Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. vrste transplantata. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. – timski rad. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. serateh. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. terapija ulkus kruris. hiposenzibilizacija. provodna i regionalna anestezija. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. indikacije za biopsiju testisa. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva.^etvrtak. – promocija zdravlja. pretrage ejakulata (fizikalna. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. skereozacija manjih varikoziteta. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. dijagnostika varikokele. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. virusnih. duboke biopsije sa {avom. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. koji se mogu repenutirati i na ko`i. Ambulanta za alergologiju. – etika i propisi. incizije i probatorne ekscizije. izbor promjena za probatornu eksciziju. intradermalni. epidemiolo{ki pristup bolesniku. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. mikroskopska. krioterapija. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). te u dijagnostici. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. 4. analize urina. temeljna na~ela terapije laserom. klamidija i mikroplazmi. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. lije~enje podifi linom i drugo. temeljna na~ela lokalne anestezije. te kondiloma perianalno i perigenitalno. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. proktoskopija. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. izrada stru~nih mi{ljenja. na~ela medikamentozne terapije. 7. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. – komunikacijske vje{tine. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. mikrobiolo{ka. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). izvo|enje testova (epikutani. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. – upravljanja sistemom. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. slanje materijala na pretragu. te indikacije za provo|enje operativne terapije. eradikacija izvora zaraze. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. prick. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. diferencijalni permiocitogram. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. 2011. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. terapija {oka. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne .

Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. Probatorna ekscizija 7. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. Treponema palida u tamnom polju 4. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja. UVB) 12. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. – upravljanja sistemom. Elektrokoagulacija 9. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. Prick test 16. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. Provo|enje fototerapije (UVA. status). – komunikacijske vje{tine. Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. Scratch test 17. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. Vrsta 1. 2011. – promocija zdravlja. – etika i propisi. 4. perinatalna . dijagnosti~ke postupke (punkcije). Krioterapija 11. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. Termokauterzija 10. 7. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. Epikutani test 15. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. prehranu i kalendar cijepljenja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. Provo|enje terapije dermopanom 13. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.

radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. uklje{tenja kila. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. promjene na plu}ima. kao {to su na primjer herniotomije. malformacije ki~menog kanala i dr. halazija. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. prirodeni i ostali hidrocefalusi. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja.). mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. ileusi razne etiologije i dr. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. resekcije `eluca. otapoze. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. principima multimodalne terapije (hemotera- . Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. tumori. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. endoskopske i radiolo{ke melode.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. respiratorni distres. neurohirur{ki. operativni zahvati na plu}ima i dr. hernijacije mozga i ovojnica. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti. torzije ovarija. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. 4. na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. uretera. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom.) Nadalje. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. provjerava program i izvr{enje istog. ileusi dojena~ke dobi. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. rana nekroektomija plastika po Thierchu). Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. mekonijski ileus i dr. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. 2011. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. kao {to su npr. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. defekti prednje trbu{ne stijenke. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. kao {to su malformacije prsnog ko{a. pilorostenoze. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. krivi vrat i dr. megakolon. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. scintigrafi je. teratome. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. zbog visokog obolijevanja. ahalazija.^etvrtak. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. posebno se educira u dijagnostici. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. ultrasoni~ne pretrage i dr. defekti o{ita. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). 7. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. anorektalne anomalije. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. U prvom redu u dijagnostici. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja.

posebno transplantacijske hirurgije. konzervativni i rani operativni pristup. cistostomija 2. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. 2011. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. 4. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. kontrakture). endokrinologiji. pod nadzorom starijeg specijaliste. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi. . apendektomija 20.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. Tokom specijalizantskog sta`a. hipospadija 5. anus praetera 3. obrada velikih rana 50. suture `ivaca i tetiva 5. resekcija crijeva 5. principe operacijskih metoda. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. retencija testisa 15. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. traheotomija 2. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. Izvodi. u{ke. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. hipospadije. operativno 15). PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. usnice i nepca. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. tumora ko`e i podko`ja i dr. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. virusologiji. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . vaskularnim bolestima. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. endoskopske pretrage na djetetu.). repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. 7. torakocenteza i drena`a 4. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. fimoza 10. radioterapija i dr. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. Thischplastika 5.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja.

PPV. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. – primjenjena informatika . specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. trovanja hranom. – osnova mikrobiologije . – izbor kontrolne grupe. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo.izra~unavanje. deratizacija. seminari. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom.odabrana poglavlja. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. Tako|e je. 7. – istra`ivanje epidemije. – etika i propisi. Sastoji se od predavanja.odabrana poglavlja. – epidemiolo{ke metode: elementi.38. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. karcinomi. op}e i specijalne epidemiologije.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. dezinsekcija. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kvizovi. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. stratifikacija. relativni rizik. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja.Uvodni dio .upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. dizajn i analiza deskriptivnih metoda. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. sparivanje ispitanika (matching). te evaluacijom rezultata. standardizacija mortaliteta. – osnova pulmologije . – mjerenje u~estalosti bolesti. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. – osnova rukovo|enja u zdravstvu. – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. . Izu~ava u~estalost.kako nezaraznih tako i zaraznih. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. Teoretske osnove . – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. NPV). vje`bi. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. skriningsenzitivnost.odabrana poglavlja. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. specifi~nost. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi.03. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. dezinfekcija. – metodologija nau~nog rada. polo`i predvi|ene kolokvijume. UVODNI DIO . kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. 2011. – osnova infektivnih bolesti . savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. epidemiologije. predvi|eno je za individualni samostalni rad.01. 3. – izolacija i socijalno distanciranje. te sam provoditi neke od tih mjera. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. – op}a epidemiologija. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. modifikacija efekta. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. – bioetika. – bias i konfaunding. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. – promocija zdravlja. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. kontrolirati provo|enje tih mjera. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. Drugim rije~ima. i provjere znanja (kolokviji. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. stru~nih ekskurzija. endokrine bolesti. – nadzor u javnom zdravstvu. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje. – timski rad. tako|er. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa.^etvrtak. – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. 4. seminara. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. – upravljanja sistemom.odbrana poglavlja. vakcinacija. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. – osnova interne medicine . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. zoonoze.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . mjesto i uloga epidemiologije danas. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. – komunikacijske vje{tine. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. – demografska i vitalna statistika. ali. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. – regresija i korelacija . da mo`e analizirati i ocijenili stanje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. i evaluirati rezultate. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike.

obavezno za sprovesti.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. obradi. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod. – organizaciji obavezne imunizacije. dijabetesa. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. epidemiologije zaraznih bolesti. Ovjeru polo`enog kolokvija. gdje god je to primjenjljivo. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. obradi. kantonalnoj. – rad na istra`ivanju. epidemiologije nezaraznih bolesti.va`no i obavezno znati. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. komunikacija i zagovaranje). nakon ~ega rangirana kao: +++ . pravilnici. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. obradi. gdje god je to primjenljivo. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.nije obavezno. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad .. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. ++ . Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. +/. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. – rad na istra`ivanju. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. – rad na istra`ivanju. tokom kojeg se. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. + . Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. asistira i izvodi. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo.obavezno za znati: . – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. 4. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. 2011. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. 7. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. i ostalo. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. a prema registrima bolesti. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. polo`en zavr{ni kolokvij. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije.

i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 29. 40. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. nosa i nazofarinksa 47. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. 34. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. Uzimanje briseva iz grla. 27.urinokultura. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. 30. 42. kolektivu. 4. 23. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. 7. 14. 51.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . crijevne zarazne + + + bolesti. HIV/AIDS. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. 39. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. i sl. tuberkuloza. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja . 49. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. odnosno klinike.unos.) 2. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. 25. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. 32. 28. + + + + +/+ + + + 43. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . 44. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. 24. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 41. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. 31. hemokultura 46.komparativna analiza Unapre|enje registara . Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. 21. – referiranja kazuistike. 26. 36. 13. – postavljanjem dijagnoze. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja . 20. + + + rubeola i druge) 3. 19. 52. 16. 2011. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. 22. 17. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja .primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. 50. koprokultura. {ifriranje. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. Tokom sta`a. 18.) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih.bilo da su epidemijskog karaktera.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. 37. 15. distribucija + + vakcina 6.^etvrtak.

Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. karcinom plu}a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. npr. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. 71. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. posebno tuberkuloze. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . 75. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. – evidencije. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. endokrinologije. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. 4. 64. virusologije. astma. hibridizacija i dr. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. fagotipizacija. vaskularnih bolesti. – evidencije. 63. 61. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 62. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67.serotipizacija. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. 56. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. 58. 7. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. rezistotipizacija. 2011. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a.svaki u trajanju od po 15 dana. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. 65. 69. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – na~inom uzimanja. Pregled internisti~kog pacijenta 68. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. parazitologije i imunologije . – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. registara. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. 70. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. registara. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – u~estalosti tuberkuloze. 57. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. 59.

Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. – evidencije. 2011. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 85. statisti~kim paketima 82. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. 76. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. . 4. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. bunara. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – unosa i upotrebe registara bolesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. restorana itd. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. mjere varijabiliteta 80. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.Centar za zra~enje. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. registara. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93.ukupno 20 dana. grafi~kim paketima. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. – registara demografske i vitalne statistike. 90. 89.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 86. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi.^etvrtak.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. 7. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. te hemato-onkolo{kih oboljenja. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1.{kolske kuhinje. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. Statisti~ko opisivanje podataka . Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 77. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . bunara. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. mjere centralne tendencije.

socijalnom. neurologije. 4. Radna terapija u rehabilitaciji. dijagnostika invalidnosti. Kineziterapija. Hematologija.3 odre|ivanja. Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji). Edukacijske vizite. infektologije.krivulja . Privremena proteza. s posebnim osvrtom na proteze. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. vokacijskom rehabilitacijom .3 odre|ivanja. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. radnom terapijom. – etika i propisi. 2011.5 odre|ivanja. Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu.3 odre|ivanja. – Kronaksimetrija . – IT . odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. – Elektrostatus .5 propisivanja. – timski rad. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti . 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima. – promocija zdravlja. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. gornjih i donjih ekstremiteta. Klini~ki sastanci. interne medicine Pulmologija. hod. psihijatrije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. pedijatrije. Pomagala. Banda`iranje i formiranje bataljka. Konzultacijski pregledi i evaluacije.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. interne medicine. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom.3 odre|ivanja. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . sportskih povreda. Gastroenterologija. Nefrologija. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Radna terapija. – upravljanja sistemom. 7. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. – komunikacijske vje{tine. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. elektrodijagnostika. Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO .

Reumatoidni artritis. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala .2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. Postinfarktno stanje. Artroze. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. Kolica. Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. Kineziterapija. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. posebno roditelja. Burger . Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . Prilago|eni automobil. Urodinamska obrada. Bolesti donjeg motornog neurona. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba. Ekstraartikularni reumatizam. Psiholo{ki. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. Paraplegija i tetraplegija.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija. Pomagala. Cerebrovaskularni inzulti. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. 4. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih. Polineuropatija. Radna terapija. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze. Tumori mozga i ki~mene mo`dine.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu . Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. Radikularne lezije. BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Mjerenje mi{i}ne snage. Radna terapija. Infarkt miokarda. Terapija bolova. Ostale metode fizioterapije. osovina i du`ina ekstremiteta. 7. ataksije. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. senzornih i emocionalnih poreme}aja. Funkcionalne elektri~ne ortoze. gastroenterologiji. M.5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija .2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . Terapija spazma. Ortoze i druga pomagala. Invalidski sport. Kineziterapija. alergija i anafilaksija. Metode evaluacije artritisa. Sistemske bolesti veziva. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Rehabilitacija nakon infarkta.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . Ateroskleroza. amiloidoza. Periduralne i epiduralne infiltracije. Ankilozantni spondilitis. insuficijencija miokarda. Kineziterapija motori~kih ispada. Terapija spasticiteta. parkinsonizma. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. hematologiji i endokrinologiji. Mjerenje opsega pokreta u zglobu.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) .2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . plu}na fibroza. Elektroneuromiografija. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . stenokardija.1 mjesec Pulmologija: Astma. multiple skleroze.5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija .2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . Psiholo{ka.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti .2 aplikacije.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. Metode dijagnostike artritisa. socijalna i profesionalna rehabilitacija. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja.3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Terapija spasticiteta. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline. 2011. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) .2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu . Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Bolesti mi{i}a. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede. Ekstrapiramidni sindromi. Prevencija dekubitusa. vaskulitis.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . hroni~ni bronhitis. Mjerenje opsega. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. Rekonstruktivni operacijski zahvati.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena . . Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . Socijalna i profesionalna rehabilitacija.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije.^etvrtak.

Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. kolposkopiju. histeroskopiju. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. nakon visokog poba~aja. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. Kognitivni testovi. izvodi 10. – etika i propisi. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. Aloartroplastike. 10 asistiranja kod serkla`e. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. na odjeljenju. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. Mora savladati upale. – komunikacijske vje{tine. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Prevencija nesposobnosti. MRI. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. Operacije: 10 puta. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. razgovori. frakcioniranu abraziju. 2 puta asistent. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. 5 izvo|enja iste. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. terapeutskih. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. testovi emocionalnog stanja. Sinovijektomije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Artroskopska biopsija i terapija. 2011. 10 puta prvi asistent. tumore. biopsiju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. aspiraciju cavuma uterusa. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. – timski rad. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. Amniocenteza: asistira 10.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 7. 4. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. – promocija zdravlja. ginekolo{ke onkologije. Principi interpretacije: CT. sam vodi 2 takva poroda. Posttraumatski stresni sindromi. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. Patologija dojke – posebno skrining.

zakonska za{tita trudnica. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. Fiziologija plodove vode. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. higijena trudnice (li~na higijena. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. metode planiranja porodice. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. planiranje porodice. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. Perinatalna asfikcija ~eda. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. Detekcija karcinoma dojke. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. Normalni i usporeni rast fetusa. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. vi{eplodna trudno}a. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. Vanmateri~na trudno}a. Endometrioza. Karcinom jajnika. diplerska kolor tehnika. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. punkcija). Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. Radioterapija genitalnog karcinoma. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. probleme peri i post menopauze. punkcija. 2 puta samostalno {ije mjehur. fetalni protok krvi. Neplodni brak. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. Rh imunizacija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Preinvazivni karcinom vrata materice. Habituralni poba~aji. Karcinom vulve i vagine. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. uslovi stanovanja. normalne stanice. Prijevremeni porod i tokoliza. stres) u postpartalnom periodu. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. 10 apendektomija i 10 operacija kile. hemo i hormonska terapija. Planiranje porodice. cervikografija. rutinska biometrija. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica.^etvrtak. higijena trudno}e. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. najmanje 10 kod resekcije crijeva. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. Ante-natalna dijagnostika. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. . Cainsitu. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. 2011. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. 7. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. Trofonlasti~ka bolest. lije~enje i kontrole. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. radijacijska. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Hemoterapija genitalnog karcinoma. Karcinom vrata materice: oblici. EPH gestoze. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. te histolo{ka analiza fetalnih organa. mamografija. sterilizacija. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. prognoza i terapija. te s na~elima. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Opstetri~ke koagulopatije. displazije. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. Uroinfekcije u trudno}i. kolposkopija. invazivni Ca. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. ishrana. Post menopauza. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. poreme}aje menstrualnog ciklusa. Ginekolo{ke operacije. fetusa. Spolno prenosive bolesti. Upoznaje i savladava terapiju {oka. 4. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Perinatalna za{tita. Kardiotokografija. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. Prostaglandini u opstetriciji. ciljana biopsija. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. Ginekolo{ka urologija. Karcinom trupa materice. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. Uterina aktivnosti po~etak poroda. aspiracija materi{ta. Sadr`aj obuke: Potrebe. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. Dijabetes i trudno}a. Fetalna maturacija. benigne.

urinarni kateter. terapija dehidriranog pacijenta. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. principi i vje{tine vakcinacije. Vje{tine: intubacija. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. urogenitalne infekcije. primjena parenteralne terapije. otoskopija. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. respiratorne bolesti. urogenitalne infekcije. etiolo{ke. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – etika i propisi. EKG i EEG. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. VI/1. hospitalne infekcije. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. II. punkcija organa i {upljina. LP. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. upotreba lijekova i nuspojave. Patogenetske. upalne bolesti centralnog nervnog sistema. ko`ni dijagnosti~ki testovi. ~itanje RTG slika. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. 7. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. uvo|enje subklavia katetera. uvo|enje urinarnih katetera. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. – komunikacijske vje{tine. problem lije~enja. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). principi antibiotske i hemoterapije. vakcinacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . uroinfekti. interpretacija serolo{kih nalaza. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. 4. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. rekto i kolonoskopija. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. Vje{tine: gastro. – upravljanja sistemom. Vje{tine: parenteralna terapija. ocjena radne sposobnosti. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. parazitarni. – timski rad.Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Hospitalne infekcije.djece i odraslih. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. osipne bolesti. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. respiratorne infekcije. 2011. umjetna respiracija. CVP. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. virusni i nepoznati). klini~ke. sepse. Op}i odjeli (I. reanimacija. air way. Vje{tine: LP. patolo{ke. primarna obrada rane). nuspojave. higijensko dijetalne mjere. infekcije u imunokompro- . u trajanju od 1 mjeseca. dijetni principi). (hemoterapija. VI/2) . imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja.2 mjeseca (hemoterapija. Ulcerozni kolitis. – promocija zdravlja. mijenjanje kanile. respiratorne infekcije.

reumatska bolest. urinu. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. dermatomiozitis. b. poreme}aji crijevne cirkulacije. imuni kompleksi. Zadaci. testovi funkcije bubrega. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. kolecistitis. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. reumatska o{te}enja. malapsorpcija. reanimacija. elektrolita i A. bilirubina. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr.^etvrtak. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. peritonitis: enteroragije. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. sistematski eritemski lupus. UZV) 2 mjeseca EKG. limfocita. urinar ni kateter. gastrointestinalna alergija. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. trombocitopenija. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. anemija. likvoru i tkivnim te~nostima). Vje{tine: parenteralna terapija.B statusa. ishemi~na bolest srca. glomerulopatije. epilepsija. Dijagnostika (pregled mokra}e. Pulmologija (RTG. toksikoza. poreme}aji frekverkcije i ritma. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. koch. nefropatije. imunolo{ke pretrage. test optere}enja. bilijarnog trakta. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. punkcija perikarda. imunolo{ke. hemostaza. `utica.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . Vje{tine: parenteralna terapija. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. policitemija. bolesti slezene. uvo|enje privremenog pace maker. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. sepse. ventilacijska funkcija plu}a. hospitalne infekcije. osnove humoralnog imunog odgovora. 4. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. kolonoskopija. bolesti pleure i medijastinuma. jednjaka. arterijska hipertenzija. intrakardijalna terapija. biopsija jetre. osnove elektromiografije. nuklearna kardiologija. EKG i EEG. citolo{ke i histolo{ke pretrage). punkcija organa i {upljina. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). sindrom glavobolje. `eluca i crijeva. tubulointersticijske bolesti bubrega. makrofaga. nuspojave. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. principi antibiotske i hemoterapije. EKG i EEG. trovanja. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. Sjegronov sindrom. mali hirur{ki zahvati. hipoglikemija nedono{}e. leukemija. transplantacija ko{tane sr`i. plazma stanica. tromboflebitis. hepatitis. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. gastroskopije. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. endokarditis. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. tjelesnih teku}ina i ko`e. prehrana. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. {ok. ~itanje RTG slika. ko`ni dijagnosti~ki testovi. ko{tane sr`i. tetanus. ko`ni dijagnosti~ki testovi. hipertenzija). akutne i hroni~ne upale plu}a. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. cor pulmonale. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. savremene metode u dijagnostici. polineuritisi. sindrom vaskulitisa. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. {ok. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. radioizotopske pretrage. naj~e{}e anomalije srca. LP. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. urgentni infektolo{ki bolesnici. punkcija organa i {upljina. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. transplantacija srca. urgentna stanja u neurologiji. osnove EEG. mijelodisplazije. bronhiektazije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). polineneuropatije. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. konvulzije. ehoakardiografija i dopler. epilepsije. dijabetologije i bolesti metabolizma. nefropatije. dispneja. Vakcinacije. monocita. poreme}aji hemostaze. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. te UZV. ~itanje RTG slika. iritabilno crijevo. akutne i kroni~ne upale CNS. tuberkuloza. mikrobiolo{ke. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. urolitijaza. bronhitis i emfizem plu}a. bolesti jednjaka. urinar ni kateter. kateterizacija srca. sindrom malapsorpcije. angiokardiografija. indikatora infekta). imunolo{ki razvoj djeteta. reumatoidni artritis. infekcija mokra}nog sistema. dijabetologije i bolesti metabolizma. bronhijalna astma.umjetno disanje . radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. crohnova bolest. apendicitis. bolesti grarkulocita. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. opstrukcija mokra}nih putova. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. LP. (angina pektoris. 2011. cerebralna cirkulacija. dijagnosti~ke metode (biokemijske. osnove EKG u dje~joj dobi. umjetna respiracija. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. 7. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . nefroza. bolesti perikarda. bolesti verka (verikoziteti. tromboembolije). ciroza. mikarditis i perikarditis. poreme}aji metabolizma. gastritis. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. hemoragije. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. prehrana. asistiranje kod traheotomije. ratu i elementarnim nepogodama. kaplji~ne …). biopsija. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. radiologija u kardiologiji. biohemijske pretrage. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. infarkt miokarda). Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. ulcerozni kolitis. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

– timski rad. individualizacija terapije. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. 7.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje.5 mjeseci 8. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. – etika i propisi. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). nadalje prepoznavanju otrovanja. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. Nakon svakog boravka kolokvij. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. ekotoksikologija (uzorkovanje. 2011. – promocija zdravlja. priprema biolo{kog materijala za analizu. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. – upravljanja sistemom. Ambulanta . KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. upoznavanje tehnika dekontaminacije. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. vodi.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). 4.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija.prepoznavanje otrovanja u djece. pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. prevencije lije~enja. proizvodnji uporabi. – komunikacijske vje{tine. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. metode otkrivanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija. tlu i biosferi. . NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. . analiza otrova u zraku. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. pedijatrijske gatroenterologije. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. bioekvivalencija lijekova): .odjeli neuropedijatrije.

kumarinske i trombolizne terapije. serolo{ke analize komplementa). sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). klirens ureje. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. protrombinsko vrijeme. radioizotopska metoda). 3. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike.). Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. PAH diodrast). odre|ivanje faktora koagulacije. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. 2011. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. pletizmografija. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. . radioaktivnim natrijumom i dr. test optere}enja). adhezivnosti. povr{inskih imunoglobilina V }elija). enzimopatija i hemoglobinopatija). pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. 8. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. plu}ne mehanike (penumotohografija. 7. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. mjerenje rastegljivosti plu}a. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. 7. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). odre|ivanja pH krvi. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . EDTA). odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. Upoznaje se sa metodama hemodijalize. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. pCO2 baznog ekcesa). funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. metodama ispitivanja energetskog metabolizma.^etvrtak. PSP test). tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. laboratorijsko pra}enje heparinske. intubacione i scintigrafske metode). vrijeme krvarenja. gasne analize u mirovanju i ergometriji. alkalne rezerve. amonijum hlorid. sekrecije (klasi~ne metode. Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze.). Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. trombocitnih faktora). sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija. detekcija hemolize. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. du`ine `ivota eritrocita. pojedinih hranljivih materija). registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. o ispitivanjima posttransfuzionih. angiografija. za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. flebografija.per os i tuba`om. osposobljava se za analizu. 4. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. viskoznost krvi). inhalaciona scinigrafija plu}a). scintrigrafija bubrega. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. test hemiluminiscencije). Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). radioimunolo{ke tehnike. brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. ehografija. antipirinom. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. pO2. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. vazoporesinski test. ferokinetike. glumerularne filtracije (klirens inulina. odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. razgradnih proizvoda fibrina. scintigrafija srca i njegovih {upljina. Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. kreatinina. pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. biolo{ko. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. obilje`enim eritrocitima. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. imunofluorescentne metode. realna angiografija). Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. 5. difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. 4. ITV test. koronarografija. plazme. biohemijske analize. mokra}ne be{ike (elektromiografija. 6. 2. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici.

sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. 9. hromatografske. konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. kardiologiji.elektrofiziolo{kim (EEG. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. pulmologiji. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. 2011. (odre|ivanje Ca. Sti~e znanja iz etiopatogeneze. opekotina. principe postoperativne njege bolesnika. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla.dehidratacioni test. klini~koj alergologiji. fosfata. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). test infuzije hipertoni~kih rastvora. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. a posebno vaskularnih. radioimunolo{ke. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. izazvani potencijali i dr. pituitrinski test). Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. {titne `lijezde. paratireodinih `lijezda. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. biomagnetskim i imunopatolo{kim. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. crush sindroma. Upoznaje na~ine primjene. prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. 4. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. Prou~ava etiologiju. 7. citolo{ka. dijagnostiku. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. zapaljenskih. farmakoterapiju i reanimatologiji. gastroenterologiji. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. Upoznaje patogenezu. dehidracija. imunolo{ka ispitivanja). angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). radioizotopskim (scintigrafija mozga. endokrinologiji i bolestima metabolizma. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika.). . nefrologiji. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. – komunikacijske vje{tine. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. neurohipofize . upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. Prati biolo{ke.naro~ito koma. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). Upoznaje postupke reanimacije. alkalne fosfataze. reografskim. radioizotopske i radioimunolo{ke metode).Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.

MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Con. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. RF). – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. – etika i propisi. hranom.Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. preosetljivosti na aspirin). – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. – mjerenje produkcije IL-1. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. dermatopolimiozitis. UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. neutrofilima i trombocitima. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. krioglobulini). – mjerenje produkcije LIF-a. angioedem. sistemski eritemski lupus. alergije izazvane lijekovima. imunoelektroforeza. ankiloziraju}i spondilitis. reumatska groznica. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. ukupni imunoglobulini. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. Njegenerova granulomatoza. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. neutropenije i trombocitopenije. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. urtikarija. atopijski dermatitis. – reumatoidnog faktora. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. PNjM itd. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. sistemska skleroza. 7. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. alergijske gastroenteropatije. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. benigna monoklonska gamapatija). autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). alergijska bronhijalna astma. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. – separacija plazme . – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. – imunofenotipizacija limfocita. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . slezena. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. anafilati~ka reakcija. Sjogrenov sindrom). – Behcetov sindrom. psorijazni artritis. – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije.). RAST). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. – komplementa. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. mije{ana bolest vezivnog tkiva. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. serumska bolest. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. 4. ADCC. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. Valdenstromova makroglobulinemija. A. – upravljanja sistemom. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. bolesti te{kog i lakog lanca. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). – promocija zdravlja. Reiterov sindrom.seruma. krioglobulinemije). ujedom insekata). imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. 2011. – autoimunske i imunske anemije.^etvrtak. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. amiloidoza. NK i LAK citotoksi~nost). limfni ~vorovi). lokalne anestatike. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. Cilj. plazmocitom.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

8. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1.15 sati a3 . lokalitet. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 . klasifikacija. terapija. operativne procedure kod upalnih procesa. rad na le{evima.68 sati b3.72 sata 2. terapija. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1.Teoretska nastava: 91 sat al .15 sati a2 . 5. Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci. Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . Nastavna jedinica: etiologija. Teoretska nastava: 91 sat al .41 sat a2 .18 sati 2. sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. simptomatologija. 6. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. simptomatologija. simptomatologija. Prakti~na nastava: 955 sati b1 . 4.14 sati a3 . klasifikacija.37 sati 2. Prakti~na nastava: 128 sati b1 . klasifikacija.37 sati 2. hitne intervencije 9. dijagnostika.95 sati b2 . Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. rad na pokusnim `ivotinjama. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca.41 sat a3 . 7.7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. operativne procedure kod povreda MFR. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .127 sati 2.27 sati a2 .68 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1. etiologija. Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 .89 sati b2 . operativne procedure kod oboljenja nerava MFR.96 sati a2 . 4.7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .32 sata b3 . terapija.Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Nastavni predmet: Dijagnostika 1. interpretacija. terapija.55 sati a2 .34 sata b3 . Teoretska nastava: 46 sati al . dijagnostika.382 sati b2 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt. etiologija. Teoretska nastava: 46 sati al . etiologija. operativne procedure kod tumora MFR.37 sati 2.54 sata 2.68 sati b3 . Edukacija sadr`i: 1. urgentna stanja. Teoretska nastava: 182 sati a1 . 7.27 sati a2 .27 sati a3 . Klasifikacija.27 sati a2 . klasifikacija.136 sati b3 . terapija.37 sati 2. dijagnostika.14 sati a3. 3. dijagnosti~na oprema.epidemiolo{ki zna~aj.14 sati.191 sat b2 . sociolo{ko .34 sati b3 .28 sati Nastavna jedinica: etiologija. lokalitet.191sat .14 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad. terapija. Teoretska nastava: 319 sati al . topografskoanatomski odnosi glave i vrata.48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH.27 sati a3 . Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt.96 sati a3 .18 sati 2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. simptomatologija. Nastavna jedinica: patofiziologija upale. Teoretska nastava: 91 sat al . klasifikacija. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1. 11.27 sati a3.27 sati a3 . simptomatologija. Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2.668 sati b2 . dijagnostika. 10. operativne procedure kod deformacije MFR.55 sati a3 .fiziolo{ki aspekt. Prakti~na nastava: 546 sati bi . simptomatologija. Teoretska nastava: 136 sati al . dijagnostika.14 sati a2 . 2011. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.239 sati b3 .14 sati Nastavna jedinica: anatomsko . dijagnostika. etiologija. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1.20 sati 2. Teoretska nastava: 50 sati al .

41 sat a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1. rad u operacionoj sali. Prakti~na nastava: 136 sati .34 sati b3. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL. Teoretska nastava: 91 sat al . Edukacija sadr`i: 1. oprema operacionih sala.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja.95 sati b2 .72 sata 2.136 sati b3. 7. rehabilitacija. Edukacija sadr`i: 1.55 sati a2 . 4.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. simptomatologija.55 sati a3 . reanimacioni postupci.159sati b3. Teoretska nastava: 273 sati al .191 sat b2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2.21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije.109 sati 2.27 sati a3 . STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca. Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.82 sati a3 . Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. mikrovaskulami re`anj.37 sati 2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.41 sat a3 . terapija.95 sati b2 . Teoretska nastava: 182 sati al .14 sati a3 . Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca.14 sati a2.27 sati a2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. Nastavni predmet: Ortodoncija 1. terapija. nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Teoretska nastava: 46 sati al . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. principi asepse i antisepse.18 sati 2.68 sati b3. zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji. trija`a bolesnika.^etvrtak. 4. terapija.14 sati a3 .14 sati a2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. simptomatologija. Prakti~na nastava: 637 sati b1 . 2011.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike. 2.287 sati b2 -102 sati b3. Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . oboljenja nerava.446 sati b2. Prakti~na nastava: 410 sati b1. {ok. Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika. Edukacija sadr`i: 1. indikacije za ortodontski tretman. terapija. vrste transplantacije tkiva. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .54 sati 2.34sati b3. simptomatologija. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3. Teoretska nastava: 46 sati al . ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.382 sati b2 . Prakti~na nastava: 546 sati bl .37 sati 2. 3. transfuziolo{kom centru.7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije. Teoretska nastava: 136 sati al .68 sati b3 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2. onkolo{ki problemi u ORL. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca. klini~ka slika. cefalometrijska premjeravanja. simptomatologija.18 sati 2.82 sati a2 . Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij.

principi toksikologije u medicine rada. nesre}a na poslu i bolest. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. inspekcije rada i uloga. informatizacija medicine rada i sporta. periodi~ni preventivni pregledi. mjere suzbijanja alkohola. struktura. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. etika medicine rada. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. preventivne aktivnosti. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). javno zagovaranje. – komunikacijske vje{tine. podr{ka i regularan nadzor. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . povrede na radu. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. 4. komunikacija. antistres program. preventivni pregledi. za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). 7. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). – Urgentna stanja na radnom mjestu. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. organa i osteomuskularnog sistema. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). akutno otrovanje. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. vulnerabilne skupine radnika. konflikt i medijacija u konfliktu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Epidemiologija i registri u medicine rada. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom. statistike. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. aktivan odmor. – Profesionalna rehabilitacija. tjelovje`ba i aktivan odmor. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). vakcinacija i sanitacija. – Medicina sporta. savjetovanja i obuka. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. skrininga na alkohol i droge. procjena indeksa radne sposobnosti. preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. rad u smjenama i no}ni rad. – etika i propisi. starenje i radna sposobnost. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. uzimanje. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . smrtne povrede. b1 -95 sati b2 . droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. – timski rad. ergonomija. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. 2011. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. konzervisanje i distribucija krvi. epidemiologije. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). salutogeneza. adaptirano radno mjesto. komunikologije i psihologije rada. psihosocijalni faktori. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. mjere prevencije. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. higijene rada i sporta. fiziologija rada i sporta. epidemiologija medicine rada. profesionalna patologija i toksikologija. ocjena privremene sprije~enosti za rad. psihologija rada i sporta. komplikacije transfuzije krvi i derivate. fleksibilno radno vrijeme. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada.34 sati b3 . derivati krvi i supstituenti. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. vo|enje registara.

Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). dijagnoze. provoditi savjetovanja. sposobnost liderstva. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. 2011. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. intervencije. intervenisati. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. i 2. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. 2. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. vo|enja projekata i planiranja. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. 7. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. izradu. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. 3. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. odnosno mentor. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. njegovoj porodici. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. II Analizirati uticaj {tetnosti. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. rje{avati klini~ke probleme. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. evaluirati ih. izvoditi prakti~ne procedure. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. biti sposoban raditi timski. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. . anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije.^etvrtak. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. biti sposoban definisati. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. posjedovati profesionalnost. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. biti sposoban doprinijeti stvaranju. procijeniti mentalni status pacijenta. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. organizacije rada. sposobnost prepoznavanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. 4. obuke. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom.

7. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). stru~nih udru`enja i projekata. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. – doktorom medicine. – ostalim ustanovama. arhiviranje. te drugih administrativnih poslova. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. 4. liste. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. analiza kolornog vida. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. 2011. – medicinskim vje{tacima. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. kao posmatra~i. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). procjenu osoblja. – procjena organizacije rada. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. nadzora. ozljeda na radu. epidemiologiju profesionalnih bolesti. a posebno kompjutersku obradu podataka. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. rad u wordu. timskog rada. – srednjim {kolama. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. upravljanje osobljem. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. vje{tina pregovaranja. strate{kog planiranja. – inspektorima za{tite na radu. podr{ke i liderstva. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. ocjeni radne sposobnosti. bolovanja. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. – procjena rizika radnog mjesta. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. – analiza PEF-peack flow . Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. pripreme poslovnog plana. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. procesa ugovaranja. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. Specijalizanti mogu.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije.

trigoliceridi. laktat. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. mokra}na kiselina. tehni~kim karakteristikama. mi{i}na vlakna. vidljivi sastojci. 7. laktat dehidrogenaza. fluorimetara i denzitometara. azot iz ureje (BUN). boja. masti. leukociti. 4. vitamini. aspartataminotransferaza. 2. mioglobin. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. eritrociti (svje`i i blijedi). specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. kristali. holesterol. pH vrijednosti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. izgled. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. mukopolisaharidi. Cl. joni Na. hemoglobin. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. krv. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . aldolaza. fostor. 5-HIAA. fosfati. titrabilna kiselost. hemoglobin. alaminaminotransferaza. Tako|e. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. glukoza. Eksudati. elektroforeza proteina. ukupna kiselina fosfataza. glutamiltranspeptidaza. hemijska analiza `u~nih kamenaca. joni Na. pH vrijednost. K. – timski rad. kreatinin. proteini. mokra}na kiselina. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. Benze-Jones-ov protein. pregled sediment. mlije~na kiselina. ureja. mokra}na kiselina. paraziti. pH.^etvrtak. Urin: volumen za 24 sata. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. izgled. 2. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. tehni~kim karakteristikama. kreatin kinaza. ukupni proteini. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. diamino oksidaza. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. hemoglobin. Ca. molaritet krvi. ukupni urobilin. spektrofluorimetara. fibrinogen. urina. Mg. Cu. albumin. izolaktat dehidrogenaza. bolirubin. aminopeptidaza. bikarbonati. acetilholinesteraza. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. katalaza. Tako|e. skrob. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. specifi~na te`ina. proteini. LDL-holesterol. direktni i indirektni bilirubin. serum plazma: volumen krvi. mogu}nostima rada. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. pregled sedimenta. aparatima i instrumentima. ukupni aceditet. VMA. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. Mg. bakterije. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. boja. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. kosistencija. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. Fe. Ca. cilindri. benzidinska proba. 5-nukleotidaza. kolorimetara. joni Na. K. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. krv. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. Sediment urina: epitelne }elije. proba sa gvajakom. 2011. `u~ne kiseline. leuzinamino peptidaza. – upravljanja sistemom. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. piruvat. Op}i specijalisti~ki sta` 1. hemoglobin. preparacionih i ultra-centrifuga. butirilholinesteraza. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. krv. ureja. hemoglobin. piruvat kinaza. K. mucin. `u~ne boje. mogu}nostima rada. malat dehidrogenaza. HDL-holesterol. molalitet. a-amilaza. – komunikacijske vje{tine. urobilinogen. – etika i propisi. Obu~ava se da pravilno koristi. urobilin. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. pH. ketonska tela. – promocija zdravlja. glukoza. lipoprotein lipaza. plamenih fotometara. .152-holesterol. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. glukoza. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. boja. transudati. elektroforeza proteina. slobodna i vezana HCL. izgled. Cl. izgled. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. ukupni. Cl. spektrofotometara. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. A. ukupni lipidi. krvi. kreatinin. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. sulfati. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. Feces: boja. pregled sedimenta. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima.

obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. 4. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. bojenje preparata razmaza krvi. B. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. 7. 2011. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. urinu. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. lu~enja i djelovanja hormona. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. . 6. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. Tako|e. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. pravljenje razmaza krvi. 3. Tako|e. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. 7. 2. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. Tako|e. plazmi. na~inu ~uvanja 153 . U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. 4. anti-epileptici. prepoznavanje elemenata na razmazu. hematopoeze i hemostaze. beta i gama zra~enje). Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. samoza{titi i za{titi radnog prostora.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. spektrofluorimetrijske. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. neuroleptici. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. 5. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. antidepresivi. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata.radioaktivnih supstanci. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. `u~nih puteva. serumu.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani. – timski rad. Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji.^etvrtak.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. U toku prakti~nog rada. urin).osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije . reanimaciju i intenzivnu terapiju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije . Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. – upravljanja sistemom. – etika i propisi. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja. reanimaciji i intenzivnoj terapiji.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Tako|e.klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje . Tako|e. 7. 4. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. – komunikacijske vje{tine. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2011. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. 8. reanimaciji. – promocija zdravlja. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja.

M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. – upravljanja sistemom. – timski rad.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1.Predavanja. – komunikacijske vje{tine.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. – promocija zdravlja. – etika i propisi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . 4. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. UVODNI DIO Uvodni dio . Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 . CPU. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Nakon provedene edukacije. diskusije sa mentorom A2 .Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . 2011. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 7.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 .Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.

Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. 4. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. 3.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.6. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije.4. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta .7. 3. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.^etvrtak. 3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije.5.8. 7.3. 2011. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Nakon provedene edukacije. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.2.

te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. sastancima voditelja laboratorija. – komunikacijske vje{tine. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. 4. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. Sticanje trajnih navika ~itanja. pretra`ivanja litrature. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija . te upotrebu baza podataka. Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. bilo kao ~lan tima. pridonio razvoju ove specijalnosti. ~uvanje povjerljivosti informacija.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. – promocija zdravlja. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio .te njihovom svakodnevnom upotrebom. bilo individualno. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu.strate{ko planiranje. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – timski rad. 7. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). – etika i propisi. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. – upravljanja sistemom. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. 2011. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. Nakon provedene edukacije. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. planiranje tro{kova laboratorija itd. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. Nakon zavr{ene edukacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. . sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. Internet itd. te drugim sastancima lokalnog tipa. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. programa za statisti~ku obradu podataka itd. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . priprema poslovnog plana.baze podataka. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja.

ELISA. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. kao i testove za brzu dijagnostiku. kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. optimalnu temperaturu. mikroskopom s tamnim poljem. ~uvanja. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka.kontrastnim mikroskopom. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. pipeta). pedijatrija. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. preko kultivacije. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. bolnici. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. biti upoznat s bolni~kim odjelima. preuzimanja.) tamo gdje takvi odjeli postoje. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse.difuzije i zona inhibicije. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. daljnjeg testiranja. poznavati automatizirane. izvoditi rutinske tehnike bojanja. 2011. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju.: velike vizite. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije.: eza. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. infektivna klinika. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu.^etvrtak. te prepoznati mogu}e artefakte. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). 7. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. poznavati {iroku paletu selektivnih. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. 4. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. latex aglutinaciju. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. te pravilno koristiti njihove usluge. kao i u edukaciji svih . klinika za ko`ne bolesti. te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. itd. fazno . principe identifikacijskih podloga. laboratorijskog pribora. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. Po zavr{etku specijalizacije. odjeli za transplantaciju. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). prikazi slu~ajeva. te njihovo podrijeklo. uklju~uju}i atmosferske uslove. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. pregledavati obojene preparate. te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. i fluorescentnim mikroskopom. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka.

Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. Komplement. hemaglutinacija. te postupak kojim se licenca pribavlja. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. metode spre~avanja razvoja rezistencije. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. 2011. Imunost na infekciju. interpretirati rezultate. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. poznavati osnovne statisti~ke metode.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. te obradu podataka prema tim protokolima. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. bolni~ke apoteke. trudnica. klasifikacija i metode tipizacije. 4. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. Gra|a i svojstva protutijela. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. poznavati osnove informati~ke tehnologije. ]elijski imunitet. taksonomija mikroorganizama. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. dezinfekciju. a osobito kompjuterske obrade podataka. te njenu pravilnu primjenu. antimikrobni lijekovi. direktna i indirektna fluorescencija. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. te metode njihove kontrole. upravljanje osobljem i administrativne poslove. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. Nespecifi~ni imunitet. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. precipitacija. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. Imunodeficijencije. te na klini~kim odjelima. vode i zraka. Western blot). transplantiranih bolesnika. Imunolo{ka preosjetljvost. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. ELISA test. dijalizu itd).: preporuke koje se odnose na MRSA. RVK. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. patogenost mikroorganizama. pra}enje rezistencije na antibiotike. 7. mehanizmi obrane doma}ina. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. fiziologija i genetika. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. upoznati principe izolacije bolesnika. te praonice rublja. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . Humoralni imunitet. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. principe imunizacije kod virusnih bolesti. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima.

Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. neurofiziologije. kompjuterski tomogram. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. – promocija zdravlja. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike.^etvrtak. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. osnovne elektroencefalografije. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. operacije cerebrovaskularnih anomalija. nalaz nuklearne magnetske rezonance. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. Neuroradiolog postao je suveren. Neurhirurg je. OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. Pored navedenog operacijskog programa. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. – upravljanja sistemom. 2011. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. 4. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. gornje i donje vilice. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. a posebice karoti~kim arterijama. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. – timski rad. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. engleskim ili njema~kim. elektrcmiografije. me|utim. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. 7. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. – etika i propisi. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. – komunikacijske vje{tine. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. kao i dijagnostiku i terapiju.

Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. utvr|ivanje mo`dane smrti. – etika i propisi. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. 7. uz lije~nika specijalistu. planiranju dijagnostike i terapije. radiologije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. 4. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. komatozni bolesnik. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. 2011. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. – timski rad. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – upravljanja sistemom. klini~ka obrada. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. Anamneza. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. – promocija zdravlja. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. evaluacija i postupci odr`avanja. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. izvo|enje neurolo{kog pregleda. vr{enje svih postupaka reanimacije. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. – angiografska obrada. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije.

poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. Elektrodijagnostike epilepsije. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. Indikacije za specijalna snimanja. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. vrste. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. 4. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. nistagmografije i dr. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. radiologom i imunologom. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. liolter EEC-a. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. uvjeti snimanja. EMNG. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. neuromi{i}nih bolesti. U~enje tehnike vremenske. 2011. magnetske stimulacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. neurolo{ki pregled djeteta. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. brain mappinga. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika .rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . evoriranih potencijala. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. artefakti.5 mjeseci. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. Analiziranje EEG-a uz pomo}. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista.^etvrtak. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. 7. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. EP) i dje~je neurologije.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj.

5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1. neuropsihologije i sl). dozimetriju i za{titu od zra~enja. Bolni~ki odjel endokrinologija.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. poznavanja laboratorijskih testova. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. – timski rad. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. cine nefrologija. 2011. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. cerebrovaskularnih bolesti. radiobiologiju. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. elektrokardiograma.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. – upravljanja sistemom. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. UVODNI DIO specijalizacije . 7. Op}a hirurgija – . Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. likvor dijagnostike. Interne medigastroenterologija. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. – etika i propisi. – promocija zdravlja.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. 4. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta. – komunikacijske vje{tine. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici.

funkcije l. znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. leukocita i trombocita. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. zna~i procjenu indikacije.-perf. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. tromoscintigrafiju. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. elucija generatora. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. inkubiranje. . Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. pedijatrijsku nuklearnu medicinu. dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. gonade. scintigrafiju. dozimetriju. voditelja jedinice i radili{ta. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. ispitivanjem vitamina B. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize.k. gastroenterologije. scintigrafiju. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. 4. . scintigrafiju kostiju i zglobova. nefrologije.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga. radioizotopsku limfografiju. scintigrafiju plu}a. . Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. radioimunolo{ke metode. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. urgentnu nuklearnu medicinu.^etvrtak. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima.Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. hematologije. ventilacija). . pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. izvo|enje i interpretaciju postupka. uzimanje anamneznih podataka. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. testove.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. pregled bolesnika. administraciju. placenta). kontejneri. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. nadbubre`ne `lijezde. 2011. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. te~ni scintilacijski broja~i). 7. radioizotopsku scisternografiju. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. pra}enje efekata izotopske terapije. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. primjenu radioimunolo{kih metoda. pravljanje osnovnih rastvora. pod nadzorom mentora. scintigrafijom pankreasa. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. hipofiza. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas. Za terapijske postupke odgovornost. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. paratireoidne `lijezde. primjenom radioimunolo{kih metoda. regionalna pokretljivost miokardnog zida). tehnika rada s kalibratorom doza. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. . izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. `l. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. Upoznaje se ferokinetikom. . slezine i dr. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. hemodinamska ispitivanja. terapijsku aplikaciju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija . EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. ispitivanje periferne cirkulacije. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. Odgovornost. primenu radioimunolo{kim metodama. .Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. . ali pod nadzorom. in vivo i in vitro. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. endokrinologije. .

plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. Glaukom: Dijagnostika glaukoma. Konzervativno lije~enje glaucoma. tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Tonometrija i tonografija. YAG laser kapsulotomije. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. . Gonioskopija. ali svakako trebaju kod njih asistirati. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije.rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija).abdomena 20 (S). Biomikroskopija panfunduskopom. . 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. Asistencija kod glaukomskih operacija. 1 11 . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. 2011. – upravljanja sistemom. – komunikacijske vje{tine. Asistencija keratoplastike.intestinuma i kolona 10 (S).Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. – timski rad. Asistencije operacije katarakte. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija).orbite 5 (S). 7. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. efek. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. prot. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. ren.kostiju i zglobova 10 (S). Tako|er. – promocija zdravlja. OP]I DIO specijalizacije . . 4.

– adaptometrija. papilom. Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije.). Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom. – timski rad. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . – skijaskopija.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. – pleoptofor. odre|ivanje refrakcije. Enukleacija bulbusa 5 operacija. – kolorimetrija. – primjena lasera (YAG i Argon). Neurooftalmologija s perimetrijom 1. cista. Operacija strabizma 5-10 operacija. Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. – Ishihara tablice.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma . – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. Asistencije kod operacija tumora vje|a. – direktna i indirektna oftalmoskopija. dakriocistografija). – sinoptofor. – kompjuterizirana refraktometrija. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru. Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. – fitovanje kontaktnih le}a. sinoptoforu.asistencija 20 – operacije glaukloma . – aplanaciona tonometrija. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. Asistencije kod operacija orbite. – pokus vida i Snellenove tablice.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija .). Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pleoptoforu i dr. – kori{tenje prizmi. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom. . Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma.asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija . – ehosonografija. pterygium. xanthelasma. – keratometrija po Javalu. Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. – fluoresceinska angiografija. 2011.asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . chordeolum. 4. Asistencije kod operacije ptoze. – gonioskopija. 7. – komunikacijske vje{tine. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona.^etvrtak. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. verruca i dr.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. . Asistencije kod slo`enih oblika strabizma. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. – elektroretinografija.asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma . Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti.

odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. 4. amputacije. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. uspostavljanje venskog puta. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. intestinalne stome. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. perkutana cistostomija. varikoziteti i posttrombotski sindrom. repozicija prijeloma. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ileus.reanimacija. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. dijagnostika i terapija {oka . postavljanje sadrenog zavoja. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. 7. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. pravila asepti~kog rada. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. blokada interkostalnih `ivaca. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. repozicija luksacija. anamneza i status hirur{kog bolesnika. akutni abdomen. vrste rane i zarastanje rane. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. mjesta ligature magistralnih arterija. pristupnika arterije i vene. toaleta iritestinalnih stoma. tamponada nosa. postavljanje zavoja. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. davanje klizme. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. upotreba monitora i respiratora. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. intervencija kod balanitisa i parafimoze. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. postavljanje `elu~ane sonde. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. hitne operacije u op}oj hirurgiji. dijagnostika i komplikacije preloma. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. antikoagulaciona terapija. krvarenja iz probavnog trakta. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. ekstenzija preloma. preoperativna priprema i postoperativna njega. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. drena`a prsi{ta. upoznavanje instrumentarija u urologiji. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. prelomi rebara i komplikacije. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. sterilizacija. urolo{ka endoskopija. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. intravensko kaniliranje. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. hitne operacije na `enskim spolnim organima. bolesti anusa i rektuma. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. infekcije u hirurgiji. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. postavljanje nazogastri~ne sonde. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. upotreba instrumentarija. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. – etika i propisi. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. digitorektalni pregled. drena`a toraksa. intubacija. . Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. ginekolo{ki pregled palpatorno. repozicija hernija. prepariranje). traheostomija. tromboembolektomija i {av krvne `ile. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. punkcije tjelesnih {upljina. anamneza i status vaskularnog bolesnika. tuma~enje vrijednosti CVP. koniotomija. hernije. operacije `u~nih puteva. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. postavljanje subklavija katetera. 2011. osiguravanje venskih puteva. `ivaca. hemostaza. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. lije~enje opekotina. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. incizije i drena`e. ano-rektoskopija. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. prva pomo} kod krvarenja. ozljede tetiva i {ake. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. akutni pankrealitis. hemoseparacije i autotransfuzije. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. kateterizacija mokra}nog mjehura. cistoskopija. traheostomija. hitne osteosinteze. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. – promocija zdravlja. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. traheotomija. {ivanje rana. – upravljanja sistemom. bolesti crvuljka. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. hernije dje~je dobi. reanimacija. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom.

osteosinteze gle`nja 2. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. polihemoterapija. osteostnteze lakta (Monteggina.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. 7. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. tamponada rektuma. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. traheotomija 1. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. te o operativnoj terapiji. Nadalje: akutni skrotum. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. TNM sistem/ekstenzitet tu. kostiju. operacijski pristup na gu{tera~u 2. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije. 4. osteosinteze podlaktice 1. epididimitis. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. osteosinteze dijafize humerusa 2. hematurija. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja .PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . plastike Achilove tetive 1. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. olecranon) 2. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. operacije na jetri svinje 3. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. osteosinteze patele 1. rekonstruktivna/. i njihova kombinacija/hirurgija. abdominalne. Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. radioterapija. Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3. vaskularne hirurgije. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. instrumentarijumu. kateterizaciji. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . tehnike u traumatologiji i ortopediji. stepen diferenciranosti terapija i prognoza. pri operacijama kralje{nice. imunoterapija/ rezultati lije~enja.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. torakalne. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. osteosinteze kostiju stopala 2. osteosinteze proksinlalnog femura 2. palijativna. temelji neurohirur{ke dijagnostike. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. endokrina terapija. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. trahoestomija. specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. kardijalne. operacijski pristup na suprarenalku 2.^etvrtak. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. podru~ja urgentne neurohirurgije.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . zglobova. retenciji urina. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . adjuvantna. op}i principi neurohirur{ke tehnike. pri lije~enju prijeloma. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . osteosinteze distalnog kraja femura 1. 2011. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. pseudoartroza. osteosinteze ru~nog zgloba 1. osteosinteze dijafize femura 1. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. urologije. simptomatska. osteosinteze acromialne luksacije 1. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. diferencijalnodijagnosti~kim. urodinamika i drugo.

hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. obrada opekotine 3. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. osteosinteza kosti ruke 3. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. {av i anastomoza krvne `ile 3. primarni {av ko`e 30. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. eksploracija skrotuma 2. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. reanimacija bolesnika 1. cistostomija . kriptorhizam 10. varikokela. nefrektomija 2. ureterotomija 3. 7. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. orhidopeksija 5. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira.perkutana i otvorena 5. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. va|enje torakalnih drenova 5. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. tromboenmolektomija 2. torakotomija (djeca. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. spinalna dekompresija 2. drena`a perikarda (hitna. estetske. intradermalni {av 10. resekcija rebara 1.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. operacija cistoureteralnog refluksa 8. Upoznaje i farmakologiju. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. amputacija 4. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. sternotomija (djeca. presadjivanje ko`e 3. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. uretera i vrata mokra}nog mjehura. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. fimoza 5. {av mjehura. hitna ugradnja Pace makera 1. elektivna) 2. eksterna ventrikularna drena`a. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. traheostomija 2. varikozne vene 2. – invaginacije u dje~joj dobi. torakatomija 2. opskrba preloma kostiju lobanje 1. hidrokela 2. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. subduralni ili epiduralni hematom 2. 4. valvularna hirurgija 15. {av plu}a 2. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. transpozicijski re`anj 2. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. lumbotomija 2. osteoplasti~na trepanacija 2. odrasli) 5. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. 2011. odrasli) 2. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . oblikovanje slobodnih re`njeva 10. drena`a pleuralne {upljine 4. intubacija bolesnika na masku 2. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. operacija fraktura 6. drena`a toraksa 2. operacija hidronefroza 5. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. – Megacolon congenitum. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. ugradnja Pace makera 8.

da je informati~ki obrazovan. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. Tako|e. – komunikacijske vje{tine. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. sposobnost timskog rada. pregledi literature. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici.^etvrtak. Da bi osigurali gore navedene prioritete. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. 4. pisanje radova. – timski rad. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima.samo Klinika. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . 7. . Provjerava se njegov nivo klini~kog. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. 2011. Prva godina specijalizacije mo`e se. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. – etika i propisi. eksperimentalni rad. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. samoinicijativa je dobro do{la. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obavljani seminari. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. stru~nog znanja. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. da je predan poslu. Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). S druge strane. – upravljanja sistemom.

Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad.Dec Dec . vaskularnoj hirurgiji. sastanaka. .Sep Sep . rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. i 5. 2.Sep Sep . Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. terapijom. – promocija zdravlja. Prije odlaska ku}i svakog dana. reumatologiji. urgentnoj medicini/ traumatologiji. Detaljno studiranje svakog slu~aja. Briga o bolesnicima na klinici. radiologiji. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj. 9. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7. Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. intenzivnoj njezi i reanimaciji. U toku ove godine. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. novim prijemima. 8.Dec Dec . Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. 10. problemima. plasti~noj hirurgiji. Njegova odgovornost je organizacija vizita. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. 3. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. Du`nosti: 1.Mar Mar .Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. Na kraju prve godine. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. 2. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. te kroz rad na klinici i biblioteci. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. neurologiji I neurohirurgiji. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. mla|im specijalizantima. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. 7. 5.Mar Mar . Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. Da prisustvuje svim kursevima.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. 6. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. demonstracije studentima. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. 4. diskusijama. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. sta`erima. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . 7. 8. 2011.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. 4.

G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. 4. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. stopalo. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. 7. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. Nakon radnog vremena.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja.^etvrtak. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. Dalje. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. zajedno sa disekcijom. trauma. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. bazi~ne nauke. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. Prezentacija . te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. epidemiolo{ki podaci i sl. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. konsultacije na drugim klinikama. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. Diskusija. {aka. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora).). sedmici. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. 2011. Prezentacije slu~ajava. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. operacije u drugoj ustanovi i sl. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. planiranje operacije (templating). Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. Oblasti koje pokriva: anatomija. preoperativno planiranje. i 3. Velika vizita: jednom mjese~no. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. Kursevi dje~je ortopedije. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. sko~ni zglob. marta na petoj godini. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. Diskusiju vodi {ef klinike. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. Odr`ava se jednom sedmi~no.5 sata. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija.. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. Kompletan manuscript predati do 1. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. 12. gornjih extr. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. Ortotika i protetika i sl. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. Prezentacija u junu (G5). diskusije. indikacioni sastanak. 13. spinalna hirurgija. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. hirur{ki pristup. konzilijarni pregledi. dje~ja ortopedija i tumori. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. 11. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. i{~a{enje.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. sportska medicina. Do 1. velika vizita. potrebna oprema i sl. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem.

endoaralni pristup. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. ORL u djece. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. interpretacija. hirurgiju kranijalnih `ivaca. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. tehnike laringealnim fiberskopom. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. mastoidektomija. postupak kod raznih vrsta rana. testiranje funkcije larinksa. alergolo{ko testiranje. rekurens. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. 4. leukoplakije. Asepsa i antisepsa. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. septoplastika. atikoantirotomija. rane i kasne komplikacije. lije~enje opeklina. ventilacija bubnji{ta. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. pareze i paralize glasnica. mogu}nosti. statoakustikusa i rinobaze). Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. plastika rascjepa nepca i usne. EMR glave i vrata . operacije malatrezije zvukovoda. – promocija zdravlja. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. CT-a. sinehije. 7. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. drena`ne operacije Menierove bolesti. hemoterapeutski protokoli. nadzor zra~enih bolesnika. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. postintubacijski granulom. akcesorijus. – upravljanja sistemom. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. Prepariranje vene. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. ciste. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. – etika i propisi. noduli. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. rinoplastika. operacija egzostoze zvukovoda. hipertrofi~ni ventrikularni nabori).indikacije. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. RTG pretrage s kontrastom. Sterilizacija. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. ultrazvuk glave i vrata. princip tumorske hirurgije larinksa. fenestracija. infekcije. edemi larinksa. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. citologija u ORL. frenikus. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. inlerpozicijska stapedektomija. rinomanometrija. respiratorne insuficijencije. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. – komunikacijske vje{tine. UVODNI DIO . mogu}nosti. komplikacije hemoterapije. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. Reanimacija. sinusa. miringoplastika. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. `drijela i larinksa. strana tijela nosa. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. o~itovanje RTG slika nosa. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. benigni maligni tumori larinksa. Anestezija u induciranoj hipotenziji. otomikrohirurgiju. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. njihovo lije~enje i prevencija. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. kraniograma. 2011. Obrada bolesnika. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. lije~enje . indirektna i direktna laringomikroskopija. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. tamponada nosa. interpretacija. stapedektomija. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. hirurgiju baze lubanje. za{tita od zra~enja. emobilizacija. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. antrotomija. osnove radioterapije. subglotidni laringitisi. stroboskopia. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. testovi fonacijske funkcije. CT glave i vrata . operacija frontalnog sinusa. dopler karotida i vertebralnih arterija. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. Endotrahealna intubacija. indirektna mikrolaringostroboskopia. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. Vje{tine: direktoskopija. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. punkcije sinusa. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). – timski rad. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. kongenitane anomalije larinksa. intratemporalna dekompresija facijalisa. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi.indikacije.

odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. tj. 4. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja.^etvrtak. osnove akustike. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. dijagnostikom. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. totalna tireoidektomija. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. Vje{tine: audiolo{ki pregled. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. dizatrije. patologija. patologija fonacije. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. mucanje. artikulacije i rezonancije. uvod u vestibulologiju. tiroplastike. govorna audiometrija. odabir slu{nog pomagala. odnos fonacije. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. tumorske infiltracije karotide. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. subtotalne laringektomije. uticaj CNS-a na govorni proces. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. procjenom operabilnosti. alergiju kod djece. ocjenska audiologija. mikrohirur{ka terapija facijalisa. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. strana tijela u di{nim putevima. supraglotidne laringektomije. hiperrinofonija. kao i tumori baze usne {upljine. laringofisura. laserska kordektomija. aerodinami~ki testovi. Za vrijeme specijalizacije. tehnika otoplastike. timpanometrija. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. rehabilitacija ravnote`e. hirurgija endokranijalnih implantata. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. rekonstrukcija defekata nosa. tehnika dje~je audiometerije. elektrofiziologija slu{nog sistema. osnove mikrohirur{ke tehnike. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. subtotalna tireoidektomija. lobektomija. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. afonija. tireoidektomija s disekcijom vrata. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. rehabilitacija sluha i govora u djece. profesionalne disfonije. rje{avanje sinehija prednje komisure. Vje{tine: stroboskopija. lubanje. dislalije. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. aerodinami~ki testovi fonacije. 7. instrumentalno ispitivanje. tumori gornjeg medijastinuma. govorna audiometrija. respiracije i rezonancije. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. rehabilitacija nagluhih. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. tehnike rinoplastike. psihogena afonija. supraliminarna audiometrija. malforacije nosa (antezije. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. rhinolalia. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. hemoterapiju kod djece. bolesti larinksa i traheje. juvenilni angiofibrom. odnos slu{anja i govora. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. lije~enje vestibularnih poreme}aja. hiperkineti~ke disfonije. akumetrija. adenoidne vegelacije. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. rezonancije i artikulacije. jezika i orofarinksa. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. ocjenska vestibulologija. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. supraliminarna audiometrija. audiometrijski scereening. spasti~ka disfonija. biopsija. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. tehnike testiranja fonacije. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. hiporinofonija. hirurgija {titnja~e tj. tro~etvrtinske laringektomije. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. spektralna analiza. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. rezonancije i fonacije. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. tonalna audiometrija. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. implantacijske tehnike. Eustahijeve . testovi fonacije. lubanje. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. rehabilitacija prostorne ravnote`e. usporeni govorni razvoj. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. ~ela i obrve. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. tehnika audiometriranja. odabir slu{nog pomagala. teorije slu{anja. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. holesteatom uha. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. ~ela i obrve. akusti~ke analize govornog signala. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. tiroplastike. 2011. ispitivanje sluha kod djece. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. liminarna tonalna audiometrija. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). rje{avanje laringealnih stenoza. osnove otoneurologije. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. odstranjenje benignih tvorbi. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih.

Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. lateralna cerviktornija . Cransbronhalna biopsija. patologija pleure i medijastinuma. – timski rad. endoskopska adenoidektonkija. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. – – komunikacijske vje{tine. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. tonzilektomija. imunohistokemije. cijevi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. intubacija. fistula. sa toksilogijom. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. – etika i propisi. – Eksperimentalna patologija. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. traheje i bronha. bronhoskopija s rigidnim tubusom. direktna laringomikroskopija. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. – promocija zdravlja. – Kardiovaskularna patologija. traheotomija. – Gastrointestinalna patologija. rje{avanje nosnih likvora. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. stenoze jednjaka. antrotomija. neuropatologija. – Patologija jetre. strana tijela bronha. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pregled jednjaka s fiberskopom. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. – Nefropatologija. internisti~ka patologija. stenoze larinksa i traheje. citopatologija. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . elektronske mikroskopije. problem dugotrajne intubacije. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. odstranjenje stranog tijela larinksa. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. histomorfometrije. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. operacije nosnog septuma. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. imunofluoroscence. – Forenzi~nu patologiju. 2011. medijalne i lateralne ciste vrata. – Molekularna patologija. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. adenoidektomija. umetanje i va|enje proteze jednjaka. operacije parotidne `lijezde. mastoidektomija. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. fistule vrata. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. histokemije. hirurgija sfenoidnog sinusa. osnovnog znanja o histopatologiji organa. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. 7. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. – Dermatopatologija. proto~ne citometrije. i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. – ORL-patologija (glava. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. i pankreasa. vrat). `u~nih kanala. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. timpanomastoidektonkija. te jednjaka i hipofarinksa. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). – Patologija endokrinih `lijezda. operacije {titnja~e kod djece. i patologiju transplantacije organa). postavljanje ventilacijskih cjev~ica. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. antroskopija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. 4.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. timparkoplastika. citogenetike i molekularne genetike. – Urogenitalna patologija.operacije tumora i apscesa vrata. transtrahealna. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. – Op}a patologija.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. . . . . .5 mjeseca Citopatologija dojke . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . . . . . . . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . . . . . . . . . . . 100 Drugih organa . . . . . 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . . . . . . . prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. . perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. . . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. reverzibilnosti. . . . 4. . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. . . 7. . . . stani~nih kultura. . . . . . . . tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). . . . . . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. 400 [titnja~e . . . . . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. . . . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). . tumora mekih tkiva. . . . . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . . . . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . 1. . . . . . . ali su i sistemske prirode. . Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. . . . . . . . . . . od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. . . sa ocjenom aktivnosti. . . te diseminacije bolesti. . . . . . U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . . 200 . . . . . . 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. 200 Limfti~nog tkiva . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. . . . . .5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . . 2011. . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. . . . Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. . . . . – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . . . . . proto~ne citometrije. Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. . . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . . . imunohistokemije. . 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. citogenetike. . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. . . 0. . . . ultrastrukturna patologija . . . . . . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). . U vremenu. hematopatologije. . . . . imunopatologija. Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. . . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. . – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . . Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . . 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. . . . . . . sa akcentom na imunopatologiju. . . . . . pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. . . . . . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. . 300 Mekih tkiva. . 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . . . . . . elektronske mikroskopije.^etvrtak. Bolesti su ograni~ene na organ. dermatopatologija. . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . . . molekularne patologije. dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. . . . kosti. . . . . najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . . . . . . . . . . . . . koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . . . . . . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. . . . 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . . Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. .

. Ulkus `eluca i duodenuma. enterokolitis. .Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . . – timski rad. . Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. Peroralna i intravenska rehidracija. megakolon. . . . . . . Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. . . . . . . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. . infekcije i parazitalne infekcije crijeva. . . celija~ni sindrom (malabsorpcije). mastima. Prevencija i lije~enje bolesti. . . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. . . . . . . Tumori abdominalnih organa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 7. . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. . 3000 Plu}a . – upravljanja sistemom. . minerala. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . . . Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . . . Cisti~na fibroza. . . . . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. Rast i razvoj. . . Avitaminoze i hipovitaminoze. . Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. . . . – promocija zdravlja. Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. dijagnostika i prevencija. . . . . Malformacija i funkcionalni poreme}aji. uglji~nim hidratima i vitaminima. . . . . . . . . . potrebe u bjelan~evinama. . . . . . . Metabolizam vode. . . . . . 4. . . . . 300 Drugo. . 2011. 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. . – etika i propisi. . . . Splenomegalija. 200 Eksudati . . – komunikacijske vje{tine. . . . . . . . . Bolesti jetre i `u}nih puteva. . .

Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. 2011. Transiluminacija. Malformacije urinarnog sistema. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom.sr~ane kateterizacije. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. prepoznavanje riziko faktora. porodiljske traume. Primjena lijekova.prakti~no izvo|enje . krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. biopsija bubrega. tubolopatije. VSD.B. reanimacije novoro|en~eta. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. akutni i hroni~ni. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. 7. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. Prakti~no izvo|enje. Hipertenzije u dje~joj dobi. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. Nedono{~e. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. posebno adenosina i PGE1. Metode pregleda urinarnog trakta. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. transkutane saturacije kiseonika. neonatologija. urolitijaza. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. Ventilacija balonom i maskom. 4. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. lije~enje. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. respiracija. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . fizikalni pregled. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. Ugro`eno novoro|en~e.^etvrtak. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. Fiksacija tubusa. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. RTG grudnog ko{a. njega. Embriopatije. mjerenje pulsa. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. Fiksacija.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. Apgar score. ishrana i `ivot u inkubatoru. palpacija. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. dojen~e. Perinatologija. disritmije. vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. nefroze. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. reumatoidni artritis. Reumatska groznica. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . nefritis. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. pred{kolsko. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. rizici. cistopatije. kolagenose. Vje{tine: Upotreba grija~a. Grijanje. fetopatije i njihova prevencija. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. nefrogene hipertenzije. hiperbilirubinemija.

HF) Insercija torakalnog drena. tumori mozga. bronhiektazije. Znojni test. Ovladavanje osnovama genetike. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. Bronhopneumonije. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). TBC plu}a. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. palpacija. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. Terapija surfaktantom . Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. hemoglobinopatije. koagulopatije. leukoze. 4. alergijska oboljenja respiratornog sistema. {titne `lijezde. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. hipofize. 2011. 7. Obavezno se mora savladati: 1. spolnih }lijezda. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. paratireoideja. TIBC i UIBC . Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. interpretaciju acidobaznog statusa. hromosomi i njihove aberacije. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. Anemije. miopatije. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. IMV. Fe. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. oboljenja perifernih nerava. Inspekciju BCG o`iljka. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. epilepsije. vibracionu masa`u. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. 4. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. perkusija. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. Uzimanje brisa nosa i grla. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. cerebralne dje~je pareze i paralize. bronholava`a. posturalnu drena`u. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Obstruktivni sindrom. neuroza i poreme}aji pona{anja. Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. nadbubre`ne `lijezde. 2. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). procjena i ~itanje snimaka. absces plu}a. atipi~ne pneumonije. Tehnika pregleda krvne slike.prakti~no izvo|enje.

insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom.osipne i druge. hemokulture. anomalije polo`aja tijela i dr`anja.^etvrtak. korekcijske vje`be. psihoze. Bronhoskopija. dojen~e. atopijskog dermatitisa. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. anafilakti~nog {oka. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. primjena obloga. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . masti i kortikosteroida. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. grla i nosa. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. Alergijska oboljenja. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. IgM. Sat O2. Metode desenzibilizacije. povra}anjem. antigljivi~na za{tita. urinokulture. deplazmatisanih eritrocita. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. Kutani alergolo{ki testovi. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . Iskrivljenje ki~me. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. Dje~ji ekcemi. antibiotska za{tita. aktivna i pasivna imunizacija. CT. 4. TA. njega pacijenta. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. Principi lije~enja. Lumbalna punkcija i pregled likvora. kulture PICC. LDH. Cu u serumu. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. 2011. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. EHO. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. traheotomija. TV. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. MRI. Nouron specifi~na esteraza. plazme. alergijskog rinitisa. Metode cijepljenja i vrste vakcina. Strabizam i mogu}nosti korekcije. Principi terapije. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. 7. principi dijagnostike i lije~enje. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. alkalna fosfataza rezistencija. (izra`eno u parametrima >)Tax. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. Displazija i luksacija kuka. audiometerijske metode. koncentrovanih trombocita. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. Venerolo{ka oboljenja u djece. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. bilirubin. Fe u serumu.

Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. Higijena zuba. vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). Perinatalni problemi. materinalni mortalitet. Kolokvij. Planiranje porodice. fertilitet. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. sluha i smetnje govora. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. 7. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. pneumoencefalografija.prirodna.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. vrste cjepiva. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza. perinatalni mortalitet). Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. Vakcinacija. Ishrana djeteta od 1-6 godina. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . pasa`a `eluca i crijeva.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. vitaminima. fetalni mortalitet. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) .).Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. Savremene digitalne tehnike (CT. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet. mortinatalitet. epidemiologija. subtrakciona angiografija i dr. 2011. 4.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . Organizacija za{tite djeteta u svijetu.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. pokazatelji morbiditeta. ponovni i ciljani. ultrazvuk. krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. Sistematski pregledi prvi. poreme}aji ~ula vida. Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. genoza. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. profilaksa i epidemiologija karijesa. jaslice.V. Etiologija. fetalni i neonatalni traumatizam. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. incidencija. obdani{ta. Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. apetit. prevencija i na~in skupljanja podataka.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja . urografija. Ustanove u za{titi djeteta. mortalitet djece. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . Hendikepirano dijete. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. pasivni i aktivni imunitet. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. termovizija. anoreksija.). energiji. i dr. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. Napu{teno dijete i adopcija. Zna~aj nutricionih standarda (glad. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. domovi. vrti}i. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. gingive i higijena usne {upljine. Registracije nalaza stanja zubi. mineralima i vodi. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi. Uticaj ishrane na organe usne {upljine.

Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. . lomova i i{~a{enja). panaricij (6). preponskog i femoralnog podru~ja. . . . . . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. .~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . . . . . . klasifikacija povreda. . . – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. . . . – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). . njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. . .tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . . – etika i propisi. 4. . . 7. . preoperativno. . . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. – komunikacijske vje{tine. . . . bubrega i dijabetesa i dr. 6 – drugi zahvati . Savlada dijagnostiku. 2011. . . sa imunosupresivnim terapeuticima. 2 – anastomoze crijeva . . . . . . . . . . . . . . . .Odjel za neurologiju Specijalni dio . . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. . Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . . . – konzervativni tretman lomova i komplikacije. – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. . . . . o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. trbu{nog zida. sa protivmikrobnim lijekovima. . . – stafilokokne. . . . . . . . . . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. . . . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. . – timski rad. . Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. . . . . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.^etvrtak. . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . 10 – tretman dehiscencije laparotomije . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija.ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. . . – promocija zdravlja. . . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. . . . . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. 2 – pre{ivanje ulkusa . . . – upravljanja sistemom. . 5 – operacije hernije . . – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. Specijalni dio . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. . . . . . . plu}a. . . o patogenim mikroorganizmima. .

poreme}aj elektrolita. . . Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. . . . . . . Administrativni poslovi. 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. . . . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). . – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza).PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. . Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . . . . . . . . defekti. . . . . – infekcije kod povreda. . Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. . . . . . . . . plu}ne i druge bolesti). . 15 – punkcije zglobova . . . . . . . . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. . . . . . . . . . . . . . .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. . . . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. . . . . . . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . . . . . . . osteomielitis). . 15 – repozicije lomova i imobilizacije .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. 4. . . . . . . . . postoperativni oporavak). .Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . premedikacija). – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. . . . . . . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). probavne smetnje. . . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . 7. . . . . . . . . . . . . . – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. komplikacije disanja. 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. . . . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. . .dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. . 10 – esharotomija . . . . intubacija. mi{i}i). . . . . . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . . . neizlje~ivih bolesti itd. . . . registracija umrlih. 1 – fasciotomija . . – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . . . . . . . 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. . . . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . – terapija {oka i reanimacija. . . . . . priprema. . . . . . . vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . 2011. . . . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . . . . odr`avanje. . . . . bu|enje. . . . 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . tetive. . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . . . . . . . . masna embolija. SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . – postoperativna njega. . . poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. . . . . . . .

sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa .DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . krvnih sudova i kostiju. dijagnostika. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata. plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva. 2011. keloidni. problemi i na~in njihovog rje{avanja. akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata.^etvrtak. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. hemoterapija) – rak dojke (detekcije. 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake.ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije.dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. onkologija 2 mjeseca – melanom. 7. hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . li~nih kostiju. nevusi. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . lomovi nosa. 4. Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. tretman. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. `ivaca. Tretman akutnih stanja. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane.

plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika. zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO . mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. . preoperativna dijagnostika. 4.Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija . plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije.TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana . mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija.Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta . maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana.Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki .Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Maksilofacijalna hirurgija. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa.Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija .Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju . otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. 7. oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. 2011.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa. plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju.

plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO .Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize . plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija.^etvrtak. – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja. plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata . – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi. urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. te svoje stru~ne.ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija. Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika.5 mjeseci 1. 2011. Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora. 7.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1. – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor. spremanjem seminara. pregledom literature. specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija . 4. istra`iva~ke bilje{ke. PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti.5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza. seminari).Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. pedago{ke. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija .^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . palatuma – hirur{ke resekcije.

koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. 4.1.1 Porodi~na medicina 2. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. Oni su osobni lije~nici. – etika i propisi.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. spol i bolest. rade}i u manjim grupama. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program. – komunikacijske vje{tine.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. 2. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. 2. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. socijalne. njihove zajednice i njihove kulture. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. – upravljanja sistemom. Tokom trogodi{njeg programa. 2. Teoretska obuka i) konsultacije. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. rade}i samostalno. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio .2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. 2011. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. Program obuke A. 7. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. – timski rad. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. – promocija zdravlja. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta.1. 2. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. psiholo{ke. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. . njegu ili palijativnu za{titu. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. pribli`no 48 sedmica godi{nje. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

5 mjeseca) Endokrinologija (0. op}e hirurgije. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. 2011. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana.^etvrtak. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja.9 Kvalitet. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. kao i vje{tina rje{avanja problema. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece. plasti~ne hirurgije i urologije. 7.godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . razvoja i primjene klini~kog audita. 2. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. Kvalitet. od novoro|en~adi do adolescenata. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1. Pedijatrija 2 i 3 . razvoja i primjene klini~kih puteva. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. medicine zasnovane na dokazima. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine.5 mjeseca) Dermatologija (0.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece.5 mjesec) Pulmologija (1. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. da izrade. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. izvje{tavanja. (lista tema za seminarske radove je u prilogu). 4. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana. na sticanje klini~kih vje{tina. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici.

2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. 7. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite. 3. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1.1. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. ukupnog trajanja 24 sata. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima. 4. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. Trogodi{nji nastavni plan i program . Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. sigurnost. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti. 3. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih. konsultacija. 2011. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. 3.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3.1. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. na . Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije.1. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata. 2.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. organizovati seminare i voditi diskusije. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. (Izvori: document WONCA Europe. Izjave WHO.

briga o starijim. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e.pacijent. Tokom prve godine. 3. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. 3. 2011. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. 14. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. ~lanke iz stru~nih ~asopisa.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. 4. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. interna medicina. 16. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. prevencija bolesti. 3. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. sadr`aja i korisnosti prezentacije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. obrazovanje pacijenata. 2. 10. mu{karaca i starijih osoba. 7. kao i odgovornosti u stresnim situacijama.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik .2. 1. promocija zdravlja. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. medicina rada. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. 6. 17. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. obezbijedi odgovaraju}u. informacije sa web-stranica. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. 2. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje.^etvrtak. 13. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. pokazuje vje{tine samousmjeravanja. A. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. 19. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. 4. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. kvaliteta. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara. 5. 12. 8. prepozna. 4. palijativna njega. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. 7. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. 15. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. 18. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. kao {to je npr. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. djece i adolescenata unutar njihovih porodica.2.1 Porodi~na medicina: 216 sati . Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. 11. 9. 3. racionalno kori{tenje vodi~a. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. izuzev januara i ljetnih mjeseci. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. . pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. vje{tine i teoretska obuka 4. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1.

ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. 4. 30. 27. 31.2 Interna medicina 4.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. nevusa. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). uretre. instrumenti za procjenu 5. B. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. 7. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. 33. 7. 3. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. ko`e itd – injekcije: IM. 2011. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. 37. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . 23. 2. 32. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. cerviksa/vagine. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. procijeni i tretira delirijum i demenciju. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. nazofaringsa. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti.4 APD godi{nje A. 6. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije.2. procjena opasnosti u ku}i. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. 21. 34. kad je to potrebno. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. C. 24. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. procedure gerijatrijske procjene. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. 22. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. 29.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. tretira i upu}uje. indikacije za njihovu upotrebu. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. 20. SC. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. 25. 35. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. neurolo{ka stanja kod starijih. 4. da dijagnosticira. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. tempiranog testa "ustani i kreni". 26.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. 2. pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. 28. 36. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. pokazuje razumijevanje principa primarne. Metode 1. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih.

plu}nih oboljenja i problema. spirometrija (opcijski) D. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 4. 2. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme.3 Neurologija 12 sati . uklju~uju}i: – glavobolja . Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije.1-2 APD godi{nje A. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. 7. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. 6.2. dijagnosticiranje. 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1.^etvrtak. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. Metode 1. vo|enje. status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. B. testiranje stolice na okultno krvarenje D. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. hroni~na. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. . 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. Metode 1. 2011. 3. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama.2. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4. 8. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. 7. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3. B. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. C. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled.1-2 APD godi{nje A. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati . 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. insercija nazogastri~ne sonde* 3. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 5. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. 4. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. 2. 4. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. B. 4. savjetovanje i lije~enje pu{enja.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. pokazuje razumijevanje indikacija. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. 4.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a. poreme}aje te~nosti i elektrolita . primjena Glasgow skale kome D. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 4.4 APD godi{nje A. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9. Metode – 0. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. ima znanje i sposobnosti da procijeni. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata .Broj 17 – Strana 78 4. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 6. 4. virusne. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. pravovremeno ro|ene djece. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. 8. 2. 2011.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. zasnovanu na dokazima.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 7. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. 4.3. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 2.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. B.2.

hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. nosa. B. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike.^etvrtak. poreme}ajima u~enja u {koli. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. 2011. ko`e. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. i{~a{enje. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. 7. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . frakture – povrede donjih ekstremiteta. hipoglikemiju. 4. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. C. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. oka. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. i{~a{enje. adolescentima i njihovim porodicama.

drugih supstanci. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. 2011. divertikularna oboljenja. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. Urgentna medicina 24 sati . B. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. nestabilna angina. tromboza dubokih vena. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. otitis media. akutni epididimitis. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. Paronyhia/urasli nokat D. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. o`ivljavanje. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. kobp. vaginalni iscjedak. i aerosola – laringoskopija. inflamatorna oboljenja utrobe. akutni pankreatitis. blokada – tamponada nosa. transfuzione reakcije. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. akutni holecistitis/litijaza. poreme}aj acidobazne ravnote`e. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. `utica. opstrukcije. dijarejalna oboljenja. iznenadne konvulzije. 4. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. vaginalno krvarenje u trudno}i. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. astma. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. tireoidna kriza. gubitak vida. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. croup. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. maske. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. C. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija.4. uha. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. akutni glomerulonefritis. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. poku{aj samoubistva. akutni uretritis. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. akutni apendicitis. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. imobilizacije. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. ishemija mezenterija. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. aneurizma aorte. hepa- titis. stabilizaciju. oka. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces.2-3 APD godi{nje A.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. infekcije urinarnog trakta. nosa. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. fraktura. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. hernije. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. upotreba ambu balona. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. hiperglikemija. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. adrenalna kriza. pre-eklampsija. gipsa kod uobi~ajenih povreda. 4. sr~ani arest. perforirana viscera. 7. pneumotoraks. miksedem. ketoacidoza. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. akutni epiglotitis. akutna torzija testisa. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. glaukom. ektopi~na trudno}a. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. hipertenzivna urgentna stanja. .

porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. 7. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. Ginekologija i obstetricija 12 sati . – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus).) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. zna~aj procjene rizika. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. i ektopi~nom trudno}om. 2011. povra}anje. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu.1-2 APD godi{nje A. tjelesnim vje`bama. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska.5. kontracepciji.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. depresiji. post-operativnoj njezi. 4. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. hranjenju na bo~icu. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice. poziciju i prezentaciju fetusa. B. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. C. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . itd. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. promjene ko`e. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje.* – zna indikacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. Klini~ka sposobnosti. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. bol u le|ima. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata.^etvrtak. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. inkompletnim/kompletnim abortusom. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom.

1-2 APD godi{nje A. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. karcinome itd. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. 2011. . tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. kontraindikacije. potrebu za podr{kom. farmakologiju.7. Po zavr{etku specijalizacije. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. amputaciju. C. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). uklju~uju}i: pneumotoraks. ohrabrenjima. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. – izvodi manje hirur{ke procedure. eksciziona biopsija. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. incizija i drena`a apscesa. – da prepozna. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. inflamacije i infekcije. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije.6. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. 4. – obradi akutne povrede. 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. 2. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. Hirur{ke specijalnosti 12 sati . – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. 3. kolostomiju. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. prezentacija. obrada povr{inskih rana. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. D. – poznaje indikacije.1-2 APD godi{nje A. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. pokreti fetusa. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. 7. obja{njenjima. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. hematotoraks. B. 4. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati .

^etvrtak. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 2-3 APD godi{nje A. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B.9. 4. 2-3 APD godi{nje A. Javno zdravstvo 12 sati. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. C. D. 4. 4. C. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. sigurnost i akreditacija 12 sati. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. Kvalitet. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. D. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. B.8. 7. 2011. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom.

samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja. B.4 . Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit.1. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. prikupljanje. kvaliteta rada i prezentacije.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . procedure.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. 5. rade}i samostalno.2. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. relevantnost i vje{tina prezentiranja. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . 7. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%).audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama.3. 5. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta. – ocjenjivat }e se sadr`aj. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. – svaki specijalizant. D. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. 5. klini~ki put. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora. izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . 5. 4. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. koriste}i standardizirane i objektivne metode.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 5. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. 2011. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. C. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine.

procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. 2011. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati. Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. infekcije.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. Plu}na embolija. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih .II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne. `eludac. Superficijalne gljivi~ne. a {ta nije.^etvrtak. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . 4. Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. 7. jajnici.

primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. 2011. 12 sati. prijavljivanje incidenata. torzija. 4. skrining. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. pulmonalni problemi. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. kriti~ka ocjena dokaza. pretra`ivanje dokaza na Internetu. sigurnosti i akreditacije. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. analiza zna~ajnih doga|aja. vaginalni iscjedak. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. 12 sati. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. Teme iz neurologije: 12 sati.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. dijabetes. 7. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. kriteriji. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. politike i procedure. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. indikatori. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati.

sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. 2011. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. komunikaciju sa ~lanovima porodice. radne terapeute. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. liason psihijatriji. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. medicinske sestre. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze.^etvrtak. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. forenzi~koj. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. lije~enje u ku}i. socijalne radnike. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. urgentnoj psihijatriji. direktnu superviziju klini~kog rada. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. dje~ja i adolescentna psihijatrija. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. 4. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. a odnose se na psihologe. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. forenzi~ka psihijatrija. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. kolegama. stru~nu politiku. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). osoblje s kojim . dnevni centri. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. drugim stru~njacima. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. eti~kim smjernicama struke. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. 7. multidisciplinarnim timom. statisti~ke evaluacije. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. formulisanja hipoteza. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. ~lanovima porodice. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. stambeni programi). Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. dnevne bolnice. alkoholizam i druge ovisnosti. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. psihoterapija. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. srednjeg i dugog trajanja). drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. psihoterapiji. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. vrijeme za lije~enje pacijenta. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih.

distimiju i ciklotomiju. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. Uz to }e se.1. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o . revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. terapije. Ad.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. – komunikacijske vje{tine. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. sudjeluje u individualnoj. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova.4. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. 1. diferentnim.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. psiholo{ko-somatskim. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. 4.) Upoznat }e se s klini~kom slikom. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . grupnoj. farmakokinetske i farmakodinamske osobine. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva.2. porodi~ne terapije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. educirati u primjeni adekvatne terapije. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. odabir ovisno i klini~koj slici. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije.C.3.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. u trajanju od 3 mjeseca. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel. – upravljanja sistemom. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. Ad. shizoafektivna psihoza. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. preko dijagnosti~kih postupaka. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. kao i komorbiditeta. 2011. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. sudjeluje u radu terapijske zajednice. vi{eporodi~ne grupne terapije. bipolarni i unipolarni.B. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. sekundarne i tercijarne za{tite. 7. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. – etika i propisi. 2.D. Ad. njihov odabir. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM). Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pani~ni poreme}aj. – promocija zdravlja. dnevna bolnica za druge ovisnosti. Ad. fobi~ni poreme}aj. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. vikend bolnica. paranoidne psihoze. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. Ad. antipsihotici.5. socijalna fobija). Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji. senilnoj i presenilnoj demenciji. shizofreniformna psihoza. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka.A. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. – timski rad. te primjena socioterapijskih. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. Ad. tako|er.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Ad. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. Ad. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. farmakokinetika. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom.

defektologa. 3. 7. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. Osim navedenog specijalizant bi. uklju~uju}i uloge psihologa. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. 2011. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. – Tretman i rehabilitaciju.^etvrtak. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. dobivanje i razja{njavanje informacije. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. – epidemiolo{kim. farmakoterapija. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. – Ranu intervenciju. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. upotreba nedirektivnog. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. . ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. prihva}anje negativnih osje}aja. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. nagla{avanje pozitivnih tendencija. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. 4. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. logopeda. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije.

– Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). socijalnim slu`bama. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). terapijske postupke. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. mehanizmi odbrane. sekundarnom i tercijernom nivou. te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. nevladinim organizacijama. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. na~ine pra}enja. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. te prilago|eno mogu}nostima porodice. 2011. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. upu}ivanje. rad u antistigma programima i kampanjama. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. intervencije u krizi. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. socijalnim radnicima. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. {kolskim. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. otpori i njihove specifi~nosti). ukupno 20 sati). sekundarnoj i tercijarnoj razini. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. rad s porodicama korisnika. Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. vo|enje slu~aja. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. te koordinacije terapijskim timom. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. 7. upu}ivanje. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. inidikatore mentalnog zdravlja. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. transer. srednjim medicinskim osobljem. 4. defektolozima. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. kontratransfer. timski rad i vo|enje u timu. tehnike savjetovanja. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. hroni~nih. te postupke savjetovanja putem telefona. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. medijima. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. 6. kontaktu sa drugima i pacijentima. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. lobiranje. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. psiholo{kim. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. iz grupne terapije djece i adolescenata.

porodi~ne terapije. leukemije. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. plu}na embolija. – vo|enje grupe ovisnika. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. kardiologija: zatajivanje srca. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . – hitne psihijatrijske intervencije . kognitivno bihevioralne terapije. okupacioni terapeuti i sl. epilepti~ki status. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti.^etvrtak. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. infekcije mokra}nog sistema. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. tumori mozga. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. – samostalno. trombocitopenije. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. hipo i hipertireoza.). – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. sr~ane aritmije. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – klubovi lije~enih ovisnika. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. akutni pankreatitis. ishemi~na bolest srca. 3. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. sl. – lije~enje ovisnosti u zajednici. – supervizije povr{inskih. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. psiholozi. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. dijebetes. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. – uvod u vremenski odre|ene. demencije. – provjera znanja. Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. socijalni radnici. konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. 2.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). upale mozga i mo`danih ovojnica). akutni holecistitis. provjera znanja. intrakranijalna krvarenja. arterijska hipertenzija. suportivnih psihoterapijskih terapija. – vlastito iskustvo u grupi. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. vanbolni~ki).) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. kardiopulmonalna resuscitacija. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). upala plu}a. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. 7. feohromocitom. – provjera znanja. 4. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). traume mozga. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. psiholo{ki. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. 2011. iznenadna smrt. hematologija: anemije. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. . pulmologija: KOBP. psihoaktivne supstance. O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. 4. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1.

– Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. bihevioralni. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. – osnove forenzi~ke psihijatrije.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. antidepresivi. 3. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. rje{avanje problema `rtvenog jarca. – Upotreba transfera i kontratransfera. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. 7. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. kognitivni). te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. podsistema. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. Strukturalne intervencije. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. . Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. 2011. 2. hijerarhije. – fakultativni programi. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. 4. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. – Formuliranje fokusa lije~enja. 5. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. Porodi~na edukacija. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. anksiolitici. vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. komunikacijskih kanala. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji.

transplantacijskog odjela. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite.). 5. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima). odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. Tokom 3. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika.^etvrtak. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). socijalnim slu`bama. Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. lobiranje. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. hirur{kog odjela. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. 7. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. 7. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. – Odre|ivati tempo terapijskog rada. nevladinim organizacijama. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. organskim odjelima. 4. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. onkolo{kog odjela. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. MR. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. psiholo{kim. SPECT i sl. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. kao i unutar samog medicinskog tima. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. prijemnoj slu`bi bolnice. – teorijske seminare. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. 2011.). medijima. – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). – tretmanu bolesnog djeteta.). – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. 4. intervencije u krizi. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. {kolskim. 6. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. ortopediju. (m. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. depresivnih stanja. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. suicidalnih pona{anja. liaison terapije. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. hematolo{ku onkologiju.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. – promocija zdravlja. 7. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. kontraindikacijama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. . cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hirurgiju. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. – komunikacijske vje{tine. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. tuma~enjem rezultata. reanimacijom. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. grupne psihoterapije. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. 4. – timski rad. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. – etika i propisi.ventil. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. 2011. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA.

Ovladati pretragom urina. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. prikazi.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. plu}a i pleure.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. Asistencija u rutinskoj. izvor neophodnih lijekova). Urgentna stanja u nefrologiji. op}a njega. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. akutnoj hipokalcemiji. hipoglikemijama. principe i postupak hemodijalize. Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. tromboembolisam. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. fizikalnom terapijom u pulmologiji. hipoglikemiji. citogenetika). planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. 7. Nespecifi~ne bolesti bronhija. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. acidobaznim statusom. pregled nefrolo{kog bolesnika. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. toaletom bronha. celularnih). Upoznati tehniku biopsije bubrega. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. agranulocitozama i akutnim leukemijama. odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. tumor). konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. Funkcionalno ispitivanje bubrega. interpretaciju rezultata. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. tuma~enje baznih vrednosti hormona. hidronefroza. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. principe imunoflourescencije. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. 2011. Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. eksuflacijom pnematoraksa. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. 4. Respiracijska insuficijencija. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Klini~ki i odeljenski seminari. radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. dijabetologije i bolesti metabolizma.^etvrtak. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). intrakutanim testiranjima. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. nuspojave. imunofenotipizacija. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. Nuklearna onkologija i hematologija. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. Pregled pulmolo{kog bolesnika. cor pulmonale. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . enzimskih testova. Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Tumori u grudnom ko{u. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. dijabetologije i bolesti metabolizma. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. Asistencija u laparaskopiji. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. antipiretska terapija i sl. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje.

– etika i propisi. – timski rad. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). terapija kisikom. krivulja protok-volumen. eksuflacije. trahoetomija. dekompenzacija hplu}nog srca. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. ards. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. ARDS. intubacije. tomografija. komplianca. – promocija zdravlja. kao pleuralne drena`e. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl.5 1 0. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. dijafragme i medijastinuma. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. 4. otrovanja ihalacijom. postupci reanimacije itd. 2011. difuzija. 7. pleure. ct plu}a.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. distribucija ventilacije. biopsiju pleure. 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). te ostalih manjih zahvata. hiperreaktibilnost. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. pneumotoraks. .5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. komisiji za lijekove (1 dan). akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. mehani~ke ventilacije. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. traheotomija. cor pulmonale – bolesti pleure. perkutanu punkciju plu}a. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. – komunikacijske vje{tine. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. pleuralne drena`e. u centru za lijekove (3 dana). izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. – upravljanja sistemom. hemoptoa. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. pulmonalna tromboembolija. endotrahealna intubacija.

normalni nalaz. metode pregleda. metoda pregleda. snimak mastoida po Schulleru. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. i. hidrocefalus. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. metode izvo|enja. ovarijuma. tumori. CT hipofize. 7. Dijelovi rendgenskog ure|aja. Drena`e: bilijarnog trakta. prednosti i manjkavosti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Traumatski. Tehnike izvo|enja pregleda. anomalije. v. endarteritisi. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. {titne `ljezde. trauma. urografija. metoda izvo|enja. vertebralna angiografija/Seldinger. upale. Upalni i tumorski procesi. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. dojke. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla.v. Rendgenski film. Svojstva rendgenskog zra~enja. indikacije i tehnika pregleda. snimak orbita. indikacije. snimak baze lobanje. karotidna angiografija/punkciona. abdomenskog prostora. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. metode pregleda. malformacije. v. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). Tehnika snimanja MR. karotidna angiografija/Seldinger. Cerebralna angiografija (indikacije. CT orbite. anomalije. CT `lijezda slinovnica. embolizacija). Sportske ozljede. normalni nalaz. Folije za skra}enje ekspozicije. indikacije.v. Teleradiologija. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. metode pregleda. tumori. ilija~na. zglobova. tumori). Ure|aji za ehografiju. Rad u tamnoj komori. indikacije. pankreasa. punkcione evakuacije. Emboilizacija: u cilju hemostaze. Standardni presjeci CT lobanje. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. indikacije. snimak piramida po Stenversu. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). A-V malformacija i fistula. CT. CT larinksa.^etvrtak. adhezivne promjene. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). tuma~enje snimaka. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. indikacije. tumori. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. uterusa i dojke. Lumbalna radiokulografija. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. metoda izvo|enja. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. PET (Positron Emission Tomography). upale. jajnika. `u~ne kesice i `u~nih puteva. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. koronarna. Kasete. anomalije. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. upale. indikacije. testisa. upalni procesi. CT paranazalnih {upljina. malformacije vaskulitis. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. varikokela. Radiografski proces. podru~je primjene. Dilatacije: jednjak. Doppler i color Doppler pregledi. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. subokcipitalna mijelografija. CT piramida. indikacije. degenerativni i tumorski procesi. Tehnika snimanja. endokrinolo{ke bolesti. mokra}ne be{ike i prostate. tumorskih krvnih sudova. 2011. ST abdomena i karlice. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. MR prikaz aorte. tumori. indikacije. opti~kih kanala. prednosti i manjkavosti. urinarnog trakta. uretera. metode pregleda. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. Arhiviranje digitalnih snimaka. tuma~enje snimaka. trauma. snimak facijalnog masiva. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. Vrste rendgenskog ure|aja. trauma. upale. anomalije. a. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. aneurizme. Nefrostomija PTC. upalni i degenerativni procesi. upale. podru~je primjene. renalna. Indikacija za MR srca. tumori. Funkcionalna analiza mozga. tumori. paratiroidne `lijezde. indikacije. malformacije. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. tumori). upale. MRI (Magnetic Resonance Imaging). tumori. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. tumora ko{tano-zglobnog sistema. tumori. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. Princip rada rendgenskog ure|aja. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. Automatske tamne komore. metode pregleda. metode pregleda. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. Angiodinografija. utuerusa i jajovoda. patologija diska. normalni nalaz. metoda izvo|enja. lumbalna mijelografija. indikacije. normalni nalaz. tumori. spinalna angiografija (a. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. 4. normalni nalaz. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. biligrafije). cervikalna mijelografija. Ascendentna mijeloradikulografija. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. CT mozga. retroperitoneumskog prostora. Artefakti na rendgenskom filmu. tumori. prostate. trauma. Descendentna mijeloradikulografija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. upalni. tumori. MR i DSA. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. patologija korijena. CT farinksa. lumbalna radikulografija. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. .

Ultrazvu~ni pregled kukova. degenerativni procesi. `eluca. 7. aneurizme. kardiovaskularni sistem. anomalije. snimci temporo-andibularnih globova. sko~nog. Pneumomedijastinum. snimak orbite s lica i profila. indikacija. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. Koronarografija. duodenuma. bolesti bijele supstance. trauma. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. snimak piramida po Stenversu. ERCP. snimak stopala iz 2 pravca. metode izvo|enja. koljena. pregled gastroduodenuma. indikacije. Razumijevanje indikacija. Splenoportografija. tankog i debelog crijeva. anterogradna pijelografija. malformacije. normalni nalaz. kuka. lakta. upale. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. snimak lobanje po Taunu. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. tumori. Limfografija. tumori. snimak sternuma. CT mijelografija. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. snimak zigomati~ne kosti. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. infuzijska ili intravenska urografija. Angiokardiografija. Kavografija. Tvrdozra~na tehnika snimanja. snimak facijalnog masiva. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. Digitalna suptrakciona angiografija. snimci sarkoilija~nih zglobova. koljena. ciljani snimak navikularne kosti. Aortografija. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. snimak {aka. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. snimci zglobova/ramena. venografija i flebografija. aorte i plu}ne arterije. Tomografija plu}a i medijastinuma. trauma. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. lordoti~nom polo`aju. upale. a. snimak baze lobanje. Periferna angiografija. irigoskopija. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. izvo|enje selektivne renalne angiografije. degenerativni procesi. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. okluzivne bolesti. Radioskopija srca. degenerativni procesi. snimci dugih kostiju. 4. metode pregleda. upale. izvo|enje policistografije. anomalije. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. snimak nosne kosti iz profila. Peroralna holecistografija. spazmi. ciljani snimak turskog sedla. 2011.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. artrografije. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. Nativan snimak trbuha. indikacije. retrogradna pijelografija. izvo|enje i-v.v. Perkurtana holangiografija. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. Mikciona cistouretrografija. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. metode pregleda. izvo|enje aortorenovazografije. Bronfografija. tuma~enje nalaza. snimak mastoida po Schulleru. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. Mjerenje veli~ine srca i aorte. infuzijske urografije. kuka. profilna. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . Pneumoangiografija. snimci mandibule/telo i grane. Indikacije za MR. Selektivne i superselektivne angiografije. CT kralje{nice. komplikacija i nuspojava radioterapije. snimak karlice. snimak paranazalnih {upljina. ru~ja. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. Ultrazvu~ni pregled abdomena. tumori. Dijagnosti~ki pneumotoraks. fistulografije. Radiografija plu}a: P-A.

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Transdukcija signala. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. Izvr{i procjenu prognoze bolesti. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. Fizika. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. hemoterapiji. Trodimenzionalno planiranje. Popravak radijacionih o{te}enja. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. snaga (power). Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE .5 0. Radioaktivni raspad. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. tretman. Odre|ivanje ciljnog volumena. Predvi|anje potreba u radioterapiji. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. senzitivnost. klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Brahiterapija. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. Faktori mjerenja iradijacije. Provodi suportivnu njegu. Hirur{kom lije~enju. – komunikacijske vje{tine. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). Krivulja pre`ivljavanja }elija. Ekvivalentna doza. Radioizotopi. Prevenciji. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. Molekularna onkologija. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. Kako pisati.5 0. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. Dizajn studija. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. Citostatska terapija i iradijacija. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Specifikacija ciljnih volumena. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. Specijalni kolimacijski sistem. Mikrotron. PTV i ICRU 62. Principi conformal radioterapije i IMRT. O{te}enje DNA. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima.5 0. 4. Proliferacija. Pilot studije. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. – promocija zdravlja. }elijska smrt. Linearni accelerator. Specijalne tehnike (stereotaksija).5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. Sistemi normalnih tkiva. preliminarni rezultati. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. Krivulje pre`ivljenja. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost.5 Broj 17 – Strana 99 0. provjera.7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom.5 0. Ciklotron. genska terapija. . Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. defini{e cilj tretmana. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. migracija stadija. – etika i propisi. Brahiterapiski sistemi. radijacijski modaliteti. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. kao i kombinovanom lije~enju.faktori mjerenja tkivne iradijacije. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. Telekobalt aparat. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. Metaanalize. Testovi signifikantnosti. Distribucija apsorbovanja doze. CTV. Sistemi solidnih tumora i leukemija. Imaging napreci i razvoj. Tipovi studija. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. 2011. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika.5 0. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. – timski rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. LET. Interpretacija i analiza. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora.^etvrtak. Djelovanje na }eliju. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence).5 0. Prediktivni eseji. – upravljanja sistemom. Frakcioniranje doze u vremenu. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. GTV. Odgovor tumora na iradijaciju. 7. [ta je evidence based u radioprotekciji. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. validnost. procedure i tehnologija. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. skriningu. Virtualna i CT simulacija. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. Rizik indukcije sekundarnih tumora. Imaging orjentisana na proces (bolest). Hereditarni tumori. Genetika malignih tumora. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0. Efekat oksigena. Europska legislative. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji. Utvrdi. radiosenzibilizatora i radioprotektora.

Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. Bubreg. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih. Sindrom gornje {uplje vene. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze.6. hemoterapijskim protokolima. Tanko crijevo. Kolon/ rectum. @eludac. vo|enje. Leukemije. SOCIJALNA MEDICINA. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. komuniciranje.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. Hipofarings. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad.1. Uretra. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije.3.7. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. 2011.3. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. Mezoteliom. Ovarij i falopijeve tube. Mokra}ni mjehur. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona . Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Total body iradijacija. organizovanje.2. Orofarings. 7. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. Metode pla}anja. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. Penis. Vulvu. Ureter. Bilijarni trakt. Finansiranje zdravstvene za{tite. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom. imunohistolo{kih. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. 4. Mo`dane metastaze. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Non-Hodgkin limfomi. 4.3. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3.1. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Krvarenje. citolo{kih dijagnosti~kih procedura. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. Testis/neseminomski tumori. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Posebno mjesto zauzima 3. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. Anus.4. PCA. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. upravljanje resursima) 3. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Uvodni dio . Opstrukcije. Timomi i/ili medijastinalni tumori. Jetra i pancreas.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Nazofarings. Total skin iradijacija. Testis/seminom.2. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. Usnu {upljinu.5. Kompresija ki~mene mo`dine. Vaginu. Endometrijum. Mikrocelularni karcinom.

ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. pojam zdravlja i njegove za{tite. najva`nije tehnike istra`ivanja. finansiranje zdravstvene za{tite. karakteristike zarazne bolesti . dom zdravlja. oblici pona{anja i njihovo formiranje. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. ekonomi~nost. osnovne klasifikacije. mjerenje zdravstvenog stanja. funkcionalne karakteristike sistema. primarna zdravstvena za{tita. ostali nivoi zdravstvene za{tite. – promocija zdravlja. 4. efikasnost. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. karakteristike ishrane i uhranjenosti.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – komunikacijske vje{tine. rak. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija.drvo odlu~ivanja. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. nabavka opreme. reumatizam. zdravstveno stanje stanovni{tvo. kontrola zdravstvene potro{nje. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. – upravljanja sistemom. {kolska sredina. STATISTIKA: biostatistika. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. analize sistema. zna~aj tehnologije za zdravstvo. unapre|enje zdravlja djece i omladine. kori{}enje zdravstvene za{tite. zdravstveno vaspitanje . sistem primarne zdravstvene za{tite. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. zakonski propisi i sanitarna kontrola. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. RUKOVO\ENJE. odnosno specijalnosti: 1. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. pravilnici i uputstva. sistem odlu~ivanja. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. HIGIJENA: ekologija. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. zdravstveno zakonodavstvo. razlike u odnosu na druge sektore. korisnik i njegova uloga. analiza vremenskih serija. voda. tehnologije planiranja. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. analiza odlu~ivanja .) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. modeli za predvi|anje. planiranje i ispitivanje ishrane. cilj i predmet mjerenja. baze podataka. deskriptivna statistika. ishrana. faktori rizika.crijevnih zaraza. vi{estruka linearna regresija i korelacija. karakteristike stanja. Bolnica 1 mjesec. klasifikacioni sistemi. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. higijena naselja i urbanizam. bolni~ki sistem. atmosfera. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. procjena zdravstvene tehnologije. 4. organizacija djelatnosti. deskriptivni. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. zdravstvena potro{nja. 6. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. zdravstveni informacioni sistem. mentalna oboljenja. – etika i propisi. masovna nezarazna oboljenja. ustanova za pred{kolski uzrast. pisanje stru~ne publikacije. 2011. – Priprema. kontrola kvaliteta. analiti~ki i eksperimentalni. higijena sela i privremenih naselja.^etvrtak. determinante zahtijeva. buka.multidisciplinarni pristup. zakoni. evidencija i dokumentacija. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. organizacione strukture.3. itd. komunalna higijena. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . ekologija rada. indikatori. nau~nostru~na literatura. izrada plana. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. kontrolni mehanizmi. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. metode procjene. deetatizacija i decentralizacija. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. 7. njihova primjena i evaluacija. izvori podataka i njihova vrijednost. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Dom zdravlja 1 mjesec. 8. 4. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 7. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. potrebe i njihovo mjerenje. – timski rad. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. klasifikacioni sistemi. razvoj zdravstvene za{tite. kardiovaskularne bolesti. zdravstveno vaspitni programi. PROMOCIJA ZDRAVLJA . 3. 5. 2. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. sanitacija sredine. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti.

Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. identifikacijama u ratnim okolnostima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. psihi~ke ozljede. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. – promocija zdravlja. prometnih nesre}a. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. protupravni prekid trudno}e. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. baza. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. – timski rad. deterd`enata. otrovnih gljiva. – etika i propisi. 7. otrovnih `ivotinja. te odje}e i obu}e. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. organskih kiselina. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. Krivi~nog zakona Federacije BiH. metaloida. na~in utvr|ivanja trovanja. – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. jetki otrovi. fizikalne ozljede. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.5 mjeseci 1. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . – upravljanja sistemom. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e. cijanidi. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. Zakona o krivi~nom postupku BiH. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. 4. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. nitrata i nitrita. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. – komunikacijske vje{tine. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. asfikti~ke ozljede. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama. nutritivne ozljede. sudbinom otrova u tijelu. ~edomorstvo. anorganskih kiselina. pesticida medikamenata. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . toksi~nih metala. silovanja. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2011. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. alkohola. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. na~ina pregleda osoba. ovisnost o drogama i doping. krivi~na odgovornost ljekara. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. organskih otapala.

Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija. 4. opeklina.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. Krvarenja: etiologija. – etika i propisi. crushsindroma. Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga. svje`e smrznuta plazma. klini~ka slika. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. – promocija zdravlja. smrzlina itd. Etiologija.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. leukocita.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . imunoglobulini. mikrobiolo{ki. trombociti. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. krioprecipitat. OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i. laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika. vrste. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama .5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. albumini.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. na~in uzimanja krvi i nuspojave. – komunikacijske vje{tine. – timski rad.krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata. Autoimune bolesti. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. 7.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije .odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . na~in ~uvanja. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica . Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . – upravljanja sistemom. klini~ka slika i terapija . Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. propisi.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika. Etiologija.^etvrtak. rok upotrebe. Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . 2011.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje. trombocita) . Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje. Transfuzijska medicina u .transfuzijski testovi u dijagnozi.

limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. APTV. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. 4.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. kemotaksa. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. te u hematolo{kom. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. 7. 2011.

^etvrtak. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. irigaciju crijeva. dekontaminaciju ko`e i oka. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. antikolinergicima. – timski rad. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. – etika i propisi. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. benzodijazepinima. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. – promocija zdravlja. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. beta blokatorima. 2011. stavove drugih kolega. cijanidima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. – komunikacijske vje{tine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kontraindikacije. njegovoj porodici. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. paracetamolom. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. 7. opioidima. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. etiologiju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. inhibitorima MAO. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. salicilatima. blokatorima kalcijevih kanala. korozivima. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. kolegama i ostalim stru~njacima . te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. – upravljanja sistemom. plinovima. nuspojave. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. 4. gljivama. dijagnostiku. digoksinom. antidepresivima. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. alkoholom. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena .

hematurije. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. 4. 7. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. infekcija urinarnog sistema. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. prsnoga ko{a. indikacije. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. kontraindikacije i nuspojave. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. zbrinjavanju. trbuha. klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. `u~nog mjehura. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih.glave. dijagnostiku. kuka. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. zdjelice. indikacije. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. 2011. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. indikacije. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. akutnog glomerulonefritisa. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. toplinskih gr~eva. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. ki~me. komplikacije. nefrolitijaze. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije.

skabijes. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija. ospice. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. rozeola. 4. pneumonije. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . pitirijaza. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece.^etvrtak. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . sepse. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. kandidijaza. 2011. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. 7. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. uslijed ozljeda ili bolesti. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. razjasniti komplikacije. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. varicele. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke.

povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. zaostali dijelovi. poreme}aja acidobazne ravnote`e. prijevremeni porod. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . znakove. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija.mozga. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . koitus interuptus. kontraindikacije i doze iv. fetalni distres. distociju. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije . hormonalne injekcije. sedativa i mi{i}nih relaksansa. dijafragme. prolaps pupkovine.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. pra}enje SV pritiska. 4. oralne kontraceptive. distociju. patofiziologiju. vi{eplodni porod. analgetika. diferencijalnu dijagnozu. vratne. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. opekotina. prsnog ko{a.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. neuobi~ajene prezentacije. prsnog ko{a. inverziju uterusa. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. unutarnja jugularna vena.monitoring EKG-a. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena .pra}enje adekvatnosti oksigenacije. na~ine ventilacije. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. 7. pra}enje arterijskog tlaka. abdomena. sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. rupturu plodovih ovojnica prije termina.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 2011. kondoma. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde. aorta. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. pra}enje adekvatnosti ventilacije. kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora. hidroelektrolitskih poreme}aja. endometritis i mastitis. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja.`u~ni mjehur. torakalne i lumbalne ki~me.

7. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije.manuelne metode. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu. TIA. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze.cervikalni.^etvrtak. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta . patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. 2011. indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . epilepsijom. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije.mo`dani udar. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. klini~ku sliku. njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece . subarahnoidalni. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. 4. postavljanje oro. neuromuskularnim poreme}ajima. subduralni i epiduralni hematom. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. glavoboljama.

dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. `drijela. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. labirintitis. sinusitis. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . odre|ivanje stepena hitnosti. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. 7. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha. faringitis. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. nosa. mastoiditis. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. uha. 2011. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima .Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. epiglotitis. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. komunikacija unutar i izme|u timova. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. laringitis. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. utapanje. komunikacija u kriznim situacijama. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. op}e pothla|ivanje. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. udar groma.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. majke i posteljice opisati uzroke. vrata.pacijenti i rodbina pacijenata. elektri~ni udar. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. zrakom i vodenim putom . otitis. 4.

^etvrtak. – timski rad. somatoformne. prevencija ostalih komplikacija itd.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. medikalno lije~enje hipertenzije. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ultrazvuk grafta itd. izvo|enje testova. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 2011. anksioznost. – promocija zdravlja. indikacije. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. sekundarni hiperparatireodizam. – upravljanja sistemom. – etika i propisi.). – komunikacijske vje{tine. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. hirur{ko lije~enje hipertenzije. trankvilizatora.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. biopsija nativnih bubrega. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. nativni bubrezi. obrada bolesnika. vaskularni pristup itd. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . raspolo`enje. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. radiologiju i radioteraoiju. 7. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. postavljanje centralnih linija za dijalizu. ordiniranje terapije. sedativa/hipnotika.

perkutanih zahvata. perkutana drena`a apscesa itd. limfadenktomija (retroperitonealna. primalac bubre`nog transplantata.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. anurija itd. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. endoskopija. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. medijalna laparotomija. radikalna orhidektomija. orhidektomija. parafimoza. donor i donorska nefrektomija. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. ingvinalna kila. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. hidronefroza. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. intravenskih linija. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. koncepcija mo`dane smrti. donja medijalna incizija. mrvljenje kamenca u mjehuru.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. limfadenktomija (retroperitonealna.cistostomija. resekcija crijeva. refluks. hematurija. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. ordiniranje terapije itd. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju.) Vje{tine: lumbotomija. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. resekcija `eluca. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. incizije kod ureterolitotomija. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza.pankreas. fiksacija testisa. prostate. Priprema za operativni zahvat. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. resekcija kolona. obrada – postupak i terapija (kolika. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza .kateterizacije. TUR mjehura. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. anus praeter. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. cistofix . reponiranje parafimoza. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. perkutana nefrostomija. staging. te manji hirur{ki zahvat. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. Endourologija u djeteta.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. Hirur{ki zahvati kriptorhizam. hidrokela. mrvljenje kamenca u ureteru. endoskopske tehnike. Postavljanje proteza. slezena itd. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. orhidektomija. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. asistiranje prilikom operativnih zahvata. ingvinalna itd. dijaliza i transplantacija. radikalna orhidektomija. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. grading. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. lokalna. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. vaskularni pristupi za dijalizu. ureteroskopija. TUR mjehura. uretre. medijalna laparotomija. "{evron" incizija. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. lokalna. retencija. 4. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . "{evron" incizija. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. Namje{tanje bolesnika za ESWL. detamponada mjehura. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. evaluacija. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. bu`iranje uretre. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. invinalna itd. operacijska terapija. trauma. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. 2011. 7. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. ostali abdominalni zahvati . hernija. lumbotomija. prostate. donja medijalna incizija. odabir davatelja u porodici. akutni skrotum. uretre.

biotski potencijal. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. biocenoza. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. 4. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa.2. – upravljanja sistemom. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.4. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. ekologija. medicinska statistika i informatika). striktura uretre. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. medicina rada. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. – promocija zdravlja. Zakonodavstvo u za{titi okoline. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. Ekolo{ki pristup zdravlju. kancerogeni i reprodukcijski). tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. biogenohemijski ciklus. biosfera. tipi~ne incizije. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu. Zdravstveni sistemi. faktori razvoja populacije. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. interna. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni. Uvodni dio . vode i vazduha. uticaj ~ovjeka na ekosistem. pra}enje bolesnika nakon transplantacije.3. bioprodukcija. Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. socijalna medicina. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. Ciklusi materija. Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. Osnovne karakteristike populacije. Analiza sistema. kreiranje vaskularnih pristupa. Osnovna svojstva biocenoze. 4. 7.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja.^etvrtak. – timski rad. – komunikacijske vje{tine.. Ekolo{ki faktori. Zdravstveni podsistemi. kvalitetni i sigurni.osnovna teorijska nastava 2. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. Prioritetni ekolo{ki problemi. ekosistem. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije.1. Biotski sistem. skleroza vrata mjehura. uretrotomiji. mutageni. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. zakoni i njihova interpretacija). kreiranje artriovenske fistule. toksi~ni. potkovi~asti bubreg. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. Sanitarna mikrobiologija 4. tehnike planiranja. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. TUR prostate. programiranja i evaluacije. hemijskoj i socijalnoj sredini. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. 2011. lumbotomija. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. razmjena energije u ekosistemima..) – varikokela . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. ekolo{ki spektar specijesa.

Lokacija stana u prirodi i naselju. intervju. odre|ivanje respirabilne frakcije. `eljezni~ki. Re`im nastave. dibenzoksini i sli~ni produkti. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. Mjere za unapre|ivanje ishrane. Odr`avanje naselja. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. u~e{}e u medijskim programima). Higijena stanovanja. Genetski u~inci metode za{tite. za{tita na strojevima). Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. pomorski i rije~ni saobra}aj. Sanitarni trakt. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. To se vr{i kroz prostorne. Izvori zra~enja u medicini. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. Odr`avanje ~isto}e u {koli. Akutni i . Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. kolektivna osobna za{tita). Van{kolske ustanove za rekreaciju. interpretacija rezultata. Sanacija naselja. porijeklo. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. kretanje vazduha. Principi autopurifikacije. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. [kolski namje{taj i u~ila. Zakonodavstvo i standardi. maksimalno dopu{tene razine buke. Sni`en atmosferski pritisak. Osnovne karakteristike. povoljni termalni standardi. Monitoring. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Halogenizirani bifenili. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. Ku}ne. Metode ocjene ekspozicije. ventilacija. Urbanizacija i evolucija gradova. Sanitarna tehnika i projektovanje. [kolske prostorije. Zaga|enje zraka. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. kolektivna i osobna za{tita). Principi suzbijanja {tetnosti. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. vrti}i. Biorazgradivost organskih tvari. Dispozicija radioaktivnog otpada. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. vr{nja~ka edukacija. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Izvori. odre|ivanje koncentracije. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. maksimalno dopu{tene vrijednosti. naftaleni. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. Orijentacija stambenih zgrada. segregacija. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Dezinfekcija otpadnih voda. lokacija naselja. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. oporavak i odmor u~enika. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Izvori kontaminacije. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. 7. Odnos naselja i biosfere. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. Specijalni razredi i {kole. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. Postoje}i sistemi prikupljanja. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. Izvori. parlaonica. toksi~ni metali i nemetali. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Hemijski faktori radne okoline. Antibiotici i hormoni u hrani. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. Sanitacija hrane. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. radionica. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. regulisanje termi~kih razlika).Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. Izvori buke i vibracija. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Mikotoksini. kvarenje namirnica. tehni~ke metode suzbijanja. restorani. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. Zaga|enje vodotokova. raspodjela ~estica po veli~ini. Specifikacija grupa: pesticidi. sistemski u~inci. Osvjetljenje (mjerenje. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. supstitucija. pekare. 2011. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Promet kao izvor buke i vibracija. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Fizikalni faktori radne okoline. Maksimalno dopu{tene ekspozicije. osobna za{tita). industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. kontrola rukovalaca hranom. Ku}ne. objekti dru{tvene prehrane. Buka (analiza buke u okolini. Za{tita od {tetnika. Metode mjerenja. temperatura i vla`nost vazduha. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. automatizacija. one~i{}enjima atmosfere. uzimanje uzoraka aerosola. urbanisti~ke i regulacione planove. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. Plinovi i pare (klasifikacija. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. obdani{ta. Grijanje i provjetravanje u~ionica. Drumski. rasprava. Higijena saobra}aja. O{te}enje sluha. Planiranje naselja. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. Klimatski faktori (klima. Urbanisti~ki planovi. vazdu{ni. U sklopu prostornog planiranja naselja. hermetizacija. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. Atmosferski pritisak. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. kampovi. tribina. Vrste zra~enja. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Osnovne karakteristike otpadnih voda. Zakonodavstvo. Za{titna sredstva. kolektivna i osobna za{tita). Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. Migranti iz ambala`nog materijala. Postupci prevencije i eliminacije buke. Prehrana i zdravlje. Pre~i{}avanje otpadnih voda. Pred{kolske ustanove: jaslice. Hroni~no i kumulativno djelovanje. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. Principi zdravog stanovanja. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Vrste gradskih naselja (zoniranje). Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. Vrste i klasifikacija. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. Li~na za{titna sredstva. Lokacija {kolske zgrade. rad u malim grupama. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. na~in {irenja.

Lokalna inspekcija vodnih objekata. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . Procjena zdravstvenog stanja populacije. 7. Vulkanske erupcije. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. urbane ekologije. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Principi odstranjivanja. Vodoopskrbni objekti. Eksplozije i po`ari. Fizikalna analiza vode. buka i vibracija. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Medicinska etika. Za{tita vode u prirodi. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. Ocjena one~i{}enja zraka. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. prirodnih urbanih sredina. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. ustanovama i institucijama. Osnovi hidromikrobiologije. Sportskih terena. Sanitarnog ~vora. Laboratorijsko ispitivanje vode. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. 4. zdravstvene stanice. private zdravstvene ustanove i sl. Uzro~nosti u epidemiologiji. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. Evaluacija i interpretacija rezultata. Hospitalizam. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. Sanitarnobolni~ki servis. evolucije i gradova. Voda kao epidemiolo{ki faktor. zapra{enost. Zna~aj i razvoj bolnica. respiratornih. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. osvetljenost. 2011. Standardne pretrage. Pra}enje kvaliteta zraka. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Skrining u detekciji bolesti. Mikrobiolo{ka analiza vode. Specijalni postupci kondicioniranja. Topografske katastrofe.). Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. zavodi. Metode dezinfekcije vode za pi}e. maksimalne misije i emisije. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. Organizacija zdravstvene za{tite. Vodovodni sistemi. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. aerozaga|enje). Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. i programiranja zdravstvene za{tite. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije.upravljanja u zdravstvu. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. Informacioni sistemi u zdravstvu. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. Osnovni analiti~ki postupci. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. Procjenjivanje kvaliteta vode. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Zdravstvena za{tita. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. eliminacije i eradikacije bolesti. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Kvalitet vode za pi}e. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Rekvizita. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. jonizacija. Fizi~ka. Zone sanitarne za{tite. Potrebne koli~ine vode. Voda u organizmu. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. Komunalna. Zakonska regulativa. Planiranje i prikupljanje podataka. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Metodologija i svrha planiranja. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Tehnika rada komunalne. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. transmitornih zaraznih bolesti. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. Interpretacija rezultata. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. sezonska gradili{ta. Izgradnja bolnica. Meteorolo{ke katastrofe. i zdravstvenih organizacija. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Planiranje i vrste bolnica. Prakti~an rad uz komunalnog. Higijenski zahtjevi. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. Metode revalorizacije prostora. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. masovni skupovi). laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Zakonodavstvo. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Svla~ionica i garderoba. Tektonske katastrofe. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. Zdravlje pojedinca i zajednice. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Samostalna i timska obrada podataka. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom.^etvrtak. radne akcije. Osnovni principi menad`menta . Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. Bazena. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. Rudarske i prometne katastrofe. Sakupljanje uzoraka atmosfere. kao upravne slu`be. Sanitarni nadzor vode za pi}e.

– komunikacijske vje{tine.sastav. registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule.smjernice za protetsku terapiju 2. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase . govor) – Referentni polo`aji donje vilice . karakteristike i obrada metala i legura .metali (svojstva i struktura). centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori . podjela. periferna kontrola vili~nih kretnji. – etika i propisi.istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija . morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije .definicija.funkcijske kretnje (`vakanje. gutanje. podjela. ~vrsti rastvori. legure (razlozi legiranja. zamor materijala) . polieteri) – Materijali za izradu radnih modela . vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom. okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. gips (podjela. voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza.klasifikacija. voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza.dinami~ki registrati kretnji donje vilice. podjela i struktura nervnog sistema. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. konsultacije sa drugim klinikama. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj. ciljevi.fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu.svojstva.selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija . intermetalna jedinjenja. cementi.Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.podjela.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule. izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1.neuromi{i}na povratna sprega. anatomske strukture. postupak rada sa dentalnim gipsevima. termoplasti~ne mase. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.stati~ki registrat protruzije. 2011. elastomeri). vatrostalne mase za lemljenje – Struktura. hladna obrada legura.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. centralna regulacija vili~nih kretnji.mobilna protetika Laboratorijski rad . voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova. viskoznost. potrebna svojstva.mehani~ka svojstva. okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice . biomehani~ka uloga parodoncijuma.op}e karakteristike. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima.hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . 4. – promocija zdravlja.fiksna protetika Klini~ki rad . dobijanje dentalnih gipseva. GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob . namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.fiziolo{ko mirovanje. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. sre|eni ~vrsti rastvori.zahtjevi za vatrostalne mase. – upravljanja sistemom.mobilna protetika Klini~ki rad . mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . dijagram stanja. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati. indikacije i plan okluzalne terapije. evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . otisni voskovi.elastomeri (polisulfidi. funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . 7. fizi~ke karakteristike).zglobno vo|enje. preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. viskoelasti~nost. elasti~nost i plasti~nost kristala. kondenzacioni i adicioni silikoni. cink oksid .eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali . pona{anje materijala pod dejstvom toplote. boja – Neelasti~ni otisni materijali . vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. – timski rad. dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad . termi~ka obrada odlivka. gips za otiske. centralna relacija. izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa . PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO .

– SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure . legure za metal -keramiku. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . bioadhezivnost. postupak uzimanja antomskog otiska. vezivanje za zubna tkiva). plazmirani titan). mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . podjela. biokompatibilnost. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. mehanizam o~vr{}avanja.klasifikacije. odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje.standardni. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. principi statike). harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. veli~ina. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . registracija lateralnih kondilnih putanja.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). podjela. ma{inski obradiva keramika.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. rezidualni monomer. odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . modifikovani ZOE cementi. obilje`avanje modela. sastav. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . klasifikacija materijala za implantate. cinkoksid-eugenol cementi.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. dijelovi. svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati.proba u ustima. polikarboksilatni cementi. odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . genotoksi~nost. gutanjem). veza keramike i materijala. postupak izrade Otisci bezubih vilica . gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk .adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. cementi na bazi smola. polo`aj prednjih zuba i govor. obilje`avanje granica individualne ka{ike. biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . legure za parcijalne proteze. elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. srebro-paladijum legure. specijalna dodatna ispitivanja. glas-jonomer cementi modifikovani smolama. fizi~ka i mehani~ka svojstva.anatomski otisak (izbor ka{ike. 2011. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja. palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. legure titana. biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. toplopolimeriziraju}i akrilati. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. karakteristike cementnih materijala (konzistencija.pojam. preklop prednjih zuba). debljina cementnog filma. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima. klini~ki pregled. viskoznost pljuva~ke. mehani~ke karakteristike.anamneza. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . legure zlata. ostvarivanje stabilnosti proteze. dentalni ~elici.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja. pomo}u izgovora pojedinih glasova. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. funkcije.^etvrtak. kinematski. adhezija i kohezija. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. oblika i boje). hladnopolimeriziraju}i akrilati. dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. metali za implantate (titan. kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja). boja). interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . vo|enjem mandibule. dezinfekcija. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3. odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. priprema modela. alergijski efekti stomatolo{kih materijala). metal-kerami~ke nadoknade. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. glas-jonomer cementi. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. cink-fosfat cement. `ice. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . posljedice gre{aka u centralnoj . izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala.priprema definitivnih radnih modela.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. pomo}u valkofove kuglice. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba . kerami~ke nadoknade. porcelanski zubi – Cementi . rad sa obraznim lukom.klasifikacija i primjena. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. 7. nemetali za implantate. materijali za pjeskarenje. nepravilnosti na kostima vilica.keramika u stomatologiji. povr{ine. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . rastvorljivost. spontanim dovo|enjem mandibule.prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. zahtjevi za kerami~ke materijale. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. opis obraznog luka. postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. 4.zahtjevi za materijale za bazu proteze. izbor bo~nih zuba (oblik. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . zahtjevi za dentalne legure.principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. op}i i poseban plan terapije.ucrtavanje granica. registracija sagitalnih kondilnih putanja. uzimanje definitivnog otiska. plan terapije i prognoza .pretprotetska hirurgija. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska.priprema modela. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) .

tehnika topljenja. reparatura zuba. trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza .). kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben . kosa ravan).dvostruke konus krune (oblik. uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze. uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. kontrolni pregledi. ekvator zuba. uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije . gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule). odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja. intermitentne sile. patolo{ka).korekture. izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). izrada mobilnog dijela. elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja).definicija i podjela. indikacije i kontraindikacije. put pomjeranja proteze.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . frezovanje u stomatolo{koj protetici.suptotalna krezubost i suptotalne proteze. redukovane parcijalne proteze. podjela ate~mena. indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza . kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza . podjela suptotalne krezubosti. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze .definicija i osnovni pojmovi. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. napadna ta~ka sile. dentalni dio proteze. – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. zglobovi.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. pona{anje tegmenta na dejstvo sila. specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela. vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama. 7. otisak. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. rezilijencija sluznice. nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . estetski zahtjevi.supradentalne parcijalne proteze. klini~ka slika. analiza postoje}e okluzije. pre~ke.privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza .alveolarni nastavak gornje i donje vilice. dugmi~asta sidra. planiranje PSP u paralelometru. razdvojive parcijalne proteze. prelazna ili interim proteza. kliza~i. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. kriterijumi za procjenu bezubih grebena. dentalni prenos okluzalnih optere}enja. . relaciji. postupak dizajniranja metalnog skeleta). tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . 4. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost.Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . principi planiranja PSP na ate~menima. reze i zavrtnji. specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. oblici parcijalnih proteza. definicija. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze .. parcijalne proteze na implantatima. izrada mobilnog dijela nadoknade). nagrizna proteza. swing-lock parcijalne proteze. osnovni polo`aji modela u paralelometru. preno{enje modela u artikulator. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. funkcija konus kruna). kontraindikacije. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza . smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze.djelovanje sila. bezuba polja. sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . dvodjelne parcijalne proteze. tehnika ubrizgavanja. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). trajanje sile. jednostrane parcijalne proteze. OMO. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . 2011. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima .uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze . prednosti i nedostaci. princip rada sa dentalnim paralelometrom. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima . retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama.put uno{enja proteze. podjela parcijalnih proteza.dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. dvostruke teleskop krune (oblici.op}e karakteristike ate~mena. na osnovu trenja materijala. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima).u artikulatoru (izbor artikulatora.izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. indikacije i kontraindikacije. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze .reparatura baze.pojam. podjela.intenzitet sile. pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile.op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru.indikacije. elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. smjer djelovanja sila. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. na osnovu mehani~kog spajanja. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze .. op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. vo|enje nadoknade. statika slobodnog sedla.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. parodontalna rezistencija i insuficijencija. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. parcijalne fleksibilne proteze. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). elementi parcijalne skeletirane proteze. djelovi dentalnih paralelometara. pokretljivost zuba (fiziolo{ka.

Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . retenciona forma za prednje i postrane zube. tehnike za otisak u zagrizu. nedostaci.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. pregled TMZ. evaluacija hirur{ke terapije. instrumenti za rad. ~uvanje struktura zuba. ispitivanje okluzije. dijagnosti~ki modeli i plan terapije. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. dentogingivalni spoj. prednje parcijalne veener krune preparacija. produ`enje klini~ke krune. postavljanje modela u artikulator. kontraindikacije. odgovornost ljekara . klini~ki pregled. kondenzacioni silikoni. prednosti. izlivanje modela od vatrostalne mase. odgovaraju}e probe.indikacije i kontraindikacije. odabir boje. topljenje legure i livenje skeleta.kontrola infekcije. prednosti. veli~ina.planiranje tretmana.oralno hirur{ka. parcijalnim skeletiranim protezama. distribucija sila. definitivna terapija. 4. ate~menima. vidljivost retencionih elemenata. patolo{ka okluzija. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. selekcioni kriteriji. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . predgrijavanje i grijanje. marginalna adaptacija. mandibularni premolar modificirane krune. pune kerami~ke restauracije. – – – – – – – – 5. plan tretmana. okluzalna razmi{ljanja. nedostaci.preduvjeti zdravo tkivo. obrazni luk. elektroliti~ko poliranje. – Vrste okluzije. bolesti periodoncijuma . parcijalne pokrovne restauracije. odvajanje vo{tanog modela. solidni odljev sa individualnim bataljkom. prva (A) klini~ka faza. modela i sistema za bataljak. redukcija po povr{inama. definitivni okluzalni tretman).etiologija. patogeneza.odabir materijala. magnetima). dvostrukim krunama. nedostaci. izrada radnog modela.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. razina kli~kog pri~vrstka. maksilarni molar 7/8 krune. ortodontska. kontraindikacije.kontraindikacije. Provizorne restauracije . kombinovani otisak. vitalitet zuba.identifikacija pacijentovih potreba. pribor za rad. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . estetski.na~ini. cementiranje. marginalna geometrija. korekcija defekata.kerami~ke restauracije.preduvjeti. postrani zubi modeliranje . postavljanje obraznog luka. konzervativna.lokacija. artikulatori. postavljanje obraznog luka. proba skeleta parcijalne proteze. Defintivni modeli i bataljci . analiza modela za studije.okluzalno distalna onlay preparacija. retenciona forma. stabilizacija stanja.zahtijevi biolo{ki. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . regeneracija tkiva. klini~ke procedure. tehnike. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka.uzimanje otisaka za studijske modele. medicinska i stomatolo{ka anamneza. preparacija koronarnog dijela. preparacija kanala. tehnike i pribor za rad.modelovanje skeleta. ispitivanje okluzije. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . estetka. – Planiranje tretmana . Preparacija za inlay i onlay . registracija centri~ne relacije . 7. izlijevanje otiska. smola. polieteri. instrumenti za rad.indikacije.dijagnoza i plan terapije (anamneza. 2011. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. karijes i prisutne restauracije . .parcijalne restauracije indikacije. generalni.otisak za parcijalnu protezu. izrada individualnih ka{ika). biomehanika suptotalnih proteza.margina preparacije .indikacije. Principi preparacije zuba . rezistentna forma. preparacija zuba. aksijalne povr{ine. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila .unutra{nje povr{ine. zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom.preduvjeti. razmatranja za prednje i postrane zube. prednosti i nedostaci. dostupni materijali i tehnika. tehnika uzimanja otiska u zagrizu. prednosti. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa.^etvrtak. pove}anje i redukcija tog prostora. estetika parcijalnih proteza. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. preparacija kanala. rezistentna forma. preparacija). ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. oblik i polo`aj zuba. kontraindikacije. adicioni silikoni). polisulfidi. RTG analiza. izbor def. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . izrada vatrostalnog bloka. supradentalnim protezama.glavni razlozi posjete. dijagnoza i plan terapije. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . – Priprema usta .elementi estetike u stomatologiji. odre|ivanje boje zuba. reverzibilni hidrokoloidi. klasa II inlay preparacija. ekstraoralni i intraoralni pregled. okluzalna povr{ina. preparacija). protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. ortodontski tretman. reparature. pravljenje prostora za cement. parodontolo{ka. instrumenti za nano{enje voska. periodoncijuma. poliranje). kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. endodontska priprema. preparacija margine. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. laser). ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. Meka tkiva i uzimanje otisaka . Dg i prognoza. Preparacija za pune livene krune . mehani~ki. markiranje margine. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . aksijalna redukcija. prevencija frakture zuba. Restauracija endodontski tretiranih zuba . protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. preparacija. Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. pomi~ni bataljci. pra}enje stanja. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). materijali za otiske (elasti~ni materijali. prevencija deformacije. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. Preparacija za parcijalne krune . korekture. dostupne metode. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. redukcija po povr{inama. pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. mezio . postavljanje obraznog luka. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. priprema i dubliranje radnog modela. predaja parcijalne proteze. artikulacija. prednosti i nedostaci. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. diferencijalna dijagnoza. preparacija. gips. ~uvanje i prognoza. preparacija. materijali. elektrohirur{ka metoda. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. alternativni sistemi. kontrola salivacije. sekvence tretmana tretman simptoma. mehani~ka razmatranja. materijali. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. status zuba. Preparacija za metal kerami~ke krune . o~uvanje strukture zuba. kontraindikacije. aproksimalne povr{ine. me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. prednosti i nedostatci. generalije. evaluacija preparacije zuba. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. okluzija. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije.anatomija gingive. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. preliminarni otisak.obuka zubne tehnike i certificiranje. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije.proba modela parcijalne proteze. periodontalni pregled.

preparacija postranih zuba i dizajn. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi. Ulaganje i livenje . kerami~ke restauracije. kerami~ke ljuspice. bol. procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. incizogingivalna du`ina. o~uvanje tretmana. azbestna traka. indikacije i kontraindikacije.preduvjeti. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. cementi za ove restauracije. estetske posljedice). Konektori (spojnice) . pobolj{ane metode ulaganja. kompjuterska tomografija. hitni sastanci bol. odstranjivanje mase za ulaganje. periodontalno oboljenje. prednosti i nedostatci. In ceram. laboratorijske procedure. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. magneti. periodi~ni pregledi kontrole. Dizajn mosta . kontraindika- – – – – – cije. izrada. ishrana i pljuva~ka.gubitak ineralveolarnog septuma. opaker. panoramna radiografija. estetska razmi{ljanja. marginalni integritet. propuhivanje. okovratnik implantata). ete~meni. uzimanje otiska. ~vrsto}a. modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. obrada glodalicom. odljevni kanali}i. prednosti proteza podr`anih implantatima. proporcije. Maryland mostovi. Pune kerami~ke restauracije . oksida. okluzalna disfunkcija. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. pulpno i periapikalno zdravlje. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. nedostatci.ciljevi i procedure. dostupni materijali. ljudski vid. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. karijes korijena. hirur{ka modifikacija. veza keramike i metala. koncepti dizajna. izbor metala. pucanje keramike. srednja linija. koni~no. gubitak kosti . karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi.povijesne perspektive. pre~ke. prete`no bazne legure. okluzalno bilje`enje. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . sistem odabira boje. lemljenje. na~ini snimanja. aksijalne konture. glaziranje. stabilnost. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . cefalometrijska radiografija.lingvalna i incizalna povr{ina. nano{enje keramike.kerami~ke restauracije . labavost bataljka. dizajn. odabir cementa. Evaluacija (proba). fraktura veze. vanjski rub. prednosti. balans. ~i{}enje. prednji zubi modeliranje . sedlasto. otpornost. toplinom pre{ana. inlay i onlay. implantolo{ko snimanje u perspektivi. preduvjeti za uspjeh. titanijum i legure titanija. metalkerami~ko tijelo mosta. odabir materijala za livenje. gusto}a. incizalni ugao. 7. lemljenje metalkerami~kih mostova. vla~na ~vrsto}a. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. ovalno. okluzija. lemljenje punih livenih mostova. procedure. aproksimalni kontakti. tipovi keramike. Munsell sistem.du`nosti poslije cementiranja. ma{ine za ulaganje i tehnika. 6. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. postoperativna briga. interaktivna kompjuterska tomografija. glass ionomer cement. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. – Generi~ka forma korijena .ciljevi dijagnosti~kog snimanja. obrada metala. magnetna rezonanca). cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. odabir punog kerami~kog sistema. tipovi spojnica. modeliranje inlay i onlay. gubitak jednog zuba. nezadovoljavaju}i izgled. pokretljivost. dentalni cementi.preduvjeti. na implantatima vezani mostovi. unutra{nji rub. prostor za me|u~lanove. gumeno postolje za livenje sa konusom. vrat implantata. materijali. periimplantitis. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. puni kerami~ki mostovi.oralno higijenska razmi{ljanja. ta~nost lemljenja. CT. mehani~ka retencija. perkusija.ocjena predtretmana. modeliranje voskom anatomskih kontura. adhezioni mostovi.istorijska pozadina. ulaganje. cink fosfatni cement.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. biolo{ka razmi{ljanja. totalna bezubost. kiveta. tekstura povr{ina. aksijalni zidovi. oslikavanje. klju~evi boja.privremeno cementiranje. pregled. rije{avanje problema. tomografija. instrumenti analize boje. ulo`ne mase na bazi fosfata. preparacija zuba. mjehuri}i. labijalna povr{ina. okluzalna analiza. okluzalne povr{ine. Lava sistem. hirur{ko i interventno snimanje. preostala mjesta. CAD-CAM sistem. put postavljanja. materijali. indeks krvarenja. 2011. evaluacija. nagrizni snimak. pukotine. materijali tijela mosta. metode izrade. preparacija prednjih zuba i dizajn. unutra{nje oznake.kruta veza. konture. dizajn spojnica. Cerec sistem. Metal .prednosti i nedostaci. tehnike odlijevnih kanali}a.u~inak starenja stanovni{tva. kontura rezidualnog grebena. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa . Virginia most. odlijevni kanali. oralna higijena. retretman. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). cink polikarbiksilatni cement. indikacije. estetika. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . litijum silikatna baza. cementiranje. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. materijali. dostupni materijali.otkri}e mostova fasetiranih smolama. odabir materijala za ulaganje. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. incizalna forma. o~uvanje gingivalne arhitekture. glass ionomeri modificirani smolama. evaluacija i cementiranje. anatomija osmijeha. puni metalni most. ekstra i intrakoronarni ete~meni. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. CIELAB sistem. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. tomografija).fiksni protetski radovi. modul elasticiteta. Cementi i procedure cementiranja . dostupni sistemi legura. tehnike lemljenja. karijes zuba. retencija kukicama. mekim tkivima. . okluzalne sile. visoke plemenite legure. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. Procera sistem. Postoperativna briga . hirur{ke plo~e. kontraindikacije. Proces odabira boje i estetika . oblik. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. meziodistalna {irina. postotak elongacije. kompozitni cementi. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . rezilijentna veza. jedan zubni implantat. materijali. keratinizirana tkiva. faktori koji uti~u na tu vezu. dostupni materijali. higijensko tijelo mosta. izrada tijela mosta. ulo`ne mase na bazi gipsa. specijalne zavr{ne procedure. radiografska evaluacija. evaluacija ishoda.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. plamenik. preparacija zuba nosa~a. plemenite legure. pove}anje grani~ne temperature i distorzija. labijalni rubovi kerami~ki. termalna ekspanzija kontrakcija. 4. unutra{nja povr{ina. modeliranje u vosku. lokacija. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. keramike velike ~vrsto}e. mjerenje dubine sulkusa. izvor topline. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije.selekcija tehnike lemljenja. okluzalna radiografija. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. pe}nica za lemljenje. modificirano sedlasto. probe aproksimalni kontakt. indikacije. parcijalna bezubost. mehani~ka razmi{ljanja. glaziranje.opis boje. body keramika i incizalna. aluminij keramika. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . lasersko zavarivanje. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. sedlasti kontakt. SR). Obrada izlivenih restauracija . izrada metal kerami~kih mostova po fazama. diametar. gingivalna granica. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija.pregled literature. finiranje metala. postupak dobijanja keramike. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate .

estetska procjena. okluzalni splint). odnos krune i korijena. utjecaj na dizajn tijela implantata. nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. spiralni lom. dizajn imlantata.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. hidroksiapatitna prevlaka. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. pove}anje sile. ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. stres.klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh. faktori sila (broj nosa~a. Nadoknada jednog postranog zuba . Gustina kosti . nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. nerigidni konektor. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. nadoknada postranog zuba. anatomija okolne kosti.^etvrtak. potpuno bezuba maksila.5-. Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata .faktori stresa: "klju~". kontraindikacije . tretman proteza (menad`ment. subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata.parcijalna bezubost. gre{ka u postavci). {irina. gustina kosti: taktilni osje}aj. kretnje pokrovnih proteza. progresivno optere}enje). implantat pri~vr{~en na jednom kraju. tretmanska opcija 5). Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . frakture od naprezanja. du`ina. laboratorijska faza 1. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. 7. hipoteze faktora stresa. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. plan tretmana.pregled literature. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). abrazija. parafunkcije (bruksizam. tiskanje jezika). laboratorijska faza 3. "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva).preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba. ~uvanje postranog prostora). kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. uticaj optere}enja). hirur{ki vodi~. temporomandibularni zglob. paralelizam. etiologija promjenljive gustine kosti. veli~ina implantata. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. 2011. pokrovna proteza opcija 1. meka tkiva interkaninog sektora maksile. hirurgija vo|ena slikom. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. povr{ina djelovanja. kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti). pre~ke (frezovane i nefrezovane). funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. pozicija zuba koji nedostaje. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). radiografska procjena). restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. dijeljenje C-h prednje mandibule. vertikalna dimenzija. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. broj zuba koji nedostaju. 4. opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture.pregled literature. multipli nedostatak postranih zuba). jedan dentalni implantat. istorija tretmana (tretman postrane maksile . vaskularizacija i bakterijalna flora. karijes. kretnje implantata. adhezivni most. 2. specijalna razmatranja za postranu maksilu). Preimplantska protetika . klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). subantralna opcija 2: podizanje sinusa. lokacija gustine kosti. du`ina poluge. sila i te`ina. masa. linija usana.2.dijagnosti~ki modeli. i 5). planiranje tretmana.pregled literature. torzija). moment inercije. laboratorijska faza 2. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. {irina implantata). ~vrsto}a kosti i gustina. kretnje mandibule(medijalna kretnja. istorija. uticaj na selekciju biomaterijala. gre{ka zamora). opcije pokrovnih proteza (opcija 1. o-prstenasti ko~i}.4).karakter sila apliciranih na dentalne implantate. postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. okluzalna {irina. dizajn fiksnoprotetskog rada. suprotni zubni luk. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a.2. vertikalne kretnje. procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. tri tipa sila. du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. pomi~ne proteze. ate~meni za pokrovne proteze. prostor za zubnu krunu.2.faktori sila. angulacija i te`ina kosti). Parcijalno i totalno bezuba maksila .opcije nosa~a. 4. postoje}a protetska ravan).normalne zagri`ajne sile. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. horizontalne kretnje. pozicija nosa~a. volumen kosti (vanjska gra|a kosti). otkrivanje smetnji (ekstruzija.3 i 4). intermedijarni nosa~i). nedostaci prevlaka). dinamika `vakanja. – – – – – – 3. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . sile (komponente sila . tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. veli~ina. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. smjer optere}enja. utjecaj na dizajn tijela implantata. meko tkivo grebena kao potpora.razlaganje vektora. okluzalna ravan. utjecaj na dizajn tijela implantata). razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. povr{ina korijena zuba. geometrija navoja implantata (du`ina implantata. prelazni nosa~i.3). oblik bezubog luka. tretmanska opcija 3.klju~ni faktor klini~kog uspjeha . implantati povezani sa zubima (pokretljivost.pregled literature. klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji. raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. hipoteza osteotomije implantata. pozicija ivice maksilarnih zuba. klasifikacija totalne bezubost (tip 1. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. klini~ki momenat: visina okluzije. vertikalna dimenzija). klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . klasifikacija gustine kosti po Mischu. pozicija ivice mandibularnih inciziva. veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. stiskanje zuba. odnos stresa i naprezanja. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. proba u vosku. visina zubne krune. lokacija implantata. pozicija zuba. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). dentalni mostovi. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. hipoteza periostalne refleksije. deformacija i naprezanje. endodontska evaluacija periodontalni status.10-godina pravilo. idealna pozicija implantata za puni zubni luk. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . razmatranja apikalnog dizajna). postoje}a okluzija. diskusija. vodi~ za spajanje implantata za zube. ekspanzija maksilarnog sinusa. dugoro~no planiranje tretmana. laboratorijska faza 4. proba metala). tretmanska opcija 2. fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze.3. pozicija zuba). definitivni otisak. odnos maksilarnog i mandibularnog luka. pozicija u zubnom luku. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija . vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. opcije pokrovnih proteza za maksilu. razmatranja "crest modula-vrat implantata". Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . ishod tretmana. hipoteza biolo{ke {irine. postoje}e proteze. djeljenje raspolo`ive kosti. labavljenje vijka. proba zuba. tretmanska opcija 4.planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. napredni hirur{ki vodi~. rani gubitak kosti. konfiguracija korijena. Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima . pozicija permukoze implantata. radiografska gustina kosti.

bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. visina hexagona. aksialno optere}enje. pokrovne proteze na implantatima). pukotina izme|u krune i bataljka. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. veli~ina implantata). privremeno cementiranje. privremene proteze. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . oblik zuba). laboratorijska faza 1. mikrobi na|eni kod periimplantitisa). vodi~ za imedijatno optere}enje. selekcija tijela implantata. implant crest module dizajn. vertikalna dimenzija. margine imlantata bataljka. me|usklop implantata i kosti. meka tkiva). druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. parcijalno bezubi pacijenti. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. metalni navojni mehanizam. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. histolo{ka evaluacija . pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . dentalni most. otisak za maksilarnu protezu. razmatranja tro{kova pacijenta. estetski izazovi. pozicija zuba. definitivno cementiranje. dimenzionalne promjene. okluzalni materijali. evaluacija mekih tkiva. lemljenje. ishrana. peta odredba: kona~na predaja). povr{ina bataljka. situacioni otisak. posljedice neuspjeha. nadoknada prvog premolara implantatom. mehanika kosti i pravac sile. vrijeme tretmana.periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze.gustina kosti. nadoknada prvog molara implantatom. konturiranje mekih tkiva. III. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. cirkularni most. – Progresivno optere}enje kosti . direktna naspram indirektne izrade proteza. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. pozicija postranih zuba). tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. oblik grebena). funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. mobilitet zuba agoniste. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). privremene proteze. posljedice cementa u sulkusu).kratkoro~na i dugoro~na. na~in ishrane. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. Principi navojima retinirane proteze . navojima retinirane proteze. uticaj okluzalne povr{ine. stanje povr{ine. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. 4. zna~aj preoptere}enja. otklon analoga.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. adhezivne restauracije. put insercije. platforma dijametar. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. tro{kovi i vrijeme). konture krune zuba na implantatu. II. definitivni modeli. protetski dizajn. kriteriji maksilarne proteze. visina zubne krune. distorzija voska. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. okluzalna ravan. laboratorijska faza 1. definitivna proteza). sile smicanja. laboratorijska faza 2. Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. dizajn navoja glave. pomi~na parcijalna proteza. strahovi pacijenta. situacioni otisak.visina bataljka. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. estetika i higijena. skupljanje porcelana. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). privremene proteze. ekspanzija gipsa. 7. opcija 2: indirektna tehnika. veli~ina zuba.evaluacija tkiva maksile. tro{kovi pacijenta. jedan dentalni implantat. pozicija implantata-dubina. prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. zamor. okluzalni materijali. resorpcija korijena). Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. za{tita implantata. pukotina izme|u bataljka i krune). tekstura povr{ine bataljka). obostrano za{ti}ena artikulacija. prate}i protokol). opcija 2: indirektno. fraktura okluzalnog materijala. opcija 3: direktno indirektna tehnika.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. `elje pacijenta. V. skupljanje akrilata. nagib zubnih kvr`ica. dijametar navoja).retencija navojima (faktori sila. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. materijali za otiske. protokol progresivnog optere}enja. anteroposteriorna {irina. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. individualna ka{ika. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. – – – – i limiti jednog implantata postrano. forma postranih zuba. okluzija. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. protetska faza. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. implanto protetska veza (veza bataljka. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. neparalelni bataljci. cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. faktori koji uti~u na tretman (starost. evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. – Odr`avanje dentalnih implantata .za{tita proteza. nagib bataljka. meziodistalni prostor. periodontitis naspram periimplantitisa. Broj seminarskih radova. progresivno optere}enje. pozicija ko{tani greben. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. te`ina kosti. skupljanje metalnog odljeva. rezistencija bataljka. broj i dizajn navoja. 2011. modeliranje mekih tkiva. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. pristup. kompozicija metala. angulacija implantata). imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. dizajn za oslabljenu vilicu. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. pozicija okluzalnih kontakata. fiksacija navoja). dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). komponenta nalijeganja). opcija 3: direktno). ateroposteriorna pozicija. permanentna deformacija. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. IV. preciznost. okuzalni prostor).

hirur{ko va|enje zuba i korjenova. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. 7. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. odbranjenih seminarskih radova.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. epiteze). epidemiologiju. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. 4. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. oralnih sluznica i fokalnog kompleksa.^etvrtak. Evidentiranje polo`enih kolokvija.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . protetsko zbrinjavanje parodontopatija. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 2011. konsultacije sa mentorom. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. – promocija zdravlja. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. usavr{ava tehniku va|enja zuba. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. – timski rad. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija . Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. A. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije.medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. – etika i propisi. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ratni medicinski minimum.

U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. Infektologija Konzilijarni pregledi. status. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. Anatomija. infektologije. patologije. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. 7. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. ko{tanih implantata i implantologije. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. C. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. gljivica i virusa. D. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. dijagnoza i plan terapije. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. 4. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. mikrobiologije. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. diferencijalna dijagnoza. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. 2011.

studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. lingua villosa. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – timski rad. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. Dermatitis herpetiformis. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. Krvne diskrazije. 7. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. – promocija zdravlja. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. – etika i propisi. citohemijska.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije . konsultacije sa mentorom. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. UVODNI DIO . DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. 2011. Sclerodermia. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. – upravljanja sistemom.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. Bulozni pemfigoid. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – komunikacijske vje{tine. 4. Nutritivni poreme}aji.^etvrtak.

– Upalne radikularne ciste. Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. Odontogeni apscesi. Ambulantna kazuistika. A. – Solitarne i fisuralne ciste. hemostaze. . – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. oralnog i dentalnog pregleda. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. pregleda okluzije. Klini~ki stadijumi ciste. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. razvojne ciste. . . – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. te osnovni principi terapije velikih cista. TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. hemiresekcija. . 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. – Ciste oralnih tkiva. Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. Asistiranje pri operativnim zahvatima. Etiologija. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. . . – Terapija manjih cista. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. Teoretski dio iznosi 420 sati B. analizama funkcije i traumatske okluzije. Odontogene ciste. dijagnoza i terapija. parodontolo{ki zahvati. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. Definicija. – Apikotomija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. indikacije. metodama lije~enja. a ostale dane prakti~ni rad). kontraindikacije za apikotomiju. . 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. Definicija i klasifikacija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. 1 . A. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. 2011. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. reanimacija.Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. traumatski {ok. tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. Osteomijelitisi. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. 4. – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. 7. gingivalna recesija. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . hirur{ke obrade traumatiziranih zuba.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. hirur{ka obrada rane. – Oroantralne komunikacije i fistule. oralna higijena. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. apikalne i lateralne. komplikacije kod primjene anestetika. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. . Seminarski rad:. . PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3.

. B. cementodentinski spoj. Teoretski dio traje 16 sati. vje`be {patulom). TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. . ne estetski. – Ko~i} metalne nadogradnje. odre|ivanje dentalne starosti. preparacija. – Inlay most. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. metod dvostrukog otiska. funkcionalne sile. . . . . . PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Seminarski rad . cementiranje – Inlay most. etiologija. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. Priprema otiska za izlijevanje. preparacija. okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. dijag. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. . estetski. . ne estetski. . Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. dijagnostika. . otisak radne strane (elastomeri). Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. cementno gle|ni spoj. . PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. . struktura. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. dijagnostika. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. A. 2011. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . – Eugnata permanentna denticija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. estetski. otisak. Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa.^etvrtak. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. difer. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. Obavezan je seminarski rad. B. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. dijagnostika. – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. plan terapije – Strmi zagriz. plan terapije – Distalni zagriz. . – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. klini~ka faza. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. A. 4. identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. . otisak antagonista (hidrokoloidom). – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. . . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. patogeneza. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. vrednovanje raznih metoda otiska. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. – Eugnata permanentna denticija. – Inlay. A. Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. dijagnostika. Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. . Seminarski rad . 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. . fiziologija cementa. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. . plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. . – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. – Izrada seminarskog rada. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. plan terapije – Traume. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. konfekcijske lijevane nadogradnje. Studijski modeli. B. fizi~ke i hemijske osobine cementa. otisak. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . preparacija otisak i cementiranje. rase i spola. . Otisni postupak u fiksnoj protetici. .. . 7. . dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. . Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. . . plan terapije – Progeni zagriz. . TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. gre{ke u otisku.

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA. – Uklanjanje manjih benignih tumora. . – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. – Finansiranje zdravstvene za{tite. . – Zdravstveno zakonodavstvo B. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . – Programi rada. izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. 6 mjeseca A. – Ekonomika zdravstva. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3.106 prakti~ni 3. 7.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . Teoretski dio traje 16 sati. apikotomije. A PRAKTI^NE NASTAVE 4.850 300 50 3. i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. Programiranje. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate.306 A. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. – Kretanje zdravlja i bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju. – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). – timski rad. Prakti~na nastava 3.806 200 100 2.656 500 150 6. PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. 4. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje.Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. – komunikacijske vje{tine. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. B. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. 2011. miofacijalni bolni sindrom. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu. . ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. Sistem pla}anja. .200 ukupno 5. .850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama.662 SATI. impakcije. . – Operativna hirurgija-operaciona sala. dokumentacija i evidencija. – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa. . . . Seminarski rad .806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. – etika i propisi. – promocija zdravlja. .osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija. Teoretska nastava 1. – upravljanja sistemom.

instrumenata i rublja. – Preoperativna priprema. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. Implantologija. – Tehnike {ivanja rana. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. podjela. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. pacijenti iz rizikogrupa. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. nastanak. flegmone. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. – Apikotomija. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. – Lokalni anestetici. podjela. – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. razvoj i terapija. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. uloga i izbor. . indikacije i kontraindikacije). – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. vazokonstriktori. 2011. nastanak i razvoj. 7. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. B. farmakokinetika. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. izbor konca i igala. na~in djelovanja. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora.hirur{ka saradnja. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. i gangrene. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. Ortodontsko . nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Op}i principi ratne hirurgije. – Lokalni anestetici. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. posebno malignih tumora. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. igala i no`a. – Vazokonstriktori. dijagnostika i metode lije~enja. podjela. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. empijeme. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. ratni hirur{ki minimum. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora.^etvrtak. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. B. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. odgovaraju}i instrumentarij. A. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. te savremene mogu}nosti fiksacije. 4. slika kontuzije mozga.

te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. 7. logoped. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. limfomi). fonijatar. usnica i usne {upljine. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. patogeneza. B.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. otoskopija. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. vilica. A. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. 2011. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. Trigeminusa. – Etiologija. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. epidermioidne. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. na~in prehrane djeteta. A. ortodont. simptomi. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. dijagnostika tumora mozga. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. dijagnostika. mikrognatizam i laterognatizam). – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. na~ini zamjene i nadoknade krvi. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. 4. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. hemiatrofija faciei. . – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. – Kod politraume. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. te posljedice lo{ih postupaka. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. strano tijelo.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. metastatski ~vori}i. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. {irenje tumora. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. hemihipertrofija faciei. Troacher-Colins. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. te pljuva~nih `lijezda. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. Cruzon) te njihovo lije~enje. tuberkuloza. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. – Saradnja sa roditeljima. tireoglosalna. proteti~ar. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. te principi lije~enja pareze facijalisa. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku.gdje je granica? B. klini~ka slika dijagnoza. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . – Etiologija. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. rinoskopija. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. na~ini obezbje|enja respiracije. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. i postupci za njihovo lije~enje. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. medikament). U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. – Patogeneza. terapija i prognoza. vilice i nepca. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. hemostatski preme}aji. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. mandibularni i maksilarni prognatizam.

kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. OP]A . postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . 4. prevencija oralnih infekcija. proteti~ar. dijagnostike i terapije oboljenja usta. uzimanje anamnesti~kih podataka. 7. – komunikacijske vje{tine. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. preventivni postupci. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. prekancerozne oralne lezije i stanja. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. posebno juvenilnog i rapidnog. bakterijske infekcije oralne sluznice. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. – upravljanja sistemom. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . oralna klini~ka testiranja. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. registracija vrste patolo{ke promjene. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. – promocija zdravlja. – timski rad. A. – etika i propisi. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. oralni simptomi. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. kireta`a d`epova kod pet pacijenata. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. klasifikacija oralnih bolesti. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. . Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. gerijatrijske oralne bolesti. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. Postupci odr`avanja higijene parodonta. Nau~iti interpretacije nalaza. Dijagnostika oralnih bolesti. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. bolesti `lijezda slinovnica. klini~ki nalaz oralne sluznice. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. ozljede oralne sluznice. uklju~uju}i CT. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. oralne alergijske reakcije. korekcija okluzije kod pacijenata. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti.^etvrtak. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. oralni hirurg. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica.manifestacije na oralnoj sluznici. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. Za{tita zdravlja parodonta. oralne bolesti dje~je dobi.

Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. impaktiranih i prekobrojnih zuba. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. dentinska adhezivna sredstva.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. patologiju usta i zuba kod djece. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. ve{a i ostalog materijala. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. kori{}enje artikulatora u protetici. doma}in i zub. nomenklaturu. instrumenata. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. apikalnih i hroni~nih oboljenja. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. staklenoinomerni cementi. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. Prenos registrata maksile i mandibule. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. Kolokvij. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. protetski materijali i tehnologije. radnih ploha. dijagnoza. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. inleji. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. funkcija zubne pulpe. posebno u okviru medicine rada. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. Kolokvij. dentalni materijali. osnove sistematske stomatolo{ke njege. Osim ovoga. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. profilaksu karijesa. dijagnozu i plan terapije. terapiju. citokemijska. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. nadgradnje zuba. histomorfolo{ka. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. 4. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. primjene savremenih estetskih materijala. dentalni paralelometri. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). krunice i imedijatne proteze. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. Izrada protetskih radova: fiksni. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. kompozitni materijali. oralno hirur{ki zahvati kod djece. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. pripremu zuba i usta za iste. Kolokvij. povrede zuba u djece. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. prevenciju ortodontskih anomalija. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. okluzijske koncepcije. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. Kolokvij. Kolokvij. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. kavitacije. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). mobilne totalne. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. lije~enje starijih osoba. patolo{ki zna~aj karijesa. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. prevencije. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. mobilne parcijalne. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. uzimanje funkcionalnih otisaka. dentalni amalgami. 2011. obrada hendikepiranih lica. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. oralne hirur{ke zahvate kod djece. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. okoli{ lokalni i op}i). zubnoljekarski rad sa djecom. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. 7. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta.

ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. oblika. izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. Kolokvij. upoznaje ekonomiku zdravstva. konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. I. 7. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . a posebno ekonomske aspekte. vilica i lica. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. karijes bo~ice. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva. – timski rad. popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava . iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. – etika i propisi. etiologija. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO .preparacija kaviteta. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. 2011. – komunikacijske vje{tine. te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. – upravljanja sistemom. Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. – promocija zdravlja. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica.2500 sati – Pregled pacijenta . epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih.anamneza i status. izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. . veli~ine i boje. ECC .early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija .1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. tj. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo. 4.^etvrtak. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine.

– Prijem pacijenata sa fizi~kim. Edukacija pacijenata. irigatora i vodica za ispiranje usta. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. Egzogene metode u primjeni. struktura i mehanizam djelovanja. – Fluoridacija soli. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. Tehnika ~etkanja zuba. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. Plak indeks i Indeks OH. – Ishrana. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. – Primarne operativne mjere prevencije. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. paraplegi~ari. ^i{}enje mekih naslaga. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. 4. – Oralna higijena. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). duhanski produkti. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. napitaka. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. 7. osobe sa mentalnim poreme}ajima). slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. interdentalnih stimulatora. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. Skidanje plaka. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. status praesens. Plan rada i potreban tretman. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata. mlijeka. dokumentacija i evidencija. – Oralna higijena. planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. Anamneza. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. bro{ure i plakate). va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. Tablete sa fluorom.metode apeksogeneze i apeksifikacije.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . amputirci). Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. – Zubne paste (sastav). Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. Hemijska i mehani~ka sredstva. – Detekcija plaka. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe .savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". elektri~nih ~etkica. Standardi primjene fluorida. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. Efekti fluorida na oralna tkiva. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. – Dentalni plak. ~asopisi.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. 2011. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . novine. Pra{ak za zube. Karton WHO. TV. II. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. Upotreba dentalnog konca. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Endogene metode. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . – Detekcija karijesa prema WHO.

MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . gingivalna recesija. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. A. A. B. Programi rada. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. 7. Kadrovski potencijal u zdravstvu. 4. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. A. Ekonomika zdravstva. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima.^etvrtak. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. III. 2011. Programiranje. Sistem pla}anja. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. Kretanje zdravlja i bolesti. Zakonodavstvo u zdravstvu B. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. izgradnje i razvoja. A. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. indikacije i kontaraindikacije. dokumentacija i evidencija. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. komplikacije). specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman.komparativnostatisti~ke analize. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Finansiranje zdravstvene za{tite.

3.27 sati a2 .191sat b2. Teoretska nastava: a1 .svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca.68 sati b3. 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. na odjeljenju.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 . 2011. operativnih procedura (25% sati) b3 . – etika i propisi. – komunikacijske vje{tine.72 sati 2. Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1. 7. – upravljanja sistemom.55 sati a2 .Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak. razgovori.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. – promocija zdravlja. Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO . Teoretska nastava: 182 sati a1 .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 1.27 sati a3 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1.seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 .136 sati b3 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A. 4. Teoretska nastava: 91 sat a1 .individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B.37 sati 2. terapeutskih.382 sati b2 .14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija . u operacionoj sali (70% sati) b2 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . – timski rad.2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .predavanja.55 sati a3 . Prakti~na nastava: b1 .

14 sati a3. OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca. Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .27 sati a2 .14 sati a2 .34 sati b3.7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1.41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1.5.18 sati 2.7.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.27 sati a3.27 sati a2 .9.34 sati b3 . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.205 sati b3 .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .6. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .14 sati a3.Teoretska nastava: 273 sati a1 . Teoretska nastava: 182 sati .95sati b2. 2.1.191 sat b2 .95 sati b2 . 7.82 sati a2.27 sati a3 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .34 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1. Teoretska nastava: 91 sat a1.68 sati b3 . Nastavni predmet: Dijagnostika 1. 2011.8. Edukacija sadr`i: 1. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1.37 sati 2.10.27 sati a3 .7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1.37 sati 2.4.18 sati 2.68 sati b3.68 sati b3 .18 sati 2.14 sati a2 .37 sati 2.109 sati 2.82 sati a3 .191 sat 5 b2 . Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .27 sati a2 .573 sati b2 . a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. Prakti~na nastava: 136 sati b1.7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.^etvrtak. Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .14 sati a3 .14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. 4. Teoretska nastava: 46 sati a1 . Teoretska nastava: 46 sati a1 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2.191 sahal b2 . Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.

68 sati b3 . Edukacija sadr`i: 1.82 sati a3 .191 sat b2 .5.6.72 sati 2.205 sati b3 .382 sati b2. 2.573 sati b2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .55 sati a2 . 2011. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca. Edukacija sadr`i: 1. 7. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci. Prakti~na nastava: 546 sati b1.55 sati a3.55 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1.82 sati a2 .Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .27 sati a2 .2. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 4. 2.382 sati b2.136 sati b3. 2. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca.55 sati a2 . 2.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha.27 sati a3-37 sati 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .4. Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci.109 sati 2.72 sati 2.382 sati b2 -136 sati b3.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.205 sati b3.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.136 sati b3.109 sati 2. a1 .55 sati a2 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2.55 sati a3 .55 sati a3 .55 sati a3 .382 sati b2.72 sati 2.3.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .72 sati 2. Teoretska nastava: 273 sati a1 .136 sati b3 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 3. Edukacija sadr`i: 1. .82 sati a3 . Teoretska nastava: 273 sati a1 . Edukacija sadr`i: 1.82 sati a2.

autotransplantaciju zuba. Na~in provjere znanja: kolokvij.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika.. endokrine disfunkcije. tele Rtg dijagnostiku. dijagnostiku uro|enih mana. funkcionalnim aparatima (propulzor. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica. nalaz. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. regulator funkcije i dr. Vakcinacije. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu.rascjepi i sindromi. Katalog znanja: – Anamneze. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija.) Savladati ratni hirur{ki minimum. kongenitalne anomalije. uzimanje otisaka za reparaturu . 2011. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. intraekstraoralni lukovi i dr. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija . izrada studijskih modela. nutricione potrebe i vrste hrane. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. proba i predaja funkcionalnog aparata . izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. labijalni frenulum. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa. uro|enih rascjepa lica. metabolizam i ishrana. hip i hiperprodukciju.205 sati b3 . klini~ka. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase.morfologija. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. bionator. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . Teoretska nastava: 273 sati a1 . dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima.popravka ortodontskog aparata. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. kao i rendgen dijagnostiku. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. 7. razvitak mlije~nih i stalnih zuba. – timski rad. klasifikacija. preoperativno i postoperativno lije~enje. profilnih tijela Rtg snimaka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. asimetrije lica. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.na studijskim modelima. Savjetovali{ni metod rada. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. poreme}aj funkcija.109 sati 2. Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema. funkcionalnih aparata raznih tipova. funkcionalna ispitivanja.). – upravljanja sistemom. veli~inu zuba. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. lokalna oboljenja. fiksnih aparata. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . razna oboljenja. Edukacija sadr`i 1. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta . analizu ortopantomografskih Rtg snimaka. usana i nepca. skeletnog otvorenog zagri`aja. morfolo{ka . analizu fotografije i dr.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.monobloka. – etika i propisi.82 sati a3 . epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. predaja pokretnih aktivnih aparata. 4. – komunikacijske vje{tine. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. – promocija zdravlja. nalaz.monobloka . izrada funkcionalnog aparata. u~estalost. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima.82 sati a2. lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima. funkcionalma. mandibule.^etvrtak. analiza studijskih modela.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. {tetne navike. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. lokalne faktore. traume. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. proba i predaja funkcionalnog aparata . postnatalni rast kranijuma. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. karijes.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. rascjepa i sindroma . op}e nasljedne faktore. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). uzimanje otisaka raznim materijalima. Patrona`ni rad. germektomiju i drugih zuba. maksile.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO .

karakteristike ishrane i uhranjenosti. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. pojam zdravlja i njegove za{tite. karakteristike stanja u BIH. razvoj zdravstvene za{tite. kontrola zdravstvene potro{nje. sistem primarne zdravstvene za{tite. 8. 2011. {kolska sredina. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. cilj i predmet mjerenja. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. zdravstveni informacioni sistem. nau~nostru~na literatura. pojam zdravstve politike i metod delovanja.crijevnih zaraza. voda. modeli za predvi|anje. potrebe i njihovo mjerenje. 7. razlike u odnosu na druge sektore. planiranje i ispitivanje ishrane. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu .popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. evidencija i dokumentacija. 5. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. izrada plana. ishrana. zdravstevno odgojni programi. 4. masovna nezarazna oboljenja. finansiranje zdravstvene za{tite. klasifikacioni sistemi. komunalna higijena. tehnologije planiranja. multivarijantna statistika. indikatori. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. – etika i propisi. pisanje stru~ne publikacije. funkcionisanje zdravstvene za{tite. 4. – promocija zdravlja. HIGIJENA: ekologija. organizacione strukture. bolni~ki sistem. baze podataka. – timski rad. higijena naselja i urbanizam. buka. vi{estruka linearna regresija i korelacija. kontrolni mehanizmi. higijena sela i privremenih naselja. analize sistema. kontrola kvaliteta. ustanova za pred{kolski uzrast. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. – komunikacijske vje{tine. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. STATISTIKA: biostatistika. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada.drvo odlu~ivanja. deskriptivni. Linearna regresija i korelacija. RUKOVO\ENJE. zna~aj tehnologije za zdravstvo. reumatizam. deskriptivna statistika. unapre|enje zdravlja djece i omladine. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. funkcionalne karakteristike sistema. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. mentalna oboljenja. izvori podataka i njihova vrijednost. analiza vremenskih serija. karakteristike zarazne bolesti . zakonski propisi i sanitarna kontrola. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. analiti~ki i eksperimentalni. 2. organizacija djelatnosti. oblici pona{anja i njihovo formiranje. metode procjene. rak. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. mjerenje zdravstenog stanja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 3. ekonomi~nost. – upravljanja sistemom. nabavka opreme. korisnik i njegova uloga. ostali nivoi zdravstvene za{tite. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. zakon. efikasnost. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. najva`nije tehnike istra`ivanja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ekologija rada. determinante zahtjeva. . UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. klasifikacioni sistemi. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. faktori rizika. 6. sistem odlu~ivanja. zdravstevno zakonodavstvo. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. primarna zdravstvena za{tita. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. njihova primjena i evaluacija. analiza odlu~ivanja . kardiovaskularne bolesti. sanitacija sredine.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. zdravstevna potro{nja. 7. pravilnici i uputstva. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. zdravstveni odgoj . procjena zdravstvene tehnologije.multidisciplinarni pristup. kori{}enje zdravstevne za{tite. osnovne klasifikacije. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. atmosfera. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza.

– upravljanja sistemom. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo.Predavanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. – komunikacijske vje{tine. 4.^etvrtak.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . 7. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. – etika i propisi. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . – timski rad. UVODNI DIO Uvodni dio . odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne. . norminalne grupe.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. – promocija zdravlja.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . diskusije sa mentorom A2 . vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. pu{a~e. 2011. konsenzus pristup i dr. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice.Seminari u specijalisti~kom radu A3 .Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta.

Nakon provedene edukacije. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I.6. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju .4. CPU. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. 3.5. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. 4. 3. 7.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.2. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. 2011. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije.

7. Mentoru je prepu{teno da. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: .^etvrtak. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. – Homeopatija. Tokom usavr{avanja.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. Nakon provedene edukacije. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Fitoterapija. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. Nakon zavr{ene edukacije.8. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. u dogovoru sa kandidatom. Uvodni dio . specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. 7. – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci. – timski rad. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – upravljanja sistemom. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Standardizacija droga. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. – komunikacijske vje{tine. ljekovitih pripravaka i lijekova. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – promocija zdravlja. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. 4. 2011. seminara. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Specijalizacija traje 36 mjeseci. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci. Nakon provedene edukacije.

– Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). 4. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . Kolokvij. 7. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. – Doziranje preparata. upotreba. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. – Homeopatija. 8. – Primjena farmakognozijskih. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. 3. Kolokvij. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. 9. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. Kolokvij. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Standardizacija. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . Kolokvij. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. mikroskopija. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. – Ljekovito bilje i ekologija. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. 4. Institut za mikrobiologiju .Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Specijalizant je du`an da. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. – Fitoterapija. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. 2011. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. – Odre|ivanje te{kih metala. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. Kolokvij. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. – Ljekoviti pripravci. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. Kolokvij. – Gajeno ljekovito bilje. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. reagensi. 2.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. djelovanje. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. trajanje. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. Kolokvij. – Ispitivanje stabilnosti. 5. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. – Mikro biolo{ka ~isto}a. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. 2 analize fasifikata. – Samoniklo ljekovito bilje. 7. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. hemijskih. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. 6. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. histohemijske reakcije. uz nadzor stru~nog lica. Kolokvij.

Reagensi – Specifikacije za reagense. – Ekvivalentnost standardnih otopina. Dizajniranje novih lijekova 2. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Ispitivanje kvaliteta reagensa.5. – Sastavljanje propisa za ispitivanje.Kontrolni laboratorij 1. – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. – Priprema radnih standarda. – Prijenos i doziranje otopina. Pretformulacijska ispitivanja 3.1. 1. – samostalno pu{ta lijekove u promet.3. – promocija zdravlja. – Zahtjevi u farmakopejama. – Postupci ba`darenja. – Izbor dobavlja~a. metodologije i instrumentacije. – Upotreba. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. odr`avanje kvalitetne razine nalaza. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . .6. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. Po zavr{etku specijalizacije. Biostatistika 13. – upravljanja sistemom. – Vaganje. – timski rad. – Laboratorijski dnevnik. Poredbene tvari – Hemijske.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 1. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. – Ambala`a. – Specifikacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.^etvrtak. – Me|uproizvodi. – Etaloni. – Provedba ba`darenja. – Ulazna kontrola. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. Uvodni dio . Sirovine – Aktivne supstance. 1. ekolo{ke mjere. 1. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. pufer otopine i volumetrijske otopine. otrovnost. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. rukovanje savremenom analiti~kom opremom. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. obradu i ~uvanje uzoraka. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. a osobito slo`enijih analiza lijekova. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. 1. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Pakovanje i ozna~avanje. – Sigurnosne mjere. te za izobrazbu saradnika. 2011. opreme i materijala. – Rukovanje. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". Prakti~ni rad . Biolo{ki terapeutici 5. REAGENSI.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. – komunikacijske vje{tine. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. – Stabilnost. 4. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. – Mjerenje. – rukovodi laboratorijem. – etika i propisi. filtriranja i su{enja. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. izboru analiti~kih postupaka. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. – Operacije talo`enja. – Provjera na modelima. organizacije rada. – Knjige zapisa. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. 7. standardne otopine. pravilan prijem. – Dokumentacija.2.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. – Pomo}ne supstance. Kontrola kvaliteta lijekova 8.4.

– Postupak odobravanja. 2. – Dokumentacija. . – Polu~vrsti pripravci. – Metode priprave. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a. – Sigurnost primjene. izbor metode.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. – Bolni~ka proizvodnja lijekova. – Analiti~ke metode i postupci. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Karakterizacija.3. – Kontrola kvaliteta. – Mjerenja. – Vje`be na modelima. – Tehnike predobrade uzorka. – Provjera kvaliteta proizvoda. – Zahtjevi kvaliteta. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Dokumentacija.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Dijagnosti~ka sredstva. – Postupci odobravanja. – Kontrola kvaliteta.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. – Zahtjevi kvaliteta.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. – Otopine i disperzije. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Proizvodnja medicinskih proizvoda.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. – Tradicionalni biljni lijekovi. – Dokumentacija. – Odre|ivanje roka valjanosti. – Pakovanje i ~uvanje uzorka. – Krv i krvni derivati.5.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. – Radioaktivni pripravci. Dokumentacija. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. – Prosudba podataka. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda. – Kontejneri za lijekove. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e. – Uslovi i parametri ispitivanja. – Analiti~ki postupci. 2. – Serumi i vakcine. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Dozvoljene granice odstupanja. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. – Farmakopejski propisi. BIOLO[KI LIJEKOVI .Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. gotovih proizvoda. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda.primarno pakovanje. – Analiti~ki postupci. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja. 4. – Medicinski plinovi. – Ljekoviti flasteri. – Nau~ni i stru~ni tekstovi.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. 7. – Osloba|anje aktivne supstance. – Ispitivanja prema ISO standardima. GRANI^NI PROIZVODI 0. – Analiti~ki postupci. 2.1. – Fitoterapija. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci. – Analiti~ki postupci. me|uproizvoda. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature. 2. – Priprema uzorka za analizu. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . – Dokumentacija. vrijednosti ili aktivnosti.4. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Industrijska proizvodnja lijekova.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Dokumentacija. 2011. – Medicinski pribor i pomagala. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .2. mjerne pogre{ke. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse.

razvoju ili laboratoriju. – Krivotvoreni lijekovi. – upravljanja sistemom. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . opreme i strojeva. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode.^etvrtak. – Povla~enje lijekova. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku. – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. – etika i propisi. regulatorna va`nost. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. – komunikacijske vje{tine. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. Uvodni dio .Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. – Informacije za javnost. Uvodni dio . – Korektivne i preventivne radnje. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. postupaka i energenata. Pretformulacijska ispitivanja 3. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. sigurni i kvalitetni. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Biolo{ki terapeutici 5. Biofarmacija s farmakokinetikom 4.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. procesna i zavr{na kontrola. – Ocjena dokumentacije.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Po zavr{etku specijalizacije. te ju uvodi u praksu. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. 2011. Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. – Vodi brigu o nabavi.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. 7. – Zaklju~na ocjena kvaliteta.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. Dizajniranje novih lijekova 2.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci. – Vodi izradu tehni~ko .specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. – Vodi brigu o validaciji prostora. – Izvje{taji stru~njaka. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. zna~enje. opreme. – Zaklju~na ocjena. – promocija zdravlja. – timski rad. – Dobra proizvo|a~ka praksa. – Reklamacije. 4. koji moraju biti djelotvorni. – Ocjena dokumentacije. unos podataka u nacionalnu bazu. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Bioekvivalencija. – Prihva}anje izmjena. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. – Sadr`aj dokumentacije. – Farmaceutska. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 . – Uzorkovanje na terenu. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. – Prijavljivanje i obrade nuspojava. pretra`ivanje.

– Teku}i pripravci. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. gelovi – supozitorije – suspenzije. 7. reagensi.Broj 17 – Strana 148 8. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC . – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. masti. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. toksoidi.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. `ive. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. 2011. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. Razvoj generi~kih lijekova 14. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9. dokumentiranje. konjugirane vakcine. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. Validacija analiti~kih metoda 12. – Ljekoviti oblici droga.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. 4. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Izrada magistralnih pripravaka. hidroliza.

a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. obradu i ~uvanje uzoraka.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. vode. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. Tokom usavr{avanja. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Izolacija lijekova. 7. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. seminara. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – etika i propisi. vje`bi i individualnog rada s mentorom. – upravljanja sistemom. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija).osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. – Toksikologija bojnih otrova. – Pravilan prijem. . primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. – komunikacijske vje{tine. 2011. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. elektrokemijske metode. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. hrane i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. spektroskopskim i hromatografskim metodama. na ~vrstim adsorbensima. – Provo|enje sistematske izolacije. Specijalizacija obuhvata: 1. na~ini identifikacije. 4. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. uzorcima atmosfere. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima.^etvrtak. – Uzimanje uzoraka za analizu. – timski rad. te razvoj novih analiti~kih postupaka. holin esteraze. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. imunohemijskih metoda. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije. – promocija zdravlja. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. – Toksikologija ishrane. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . – Otrovno bilje. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. spektroskopske i kromatografske metode. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. hrane i dr. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. klasi~nih hemijskih metoda.

Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . – Metode procjene rizika. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. Kolokvij. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. atmosfera). Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. a za prakti~ni rad. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. specijaliziranim institucijama. mulj. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. Teoretska organizirana nastava . Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. Kolokvij. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. 2011. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. voda. kandidati se osposobljavaju u. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. 4. 7. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja.. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. za pojedine oblasti. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. – Ispitivanje tragova insekticida. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. organskim otapalima i dr. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. – Uzimanje uzoraka vode. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima.

. konduktometrija. PCR. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. neoplazija. derivati i metaboliti. – Diferencijalna krvna slika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. – Urinokulture. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. avidnost. jetre. pulovi. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. urinu i likvoru. – Priprema uzoraka (krv. – Voda i elektroliti. – Pretrage likvora. imunofiksacija. konjugati . zloupotreba lijekova. – Biolo{ke varijacije. crijeva. dijabetes. primjena u laboratorijama. afinitet. spektrofotometrija. – Imunohematolo{ka ispitivanja. metaboliti. Anliza gasova u krvi. AIDS-a. refraktometrija. amnionska teku}ina). proto~na citometrija. predavanja. hemijski. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. monoklonalna. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. unakrsna reaktivnost. – timski rad. Tokom svog usavr{avanja. pojam refrentna i normalna vrijednost. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. hemostaza. – komunikacijske vje{tine. HbA1c. gu{tera~e. – Vitamini. skrining. turbidimetrija. 7. – Validacija metoda. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine.analitika i dijagnosti~ki zna~aj. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. plinski analizatori. Provodi se u obliku seminara. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. kalibracija. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. pretrage za ocjenu eritropoeze. 4. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. – Uro|ene mane. dobra laboratorijska praksa.primjena. – Funkcija komplementa: pojmovi. fruktozamin. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . – Analitika nukleinskih kiselina. – Kontrola antikoagulantne terapije. – etika i propisi. hromatografske tehnike. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Genotipizacija u farmakogenetici. – Konzerviranje krvi. elektorforeza. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. odre|ivanje krioglobulina. mikroalbuminurija. kostiju. transudati. – Priprema i izrada reagenasa. suha hemija. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. kontrola kvaliteta. – Hormoni. – Dijagnostika virusnih infekcija. amnionske teku}ine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. borelije. – Detekcija autoantitijela. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Odre|ivanje krvnih grupa. kontrolni materijal. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Antitijela kao biohemijski reagensi. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. celularni imunitet. bolesti i pretrage bijele krvne loze. fluorimetrija. urin. Odre|ivanje ukupnih proteina. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. likvor. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. – Enzimi. biohemijski analizatori. ozmometrija. vrste analiza. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije .terapeutski monitoring lijekova. reumatskih faktora. nefelometrija. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. lan~ana reakcija polimeraze). Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima.^etvrtak. 2011. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. dijagnosti~ki zna~aj. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. – Dijagnostika hepatitisa. – Humoralni imunitet. – Priprema standarda. tumorski markeri . radionica i individualnog rada sa mentorom. hemoglobin. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. zna~aj i odre|ivanje. – Porfirini. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. – upravljanja sistemom. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. punktata. denzitometrija. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. fizikalni pregled. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. AAS. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. skrining. poliklonalna antitijela. srca. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. GTT.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. citolo{ki pregledi. – Autoanalizatori. amino kiseline). funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. eksudati. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. – promocija zdravlja. ispitivanje ABS-a urina). NPN spojevi . ispitivanje citotoksi~nosti leukocita.

Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. seminari. gerijatrija. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. hirur{ke klinike. specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). – Informatika u farmaciji. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. dermatologija. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. kadriologija).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. – Interakcije lijekova. – Farmakovigilancija. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio .osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. – komunikacijske vje{tine. 2011. infektivna klinika. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. – Osnove statistike. – upravljanja sistemom. Uvodni dio . Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – Anamneza primjene lijekova. Nakon zavr{ene svake oblasti. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. 4. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. – Enteralna i parenteralna prehrana. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. 7. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – neuropsihijatrija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – promocija zdravlja. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. . Univerzitetsko-klini~ka bolnica. interne klinike. rad na klinikama: pedijatrija. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. nefrologija. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. – timski rad. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – etika i propisi. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. seminara. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. specijalne vje`be Farmakologija. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. Tokom usavr{avanja. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Usvajanje dobre klini~ke prakse.

izrada i primjena. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). te{ki metali. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. za pojedinog pacijenta. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. – timski rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. vode. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). – promocija zdravlja. 7. EKO hrana. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. – Medicinska oprema. odabir i kontrola analiti~kih metoda. 4. organizacija rada. Funkcionalna hrana. – Standardni operacioni postupci. dijetetskih namirnica i suplemenata). Program specijalizacije: Uvodni dio . – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. ukupno 3 kolokvija). opreme i materijala. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). 2011. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. krvni derivati i pripravci iz krvi. – Utvr|ivanje optimalne doze. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . te razvoj novih analiti~kih postupaka. mikotoksini. na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. – upravljanja sistemom. 1. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. Po zavr{etku specijalizacije. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. – etika i propisi. hormoni. pi}a. – Toksikolo{ke analize. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane.^etvrtak. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. pi}a. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza.

nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. kakao i nadomjesci. hiperlipidemija. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. dob i dr. ~uvanje uzoraka. – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. – Identificiranje strategija za prevenciju. Prakti~ni rad . a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. – Savjetovanje u oblasti enteralne. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. – promocija zdravlja. vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. – etika i propisi. 1. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). – komunikacijske vje{tine. 4. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. Kafa. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. Vo}e. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. Vo}ni sokovi. – upravljanja sistemom. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. vo|enje dokumentacije o uzorcima. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. bezalkoholna pi}a i napici. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). 2.. Alkoholna pi}a. Mlijeko i mlije~ni proizvodi. otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. Program specijalizacije: Uvodni dio . Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. Po zavr{etku specijalizacije. upitnici). – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. ~aj.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pivo i vino. – Procjenu nutricionog statusa. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). 2011. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. povr}e. Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. 2. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. 7. otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. prera|evine i konzervirani proizvodi.

funkcionalnu hranu. 7. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. Prakti~ni rad . dodaci prehrani. uticaj okoline. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. statisti~ka obrada. Interakcije lijekova. procjene potreba u nutrijentima.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. interakcije hrane i lijekova. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete.^etvrtak. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. adolescenti. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. trudnice. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane. dijetetske namirnice. vjerovanja. 2011. interpretacija rezultata. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. 4. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. odrasli. dodatne i zamjenske obroke. gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. funkcionalna hrana. dojilje. djeca. kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. uklju~uju}i dodatke prehrani. izra~un stvarnog unosa nutrijenata.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima .

NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. farmakoterapija zasnovana na dokazima.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. – Osnovi menad`menta lijekova. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. – komunikacijske vje{tine. bezbjedne. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. 4. 2011. 7. bolesti gastrointenstinalnog. – upravljanja sistemom. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. ekonomski opravdane) farmakoterapije. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. karcinoma. pacijenta. bolest. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. Teoretski dio Uvodni dio . izbor lijeka. odnosno izradom seminarskog rada. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. – Principi farmakoekonomije. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. – promocija zdravlja. – etika i propisi. – Komunikolo{ke metode. – timski rad. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. – Principi farmakokinetike. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. pra}enje terapije.

– timski rad. Internet i informacije o lijekovima. trudno}a itd). funkcije vjerovatno}e. Rote lista. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. poslovanju apoteka. vje`bi i individualnog rada s mentorom. tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). kompjuterski sistemi. 1. – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. Baze i banke podataka o lijekovima. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. kontraindikacijama. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. nosioci informacija). Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. 4. – Etika informiranja i publiciranja.DDD). Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja.). Vidal. – Prikupljanje. Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji.PBL). Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. – komunikacijske vje{tine. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. 2011. – Proizvodnja informacija za korisnika. PDR i druge). Procjena obuhvata: kratka test pitanja. – upravljanja sistemom. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). programska podr{ka. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota.zna~aj i smisao. djelovanju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava . – etika i propisi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ne`eljenim efektima i interakcijama. – promocija zdravlja. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. informacija . – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. – Menad`ment u farmaciji.ATK i definisane dnevne doze . izradu seminarskih radova. matrice podataka. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. elementi opisa varijabli itd. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. analizu slu~ajeva. apotekara u bolni~koj apoteci. 7. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .^etvrtak.12 mjeseci. – Informacijska pismenost. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . farmakoekonomski modeli i analiza.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. – Kompjuterski statisti~ki programi. regresija). izradu plana Apotekarske djelatnosti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. problem based learning . Rad sa modernim bazama podataka. operativni sistemi. Korelacija. . – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . spol.24 mjeseca. – Odlu~ivanje nakon analize podataka. – Baze demografskih podataka. nacionalnim vodi~ima za terapiju. REFI. – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. seminara. – Priprema izvje{taja i referata.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. – Farmakoekonomika.

– Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. – Statisti~ka analiza pojave interakcija. 2011. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. metabolizam. – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. 7. Kolokvij ili seminar. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. farmakoekonomika. – Fiziolo{ki. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Rad na izdavanju lijekova. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). – Analiza interakcija. – Obrada izdatih recepata. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. uputstvo za lijek. ATK grupama. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. transport. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. tj. opojnih droga.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. Kolokvij ili seminar. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. u toku vizite i sl. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. spol. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. pra}enje ukupne potro{nje lijekova.. – Izvori podataka o lijekovima. ljekaru. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. 4. – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. koji se koriste u farmaceutskoj industriji.. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). – Podaci za informisanje javnosti. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. indikacije itd. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike.priprema za statisti~ku obradu. – Zakonski propisi i preporuke. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. Kolokvij ili seminar. – Uzorkovanje i uzorci . – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). – Inventura i defektura. – Rad na farmakoekonomskim studijama. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). te racionalizacija upotrebe lijekova. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. Kolokvij ili seminar. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. – Baze podataka o sirovinama. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. . – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata).

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja. somatostatin. akne. oralni hipoglikemici. 7. timus. apopleksija hipofize. 4. policisti~ni ovariji. terapiju i rehabilitaciju. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. Lije~enje {e}erne bolesti . hiperplazija medule. karcinomi {titnja~e. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. 2011. sindrom rudimentarnih testisa. mu{ka neplodnost. – upravljanja sistemom. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. toksi~ni adenom {titnja~e. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. prerani pubertet i pseudopubertet. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. hipotireoza. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. endogeni opioidi. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. premenstrulani sindrom. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. bubreg. Periferna inzulinska rezistencija. hipertireoza. Clinefelterov sindrom. upale. hiperosmolarna koma. hipoparatireoidizam. mu{ka kontracepcija. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. Trudno}a. upale {titnja~e. Turnerov sindrom. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. Infekcije u {e}ernoj bolesti. laktacidoza. masno tkivo. poreme}enja menstruacije. Gravesova bolest. – promocija zdravlja. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . KAH. genitourinarni sistem. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. kontrolirana tjelesna aktivnost. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. tireotoksi~na kriza. Mu{ki hipogonadizam. osteoporoza. – timski rad. Uvodni dio . feokromatcitom.^etvrtak. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. gastroenteropatije. testikularni tumori. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.dijeta. biolo{ki inaktivni gonadotropini. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. hipokalcemija.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. Program u`e specijalizacije 1. – Analiziranje prikupljenih podataka. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. izolirani deficit gonadotropina. pseudohipoaldosteronizam. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. edukacija i samokontrola. peptidini hormoni. plu}a. – etika i propisi. hipopituitairizam. hiperkalcemija. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. testikularna feminizacija. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. te faktori rasta. graviditeti bolesti {titnja~e. hipoglikemija). Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. gonadalna poreme}enja. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. ginekomastija. Pagetova bolest. gu{avost. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. neurotenzin. kolecistokinin. alopecija. srce. gestacioni oblik {e}erne bolesti. komplikacije steroidne kontracepcije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. Prostaglandini. sindromi poliglandularne insuficijencije. impotencija.hipoglikemija. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. hipoaldosteronizam. Cushingov sindrom. . pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. osteomalacija. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. neuropatije. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). Akutne komplikacije {e}erne bolesti . dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. ko`a. hormonalno aktivni tumor jajnika. supstanca P i tehnikinini. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. komplikacije na oku. hiperglikemija. menopauza. dijabeti~no stopalo. Transplantacija gu{tera~e. hirzutizam. nefropatije. reprodukcijska poreme}enja. kontrola ovulacije. funkcionalni testovi. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. konzilijarno-poliklini~ki rad. kardiovaskularne komplikacije. – komunikacijske vje{tine. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. inzulin. oftalmopalija.

posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. . ovjerenog od voditelja odjela. – komunikacijske vje{tine. ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. – timski rad. dijabetologije i bolesti melabolizma. neuroblastomi. hipoglikemije. osteomalacija. mu{kih spolnih hormona. SIAD). paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. Inzulin. nadbubre`ne `lijezde. Ginekolo{ki ultrazvuk. purina. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. dijabetologije i bolesti metabolizma. prirast na visini. hCS humoralni. ateroskleroza porfirija. poreme}enje metabolizma masti. te drugih poreme}aja. UZV dijagnostika). medularni karcinom {titnja~e.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. rast u visinu. Gestacijski dijabetes i komplikacije. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. cel-karcinom plu}a. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. Fetalna i neonatalna endokrinologija. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. @enska neplodnost. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). gladovanje. Metaboli~ke bolesti Debljina. giht. eritrocitoza. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. Hormonalna kontrola rasta. – upravljanja sistemom. ACTH. pinealomi. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. posebno bolesti hipotalamusa. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. Pregled fundusa. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. Hormoni i maligne bolesti. Sekundarno uzrokovan niski rast. – promocija zdravlja. anoreksija. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. gastropankreasnih hormona. Bolesti dojke. – dijabetologija. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . CT. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. NMR. 7. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. ateroskleroze. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. asistirana reprodukcija. poreme}enja apetita. hipoglikemija i hiperinzulinizma. {titnja~e. – bolesti metabolizma. posebno metabolizma masno}a. hiperkalcemija. metaboli~ki u~inci alkohola. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. U sklopu ovog boravka. duhana. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. nervoza. radioizotopna dijagnostika. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. 4. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. neurotenzin. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. karcinoidi. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. endometrioza. 2011. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. somatostetin. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. Procjena rasta krivulja rasta. dijabetologije i bolesti metabolizma. hCG. hipofize. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. druge bolesti povezane s jelom. Indikacija ovulacije. denzitometrija. CRH. paratireoideje. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. hiperreninizam.

– 5 ERCP pretraga. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. hepatalnih vena i donje {uplje vene. 2011. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. – centar za hemofilije. bilijarnog trakta. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. Ultrazvuk I. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. – komunikacijske vje{tine. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). – 30 distalnih endoskopija. 7. – promocija zdravlja. tumora pankreasa. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. . odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. pankreasa. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. specijalista. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. Endoskopija I. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . hematolo{ke. – 5 nazogastri~nih sondi. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. slezene. onkolo{ke. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. pseudocista pankreasa. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. elektrokoagulacija. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. Uvodni dio . Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be. 4. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. aorte. – timski rad.^etvrtak. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. Ultrazvuk II.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te abdominalnih izljeva i kolekcija. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – etika i propisi. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. – upravljanja sistemom. te lije~enja hematolo{kih bolesti. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. – 5 abdominalnih paracenteza. bubrega.

U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije.5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. 4. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike. slezene i jetre.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). sredi{njeg venskog. – etika i propisi. nakon odobrenja mentora. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih. te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. subpopulacija limfocita. limfnog ~vora. poreme}aja hemostaze. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. i 24 h . ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga). likvora.mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije . 7. kultura ko{tane sr`i. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. Koagulacijski. imunolo{ke pretrage. GODINA Uvodni dio . Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1. – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre.Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio .5 2 1 0. imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti).(20 pretraga). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – komunikacijske vje{tine. brisevi itd. – timski rad.) . – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. – promocija zdravlja. Trajno se provodi provjera znanja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici.osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. 2011. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. a na kraju se pola`u ispiti. metabolizam u eritrocitu.

– etika i propisi. . Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega.^etvrtak. NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. . te koronarografiju). radiolozima i patolozima. Nefrolo{ki odjel. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima.5 Uvodni dio . Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. . . GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. . II. sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . . te prevencija kardiovaskularnih bolesti . Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. – upravljanja sistemom.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . . 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. . kaptoprilska renografija. 4. – promocija zdravlja. a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. rezidualni urin). . . 7. . Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. . te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. – komunikacijske vje{tine. 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. .5 5 0. 2011. s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. . 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji. . Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. . Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. mikcijske citografi je. Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. protok plazme kroz bubreg. . peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. . Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. . kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . – timski rad. tj. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. . ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca.

metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju.osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. . Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. radna terapija. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd.reumatskih bolesti. Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju .15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. 5. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. 7. zna~enje imunofenotipizacije }elija.15 dana). Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. – timski rad. bakteriolo{ka analiza mokra}e. 6. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. – promocija zdravlja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. (jedan dan sedmi~no).reumatskih bolesnika. Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. (jedan dan sedmi~no). Uvodni dio . 2011. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. aloartroplastiku. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). traume lokomotornog sistema. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. RIA). Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . ELI SA. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. invalidski {port i pomagala. mastocita. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 9. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. 8. euzinoila. Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. operativnu prevenciju lije~enja artroza. 4. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. 2. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 4. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. MR i angiografije. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju . – komunikacijske vje{tine. funkcijske testove makrofaga. 3. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. bazofila. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena.

modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. . kontinuirana medicinska edukacija. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. . odjela za nukleranu medicinu. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima.osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. 1 mjesec 2. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. uklju~uju}i i voditelja programa. 4. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. simpoziji. dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. . . .^etvrtak. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. transfuziolo{kih zavoda. . pregled radiolo{kih. razli~ite klini~ke konferencije. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. tumorska imunologija. Uvodni dio . konferencije. 7. provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. kao i odjela za radijacijsku onkologiju. etiologija. . suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. aktivno ~lanstvo u regionalnim. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu.osnovna teorijska nastava. . . . Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. . mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. vje{tina. onkolo{ke konzultacije ili konziliji. . Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. . Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. evaluiranja specijalizanata. epidemiologija. 2011. Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. . Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati. klini~ka istra`ivanja i statistika) . istra`ivanja. Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. Profesionalizam . Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. 2 mjeseca . .

. procjena kvalitete `ivota. ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. . ekspresije i regulacije naslje|a. protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. 1 mjesec 5. sarkomi. `lijezda s unutarnjim lu~enjem. . sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. plu}a i mezoteliom. .osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. osjetljivost. farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. uklju~uju}i antigeni~nost tumora. Radioterapija . . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. . tamponada. interpretacija rezultata. funkcije gena. Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . – promocija zdravlja. Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. kinetika tumorskih }elija. . procjene pro{irenosti. me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. nepoznatog primarnog sijela) . . polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. farmakokinetika. . . . ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. – komunikacijske vje{tine. . a kada nisu dostatne. poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. . posebno PCR. radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. . . . priprema sa`etaka. saradnja u istra`ivanjima I. . konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. . organizacije. . uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. 1 mjesec 6. . simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. . i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. . . indikacije klini~kih. procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. – etika i propisi. . 4. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. kriteriji odgovora na lije~enje. doziranje i pravodobnost primjene. otkrivanje i kvantificiranje. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. . tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. primjena u neoadjuvantnom. uklju~uju}i trajne u~inke.Broj 17 – Strana 166 3. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. kriteriji potrebnog broja bolesnika. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. tumorske vakcine. dojke. razumijevanje }elijskog ciklusa. prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. genitourinarnih organa. 7. palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. "staging"u. osnova lije~enja. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. ko`e. indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. Tumorska imunologija. . kompresija le|ne mo`dine). cijena i u~inkovitost lije~enja. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. . 14 mjeseci Uvodni dio . eti~ka. . – timski rad. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. . informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. . . tehnike molekularne biologije. . principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. ne`eljeni u~inci lije~enja. epidemiologija. . po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. proliferacija i apoptoza. . centralnog nervnog sistema. osnove statistike. . . . profili toksi~nosti citostatika. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. . analize hromosoma. spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. pisanje radova. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. ginekolo{ki. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . . . mjere prevencije. . . primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. . . 3 mjeseca 4. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. "snage" eksperimenta. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. probavnih organa. do III. . – upravljanja sistemom. . 2011. postera i usmenih saop}enja. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. Hirurgija . . .

uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. palijacija simptoma respiracije. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. uloga elektivne polihemoterapije. Rak ko`e . uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. uloge hemoterapije. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. probave. genetskog testiranja i savjetovanja. 4. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. poznavanje postoperativnih komplikacija. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. uloge pra}enja. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. indikacija odre|ivanja PSA. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. radne terapije. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. a palijativna u ostalim. genetike. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. kriterija operabilnosti. indikacije dopunske prehrane. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. te lije~enja metastatske bolesti. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). 2011. znakova i simptoma. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. ko`e i sluznica. va`nost histolo{kog stepenovanja. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. lije~enja i pra}enja. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. patofiziologije.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije.^etvrtak. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. 7. vrijednosti hirurgije. `iv~anog sistema. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. postavljanju dijagnoze i pra}enju. ljestvica boli. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. kombiniranog lije~enja. jedinstvenih genetskih obilje`ja. dijagnosti~kih pretraga. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. ulogu hirurgije. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. spektra patolo{kih obilje`ja. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. anoreksije i kaheksije. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. hemoprevencije. mogu}nosti o~uvanja organa. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. va`nost kombiniranog lije~enja. uloga kombinovanog lije~enja. hirurgija. sklonosti recidivu. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. uloge hemoterapije. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. posebno postoperativnog. hemoterapija. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora.

spolne funkcije. psihi~kih problema. disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment". u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. sindroma s njima povezanih. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . ku}ne njege. tumorskih markera. razgovori. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. va`nost izlaganja suncu. kulturnih i duhovnih aspekata. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. 2011. razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – komunikacijske vje{tine. – timski rad. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. – upravljanja sistemom. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . problema terminalne njege. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. . procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.Primjena citostatskog. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. pomo}i vjerskog lica. – etika i propisi. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. adjuvantne biolo{ke terapije. prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. 4. – promocija zdravlja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. uloge hemoterapije za pojedine tipove. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. duhanu. sarkomi nakon zra~enja). dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. posljedice lije~enja. sposobnost integriranja ~lanova porodice. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. razumijevanje mjera primarne prevencije. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. 7.

Akutno bubre`no zatajenje 18.83 sata b2) . Tubulopatije 14.137 sati a3) . Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr.15 sati a3) . Urolitijaza 10. . Primarne bolesti glomerula 12. Ultrazvuk urotrakta 3.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Retrogradna uretrografija 6.30 sati a3) .319 sati Nastavne jedinice: 1. 2011.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a2) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Infekcija urinarnog trakta 5. 7. Vaskularne bolesti bubrega 16.184 sata Prakti~na nastava b1) . – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma. indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Ekskrecijska urografija (IVU) 5.751 sati b2) . Vezikoureteralni refluks 8. Opstruktivna uropatija 6.^etvrtak. Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Metode ispitivanja urinarnog sistema 3. Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4. Teoretska nastava a1) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna. Dijaliza 20. Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2. Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.15 sati a3) . Anomalije urinarnog sistema 7. 4.137 sati a2) .166 sata b2) . Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Rtg analiza 2.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .30 sati a2) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a3) . Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. Hipertenzija 17. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7.83 sata b2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega. Tubulointersticijski nefritis 15.83 sata b2) .15 sati a2) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci. Hroni~no bubre`no zatajenje 19.15 sati a2) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . poreme}aji mokrenja 9. Sekundarne bolesti glomerula 13. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec.

u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. .6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku). Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .166 sata b2) .5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8.0. interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora . . Megaureter 3. ARDS. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. Urodinamika i bubre`na funkcija 5.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .30 sati a2) . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.83 sata b2) . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 100 interpretacija EP . – etika i propisi. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 200 EMG interpretacija. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .30 sati a3) . Torzija testisa 11. Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca. Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. 4. Hidronefroza 4. odjel za djecu .0. hemodinamska nestabilnost. U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci. Cirkumcizija 12. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .15 sati a2) .osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije.1 mj.15 sati a3) .5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. Vezikoureteralni refluks 6.6 mjeseci. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno. Rad na neurohirur{koj klinici. Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1. Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . – upravljanja sistemom. 2011. vi{estruko zatajenje organa. – promocija zdravlja.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . – komunikacijske vje{tine. Cistoskopija 7.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). – timski rad.Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. 7. Ekstrofija mokra}nog mjehura 10. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku).neurooftalmologija . Valvula stra`nje uretre 9.1 mjeseca. odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.

upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. – promocija zdravlja. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika.0.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – komunikacijske vje{tine. PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.0. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. peroralnih. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela . te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . bazofila. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no).paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. 4.2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. nazalnih).5 mjeseci. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi.neurooftalmologija . konjunktivalnih.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. nutritivne alergene. – komunikacijske vje{tine. uklju~uju}i po . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina . dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika. provokacijskih testova (parenteralnih.autoimunih i alergijskih bolesti.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. Poseban naglasak na imunodeficijenciji.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . profesionalni alergeni. 2011. – etika i propisi. – promocija zdravlja. – etika i propisi. – timski rad. 100 interpretacija EP .1 mjeseca.^etvrtak. Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi . 200 EMG interpretacija. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. odjel za djecu .IF. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. 7.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. Rad na neurohirur{koj klinici. – timski rad. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. – upravljanja sistemom. alergergene insekata. Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. ELISA. inhalacijskih. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu. .5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti).1 mjesec. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.7 mjeseci. od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.

– etika i propisi. rast i razvoj 13. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1. dijabetes melitus. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. terapija dijabetes melitusa 5.45 sati a3) . endokrina regulacija 3.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. bolesti nadbubre`nih `lijezda 12.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. neonatalne hipokalcemije 8. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. aloartroplastiku. bolesti {titne `lijezde 6.60 sati a2) . Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) .61 sat 2. poreme}aji rasta i razvoja 14. radna terapija. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. klasifikacija i podjela 2. 7.221 sata Nastavne jedinice: 1. invalidski {port i pomagala. Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. patofizilologija i klini~ki tok 3. rahitis 10. Uvodni dio . operativnu prevenciju lije~enja artroza. dijagnostika dijabetes melitusa 4. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. fetusna endokrinologija 2. 2011. vremene laboratorijske kontrole. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju. bolesti hipotalamusa 4. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima. sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9.45 sati a2) . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Teoretska nastava: 151 sat a1) .Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.125 sati Nastavne jedinice: 1. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. poreme}aji spolnog razvoja 15. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. vitamin D 9. hroni~ne komplikacije 8. te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu.225 sati b2) . Socijalna i vokacijska rehabilitacija. pra}enje dijabetes melitusa 7. osteogenesis imperfecta 11.15 sati a2) . razgovori. hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) . – promocija zdravlja.400 sati b2) . – komunikacijske vje{tine. Prakti~na nastava: 350 sati b1) . bolesti hipofize 5. MR i angiografi je. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. traume lokomotornog sistemu. Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. dijabetes melitus. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. – timski rad. 2.15 sati .100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . 4. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot.60 sati a3) .

pregled novoro|en~eta. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. dijabetes melitus 2.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1. Edukacija sadr`i: 168 sati 1.45 sati a3) .15 sati a3) . Prakti~na nastava: 118 sati b1) . magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. upale spolnih organa 7. Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju.83 sata b2) . Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . hipotireoti~na koma 6.15 sati a3) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 7.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . kompjuterizovana tomografija (CT) 5.249 sati b2) .15 sati a2) . djevoj~ice i adolescentice 4.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .83 sata b2) . utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3. hiperinsulinizam 3.30 sati a2) . 3.deksametasonski test i dr.15 sati a2) . tireotoksi~na kriza 7. osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2. 6. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.166 sata b2) . adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. dijabeti~na ketoacidoza i koma 2.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.35 sati Nastavne jedinice: 1.30 sati a3) . 8.). 4.60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) . Teoretska nastava: 50 sati a1) . 5.15 sati a3) . Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . scintigrafija 4. bolesti {titne `lijezde 6. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) .83 sata b2) .20 sati 2.83 sata b2) . 4. Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. pubertet i adolescencija 5. hipoglikemi~na koma 3.45 sati a2) . Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. ultrazvuk 3.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . bolesti hipofize 5.15 sati a2) .^etvrtak. bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2011. Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . 7.105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1. Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. tumori spolnog sistema 8. rtg analiza 2. bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. poreme}aji menstrualnog ciklusa 9.15 sati a3) . hipofizna koma 5. bolesti hipotalamusa 4.15 sati a2) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .83 sata b2) .

– timski rad. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. respiratora i monitora. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. pleuralna drena`a pneumotoraksa. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). Modul II . – Transport kriti~no bolesne djece. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. timski rad. MRI i CT.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. lumbalna i ventrikularna punkcija. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. – komunikacijske vje{tine. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. inkubatora. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 2011. Klinefelterov sy. Modul I . abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. 4. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . Prognoza major neuropatologije. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. 7. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) . Punkcija arterije. znanje i vje{tine. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. sa dovoljnim brojem ventilirane djece. Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec. 9. suprapubi~na aspiracija urina. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. Procjena. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. uklju~uju}i deformacije i malformacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Podr{ka osoblja. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. Uloga specijalnih pretraga kao npr. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. procjenu gestacijske dobi. Down sy i dr. – upravljanja sistemom.

Ispitivanje novoro|en~adi suspektnih na gre{ke metabolizma Modul VII Uloga specijalnih pretraga. – promocija zdravlja. respiratorna i kardiovaskularna evaluacija) – IV tehnike (periferna i centralna). obim pomo}i) – Na~ela medicine kod urgentnih stanja – Interventna pedijatrija U trajanju od 45 dana. Modul VIII Ultrasonografija abdominalnih organa i displazije kuka Akademski moduli Modul klini~kih istra`ivanja. ciljevi.^etvrtak. MRI. sa publikovanjem u relevantnom ~asopisu. seminari. Dje~ja hirurgija: u trajanju od dva mjeseca Lokacija: Klinika za dje~ju hirurgiju. op}emedicinska pomo}. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. postupak sa mirnodobskom i ratnom ranom. zadaci i polo`aj urgentne medicine u sistemu zdravstvene za{tite – Organizacija rada u jedinicama hitne pomo}i i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje zbrinjavaju urgentna stanja – Medicinska dokumentacija – Sistem i metodologija zbrinjavanja urgentnih pacijenata – Principi lije~enja: prva pomo}.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kardiologija Neurohirurgija Anestezija Pedijatrijska klinika Broj 17 – Strana 175 20 15 20 10 10 10 30 45 545 Dijagnoza i procjena kongenitalne abnormalnosti i dismorfologije Modul III. – upravljanja sistemom. hirur{ka pomo}. kori{enje i interpretacija rezultata EEG-a. 2011. zna~aj. Iskustvo u interpretiranju i analizi ultrazvu~nih pretraga nervnog sistema. Subspecijalizacija }e uklju~iti i klini~ki projekt istra`ivanja. URGENTNA PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.osnovna teorijska nastava 30 dana Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata nakon operativnog zahvata – Menad`ment pacijenata nakon neonatalnog operativnog zahvata Modul za menad`ment nehospitaliziranih pacijenata (Neonatolo{ko i neurorazvojno savjetovali{te) – uklju~uje monitoring pacijenata sa kratkoro~nim i dugoro~nim morbiditetom nakon pre`ivljavanja sa planom daljnjeg vo|enja. intraosealna tehnika (5+5+5) – APLS farmakologija i fluidi U trajanju od 60 dana Lokacija: Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije. Lokacija: Hitna pomo} i odjeljenje Pedijatrijske intenzivne i neonatalne njege i terapije. Moduli podu~avanja Formalni trening u metodologiji podu~avanja. Iskustvo u preno{enju znanja na mlade ljekare i sestre. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.osnovna teorijska nastava Urgentna medicina Urgentna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Slu`ba hitne pomo}i Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije Klinika za dje~ju hirurgiju Medicinski fakultet O~na klinika ORL klinika Klinika za ko{tanu hirurgiju Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika TRAJANJE DANA 30 45 60 60 15 15 10 20 20 20 30 10 20 30 Klinika za neurohirurgiju Klinika za anesteziju Torakalna hirurgija i Kardio Klinika za torakalnu hirurgiju hirurgija Psihijatrija Psihijatrijska klinika Laboratorijska dijagnostika Bolni