnosti. zdravstveno stanje stanovni{tvo. analiza vremenskih serija. njihova primjena i evaluacija. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. HIGIJENA: ekologija. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. ustanova za pred{kolski uzrast. efikasnost.drvo odlu~ivanja. itd. 5. zdravstveno zakonodavstvo. dom zdravlja. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. zna~aj tehnologije za zdravstvo. metode procjene. higijena sela i privremenih naselja. Bolnica 1 mjesec. pisanje stru~ne publikacije. – upravljanja sistemom. analiza odlu~ivanja . multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. finansiranje zdravstvene za{tite. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. sistem odlu~ivanja. nabavka opreme. zdravstvena potro{nja. masovna nezarazna oboljenja. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. sanitacija sredine. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. analize sistema. atmosfera. 7. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. zdravstveni informacioni sistem. ostali nivoi zdravstvene za{tite. RUKOVO\ENJE. 2. nau~nostru~na literatura. kori{}enje zdravstvene za{tite. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. {kolska sredina. karakteristike stanja. indikatori. razlike u odnosu na druge sektore. zdravstveno vaspitanje . klasifikacioni sistemi. voda. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. faktori rizika. organizacione strukture. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. 3. modeli za predvi|anje. mentalna oboljenja. buka. rak. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. cilj i predmet mjerenja. osnovne klasifikacije. 4. sistem primarne zdravstvene za{tite. komunalna higijena. zakoni. 7. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. vi{estruka linearna regresija i korelacija. kontrola kvaliteta. pojam zdravlja i njegove za{tite. pravilnici i uputstva. kardiovaskularne bolesti. 8. zakonski propisi i sanitarna kontrola. karakteristike ishrane i uhranjenosti. evidencija i dokumentacija. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. bolni~ki sistem.crijevnih zaraza. Dom zdravlja 1 mjesec. PROMOCIJA ZDRAVLJA . socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. – etika i propisi. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. 6. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. reumatizam.^etvrtak. klasifikacioni sistemi. determinante zahtijeva. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. ekologija rada. analiti~ki i eksperimentalni. potrebe i njihovo mjerenje. izrada plana. – Priprema.multidisciplinarni pristup. 4. korisnik i njegova uloga. kontrola zdravstvene potro{nje. oblici pona{anja i njihovo formiranje. razvoj zdravstvene za{tite. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. deskriptivna statistika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. STATISTIKA: biostatistika. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . 2011. ekonomi~nost. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. odnosno specijalnosti: 1.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. unapre|enje zdravlja djece i omladine. procjena zdravstvene tehnologije. tehnologije planiranja. karakteristike zarazne bolesti . nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. kontrolni mehanizmi. deskriptivni. zdravstveno vaspitni programi. funkcionalne karakteristike sistema. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. – promocija zdravlja.

ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. prometnih nesre}a. nutritivne ozljede. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. nitrata i nitrita. 7. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. 4. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. sudbinom otrova u tijelu. anorganskih kiselina. asfikti~ke ozljede. – timski rad. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. na~ina pregleda osoba. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. silovanja. na~in utvr|ivanja trovanja. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . otrovnih `ivotinja. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. – komunikacijske vje{tine. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. identifikacijama u ratnim okolnostima. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e. – upravljanja sistemom. jetki otrovi. otrovnih gljiva. te odje}e i obu}e. psihi~ke ozljede. pesticida medikamenata. krivi~na odgovornost ljekara. fizikalne ozljede. Krivi~nog zakona Federacije BiH. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. organskih kiselina. metaloida.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. 2011. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. – etika i propisi.5 mjeseci 1. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. Zakona o krivi~nom postupku BiH. cijanidi. baza. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . alkohola. toksi~nih metala. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. protupravni prekid trudno}e. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. ~edomorstvo. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. – promocija zdravlja. organskih otapala. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. ovisnost o drogama i doping. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. deterd`enata. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u.

upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama . transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika. 7.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika. Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga. Transfuzijska medicina u .sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u. krioprecipitat. na~in uzimanja krvi i nuspojave. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica .transfuzijski testovi u dijagnozi. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . vrste.^etvrtak. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. – timski rad. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. crushsindroma. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. leukocita. Etiologija. Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. svje`e smrznuta plazma. 4. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. klini~ka slika.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. klini~ka slika i terapija .5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. – promocija zdravlja. Krvarenja: etiologija. albumini. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. imunoglobulini. OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. mikrobiolo{ki. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. trombociti.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . Autoimune bolesti. Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. – komunikacijske vje{tine. smrzlina itd. rok upotrebe.krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. – etika i propisi. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. trombocita) . Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. opeklina. propisi. Etiologija. na~in ~uvanja. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije .

plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. APTV. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. kemotaksa. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. 7. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. 4. 2011. te u hematolo{kom.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze.

paracetamolom. digoksinom. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. antidepresivima. gljivama. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. – etika i propisi. inhibitorima MAO. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. blokatorima kalcijevih kanala. – timski rad. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda.^etvrtak. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. etiologiju. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. antikolinergicima. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. salicilatima. stavove drugih kolega.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). nuspojave. kontraindikacije. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. dekontaminaciju ko`e i oka. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. opioidima. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. irigaciju crijeva. benzodijazepinima. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. 4. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. njegovoj porodici. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. 7. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena . dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. – upravljanja sistemom. plinovima. kolegama i ostalim stru~njacima . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. korozivima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. beta blokatorima. cijanidima. – komunikacijske vje{tine. alkoholom. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 2011. – promocija zdravlja. dijagnostiku.

indikacije. kuka. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. prsnoga ko{a. nefrolitijaze. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. akutnog glomerulonefritisa. indikacije. zdjelice. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. kontraindikacije i nuspojave. `u~nog mjehura. indikacije. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. 7. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. hematurije. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. 2011. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. 4. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. ki~me. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni.glave. infekcija urinarnog sistema. dijagnostiku. toplinskih gr~eva. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. komplikacije. zbrinjavanju. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. trbuha.

incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. rozeola. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. kandidijaza. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja.^etvrtak. ospice. pneumonije. razjasniti komplikacije. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece. 4. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. 7.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. skabijes. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. pitirijaza. varicele. 2011. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. sepse. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. uslijed ozljeda ili bolesti. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi.

intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . kontraindikacije i doze iv. distociju. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. prsnog ko{a. analgetika. distociju. pra}enje SV pritiska. neuobi~ajene prezentacije.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde. aorta. unutarnja jugularna vena. diferencijalnu dijagnozu. oralne kontraceptive. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora.`u~ni mjehur. opekotina. dijafragme. na~ine ventilacije. patofiziologiju. zaostali dijelovi. rupturu plodovih ovojnica prije termina. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije . kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . znakove. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija. vratne. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. 4. torakalne i lumbalne ki~me. 2011. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . poreme}aja acidobazne ravnote`e. endometritis i mastitis. prijevremeni porod. sedativa i mi{i}nih relaksansa.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. vi{eplodni porod. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka.monitoring EKG-a. klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. 7. prolaps pupkovine. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. abdomena. prsnog ko{a. koitus interuptus. pra}enje adekvatnosti ventilacije. inverziju uterusa.mozga. hidroelektrolitskih poreme}aja. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . fetalni distres. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. hormonalne injekcije. kondoma. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. pra}enje arterijskog tlaka.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka.

manuelne metode. 2011. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. glavoboljama.cervikalni. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . epilepsijom. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta . vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. 4. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. subarahnoidalni. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. TIA. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . neuromuskularnim poreme}ajima. postavljanje oro. 7. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece .^etvrtak. subduralni i epiduralni hematom.mo`dani udar. vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. klini~ku sliku.

sinusitis. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima . lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha. utapanje. zrakom i vodenim putom . majke i posteljice opisati uzroke.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. komunikacija unutar i izme|u timova. vrata. epiglotitis. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. laringitis. komunikacija u kriznim situacijama. 4. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. labirintitis. elektri~ni udar. faringitis. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. otitis. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. mastoiditis. 2011.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. `drijela.pacijenti i rodbina pacijenata.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. nosa. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. 7. op}e pothla|ivanje. uha. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . odre|ivanje stepena hitnosti. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. udar groma. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne.

– upravljanja sistemom.). te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. – komunikacijske vje{tine. anksioznost. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . medikalno lije~enje hipertenzije. ultrazvuk grafta itd. postavljanje centralnih linija za dijalizu. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. biopsija nativnih bubrega. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. obrada bolesnika. prevencija ostalih komplikacija itd. 4. nativni bubrezi. – timski rad.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. hirur{ko lije~enje hipertenzije. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. – etika i propisi. radiologiju i radioteraoiju. izvo|enje testova. 2011. UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. raspolo`enje. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. indikacije. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. sekundarni hiperparatireodizam. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. somatoformne. – promocija zdravlja. vaskularni pristup itd.^etvrtak. trankvilizatora. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. ordiniranje terapije. sedativa/hipnotika.

ureteroskopija. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. invinalna itd. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. perkutana nefrostomija. uretre. hernija. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. obrada – postupak i terapija (kolika. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. intravenskih linija. odabir davatelja u porodici. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. grading. parafimoza. retencija. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. te manji hirur{ki zahvat. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. mrvljenje kamenca u ureteru. refluks. koncepcija mo`dane smrti. orhidektomija. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. TUR mjehura. detamponada mjehura. hidrokela. ordiniranje terapije itd. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. hidronefroza. resekcija `eluca. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. mrvljenje kamenca u mjehuru. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. Endourologija u djeteta. hematurija. dijaliza i transplantacija. ostali abdominalni zahvati . limfadenktomija (retroperitonealna. "{evron" incizija. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. 7. Postavljanje proteza. perkutana drena`a apscesa itd.pankreas. akutni skrotum. staging. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. endoskopija. donja medijalna incizija.) Vje{tine: lumbotomija. 4. 2011.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. TUR mjehura. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. slezena itd. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. reponiranje parafimoza. prostate. donor i donorska nefrektomija. ingvinalna itd. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. Hirur{ki zahvati kriptorhizam. radikalna orhidektomija. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . postoperativni tok i imunosupresivna terapija. prostate. primalac bubre`nog transplantata. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. vaskularni pristupi za dijalizu.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. limfadenktomija (retroperitonealna. medijalna laparotomija. endoskopske tehnike. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. perkutanih zahvata. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. evaluacija. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. fiksacija testisa. medijalna laparotomija.kateterizacije.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. resekcija crijeva.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. "{evron" incizija. anurija itd. uretre. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. lumbotomija. radikalna orhidektomija. bu`iranje uretre. ingvinalna kila. lokalna. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. asistiranje prilikom operativnih zahvata. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. Namje{tanje bolesnika za ESWL. incizije kod ureterolitotomija.cistostomija. anus praeter. trauma. orhidektomija. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. lokalna. donja medijalna incizija. cistofix . operacijska terapija. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza. Priprema za operativni zahvat. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. resekcija kolona.

3. Ekolo{ki faktori.1. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije.2. programiranja i evaluacije. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Biotski sistem. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. socijalna medicina. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni. uticaj ~ovjeka na ekosistem. uretrotomiji. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. TUR prostate. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. medicina rada. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. 4. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. ekologija. ekolo{ki spektar specijesa. 4.) – varikokela . Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije .4. biosfera. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. mutageni. medicinska statistika i informatika). Sanitarna mikrobiologija 4. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. potkovi~asti bubreg. kreiranje vaskularnih pristupa. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. striktura uretre. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. Zdravstveni podsistemi. – etika i propisi. vode i vazduha. – komunikacijske vje{tine. hemijskoj i socijalnoj sredini. Zakonodavstvo u za{titi okoline. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. Analiza sistema. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. 7. razmjena energije u ekosistemima. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. biogenohemijski ciklus. lumbotomija. Osnovna svojstva biocenoze. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa. toksi~ni. bioprodukcija.osnovna teorijska nastava 2. kvalitetni i sigurni. skleroza vrata mjehura. pra}enje bolesnika nakon transplantacije. Uvodni dio . analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. ekosistem. tehnike planiranja. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. Prioritetni ekolo{ki problemi. Osnovne karakteristike populacije. biotski potencijal. – upravljanja sistemom. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. Zdravstveni sistemi. kancerogeni i reprodukcijski). zakoni i njihova interpretacija). Ekolo{ki pristup zdravlju. kreiranje artriovenske fistule.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . biocenoza.. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije. – promocija zdravlja. faktori razvoja populacije.. interna.^etvrtak. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. Ciklusi materija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. 2011. tipi~ne incizije. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu.

Halogenizirani bifenili. Fizikalni faktori radne okoline. vrti}i. Vrste zra~enja. Izvori zra~enja u medicini. supstitucija. Postupci prevencije i eliminacije buke. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. 2011. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Zaga|enje zraka. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. povoljni termalni standardi. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. hermetizacija. interpretacija rezultata. [kolske prostorije. O{te}enje sluha. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. U sklopu prostornog planiranja naselja. na~in {irenja. tribina. Odr`avanje ~isto}e u {koli. Osnovne karakteristike. kolektivna i osobna za{tita). Zakonodavstvo i standardi. Lokacija stana u prirodi i naselju. pomorski i rije~ni saobra}aj. Monitoring. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. Migranti iz ambala`nog materijala. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. Metode mjerenja. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Sanitarni trakt. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. Izvori buke i vibracija. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Izvori. Van{kolske ustanove za rekreaciju. Izvori kontaminacije. kvarenje namirnica. Mjere za unapre|ivanje ishrane. Specifikacija grupa: pesticidi. pekare. sistemski u~inci. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. restorani. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. Odr`avanje naselja. Izvori. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. Higijena stanovanja. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. raspodjela ~estica po veli~ini. Osnovne karakteristike otpadnih voda. Zaga|enje vodotokova. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. Za{tita od {tetnika. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Ku}ne. Vrste gradskih naselja (zoniranje). Maksimalno dopu{tene ekspozicije. segregacija. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. Klimatski faktori (klima. Grijanje i provjetravanje u~ionica. Principi autopurifikacije. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. osobna za{tita). Du{ikovi spojevi aminskog tipa. radionica. Atmosferski pritisak. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. kontrola rukovalaca hranom. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. Hemijski faktori radne okoline. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Akutni i . Planiranje naselja. dibenzoksini i sli~ni produkti. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Plinovi i pare (klasifikacija. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. Prehrana i zdravlje. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. To se vr{i kroz prostorne. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. vazdu{ni. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. oporavak i odmor u~enika. Sanacija naselja. toksi~ni metali i nemetali. Sanitacija hrane. 7. Odnos naselja i biosfere. Higijena saobra}aja. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. Antibiotici i hormoni u hrani. Li~na za{titna sredstva. Dezinfekcija otpadnih voda. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. objekti dru{tvene prehrane. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. tehni~ke metode suzbijanja. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. Mikotoksini. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. maksimalno dopu{tene razine buke. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. obdani{ta. rasprava. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Dispozicija radioaktivnog otpada. regulisanje termi~kih razlika). automatizacija. Re`im nastave. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). `eljezni~ki. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. uzimanje uzoraka aerosola. kretanje vazduha. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. rad u malim grupama. Zakonodavstvo. Sanitarna tehnika i projektovanje. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Buka (analiza buke u okolini. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. intervju. Principi suzbijanja {tetnosti. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. u~e{}e u medijskim programima). Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. parlaonica. Urbanizacija i evolucija gradova. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. porijeklo. [kolski namje{taj i u~ila. Pre~i{}avanje otpadnih voda. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. vr{nja~ka edukacija. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. Principi zdravog stanovanja. Specijalni razredi i {kole. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Vrste i klasifikacija. Biorazgradivost organskih tvari. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. Genetski u~inci metode za{tite. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. Drumski. odre|ivanje koncentracije. urbanisti~ke i regulacione planove. maksimalno dopu{tene vrijednosti. Sni`en atmosferski pritisak. 4. Orijentacija stambenih zgrada. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. kampovi. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. za{tita na strojevima). naftaleni. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. odre|ivanje respirabilne frakcije. Ku}ne. Metode ocjene ekspozicije. kolektivna i osobna za{tita). Hroni~no i kumulativno djelovanje. temperatura i vla`nost vazduha. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Pred{kolske ustanove: jaslice. lokacija naselja. Urbanisti~ki planovi. kolektivna osobna za{tita). Postoje}i sistemi prikupljanja. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Za{titna sredstva. ventilacija. one~i{}enjima atmosfere. Lokacija {kolske zgrade. Osvjetljenje (mjerenje. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. Promet kao izvor buke i vibracija.

Voda kao epidemiolo{ki faktor. kao upravne slu`be. Sportskih terena. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. maksimalne misije i emisije. private zdravstvene ustanove i sl.). Standardne pretrage. radne akcije. zdravstvene stanice. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. urbane ekologije. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Vodoopskrbni objekti. i zdravstvenih organizacija. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Bazena. Komunalna. Planiranje i prikupljanje podataka. Prakti~an rad uz komunalnog. Ocjena one~i{}enja zraka. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Kvalitet vode za pi}e. Rudarske i prometne katastrofe. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. Osnovni principi menad`menta . Laboratorijsko ispitivanje vode. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. 2011. Eksplozije i po`ari. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. masovni skupovi). Zakonodavstvo. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Principi odstranjivanja. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. eliminacije i eradikacije bolesti. Uzro~nosti u epidemiologiji. Tehnika rada komunalne. buka i vibracija. Organizacija zdravstvene za{tite. Planiranje i vrste bolnica. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. transmitornih zaraznih bolesti. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. Higijenski zahtjevi. Samostalna i timska obrada podataka. Rekvizita. Informacioni sistemi u zdravstvu. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. Voda u organizmu. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. ustanovama i institucijama. sezonska gradili{ta. Metodologija i svrha planiranja. Sanitarnog ~vora. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. Zdravlje pojedinca i zajednice. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Za{tita vode u prirodi. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. Meteorolo{ke katastrofe. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. 4. zapra{enost. Lokalna inspekcija vodnih objekata. Metode revalorizacije prostora. 7. Svla~ionica i garderoba. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. evolucije i gradova. jonizacija. Topografske katastrofe. Evaluacija i interpretacija rezultata. Pra}enje kvaliteta zraka. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . Medicinska etika. Zdravstvena za{tita. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Specijalni postupci kondicioniranja.^etvrtak. Osnovni analiti~ki postupci. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Osnovi hidromikrobiologije.upravljanja u zdravstvu. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. Skrining u detekciji bolesti. Vodovodni sistemi. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Zone sanitarne za{tite. Potrebne koli~ine vode. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. Izgradnja bolnica. Mikrobiolo{ka analiza vode. Procjenjivanje kvaliteta vode. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. Fizikalna analiza vode. Fizi~ka. Hospitalizam. Tektonske katastrofe. Sanitarni nadzor vode za pi}e. prirodnih urbanih sredina. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Zakonska regulativa. Zna~aj i razvoj bolnica. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Vulkanske erupcije. zavodi. Interpretacija rezultata. Sanitarnobolni~ki servis. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. respiratornih. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. osvetljenost. aerozaga|enje). i programiranja zdravstvene za{tite.

pona{anje materijala pod dejstvom toplote. potrebna svojstva.mobilna protetika Laboratorijski rad . Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. ~vrsti rastvori. centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori .dinami~ki registrati kretnji donje vilice. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase .fiksna protetika Klini~ki rad .podjela.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj. – promocija zdravlja. funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije .definicija.klasifikacija. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije .funkcijske kretnje (`vakanje.elastomeri (polisulfidi. – timski rad. a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati.fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu. termi~ka obrada odlivka. otisni voskovi.sastav. boja – Neelasti~ni otisni materijali . centralna regulacija vili~nih kretnji. biomehani~ka uloga parodoncijuma. bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. intermetalna jedinjenja. termoplasti~ne mase.metali (svojstva i struktura).stati~ki registrat protruzije. indikacije i plan okluzalne terapije. gips (podjela. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela . specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1. cementi. viskoelasti~nost. okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . zamor materijala) . evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . gips za otiske. podjela.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. – komunikacijske vje{tine.mehani~ka svojstva.zglobno vo|enje. elasti~nost i plasti~nost kristala. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora. galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi . sre|eni ~vrsti rastvori. elastomeri). legure (razlozi legiranja. podjela. voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza. viskoznost. periferna kontrola vili~nih kretnji.eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali . fizi~ke karakteristike). dobijanje dentalnih gipseva. namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole.neuromi{i}na povratna sprega. registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule. kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova.op}e karakteristike.zahtjevi za vatrostalne mase. izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . cink oksid . izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa . kondenzacioni i adicioni silikoni. dijagram stanja. podjela i struktura nervnog sistema.svojstva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.mobilna protetika Klini~ki rad . gutanje. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . vatrostalne mase za lemljenje – Struktura.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. anatomske strukture. ciljevi. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob .Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – upravljanja sistemom. konsultacije sa drugim klinikama. vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom. 7. dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad .istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija . voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem.selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija .hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . centralna relacija. postupak rada sa dentalnim gipsevima. karakteristike i obrada metala i legura . efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . 4. mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa.fiziolo{ko mirovanje. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. hladna obrada legura. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave.smjernice za protetsku terapiju 2. 2011. preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice .odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. govor) – Referentni polo`aji donje vilice .

uzimanje definitivnog otiska. legure titana.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja.keramika u stomatologiji. pomo}u izgovora pojedinih glasova. mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. cink-fosfat cement. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . kinematski. genotoksi~nost. postupak uzimanja antomskog otiska. odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba .proba u ustima. veza keramike i materijala. pomo}u valkofove kuglice.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje .standardni. adhezija i kohezija. dezinfekcija. mehani~ke karakteristike.ucrtavanje granica. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja. bioadhezivnost.zahtjevi za materijale za bazu proteze. ma{inski obradiva keramika. mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a. korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. rastvorljivost. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. polikarboksilatni cementi. metal-kerami~ke nadoknade. specijalna dodatna ispitivanja.principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. porcelanski zubi – Cementi . kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja). glas-jonomer cementi. 2011. biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . posljedice gre{aka u centralnoj .priprema modela. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. rezidualni monomer. podjela. metali za implantate (titan. funkcije.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk . zahtjevi za kerami~ke materijale. spontanim dovo|enjem mandibule. mehanizam o~vr{}avanja. postupak izrade Otisci bezubih vilica . vo|enjem mandibule. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala.anatomski otisak (izbor ka{ike.priprema definitivnih radnih modela. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. nepravilnosti na kostima vilica. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. 7. povr{ine. viskoznost pljuva~ke. vezivanje za zubna tkiva). odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije.klasifikacija i primjena. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. registracija sagitalnih kondilnih putanja. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima. klasifikacija materijala za implantate. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure . principi statike). oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . oblika i boje). cementi na bazi smola. plazmirani titan). registracija lateralnih kondilnih putanja. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . materijali za pjeskarenje. boja). opis obraznog luka. `ice. modifikovani ZOE cementi. toplopolimeriziraju}i akrilati. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. 4. debljina cementnog filma. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. alergijski efekti stomatolo{kih materijala). veli~ina. sastav. rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . ostvarivanje stabilnosti proteze. rad sa obraznim lukom. dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije.pojam. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. podjela. biokompatibilnost. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba .anamneza. izbor bo~nih zuba (oblik. glas-jonomer cementi modifikovani smolama. preklop prednjih zuba). zahtjevi za dentalne legure. plan terapije i prognoza . priprema modela. dijelovi. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). legure za parcijalne proteze. srebro-paladijum legure. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. dentalni ~elici. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. polo`aj prednjih zuba i govor. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3. klini~ki pregled. odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene.pretprotetska hirurgija. obilje`avanje granica individualne ka{ike.adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. op}i i poseban plan terapije. cinkoksid-eugenol cementi. gutanjem). legure za metal -keramiku.prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska. interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . nemetali za implantate. estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja.^etvrtak.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . kerami~ke nadoknade. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni. obilje`avanje modela. zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati.klasifikacije. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . karakteristike cementnih materijala (konzistencija. legure zlata. hladnopolimeriziraju}i akrilati. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . fizi~ka i mehani~ka svojstva. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka.

direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima). smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze .dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . indikacije i kontraindikacije.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. izrada mobilnog dijela nadoknade). planiranje PSP u paralelometru.pojam. prelazna ili interim proteza. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze .).izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. dentalni dio proteze.djelovanje sila. princip rada sa dentalnim paralelometrom. principi planiranja PSP na ate~menima. kontrolni pregledi. trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza . reze i zavrtnji. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima.alveolarni nastavak gornje i donje vilice. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama. ekvator zuba. redukovane parcijalne proteze. podjela suptotalne krezubosti. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza .suptotalna krezubost i suptotalne proteze.korekture.supradentalne parcijalne proteze. 2011. elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja).dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. klini~ka slika. vo|enje nadoknade. frezovanje u stomatolo{koj protetici. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. 7. jednostrane parcijalne proteze. indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). funkcija konus kruna).privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . djelovi dentalnih paralelometara. dvodjelne parcijalne proteze. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena).indikacije. reparatura zuba.uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. bezuba polja. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. statika slobodnog sedla. dentalni prenos okluzalnih optere}enja. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze .put uno{enja proteze. fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben .na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . rezilijencija sluznice. intermitentne sile. izrada mobilnog dijela. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza . dvostruke teleskop krune (oblici. analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. na osnovu mehani~kog spajanja. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). relaciji. smjer djelovanja sila. parcijalne fleksibilne proteze. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. tehnika ubrizgavanja. veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima .. izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. swing-lock parcijalne proteze. prednosti i nedostaci. indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza .definicija i osnovni pojmovi. elementi parcijalne skeletirane proteze. nagrizna proteza. kontraindikacije. uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije . principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza .op}e karakteristike ate~mena. postupak dizajniranja metalnog skeleta). zglobovi. analiza postoje}e okluzije. postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba. uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. pona{anje tegmenta na dejstvo sila. preno{enje modela u artikulator. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. kliza~i. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. pokretljivost zuba (fiziolo{ka. indikacije i kontraindikacije. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule). zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. napadna ta~ka sile. .definicija i podjela. kosa ravan).u artikulatoru (izbor artikulatora. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru. podjela ate~mena. podjela. tehnika topljenja. put pomjeranja proteze. oblici parcijalnih proteza. elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. na osnovu trenja materijala. otisak. trajanje sile. kriterijumi za procjenu bezubih grebena.dvostruke konus krune (oblik.intenzitet sile. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . dugmi~asta sidra.reparatura baze. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze .op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). pre~ke. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. osnovni polo`aji modela u paralelometru. definicija. 4. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. patolo{ka). pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. OMO.Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. parodontalna rezistencija i insuficijencija. podjela parcijalnih proteza. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. parcijalne proteze na implantatima.. razdvojive parcijalne proteze. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. estetski zahtjevi.

Restauracija endodontski tretiranih zuba .anatomija gingive. definitivna terapija. aproksimalne povr{ine. gips. kontraindikacije.uzimanje otisaka za studijske modele. obrazni luk. dijagnosti~ki modeli i plan terapije. izrada vatrostalnog bloka. korekture. klini~ke procedure. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). 7. Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada.unutra{nje povr{ine. poliranje). 4. definitivni okluzalni tretman). – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . marginalna geometrija. patolo{ka okluzija. nedostaci. cementiranje. periodoncijuma. preparacija. izrada radnog modela. ispitivanje okluzije. pribor za rad. laser). Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . preparacija koronarnog dijela. tehnike za otisak u zagrizu. oblik i polo`aj zuba. korekcija defekata. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . elektrohirur{ka metoda. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . analiza modela za studije.planiranje tretmana. kondenzacioni silikoni. ~uvanje struktura zuba.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa.etiologija. aksijalna redukcija.na~ini. selekcioni kriteriji. prednosti. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. dostupne metode. razina kli~kog pri~vrstka. instrumenti za rad. RTG analiza. prednosti i nedostaci. mezio . pove}anje i redukcija tog prostora. plan tretmana. prednosti i nedostaci. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . nedostaci. kontraindikacije.^etvrtak. tehnike. parcijalne pokrovne restauracije. prednosti. smola. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. pra}enje stanja. – Priprema usta . mehani~ka razmatranja. pregled TMZ. distribucija sila. prednje parcijalne veener krune preparacija. preparacija. odre|ivanje boje zuba.kontrola infekcije. artikulacija. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. estetika parcijalnih proteza. ortodontski tretman.kontraindikacije. okluzalna povr{ina. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. postavljanje obraznog luka. registracija centri~ne relacije . izlivanje modela od vatrostalne mase. Meka tkiva i uzimanje otisaka . pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije. supradentalnim protezama. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje.identifikacija pacijentovih potreba. preliminarni otisak. retenciona forma za prednje i postrane zube. 2011. redukcija po povr{inama. markiranje margine. vidljivost retencionih elemenata. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. postrani zubi modeliranje . – Vrste okluzije.indikacije. Preparacija za metal kerami~ke krune . odgovaraju}e probe. postavljanje modela u artikulator. dijagnoza i plan terapije.preduvjeti. okluzija. preparacija. topljenje legure i livenje skeleta. evaluacija hirur{ke terapije. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. pravljenje prostora za cement. priprema i dubliranje radnog modela. o~uvanje strukture zuba. Provizorne restauracije . polieteri. . generalni.margina preparacije . razmatranja za prednje i postrane zube. produ`enje klini~ke krune. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. klini~ki pregled. estetski. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. biomehanika suptotalnih proteza. ate~menima. protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. izbor def. sekvence tretmana tretman simptoma. ~uvanje i prognoza. stabilizacija stanja. preparacija). prednosti. – – – – – – – – 5. preparacija margine. maksilarni molar 7/8 krune. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . reverzibilni hidrokoloidi. pune kerami~ke restauracije. reparature. zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. izlijevanje otiska.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. klasa II inlay preparacija. tehnike i pribor za rad. alternativni sistemi. Dg i prognoza. – Planiranje tretmana .otisak za parcijalnu protezu.preduvjeti zdravo tkivo. kontraindikacije. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. proba skeleta parcijalne proteze. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . polisulfidi. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. regeneracija tkiva. prva (A) klini~ka faza. predaja parcijalne proteze. preparacija zuba. elektroliti~ko poliranje. tehnika uzimanja otiska u zagrizu.odabir materijala. medicinska i stomatolo{ka anamneza. konzervativna. ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. odgovornost ljekara .elementi estetike u stomatologiji.dijagnoza i plan terapije (anamneza. vitalitet zuba. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. rezistentna forma.lokacija. dvostrukim krunama. veli~ina. nedostaci.glavni razlozi posjete. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . ispitivanje okluzije. postavljanje obraznog luka. prednosti i nedostatci.preduvjeti. izrada individualnih ka{ika). dentogingivalni spoj.oralno hirur{ka. estetka. solidni odljev sa individualnim bataljkom. marginalna adaptacija.indikacije. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova.okluzalno distalna onlay preparacija. materijali. Principi preparacije zuba .proba modela parcijalne proteze. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. postavljanje obraznog luka. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . instrumenti za nano{enje voska. periodontalni pregled. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. kontraindikacije. ekstraoralni i intraoralni pregled. kombinovani otisak. retenciona forma. preparacija).zahtijevi biolo{ki. status zuba.indikacije i kontraindikacije.parcijalne restauracije indikacije. generalije. okluzalna razmi{ljanja. Preparacija za pune livene krune . bolesti periodoncijuma . diferencijalna dijagnoza. odabir boje. rezistentna forma. magnetima). patogeneza. prevencija deformacije. pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. predgrijavanje i grijanje. materijali za otiske (elasti~ni materijali. preparacija kanala. parcijalnim skeletiranim protezama. artikulatori. materijali. Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . Defintivni modeli i bataljci . prevencija frakture zuba. ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. Preparacija za inlay i onlay . endodontska priprema. mandibularni premolar modificirane krune. mehani~ki. me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. pomi~ni bataljci. Preparacija za parcijalne krune .kerami~ke restauracije. adicioni silikoni). ortodontska. parodontolo{ka. karijes i prisutne restauracije . odvajanje vo{tanog modela. redukcija po povr{inama.obuka zubne tehnike i certificiranje. kontrola salivacije. modela i sistema za bataljak. dostupni materijali i tehnika. aksijalne povr{ine. instrumenti za rad.modelovanje skeleta. evaluacija preparacije zuba. preparacija kanala.

visoke plemenite legure. lemljenje punih livenih mostova. retencija kukicama.u~inak starenja stanovni{tva.opis boje. perkusija.fiksni protetski radovi. In ceram. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. otpornost. ta~nost lemljenja. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . srednja linija. CIELAB sistem. prete`no bazne legure. magneti. prednosti i nedostatci.lingvalna i incizalna povr{ina. izrada tijela mosta. metalkerami~ko tijelo mosta. pre~ke. indikacije. karijes korijena. implantolo{ko snimanje u perspektivi. dizajn spojnica. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. preostala mjesta. propuhivanje. na~ini snimanja. Konektori (spojnice) . ulo`ne mase na bazi fosfata. keratinizirana tkiva. rezilijentna veza. Maryland mostovi.oralno higijenska razmi{ljanja. okluzalna disfunkcija. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. tomografija. opaker. rije{avanje problema. aksijalni zidovi. koni~no.pregled literature. Virginia most. retretman. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. diametar. prednosti. procedure. evaluacija i cementiranje. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. tipovi spojnica. CAD-CAM sistem. kompjuterska tomografija. preparacija zuba nosa~a.gubitak ineralveolarnog septuma. labijalna povr{ina. dostupni materijali. odlijevni kanali. prednji zubi modeliranje . preparacija postranih zuba i dizajn. totalna bezubost. vla~na ~vrsto}a.povijesne perspektive. Procera sistem. pulpno i periapikalno zdravlje. indikacije. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa . prednosti proteza podr`anih implantatima. sistem odabira boje. periimplantitis. sedlasti kontakt. izrada. procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. Obrada izlivenih restauracija . materijali. Lava sistem. cink fosfatni cement. Proces odabira boje i estetika . ekstra i intrakoronarni ete~meni. gumeno postolje za livenje sa konusom. interaktivna kompjuterska tomografija. titanijum i legure titanija. 6. modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. Pune kerami~ke restauracije . – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . preparacija zuba. mehani~ka razmi{ljanja. higijensko tijelo mosta. mekim tkivima. izvor topline. gingivalna granica. kompozitni cementi. odabir materijala za ulaganje. finiranje metala. klju~evi boja. ishrana i pljuva~ka. Cementi i procedure cementiranja . laboratorijske procedure. metode izrade. 2011. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi.kruta veza. estetske posljedice). tekstura povr{ina. put postavljanja. konture. toplinom pre{ana. oralna higijena. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. periodontalno oboljenje. Ulaganje i livenje . ete~meni. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . okluzalne sile. proporcije. faktori koji uti~u na tu vezu.preduvjeti. uzimanje otiska. nezadovoljavaju}i izgled. ~vrsto}a. hirur{ko i interventno snimanje. o~uvanje gingivalne arhitekture. probe aproksimalni kontakt. nagrizni snimak. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. pucanje keramike.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. parcijalna bezubost. obrada metala.ocjena predtretmana. adhezioni mostovi. odljevni kanali}i. instrumenti analize boje. SR). modificirano sedlasto. radiografska evaluacija. fraktura veze. nedostatci. indeks krvarenja. modul elasticiteta. pregled. ulo`ne mase na bazi gipsa. karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. marginalni integritet. glaziranje. odstranjivanje mase za ulaganje. odabir punog kerami~kog sistema. indikacije i kontraindikacije. . cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline.ciljevi i procedure. labijalni rubovi kerami~ki. cink polikarbiksilatni cement. materijali. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. lemljenje.otkri}e mostova fasetiranih smolama. cefalometrijska radiografija. dostupni sistemi legura. aluminij keramika. plemenite legure. koncepti dizajna. okluzalno bilje`enje. postupak dobijanja keramike. ma{ine za ulaganje i tehnika. kiveta. na implantatima vezani mostovi. evaluacija ishoda. glass ionomer cement. Postoperativna briga . cementiranje.prednosti i nedostaci. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. ulaganje. modeliranje inlay i onlay. pokretljivost.istorijska pozadina. odabir cementa. kerami~ke restauracije. mjerenje dubine sulkusa. – Generi~ka forma korijena . jedan zubni implantat. dentalni cementi. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . lasersko zavarivanje. ~i{}enje. materijali. Cerec sistem. 4. kerami~ke ljuspice. kontraindikacije.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. unutra{nje oznake. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. dizajn. oblik. materijali. CT. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. glaziranje. anatomija osmijeha. unutra{nja povr{ina. hirur{ka modifikacija. panoramna radiografija. tomografija).preduvjeti. meziodistalna {irina. modeliranje voskom anatomskih kontura. sedlasto. preparacija prednjih zuba i dizajn. postotak elongacije. aproksimalni kontakti. biolo{ka razmi{ljanja. okluzalna radiografija. termalna ekspanzija kontrakcija. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). cementi za ove restauracije. Munsell sistem. o~uvanje tretmana. body keramika i incizalna. izrada metal kerami~kih mostova po fazama. Evaluacija (proba). okluzalna analiza. 7. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. mjehuri}i. pobolj{ane metode ulaganja. bol. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. inlay i onlay. lemljenje metalkerami~kih mostova. vrat implantata. specijalne zavr{ne procedure. incizalni ugao. puni kerami~ki mostovi. preduvjeti za uspjeh. oslikavanje. magnetna rezonanca).kerami~ke restauracije . pe}nica za lemljenje. litijum silikatna baza. materijali tijela mosta. izbor metala. hitni sastanci bol. kontura rezidualnog grebena. Metal . tehnike lemljenja. nano{enje keramike. gubitak kosti . periodi~ni pregledi kontrole. gubitak jednog zuba. evaluacija. oksida. okovratnik implantata). odabir materijala za livenje. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. modeliranje u vosku. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. pukotine. tipovi keramike. prostor za me|u~lanove. estetika. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. azbestna traka. veza keramike i metala. okluzija. dostupni materijali. postoperativna briga. unutra{nji rub. ovalno. balans. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . keramike velike ~vrsto}e. stabilnost. pove}anje grani~ne temperature i distorzija. aksijalne konture. hirur{ke plo~e. mehani~ka retencija. glass ionomeri modificirani smolama. labavost bataljka. ljudski vid. puni metalni most. kontraindika- – – – – – cije. gusto}a. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. Dizajn mosta . okluzalne povr{ine. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) .ciljevi dijagnosti~kog snimanja. tehnike odlijevnih kanali}a. estetska razmi{ljanja. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje.privremeno cementiranje. lokacija. karijes zuba. incizalna forma. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. incizogingivalna du`ina. dostupni materijali. plamenik. obrada glodalicom.selekcija tehnike lemljenja.du`nosti poslije cementiranja. vanjski rub. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata.

proba u vosku. Gustina kosti . parafunkcije (bruksizam. linija usana. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. plan tretmana. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije .dijagnosti~ki modeli. anatomija okolne kosti.^etvrtak. stres. tretmanska opcija 4. i 5). meka tkiva interkaninog sektora maksile. istorija tretmana (tretman postrane maksile . idealna pozicija implantata za puni zubni luk.faktori stresa: "klju~". nedostaci prevlaka). pozicija nosa~a.10-godina pravilo. uticaj na selekciju biomaterijala. tretman proteza (menad`ment. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost .parcijalna bezubost. pozicija zuba). implantat pri~vr{~en na jednom kraju. gre{ka u postavci). fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze.2. kretnje implantata. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. radiografska procjena). abrazija. Preimplantska protetika . ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti). djeljenje raspolo`ive kosti. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. dugoro~no planiranje tretmana. odnos krune i korijena. planiranje tretmana. povr{ina djelovanja. tiskanje jezika). ate~meni za pokrovne proteze. jedan dentalni implantat. utjecaj na dizajn tijela implantata). ekspanzija maksilarnog sinusa. hipoteza periostalne refleksije. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. okluzalni splint). restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. suprotni zubni luk.pregled literature. vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. prelazni nosa~i. etiologija promjenljive gustine kosti. torzija). adhezivni most. kretnje mandibule(medijalna kretnja.klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh.3). Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. razmatranja apikalnog dizajna).opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. lokacija gustine kosti. definitivni otisak. proba zuba. postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. povr{ina korijena zuba. hipoteza osteotomije implantata. hidroksiapatitna prevlaka. hipoteza biolo{ke {irine. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). intermedijarni nosa~i).karakter sila apliciranih na dentalne implantate. pove}anje sile.faktori sila. nadoknada postranog zuba. pozicija u zubnom luku.pregled literature. laboratorijska faza 2. Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima . veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. frakture od naprezanja. istorija. stiskanje zuba. broj zuba koji nedostaju. moment inercije. progresivno optere}enje). pozicija zuba koji nedostaje. procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak.4). raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. masa. dijeljenje C-h prednje mandibule. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. 4. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. odnos maksilarnog i mandibularnog luka. potpuno bezuba maksila. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. postoje}a protetska ravan). endodontska evaluacija periodontalni status.2. – – – – – – 3. laboratorijska faza 3. ishod tretmana. napredni hirur{ki vodi~. laboratorijska faza 1. klini~ki momenat: visina okluzije.5-. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture. veli~ina. estetska procjena. pozicija permukoze implantata. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija . ~vrsto}a kosti i gustina. kontraindikacije . razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. proba metala). 7. kretnje pokrovnih proteza. tretmanska opcija 5). Nadoknada jednog postranog zuba . pozicija zuba. uticaj optere}enja).pregled literature. pozicija ivice mandibularnih inciziva. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . vaskularizacija i bakterijalna flora. tretmanska opcija 3. radiografska gustina kosti. geometrija navoja implantata (du`ina implantata. visina zubne krune. rani gubitak kosti. temporomandibularni zglob. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. vertikalna dimenzija). labavljenje vijka.pregled literature. ~uvanje postranog prostora). o-prstenasti ko~i}. hipoteze faktora stresa. vertikalna dimenzija. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . material i metode: bioinj`injering dizajna implantata.planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata.3 i 4). opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. hirur{ki vodi~. nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. angulacija i te`ina kosti). klasifikacija totalne bezubost (tip 1. razmatranja "crest modula-vrat implantata". specijalna razmatranja za postranu maksilu). hirurgija vo|ena slikom. {irina implantata). horizontalne kretnje. okluzalna {irina. protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . faktori sila (broj nosa~a. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). laboratorijska faza 4. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. veli~ina implantata. {irina.klju~ni faktor klini~kog uspjeha . implantati povezani sa zubima (pokretljivost. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. Parcijalno i totalno bezuba maksila . smjer optere}enja. klasifikacija gustine kosti po Mischu. subantralna opcija 2: podizanje sinusa. 4. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . tretmanska opcija 2. dizajn fiksnoprotetskog rada. sile (komponente sila . utjecaj na dizajn tijela implantata. kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . postoje}a okluzija. prostor za zubnu krunu.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba. deformacija i naprezanje. 2. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). opcije pokrovnih proteza za maksilu.opcije nosa~a. nerigidni konektor.normalne zagri`ajne sile. paralelizam. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. utjecaj na dizajn tijela implantata. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. postoje}e proteze. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. sila i te`ina. spiralni lom. otkrivanje smetnji (ekstruzija. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. 2011. multipli nedostatak postranih zuba). karijes. dinamika `vakanja. dentalni mostovi. gre{ka zamora). klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. konfiguracija korijena. pozicija ivice maksilarnih zuba.razlaganje vektora. pomi~ne proteze. klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji. pre~ke (frezovane i nefrezovane). vodi~ za spajanje implantata za zube. oblik bezubog luka. du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna.2. odnos stresa i naprezanja. "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). gustina kosti: taktilni osje}aj. pokrovna proteza opcija 1. diskusija. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. du`ina poluge. Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . volumen kosti (vanjska gra|a kosti). du`ina. meko tkivo grebena kao potpora. lokacija implantata.3. vertikalne kretnje. tri tipa sila. dizajn imlantata. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. okluzalna ravan.

2011. jedan dentalni implantat. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. mikrobi na|eni kod periimplantitisa).kratkoro~na i dugoro~na. protetska faza. fraktura okluzalnog materijala. prate}i protokol). skupljanje akrilata. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. veli~ina implantata). definitivno cementiranje. pomi~na parcijalna proteza. II. veli~ina zuba. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). materijali za otiske. protetski dizajn. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3.evaluacija tkiva maksile. visina hexagona. privremene proteze. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. metalni navojni mehanizam. pozicija ko{tani greben. privremene proteze. periodontitis naspram periimplantitisa. privremene proteze. stanje povr{ine. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. navojima retinirane proteze. sile smicanja. resorpcija korijena). opcija 3: direktno). 7. popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. definitivna proteza). nadoknada prvog molara implantatom. situacioni otisak. tro{kovi i vrijeme). protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. modeliranje mekih tkiva. – – – – i limiti jednog implantata postrano. okluzija.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata).retencija navojima (faktori sila. IV. pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. situacioni otisak. obostrano za{ti}ena artikulacija.visina bataljka. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. preciznost. tro{kovi pacijenta. uticaj okluzalne povr{ine. V. – Odr`avanje dentalnih implantata . zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. laboratorijska faza 2. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. dentalni most. dimenzionalne promjene. III. polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja.gustina kosti. imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. `elje pacijenta. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. mehanika kosti i pravac sile. peta odredba: kona~na predaja). te`ina kosti. oblik grebena). visina zubne krune. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. implant crest module dizajn. parcijalno bezubi pacijenti. selekcija tijela implantata. pozicija postranih zuba). pukotina izme|u bataljka i krune). nagib zubnih kvr`ica. ateroposteriorna pozicija.periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. zna~aj preoptere}enja. aksialno optere}enje. prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. broj i dizajn navoja. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. okuzalni prostor). dizajn navoja glave. cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. posljedice neuspjeha. ishrana. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . implanto protetska veza (veza bataljka. faktori koji uti~u na tretman (starost. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). opcija 2: indirektno. skupljanje porcelana. individualna ka{ika. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. put insercije. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. me|usklop implantata i kosti. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). skupljanje metalnog odljeva. strahovi pacijenta. 4. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. okluzalni materijali. imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. na~in ishrane. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . progresivno optere}enje. nagib bataljka. vodi~ za imedijatno optere}enje. meziodistalni prostor. pukotina izme|u krune i bataljka. oblik zuba). dijametar navoja). adhezivne restauracije. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. protokol progresivnog optere}enja. otklon analoga. lemljenje. kriteriji maksilarne proteze. platforma dijametar. konture krune zuba na implantatu. opcija 3: direktno indirektna tehnika. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. konturiranje mekih tkiva.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. nadoknada prvog premolara implantatom. cirkularni most. – Progresivno optere}enje kosti . estetika i higijena. permanentna deformacija. komponenta nalijeganja). histolo{ka evaluacija . Broj seminarskih radova. okluzalni materijali. vrijeme tretmana. dizajn za oslabljenu vilicu. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. mobilitet zuba agoniste. rezistencija bataljka. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. tekstura povr{ine bataljka). direktna naspram indirektne izrade proteza.za{tita proteza. privremeno cementiranje. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. otisak za maksilarnu protezu. laboratorijska faza 1. opcija 2: indirektna tehnika. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. razmatranja tro{kova pacijenta. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. pozicija zuba. distorzija voska. zamor. neparalelni bataljci. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. za{tita implantata. fiksacija navoja). pozicija okluzalnih kontakata. margine imlantata bataljka. okluzalna ravan. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. posljedice cementa u sulkusu). kompozicija metala. Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . pozicija implantata-dubina. meka tkiva). evaluacija mekih tkiva. povr{ina bataljka. pokrovne proteze na implantatima). Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . anteroposteriorna {irina. laboratorijska faza 1. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. ekspanzija gipsa. estetski izazovi. forma postranih zuba. Principi navojima retinirane proteze . vertikalna dimenzija. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. definitivni modeli. angulacija implantata). evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. pristup.

upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. protetsko zbrinjavanje parodontopatija. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. 2011. – etika i propisi. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija .^etvrtak. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. A. Evidentiranje polo`enih kolokvija. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. epiteze). upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. epidemiologiju. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. 7. – upravljanja sistemom. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. usavr{ava tehniku va|enja zuba. odbranjenih seminarskih radova. – timski rad. – promocija zdravlja. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 4. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum.medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. – komunikacijske vje{tine. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . oralnih sluznica i fokalnog kompleksa. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ratni medicinski minimum. hirur{ko va|enje zuba i korjenova. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. konsultacije sa mentorom.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije.

Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. 4. 2011. diferencijalna dijagnoza. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. mikrobiologije. patologije. gljivica i virusa. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. Infektologija Konzilijarni pregledi. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. dijagnoza i plan terapije. D. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. infektologije. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. status. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. 7. Anatomija. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. ko{tanih implantata i implantologije. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. C. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike.

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Sclerodermia. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije . DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. lingua villosa. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. citohemijska. konsultacije sa mentorom. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. Nutritivni poreme}aji. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. – timski rad. – promocija zdravlja. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. Dermatitis herpetiformis. UVODNI DIO . razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. – komunikacijske vje{tine. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. – upravljanja sistemom. – etika i propisi. Bulozni pemfigoid. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . glossitis rhombica mediana – Papillomatosis. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. 7. 2011.^etvrtak. Krvne diskrazije.

4. 7. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. hemostaze. reanimacija. . hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. Definicija i klasifikacija. Etiologija. – Oroantralne komunikacije i fistule. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . parodontolo{ki zahvati. te osnovni principi terapije velikih cista. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. . Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. gingivalna recesija. – Upalne radikularne ciste. pregleda okluzije. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. – Solitarne i fisuralne ciste. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. razvojne ciste. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. Klini~ki stadijumi ciste. TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima.Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. hirur{ka obrada rane. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. Seminarski rad:. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. oralna higijena. . Osteomijelitisi. traumatski {ok. . a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. . a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. kontraindikacije za apikotomiju. . U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. Definicija. dijagnoza i terapija. Teoretski dio iznosi 420 sati B. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. indikacije. Odontogeni apscesi. Odontogene ciste. 1 . . – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima. – Apikotomija.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. oralnog i dentalnog pregleda. Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. – Ciste oralnih tkiva. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. Asistiranje pri operativnim zahvatima. – Terapija manjih cista. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. 2011. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. A. hemiresekcija. metodama lije~enja. a ostale dane prakti~ni rad). – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. Ambulantna kazuistika. . . komplikacije kod primjene anestetika. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. analizama funkcije i traumatske okluzije. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . apikalne i lateralne. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. . A.

. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. vrednovanje raznih metoda otiska. estetski. – Eugnata permanentna denticija. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. B. – Ko~i} metalne nadogradnje. 7. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. struktura. gre{ke u otisku. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. . . Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. . okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. – Inlay. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. Teoretski dio traje 16 sati. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. fiziologija cementa. dijagnostika. patogeneza. ne estetski. otisak antagonista (hidrokoloidom). otisak. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. vje`be {patulom). A. identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. difer. Seminarski rad . otisak. Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. Priprema otiska za izlijevanje. Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. . . . . TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. cementno gle|ni spoj. cementodentinski spoj. . U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. B. PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. dijagnostika. .^etvrtak. 4. . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . Studijski modeli. 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. dijagnostika. . Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. dijag. otisak radne strane (elastomeri). . – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. A. . etiologija. A. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. . plan terapije – Distalni zagriz. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. . plan terapije – Strmi zagriz. Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . B. . . PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. Seminarski rad . . . izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. klini~ka faza. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. fizi~ke i hemijske osobine cementa. konfekcijske lijevane nadogradnje. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. cementiranje – Inlay most. plan terapije – Progeni zagriz. rase i spola. Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. . Otisni postupak u fiksnoj protetici. odre|ivanje dentalne starosti. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. Obavezan je seminarski rad. preparacija otisak i cementiranje. – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. dijagnostika. – Izrada seminarskog rada. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. – Eugnata permanentna denticija. . dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. plan terapije – Traume. . erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. preparacija. te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. funkcionalne sile. Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje.. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. preparacija. – Inlay most. 2011. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . . . . ne estetski. . metod dvostrukog otiska. – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. estetski. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo.

serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama. A PRAKTI^NE NASTAVE 4. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA.200 ukupno 5. – promocija zdravlja. Sistem pla}anja.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. apikotomije. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci. dokumentacija i evidencija.656 500 150 6. Teoretski dio traje 16 sati. . Programiranje. – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. . – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija.806 200 100 2. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij .komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. 2011. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju. . – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. – komunikacijske vje{tine. . Seminarski rad . – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Finansiranje zdravstvene za{tite. . – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu.806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. – Operativna hirurgija-operaciona sala. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. . – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . – Uklanjanje manjih benignih tumora. Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije. – timski rad. – Programi rada. izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. . 4.850 300 50 3. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. – Zdravstveno zakonodavstvo B.osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija.662 SATI.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva.106 prakti~ni 3. – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. miofacijalni bolni sindrom. 7.306 A. i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO . Prakti~na nastava 3. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. impakcije. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Teoretska nastava 1. B. . .Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. – Ekonomika zdravstva. – Kretanje zdravlja i bolesti. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. – upravljanja sistemom. 6 mjeseca A.

Ortodontsko . – Vazokonstriktori. nastanak. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. vazokonstriktori. – Lokalni anestetici. 7. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. i gangrene. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. uloga i izbor. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. indikacije i kontraindikacije). razvoj i terapija. slika kontuzije mozga. – Apikotomija. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. te savremene mogu}nosti fiksacije. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. . Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. podjela. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. B. nastanak i razvoj. – Lokalni anestetici. 4. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. podjela. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. – Preoperativna priprema. flegmone. odgovaraju}i instrumentarij.hirur{ka saradnja. podjela. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. A. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. instrumenata i rublja. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. izbor konca i igala. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. na~in djelovanja.^etvrtak. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. – Op}i principi ratne hirurgije. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. – Tehnike {ivanja rana. farmakokinetika. igala i no`a. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. dijagnostika i metode lije~enja. Implantologija. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. posebno malignih tumora. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. empijeme. ratni hirur{ki minimum. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. 2011. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. B. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. pacijenti iz rizikogrupa. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije.

– Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. rinoskopija. – Saradnja sa roditeljima. tuberkuloza. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. hemihipertrofija faciei. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. te principi lije~enja pareze facijalisa. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. hemostatski preme}aji. Cruzon) te njihovo lije~enje. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. mikrognatizam i laterognatizam). Troacher-Colins. te posljedice lo{ih postupaka. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. Trigeminusa. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. na~ini zamjene i nadoknade krvi. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. simptomi. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. A. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . klini~ka slika dijagnoza. na~in prehrane djeteta. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. otoskopija. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. medikament). epidermioidne. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija. metastatski ~vori}i. tireoglosalna. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. – Kod politraume. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. limfomi). etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. proteti~ar. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. fonijatar. vilice i nepca. patogeneza. – Etiologija.gdje je granica? B. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. – Etiologija. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. na~ini obezbje|enja respiracije. dijagnostika. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. vilica. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. te pljuva~nih `lijezda. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. A. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. – Patogeneza. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. B. ortodont. . Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. usnica i usne {upljine. mandibularni i maksilarni prognatizam. dijagnostika tumora mozga. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. terapija i prognoza. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. i postupci za njihovo lije~enje. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. hemiatrofija faciei. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. {irenje tumora. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. 7. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. strano tijelo. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. logoped. 2011.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. 4. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama.

magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. prekancerozne oralne lezije i stanja. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa.^etvrtak. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. oralna klini~ka testiranja. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice. gerijatrijske oralne bolesti. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. – upravljanja sistemom. posebno juvenilnog i rapidnog.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. Postupci odr`avanja higijene parodonta. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. klasifikacija oralnih bolesti. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. – etika i propisi. kireta`a d`epova kod pet pacijenata. registracija vrste patolo{ke promjene. bolesti `lijezda slinovnica. – timski rad. .manifestacije na oralnoj sluznici. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. 2011. oralni simptomi. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . 7. dijagnostike i terapije oboljenja usta.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. oralni hirurg. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. oralne bolesti dje~je dobi. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. bakterijske infekcije oralne sluznice. Dijagnostika oralnih bolesti. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. uklju~uju}i CT. klini~ki nalaz oralne sluznice. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. uzimanje anamnesti~kih podataka. preventivni postupci. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. 4. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. korekcija okluzije kod pacijenata. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. A. – komunikacijske vje{tine. Nau~iti interpretacije nalaza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. oralne alergijske reakcije. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. proteti~ar. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. – promocija zdravlja. prevencija oralnih infekcija. Za{tita zdravlja parodonta. ozljede oralne sluznice. OP]A . mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija.

terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. patolo{ki zna~aj karijesa. dentalni materijali. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. dijagnozu i plan terapije. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. dentalni amalgami. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. Kolokvij. uzimanje funkcionalnih otisaka. histomorfolo{ka. kompozitni materijali. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. 7. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. Kolokvij. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. protetski materijali i tehnologije. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. kori{}enje artikulatora u protetici. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. mobilne totalne. Prenos registrata maksile i mandibule. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. funkcija zubne pulpe. nomenklaturu. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. nadgradnje zuba. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. oralne hirur{ke zahvate kod djece. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. Kolokvij. terapiju. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. Osim ovoga. Izrada protetskih radova: fiksni. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. citokemijska. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. instrumenata. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. okoli{ lokalni i op}i). primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. dentinska adhezivna sredstva. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. posebno u okviru medicine rada. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. 4. apikalnih i hroni~nih oboljenja. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). ve{a i ostalog materijala. inleji. obrada hendikepiranih lica. krunice i imedijatne proteze. primjene savremenih estetskih materijala. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. osnove sistematske stomatolo{ke njege. doma}in i zub. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. radnih ploha. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). dijagnoza. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. zubnoljekarski rad sa djecom. staklenoinomerni cementi. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. prevenciju ortodontskih anomalija. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. patologiju usta i zuba kod djece. prevencije. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. pripremu zuba i usta za iste. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 2011. Kolokvij. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. profilaksu karijesa. Kolokvij. lije~enje starijih osoba. povrede zuba u djece. impaktiranih i prekobrojnih zuba. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. kavitacije. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. dentalni paralelometri. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. oralno hirur{ki zahvati kod djece. okluzijske koncepcije. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. mobilne parcijalne.

– komunikacijske vje{tine. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. Kolokvij.preparacija kaviteta. popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo. vilica i lica.anamneza i status.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih. ECC . te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba. tj. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO . upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. . I.ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. upoznaje ekonomiku zdravstva. oblika. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava .^etvrtak. Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. 7. – etika i propisi. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . a posebno ekonomske aspekte.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite. – timski rad. veli~ine i boje. Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba.early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija . – upravljanja sistemom. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine. konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. karijes bo~ice. etiologija. – promocija zdravlja. 2011. izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad.1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. 4. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva.2500 sati – Pregled pacijenta .

Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. – Ishrana. duhanski produkti. status praesens. II. irigatora i vodica za ispiranje usta. osobe sa mentalnim poreme}ajima). – Detekcija karijesa prema WHO. napitaka. Edukacija pacijenata. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. Efekti fluorida na oralna tkiva. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . Tablete sa fluorom. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. – Oralna higijena. Pra{ak za zube. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . paraplegi~ari. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija.savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Skidanje plaka. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. TV. selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. – Prijem pacijenata sa fizi~kim. Hemijska i mehani~ka sredstva. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. – Fluoridacija soli. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. Upotreba dentalnog konca. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. Standardi primjene fluorida. planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. ~asopisi. – Zubne paste (sastav). – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. Anamneza.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . struktura i mehanizam djelovanja. Plak indeks i Indeks OH. novine. – Detekcija plaka. bro{ure i plakate). Endogene metode. 4. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. – Primarne operativne mjere prevencije. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. amputirci). 2011. elektri~nih ~etkica. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. – Oralna higijena.metode apeksogeneze i apeksifikacije. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. Karton WHO. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. Egzogene metode u primjeni. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. – Dentalni plak. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. mlijeka.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. interdentalnih stimulatora. dokumentacija i evidencija. ^i{}enje mekih naslaga. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . Plan rada i potreban tretman. Tehnika ~etkanja zuba. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. 7. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba.

fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni.komparativnostatisti~ke analize. B. 4. Programiranje. indikacije i kontaraindikacije. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. 7. Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. Kretanje zdravlja i bolesti. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. gingivalna recesija. Ekonomika zdravstva. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. Finansiranje zdravstvene za{tite.^etvrtak. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Programi rada. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. A. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. A. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. 2011. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. izgradnje i razvoja. Sistem pla}anja. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. A. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. Zakonodavstvo u zdravstvu B. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. A. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. Kadrovski potencijal u zdravstvu. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. III. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. komplikacije). MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. dokumentacija i evidencija. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece.

14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1. – etika i propisi. Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1.27 sati a2 . razgovori. operativnih procedura (25% sati) b3 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.37 sati 2. Teoretska nastava: a1 . – promocija zdravlja. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 7.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.68 sati b3. u operacionoj sali (70% sati) b2 . Prakti~na nastava: b1 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.55 sati a3 . 4. 1. – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. terapeutskih.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO . – timski rad. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 .individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B.seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 .382 sati b2 .Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak.2. 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.55 sati a2 . MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1. 3. na odjeljenju.predavanja. Teoretska nastava: 182 sati a1 .72 sati 2. Teoretska nastava: 91 sat a1 .27 sati a3 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A.136 sati b3 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 .svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. 2011.191sat b2.

14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1. 4. Teoretska nastava: 182 sati .41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1. 2011.191 sat b2 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.18 sati 2.14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.18 sati 2.14 sati a3 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.191 sahal b2 .37 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.^etvrtak.10. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1.27 sati a2 .205 sati b3 . Teoretska nastava: 91 sat a1.68 sati b3 .82 sati a2.34 sati b3.Teoretska nastava: 273 sati a1 . OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1.37 sati 2. Teoretska nastava: 91 sat a1 .4.7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1.6.14 sati a2 . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.1.14 sati a3.27 sati a2 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2.5.8. 7.14 sati a3.7. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .27 sati a2 . Teoretska nastava: 46 sati a1 .34 sati b3 .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.34 sati b3 .68 sati b3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Nastavni predmet: Dijagnostika 1.68 sati b3.191 sat 5 b2 . 2.573 sati b2 .9.37 sati 2. a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.27 sati a3 .95sati b2.82 sati a3 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 .27 sati a3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .18 sati 2.95 sati b2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 .109 sati 2.7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Prakti~na nastava: 136 sati b1.27 sati a3. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.14 sati a2 .

382 sati b2. nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci.573 sati b2 .382 sati b2 -136 sati b3. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 273 sati a1 . 3. 4.82 sati a2 .82 sati a2. Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 7. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci.72 sati 2.6. Teoretska nastava: 182 sati a1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2.55 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha.55 sati a2 .72 sati 2.136 sati b3 .136 sati b3.205 sati b3.55 sati a2 .82 sati a3 . Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 .82 sati a3 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .27 sati a3-37 sati 2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .55 sati a3 . Prakti~na nastava: 546 sati b1. 2.68 sati b3 . Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .55 sati a3 . Edukacija sadr`i: 1.3.136 sati b3. Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca.5.191 sat b2 . Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca.72 sati 2.109 sati 2. Teoretska nastava: 273 sati a1 . Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca. 2. Teoretska nastava: 91 sat a1 . 2. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1. a1 .55 sati a3 .2.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a2 . . Prakti~na nastava: 546 sati b1 . 2011.27 sati a2 .382 sati b2.382 sati b2.Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.4.72 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.205 sati b3 .55 sati a3.109 sati 2.

profilnih tijela Rtg snimaka. asimetrije lica.monobloka . izrada studijskih modela. 2011. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. Edukacija sadr`i 1. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela .).82 sati a2. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. izrada funkcionalnog aparata. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . rascjepa i sindroma . op}e nasljedne faktore. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. uzimanje otisaka za reparaturu . rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. – etika i propisi. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. – upravljanja sistemom. veli~inu zuba. germektomiju i drugih zuba. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. Katalog znanja: – Anamneze. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. Vakcinacije. u~estalost. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. klasifikacija. postnatalni rast kranijuma. intraekstraoralni lukovi i dr. – timski rad.na studijskim modelima.rascjepi i sindromi. hip i hiperprodukciju. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. kao i rendgen dijagnostiku. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. nalaz.205 sati b3 . klini~ka. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. mandibule. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. analizu fotografije i dr.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. Na~in provjere znanja: kolokvij. – komunikacijske vje{tine. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. tele Rtg dijagnostiku. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa. kongenitalne anomalije. poreme}aj funkcija. preoperativno i postoperativno lije~enje. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. analizu ortopantomografskih Rtg snimaka. proba i predaja funkcionalnog aparata . 4.109 sati 2. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. {tetne navike. analiza studijskih modela. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta .) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. uzimanje otisaka raznim materijalima.) Savladati ratni hirur{ki minimum. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. karijes. predaja pokretnih aktivnih aparata. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. dijagnostiku uro|enih mana. autotransplantaciju zuba. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. bionator. Patrona`ni rad. Savjetovali{ni metod rada. regulator funkcije i dr. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. funkcionalnim aparatima (propulzor. razna oboljenja. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. Teoretska nastava: 273 sati a1 . endokrine disfunkcije. fiksnih aparata. nalaz. usana i nepca. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. labijalni frenulum. funkcionalma. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. morfolo{ka .morfologija. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica. 7. traume. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. funkcionalnih aparata raznih tipova. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. proba i predaja funkcionalnog aparata .82 sati a3 . Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase. Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. lokalna oboljenja. lokalne faktore. funkcionalna ispitivanja. metabolizam i ishrana. nutricione potrebe i vrste hrane. dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima.. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija .^etvrtak. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija).monobloka.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. uro|enih rascjepa lica. maksile. lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima. – promocija zdravlja. skeletnog otvorenog zagri`aja.popravka ortodontskog aparata. razvitak mlije~nih i stalnih zuba. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema.

metode ekonomskih analiza u zdravstvu. funkcionisanje zdravstvene za{tite. ekologija rada. multivarijantna statistika. {kolska sredina. analiti~ki i eksperimentalni. rak. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. 2. razvoj zdravstvene za{tite. zakonski propisi i sanitarna kontrola. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. nabavka opreme. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. organizacione strukture. ostali nivoi zdravstvene za{tite. – etika i propisi. 8. – promocija zdravlja. Linearna regresija i korelacija. deskriptivna statistika. higijena naselja i urbanizam. – timski rad. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. organizacija djelatnosti. HIGIJENA: ekologija. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. finansiranje zdravstvene za{tite. primarna zdravstvena za{tita. kori{}enje zdravstevne za{tite. baze podataka. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. karakteristike stanja u BIH. – komunikacijske vje{tine. bolni~ki sistem. modeli za predvi|anje. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. efikasnost. 3. zna~aj tehnologije za zdravstvo. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. indikatori. masovna nezarazna oboljenja. klasifikacioni sistemi. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. njihova primjena i evaluacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 4. deskriptivni. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. kontrola kvaliteta.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. evidencija i dokumentacija. ustanova za pred{kolski uzrast. komunalna higijena. kontrola zdravstvene potro{nje. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. zdravstevno odgojni programi. zakon. zdravstevno zakonodavstvo. razlike u odnosu na druge sektore.crijevnih zaraza. pravilnici i uputstva. sanitacija sredine. 6. buka. karakteristike zarazne bolesti . najva`nije tehnike istra`ivanja. analize sistema. . STATISTIKA: biostatistika. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. voda. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. ekonomi~nost. zdravstveni odgoj . navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. analiza vremenskih serija. tehnologije planiranja. cilj i predmet mjerenja. procjena zdravstvene tehnologije. karakteristike ishrane i uhranjenosti. izvori podataka i njihova vrijednost. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. 7. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. zdravstveni informacioni sistem. pojam zdravlja i njegove za{tite. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. RUKOVO\ENJE. analiza odlu~ivanja . vi{estruka linearna regresija i korelacija. higijena sela i privremenih naselja. funkcionalne karakteristike sistema. planiranje i ispitivanje ishrane. 5. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. atmosfera. pisanje stru~ne publikacije. ishrana. metode procjene. determinante zahtjeva. nau~nostru~na literatura. potrebe i njihovo mjerenje. unapre|enje zdravlja djece i omladine. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. izrada plana. faktori rizika. 2011. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. mjerenje zdravstenog stanja. osnovne klasifikacije. kontrolni mehanizmi. 7.popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. pojam zdravstve politike i metod delovanja. oblici pona{anja i njihovo formiranje. 4. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.drvo odlu~ivanja. korisnik i njegova uloga.multidisciplinarni pristup. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. – upravljanja sistemom. kardiovaskularne bolesti. reumatizam. sistem primarne zdravstvene za{tite. sistem odlu~ivanja. mentalna oboljenja. zdravstevna potro{nja. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. klasifikacioni sistemi.

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 .izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. . doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca.Seminari u specijalisti~kom radu A3 .Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .^etvrtak. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice. norminalne grupe.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. 7. diskusije sa mentorom A2 . – timski rad. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. 4. 2011.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . pu{a~e. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo.Predavanja. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. konsenzus pristup i dr.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje. UVODNI DIO Uvodni dio . Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec. – upravljanja sistemom. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne.

Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. 3.3.4. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 3. 3. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.6. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. CPU. 4.5. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 7. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju .2. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 2011.

4. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . 1. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.8. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije.7. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. – Homeopatija.^etvrtak. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ljekovitih pripravaka i lijekova. – etika i propisi. – Standardizacija droga. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. – upravljanja sistemom. – komunikacijske vje{tine. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. – promocija zdravlja. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. Mentoru je prepu{teno da. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi. u dogovoru sa kandidatom. 3. Nakon zavr{ene edukacije. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . 7. Tokom usavr{avanja. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Uvodni dio . seminara.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. 2011. 3. Specijalizacija traje 36 mjeseci. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. – Fitoterapija.

Kolokvij. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. 2011. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. 3. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. Specijalizant je du`an da. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). 2 analize fasifikata. histohemijske reakcije. – Homeopatija. – Ljekoviti pripravci. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. – Standardizacija. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. – Ispitivanje stabilnosti. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. 4. upotreba. Institut za mikrobiologiju . Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. Kolokvij. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. 9.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. 8. hemijskih. Kolokvij. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. reagensi. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. – Gajeno ljekovito bilje. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. – Fitoterapija. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. mikroskopija. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. – Doziranje preparata. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. 6. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. – Odre|ivanje te{kih metala. 7. 2. – Mikro biolo{ka ~isto}a. Kolokvij. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. – Primjena farmakognozijskih. 7. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. Kolokvij. – Samoniklo ljekovito bilje. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. djelovanje. – Ljekovito bilje i ekologija. Kolokvij. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . 5. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. trajanje. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. uz nadzor stru~nog lica. Kolokvij. Kolokvij. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. 4. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja.

Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. Biostatistika 13. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. filtriranja i su{enja. Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje. – Dokumentacija. otrovnost. Kontrola kvaliteta lijekova 8. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. – Ispitivanje kvaliteta reagensa. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. a osobito slo`enijih analiza lijekova. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. – komunikacijske vje{tine. standardne otopine. .^etvrtak. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Dizajniranje novih lijekova 2. – Provedba ba`darenja. – Sigurnosne mjere. 1. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet .specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. – etika i propisi. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. te za izobrazbu saradnika. – Pomo}ne supstance. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". – Upotreba. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. Prakti~ni rad . 7. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa.1. – Priprema radnih standarda. – Vaganje. – Prijenos i doziranje otopina. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. REAGENSI. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7. – Zahtjevi u farmakopejama. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. – Me|uproizvodi. – Ekvivalentnost standardnih otopina. – Operacije talo`enja.4. – Stabilnost. – promocija zdravlja. – Izbor dobavlja~a. obradu i ~uvanje uzoraka. opreme i materijala. – Pakovanje i ozna~avanje. Biolo{ki terapeutici 5. – Ulazna kontrola.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6.5. Biofarmacija s farmakokinetikom 4.Kontrolni laboratorij 1. – Specifikacija.3. izboru analiti~kih postupaka. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. ekolo{ke mjere. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. 1. 1. pravilan prijem. Pretformulacijska ispitivanja 3. – Provjera na modelima. – Postupci ba`darenja. Reagensi – Specifikacije za reagense. pufer otopine i volumetrijske otopine. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – samostalno pu{ta lijekove u promet. Sirovine – Aktivne supstance. organizacije rada. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. – timski rad.2. 1. – Laboratorijski dnevnik. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. – Ambala`a. – rukovodi laboratorijem. – Mjerenje. Uvodni dio . specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Etaloni. Po zavr{etku specijalizacije. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. 1. metodologije i instrumentacije. rukovanje savremenom analiti~kom opremom. 2011. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. – Knjige zapisa. odr`avanje kvalitetne razine nalaza. Poredbene tvari – Hemijske. – upravljanja sistemom. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. 4. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10.6. – Rukovanje. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju.

– Dokumentacija. – Tradicionalni biljni lijekovi.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci. – Dozvoljene granice odstupanja. Dokumentacija. – Tehnike predobrade uzorka. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. – Mjerenja. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. – Dokumentacija. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. – Uslovi i parametri ispitivanja. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. 4. – Kategorizacija podataka (~lanaka).Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. – Ispitivanja prema ISO standardima. – Dokumentacija. – Radioaktivni pripravci. – Postupak odobravanja. – Polu~vrsti pripravci. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. – Kontejneri za lijekove. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja. – Postupci odobravanja. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e. – Serumi i vakcine.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Otopine i disperzije. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. – Pakovanje i ~uvanje uzorka. – Prosudba podataka. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Analiti~ki postupci. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. – Analiti~ke metode i postupci. – Analiti~ki postupci. – Osloba|anje aktivne supstance. – Krv i krvni derivati. – Medicinski plinovi.5.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. 2011. – Industrijska proizvodnja lijekova. GRANI^NI PROIZVODI 0. – Bolni~ka proizvodnja lijekova. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Priprema uzorka za analizu.primarno pakovanje. 2.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. – Analiti~ki postupci. – Metode priprave.4. – Analiti~ki postupci. . – Medicinski pribor i pomagala. izbor metode. mjerne pogre{ke. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Dokumentacija.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Fitoterapija. 2. – Zahtjevi kvaliteta. – Sigurnost primjene. 7. BIOLO[KI LIJEKOVI .5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. – Farmakopejski propisi. – Proizvodnja medicinskih proizvoda. – Dijagnosti~ka sredstva. – Odre|ivanje roka valjanosti. – Zahtjevi kvaliteta. – Nau~ni i stru~ni tekstovi. – Kontrola kvaliteta. – Karakterizacija. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. gotovih proizvoda. me|uproizvoda. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. vrijednosti ili aktivnosti. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a.2. – Ljekoviti flasteri. – Dokumentacija. 2. – Vje`be na modelima. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH .1. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature. 2. – Kontrola kvaliteta.3. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . – Provjera kvaliteta proizvoda.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2.

NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. – Korektivne i preventivne radnje. – Izvje{taji stru~njaka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.^etvrtak. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Prijavljivanje i obrade nuspojava. – komunikacijske vje{tine. – Bioekvivalencija.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. – promocija zdravlja. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. – Uzorkovanje na terenu. 7. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. – upravljanja sistemom. postupaka i energenata. pretra`ivanje. Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . – etika i propisi. – Ocjena dokumentacije. 2011.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. koji moraju biti djelotvorni. – Informacije za javnost. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje. 4. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. Uvodni dio . Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . procesna i zavr{na kontrola. – Sadr`aj dokumentacije.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. – Dobra proizvo|a~ka praksa. opreme. unos podataka u nacionalnu bazu. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. – Vodi izradu tehni~ko . Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 . opreme i strojeva. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. Po zavr{etku specijalizacije. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. – timski rad. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. Uvodni dio . OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Zaklju~na ocjena. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. zna~enje. – Povla~enje lijekova. – Krivotvoreni lijekovi. Dizajniranje novih lijekova 2. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Ocjena dokumentacije.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. razvoju ili laboratoriju. te ju uvodi u praksu. – Reklamacije. – Vodi brigu o nabavi. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku. Pretformulacijska ispitivanja 3. – Farmaceutska.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. sigurni i kvalitetni. Biolo{ki terapeutici 5. – Prihva}anje izmjena. regulatorna va`nost. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. – Vodi brigu o validaciji prostora.specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1.

– Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . dokumentiranje. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . Razvoj generi~kih lijekova 14. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. 4. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. gelovi – supozitorije – suspenzije. – Izrada magistralnih pripravaka. toksoidi. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. – Ljekoviti oblici droga.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. Validacija analiti~kih metoda 12. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. reagensi. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. – Teku}i pripravci. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC . masti. hidroliza. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. `ive. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. konjugirane vakcine. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja.Broj 17 – Strana 148 8. 2011. 7. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9.

2011. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. te razvoj novih analiti~kih postupaka. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Specijalizacija obuhvata: 1. obradu i ~uvanje uzoraka. – Uzimanje uzoraka za analizu. hrane i dr. – Izolacija lijekova. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. spektroskopskim i hromatografskim metodama. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. – Pravilan prijem. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. imunohemijskih metoda. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. klasi~nih hemijskih metoda. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. – promocija zdravlja. – timski rad. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. – komunikacijske vje{tine. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. – upravljanja sistemom. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . spektroskopske i kromatografske metode.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. 4. elektrokemijske metode. Specijalizacija traje 36 mjeseci. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca.^etvrtak. – Toksikologija bojnih otrova. primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. hrane i dr. na ~vrstim adsorbensima. uzorcima atmosfere. seminara. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Toksikologija ishrane. na~ini identifikacije. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. – etika i propisi. Tokom usavr{avanja. – Provo|enje sistematske izolacije. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. 7. . Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). – Otrovno bilje. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. holin esteraze. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. vode. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija). U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. vje`bi i individualnog rada s mentorom. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja.

Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . Kolokvij. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. atmosfera). Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. Teoretska organizirana nastava . Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. kandidati se osposobljavaju u. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija.Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. Kolokvij. 4. mulj. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. specijaliziranim institucijama. organskim otapalima i dr.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja.. a za prakti~ni rad. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. voda. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. – Metode procjene rizika. 7. za pojedine oblasti. – Ispitivanje tragova insekticida. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. 2011. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. – Uzimanje uzoraka vode.

suha hemija. Provodi se u obliku seminara. ozmometrija. pretrage za ocjenu eritropoeze. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. AAS. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. – Priprema i izrada reagenasa. – Priprema uzoraka (krv. dobra laboratorijska praksa. proto~na citometrija. – Diferencijalna krvna slika. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. – Imunohematolo{ka ispitivanja. turbidimetrija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. celularni imunitet. denzitometrija. – Porfirini. dijagnosti~ki zna~aj. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. 4.^etvrtak. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. – Validacija metoda. kontrola kvaliteta. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. – Konzerviranje krvi. avidnost. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. spektrofotometrija. – Autoanalizatori. lan~ana reakcija polimeraze). Anliza gasova u krvi. Odre|ivanje ukupnih proteina. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. 7. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. amnionske teku}ine. zna~aj i odre|ivanje.analitika i dijagnosti~ki zna~aj. reumatskih faktora. nefelometrija. bolesti i pretrage bijele krvne loze. – Vitamini. – timski rad. jetre. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. pojam refrentna i normalna vrijednost. – Genotipizacija u farmakogenetici.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Pretrage likvora. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. urinu i likvoru. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. – komunikacijske vje{tine. mikroalbuminurija. eksudati. – Voda i elektroliti. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. – Antitijela kao biohemijski reagensi. PCR. neoplazija. kostiju. hemoglobin. – Kontrola antikoagulantne terapije. vrste analiza. gu{tera~e. NPN spojevi . te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. fruktozamin. – Urinokulture. – Funkcija komplementa: pojmovi. – Analitika nukleinskih kiselina. hemijski. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. – Biolo{ke varijacije. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. fizikalni pregled. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. hemostaza. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. primjena u laboratorijama. imunofiksacija. – Humoralni imunitet. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. amnionska teku}ina). transudati. predavanja. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. kalibracija. crijeva. radionica i individualnog rada sa mentorom. plinski analizatori. monoklonalna. skrining. GTT. – Uro|ene mane. – promocija zdravlja. . srca. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. biohemijski analizatori. metaboliti. elektorforeza. skrining. unakrsna reaktivnost. citolo{ki pregledi.terapeutski monitoring lijekova. ispitivanje ABS-a urina). punktata. – etika i propisi. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. AIDS-a. – Odre|ivanje krvnih grupa. dijabetes. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . poliklonalna antitijela. – Hormoni. Dva kolokvija odnose se na program hematologije.primjena. borelije. 2011. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. odre|ivanje krioglobulina. amino kiseline). a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. derivati i metaboliti. – Detekcija autoantitijela. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. HbA1c. kontrolni materijal. urin. Tokom svog usavr{avanja. zloupotreba lijekova. – upravljanja sistemom. pulovi. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. konduktometrija. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. – Dijagnostika hepatitisa. likvor. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. refraktometrija. – Priprema standarda. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. – Enzimi. – Dijagnostika virusnih infekcija. konjugati . – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. afinitet. hromatografske tehnike. fluorimetrija. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. tumorski markeri .

– Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. interne klinike. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. – promocija zdravlja. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. dermatologija. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. Nakon zavr{ene svake oblasti. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. kadriologija). rad na klinikama: pedijatrija. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. seminari. Uvodni dio . – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. – neuropsihijatrija. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. – Farmakovigilancija. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. – Interakcije lijekova. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. Tokom usavr{avanja. 2011. – komunikacijske vje{tine. – Enteralna i parenteralna prehrana. – Osnove statistike. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. – etika i propisi. seminara. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). nefrologija. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Informatika u farmaciji. gerijatrija. 7. – Anamneza primjene lijekova. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. hirur{ke klinike. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. . specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). infektivna klinika. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . 4. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – upravljanja sistemom. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. specijalne vje`be Farmakologija. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi.

postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – promocija zdravlja. Funkcionalna hrana. dijetetskih namirnica i suplemenata). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. za pojedinog pacijenta. pi}a. – Medicinska oprema. – timski rad. 4. ukupno 3 kolokvija). pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). opreme i materijala. hormoni. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. – upravljanja sistemom. pi}a.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. 1. – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. 7. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. – Standardni operacioni postupci. EKO hrana. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. Program specijalizacije: Uvodni dio . – Toksikolo{ke analize. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. mikotoksini. te{ki metali. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). krvni derivati i pripravci iz krvi. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: .^etvrtak. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. – komunikacijske vje{tine. na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. odabir i kontrola analiti~kih metoda. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Utvr|ivanje optimalne doze. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. 2011. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). vode. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. – etika i propisi. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. te razvoj novih analiti~kih postupaka. Po zavr{etku specijalizacije. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. izrada i primjena. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. organizacija rada. – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica.

– Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. dob i dr.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. 2011. Vo}e.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. upitnici). – etika i propisi. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. bezalkoholna pi}a i napici. ~uvanje uzoraka.Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. 1. kakao i nadomjesci. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. – Procjenu nutricionog statusa. 2. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. Kafa. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). pivo i vino. nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. Alkoholna pi}a. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. – Identificiranje strategija za prevenciju. ~aj. – promocija zdravlja. Mlijeko i mlije~ni proizvodi. hiperlipidemija. Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). Prakti~ni rad . otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. – upravljanja sistemom. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). 7. vo|enje dokumentacije o uzorcima. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. prera|evine i konzervirani proizvodi. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. Vo}ni sokovi. Po zavr{etku specijalizacije. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. – timski rad. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. 4. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. Program specijalizacije: Uvodni dio .. povr}e. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. 2. Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. – Savjetovanje u oblasti enteralne. – komunikacijske vje{tine.

djeca. procjene potreba u nutrijentima. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima .^etvrtak. Prakti~ni rad . kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. dojilje. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. dodatne i zamjenske obroke. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. adolescenti. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. 2011. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. Interakcije lijekova. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. uklju~uju}i dodatke prehrani. 4. statisti~ka obrada. vjerovanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. funkcionalna hrana. uticaj okoline. dijetetske namirnice. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. interakcije hrane i lijekova. 7. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. trudnice. dodaci prehrani. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. funkcionalnu hranu. odrasli. gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. interpretacija rezultata.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad.

7. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. ekonomski opravdane) farmakoterapije. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. – komunikacijske vje{tine. bolest. 4. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. – upravljanja sistemom. . – etika i propisi. izbor lijeka. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. 2011. Teoretski dio Uvodni dio . – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. pra}enje terapije. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. bezbjedne. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. – Komunikolo{ke metode. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Principi farmakokinetike. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. bolesti gastrointenstinalnog. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. farmakoterapija zasnovana na dokazima. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. pacijenta.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. – Principi farmakoekonomije. – promocija zdravlja. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. – Osnovi menad`menta lijekova. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. odnosno izradom seminarskog rada. karcinoma. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju.

kompjuterski sistemi. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . kontraindikacijama. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. – Informacijska pismenost. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. spol. Rad sa modernim bazama podataka. regresija). – Priprema izvje{taja i referata. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). seminara. trudno}a itd).^etvrtak. problem based learning . – komunikacijske vje{tine.24 mjeseca.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. apotekara u bolni~koj apoteci. Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. PDR i druge). informacija . – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. izradu plana Apotekarske djelatnosti.12 mjeseci. usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. 7. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. djelovanju. rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . – Baze demografskih podataka. – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Prikupljanje. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. Baze i banke podataka o lijekovima. – Menad`ment u farmaciji. 4. vje`bi i individualnog rada s mentorom. elementi opisa varijabli itd. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. – Odlu~ivanje nakon analize podataka. funkcije vjerovatno}e. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. REFI.zna~aj i smisao. – timski rad.DDD). – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. 2011. nosioci informacija). revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. – promocija zdravlja. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. analizu slu~ajeva. – Farmakoekonomika. – Kompjuterski statisti~ki programi. – Proizvodnja informacija za korisnika. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). Korelacija. Vidal. Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. – etika i propisi. 1. operativni sistemi.ATK i definisane dnevne doze . – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . Procjena obuhvata: kratka test pitanja. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. nacionalnim vodi~ima za terapiju. izradu seminarskih radova. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora.PBL). farmakoekonomski modeli i analiza. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. ne`eljenim efektima i interakcijama. matrice podataka. – upravljanja sistemom.).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava . Rote lista. . – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. programska podr{ka. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Internet i informacije o lijekovima. – Etika informiranja i publiciranja. poslovanju apoteka.

toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). Kolokvij ili seminar. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. 2011. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. Kolokvij ili seminar. Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. pra}enje ukupne potro{nje lijekova. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. te racionalizacija upotrebe lijekova. – Inventura i defektura. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja.priprema za statisti~ku obradu. – Izvori podataka o lijekovima. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. 4. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. ATK grupama. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. – Rad na izdavanju lijekova. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. – Obrada izdatih recepata. metabolizam. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). 7. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. farmakoekonomika. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. tj. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). – Rad na farmakoekonomskim studijama. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). – Uzorkovanje i uzorci . opojnih droga. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. – Baze podataka o sirovinama. Kolokvij ili seminar. – Podaci za informisanje javnosti. – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. transport. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). uputstvo za lijek. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Statisti~ka analiza pojave interakcija. – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). – Fiziolo{ki. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju.. . spol. u toku vizite i sl. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. Kolokvij ili seminar. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. indikacije itd. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. ljekaru. – Zakonski propisi i preporuke. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu.. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. – Analiza interakcija.

menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. Program u`e specijalizacije 1. – upravljanja sistemom. konzilijarno-poliklini~ki rad. gestacioni oblik {e}erne bolesti.^etvrtak. neurotenzin. alopecija. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. Uvodni dio . Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. tireotoksi~na kriza. neuropatije. timus. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. komplikacije na oku. pseudohipoaldosteronizam. Transplantacija gu{tera~e. – etika i propisi. gonadalna poreme}enja. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. policisti~ni ovariji. graviditeti bolesti {titnja~e. testikularni tumori. funkcionalni testovi. mu{ka kontracepcija. ginekomastija. ko`a. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. Mu{ki hipogonadizam. nefropatije. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. Pagetova bolest. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. supstanca P i tehnikinini. – Analiziranje prikupljenih podataka. Periferna inzulinska rezistencija. plu}a. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. – promocija zdravlja.dijeta. mu{ka neplodnost. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. osteoporoza. apopleksija hipofize. hipoglikemija). hipoparatireoidizam. hiperglikemija. hormonalno aktivni tumor jajnika. kontrola ovulacije. testikularna feminizacija. hipokalcemija. reprodukcijska poreme}enja. Gravesova bolest. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. biolo{ki inaktivni gonadotropini. Cushingov sindrom. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. Turnerov sindrom. dijabeti~no stopalo. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. Dijabetologija Definicija i klasifikacija.hipoglikemija. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. sindrom rudimentarnih testisa. endogeni opioidi. oftalmopalija. masno tkivo. prerani pubertet i pseudopubertet. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). genitourinarni sistem. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. premenstrulani sindrom. – komunikacijske vje{tine. sindromi poliglandularne insuficijencije. upale. oralni hipoglikemici. Lije~enje {e}erne bolesti . dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Infekcije u {e}ernoj bolesti. terapiju i rehabilitaciju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. te faktori rasta. upale {titnja~e. srce. hirzutizam. hipotireoza. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. hiperosmolarna koma. 7. gastroenteropatije. hipoaldosteronizam. hipertireoza. inzulin. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. toksi~ni adenom {titnja~e. gu{avost. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. . 2011. kardiovaskularne komplikacije. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. poreme}enja menstruacije. karcinomi {titnja~e. kolecistokinin. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. feokromatcitom. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. 4. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kontrolirana tjelesna aktivnost. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. Clinefelterov sindrom. impotencija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. menopauza. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. KAH. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. laktacidoza. izolirani deficit gonadotropina. – timski rad. Prostaglandini. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. akne. edukacija i samokontrola. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. somatostatin. peptidini hormoni. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. hiperplazija medule. osteomalacija. bubreg. hipopituitairizam. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. hiperkalcemija. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. komplikacije steroidne kontracepcije. Trudno}a.

hiperkalcemija. posebno bolesti hipotalamusa. te drugih poreme}aja. purina. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. hCS humoralni. 4. prirast na visini. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. SIAD). hCG. metaboli~ki u~inci alkohola. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. radioizotopna dijagnostika. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. {titnja~e. giht. . 7. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. dijabetologije i bolesti metabolizma. gladovanje. Bolesti dojke. poreme}enje metabolizma masti.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. hiperreninizam. – promocija zdravlja. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. somatostetin. asistirana reprodukcija. karcinoidi. dijabetologije i bolesti metabolizma. cel-karcinom plu}a. ateroskleroze. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. UZV dijagnostika). Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". U sklopu ovog boravka. dijabetologije i bolesti melabolizma. – komunikacijske vje{tine. Hormonalna kontrola rasta. anoreksija. gastropankreasnih hormona. CT. eritrocitoza. – bolesti metabolizma. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. mu{kih spolnih hormona. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. hipofize. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. hipoglikemija i hiperinzulinizma. duhana. Pregled fundusa. – upravljanja sistemom. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. poreme}enja apetita. pinealomi. hipoglikemije. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. Metaboli~ke bolesti Debljina. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Ginekolo{ki ultrazvuk. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. ateroskleroza porfirija. CRH. druge bolesti povezane s jelom. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. paratireoideje. – timski rad. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. Procjena rasta krivulja rasta. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. osteomalacija. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. denzitometrija. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. – dijabetologija. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. Gestacijski dijabetes i komplikacije. 2011. @enska neplodnost. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. nervoza. NMR. ACTH. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. ovjerenog od voditelja odjela. Indikacija ovulacije. neurotenzin. Sekundarno uzrokovan niski rast. nadbubre`ne `lijezde. rast u visinu. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. endometrioza. Fetalna i neonatalna endokrinologija. medularni karcinom {titnja~e. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. Inzulin. neuroblastomi. – etika i propisi. posebno metabolizma masno}a. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. Hormoni i maligne bolesti. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.

hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. hematolo{ke. tumora pankreasa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. hepatalnih vena i donje {uplje vene. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. slezene. . Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – 5 nazogastri~nih sondi. Uvodni dio . bilijarnog trakta. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. onkolo{ke. – 5 ERCP pretraga. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. – 5 abdominalnih paracenteza. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. aorte. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. Ultrazvuk II. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. specijalista. – promocija zdravlja. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. bubrega. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. Endoskopija I. 7. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. – centar za hemofilije. te lije~enja hematolo{kih bolesti. te abdominalnih izljeva i kolekcija. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. – 30 distalnih endoskopija. – timski rad. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. 2011. 4. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. elektrokoagulacija. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. pankreasa. pseudocista pankreasa. Ultrazvuk I. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta).^etvrtak.

Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici. ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I. 4. – timski rad. limfnog ~vora. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika.5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga.mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije . te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. metabolizam u eritrocitu. subpopulacija limfocita. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. – promocija zdravlja. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga). te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije.) .mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). nakon odobrenja mentora.Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. – upravljanja sistemom. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih. hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. slezene i jetre. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. Koagulacijski.5 2 1 0. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. likvora. Trajno se provodi provjera znanja. – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. sredi{njeg venskog. kultura ko{tane sr`i. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti).osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak. 2011. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. poreme}aja hemostaze. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. – etika i propisi. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. a na kraju se pola`u ispiti. 7. – komunikacijske vje{tine. imunolo{ke pretrage. i 24 h . brisevi itd.(20 pretraga). GODINA Uvodni dio .

te koronarografiju). Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. . Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. . te prevencija kardiovaskularnih bolesti . . – timski rad. Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . . . 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti.5 5 0. Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. 2011. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. . peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. . angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. . . tj. II. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio .5 Uvodni dio . s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. kaptoprilska renografija. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. . 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji. – upravljanja sistemom. . sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. . . . radiolozima i patolozima. – komunikacijske vje{tine. 7. f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. . a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. rezidualni urin). Nefrolo{ki odjel.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. 4. – promocija zdravlja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. protok plazme kroz bubreg. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti.^etvrtak. Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . mikcijske citografi je. Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. . 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. – etika i propisi.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. . . . . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.

domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. – timski rad.15 dana). Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. funkcijske testove makrofaga. metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. 7. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd.reumatskih bolesnika. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. 7. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. . Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. 3. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju . aloartroplastiku. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . 4. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. mastocita. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. MR i angiografije. invalidski {port i pomagala. Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . – promocija zdravlja. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. 9. Uvodni dio . traume lokomotornog sistema. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. zna~enje imunofenotipizacije }elija. 6. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. (jedan dan sedmi~no). RIA). operativnu prevenciju lije~enja artroza. – komunikacijske vje{tine. ELI SA.reumatskih bolesti. 5. 2. bakteriolo{ka analiza mokra}e. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. bazofila. 2011. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. (jedan dan sedmi~no).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. euzinoila. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. radna terapija. – upravljanja sistemom. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. 4. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu.osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. 8.

Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. . Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. 2 mjeseca . . nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. . suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. razli~ite klini~ke konferencije. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . .osnovna teorijska nastava. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. 4. . klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. 1 mjesec 2. . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. konferencije. vje{tina. koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. . mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. pregled radiolo{kih. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. etiologija. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. epidemiologija. onkolo{ke konzultacije ili konziliji. .^etvrtak. . . od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. Uvodni dio . . Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. transfuziolo{kih zavoda. tumorska imunologija. . uklju~uju}i i voditelja programa. . odjela za nukleranu medicinu. 2011. klini~ka istra`ivanja i statistika) . Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. 7. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati. Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. aktivno ~lanstvo u regionalnim. Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. Profesionalizam . . evaluiranja specijalizanata. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. . Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. kontinuirana medicinska edukacija. te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. kao i odjela za radijacijsku onkologiju. simpoziji. pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera.osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. istra`ivanja.

. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. priprema sa`etaka. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. nepoznatog primarnog sijela) . simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. kinetika tumorskih }elija. Radioterapija . . organizacije. . . postera i usmenih saop}enja. . pisanje radova. . 4. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. . ginekolo{ki. pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. . ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. epidemiologija. . principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. ko`e. tehnike molekularne biologije. 2011. me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. razumijevanje }elijskog ciklusa. "snage" eksperimenta. prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. . Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . . ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. indikacije klini~kih. . – komunikacijske vje{tine. Tumorska imunologija. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. posebno PCR. . iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. . otkrivanje i kvantificiranje. uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. eti~ka. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. farmakokinetika. 14 mjeseci Uvodni dio . kompresija le|ne mo`dine). poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. . . spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. . – upravljanja sistemom. procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. genitourinarnih organa. i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. . palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. cijena i u~inkovitost lije~enja. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. `lijezda s unutarnjim lu~enjem. polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. primjena u neoadjuvantnom. ne`eljeni u~inci lije~enja. . kriteriji potrebnog broja bolesnika. saradnja u istra`ivanjima I. probavnih organa. . informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. sarkomi. . . primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. ekspresije i regulacije naslje|a. . dojke. funkcije gena. plu}a i mezoteliom. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. do III. . . osnove statistike. 1 mjesec 6. protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu.Broj 17 – Strana 166 3. . radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. uklju~uju}i trajne u~inke. . markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . profili toksi~nosti citostatika. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. analize hromosoma. . . a kada nisu dostatne. – etika i propisi. 7. . . . 1 mjesec 5. konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. mjere prevencije. . . doziranje i pravodobnost primjene. . prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. . . odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. Hirurgija . tamponada. – timski rad. . . po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. . . Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. 3 mjeseca 4. ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. . uklju~uju}i antigeni~nost tumora. . . – promocija zdravlja. procjene pro{irenosti. . lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. tumorske vakcine. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . proliferacija i apoptoza. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. interpretacija rezultata. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. osjetljivost. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . osnova lije~enja. metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. kriteriji odgovora na lije~enje. . centralnog nervnog sistema. procjena kvalitete `ivota. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. "staging"u.

uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. postavljanju dijagnoze i pra}enju. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. mogu}nosti o~uvanja organa. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. spektra patolo{kih obilje`ja. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. hemoprevencije. ulogu hirurgije. indikacija odre|ivanja PSA.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. vrijednosti hirurgije. uloge pra}enja. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. genetike. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. hemoterapija. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. ljestvica boli. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. jedinstvenih genetskih obilje`ja. kriterija operabilnosti. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. anoreksije i kaheksije. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. palijacija simptoma respiracije. radne terapije. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. uloga kombinovanog lije~enja. va`nost histolo{kog stepenovanja. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. Rak ko`e . intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. probave. sklonosti recidivu. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. uloge hemoterapije. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. poznavanje postoperativnih komplikacija. uloge hemoterapije. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. kombiniranog lije~enja. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. ko`e i sluznica. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. 7.^etvrtak. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. te lije~enja metastatske bolesti. uloga elektivne polihemoterapije. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. a palijativna u ostalim. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. 4. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. 2011. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. patofiziologije. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. lije~enja i pra}enja. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. posebno postoperativnog. genetskog testiranja i savjetovanja. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. hirurgija. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. dijagnosti~kih pretraga. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. va`nost kombiniranog lije~enja. `iv~anog sistema. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. indikacije dopunske prehrane. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. znakova i simptoma. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju.

tumorskih markera. adjuvantne biolo{ke terapije. kulturnih i duhovnih aspekata. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment". prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. sarkomi nakon zra~enja). rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. – promocija zdravlja. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. 2011. disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. spolne funkcije. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . – upravljanja sistemom. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. sindroma s njima povezanih. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova.Primjena citostatskog. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. razgovori.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. sposobnost integriranja ~lanova porodice. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. uloge hemoterapije za pojedine tipove. 4. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. – timski rad. – etika i propisi. duhanu. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. pomo}i vjerskog lica. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. va`nost izlaganja suncu. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. ku}ne njege. 7. razumijevanje mjera primarne prevencije. posljedice lije~enja. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. problema terminalne njege. psihi~kih problema. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. . PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. – komunikacijske vje{tine. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja.

20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Dijaliza 20.137 sati a2) . Anomalije urinarnog sistema 7. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Akutno bubre`no zatajenje 18.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta.^etvrtak. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Metode ispitivanja urinarnog sistema 3.30 sati a3) .166 sata b2) . Ekskrecijska urografija (IVU) 5. Rtg analiza 2. Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Hroni~no bubre`no zatajenje 19.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 7. Hipertenzija 17. indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.83 sata b2) .751 sati b2) .Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna.15 sati a3) . Retrogradna uretrografija 6. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. poreme}aji mokrenja 9. – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .30 sati a2) .137 sati a3) . 2011. Urolitijaza 10.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1.15 sati a3) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a3) . Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2.319 sati Nastavne jedinice: 1. Sekundarne bolesti glomerula 13.15 sati a2) . Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7. Vezikoureteralni refluks 8. Infekcija urinarnog trakta 5. Opstruktivna uropatija 6. Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Vaskularne bolesti bubrega 16.83 sata b2) . Ultrazvuk urotrakta 3. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci. . Primarne bolesti glomerula 12. Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4. Teoretska nastava a1) .15 sati a2) .184 sata Prakti~na nastava b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.83 sata b2) . Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr. Tubulopatije 14. Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca.15 sati a2) . Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. 4. Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Tubulointersticijski nefritis 15.

1 mjeseca. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora .30 sati a2) . NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Valvula stra`nje uretre 9. hemodinamska nestabilnost.1 mj. Megaureter 3. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija.1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). Ekstrofija mokra}nog mjehura 10. 2011. odjel za djecu .166 sata b2) .osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije. – komunikacijske vje{tine.15 sati a3) . odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca. Hidronefroza 4.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – upravljanja sistemom. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok.6 mjeseci. Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Torzija testisa 11.6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku). Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8. – etika i propisi.0. 4. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Cistoskopija 7. 200 EMG interpretacija. Urodinamika i bubre`na funkcija 5.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .83 sata b2) . Vezikoureteralni refluks 6.15 sati a2) . vi{estruko zatajenje organa. – timski rad. 7. Rad na neurohirur{koj klinici. 100 interpretacija EP . – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi.30 sati a3) . Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci. pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. ARDS.0. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . – promocija zdravlja. Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno.neurooftalmologija .5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca. .Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. Cirkumcizija 12.

– timski rad. – komunikacijske vje{tine. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina . U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. 2011. 7. – timski rad. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no).neurooftalmologija . odjel za djecu . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.1 mjesec. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. alergergene insekata. te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. – upravljanja sistemom. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . bazofila. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. nazalnih). 200 EMG interpretacija. Poseban naglasak na imunodeficijenciji. upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike. – promocija zdravlja. ELISA.IF. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. uklju~uju}i po . Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. profesionalni alergeni.0.5 mjeseci. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti).autoimunih i alergijskih bolesti. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku).0. peroralnih.7 mjeseci. provokacijskih testova (parenteralnih. nutritivne alergene. 100 interpretacija EP . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. inhalacijskih. konjunktivalnih. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . . Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.1 mjeseca.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku).^etvrtak. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih .2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). Rad na neurohirur{koj klinici. – komunikacijske vje{tine. Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi .

Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju.225 sati b2) . vitamin D 9. klasifikacija i podjela 2. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – komunikacijske vje{tine. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. Uvodni dio . diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. aloartroplastiku. bolesti hipofize 5.221 sata Nastavne jedinice: 1. dijabetes melitus.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. Prakti~na nastava: 350 sati b1) . hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) . vremene laboratorijske kontrole. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. dijagnostika dijabetes melitusa 4. endokrina regulacija 3. 2011. razgovori. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.45 sati a2) . neonatalne hipokalcemije 8. fetusna endokrinologija 2. te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci. traume lokomotornog sistemu. 7.400 sati b2) .60 sati a3) . Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima. operativnu prevenciju lije~enja artroza. poreme}aji rasta i razvoja 14. dijabetes melitus. bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena.Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. rast i razvoj 13. rahitis 10. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. terapija dijabetes melitusa 5. 2.125 sati Nastavne jedinice: 1. Teoretska nastava: 151 sat a1) . radna terapija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. bolesti {titne `lijezde 6. poreme}aji spolnog razvoja 15.15 sati a2) . 4. – timski rad.61 sat 2. MR i angiografi je.15 sati .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1.60 sati a2) . Socijalna i vokacijska rehabilitacija.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) . bolesti paratireoidnih `lijezda 7. osteogenesis imperfecta 11. – etika i propisi. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. invalidski {port i pomagala. bolesti hipotalamusa 4. hroni~ne komplikacije 8. patofizilologija i klini~ki tok 3. pra}enje dijabetes melitusa 7. – promocija zdravlja. sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika.45 sati a3) . Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika.

Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . hipofizna koma 5. Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) . 4. Edukacija sadr`i: 168 sati 1.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1.15 sati a3) .83 sata b2) . 3. ultrazvuk 3. 6.83 sata b2) . Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .35 sati Nastavne jedinice: 1.20 sati 2.^etvrtak. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) .30 sati a2) . 5.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 8.83 sata b2) .15 sati a3) .deksametasonski test i dr. pubertet i adolescencija 5. scintigrafija 4. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .). pregled novoro|en~eta.249 sati b2) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . bolesti hipotalamusa 4.30 sati a3) . Prakti~na nastava: 118 sati b1) . hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4. dijabetes melitus 2. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. hiperinsulinizam 3.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . bolesti {titne `lijezde 6. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a2) . Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. hipotireoti~na koma 6. kompjuterizovana tomografija (CT) 5. rtg analiza 2.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. tireotoksi~na kriza 7. utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3. Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. poreme}aji menstrualnog ciklusa 9.83 sata b2) . 2011. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.15 sati a2) . Teoretska nastava: 50 sati a1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test. djevoj~ice i adolescentice 4. hipoglikemi~na koma 3.166 sata b2) .15 sati a2) . bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2.105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1.15 sati a2) . bolesti hipofize 5. testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . dijabeti~na ketoacidoza i koma 2.83 sata b2) . tumori spolnog sistema 8.15 sati a3) . upale spolnih organa 7. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec. 4. 7. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6.45 sati a3) . dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. 7. Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.45 sati a2) .15 sati a3) .

timski rad. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. znanje i vje{tine. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. lumbalna i ventrikularna punkcija. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. Uloga specijalnih pretraga kao npr. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. Modul II . Modul I . Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. Down sy i dr. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. sa dovoljnim brojem ventilirane djece. pleuralna drena`a pneumotoraksa. Prognoza major neuropatologije. Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. 4. – Transport kriti~no bolesne djece. – komunikacijske vje{tine. respiratora i monitora. Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) . Klinefelterov sy. procjenu gestacijske dobi. uklju~uju}i deformacije i malformacije. 9. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. Punkcija arterije. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. Procjena. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. inkubatora. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. MRI i CT. Podr{ka osoblja.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 2011. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. – promocija zdravlja. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. – etika i propisi. – timski rad. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. suprapubi~na aspiracija urina. abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. 7. Transfuzija i eksangvinotransfuzija.

seminari. – komunikacijske vje{tine. Dje~ja hirurgija: u trajanju od dva mjeseca Lokacija: Klinika za dje~ju hirurgiju. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. CT. npr. skrining i tretman retinopatije prematuriteta i skrining na o{te}enje sluha kod visokorizi~ne novoro|en~adi.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Primjena ehokardiografije u detekciji PDA Modul V . zadaci i polo`aj urgentne medicine u sistemu zdravstvene za{tite – Organizacija rada u jedinicama hitne pomo}i i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje zbrinjavaju urgentna stanja – Medicinska dokumentacija – Sistem i metodologija zbrinjavanja urgentnih pacijenata – Principi lije~enja: prva pomo}. Po`eljni moduli: Klini~ki moduli: Modul IV . Iskustvo u interpretiranju i analizi ultrazvu~nih pretraga nervnog sistema. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kardiologija Neurohirurgija Anestezija Pedijatrijska klinika Broj 17 – Strana 175 20 15 20 10 10 10 30 45 545 Dijagnoza i procjena kongenitalne abnormalnosti i dismorfologije Modul III. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 4. – timski rad. Modul VIII Ultrasonografija abdominalnih organa i displazije kuka Akademski moduli Modul klini~kih istra`ivanja. uklju~uju}i protokole za ultrazvu~ne pretrage mozga. sa publikovanjem u relevantnom ~asopisu. medikamentozna terapija – Oblici medicinske pomo}i (prva pomo}.osnovna teorijska nastava 30 dana Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata nakon operativnog zahvata – Menad`ment pacijenata nakon neonatalnog operativnog zahvata Modul za menad`ment nehospitaliziranih pacijenata (Neonatolo{ko i neurorazvojno savjetovali{te) – uklju~uje monitoring pacijenata sa kratkoro~nim i dugoro~nim morbiditetom nakon pre`ivljavanja sa planom daljnjeg vo|enja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. uklju~uju}i razli~ite medije (lekcije. Subspecijalizacija }e uklju~iti i klini~ki projekt istra`ivanja.^etvrtak.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . hirur{ka pomo}. Lokacija: Hitna pomo} i odjeljenje Pedijatrijske intenzivne i neonatalne njege i terapije.osnovna teorijska nastava Urgentna medicina Urgentna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Slu`ba hitne pomo}i Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije Klinika za dje~ju hirurgiju Medicinski fakultet O~na klinika ORL klinika Klinika za ko{tanu hirurgiju Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika TRAJANJE DANA 30 45 60 60 15 15 10 20 20 20 30 10 20 30 Klinika za neurohirurgiju Klinika za anesteziju Torakalna hirurgija i Kardio Klinika za torakalnu hirurgiju hirurgija Psihijatrija Psihijatrijska klinika Laboratorijska dijagnostika Bolni~ka laboratorija kod urgentnih stanja Pedijatrijska radiologija Institut za radiologiju Godi{nji odmori Dje~ija hirurgija Toksikologija Oftalmologija ORL Ortopedija Gastroenterologija Pulmologija Nefrologija