Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

obrisaka za dokaz klamidija infekcije. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. slanje materijala na pretragu. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. temeljna na~ela terapije laserom. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. indikacije za biopsiju testisa. na~ela medikamentozne terapije. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. mikroskopska. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. te indikacije za provo|enje operativne terapije. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. terapija ulkus kruris. krioterapija. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. hiposenzibilizacija. terapija {oka. mikrobiolo{ka. skereozacija manjih varikoziteta. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. prick. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. lije~enje podifi linom i drugo. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). izbor promjena za probatornu eksciziju. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. vrste transplantata. izvo|enje testova (epikutani. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. koji se mogu repenutirati i na ko`i. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. eradikacija izvora zaraze. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. – upravljanja sistemom. klamidija i mikroplazmi. serateh. izrada stru~nih mi{ljenja. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. te u dijagnostici. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. epidemiolo{ki pristup bolesniku. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). intradermalni. virusnih. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. te kondiloma perianalno i perigenitalno. Ambulanta za alergologiju. dijagnostika varikokele. diferencijalni permiocitogram.^etvrtak. 7. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. 2011. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. proktoskopija. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. – etika i propisi. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. analize urina. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . – timski rad. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. incizije i probatorne ekscizije. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. provodna i regionalna anestezija. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. duboke biopsije sa {avom. temeljna na~ela lokalne anestezije. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. pretrage ejakulata (fizikalna. – promocija zdravlja. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. 4.

Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. dijagnosti~ke postupke (punkcije). Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. prehranu i kalendar cijepljenja. Scratch test 17. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. 2011. Prick test 16.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Epikutani test 15. – upravljanja sistemom. Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. – promocija zdravlja. – timski rad. 7. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. Provo|enje fototerapije (UVA. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. Vrsta 1. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. Provo|enje terapije dermopanom 13. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. – etika i propisi. Krioterapija 11. Termokauterzija 10. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. status). Treponema palida u tamnom polju 4. UVB) 12. perinatalna . Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. 4. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. – komunikacijske vje{tine.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. Probatorna ekscizija 7. Elektrokoagulacija 9. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja.

OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. 4. respiratorni distres. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. kao {to su npr. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. tumori. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. posebno se educira u dijagnostici. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. defekti o{ita. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. megakolon. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. kao {to su na primjer herniotomije. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. otapoze. ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti. pilorostenoze. kao {to su malformacije prsnog ko{a. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. ileusi dojena~ke dobi. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. halazija. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. U prvom redu u dijagnostici. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. 7. hernijacije mozga i ovojnica. principima multimodalne terapije (hemotera- . upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. neurohirur{ki. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. resekcije `eluca. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. mekonijski ileus i dr. 2011. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. teratome. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. ultrasoni~ne pretrage i dr.) Nadalje. operativni zahvati na plu}ima i dr. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi.). ahalazija. provjerava program i izvr{enje istog. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. uretera. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. torzije ovarija. rana nekroektomija plastika po Thierchu). koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. anorektalne anomalije. endoskopske i radiolo{ke melode. promjene na plu}ima. krivi vrat i dr.^etvrtak. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. defekti prednje trbu{ne stijenke. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. prirodeni i ostali hidrocefalusi.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. uklje{tenja kila. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. ileusi razne etiologije i dr. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. zbog visokog obolijevanja. malformacije ki~menog kanala i dr. scintigrafi je. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda.

operativno 15). Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. obrada velikih rana 50. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. posebno transplantacijske hirurgije. pod nadzorom starijeg specijaliste. Thischplastika 5. anus praetera 3.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. torakocenteza i drena`a 4. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela.). DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. radioterapija i dr. 7. u{ke. fimoza 10. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. usnice i nepca. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. Tokom specijalizantskog sta`a. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. kontrakture). 4. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. konzervativni i rani operativni pristup. ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. endokrinologiji. virusologiji. hipospadije. principe operacijskih metoda. . Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. Izvodi. cistostomija 2. suture `ivaca i tetiva 5. retencija testisa 15. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. resekcija crijeva 5. tumora ko`e i podko`ja i dr. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. 2011. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. apendektomija 20. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. traheotomija 2. hipospadija 5. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. vaskularnim bolestima. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. endoskopske pretrage na djetetu.

karcinomi. – bias i konfaunding. mjesto i uloga epidemiologije danas. kvizovi. NPV). defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. dezinfekcija. Izu~ava u~estalost. . specifi~nost. dezinsekcija.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. dizajn i analiza deskriptivnih metoda. – osnova interne medicine . – timski rad. – izbor kontrolne grupe. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. – izolacija i socijalno distanciranje. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. sparivanje ispitanika (matching). savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. zoonoze. 2011. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te evaluacijom rezultata. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika.kako nezaraznih tako i zaraznih. seminari.odabrana poglavlja.38. deratizacija. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. – mjerenje u~estalosti bolesti. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. op}e i specijalne epidemiologije. UVODNI DIO . kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. stratifikacija. – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. – osnova mikrobiologije . prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. – komunikacijske vje{tine. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. kontrolirati provo|enje tih mjera. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. Teoretske osnove . polo`i predvi|ene kolokvijume. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. – epidemiolo{ke metode: elementi. – nadzor u javnom zdravstvu. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. PPV. – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. – etika i propisi.izra~unavanje. predvi|eno je za individualni samostalni rad. te sam provoditi neke od tih mjera. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja. trovanja hranom. seminara. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. – istra`ivanje epidemije. vje`bi. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. – osnova rukovo|enja u zdravstvu. – upravljanja sistemom. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. i provjere znanja (kolokviji. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom.odabrana poglavlja. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. – primjenjena informatika . – bioetika.odabrana poglavlja. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. i evaluirati rezultate. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. – op}a epidemiologija. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. – osnova pulmologije . – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. 7. – metodologija nau~nog rada. relativni rizik. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. 4.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji .odbrana poglavlja. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. – demografska i vitalna statistika. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. skriningsenzitivnost. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. Drugim rije~ima. vakcinacija. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. endokrine bolesti. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. Sastoji se od predavanja. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. modifikacija efekta. – osnova infektivnih bolesti .03. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. ali. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. – promocija zdravlja. stru~nih ekskurzija. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. epidemiologije. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. 3.01.^etvrtak.Uvodni dio . distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. tako|er. standardizacija mortaliteta. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. Tako|e je. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. – regresija i korelacija .

Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Ovjeru polo`enog kolokvija. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. dijabetesa. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. ++ . nakon ~ega rangirana kao: +++ . relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. – rad na istra`ivanju. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. pravilnici. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. obradi. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. – rad na istra`ivanju. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije.. + . analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH.nije obavezno. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. obradi. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. tokom kojeg se. epidemiologije zaraznih bolesti. +/. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 4. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.obavezno za sprovesti. komunikacija i zagovaranje). – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. asistira i izvodi. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. i ostalo. 2011. gdje god je to primjenljivo. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. obradi. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. polo`en zavr{ni kolokvij. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. kantonalnoj. epidemiologije nezaraznih bolesti. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. – organizaciji obavezne imunizacije. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. – rad na istra`ivanju. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. gdje god je to primjenjljivo. a prema registrima bolesti.va`no i obavezno znati.obavezno za znati: . a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. 7.

tuberkuloza. 25. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. hemokultura 46. 7. 37. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. HIV/AIDS. Tokom sta`a. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. 39. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. 16. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. 2011. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. nosa i nazofarinksa 47. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. 26. 32. 4. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9.bilo da su epidemijskog karaktera. – referiranja kazuistike. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. 17. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim.^etvrtak. odnosno klinike. 13. 15. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. 29. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. + + + rubeola i druge) 3. i sl. 22. – postavljanjem dijagnoze. 24. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. crijevne zarazne + + + bolesti. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.urinokultura. koprokultura. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. 14. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. 40. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja . obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. . 51. 36. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja .komparativna analiza Unapre|enje registara . Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr.) 2. 42. + + + + +/+ + + + 43. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 28. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 21. 41. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. 27. 20. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. 52. kolektivu. 19. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. Uzimanje briseva iz grla. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. 49. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije.) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. 44. distribucija + + vakcina 6. 18. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. 23. {ifriranje.unos. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 34. 31. 30. 50.

Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. 65. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. 4. registara. 58. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . 57. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. registara. – evidencije. 62. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. parazitologije i imunologije . Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. 56. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 64. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. hibridizacija i dr. 70. 75. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. vaskularnih bolesti. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. posebno tuberkuloze. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Pregled internisti~kog pacijenta 68. 61. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. virusologije. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza.serotipizacija. karcinom plu}a. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. fagotipizacija.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 63. 59. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . 2011. npr. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. 71. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. – u~estalosti tuberkuloze. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. – na~inom uzimanja. – evidencije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. 69.svaki u trajanju od po 15 dana. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. astma. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. endokrinologije. 7. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. rezistotipizacija. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67.

Centar za zra~enje. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. 7. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. 4.{kolske kuhinje. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . restorana itd. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. – evidencije. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi.^etvrtak. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – unosa i upotrebe registara bolesti. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a.ukupno 20 dana. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. . – registara demografske i vitalne statistike. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. 90. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. 76. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. 86. registara. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. mjere centralne tendencije. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. 77. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . 85. te hemato-onkolo{kih oboljenja. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. mjere varijabiliteta 80. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. grafi~kim paketima. statisti~kim paketima 82. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. bunara. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. 2011.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Statisti~ko opisivanje podataka . bunara. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. 89. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.krivulja . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Konzultacijski pregledi i evaluacije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. sportskih povreda.5 odre|ivanja. Edukacijske vizite. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. Privremena proteza. – Elektrostatus . Klini~ki sastanci.5 propisivanja. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . Gastroenterologija. Kineziterapija. Hematologija. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Banda`iranje i formiranje bataljka. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. neurologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. socijalnom. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. vokacijskom rehabilitacijom . – Kronaksimetrija . Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – komunikacijske vje{tine. 2011. – IT . 7. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. s posebnim osvrtom na proteze. elektrodijagnostika. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda.3 odre|ivanja. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – timski rad. 4. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. – etika i propisi. Pomagala. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. radnom terapijom. psihijatrije. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. dijagnostika invalidnosti.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. interne medicine Pulmologija. interne medicine. – promocija zdravlja. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. Radna terapija u rehabilitaciji. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. – upravljanja sistemom. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom.3 odre|ivanja. . gornjih i donjih ekstremiteta. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. Nefrologija. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. pedijatrije. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji). Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima.3 odre|ivanja. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti .3 odre|ivanja. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. hod. infektologije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO . Radna terapija.

socijalna i profesionalna rehabilitacija.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . osovina i du`ina ekstremiteta. plu}na fibroza. . Psiholo{ka. Ortoze i druga pomagala. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . 7. Kineziterapija. Reumatoidni artritis.5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija . Rekonstruktivni operacijski zahvati. Tumori mozga i ki~mene mo`dine.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu . 4. Pomagala.^etvrtak. Mjerenje mi{i}ne snage. stenokardija. Elektroneuromiografija.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. Bolesti donjeg motornog neurona. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. Ostale metode fizioterapije. Sistemske bolesti veziva.2 aplikacije. Invalidski sport. multiple skleroze. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. Urodinamska obrada. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala . Radna terapija. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage.2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. parkinsonizma. Funkcionalne elektri~ne ortoze.2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. Kineziterapija. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. ataksije.1 mjesec Pulmologija: Astma. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze. Prilago|eni automobil. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. hroni~ni bronhitis. Prevencija dekubitusa. vaskulitis. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Kineziterapija motori~kih ispada. Radikularne lezije. Polineuropatija. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . gastroenterologiji.2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . Mjerenje opsega. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. Psiholo{ki. Periduralne i epiduralne infiltracije.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena . Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. amiloidoza. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih. M.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. 2011. Artroze. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Cerebrovaskularni inzulti.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu . Paraplegija i tetraplegija. hematologiji i endokrinologiji. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . senzornih i emocionalnih poreme}aja. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. Terapija bolova.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) . Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . Ateroskleroza. Infarkt miokarda. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. Burger . Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Metode evaluacije artritisa. Terapija spasticiteta. Rehabilitacija nakon infarkta. Postinfarktno stanje.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. Terapija spasticiteta. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. Socijalna i profesionalna rehabilitacija. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) . Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. alergija i anafilaksija. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju. Ekstraartikularni reumatizam. insuficijencija miokarda. Bolesti mi{i}a. radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline. Kolica. Terapija spazma.3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Mjerenje opsega pokreta u zglobu.5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . posebno roditelja. Ekstrapiramidni sindromi. Ankilozantni spondilitis.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Radna terapija. Metode dijagnostike artritisa. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test .

Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. Operacije: 10 puta. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. 4. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Kognitivni testovi. biopsiju. testovi emocionalnog stanja. Sinovijektomije. tumore. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. histeroskopiju. na odjeljenju. 2011. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. sam vodi 2 takva poroda. 10 asistiranja kod serkla`e. kolposkopiju. 10 puta prvi asistent. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. MRI. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 7. nakon visokog poba~aja. Principi interpretacije: CT. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. Amniocenteza: asistira 10. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. . aspiraciju cavuma uterusa. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. Prevencija nesposobnosti. terapeutskih. Aloartroplastike. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. razgovori. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. – etika i propisi. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. izvodi 10. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. Artroskopska biopsija i terapija. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. – komunikacijske vje{tine. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. – promocija zdravlja. Posttraumatski stresni sindromi. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. frakcioniranu abraziju. Mora savladati upale. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Patologija dojke – posebno skrining. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. 5 izvo|enja iste. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. – upravljanja sistemom. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2 puta asistent. – timski rad. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. ginekolo{ke onkologije.

Spolno prenosive bolesti. Ante-natalna dijagnostika. diplerska kolor tehnika. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. Fiziologija plodove vode. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. Ginekolo{ke operacije. Vanmateri~na trudno}a. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. Uterina aktivnosti po~etak poroda. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. 2 puta samostalno {ije mjehur. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. stres) u postpartalnom periodu. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Planiranje porodice. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. ishrana. Perinatalna asfikcija ~eda. Ginekolo{ka urologija. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. invazivni Ca. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. kolposkopija. te histolo{ka analiza fetalnih organa. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. normalne stanice. Normalni i usporeni rast fetusa. radijacijska. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. punkcija). lije~enje i kontrole. punkcija. fetusa. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. ciljana biopsija. planiranje porodice. EPH gestoze. Karcinom jajnika. najmanje 10 kod resekcije crijeva. higijena trudno}e. displazije. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. Prostaglandini u opstetriciji. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. Post menopauza. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. Fetalna maturacija. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. Detekcija karcinoma dojke. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. Neplodni brak. probleme peri i post menopauze. rutinska biometrija. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. benigne. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. 2011. aspiracija materi{ta. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. cervikografija. metode planiranja porodice. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. Upoznaje i savladava terapiju {oka. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. fetalni protok krvi. Preinvazivni karcinom vrata materice. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. Karcinom vrata materice: oblici. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. Opstetri~ke koagulopatije. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. Cainsitu. vi{eplodna trudno}a. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. Habituralni poba~aji. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. sterilizacija. te s na~elima.^etvrtak. Hemoterapija genitalnog karcinoma. zakonska za{tita trudnica. Rh imunizacija. Radioterapija genitalnog karcinoma. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. higijena trudnice (li~na higijena. Prijevremeni porod i tokoliza. Kardiotokografija. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. Trofonlasti~ka bolest. mamografija. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. Karcinom trupa materice. 10 apendektomija i 10 operacija kile. 7. . prognoza i terapija. uslovi stanovanja. Sadr`aj obuke: Potrebe. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. poreme}aje menstrualnog ciklusa. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. Endometrioza. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. Perinatalna za{tita. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Karcinom vulve i vagine. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. 4. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Dijabetes i trudno}a. hemo i hormonska terapija. Uroinfekcije u trudno}i. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda.

VI/1. – promocija zdravlja. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi).Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – timski rad. Vje{tine: parenteralna terapija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. uroinfekti. hospitalne infekcije. reanimacija. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. Op}i odjeli (I. parazitarni. EKG i EEG. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. sepse. urinarni kateter. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. upalne bolesti centralnog nervnog sistema.2 mjeseca (hemoterapija. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rekto i kolonoskopija. II. problem lije~enja. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. respiratorne infekcije. air way. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. (hemoterapija. virusni i nepoznati). – upravljanja sistemom. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. Vje{tine: gastro. Patogenetske. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. 2011. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. urogenitalne infekcije. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. uvo|enje subklavia katetera. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). upotreba lijekova i nuspojave. infekcije u imunokompro- . punkcija organa i {upljina. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. umjetna respiracija. osipne bolesti. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. Vje{tine: intubacija. LP. VI/2) . ko`ni dijagnosti~ki testovi. vakcinacija. etiolo{ke. respiratorne bolesti. primjena parenteralne terapije. CVP. ocjena radne sposobnosti. respiratorne infekcije. higijensko dijetalne mjere. – komunikacijske vje{tine. patolo{ke. principi antibiotske i hemoterapije. principi i vje{tine vakcinacije. dijetni principi). u trajanju od 1 mjeseca. uvo|enje urinarnih katetera. klini~ke. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti. urogenitalne infekcije. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. otoskopija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ~itanje RTG slika. primarna obrada rane). Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja.djece i odraslih. terapija dehidriranog pacijenta. nuspojave. interpretacija serolo{kih nalaza. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. Vje{tine: LP. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. 4. 7. Ulcerozni kolitis. Hospitalne infekcije. mijenjanje kanile.

naj~e{}e anomalije srca. epilepsija. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. kolonoskopija. toksikoza. trombocitopenija. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. jednjaka. bilirubina. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . mikrobiolo{ke. infekcija mokra}nog sistema. kateterizacija srca. hemostaza. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. akutne i hroni~ne upale plu}a. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. te UZV. osnove humoralnog imunog odgovora. bilijarnog trakta.^etvrtak. hipoglikemija nedono{}e. intrakardijalna terapija. LP. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. poreme}aji metabolizma. polineuritisi. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. ko`ni dijagnosti~ki testovi. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. crohnova bolest. radioizotopske pretrage. tuberkuloza. tjelesnih teku}ina i ko`e. tetanus. kaplji~ne …). UZV) 2 mjeseca EKG. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. glomerulopatije. hemoragije. ko`ni dijagnosti~ki testovi. gastroskopije. citolo{ke i histolo{ke pretrage). konvulzije. leukemija. `utica. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. tromboflebitis. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. EKG i EEG. tubulointersticijske bolesti bubrega. bronhijalna astma. bolesti perikarda. hepatitis. kolecistitis. bolesti pleure i medijastinuma. Dijagnostika (pregled mokra}e. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog.B statusa. likvoru i tkivnim te~nostima). imuni kompleksi. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. prehrana. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. monocita. {ok. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. trovanja. anemija. polineneuropatije. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. indikatora infekta). dijabetologije i bolesti metabolizma. hipertenzija). hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. koch. dispneja. ventilacijska funkcija plu}a. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. ehoakardiografija i dopler. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. test optere}enja. dijagnosti~ke metode (biokemijske. testovi funkcije bubrega. biopsija jetre. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. gastritis. urinar ni kateter. mijelodisplazije. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. 7. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. transplantacija ko{tane sr`i. osnove EKG u dje~joj dobi. imunolo{ke. b. reumatoidni artritis. nuklearna kardiologija. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. bolesti grarkulocita. sindrom malapsorpcije. angiokardiografija. punkcija perikarda. endokarditis. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). urolitijaza. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. punkcija organa i {upljina. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. savremene metode u dijagnostici. reumatska bolest. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. ulcerozni kolitis. malapsorpcija. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. Pulmologija (RTG. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. (angina pektoris. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. urgentna stanja u neurologiji. mali hirur{ki zahvati. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. urgentni infektolo{ki bolesnici.umjetno disanje . nefropatije. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. ~itanje RTG slika. urinar ni kateter. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. {ok. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. ko{tane sr`i. ishemi~na bolest srca. Vje{tine: parenteralna terapija. apendicitis. arterijska hipertenzija. mikarditis i perikarditis. Vje{tine: parenteralna terapija. bolesti verka (verikoziteti. ciroza. tromboembolije). ratu i elementarnim nepogodama. Vakcinacije. akutne i kroni~ne upale CNS. dermatomiozitis. bronhitis i emfizem plu}a. bolesti jednjaka. ~itanje RTG slika. biopsija. radiologija u kardiologiji. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. sepse. reanimacija. peritonitis: enteroragije. nefropatije. uvo|enje privremenog pace maker. hospitalne infekcije. poreme}aji hemostaze. gastrointestinalna alergija. policitemija. `eluca i crijeva. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. epilepsije. imunolo{ki razvoj djeteta. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. bronhiektazije. umjetna respiracija. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. reumatska o{te}enja. principi antibiotske i hemoterapije. sistematski eritemski lupus. nefroza. limfocita. poreme}aji crijevne cirkulacije. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. iritabilno crijevo. cerebralna cirkulacija. elektrolita i A. prehrana. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . asistiranje kod traheotomije. biohemijske pretrage. nuspojave. makrofaga. sindrom vaskulitisa. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. Sjegronov sindrom. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. cor pulmonale. EKG i EEG. dijabetologije i bolesti metabolizma. plazma stanica. infarkt miokarda). poreme}aji frekverkcije i ritma. 2011. Zadaci. urinu. sindrom glavobolje. LP. transplantacija srca. 4. osnove elektromiografije. osnove EEG. punkcija organa i {upljina. bolesti slezene. opstrukcija mokra}nih putova. imunolo{ke pretrage.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. . – komunikacijske vje{tine. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. – promocija zdravlja. analiza otrova u zraku. ekotoksikologija (uzorkovanje. 7. upoznavanje tehnika dekontaminacije. pedijatrijske gatroenterologije. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . Ambulanta . – etika i propisi. 2011. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1. vodi. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4.prepoznavanje otrovanja u djece.5 mjeseci 8. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). proizvodnji uporabi. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). priprema biolo{kog materijala za analizu. prevencije lije~enja.odjeli neuropedijatrije. nadalje prepoznavanju otrovanja. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija. UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. individualizacija terapije. bioekvivalencija lijekova): . – upravljanja sistemom. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. metode otkrivanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. Nakon svakog boravka kolokvij. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu. tlu i biosferi. 4. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. – timski rad. pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa.

odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. plu}ne mehanike (penumotohografija. biohemijske analize. obilje`enim eritrocitima. Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. serolo{ke analize komplementa). radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. radioaktivnim natrijumom i dr. vazoporesinski test. kreatinina. kumarinske i trombolizne terapije. 7. flebografija. imunofluorescentne metode. Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. pCO2 baznog ekcesa). brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. 2011.^etvrtak. 6. procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. osposobljava se za analizu. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. o ispitivanjima posttransfuzionih. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). adhezivnosti. pO2. test optere}enja). raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije.). Upoznaje se sa metodama hemodijalize. . difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. EDTA). Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. radioimunolo{ke tehnike. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. test hemiluminiscencije). inhalaciona scinigrafija plu}a). scintigrafija srca i njegovih {upljina. gasne analize u mirovanju i ergometriji. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi.per os i tuba`om. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. protrombinsko vrijeme. PSP test). Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). antipirinom. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. alkalne rezerve. trombocitnih faktora). sekrecije (klasi~ne metode. 5. vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. ehografija. 4. radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). odre|ivanje faktora koagulacije. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. odre|ivanja pH krvi. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. 2. scintrigrafija bubrega. enzimopatija i hemoglobinopatija). PAH diodrast). sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. plazme. osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. radioizotopska metoda). za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. detekcija hemolize. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. 3. biolo{ko. glumerularne filtracije (klirens inulina. vrijeme krvarenja. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. realna angiografija). viskoznost krvi). Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. ITV test. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. 7. angiografija. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. mjerenje rastegljivosti plu}a. povr{inskih imunoglobilina V }elija). du`ine `ivota eritrocita. odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. koronarografija. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. ferokinetike. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . mokra}ne be{ike (elektromiografija. Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. pletizmografija. 8. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. 4. intubacione i scintigrafske metode). enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. laboratorijsko pra}enje heparinske. Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). klirens ureje. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. pojedinih hranljivih materija).). Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. amonijum hlorid. razgradnih proizvoda fibrina.

upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. pituitrinski test). Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. radioimunolo{ke. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pulmologiji. Prou~ava etiologiju. Upoznaje na~ine primjene. radioizotopske i radioimunolo{ke metode). endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. alkalne fosfataze. klini~koj alergologiji. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. Upoznaje patogenezu. dehidracija.dehidratacioni test. endokrinologiji i bolestima metabolizma. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. principe postoperativne njege bolesnika. imunolo{ka ispitivanja). Upoznaje postupke reanimacije. paratireodinih `lijezda. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. reografskim. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. Sti~e znanja iz etiopatogeneze. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. . konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. neurohipofize . poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. (odre|ivanje Ca. izazvani potencijali i dr. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. radioizotopskim (scintigrafija mozga. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . fosfata. nefrologiji. farmakoterapiju i reanimatologiji. opekotina. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. Prati biolo{ke. zapaljenskih. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. a posebno vaskularnih.naro~ito koma. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima.). angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji.elektrofiziolo{kim (EEG. – komunikacijske vje{tine. {titne `lijezde. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. citolo{ka. dijagnostiku. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. crush sindroma. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. 9. gastroenterologiji. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. 4. 7. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. 2011. biomagnetskim i imunopatolo{kim. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini.Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. hromatografske. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. test infuzije hipertoni~kih rastvora. kardiologiji.

Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. lokalne anestatike. angioedem. krioglobulini). ukupni imunoglobulini. preosetljivosti na aspirin). – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. – odre|ivanje koncentracije krioglobulina.seruma. bolesti te{kog i lakog lanca. dermatopolimiozitis. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. – mjerenje produkcije IL-1. 2011. 4. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . Sjogrenov sindrom). Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. benigna monoklonska gamapatija). A. alergijska bronhijalna astma. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. . – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. psorijazni artritis. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. limfni ~vorovi). – promocija zdravlja. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. Con. krioglobulinemije). anafilati~ka reakcija. plazmocitom. amiloidoza. – mjerenje produkcije LIF-a. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. Reiterov sindrom.). imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. 7. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). hranom. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. – separacija plazme . ujedom insekata). neutropenije i trombocitopenije. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. – imunofenotipizacija limfocita. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. – autoimunske i imunske anemije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RF). atopijski dermatitis. – upravljanja sistemom. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). Valdenstromova makroglobulinemija. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. imunoelektroforeza. Cilj. reumatska groznica. alergijske gastroenteropatije. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. mije{ana bolest vezivnog tkiva. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. alergije izazvane lijekovima. NK i LAK citotoksi~nost). – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. Njegenerova granulomatoza. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. – reumatoidnog faktora. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. urtikarija.^etvrtak. – etika i propisi. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. sistemska skleroza. – Behcetov sindrom. slezena. ADCC. PNjM itd. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. – komplementa. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. ankiloziraju}i spondilitis. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. neutrofilima i trombocitima. sistemski eritemski lupus. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. serumska bolest. RAST).

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti.Teoretska nastava: 91 sat al .18 sati 2. dijagnostika. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1. dijagnostika.37 sati 2. Teoretska nastava: 46 sati al . 8. Klasifikacija. lokalitet. lokalitet. 7. klasifikacija. hitne intervencije 9. 11.68 sati b3 . Teoretska nastava: 91 sat al . Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. 4.55 sati a2 .fiziolo{ki aspekt.14 sati. simptomatologija. rad na pokusnim `ivotinjama. Nastavna jedinica: patofiziologija upale.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko . dijagnostika. urgentna stanja.72 sata 2. 7. 10.7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. Teoretska nastava: 136 sati al . etiologija. Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2.37 sati 2.48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH. Teoretska nastava: 319 sati al .34 sati b3 . 3. Prakti~na nastava: 128 sati b1 .Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.15 sati a2 .668 sati b2 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1.96 sati a3 .191 sat b2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .41 sat a3 . Nastavna jedinica: etiologija. Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 . Teoretska nastava: 50 sati al .15 sati a3 . 4. Teoretska nastava: 182 sati a1 . rad na le{evima. dijagnostika.127 sati 2. Teoretska nastava: 46 sati al .27 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat al .191sat .95 sati b2 . terapija. etiologija. 2011. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca.27 sati a3 . operativne procedure kod upalnih procesa. klasifikacija. Edukacija sadr`i: 1. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 . Prakti~na nastava: 955 sati b1 .27 sati a2 .55 sati a3 . terapija.27 sati a3. simptomatologija. terapija.68 sati b3. Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . simptomatologija. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1. terapija. Nastavni predmet: Dijagnostika 1.27 sati a2 .27 sati a3 .136 sati b3 . sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. dijagnosti~na oprema.7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad.37 sati 2. terapija. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. Prakti~na nastava: 546 sati bi .68 sati b3 . topografskoanatomski odnosi glave i vrata. 6.41 sat a2 . terapija. 5. dijagnostika. simptomatologija. Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci. operativne procedure kod oboljenja nerava MFR. simptomatologija. klasifikacija.89 sati b2 .14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt.34 sata b3 .18 sati 2.27 sati a3 .20 sati 2. simptomatologija. operativne procedure kod povreda MFR.epidemiolo{ki zna~aj.96 sati a2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .14 sati a3.54 sata 2. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1.28 sati Nastavna jedinica: etiologija.239 sati b3 . operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda.382 sati b2 .14 sati a2 .32 sata b3 . Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.14 sati a2 . klasifikacija. etiologija. dijagnostika.14 sati a3 . sociolo{ko . operativne procedure kod deformacije MFR. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . klasifikacija. etiologija. interpretacija. operativne procedure kod tumora MFR.37 sati 2. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1.

21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2.95 sati b2 . Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca.37 sati 2. trija`a bolesnika. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. 4. Nastavni predmet: Ortodoncija 1. Edukacija sadr`i: 1. terapija. simptomatologija.7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije.34 sati b3.41 sat a3 .136 sati b3.14 sati a3 . Teoretska nastava: 136 sati al . Prakti~na nastava: 136 sati . Teoretska nastava: 91 sat al .55 sati a2 .27 sati a3 . vrste transplantacije tkiva. Edukacija sadr`i: 1.14 sati a2 . klini~ka slika. Teoretska nastava: 182 sati al . rehabilitacija. Edukacija sadr`i: 1.27 sati a2 .54 sati 2. Teoretska nastava: 273 sati al . terapija. 2011. rad u operacionoj sali. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. {ok. 7.159sati b3.18 sati 2. oprema operacionih sala. zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike. 3.95 sati b2 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca.68 sati b3 .382 sati b2 . cefalometrijska premjeravanja. Prakti~na nastava: 410 sati b1. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika. mikrovaskulami re`anj. simptomatologija.287 sati b2 -102 sati b3.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja. reanimacioni postupci.37 sati 2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 4. Teoretska nastava: 46 sati al . nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci.34sati b3.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja. simptomatologija.68 sati b3.82 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .72 sata 2.55 sati a3 . Edukacija sadr`i: 1. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3. oboljenja nerava.^etvrtak. Edukacija sadr`i: 1. simptomatologija. principi asepse i antisepse.109 sati 2. Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika. Prakti~na nastava: 637 sati b1 . terapija.446 sati b2. terapija. Edukacija sadr`i: 1.14 sati a3 .82 sati a3 . Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. Prakti~na nastava: 546 sati bl .14 sati a2. Teoretska nastava: 46 sati al . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. transfuziolo{kom centru. indikacije za ortodontski tretman. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij.191 sat b2 .18 sati 2. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. onkolo{ki problemi u ORL.41 sat a2 . 2.

sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. komunikologije i psihologije rada. 2011. inspekcije rada i uloga. antistres program. savjetovanja i obuka. – etika i propisi. konzervisanje i distribucija krvi. sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). 4. mjere prevencije. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). – komunikacijske vje{tine. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. javno zagovaranje. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. epidemiologije. starenje i radna sposobnost. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). aktivan odmor. tjelovje`ba i aktivan odmor. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. fiziologija rada i sporta. komplikacije transfuzije krvi i derivate. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. 7. epidemiologija medicine rada. etika medicine rada. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .34 sati b3 . ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. b1 -95 sati b2 . akutno otrovanje. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. – Medicina sporta. mjere suzbijanja alkohola. procjena indeksa radne sposobnosti. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. derivati krvi i supstituenti. preventivni pregledi. – promocija zdravlja. preventivne aktivnosti. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. adaptirano radno mjesto. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. organa i osteomuskularnog sistema. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. smrtne povrede. – Urgentna stanja na radnom mjestu. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. rad u smjenama i no}ni rad. psihosocijalni faktori. struktura. za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. vulnerabilne skupine radnika. povrede na radu. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. vo|enje registara. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). statistike. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. psihologija rada i sporta. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. informatizacija medicine rada i sporta. salutogeneza. nesre}a na poslu i bolest. higijene rada i sporta. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. profesionalna patologija i toksikologija. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. periodi~ni preventivni pregledi. fleksibilno radno vrijeme. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. ocjena privremene sprije~enosti za rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. skrininga na alkohol i droge. vakcinacija i sanitacija. podr{ka i regularan nadzor. uzimanje. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . – Profesionalna rehabilitacija. ergonomija. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. – Epidemiologija i registri u medicine rada. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. – timski rad. principi toksikologije u medicine rada. komunikacija.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). konflikt i medijacija u konfliktu.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – upravljanja sistemom.

sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. provoditi savjetovanja. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. sposobnost prepoznavanja. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. odnosno mentor. njegovoj porodici. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. 3. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. vo|enja projekata i planiranja. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). izradu. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. dijagnoze. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. i 2. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. procijeniti mentalni status pacijenta. rje{avati klini~ke probleme. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. posjedovati profesionalnost. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. biti sposoban raditi timski. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. obuke. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. biti sposoban definisati. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. 2011. 2. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. sposobnost liderstva. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). intervenisati. biti sposoban doprinijeti stvaranju. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. 4. organizacije rada. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima.^etvrtak. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. intervencije. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. . u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. 7. evaluirati ih. izvoditi prakti~ne procedure. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. II Analizirati uticaj {tetnosti. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob.

– analiza PEF-peack flow . – ostalim ustanovama. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. analiza kolornog vida. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. nadzora. epidemiologiju profesionalnih bolesti. rad u wordu. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). te drugih administrativnih poslova. procjenu osoblja. 2011. upravljanje osobljem. – inspektorima za{tite na radu. 7. Specijalizanti mogu. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. 4. vje{tina pregovaranja. bolovanja. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. podr{ke i liderstva. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. strate{kog planiranja. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. procesa ugovaranja. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. – procjena rizika radnog mjesta. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. – procjena organizacije rada. liste. – medicinskim vje{tacima. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. kao posmatra~i.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. a posebno kompjutersku obradu podataka. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. ozljeda na radu. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. pripreme poslovnog plana. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. – doktorom medicine. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. – srednjim {kolama. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. ocjeni radne sposobnosti. stru~nih udru`enja i projekata. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. arhiviranje. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. timskog rada.

cilindri. a-amilaza. Op}i specijalisti~ki sta` 1. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. plamenih fotometara. ketonska tela. pregled sedimenta. Urin: volumen za 24 sata. elektroforeza proteina. Eksudati. glukoza. krv. hemoglobin. mi{i}na vlakna. katalaza. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. spektrofluorimetara. proteini. aldolaza. 5-HIAA.152-holesterol. krv. vidljivi sastojci. Cl. A. pH vrijednost. LDL-holesterol. preparacionih i ultra-centrifuga. azot iz ureje (BUN). izgled. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. kristali. glutamiltranspeptidaza. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. hemoglobin. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ukupna kiselina fosfataza. direktni i indirektni bilirubin. – komunikacijske vje{tine. mogu}nostima rada. benzidinska proba. serum plazma: volumen krvi. piruvat. butirilholinesteraza. piruvat kinaza. fibrinogen. – timski rad. Cl. mlije~na kiselina. Obu~ava se da pravilno koristi. ukupni urobilin. 4. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. krv. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. `u~ne boje. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. Ca. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. leuzinamino peptidaza. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . fostor. titrabilna kiselost. slobodna i vezana HCL. kreatin kinaza. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. . holesterol. bikarbonati. molaritet krvi. mokra}na kiselina. K. kosistencija. boja. urobilinogen. pH. Tako|e. ureja. proba sa gvajakom. hemoglobin. diamino oksidaza. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. hemoglobin. K. izolaktat dehidrogenaza. pregled sediment. fluorimetara i denzitometara. Sediment urina: epitelne }elije. specifi~na te`ina. ukupni lipidi. mokra}na kiselina. boja. 5-nukleotidaza. vitamini. mokra}na kiselina. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Tako|e. – upravljanja sistemom. izgled. sulfati. bolirubin. elektroforeza proteina. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pH. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. aspartataminotransferaza. pH vrijednosti. ukupni proteini. masti. laktat dehidrogenaza. malat dehidrogenaza. aminopeptidaza. mukopolisaharidi. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. Mg. trigoliceridi. lipoprotein lipaza. Ca. kreatinin. izgled. aparatima i instrumentima. krvi. Fe. ureja. Cu. fosfati. HDL-holesterol. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. pregled sedimenta. Cl. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. mogu}nostima rada. 2. glukoza. 7. laktat. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 2011. Benze-Jones-ov protein. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. spektrofotometara. transudati. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. urina. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. joni Na. hemoglobin. paraziti. K. Feces: boja. kolorimetara. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. 2.^etvrtak. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. Mg. tehni~kim karakteristikama. joni Na. eritrociti (svje`i i blijedi). – etika i propisi. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. ukupni aceditet. glukoza. `u~ne kiseline. alaminaminotransferaza. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. bakterije. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. ukupni. boja. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. skrob. mioglobin. izgled. urobilin. VMA. hemijska analiza `u~nih kamenaca. – promocija zdravlja. acetilholinesteraza. kreatinin. joni Na. tehni~kim karakteristikama. molalitet. proteini. leukociti. mucin. albumin.

7. spektrofluorimetrijske. pravljenje razmaza krvi. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. lu~enja i djelovanja hormona. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. prepoznavanje elemenata na razmazu. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. 3. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. . anti-epileptici. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. 2011. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. beta i gama zra~enje). kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. B. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. 4. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. samoza{titi i za{titi radnog prostora. 5. 4. `u~nih puteva. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. Tako|e. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). hematopoeze i hemostaze. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. bojenje preparata razmaza krvi.radioaktivnih supstanci. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. na~inu ~uvanja 153 . 6.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. plazmi. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. Tako|e. 7. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. serumu. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. Tako|e. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. antidepresivi. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. neuroleptici. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. 2. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. urinu. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece.

7. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. 2011. Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja.klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje .osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije . urin). Tako|e. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. 4. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. – komunikacijske vje{tine. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. reanimaciju i intenzivnu terapiju. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. U toku prakti~nog rada. – etika i propisi. reanimaciji i intenzivnoj terapiji. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. – promocija zdravlja.^etvrtak. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. – timski rad. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. reanimaciji. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . 8. izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. Tako|e.

CPU. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva.Predavanja. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. 4. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Seminari u specijalisti~kom radu A3 .Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . – timski rad. Nakon provedene edukacije. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 2011. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. – komunikacijske vje{tine.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. UVODNI DIO Uvodni dio . diskusije sa mentorom A2 . – etika i propisi. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 . Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. – upravljanja sistemom. . 7.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij.Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.

Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3. 3. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 7. 4. Nakon provedene edukacije.5.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.6.2. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.7. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.4. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3.^etvrtak. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.8. 2011. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Nakon provedene edukacije. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 3.

planiranje tro{kova laboratorija itd.strate{ko planiranje. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija . – komunikacijske vje{tine. te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. priprema poslovnog plana. – etika i propisi. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. Sticanje trajnih navika ~itanja. – timski rad.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. – promocija zdravlja. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.te njihovom svakodnevnom upotrebom. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. sastancima voditelja laboratorija.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pretra`ivanja litrature. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. . Nakon provedene edukacije. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja. te upotrebu baza podataka. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.baze podataka. – upravljanja sistemom. Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . 7. Nakon zavr{ene edukacije. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. pridonio razvoju ove specijalnosti. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. 4. Internet itd. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. te drugim sastancima lokalnog tipa. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. programa za statisti~ku obradu podataka itd. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. ~uvanje povjerljivosti informacija. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. 2011. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. bilo individualno. bilo kao ~lan tima. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju.

te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. kao i testove za brzu dijagnostiku. te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. biti upoznat s bolni~kim odjelima. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. itd. poznavati {iroku paletu selektivnih. bolnici.^etvrtak. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). izvoditi rutinske tehnike bojanja. preko kultivacije. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. ELISA. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. pregledavati obojene preparate.: velike vizite. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. preuzimanja. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. fazno . U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija.: eza. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. optimalnu temperaturu. pipeta). kao i u edukaciji svih . principe identifikacijskih podloga. poznavati automatizirane. te pravilno koristiti njihove usluge. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). uklju~uju}i atmosferske uslove. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. latex aglutinaciju. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. klinika za ko`ne bolesti. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje.kontrastnim mikroskopom. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. daljnjeg testiranja. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja.) tamo gdje takvi odjeli postoje. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. 2011. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka.difuzije i zona inhibicije. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. 7. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. mikroskopom s tamnim poljem. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. ~uvanja. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. odjeli za transplantaciju. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. prikazi slu~ajeva. laboratorijskog pribora. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. te njihovo podrijeklo. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. te prepoznati mogu}e artefakte. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. 4. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. i fluorescentnim mikroskopom. te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. pedijatrija. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. infektivna klinika. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. Po zavr{etku specijalizacije.

upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. precipitacija. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. te praonice rublja. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. direktna i indirektna fluorescencija. transplantiranih bolesnika. Western blot). Komplement. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. principe imunizacije kod virusnih bolesti. interpretirati rezultate. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. taksonomija mikroorganizama. trudnica. 2011. hemaglutinacija.: preporuke koje se odnose na MRSA. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. vode i zraka. Gra|a i svojstva protutijela. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. upoznati principe izolacije bolesnika. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. dijalizu itd). kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. Humoralni imunitet. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. poznavati osnove informati~ke tehnologije. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. bolni~ke apoteke. RVK. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. 4. ELISA test. te metode njihove kontrole. patogenost mikroorganizama. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. fiziologija i genetika. Imunolo{ka preosjetljvost. pra}enje rezistencije na antibiotike. upravljanje osobljem i administrativne poslove. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. Imunost na infekciju.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. te njenu pravilnu primjenu. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. poznavati osnovne statisti~ke metode. mehanizmi obrane doma}ina. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. a osobito kompjuterske obrade podataka. te na klini~kim odjelima. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. dezinfekciju. te postupak kojim se licenca pribavlja. metode spre~avanja razvoja rezistencije. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. Imunodeficijencije. antimikrobni lijekovi. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. te obradu podataka prema tim protokolima. klasifikacija i metode tipizacije. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. 7. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. ]elijski imunitet. Nespecifi~ni imunitet.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.

gornje i donje vilice. nalaz nuklearne magnetske rezonance. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. – komunikacijske vje{tine. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. – etika i propisi. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. 2011. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. Neurhirurg je. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza.^etvrtak. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. a posebice karoti~kim arterijama. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. neurofiziologije. kao i dijagnostiku i terapiju. Neuroradiolog postao je suveren. 7. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. – promocija zdravlja. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. – timski rad. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. elektrcmiografije. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. kompjuterski tomogram. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. me|utim. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. – upravljanja sistemom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. osnovne elektroencefalografije. Pored navedenog operacijskog programa. engleskim ili njema~kim. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). operacije cerebrovaskularnih anomalija.

– upravljanja sistemom. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. klini~ka obrada. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. vr{enje svih postupaka reanimacije. Anamneza. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. – angiografska obrada. uz lije~nika specijalistu. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. – promocija zdravlja. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. planiranju dijagnostike i terapije. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. 4. utvr|ivanje mo`dane smrti. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. radiologije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. 2011. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. evaluacija i postupci odr`avanja. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. – etika i propisi. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. 7. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. izvo|enje neurolo{kog pregleda. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. – timski rad. komatozni bolesnik.

diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. evoriranih potencijala. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. Indikacije za specijalna snimanja. EP) i dje~je neurologije. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. nistagmografije i dr. radiologom i imunologom. uvjeti snimanja.5 mjeseci. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. U~enje tehnike vremenske. Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. 4. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. brain mappinga.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. magnetske stimulacije.^etvrtak. liolter EEC-a. vrste. Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. EMNG. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. neurolo{ki pregled djeteta. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. artefakti. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. 2011. neuromi{i}nih bolesti. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. Analiziranje EEG-a uz pomo}. Elektrodijagnostike epilepsije. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. 7. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika.

– promocija zdravlja. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. Bolni~ki odjel endokrinologija. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. neuropsihologije i sl). lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. cerebrovaskularnih bolesti. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. likvor dijagnostike. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2011. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. radiobiologiju. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. – komunikacijske vje{tine. 4. UVODNI DIO specijalizacije . – upravljanja sistemom. – etika i propisi. dozimetriju i za{titu od zra~enja. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. 7. Op}a hirurgija – . – timski rad. cine nefrologija. Interne medigastroenterologija. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1. poznavanja laboratorijskih testova. elektrokardiograma.

odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. tromoscintigrafiju. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). pod nadzorom mentora. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. radioizotopsku scisternografiju. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. . pra}enje efekata izotopske terapije. paratireoidne `lijezde. endokrinologije. administraciju. slezine i dr.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija . odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida. scintigrafiju kostiju i zglobova. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. inkubiranje. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara. izvo|enje i interpretaciju postupka. tehnika rada s kalibratorom doza. scintigrafijom pankreasa. gonade. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. Za terapijske postupke odgovornost. nadbubre`ne `lijezde. voditelja jedinice i radili{ta.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. dozimetriju. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. urgentnu nuklearnu medicinu.^etvrtak. ispitivanjem vitamina B. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. scintigrafiju plu}a. in vivo i in vitro. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. nefrologije. te~ni scintilacijski broja~i).Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga.Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. hipofiza. Odgovornost. . 2011.-perf. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. radioimunolo{ke metode. leukocita i trombocita. elucija generatora. Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. hemodinamska ispitivanja. . ali pod nadzorom. pedijatrijsku nuklearnu medicinu. . `l.Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. uzimanje anamneznih podataka. funkcije l. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. . obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. terapijsku aplikaciju. zna~i procjenu indikacije. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. . Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas. . ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. regionalna pokretljivost miokardnog zida). scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. scintigrafiju. primenu radioimunolo{kim metodama.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima. . ispitivanje periferne cirkulacije. primjenu radioimunolo{kih metoda. pravljanje osnovnih rastvora. primjenom radioimunolo{kih metoda. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. 4. hematologije. kontejneri. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. radioizotopsku limfografiju.k. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. testove. pregled bolesnika.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. Upoznaje se ferokinetikom. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. placenta).Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. 7. ventilacija). gastroenterologije. dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. odvajanje slobodnog odvezanog liganda.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. . scintigrafiju.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu.

YAG laser kapsulotomije. Asistencija keratoplastike. trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. Glaukom: Dijagnostika glaukoma. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.intestinuma i kolona 10 (S). 1 11 .rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . Tako|er. – upravljanja sistemom. OP]I DIO specijalizacije . Asistencije kod laserskih operacija glaucoma. plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. – etika i propisi. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija).kostiju i zglobova 10 (S).orbite 5 (S). – promocija zdravlja. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. 2011. – komunikacijske vje{tine. efek. ren. Gonioskopija. plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije. . Konzervativno lije~enje glaucoma. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . . 4. prot. Asistencije operacije katarakte. Tonometrija i tonografija. – timski rad. Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. Biomikroskopija panfunduskopom. 7.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Asistencija kod glaukomskih operacija. ali svakako trebaju kod njih asistirati.abdomena 20 (S).

– komunikacijske vje{tine. – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. pterygium. Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka.^etvrtak. Asistencije kod operacija orbite. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. Asistencije kod operacija tumora vje|a.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Asistencije kod operacije ptoze. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona. papilom.asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . 2011. – fluoresceinska angiografija. Operacija strabizma 5-10 operacija. – direktna i indirektna oftalmoskopija. Enukleacija bulbusa 5 operacija. – pleoptofor. – timski rad. verruca i dr. – kori{tenje prizmi. – gonioskopija.asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma . xanthelasma. Neurooftalmologija s perimetrijom 1. pleoptoforu i dr. – Ishihara tablice. – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala.asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija .asistencija 10 – vitreoretinalne operacije .5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. – keratometrija po Javalu. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. – aplanaciona tonometrija. – ehosonografija. Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. . Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru. 4.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija .asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . – primjena lasera (YAG i Argon). – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. – adaptometrija. dakriocistografija).asistencija 20 – operacije glaukloma . – kolorimetrija. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. – sinoptofor. – elektroretinografija.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma . Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. odre|ivanje refrakcije. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. . Asistencije kod slo`enih oblika strabizma.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom. sinoptoforu. Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom. – pokus vida i Snellenove tablice. cista. – fitovanje kontaktnih le}a.). 7. – skijaskopija. chordeolum. – kompjuterizirana refraktometrija.). Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru.

Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. anamneza i status hirur{kog bolesnika. repozicija hernija. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. ozljede tetiva i {ake. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. koniotomija. 2011. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. drena`a toraksa. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. incizije i drena`e. postavljanje subklavija katetera. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. upotreba instrumentarija. intestinalne stome. prva pomo} kod krvarenja. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. perkutana cistostomija. postavljanje `elu~ane sonde. hemostaza. intravensko kaniliranje. traheotomija. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. lije~enje opekotina. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. ano-rektoskopija. vrste rane i zarastanje rane. hitne operacije na `enskim spolnim organima. tromboembolektomija i {av krvne `ile. pristupnika arterije i vene. dijagnostika i terapija {oka . upotreba monitora i respiratora. 4. prelomi rebara i komplikacije. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. sterilizacija. varikoziteti i posttrombotski sindrom. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. akutni abdomen. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. kateterizacija mokra}nog mjehura. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. infekcije u hirurgiji. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. drena`a prsi{ta. – promocija zdravlja. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. intubacija. {ivanje rana. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. . osiguravanje venskih puteva. hemoseparacije i autotransfuzije. mjesta ligature magistralnih arterija. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. repozicija prijeloma. `ivaca. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. traheostomija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. hitne osteosinteze. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. antikoagulaciona terapija. ekstenzija preloma. bolesti crvuljka. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. blokada interkostalnih `ivaca. postavljanje sadrenog zavoja. tuma~enje vrijednosti CVP. – etika i propisi. intervencija kod balanitisa i parafimoze. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. hernije. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. ileus. upoznavanje instrumentarija u urologiji. ginekolo{ki pregled palpatorno. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. davanje klizme. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. traheostomija. prepariranje). hitne operacije u op}oj hirurgiji. cistoskopija. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. 7. repozicija luksacija. – upravljanja sistemom. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. digitorektalni pregled. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. preoperativna priprema i postoperativna njega. bolesti anusa i rektuma. pravila asepti~kog rada. reanimacija. akutni pankrealitis. urolo{ka endoskopija. operacije `u~nih puteva. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. tamponada nosa. dijagnostika i komplikacije preloma. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. hernije dje~je dobi. postavljanje zavoja. krvarenja iz probavnog trakta. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. toaleta iritestinalnih stoma. punkcije tjelesnih {upljina. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure.reanimacija. anamneza i status vaskularnog bolesnika. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. uspostavljanje venskog puta. postavljanje nazogastri~ne sonde. amputacije. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta.

retenciji urina.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . vaskularne hirurgije. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . urologije. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. osteosinteze distalnog kraja femura 1. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. osteostnteze lakta (Monteggina. operacijski pristup na suprarenalku 2. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. torakalne. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. operacijski pristup na gu{tera~u 2. osteosinteze acromialne luksacije 1.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. op}i principi neurohirur{ke tehnike. 7. operacije na jetri svinje 3.^etvrtak. instrumentarijumu. i njihova kombinacija/hirurgija. podru~ja urgentne neurohirurgije. diferencijalnodijagnosti~kim. tamponada rektuma. radioterapija. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. trahoestomija.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. kostiju. TNM sistem/ekstenzitet tu. hematurija. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. epididimitis. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. te o operativnoj terapiji. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. adjuvantna. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja .PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . osteosinteze proksinlalnog femura 2. endokrina terapija. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. temelji neurohirur{ke dijagnostike. abdominalne. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. pseudoartroza. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. traheotomija 1. palijativna.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . prema Programu klinike u kojoj specijalizira. osteosinteze patele 1. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. pri lije~enju prijeloma. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije. kardijalne. simptomatska. zglobova. osteosinteze kostiju stopala 2. osteosinteze ru~nog zgloba 1. osteosinteze dijafize humerusa 2. imunoterapija/ rezultati lije~enja. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. osteosinteze gle`nja 2. stepen diferenciranosti terapija i prognoza. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. Nadalje: akutni skrotum. plastike Achilove tetive 1. rekonstruktivna/. tehnike u traumatologiji i ortopediji. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. polihemoterapija. olecranon) 2. urodinamika i drugo. kateterizaciji. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. 2011. pri operacijama kralje{nice. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. osteosinteze podlaktice 1. 4. osteosinteze dijafize femura 1.

estetske. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. 2011. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. lumbotomija 2. hitna ugradnja Pace makera 1.perkutana i otvorena 5. ureterotomija 3. uretera i vrata mokra}nog mjehura. cistostomija . odrasli) 2. drena`a toraksa 2. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. osteosinteza kosti ruke 3. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. odrasli) 5. reanimacija bolesnika 1. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. eksploracija skrotuma 2. 4. primarni {av ko`e 30. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . {av plu}a 2. drena`a pleuralne {upljine 4. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. traheostomija 2. – invaginacije u dje~joj dobi. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. operacija hidronefroza 5. Upoznaje i farmakologiju. tromboenmolektomija 2. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. ugradnja Pace makera 8. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. kriptorhizam 10. – Megacolon congenitum. intradermalni {av 10. opskrba preloma kostiju lobanje 1. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. spinalna dekompresija 2. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. varikozne vene 2. eksterna ventrikularna drena`a. varikokela. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. {av mjehura. obrada opekotine 3. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. va|enje torakalnih drenova 5. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. nefrektomija 2. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. operacija fraktura 6. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. intubacija bolesnika na masku 2. resekcija rebara 1. amputacija 4. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. drena`a perikarda (hitna.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. torakotomija (djeca. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. hidrokela 2. operacija cistoureteralnog refluksa 8. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. {av i anastomoza krvne `ile 3. elektivna) 2. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. 7. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. torakatomija 2. transpozicijski re`anj 2. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. fimoza 5. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. valvularna hirurgija 15. sternotomija (djeca. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. osteoplasti~na trepanacija 2. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. presadjivanje ko`e 3. oblikovanje slobodnih re`njeva 10. orhidopeksija 5. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. subduralni ili epiduralni hematom 2. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju.

. eksperimentalni rad. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. 4.^etvrtak. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. sposobnost timskog rada. da je predan poslu. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. Da bi osigurali gore navedene prioritete. – komunikacijske vje{tine. stru~nog znanja. – timski rad. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. Tako|e. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . – etika i propisi. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. samoinicijativa je dobro do{la. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. obavljani seminari. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. da je informati~ki obrazovan. – upravljanja sistemom. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost.samo Klinika. pisanje radova. 2011. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. pregledi literature. Provjerava se njegov nivo klini~kog. 7. S druge strane. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. Prva godina specijalizacije mo`e se.

Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. sastanaka. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. 5. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4.Sep Sep . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. radiologiji. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. – promocija zdravlja. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku.Dec Dec .Mar Mar . 6. 2011. . vaskularnoj hirurgiji.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji.Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. Na kraju prve godine. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. 7. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. diskusijama.Sep Sep . Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. neurologiji I neurohirurgiji. 3. demonstracije studentima. 2. 8. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. mla|im specijalizantima. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. Da prisustvuje svim kursevima. 7. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. 2. reumatologiji. urgentnoj medicini/ traumatologiji.Mar Mar . te kroz rad na klinici i biblioteci. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. 10. novim prijemima. kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. intenzivnoj njezi i reanimaciji. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. 8. i 5. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. terapijom. Prije odlaska ku}i svakog dana. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. Detaljno studiranje svakog slu~aja. 4.Dec Dec . Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. problemima. Briga o bolesnicima na klinici. 4. sta`erima. 9. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. U toku ove godine. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. Njegova odgovornost je organizacija vizita. Du`nosti: 1. plasti~noj hirurgiji.

i 3.^etvrtak. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. Kursevi dje~je ortopedije.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. sedmici. Diskusija. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. 13.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. Kompletan manuscript predati do 1. epidemiolo{ki podaci i sl. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. hirur{ki pristup. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . 12. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. konsultacije na drugim klinikama. Diskusiju vodi {ef klinike. Ortotika i protetika i sl. planiranje operacije (templating). Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR.. velika vizita. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. operacije u drugoj ustanovi i sl. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. konzilijarni pregledi. Dalje. marta na petoj godini. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta.5 sata. Oblasti koje pokriva: anatomija. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. i{~a{enje. trauma. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. stopalo. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. 4. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". diskusije. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. preoperativno planiranje. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. potrebna oprema i sl. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. 7. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. Prezentacija u junu (G5). specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice.). Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. spinalna hirurgija. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. 11. Velika vizita: jednom mjese~no. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. {aka. Do 1. indikacioni sastanak. Prezentacija . Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. Odr`ava se jednom sedmi~no. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. Nakon radnog vremena. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. dje~ja ortopedija i tumori. 2011. sportska medicina. bazi~ne nauke. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. Prezentacije slu~ajava. sko~ni zglob. gornjih extr. zajedno sa disekcijom.

radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. operacije malatrezije zvukovoda. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. statoakustikusa i rinobaze). Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. hemoterapeutski protokoli. ORL u djece. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. rinomanometrija. punkcije sinusa. 4. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. Asepsa i antisepsa. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. otomikrohirurgiju. tamponada nosa. emobilizacija. alergolo{ko testiranje. 2011. hirurgiju kranijalnih `ivaca. plastika rascjepa nepca i usne. Reanimacija. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. hirurgiju baze lubanje. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. princip tumorske hirurgije larinksa. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. – upravljanja sistemom. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. CT-a. septoplastika. testovi fonacijske funkcije. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. 7. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. leukoplakije. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. respiratorne insuficijencije. – promocija zdravlja. ciste. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. njihovo lije~enje i prevencija. antrotomija. akcesorijus. ultrazvuk glave i vrata. komplikacije hemoterapije. rekurens. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. operacija egzostoze zvukovoda. kraniograma. – etika i propisi. inlerpozicijska stapedektomija. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. operacija frontalnog sinusa. CT glave i vrata . Endotrahealna intubacija. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. RTG pretrage s kontrastom. EMR glave i vrata . subglotidni laringitisi. nadzor zra~enih bolesnika. sinusa. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). Uvo|enje centralnog venoznog katetera. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. endoaralni pristup. infekcije. rane i kasne komplikacije. sinehije. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. miringoplastika. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. – komunikacijske vje{tine. ventilacija bubnji{ta. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. atikoantirotomija. tehnike laringealnim fiberskopom. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. – timski rad. drena`ne operacije Menierove bolesti. Sterilizacija. noduli. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. o~itovanje RTG slika nosa. lije~enje opeklina. postintubacijski granulom. citologija u ORL. `drijela i larinksa. Obrada bolesnika. pareze i paralize glasnica. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. stroboskopia. rinoplastika.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. indirektna i direktna laringomikroskopija. frenikus. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. intratemporalna dekompresija facijalisa. Anestezija u induciranoj hipotenziji. indirektna mikrolaringostroboskopia. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. benigni maligni tumori larinksa. mastoidektomija. fenestracija. testiranje funkcije larinksa. strana tijela nosa. osnove radioterapije.indikacije. interpretacija. za{tita od zra~enja. stapedektomija. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. Prepariranje vene. postupak kod raznih vrsta rana.indikacije. Vje{tine: direktoskopija. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. lije~enje . mogu}nosti.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. interpretacija. dopler karotida i vertebralnih arterija. mogu}nosti. edemi larinksa. UVODNI DIO . funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. kongenitane anomalije larinksa.

lobektomija. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. hiperkineti~ke disfonije. laringofisura. biopsija. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. respiracije i rezonancije. aerodinami~ki testovi. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. hiperrinofonija. 2011. holesteatom uha. rekonstrukcija defekata nosa. tiroplastike. supraliminarna audiometrija. profesionalne disfonije. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. ~ela i obrve. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. mikrohirur{ka terapija facijalisa. 7. audiometrijski scereening. odabir slu{nog pomagala. artikulacije i rezonancije. subtotalna tireoidektomija. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. rehabilitacija prostorne ravnote`e. tehnike testiranja fonacije. hirurgija {titnja~e tj. rje{avanje sinehija prednje komisure. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. patologija fonacije. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. ~ela i obrve. tehnike rinoplastike. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. totalna tireoidektomija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. dislalije. elektrofiziologija slu{nog sistema. akumetrija. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. laserska kordektomija. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. ispitivanje sluha kod djece. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. dijagnostikom. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. odabir slu{nog pomagala. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. spasti~ka disfonija. odnos fonacije. hemoterapiju kod djece. Vje{tine: audiolo{ki pregled. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. osnove akustike. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. jezika i orofarinksa. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. testovi fonacije. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. rhinolalia. 4. dizatrije. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. Vje{tine: stroboskopija. instrumentalno ispitivanje. hirurgija endokranijalnih implantata. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. govorna audiometrija. bolesti larinksa i traheje. strana tijela u di{nim putevima. mucanje. procjenom operabilnosti. aerodinami~ki testovi fonacije. akusti~ke analize govornog signala. kao i tumori baze usne {upljine. rje{avanje laringealnih stenoza. implantacijske tehnike. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. ocjenska vestibulologija. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. tehnika audiometriranja. subtotalne laringektomije. tumorske infiltracije karotide. lubanje. spektralna analiza. supraliminarna audiometrija. osnove mikrohirur{ke tehnike. patologija. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. tj. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. tumori gornjeg medijastinuma. osnove otoneurologije. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. rezonancije i artikulacije. malforacije nosa (antezije. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. alergiju kod djece. adenoidne vegelacije. odstranjenje benignih tvorbi. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. rehabilitacija nagluhih. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. afonija. timpanometrija. lije~enje vestibularnih poreme}aja. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. Za vrijeme specijalizacije. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. tro~etvrtinske laringektomije. lubanje. govorna audiometrija. supraglotidne laringektomije. tehnika otoplastike. uvod u vestibulologiju. odnos slu{anja i govora. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. rehabilitacija sluha i govora u djece. tiroplastike. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. rezonancije i fonacije. usporeni govorni razvoj. uticaj CNS-a na govorni proces. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. hiporinofonija. tonalna audiometrija. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. psihogena afonija. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. liminarna tonalna audiometrija. rehabilitacija ravnote`e. Eustahijeve . U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. juvenilni angiofibrom. ocjenska audiologija.^etvrtak. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. tehnika dje~je audiometerije. teorije slu{anja. tireoidektomija s disekcijom vrata.

– Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. osnovnog znanja o histopatologiji organa. hirurgija sfenoidnog sinusa. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. traheje i bronha.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Patologija endokrinih `lijezda. timparkoplastika. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. patologija pleure i medijastinuma. i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. stenoze larinksa i traheje. fistule vrata. umetanje i va|enje proteze jednjaka. direktna laringomikroskopija. – upravljanja sistemom.operacije tumora i apscesa vrata. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. operacije nosnog septuma. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. problem dugotrajne intubacije. operacije parotidne `lijezde. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. i patologiju transplantacije organa). – Op}a patologija. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. sa toksilogijom. adenoidektomija. neuropatologija. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. internisti~ka patologija. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. tonzilektomija. imunofluoroscence. – Kardiovaskularna patologija. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. imunohistokemije. – Molekularna patologija. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. rje{avanje nosnih likvora. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. antrotomija. vrat). – promocija zdravlja. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. i pankreasa. fistula. – etika i propisi. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). te jednjaka i hipofarinksa. – Forenzi~nu patologiju. stenoze jednjaka. traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. – Patologija jetre. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. odstranjenje stranog tijela larinksa. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. operacije {titnja~e kod djece. histomorfometrije. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. lateralna cerviktornija . – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. citopatologija. `u~nih kanala. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. Cransbronhalna biopsija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . transtrahealna. – Dermatopatologija. histokemije. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. – Urogenitalna patologija. bronhoskopija s rigidnim tubusom. – Eksperimentalna patologija. 4. cijevi. – ORL-patologija (glava. – Nefropatologija. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. strana tijela bronha. 2011. elektronske mikroskopije. mastoidektomija. citogenetike i molekularne genetike. endoskopska adenoidektonkija. proto~ne citometrije. traheotomija. timpanomastoidektonkija. pregled jednjaka s fiberskopom. – Gastrointestinalna patologija. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. 7. – – komunikacijske vje{tine. intubacija. antroskopija. medijalne i lateralne ciste vrata. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji.

. . . . Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. 100 Drugih organa . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. imunopatologija. Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. . . . sa ocjenom aktivnosti. . . . . . . dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. . . . . – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. 7. . . . . . . . . . . . . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . . U vremenu. . 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. . . . . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. . . . . . te diseminacije bolesti. . . . . . . . ultrastrukturna patologija . . . . . . . . . . . . . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. . . Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . . . 2011. . . . . dermatopatologija. . . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . kosti. 1 mjesec Citopatologija eksudata . koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . . prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. . . . reverzibilnosti. . pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. . . . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. 400 [titnja~e . . . . hematopatologije. Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . . perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. . . . 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . . . . . . . . . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . . . 1. sa akcentom na imunopatologiju. . . .^etvrtak. . . 200 . 300 Mekih tkiva. 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . Bolesti su ograni~ene na organ. . . . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. . ali su i sistemske prirode. . . . . . . . . . . . . . . . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . . . .5 mjeseca Citopatologija dojke . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . . . . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . . . 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . . . . . . . . . . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. tumora mekih tkiva. . stani~nih kultura. – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. imunohistokemije. . . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. . . tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). . Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. . . 4. . . . . Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . . . . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . . . . . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. . . . . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. . . . 0. . . . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . . . . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . . . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. . 200 Limfti~nog tkiva . . proto~ne citometrije. Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). . . citogenetike. . . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . . . molekularne patologije. . . . Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . . . . . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. . Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. . . . . . . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. . . 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom.5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . . . . . elektronske mikroskopije. . . najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija.

potrebe u bjelan~evinama. . . Rast i razvoj. 4. . Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . . . . . . . megakolon. . 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. . . 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. . Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. . minerala. Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. . . . UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. . . Cisti~na fibroza. Tumori abdominalnih organa. . . . . Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. . . . 7. . . . . . . . . . . . Peroralna i intravenska rehidracija. . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . . . . . – komunikacijske vje{tine. Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. Metabolizam vode. . Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. – upravljanja sistemom. . 2011. najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. . . . Malformacija i funkcionalni poreme}aji. . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . . . . . 3000 Plu}a . . . Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . . . Bolesti jetre i `u}nih puteva. . Avitaminoze i hipovitaminoze. . . . . . . uglji~nim hidratima i vitaminima. 200 Eksudati . . . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. Ulkus `eluca i duodenuma. . celija~ni sindrom (malabsorpcije). . 300 Drugo.Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . . . . Prevencija i lije~enje bolesti. . . . – promocija zdravlja. . . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . infekcije i parazitalne infekcije crijeva. . . Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . . . dijagnostika i prevencija. mastima. . . – etika i propisi. Splenomegalija. enterokolitis.

vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. dojen~e. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. tubolopatije. pred{kolsko. palpacija. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . Metode pregleda urinarnog trakta. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. disritmije. Fiksacija tubusa. nefritis.B. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. fizikalni pregled. hiperbilirubinemija. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. Ugro`eno novoro|en~e. Hipertenzije u dje~joj dobi. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. Primjena lijekova. Nedono{~e. Perinatologija. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. respiracija. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. ishrana i `ivot u inkubatoru. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. posebno adenosina i PGE1. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. nefrogene hipertenzije. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . Ventilacija balonom i maskom. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. fetopatije i njihova prevencija. Grijanje. Embriopatije. 2011. neonatologija. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. Malformacije urinarnog sistema. 7. Transiluminacija. lije~enje. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. RTG grudnog ko{a. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. prepoznavanje riziko faktora. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. Fiksacija. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. porodiljske traume. rizici.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. Reumatska groznica. biopsija bubrega. 4. mjerenje pulsa. urolitijaza. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi.^etvrtak. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta.sr~ane kateterizacije. nefroze. reumatoidni artritis. Vje{tine: Upotreba grija~a. transkutane saturacije kiseonika. akutni i hroni~ni. Prakti~no izvo|enje.prakti~no izvo|enje . Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. kolagenose. Apgar score. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. cistopatije. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. njega. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. reanimacije novoro|en~eta. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. VSD. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija).

spolnih }lijezda. Inspekciju BCG o`iljka. Znojni test. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. Bronhopneumonije. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. paratireoideja. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. 7. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. absces plu}a. hemoglobinopatije. koagulopatije. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. procjena i ~itanje snimaka. posturalnu drena`u. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. {titne `lijezde. TBC plu}a. hromosomi i njihove aberacije. hipofize. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. cerebralne dje~je pareze i paralize. vibracionu masa`u. tumori mozga. perkusija. bronholava`a. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. 4. Uzimanje brisa nosa i grla. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. alergijska oboljenja respiratornog sistema. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. atipi~ne pneumonije. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. Anemije. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. Obavezno se mora savladati: 1. 2. IMV. TIBC i UIBC . aspiraciju i toaletu disajnih puteva. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). oboljenja perifernih nerava. 4. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. bronhiektazije. HF) Insercija torakalnog drena. Tehnika pregleda krvne slike. 2011. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. Terapija surfaktantom . epilepsije. neuroza i poreme}aji pona{anja. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. nadbubre`ne `lijezde. Obstruktivni sindrom. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. Fe. interpretaciju acidobaznog statusa. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. leukoze. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. palpacija. miopatije. Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. Ovladavanje osnovama genetike. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece.prakti~no izvo|enje.

Bronhoskopija. Dje~ji ekcemi. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. Sat O2.^etvrtak. aktivna i pasivna imunizacija. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. Cu u serumu. plazme. 2011. TV. LDH. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. (izra`eno u parametrima >)Tax. TA. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. Nouron specifi~na esteraza. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. Kutani alergolo{ki testovi. antibiotska za{tita. deplazmatisanih eritrocita. Strabizam i mogu}nosti korekcije. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. Alergijska oboljenja. 4. audiometerijske metode. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. koncentrovanih trombocita. EHO. primjena obloga. principi dijagnostike i lije~enje. korekcijske vje`be. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . MRI. Lumbalna punkcija i pregled likvora. psihoze. anomalije polo`aja tijela i dr`anja. traheotomija. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. urinokulture. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. atopijskog dermatitisa. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. CT. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. hemokulture. njega pacijenta. masti i kortikosteroida. alergijskog rinitisa. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. Principi lije~enja. Iskrivljenje ki~me. dojen~e. Venerolo{ka oboljenja u djece. Metode desenzibilizacije. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. antigljivi~na za{tita. Principi terapije. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. povra}anjem. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja.osipne i druge. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. Displazija i luksacija kuka. 7. Fe u serumu. alkalna fosfataza rezistencija. IgM. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. grla i nosa. anafilakti~nog {oka. bilirubin. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. kulture PICC. Metode cijepljenja i vrste vakcina.

Kolokvij. obdani{ta. 4. Planiranje porodice. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. gingive i higijena usne {upljine. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja .). Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza. Ustanove u za{titi djeteta. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . Perinatalni problemi. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. perinatalni mortalitet). Ishrana djeteta od 1-6 godina. vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. subtrakciona angiografija i dr.V. sluha i smetnje govora. i dr. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece.). vrti}i. pasa`a `eluca i crijeva. fetalni mortalitet. Registracije nalaza stanja zubi. genoza. Savremene digitalne tehnike (CT. epidemiologija. apetit. Higijena zuba. poreme}aji ~ula vida. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. pasivni i aktivni imunitet. vitaminima. Organizacija za{tite djeteta u svijetu. prevencija i na~in skupljanja podataka. jaslice. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. urografija. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo .ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . mortinatalitet. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. anoreksija. mineralima i vodi. pokazatelji morbiditeta. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. fertilitet. termovizija. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. 7. energiji. 2011. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. ultrazvuk. Zna~aj nutricionih standarda (glad. krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. fetalni i neonatalni traumatizam.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. Hendikepirano dijete. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet. vrste cjepiva. materinalni mortalitet. pneumoencefalografija. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . incidencija. Vakcinacija. domovi.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. Etiologija. Napu{teno dijete i adopcija. Uticaj ishrane na organe usne {upljine. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. profilaksa i epidemiologija karijesa.prirodna. ponovni i ciljani. Sistematski pregledi prvi. mortalitet djece.

. trbu{nog zida. – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). Specijalni dio . preoperativno. . . . Savlada dijagnostiku. . . . . – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. .ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . . . . . bubrega i dijabetesa i dr. – stafilokokne. sa imunosupresivnim terapeuticima. . – promocija zdravlja. . plu}a.tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. . . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. . . . . . Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. . . 10 – tretman dehiscencije laparotomije . . . . lomova i i{~a{enja). . – konzervativni tretman lomova i komplikacije. Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana.~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . . . 7. grudnog ko{a i lokomotornog aparata. . . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . 2 – pre{ivanje ulkusa .^etvrtak. . 6 – drugi zahvati . – timski rad. Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . . . . panaricij (6). . . – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . . . . . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. . . o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. . . . – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. . . . . . – komunikacijske vje{tine. . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. . – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. . . . . o patogenim mikroorganizmima. . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. 5 – operacije hernije . . . . . . 4. . . . klasifikacija povreda. – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. . . preponskog i femoralnog podru~ja. . 2 – anastomoze crijeva . . . . . 2011. .Odjel za neurologiju Specijalni dio . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . . . . . . . . . . . . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. . sa protivmikrobnim lijekovima. . . . .

2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom .dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . . . . . tetive. . . . . . . . . . . . . . . . Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . . . . . . . . . . . . defekti. . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . . . . . . Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. . . 15 – punkcije zglobova . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . . . . . . . . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . . poreme}aj elektrolita. . . 7. mi{i}i). Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . . . . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . bu|enje. . . . . . . . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . . . komplikacije disanja. . 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. . . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. . – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. 4. . . . . premedikacija). . . 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. . . . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . . plu}ne i druge bolesti). 2011. . . priprema. . . . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . . . . 10 – esharotomija . . . odr`avanje. – infekcije kod povreda. . . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . . . . . . . . . . – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. . . . . . – postoperativna njega. . . . . . . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. . . . . . . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . . . . . masna embolija. hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . . . . . . . registracija umrlih. . . . . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. . .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. 15 – repozicije lomova i imobilizacije . – terapija {oka i reanimacija. poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. . . . . intubacija. . . . – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . . . Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. osteomielitis). . 1 – fasciotomija . probavne smetnje. . . . – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). . . . . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). . . . . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). . Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . . . . – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. postoperativni oporavak). . . . . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. . 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . . Administrativni poslovi. . . Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . . . . . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . . .Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. . . . neizlje~ivih bolesti itd.

papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. 4. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva. hemoterapija) – rak dojke (detekcije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni.^etvrtak.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori .ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. onkologija 2 mjeseca – melanom. li~nih kostiju. `ivaca. Tretman akutnih stanja. plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem .dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake. keloidni. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija. kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. tretman. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. nevusi.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata. dijagnostika. lomovi nosa. problemi i na~in njihovog rje{avanja.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . 2011. 7. krvnih sudova i kostiju.

operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju . plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika. 7. preoperativna dijagnostika. plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije. zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO .Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija .Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki . plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju. . otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana . mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija.Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija . oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta . maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana. 2011. urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Maksilofacijalna hirurgija. 4.

ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija. plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija . 4. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja. 7. urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. pregledom literature. spremanjem seminara. – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije. odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO . istra`iva~ke bilje{ke. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1.^etvrtak.5 mjeseci 1. maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta. PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu. 2011.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor. te svoje stru~ne.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize . specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). seminari). pedago{ke.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija . plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija. palatuma – hirur{ke resekcije. PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora.5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana .ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata .

koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. Tokom trogodi{njeg programa. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rade}i samostalno. 7. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje. spol i bolest.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana.1 Porodi~na medicina 2. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. 2011. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. psiholo{ke. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. – etika i propisi. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. njihove zajednice i njihove kulture. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. 2. Teoretska obuka i) konsultacije. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. 2. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. Oni su osobni lije~nici. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. Program obuke A. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio .2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. pribli`no 48 sedmica godi{nje. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. – promocija zdravlja. 2. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke. . – komunikacijske vje{tine. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. njegu ili palijativnu za{titu. – timski rad. socijalne. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina.1. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. rade}i u manjim grupama. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa.1. – upravljanja sistemom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 2. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu.

Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama.5 mjesec) Pulmologija (1. 4. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1.^etvrtak. Kvalitet. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati .godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. na sticanje klini~kih vje{tina. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije.5 mjeseca) Dermatologija (0. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici. 2011. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2.9 Kvalitet. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana. razvoja i primjene klini~kog audita. 2. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. od novoro|en~adi do adolescenata.5 mjeseca) Endokrinologija (0. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2. 7. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. da izrade. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. (lista tema za seminarske radove je u prilogu). Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. kao i vje{tina rje{avanja problema. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. medicine zasnovane na dokazima. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu. izvje{tavanja. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. razvoja i primjene klini~kih puteva. op}e hirurgije.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. plasti~ne hirurgije i urologije. Pedijatrija 2 i 3 .

2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Izjave WHO. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. (Izvori: document WONCA Europe. organizovati seminare i voditi diskusije.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. 2. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite.1. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze. na . Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. 4. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. ukupnog trajanja 24 sata. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. konsultacija.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima.1. Trogodi{nji nastavni plan i program . 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. 3. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program.1. sigurnost. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. 2011. 3. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih. 3. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3. 7. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3.

7. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse.^etvrtak. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. 7. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja.2. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. 6. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. prepozna. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. 18. medicina rada.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. djece i adolescenata unutar njihovih porodica. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. 4. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara. 8. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. 12. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. 14. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. 3. pokazuje vje{tine samousmjeravanja. 1. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. briga o starijim. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. 13. informacije sa web-stranica. 19.pacijent. promocija zdravlja. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. prevencija bolesti. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike. 5. 11. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . 9. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. palijativna njega. kao {to je npr. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. sadr`aja i korisnosti prezentacije. obrazovanje pacijenata.2. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. 3. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. mu{karaca i starijih osoba. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. interna medicina. 4. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. 2011. A. 3. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. 2. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. racionalno kori{tenje vodi~a. 17. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. 3. 4. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. Tokom prve godine. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. obezbijedi odgovaraju}u. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. vje{tine i teoretska obuka 4. izuzev januara i ljetnih mjeseci. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. 2. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. kvaliteta. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. 10.1 Porodi~na medicina: 216 sati . . 16. 15. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama.

32. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. 2. da dijagnosticira. procjena opasnosti u ku}i. pokazuje razumijevanje principa primarne. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. 2. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. 30.2. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . neurolo{ka stanja kod starijih. 20. tretira i upu}uje. instrumenti za procjenu 5. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. 35. SC. C.4 APD godi{nje A. kad je to potrebno. nazofaringsa. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. Metode 1. 4. uretre. 34. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. 23. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. 6. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. 29. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. 2011. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. 7. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. B.2 Interna medicina 4. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. 36. 27. 33. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. nevusa. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . indikacije za njihovu upotrebu. 25.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. 26. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. 21. 4. cerviksa/vagine. ko`e itd – injekcije: IM. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. 37. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. tempiranog testa "ustani i kreni". procijeni i tretira delirijum i demenciju. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. 3. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. procedure gerijatrijske procjene. 28. 22. 31. 24. 7.

^etvrtak. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. vo|enje. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. B. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. plu}nih oboljenja i problema. testiranje stolice na okultno krvarenje D. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 4.3 Neurologija 12 sati . 4. 7. uklju~uju}i: – glavobolja .tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. 4. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. 8. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 7. B. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. 6. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. hroni~na. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. 4. insercija nazogastri~ne sonde* 3. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3.2. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. Metode 1. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. dijagnosticiranje. 3. 4. 5. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. pokazuje razumijevanje indikacija. 2. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. C. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 2011. 2. 4. spirometrija (opcijski) D. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2.1-2 APD godi{nje A. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. savjetovanje i lije~enje pu{enja. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.1-2 APD godi{nje A. B.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati .2. . status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. Metode 1.

pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. ima znanje i sposobnosti da procijeni. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. 8. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. 4. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. 4. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. primjena Glasgow skale kome D. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9.4 APD godi{nje A. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C.3. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.Broj 17 – Strana 78 4.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a. 2. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. poreme}aje te~nosti i elektrolita . Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . virusne. Metode – 0. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja.2. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 6. 2. 7. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. pravovremeno ro|ene djece. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. B. zasnovanu na dokazima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 2011.

– – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. oka. i{~a{enje. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. poreme}ajima u~enja u {koli. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. 2011. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. ko`e. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . frakture – povrede donjih ekstremiteta. 7. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. C. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. adolescentima i njihovim porodicama. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. i{~a{enje. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. 4. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. B. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda.^etvrtak. nosa. hipoglikemiju.

fraktura. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. otitis media. tromboza dubokih vena. akutni apendicitis.2-3 APD godi{nje A. maske. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. Urgentna medicina 24 sati . transfuzione reakcije. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. `utica. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. nosa. kobp.4. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. infekcije urinarnog trakta. i aerosola – laringoskopija. hernije. hepa- titis. 4. stabilizaciju. Paronyhia/urasli nokat D. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. vaginalno krvarenje u trudno}i.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. akutni glomerulonefritis. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. inflamatorna oboljenja utrobe. hiperglikemija. iznenadne konvulzije. poku{aj samoubistva. akutni holecistitis/litijaza. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. perforirana viscera. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. ketoacidoza. B. oka. akutni pankreatitis. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. pre-eklampsija. gubitak vida. akutni uretritis. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. aneurizma aorte. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. 7. adrenalna kriza. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. akutni epididimitis. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. upotreba ambu balona. gipsa kod uobi~ajenih povreda. drugih supstanci. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. sr~ani arest. C. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. imobilizacije. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. blokada – tamponada nosa. ishemija mezenterija. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. nestabilna angina. hipertenzivna urgentna stanja. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. o`ivljavanje. akutna torzija testisa. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 2011. tireoidna kriza. divertikularna oboljenja. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. akutni epiglotitis. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. pneumotoraks. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. croup. miksedem. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. dijarejalna oboljenja. vaginalni iscjedak. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. 4. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. glaukom. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. poreme}aj acidobazne ravnote`e. uha. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. ektopi~na trudno}a. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. . – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. opstrukcije. astma.

propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. 4. bol u le|ima. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice.* – zna indikacije. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . zna~aj procjene rizika. tjelesnim vje`bama. B. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. itd. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. promjene ko`e. C. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. kontracepciji. povra}anje. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. inkompletnim/kompletnim abortusom. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira.) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus).^etvrtak. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. Ginekologija i obstetricija 12 sati . Klini~ka sposobnosti. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza.1-2 APD godi{nje A. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. depresiji. i ektopi~nom trudno}om. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i.5. hranjenju na bo~icu. post-operativnoj njezi. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju. 2011. 7. poziciju i prezentaciju fetusa. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama.

ohrabrenjima. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. potrebu za podr{kom. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. – poznaje indikacije.7. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. D. farmakologiju. amputaciju. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. 2.1-2 APD godi{nje A. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. 7. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). prezentacija. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. – da prepozna. B. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. obja{njenjima. inflamacije i infekcije. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. Po zavr{etku specijalizacije. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. kontraindikacije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. 4. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. incizija i drena`a apscesa. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . eksciziona biopsija. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. – obradi akutne povrede. 2011.1-2 APD godi{nje A. karcinome itd. 3. . Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. uklju~uju}i: pneumotoraks. – izvodi manje hirur{ke procedure. 4. Hirur{ke specijalnosti 12 sati . po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja.6. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. 4. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. hematotoraks. C. obrada povr{inskih rana. pokreti fetusa. kolostomiju.

– Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. D. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. 4. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. C. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. 2-3 APD godi{nje A. sigurnost i akreditacija 12 sati. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. C. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate.9. 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. 4. 2-3 APD godi{nje A.8. Kvalitet. 2011. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. 7. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.^etvrtak. D. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. Javno zdravstvo 12 sati. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. B.

5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela. rade}i samostalno. procedure. 5. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta.4 . 5. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. prikupljanje. klini~ki put. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . 7. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta. B. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. 5. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. – svaki specijalizant. D.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora.1. kvaliteta rada i prezentacije. relevantnost i vje{tina prezentiranja. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. C. 5. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. – ocjenjivat }e se sadr`aj. izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . koriste}i standardizirane i objektivne metode. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine.3. 2011. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5.2. 4. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. 5.

4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. 7. Superficijalne gljivi~ne. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih .^etvrtak. a {ta nije. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija. Plu}na embolija. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. 2011.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne. Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . jajnici. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. infekcije. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati. procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia. 4. `eludac. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih .

skrining. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. kriteriji. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. 2011. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. analiza zna~ajnih doga|aja. pulmonalni problemi. torzija. kriti~ka ocjena dokaza. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. dijabetes. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. 12 sati. pretra`ivanje dokaza na Internetu. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati. 12 sati. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. indikatori. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. 7. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. Teme iz neurologije: 12 sati. politike i procedure. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. vaginalni iscjedak. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. prijavljivanje incidenata. sigurnosti i akreditacije. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. 4. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati.

radne terapeute. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. 2011. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. dnevni centri. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. forenzi~koj. 7. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. drugim stru~njacima. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. lije~enje u ku}i. ~lanovima porodice. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. vrijeme za lije~enje pacijenta. medicinske sestre. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. formulisanja hipoteza. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. direktnu superviziju klini~kog rada. dje~ja i adolescentna psihijatrija. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . a odnose se na psihologe. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. kolegama. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. statisti~ke evaluacije. stru~nu politiku. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. dnevne bolnice. eti~kim smjernicama struke.^etvrtak. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. srednjeg i dugog trajanja). alkoholizam i druge ovisnosti. socijalne radnike. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. 4. psihoterapija. forenzi~ka psihijatrija. psihoterapiji. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. liason psihijatriji. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. osoblje s kojim . Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. komunikaciju sa ~lanovima porodice. multidisciplinarnim timom. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. stambeni programi). DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. urgentnoj psihijatriji. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik.

socijalna fobija).) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM). farmakokinetske i farmakodinamske osobine. vikend bolnica. shizofreniformna psihoza. Ad. psiholo{ko-somatskim. 4.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. kao i komorbiditeta. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. njihov odabir. bipolarni i unipolarni. 2011.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. sekundarne i tercijarne za{tite. Ad. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. farmakokinetika. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. educirati u primjeni adekvatne terapije. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. Ad. 2. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 1.A. Ad. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja.1. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. te primjena socioterapijskih. – upravljanja sistemom. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. diferentnim. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji. Ad. – komunikacijske vje{tine. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. – promocija zdravlja. paranoidne psihoze.) Upoznat }e se s klini~kom slikom. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o .) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama.4. Ad. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana.D. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj.3. senilnoj i presenilnoj demenciji.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. shizoafektivna psihoza.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. terapije. sudjeluje u individualnoj. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. grupnoj. preko dijagnosti~kih postupaka. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. vi{eporodi~ne grupne terapije. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija.5. – timski rad. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. 7. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. Ad. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. pani~ni poreme}aj. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel.C. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja.B. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. antipsihotici. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. dnevna bolnica za druge ovisnosti. u trajanju od 3 mjeseca. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju. Ad. sudjeluje u radu terapijske zajednice. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. odabir ovisno i klini~koj slici. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec.2. – etika i propisi. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. porodi~ne terapije. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. fobi~ni poreme}aj. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. distimiju i ciklotomiju. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. tako|er. Uz to }e se.

Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. uklju~uju}i uloge psihologa. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. . nagla{avanje pozitivnih tendencija. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. 2011. – Tretman i rehabilitaciju. 3. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. 7. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. – Ranu intervenciju. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. prihva}anje negativnih osje}aja. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. logopeda. defektologa. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. 4. upotreba nedirektivnog. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. dobivanje i razja{njavanje informacije. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima.^etvrtak. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. Osim navedenog specijalizant bi. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. farmakoterapija. – epidemiolo{kim. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije.

Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. socijalnim radnicima. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. inidikatore mentalnog zdravlja. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. srednjim medicinskim osobljem. te postupke savjetovanja putem telefona. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. 4. intervencije u krizi. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. te koordinacije terapijskim timom. mehanizmi odbrane. upu}ivanje. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. medijima. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). rad s porodicama korisnika. vo|enje slu~aja. otpori i njihove specifi~nosti). rad u antistigma programima i kampanjama. 2011. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. sekundarnoj i tercijarnoj razini. tehnike savjetovanja. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . 7. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. hroni~nih. te prilago|eno mogu}nostima porodice. Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. transer. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. kontratransfer. defektolozima. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. psiholo{kim. upu}ivanje. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. sekundarnom i tercijernom nivou. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. timski rad i vo|enje u timu. socijalnim slu`bama. na~ine pra}enja. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. kontaktu sa drugima i pacijentima. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. iz grupne terapije djece i adolescenata. ukupno 20 sati). Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. {kolskim. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. terapijske postupke. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. lobiranje. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. nevladinim organizacijama. 6. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno.

– provjera znanja.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. psihoaktivne supstance. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. – vo|enje grupe ovisnika. upala plu}a. 2011. kardiologija: zatajivanje srca. 4. upale mozga i mo`danih ovojnica). GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti. plu}na embolija. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. infekcije mokra}nog sistema. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. psiholo{ki. – supervizije povr{inskih. O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. okupacioni terapeuti i sl. kardiopulmonalna resuscitacija. 3. – hitne psihijatrijske intervencije . – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. 4. psiholozi. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. dijebetes. intrakranijalna krvarenja. demencije. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom.^etvrtak. ishemi~na bolest srca. feohromocitom. – provjera znanja. – vlastito iskustvo u grupi. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. vanbolni~ki). . – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti.). konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). 7. epilepti~ki status. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. porodi~ne terapije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. – lije~enje ovisnosti u zajednici. arterijska hipertenzija. Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. – klubovi lije~enih ovisnika. sl. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. hipo i hipertireoza. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. pulmologija: KOBP. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. iznenadna smrt. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. kognitivno bihevioralne terapije. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. sr~ane aritmije. – uvod u vremenski odre|ene. suportivnih psihoterapijskih terapija. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. hematologija: anemije. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. akutni holecistitis. socijalni radnici. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. provjera znanja. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). 2. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. – samostalno. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. akutni pankreatitis. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. leukemije. tumori mozga. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. traume mozga. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. trombocitopenije.

anksiolitici. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. 4. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. 3. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. – osnove forenzi~ke psihijatrije. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. komunikacijskih kanala. antidepresivi. kognitivni). – Upotreba transfera i kontratransfera. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. Strukturalne intervencije.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. – fakultativni programi. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. 2. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. rje{avanje problema `rtvenog jarca. vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. podsistema. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. 5. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). hijerarhije. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. 2011. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. . 7. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. Porodi~na edukacija. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. – Formuliranje fokusa lije~enja. bihevioralni.

te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. 4. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). MR. psiholo{kim. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima). kao i unutar samog medicinskog tima. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. transplantacijskog odjela.). intervencije u krizi. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. 7. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. Tokom 3. – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. lobiranje. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. onkolo{kog odjela. 2011. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb).5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . – teorijske seminare. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). – Odre|ivati tempo terapijskog rada. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. organskim odjelima. prijemnoj slu`bi bolnice. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. 5. {kolskim. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. 4. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. hirur{kog odjela. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. – tretmanu bolesnog djeteta.^etvrtak. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. socijalnim slu`bama. U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. 7. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje.). – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama. SPECT i sl. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. nevladinim organizacijama. 6. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika.). medijima.

– timski rad. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). suicidalnih pona{anja. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. 7. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ortopediju. (m. – upravljanja sistemom. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. reanimacijom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. hematolo{ku onkologiju. – etika i propisi.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. grupne psihoterapije. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. hirurgiju. liaison terapije. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. 4. kontraindikacijama. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. depresivnih stanja. tuma~enjem rezultata. – promocija zdravlja. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. . 2011.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima.ventil. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta.

njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. toaletom bronha. Funkcionalno ispitivanje bubrega. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. izvor neophodnih lijekova). dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. tuma~enje baznih vrednosti hormona. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. dijabetologije i bolesti metabolizma. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. hipoglikemijama. Asistencija u rutinskoj. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija.^etvrtak.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . Tumori u grudnom ko{u. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. imunofenotipizacija. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. plu}a i pleure. 2011. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. citogenetika). eksuflacijom pnematoraksa. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. intrakutanim testiranjima. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. hipoglikemiji. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. cor pulmonale. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. nuspojave. jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. pregled nefrolo{kog bolesnika. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. interpretaciju rezultata. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. 4. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. op}a njega. Nespecifi~ne bolesti bronhija. antipiretska terapija i sl. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. Nuklearna onkologija i hematologija. dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). tromboembolisam. Klini~ki i odeljenski seminari. Urgentna stanja u nefrologiji. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. tumor). prikazi. Pregled pulmolo{kog bolesnika. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. celularnih). Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. hidronefroza. akutnoj hipokalcemiji. Ovladati pretragom urina.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. Asistencija u laparaskopiji. principe i postupak hemodijalize. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. principe imunoflourescencije. 7. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. acidobaznim statusom. pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). enzimskih testova. Respiracijska insuficijencija. fizikalnom terapijom u pulmologiji. agranulocitozama i akutnim leukemijama. dopunske dijagnozne metode i lije~enje).farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). Upoznati tehniku biopsije bubrega. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). terapija kisikom. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. eksuflacije. biopsiju pleure. hemoptoa. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. komisiji za lijekove (1 dan). endotrahealna intubacija. . – etika i propisi.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. – promocija zdravlja. dekompenzacija hplu}nog srca. pleuralne drena`e. ards. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. ARDS. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. krivulja protok-volumen. mehani~ke ventilacije. otrovanja ihalacijom. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. komplianca.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. 2011. dijafragme i medijastinuma. 7. tomografija. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). traheotomija. perkutanu punkciju plu}a. cor pulmonale – bolesti pleure. – upravljanja sistemom. difuzija. trahoetomija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. postupci reanimacije itd. – komunikacijske vje{tine. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. te ostalih manjih zahvata. – timski rad. intubacije. pulmonalna tromboembolija. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. distribucija ventilacije. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. u centru za lijekove (3 dana). kao pleuralne drena`e. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. 4. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. hiperreaktibilnost.5 1 0. pneumotoraks. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. ct plu}a. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. pleure. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije.

Doppler i color Doppler pregledi. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. tumori. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. normalni nalaz. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. tumori). Tehnike izvo|enja pregleda. indikacije. upale. Traumatski. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. indikacije. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. Tehnika snimanja MR. metoda pregleda. dojke. Folije za skra}enje ekspozicije. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). snimak facijalnog masiva. CT orbite. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. metode pregleda. normalni nalaz. testisa. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. patologija diska. subokcipitalna mijelografija. tumori. indikacije. Lumbalna radiokulografija. v. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). 7. patologija korijena. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. Princip rada rendgenskog ure|aja. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. metoda izvo|enja. tumori. tumori. snimak piramida po Stenversu. retroperitoneumskog prostora. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. pankreasa. Descendentna mijeloradikulografija. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e.v. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. biligrafije). trauma. tumori. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. mokra}ne be{ike i prostate. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. v. metoda izvo|enja. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. i. tumorskih krvnih sudova. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Vrste rendgenskog ure|aja. Emboilizacija: u cilju hemostaze. metode pregleda. Cerebralna angiografija (indikacije. Rendgenski film. malformacije. Artefakti na rendgenskom filmu. tumori. tuma~enje snimaka. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. utuerusa i jajovoda. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. PET (Positron Emission Tomography). Standardni presjeci CT lobanje. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. prednosti i manjkavosti. endarteritisi. opti~kih kanala. Automatske tamne komore. ST abdomena i karlice. Nefrostomija PTC. malformacije vaskulitis. indikacije. uretera. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. . Rad u tamnoj komori. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. paratiroidne `lijezde. anomalije. upale. upalni i degenerativni procesi. indikacije. lumbalna radikulografija. upalni. Funkcionalna analiza mozga. prednosti i manjkavosti. upale. metode pregleda. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). CT hipofize. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. normalni nalaz. upale. ilija~na. MRI (Magnetic Resonance Imaging). Kasete. normalni nalaz. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. CT mozga. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. normalni nalaz. CT. ovarijuma. CT farinksa. `u~ne kesice i `u~nih puteva. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. metode pregleda. vertebralna angiografija/Seldinger. 2011. Ure|aji za ehografiju. tumori. urinarnog trakta. snimak baze lobanje. tuma~enje snimaka. indikacije. {titne `ljezde. prostate. trauma. CT paranazalnih {upljina. Dilatacije: jednjak. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. trauma. uterusa i dojke. CT piramida. aneurizme. tumora ko{tano-zglobnog sistema. CT larinksa. upale. indikacije. Dijelovi rendgenskog ure|aja. hidrocefalus. metode izvo|enja. Radiografski proces. Teleradiologija. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. varikokela. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom.^etvrtak. embolizacija). punkcione evakuacije. Tehnika snimanja. indikacije i tehnika pregleda. MR i DSA. indikacije. tumori. snimak mastoida po Schulleru. tumori). SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). Drena`e: bilijarnog trakta. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. metode pregleda. renalna. Sportske ozljede. urografija. tumori. spinalna angiografija (a. tumori. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. jajnika. endokrinolo{ke bolesti. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. anomalije. Svojstva rendgenskog zra~enja. upale. anomalije. koronarna. karotidna angiografija/punkciona. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. A-V malformacija i fistula. snimak orbita. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. metode pregleda. karotidna angiografija/Seldinger. malformacije. trauma. Angiodinografija. upalni procesi. podru~je primjene. degenerativni i tumorski procesi. indikacije. metoda izvo|enja. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. abdomenskog prostora. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. zglobova.v. a. Ascendentna mijeloradikulografija. podru~je primjene. adhezivne promjene. 4. CT `lijezda slinovnica. Upalni i tumorski procesi. tumori. Arhiviranje digitalnih snimaka. cervikalna mijelografija. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. indikacije. lumbalna mijelografija. anomalije. MR prikaz aorte. Indikacija za MR srca. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju.

izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja.v. snimak stopala iz 2 pravca. metode izvo|enja. kardiovaskularni sistem. kuka. trauma. izvo|enje i-v. 2011. duodenuma. snimci mandibule/telo i grane. Angiokardiografija. retrogradna pijelografija. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. spazmi. Nativan snimak trbuha. upale. snimci temporo-andibularnih globova. Digitalna suptrakciona angiografija. Peroralna holecistografija. Dijagnosti~ki pneumotoraks. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. Mikciona cistouretrografija. Ultrazvu~ni pregled abdomena. ERCP. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. 7. kuka. snimci sarkoilija~nih zglobova. upale. profilna. snimak karlice. snimak mastoida po Schulleru. venografija i flebografija. sko~nog. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. Perkurtana holangiografija. degenerativni procesi. CT kralje{nice. Splenoportografija. anterogradna pijelografija. izvo|enje selektivne renalne angiografije. snimak sternuma. aorte i plu}ne arterije. snimak nosne kosti iz profila. Razumijevanje indikacija. irigoskopija. indikacije. tumori. bolesti bijele supstance. ru~ja. infuzijska ili intravenska urografija. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. degenerativni procesi. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. a. snimak baze lobanje.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. snimak piramida po Stenversu. tumori. artrografije. lakta. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. trauma. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. Bronfografija. anomalije. Koronarografija. koljena. Periferna angiografija. upale. snimak facijalnog masiva. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. pregled gastroduodenuma. tuma~enje nalaza. aneurizme. Aortografija. snimak zigomati~ne kosti. Pneumomedijastinum. izvo|enje policistografije. Selektivne i superselektivne angiografije. Radiografija plu}a: P-A. snimci dugih kostiju. ciljani snimak turskog sedla. Kavografija. Radioskopija srca. snimci zglobova/ramena. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. indikacije. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. tankog i debelog crijeva. Tvrdozra~na tehnika snimanja. infuzijske urografije. Mjerenje veli~ine srca i aorte. snimak paranazalnih {upljina. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. malformacije. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. snimak lobanje po Taunu. degenerativni procesi. fistulografije. Pneumoangiografija. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. normalni nalaz. komplikacija i nuspojava radioterapije. Ultrazvu~ni pregled kukova. indikacija. `eluca. izvo|enje aortorenovazografije. snimak orbite s lica i profila. Limfografija. okluzivne bolesti. metode pregleda. Tomografija plu}a i medijastinuma. ciljani snimak navikularne kosti. metode pregleda. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. anomalije. 4. koljena. tumori. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . snimak {aka. CT mijelografija. lordoti~nom polo`aju. Indikacije za MR.

hemoterapiji. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. O{te}enje DNA. Imaging orjentisana na proces (bolest). Proliferacija. provjera. Odre|ivanje ciljnog volumena. Tipovi studija. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. Europska legislative. Krivulja pre`ivljavanja }elija. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. CTV. Provodi suportivnu njegu. 4. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. Mikrotron. Molekularna onkologija. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. genska terapija. Brahiterapiski sistemi. Specifikacija ciljnih volumena. LET. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. validnost. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. Radioizotopi. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. Dizajn studija. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. Hereditarni tumori. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora.5 0. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. . – promocija zdravlja. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. Fizika. senzitivnost. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. migracija stadija. Transdukcija signala. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. }elijska smrt. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju.5 0. Hirur{kom lije~enju. Kako pisati. Ciklotron. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. Specijalne tehnike (stereotaksija). skriningu. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija.5 0. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. Faktori mjerenja iradijacije. radijacijski modaliteti. 7.5 0. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. preliminarni rezultati.^etvrtak. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. Efekat oksigena. Principi conformal radioterapije i IMRT. Testovi signifikantnosti. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. 2011. Popravak radijacionih o{te}enja. – timski rad. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke.7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. Izvr{i procjenu prognoze bolesti. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. Trodimenzionalno planiranje. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost.faktori mjerenja tkivne iradijacije. Predvi|anje potreba u radioterapiji. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. Utvrdi. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. snaga (power). Distribucija apsorbovanja doze. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. Brahiterapija. Linearni accelerator.5 Broj 17 – Strana 99 0. Interpretacija i analiza. Virtualna i CT simulacija. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Specijalni kolimacijski sistem. kao i kombinovanom lije~enju. Prevenciji. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Odgovor tumora na iradijaciju. procedure i tehnologija. Citostatska terapija i iradijacija. Djelovanje na }eliju. PTV i ICRU 62. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije.5 0. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. Ekvivalentna doza. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. Frakcioniranje doze u vremenu. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. Prediktivni eseji. Krivulje pre`ivljenja. Sistemi normalnih tkiva. Radioaktivni raspad.5 0. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji. Sistemi solidnih tumora i leukemija. defini{e cilj tretmana. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. tretman. Genetika malignih tumora. Telekobalt aparat. radiosenzibilizatora i radioprotektora. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). Pilot studije. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. Metaanalize. Imaging napreci i razvoj. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. Rizik indukcije sekundarnih tumora. – komunikacijske vje{tine. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). [ta je evidence based u radioprotekciji. GTV. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu.

Opstrukcije. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. Usnu {upljinu. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. Jetra i pancreas. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. 2011.3. komuniciranje. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona . Total skin iradijacija. Mezoteliom. Mikrocelularni karcinom. Orofarings. Krvarenje. 4. imunohistolo{kih. Anus.1. upravljanje resursima) 3. Testis/neseminomski tumori. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. vo|enje. Testis/seminom. Vulvu. Uretra. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. @eludac.1. Metode pla}anja. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih.3. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Mokra}ni mjehur. organizovanje. Non-Hodgkin limfomi. Leukemije. Bubreg. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. 4. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. Timomi i/ili medijastinalni tumori. Finansiranje zdravstvene za{tite.5. Kompresija ki~mene mo`dine. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. Bilijarni trakt. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad. Posebno mjesto zauzima 3. Uvodni dio . Tanko crijevo. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. Kolon/ rectum. Mo`dane metastaze. citolo{kih dijagnosti~kih procedura. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Nazofarings. Sindrom gornje {uplje vene. Penis. SOCIJALNA MEDICINA. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks.6. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije.3. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. Vaginu. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. Hipofarings. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Ureter. hemoterapijskim protokolima.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. Ovarij i falopijeve tube.2. PCA. Total body iradijacija. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. 7. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4.7. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. Endometrijum. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata.4.2. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3.

crijevnih zaraza. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. planiranje i ispitivanje ishrane. Bolnica 1 mjesec. cilj i predmet mjerenja. sistem odlu~ivanja. zna~aj tehnologije za zdravstvo. masovna nezarazna oboljenja. PROMOCIJA ZDRAVLJA . zdravstvena potro{nja. metode procjene.^etvrtak. efikasnost. bolni~ki sistem. mjerenje zdravstvenog stanja. zdravstveni informacioni sistem. karakteristike ishrane i uhranjenosti. – upravljanja sistemom. ekonomi~nost. analiti~ki i eksperimentalni. 8. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.multidisciplinarni pristup. 4. determinante zahtijeva. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. komunalna higijena. potrebe i njihovo mjerenje. karakteristike stanja. klasifikacioni sistemi. klasifikacioni sistemi. deskriptivni. 2. – promocija zdravlja.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. zdravstveno zakonodavstvo. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. analiza vremenskih serija. – Priprema. najva`nije tehnike istra`ivanja. procjena zdravstvene tehnologije. – etika i propisi. korisnik i njegova uloga. sistem primarne zdravstvene za{tite.3. 2011. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. nau~nostru~na literatura. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. 7. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. analize sistema. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . pojam zdravlja i njegove za{tite. zdravstveno stanje stanovni{tvo. organizacija djelatnosti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. itd. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. tehnologije planiranja. sanitacija sredine. mentalna oboljenja. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. karakteristike zarazne bolesti . buka. primarna zdravstvena za{tita. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. reumatizam. vi{estruka linearna regresija i korelacija. HIGIJENA: ekologija. kori{}enje zdravstvene za{tite. kardiovaskularne bolesti. evidencija i dokumentacija. kontrola kvaliteta. funkcionalne karakteristike sistema. oblici pona{anja i njihovo formiranje. ostali nivoi zdravstvene za{tite. 6. – timski rad. deetatizacija i decentralizacija. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. organizacione strukture. pisanje stru~ne publikacije. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. {kolska sredina. RUKOVO\ENJE. zakoni. voda. dom zdravlja. STATISTIKA: biostatistika. razlike u odnosu na druge sektore. ekologija rada. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. osnovne klasifikacije. 3. 4. indikatori. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. atmosfera. zdravstveno vaspitanje . 4. 5. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. unapre|enje zdravlja djece i omladine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. zakonski propisi i sanitarna kontrola. kontrolni mehanizmi. kontrola zdravstvene potro{nje. faktori rizika. ustanova za pred{kolski uzrast. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. Dom zdravlja 1 mjesec. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. analiza odlu~ivanja . odnosno specijalnosti: 1. higijena sela i privremenih naselja. modeli za predvi|anje. njihova primjena i evaluacija. nabavka opreme. baze podataka. – komunikacijske vje{tine. higijena naselja i urbanizam. izrada plana. finansiranje zdravstvene za{tite.drvo odlu~ivanja. izvori podataka i njihova vrijednost. 7. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. zdravstveno vaspitni programi. pravilnici i uputstva. deskriptivna statistika. razvoj zdravstvene za{tite. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. rak.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. ishrana.

makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. otrovnih gljiva. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. te odje}e i obu}e. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. – upravljanja sistemom. Zakona o krivi~nom postupku BiH. anorganskih kiselina. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama. – etika i propisi. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. jetki otrovi. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. 2011. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. identifikacijama u ratnim okolnostima. cijanidi. ovisnost o drogama i doping. ~edomorstvo. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija .Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. protupravni prekid trudno}e. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. sudbinom otrova u tijelu. deterd`enata. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. metaloida. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. fizikalne ozljede. psihi~ke ozljede. prometnih nesre}a. 7.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. organskih kiselina. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH.5 mjeseci 1. – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. silovanja. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. pesticida medikamenata. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. asfikti~ke ozljede. – promocija zdravlja. nutritivne ozljede. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. alkohola. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. Krivi~nog zakona Federacije BiH. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. na~in utvr|ivanja trovanja. baza. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. krivi~na odgovornost ljekara. otrovnih `ivotinja. na~ina pregleda osoba. nitrata i nitrita. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. toksi~nih metala. organskih otapala.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. – komunikacijske vje{tine. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid.

transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. vrste. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije . biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. krioprecipitat. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. klini~ka slika.krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. crushsindroma. opeklina. laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. klini~ka slika i terapija . albumini. trombocita) . Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija. 7. propisi. 4. na~in uzimanja krvi i nuspojave. – timski rad. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. smrzlina itd. Autoimune bolesti. – promocija zdravlja. Etiologija. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica . – etika i propisi. Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. Krvarenja: etiologija. imunoglobulini. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. leukocita. mikrobiolo{ki. rok upotrebe. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje. Transfuzijska medicina u . TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. svje`e smrznuta plazma. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija.transfuzijski testovi u dijagnozi. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama . na~in ~uvanja. Etiologija.5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. trombociti.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni.^etvrtak. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka .odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje. 2011. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije .

2011. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. te u hematolo{kom. 7.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. kemotaksa. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. 4. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. APTV. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu.

antidepresivima. – timski rad. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. korozivima. – etika i propisi. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. – upravljanja sistemom. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. dijagnostiku. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. 7. – promocija zdravlja. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. gljivama. plinovima. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. opioidima. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. kontraindikacije. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. alkoholom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. digoksinom.^etvrtak. cijanidima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena .komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). etiologiju. antikolinergicima. benzodijazepinima. paracetamolom. irigaciju crijeva. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. dekontaminaciju ko`e i oka. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. beta blokatorima. 2011. blokatorima kalcijevih kanala. inhibitorima MAO. kolegama i ostalim stru~njacima . – komunikacijske vje{tine. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. salicilatima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. njegovoj porodici. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. nuspojave. stavove drugih kolega. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba.

kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. indikacije. 7. indikacije. kuka. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. 4. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. hematurije. prsnoga ko{a. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. komplikacije. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju.glave. trbuha. zdjelice. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. ki~me. toplinskih gr~eva. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. `u~nog mjehura. infekcija urinarnog sistema. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . dijagnostiku. kontraindikacije i nuspojave. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. akutnog glomerulonefritisa. indikacije.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. zbrinjavanju. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. nefrolitijaze. 2011. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope.

varicele. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma.^etvrtak. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. uslijed ozljeda ili bolesti. rozeola. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. 2011. kandidijaza. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. sepse. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija. 7. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. skabijes. pitirijaza. razjasniti komplikacije. pneumonije. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. ospice. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. 4. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije .laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom.

hormonalne injekcije. pra}enje arterijskog tlaka. prsnog ko{a.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije . kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . unutarnja jugularna vena.mozga. koitus interuptus.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. 2011. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora. poreme}aja acidobazne ravnote`e. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. 7. diferencijalnu dijagnozu. hidroelektrolitskih poreme}aja. analgetika. patofiziologiju. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde. oralne kontraceptive. pra}enje SV pritiska. klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. na~ine ventilacije.`u~ni mjehur. kondoma. distociju.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. kontraindikacije i doze iv. neuobi~ajene prezentacije. pra}enje adekvatnosti ventilacije. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. rupturu plodovih ovojnica prije termina. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija.monitoring EKG-a. prijevremeni porod. vi{eplodni porod. opekotina. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . fetalni distres. zaostali dijelovi. torakalne i lumbalne ki~me.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. aorta. vratne. distociju. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. prolaps pupkovine. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. endometritis i mastitis. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. dijafragme. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . abdomena. inverziju uterusa. intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. znakove. 4. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . prsnog ko{a. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . sedativa i mi{i}nih relaksansa. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda.

i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece . klini~ku sliku. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta . 2011. epilepsijom. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije.mo`dani udar.^etvrtak. neuromuskularnim poreme}ajima. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. 7. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije. TIA.manuelne metode. 4. subduralni i epiduralni hematom. njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. subarahnoidalni. glavoboljama. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu.cervikalni. postavljanje oro.

7. zrakom i vodenim putom . udar groma. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. labirintitis. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. epiglotitis. 4. uha. odre|ivanje stepena hitnosti.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. mastoiditis. op}e pothla|ivanje. `drijela. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . laringitis. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . faringitis. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. elektri~ni udar. utapanje. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. otitis. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom.pacijenti i rodbina pacijenata.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. komunikacija u kriznim situacijama. nosa. vrata. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. majke i posteljice opisati uzroke. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima . indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. 2011. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. komunikacija unutar i izme|u timova. sinusitis.

raspolo`enje.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. ordiniranje terapije. indikacije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.^etvrtak. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. sedativa/hipnotika. – upravljanja sistemom. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. biopsija nativnih bubrega. postavljanje centralnih linija za dijalizu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. medikalno lije~enje hipertenzije. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . hirur{ko lije~enje hipertenzije. nativni bubrezi. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. 7. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. obrada bolesnika. prevencija ostalih komplikacija itd.). DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . trankvilizatora. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. – promocija zdravlja. – timski rad. te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. radiologiju i radioteraoiju. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. anksioznost. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. 4. vaskularni pristup itd. somatoformne. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. ultrazvuk grafta itd.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. sekundarni hiperparatireodizam. 2011. izvo|enje testova. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova.

slezena itd. medijalna laparotomija. mrvljenje kamenca u ureteru. Namje{tanje bolesnika za ESWL.cistostomija. endoskopija. 4. endoskopske tehnike. invinalna itd. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. reponiranje parafimoza. medijalna laparotomija.) Vje{tine: lumbotomija. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. ostali abdominalni zahvati . 2011. lumbotomija. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. mrvljenje kamenca u mjehuru. donor i donorska nefrektomija. resekcija `eluca. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. odabir davatelja u porodici.pankreas. primalac bubre`nog transplantata. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. Endourologija u djeteta. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. perkutanih zahvata. 7. obrada – postupak i terapija (kolika. cistofix . resekcija kolona. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. grading. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. limfadenktomija (retroperitonealna. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. vaskularni pristupi za dijalizu. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . donja medijalna incizija. limfadenktomija (retroperitonealna. TUR mjehura. ordiniranje terapije itd. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. fiksacija testisa. radikalna orhidektomija. orhidektomija. lokalna. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. "{evron" incizija. resekcija crijeva. prostate. ureteroskopija. uretre. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. parafimoza. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. operacijska terapija. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. ingvinalna kila. donja medijalna incizija. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. te manji hirur{ki zahvat.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti.kateterizacije. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. radikalna orhidektomija. bu`iranje uretre. "{evron" incizija. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. retencija. koncepcija mo`dane smrti. ingvinalna itd. perkutana nefrostomija. Priprema za operativni zahvat. detamponada mjehura.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. evaluacija. Postavljanje proteza. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. perkutana drena`a apscesa itd. hidronefroza. anus praeter. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. refluks. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. anurija itd. akutni skrotum. hernija. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. lokalna. asistiranje prilikom operativnih zahvata. hidrokela. Hirur{ki zahvati kriptorhizam. staging. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. TUR mjehura.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. dijaliza i transplantacija. intravenskih linija. orhidektomija. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. uretre. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. hematurija. trauma. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. incizije kod ureterolitotomija. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. prostate.

Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 .3. 7. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. skleroza vrata mjehura. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . ekosistem. medicinska statistika i informatika). pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. – etika i propisi. Osnovne karakteristike populacije. Sanitarna mikrobiologija 4. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije. bioprodukcija. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. kancerogeni i reprodukcijski). Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa.) – varikokela . tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op.2. socijalna medicina.osnovna teorijska nastava 2. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. Zdravstveni podsistemi. ekologija. 4. zakoni i njihova interpretacija). Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.1. biocenoza. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. biogenohemijski ciklus. Biotski sistem. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. Prioritetni ekolo{ki problemi. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. TUR prostate. programiranja i evaluacije. Zdravstveni sistemi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. ekolo{ki spektar specijesa. – upravljanja sistemom. tipi~ne incizije. Uvodni dio . tehnike planiranja. – promocija zdravlja.. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. Ekolo{ki pristup zdravlju. uretrotomiji. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. Osnovna svojstva biocenoze. toksi~ni. Zakonodavstvo u za{titi okoline. mutageni. faktori razvoja populacije. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. kreiranje artriovenske fistule. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. pra}enje bolesnika nakon transplantacije. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. – timski rad. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni.. Analiza sistema. razmjena energije u ekosistemima. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. – komunikacijske vje{tine. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. kvalitetni i sigurni. lumbotomija. vode i vazduha. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. potkovi~asti bubreg.^etvrtak. medicina rada. hemijskoj i socijalnoj sredini. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. kreiranje vaskularnih pristupa. striktura uretre. Ekolo{ki faktori. biosfera. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd.4. 4. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. interna. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. uticaj ~ovjeka na ekosistem. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 2011. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. Ciklusi materija. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. biotski potencijal.

rad u malim grupama. Ku}ne. Postupci prevencije i eliminacije buke. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. Odnos naselja i biosfere. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. Odr`avanje naselja. radionica. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. restorani.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Re`im nastave. Sanacija naselja. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. automatizacija. Buka (analiza buke u okolini. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. 2011. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. Grijanje i provjetravanje u~ionica. Van{kolske ustanove za rekreaciju. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. pomorski i rije~ni saobra}aj. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. objekti dru{tvene prehrane. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. interpretacija rezultata. u~e{}e u medijskim programima). vrti}i. Sanitarna tehnika i projektovanje. Za{titna sredstva. Fizikalni faktori radne okoline. Li~na za{titna sredstva. Higijena saobra}aja. Vrste zra~enja. urbanisti~ke i regulacione planove. Postoje}i sistemi prikupljanja. Izvori zra~enja u medicini. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. kampovi. hermetizacija. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. Promet kao izvor buke i vibracija. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. naftaleni. maksimalno dopu{tene vrijednosti. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). rasprava. maksimalno dopu{tene razine buke. odre|ivanje koncentracije. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. Principi zdravog stanovanja. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. kolektivna osobna za{tita). Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. O{te}enje sluha. Halogenizirani bifenili. povoljni termalni standardi. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. raspodjela ~estica po veli~ini. Mikotoksini. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. U sklopu prostornog planiranja naselja. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. parlaonica. Urbanizacija i evolucija gradova. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. Hemijski faktori radne okoline. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. ventilacija. Za{tita od {tetnika. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Dispozicija radioaktivnog otpada. Izvori kontaminacije. Hroni~no i kumulativno djelovanje. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. na~in {irenja. Metode mjerenja. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Odr`avanje ~isto}e u {koli. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Orijentacija stambenih zgrada. Zaga|enje zraka. sistemski u~inci. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. one~i{}enjima atmosfere. tribina. toksi~ni metali i nemetali. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Maksimalno dopu{tene ekspozicije. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Biorazgradivost organskih tvari. Dezinfekcija otpadnih voda. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. Sanitarni trakt. 7. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. To se vr{i kroz prostorne. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. [kolske prostorije. odre|ivanje respirabilne frakcije. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Sanitacija hrane. za{tita na strojevima). Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Sni`en atmosferski pritisak. Genetski u~inci metode za{tite. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Izvori buke i vibracija. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. kolektivna i osobna za{tita). uzimanje uzoraka aerosola. Specijalni razredi i {kole. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. Antibiotici i hormoni u hrani. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. Migranti iz ambala`nog materijala. Izvori. Higijena stanovanja. segregacija. Planiranje naselja. lokacija naselja. vazdu{ni. Prehrana i zdravlje. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. Drumski. Osvjetljenje (mjerenje. obdani{ta. kontrola rukovalaca hranom. kolektivna i osobna za{tita). Principi autopurifikacije. Klimatski faktori (klima. dibenzoksini i sli~ni produkti. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. Osnovne karakteristike otpadnih voda. tehni~ke metode suzbijanja. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. oporavak i odmor u~enika. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. Zakonodavstvo. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. Zakonodavstvo i standardi. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. regulisanje termi~kih razlika). Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. vr{nja~ka edukacija. Atmosferski pritisak. Pre~i{}avanje otpadnih voda. Monitoring. Akutni i . Metode ocjene ekspozicije. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Urbanisti~ki planovi. Plinovi i pare (klasifikacija. Vrste gradskih naselja (zoniranje). Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. Principi suzbijanja {tetnosti. Vrste i klasifikacija. Izvori. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. temperatura i vla`nost vazduha. Specifikacija grupa: pesticidi. `eljezni~ki. [kolski namje{taj i u~ila. Zaga|enje vodotokova. kretanje vazduha. kvarenje namirnica. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. 4. Mjere za unapre|ivanje ishrane. Osnovne karakteristike. porijeklo. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. Lokacija {kolske zgrade. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. intervju. Pred{kolske ustanove: jaslice. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. pekare. Ku}ne. Lokacija stana u prirodi i naselju. osobna za{tita). Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. supstitucija.

a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Topografske katastrofe. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Hospitalizam. Sanitarni nadzor vode za pi}e. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje.upravljanja u zdravstvu. Eksplozije i po`ari. Evaluacija i interpretacija rezultata. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. Samostalna i timska obrada podataka. 4. Osnovni principi menad`menta . ustanovama i institucijama. Vodovodni sistemi. Potrebne koli~ine vode. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. Osnovi hidromikrobiologije. urbane ekologije. Prakti~an rad uz komunalnog. Principi odstranjivanja. Laboratorijsko ispitivanje vode. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. evolucije i gradova. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. Svla~ionica i garderoba. Zakonodavstvo. eliminacije i eradikacije bolesti. Standardne pretrage. Rudarske i prometne katastrofe. transmitornih zaraznih bolesti. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. Metodologija i svrha planiranja. Metode revalorizacije prostora. osvetljenost. radne akcije. zavodi. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. Planiranje i vrste bolnica. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Fizi~ka. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. Sanitarnobolni~ki servis. Komunalna. Organizacija zdravstvene za{tite. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. Zna~aj i razvoj bolnica. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Zdravlje pojedinca i zajednice. Sportskih terena.^etvrtak. aerozaga|enje). Tehnika rada komunalne. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. private zdravstvene ustanove i sl. Lokalna inspekcija vodnih objekata. Skrining u detekciji bolesti. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. Bazena. Rekvizita. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. Izgradnja bolnica. Tektonske katastrofe. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. buka i vibracija. Fizikalna analiza vode. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. Voda u organizmu. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. zapra{enost. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. zdravstvene stanice. Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. 7. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Informacioni sistemi u zdravstvu. Interpretacija rezultata. Lociranje i mjerenje zaga|enja. maksimalne misije i emisije. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Osnovni analiti~ki postupci. Medicinska etika. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. Zakonska regulativa. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Procjenjivanje kvaliteta vode.). prirodnih urbanih sredina. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. Meteorolo{ke katastrofe. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Za{tita vode u prirodi. i programiranja zdravstvene za{tite. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Vulkanske erupcije. Specijalni postupci kondicioniranja. 2011. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Zone sanitarne za{tite. Uzro~nosti u epidemiologiji. sezonska gradili{ta. respiratornih. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. Mikrobiolo{ka analiza vode. Voda kao epidemiolo{ki faktor. Vodoopskrbni objekti. jonizacija. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. kao upravne slu`be. Planiranje i prikupljanje podataka. Zdravstvena za{tita. Higijenski zahtjevi. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Sanitarnog ~vora. i zdravstvenih organizacija. Kvalitet vode za pi}e. Ocjena one~i{}enja zraka. Pra}enje kvaliteta zraka. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. masovni skupovi). ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti.

dinami~ki registrati kretnji donje vilice. podjela. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob . interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. fizi~ke karakteristike). hladna obrada legura. elastomeri). govor) – Referentni polo`aji donje vilice .fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase . funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije .fiziolo{ko mirovanje. – upravljanja sistemom. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata.mobilna protetika Klini~ki rad . evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . 4.Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. elasti~nost i plasti~nost kristala. – timski rad. viskoznost.sastav. kondenzacioni i adicioni silikoni. gips za otiske. potrebna svojstva. sre|eni ~vrsti rastvori. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – komunikacijske vje{tine.svojstva. karakteristike i obrada metala i legura . voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza.hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi . STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . cink oksid .podjela. namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. 7. zamor materijala) .elastomeri (polisulfidi. GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem.neuromi{i}na povratna sprega. podjela.stati~ki registrat protruzije.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule. termi~ka obrada odlivka. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice . podjela i struktura nervnog sistema. indikacije i plan okluzalne terapije.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj. registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule. viskoelasti~nost. biomehani~ka uloga parodoncijuma. periferna kontrola vili~nih kretnji. a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati. legure (razlozi legiranja.mobilna protetika Laboratorijski rad . bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa .mehani~ka svojstva. 2011. centralna relacija. anatomske strukture. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. boja – Neelasti~ni otisni materijali . otisni voskovi. vatrostalne mase za lemljenje – Struktura.smjernice za protetsku terapiju 2. vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom.definicija. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole.klasifikacija.fiksna protetika Klini~ki rad . mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa.zglobno vo|enje. termoplasti~ne mase. – promocija zdravlja.selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija . gutanje. gips (podjela. dobijanje dentalnih gipseva. voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela .zahtjevi za vatrostalne mase. dijagram stanja. izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . centralna regulacija vili~nih kretnji. ~vrsti rastvori.op}e karakteristike. – etika i propisi. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. cementi. kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova. intermetalna jedinjenja.metali (svojstva i struktura). centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori . pona{anje materijala pod dejstvom toplote. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. postupak rada sa dentalnim gipsevima.istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija .eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali . PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . ciljevi. okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad . konsultacije sa drugim klinikama. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom.funkcijske kretnje (`vakanje.

izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . pomo}u valkofove kuglice. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. zahtjevi za kerami~ke materijale. plan terapije i prognoza . odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. ostvarivanje stabilnosti proteze. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. adhezija i kohezija.pojam. `ice. glas-jonomer cementi modifikovani smolama. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati. vezivanje za zubna tkiva). 7. glas-jonomer cementi. legure titana.^etvrtak. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. sastav. dezinfekcija.principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. obilje`avanje modela. genotoksi~nost. legure za parcijalne proteze. op}i i poseban plan terapije. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . opis obraznog luka. odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. 4. mehani~ke karakteristike. dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. obilje`avanje granica individualne ka{ike. cementi na bazi smola. postupak uzimanja antomskog otiska. nepravilnosti na kostima vilica. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. povr{ine. karakteristike cementnih materijala (konzistencija. zahtjevi za dentalne legure.ucrtavanje granica. debljina cementnog filma. u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). fizi~ka i mehani~ka svojstva. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. rad sa obraznim lukom. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. polo`aj prednjih zuba i govor. posljedice gre{aka u centralnoj . ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. principi statike). uzimanje definitivnog otiska. nemetali za implantate.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja.adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja). materijali za pjeskarenje. kinematski.keramika u stomatologiji. rezidualni monomer. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . alergijski efekti stomatolo{kih materijala).prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. srebro-paladijum legure. estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja.zahtjevi za materijale za bazu proteze. biokompatibilnost. biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji .principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. modifikovani ZOE cementi. funkcije. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima. porcelanski zubi – Cementi . oblika i boje). metali za implantate (titan. plazmirani titan). specijalna dodatna ispitivanja. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. viskoznost pljuva~ke. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. podjela. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a.klasifikacija i primjena. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. kerami~ke nadoknade.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. gutanjem). veli~ina. vo|enjem mandibule. biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala. klini~ki pregled. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . dijelovi. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure .anatomski otisak (izbor ka{ike. metal-kerami~ke nadoknade. interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura.proba u ustima. mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. hladnopolimeriziraju}i akrilati. legure zlata. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . bioadhezivnost. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . boja). registracija sagitalnih kondilnih putanja. cinkoksid-eugenol cementi. veza keramike i materijala.anamneza. ma{inski obradiva keramika. rastvorljivost.standardni.klasifikacije. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk . cink-fosfat cement. polikarboksilatni cementi. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni.priprema modela. preklop prednjih zuba).pretprotetska hirurgija.priprema definitivnih radnih modela. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. spontanim dovo|enjem mandibule. palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba . podjela. priprema modela. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska. legure za metal -keramiku. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. izbor bo~nih zuba (oblik. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. dentalni ~elici. toplopolimeriziraju}i akrilati. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. 2011. klasifikacija materijala za implantate. mehanizam o~vr{}avanja. postupak izrade Otisci bezubih vilica . registracija lateralnih kondilnih putanja. pomo}u izgovora pojedinih glasova.

odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru. rezilijencija sluznice. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije .uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . kontrolni pregledi. OMO. 2011. smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza . frezovanje u stomatolo{koj protetici. sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . redukovane parcijalne proteze. prelazna ili interim proteza. specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). podjela ate~mena. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. vo|enje nadoknade. reparatura zuba. izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila.put uno{enja proteze. indikacije i kontraindikacije.definicija i podjela. postupak dizajniranja metalnog skeleta). 7. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. izrada mobilnog dijela nadoknade). elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja). elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama.izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene.korekture. princip rada sa dentalnim paralelometrom. elementi parcijalne skeletirane proteze.supradentalne parcijalne proteze.suptotalna krezubost i suptotalne proteze. podjela suptotalne krezubosti. – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. dentalni dio proteze. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. napadna ta~ka sile. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza . biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba.dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . retencija parcijalne proteze sa konus krunama. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . 4.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. bezuba polja. klini~ka slika.djelovanje sila.op}e karakteristike ate~mena. kliza~i.definicija i osnovni pojmovi. trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza . profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . jednostrane parcijalne proteze. principi planiranja PSP na ate~menima. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima). preno{enje modela u artikulator. izrada mobilnog dijela. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza . oblici parcijalnih proteza. specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. swing-lock parcijalne proteze. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). dentalni prenos okluzalnih optere}enja. funkcija konus kruna). estetski zahtjevi. uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze. dvodjelne parcijalne proteze. odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba. reze i zavrtnji.dvostruke konus krune (oblik. analiza postoje}e okluzije. podjela. pre~ke. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze.). smjer djelovanja sila.pojam. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. kriterijumi za procjenu bezubih grebena.Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. pona{anje tegmenta na dejstvo sila.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. na osnovu trenja materijala. prednosti i nedostaci. podjela parcijalnih proteza. na osnovu mehani~kog spajanja. indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. tehnika ubrizgavanja. principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. tehnika topljenja. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. ekvator zuba. otisak. kosa ravan).. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza . indikacije i kontraindikacije. parcijalne proteze na implantatima.privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. definicija. dvostruke teleskop krune (oblici.u artikulatoru (izbor artikulatora. intermitentne sile.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja. razdvojive parcijalne proteze. fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze.. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . djelovi dentalnih paralelometara.op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). parodontalna rezistencija i insuficijencija. . osnovni polo`aji modela u paralelometru. pokretljivost zuba (fiziolo{ka.alveolarni nastavak gornje i donje vilice. dugmi~asta sidra.indikacije. put pomjeranja proteze. statika slobodnog sedla. op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. parcijalne fleksibilne proteze. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule).reparatura baze. relaciji. trajanje sile.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze . zglobovi.intenzitet sile. pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. patolo{ka). planiranje PSP u paralelometru. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben . veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima . nagrizna proteza. kontraindikacije.

kerami~ki inlay i onlay (indikacije. me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. medicinska i stomatolo{ka anamneza. odre|ivanje boje zuba. generalni. evaluacija hirur{ke terapije. produ`enje klini~ke krune. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. izlijevanje otiska. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . mehani~ki. nedostaci.identifikacija pacijentovih potreba. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. dostupni materijali i tehnika. polisulfidi. preparacija zuba. kontraindikacije. dijagnosti~ki modeli i plan terapije.indikacije. izlivanje modela od vatrostalne mase. predaja parcijalne proteze.kontrola infekcije. ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. kombinovani otisak. preparacija koronarnog dijela. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. definitivni okluzalni tretman). postavljanje obraznog luka. patogeneza. predgrijavanje i grijanje. izbor def. status zuba. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. diferencijalna dijagnoza.uzimanje otisaka za studijske modele.planiranje tretmana. kontrola salivacije. nedostaci. prva (A) klini~ka faza. klini~ke procedure. veli~ina. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). pra}enje stanja.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. materijali za otiske (elasti~ni materijali. ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. artikulacija. Principi preparacije zuba . okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . kontraindikacije. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. okluzalna povr{ina. dostupne metode.glavni razlozi posjete. klasa II inlay preparacija. estetika parcijalnih proteza. elektroliti~ko poliranje.zahtijevi biolo{ki.unutra{nje povr{ine. laser). supradentalnim protezama. 7. prednosti. ispitivanje okluzije. preparacija margine.obuka zubne tehnike i certificiranje. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. kondenzacioni silikoni.preduvjeti zdravo tkivo. ortodontska. parodontolo{ka.indikacije i kontraindikacije. alternativni sistemi. zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . RTG analiza. mandibularni premolar modificirane krune. priprema i dubliranje radnog modela.okluzalno distalna onlay preparacija. Defintivni modeli i bataljci . dentogingivalni spoj. pove}anje i redukcija tog prostora. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . cementiranje. rezistentna forma.dijagnoza i plan terapije (anamneza. ate~menima. preparacija. .anatomija gingive. distribucija sila. estetka.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. stabilizacija stanja. nedostaci. parcijalnim skeletiranim protezama. redukcija po povr{inama. markiranje margine. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. aproksimalne povr{ine. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. registracija centri~ne relacije .kontraindikacije.parcijalne restauracije indikacije. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije. Provizorne restauracije . solidni odljev sa individualnim bataljkom. generalije.proba modela parcijalne proteze. patolo{ka okluzija. postavljanje obraznog luka. retenciona forma za prednje i postrane zube. reparature. sekvence tretmana tretman simptoma. aksijalna redukcija. odvajanje vo{tanog modela. regeneracija tkiva. bolesti periodoncijuma .elementi estetike u stomatologiji. ~uvanje struktura zuba. poliranje). SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. 2011.modelovanje skeleta. odabir boje. materijali. smola. odgovaraju}e probe. proba skeleta parcijalne proteze. reverzibilni hidrokoloidi. preparacija. instrumenti za nano{enje voska. preparacija). 4. konzervativna. dvostrukim krunama. – Planiranje tretmana . materijali. periodontalni pregled. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. Restauracija endodontski tretiranih zuba . prevencija deformacije. ortodontski tretman. prednosti i nedostaci. rezistentna forma. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. obrazni luk. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. plan tretmana. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. definitivna terapija. izrada radnog modela. preparacija. preparacija). pune kerami~ke restauracije. instrumenti za rad. redukcija po povr{inama. preparacija kanala. prednosti i nedostaci.lokacija. prednosti. korekture. parcijalne pokrovne restauracije. prevencija frakture zuba. marginalna geometrija.oralno hirur{ka. Preparacija za inlay i onlay . biomehanika suptotalnih proteza. protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . endodontska priprema. marginalna adaptacija. korekcija defekata. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . prednosti i nedostatci. izrada individualnih ka{ika). pregled TMZ. prednosti. pravljenje prostora za cement. Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. mehani~ka razmatranja.otisak za parcijalnu protezu. – – – – – – – – 5.preduvjeti. aksijalne povr{ine. tehnike i pribor za rad. instrumenti za rad. pribor za rad. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. izrada vatrostalnog bloka. modela i sistema za bataljak. prednje parcijalne veener krune preparacija. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. analiza modela za studije. kontraindikacije. postavljanje modela u artikulator.na~ini. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . adicioni silikoni). polieteri. Preparacija za metal kerami~ke krune . – Priprema usta . razina kli~kog pri~vrstka.^etvrtak. selekcioni kriteriji. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka .preduvjeti. ekstraoralni i intraoralni pregled. preliminarni otisak. o~uvanje strukture zuba. artikulatori. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . postrani zubi modeliranje . postavljanje obraznog luka. – Vrste okluzije. Preparacija za parcijalne krune .odabir materijala. Preparacija za pune livene krune . estetski.indikacije. elektrohirur{ka metoda. periodoncijuma. oblik i polo`aj zuba.kerami~ke restauracije. klini~ki pregled. topljenje legure i livenje skeleta. odgovornost ljekara . tehnika uzimanja otiska u zagrizu. gips. vitalitet zuba. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. Dg i prognoza. okluzija.margina preparacije . retenciona forma. razmatranja za prednje i postrane zube. karijes i prisutne restauracije . dijagnoza i plan terapije. pomi~ni bataljci. magnetima). zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. evaluacija preparacije zuba.etiologija. tehnike za otisak u zagrizu. kontraindikacije. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. vidljivost retencionih elemenata. ~uvanje i prognoza. ispitivanje okluzije. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . mezio . tehnike. preparacija kanala. okluzalna razmi{ljanja. maksilarni molar 7/8 krune. Meka tkiva i uzimanje otisaka .

probe aproksimalni kontakt. procedure. oralna higijena. retretman. ulo`ne mase na bazi gipsa. body keramika i incizalna. keratinizirana tkiva. litijum silikatna baza. opaker. kerami~ke ljuspice. indikacije i kontraindikacije. oksida. 2011. pre~ke. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. termalna ekspanzija kontrakcija. tehnike odlijevnih kanali}a.ciljevi dijagnosti~kog snimanja. vla~na ~vrsto}a. put postavljanja. plamenik. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . labijalni rubovi kerami~ki. pobolj{ane metode ulaganja. titanijum i legure titanija. 7. posljedice pomi~ne parcijalne proteze.du`nosti poslije cementiranja. Postoperativna briga . postoperativna briga. Virginia most. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. okluzalne povr{ine.lingvalna i incizalna povr{ina. inlay i onlay. ma{ine za ulaganje i tehnika. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. o~uvanje gingivalne arhitekture. magnetna rezonanca). odabir punog kerami~kog sistema. dostupni materijali.preduvjeti. hirur{ke plo~e. vrat implantata. obrada glodalicom. gubitak kosti . toplinom pre{ana. izrada. marginalni integritet. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. lemljenje metalkerami~kih mostova.ciljevi i procedure. totalna bezubost. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. kompjuterska tomografija. materijali. okluzalna radiografija. ulaganje. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. fraktura veze. preparacija prednjih zuba i dizajn. hirur{ka modifikacija. koncepti dizajna. kiveta. postupak dobijanja keramike. estetika. 6. tipovi spojnica. preduvjeti za uspjeh. procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. labijalna povr{ina. pe}nica za lemljenje. modul elasticiteta. odabir cementa. cementi za ove restauracije. Proces odabira boje i estetika . pucanje keramike. laboratorijske procedure. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. magneti. vanjski rub. glass ionomeri modificirani smolama. implantolo{ko snimanje u perspektivi. ovalno. odstranjivanje mase za ulaganje. Cerec sistem. ekstra i intrakoronarni ete~meni. preparacija zuba nosa~a.otkri}e mostova fasetiranih smolama. Dizajn mosta . indeks krvarenja. Ulaganje i livenje . incizalna forma. tomografija). dizajn. meziodistalna {irina. Procera sistem. visoke plemenite legure. ~i{}enje. cementiranje. preparacija zuba. tekstura povr{ina. interaktivna kompjuterska tomografija. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. izrada metal kerami~kih mostova po fazama. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . prete`no bazne legure.u~inak starenja stanovni{tva. propuhivanje. evaluacija i cementiranje. karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. prostor za me|u~lanove. prednji zubi modeliranje . incizogingivalna du`ina. glaziranje.gubitak ineralveolarnog septuma. instrumenti analize boje. anatomija osmijeha. okluzalno bilje`enje. rije{avanje problema. periodontalno oboljenje. lasersko zavarivanje. aluminij keramika. sistem odabira boje. ta~nost lemljenja. indikacije. izvor topline. sedlasti kontakt. Evaluacija (proba). Pune kerami~ke restauracije . pokretljivost. mjerenje dubine sulkusa. unutra{nje oznake. dostupni sistemi legura. hirur{ko i interventno snimanje. gusto}a. Konektori (spojnice) . dostupni materijali. mekim tkivima. nedostatci. plemenite legure.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. Lava sistem.opis boje. estetske posljedice). lemljenje punih livenih mostova. diametar. dostupni materijali. tomografija. nano{enje keramike. otpornost. estetska razmi{ljanja. keramike velike ~vrsto}e. modificirano sedlasto. preostala mjesta. okluzalne sile. evaluacija. o~uvanje tretmana. kontraindikacije. mehani~ka retencija. – Generi~ka forma korijena . karijes korijena. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. gubitak jednog zuba.povijesne perspektive. cink polikarbiksilatni cement. na implantatima vezani mostovi. lokacija. rezilijentna veza. preparacija postranih zuba i dizajn. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. klju~evi boja.kruta veza. materijali tijela mosta. panoramna radiografija. izrada tijela mosta. perkusija. jedan zubni implantat. In ceram. stabilnost. finiranje metala. 4. kontura rezidualnog grebena. koni~no. pukotine. tipovi keramike. Cementi i procedure cementiranja . gingivalna granica. metode izrade. dentalni cementi. bol. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. cefalometrijska radiografija. puni metalni most. aksijalni zidovi. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. prednosti. Obrada izlivenih restauracija .pregled literature. radiografska evaluacija. pove}anje grani~ne temperature i distorzija.fiksni protetski radovi. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa . kerami~ke restauracije. modeliranje pravljenje prostora za ljuspice.kerami~ke restauracije . biolo{ka razmi{ljanja. obrada metala. periimplantitis. na~ini snimanja. sedlasto. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije .Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. oslikavanje. incizalni ugao. puni kerami~ki mostovi.privremeno cementiranje.selekcija tehnike lemljenja. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. azbestna traka. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi.ocjena predtretmana. nagrizni snimak. unutra{nji rub. izbor metala. modeliranje inlay i onlay. ulo`ne mase na bazi fosfata. higijensko tijelo mosta. gumeno postolje za livenje sa konusom. srednja linija. odabir materijala za livenje. SR).istorijska pozadina. karijes zuba. periodi~ni pregledi kontrole. nezadovoljavaju}i izgled. Metal . Munsell sistem. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. oblik. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . mehani~ka razmi{ljanja. odljevni kanali}i. pulpno i periapikalno zdravlje. tehnike lemljenja. modeliranje voskom anatomskih kontura. lemljenje. okluzalna disfunkcija.preduvjeti. glass ionomer cement. kontraindika- – – – – – cije. kompozitni cementi. faktori koji uti~u na tu vezu. veza keramike i metala. CAD-CAM sistem. CIELAB sistem. modeliranje u vosku. cink fosfatni cement. mjehuri}i. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. okluzija. . ete~meni. labavost bataljka. pregled. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . glaziranje. ishrana i pljuva~ka. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. odlijevni kanali. materijali. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima).prednosti i nedostaci. uzimanje otiska. evaluacija ishoda. odabir materijala za ulaganje.oralno higijenska razmi{ljanja. prednosti proteza podr`anih implantatima. aksijalne konture. adhezioni mostovi. aproksimalni kontakti. metalkerami~ko tijelo mosta. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. specijalne zavr{ne procedure. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. proporcije. dizajn spojnica. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . ljudski vid. postotak elongacije. prednosti i nedostatci. retencija kukicama. Maryland mostovi. indikacije. okluzalna analiza. hitni sastanci bol. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. okovratnik implantata). materijali. cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. balans. ~vrsto}a. CT. unutra{nja povr{ina. konture. parcijalna bezubost. materijali.

Parcijalno i totalno bezuba maksila . meko tkivo grebena kao potpora. hirurgija vo|ena slikom. 4. konfiguracija korijena. kretnje mandibule(medijalna kretnja. vertikalne kretnje. vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. pozicija ivice maksilarnih zuba.pregled literature. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. stiskanje zuba. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. gustina kosti: taktilni osje}aj. linija usana. suprotni zubni luk. {irina. laboratorijska faza 3. odnos stresa i naprezanja. sile (komponente sila . funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . pokrovna proteza opcija 1. razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja.opcije nosa~a. 2011. postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija.pregled literature. "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji.4). proba metala). Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . idealna pozicija implantata za puni zubni luk. okluzalni splint). pozicija u zubnom luku. kontraindikacije . ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-.dijagnosti~ki modeli. tretmanska opcija 4. multipli nedostatak postranih zuba).planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija .2. hipoteza periostalne refleksije. angulacija i te`ina kosti). Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima . kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. gre{ka u postavci).pregled literature. istorija. du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. pre~ke (frezovane i nefrezovane).5-. pozicija zuba. du`ina poluge. labavljenje vijka. rani gubitak kosti. dizajn imlantata. hipoteza osteotomije implantata. 7. stres. adhezivni most. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. {irina implantata). pozicija zuba koji nedostaje. lokacija implantata. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. razmatranja "crest modula-vrat implantata". djeljenje raspolo`ive kosti. vertikalna dimenzija. volumen kosti (vanjska gra|a kosti). otkrivanje smetnji (ekstruzija. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. moment inercije. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). parafunkcije (bruksizam. Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. utjecaj na dizajn tijela implantata). oblik bezubog luka.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. postoje}a protetska ravan). opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna.3. dizajn fiksnoprotetskog rada. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. spiralni lom. pomi~ne proteze.faktori sila. kretnje implantata. masa. tretmanska opcija 5). pozicija zuba). raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. tretmanska opcija 3. pozicija ivice mandibularnih inciziva.pregled literature. pozicija nosa~a. laboratorijska faza 4. karijes.klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh. definitivni otisak. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. progresivno optere}enje). dijeljenje C-h prednje mandibule. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). uticaj na selekciju biomaterijala. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. opcije pokrovnih proteza za maksilu. meka tkiva interkaninog sektora maksile. postoje}e proteze. 4. utjecaj na dizajn tijela implantata. paralelizam. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. implantat pri~vr{~en na jednom kraju. dugoro~no planiranje tretmana. Gustina kosti . postoje}a okluzija. faktori sila (broj nosa~a. etiologija promjenljive gustine kosti. hidroksiapatitna prevlaka. povr{ina korijena zuba. i 5). Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. kretnje pokrovnih proteza. Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena.razlaganje vektora. implantati povezani sa zubima (pokretljivost. proba u vosku.karakter sila apliciranih na dentalne implantate.3 i 4).10-godina pravilo. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). laboratorijska faza 1. ishod tretmana. 2. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . vertikalna dimenzija). estetska procjena. nedostaci prevlaka). o-prstenasti ko~i}. diskusija.parcijalna bezubost. istorija tretmana (tretman postrane maksile . razmatranja apikalnog dizajna). utjecaj na dizajn tijela implantata. laboratorijska faza 2. ~vrsto}a kosti i gustina. specijalna razmatranja za postranu maksilu). horizontalne kretnje. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. abrazija. hipoteze faktora stresa. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture. pozicija permukoze implantata. pove}anje sile. anatomija okolne kosti. gre{ka zamora). tri tipa sila. planiranje tretmana. potpuno bezuba maksila. veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. lokacija gustine kosti. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. proba zuba. vaskularizacija i bakterijalna flora. jedan dentalni implantat. sila i te`ina. ekspanzija maksilarnog sinusa. geometrija navoja implantata (du`ina implantata. nadoknada postranog zuba. smjer optere}enja. procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. prostor za zubnu krunu. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . ate~meni za pokrovne proteze. broj zuba koji nedostaju. subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata. visina zubne krune. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. okluzalna {irina. plan tretmana. torzija). hipoteza biolo{ke {irine. fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. radiografska procjena). odnos maksilarnog i mandibularnog luka. subantralna opcija 2: podizanje sinusa. klini~ki momenat: visina okluzije. ~uvanje postranog prostora). – – – – – – 3. veli~ina. opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. napredni hirur{ki vodi~.2. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. tiskanje jezika).2. nerigidni konektor. Preimplantska protetika . nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. vodi~ za spajanje implantata za zube. povr{ina djelovanja. frakture od naprezanja. dentalni mostovi.faktori stresa: "klju~".normalne zagri`ajne sile. intermedijarni nosa~i). prelazni nosa~i. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta .^etvrtak. hirur{ki vodi~. temporomandibularni zglob. klasifikacija totalne bezubost (tip 1. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). odnos krune i korijena. du`ina. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . klasifikacija gustine kosti po Mischu. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. deformacija i naprezanje.klju~ni faktor klini~kog uspjeha . Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . tretman proteza (menad`ment.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba.3). dinamika `vakanja. tretmanska opcija 2. uticaj optere}enja). okluzalna ravan. radiografska gustina kosti. Nadoknada jednog postranog zuba . kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti). endodontska evaluacija periodontalni status. veli~ina implantata.

za{tita proteza. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . veli~ina zuba. okluzija. razmatranja tro{kova pacijenta. sile smicanja. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. navojima retinirane proteze. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. rezistencija bataljka. otisak za maksilarnu protezu. implant crest module dizajn. II. nagib zubnih kvr`ica. ateroposteriorna pozicija. prate}i protokol). broj i dizajn navoja. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. neparalelni bataljci. V. strahovi pacijenta. polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. visina hexagona. pozicija implantata-dubina. situacioni otisak.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. forma postranih zuba. histolo{ka evaluacija . pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. na~in ishrane. 7. cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. direktna naspram indirektne izrade proteza. nagib bataljka. laboratorijska faza 1. opcija 3: direktno). fiksacija navoja). pristup. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. okluzalna ravan. popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. estetski izazovi. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. ekspanzija gipsa.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. angulacija implantata). posljedice neuspjeha. uticaj okluzalne povr{ine. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. – Progresivno optere}enje kosti . progresivno optere}enje. IV. fraktura okluzalnog materijala. imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . kompozicija metala. privremene proteze. implanto protetska veza (veza bataljka. posljedice cementa u sulkusu). jedan dentalni implantat. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. pukotina izme|u bataljka i krune).visina bataljka. konturiranje mekih tkiva. privremeno cementiranje. visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. definitivna proteza). opcija 3: direktno indirektna tehnika. okluzalni materijali. vodi~ za imedijatno optere}enje. faktori koji uti~u na tretman (starost. parcijalno bezubi pacijenti. povr{ina bataljka. oblik grebena). obostrano za{ti}ena artikulacija. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . meka tkiva). dizajn za oslabljenu vilicu. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. za{tita implantata. tekstura povr{ine bataljka). definitivno cementiranje. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. vrijeme tretmana. adhezivne restauracije. pozicija okluzalnih kontakata. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. dijametar navoja). tro{kovi pacijenta. dimenzionalne promjene. kriteriji maksilarne proteze. resorpcija korijena). mikrobi na|eni kod periimplantitisa). preciznost. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze.evaluacija tkiva maksile. prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. skupljanje porcelana. skupljanje metalnog odljeva. protokol progresivnog optere}enja. 2011. pozicija zuba. – – – – i limiti jednog implantata postrano. mobilitet zuba agoniste. protetska faza. tro{kovi i vrijeme). druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza.kratkoro~na i dugoro~na. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. vertikalna dimenzija. metalni navojni mehanizam. evaluacija mekih tkiva. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. veli~ina implantata). dentalni most. oblik zuba). – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. pomi~na parcijalna proteza. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. otklon analoga. zamor. anteroposteriorna {irina. permanentna deformacija. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. konture krune zuba na implantatu. modeliranje mekih tkiva. situacioni otisak. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. opcija 2: indirektno.periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). okuzalni prostor). Principi navojima retinirane proteze . privremene proteze. 4. selekcija tijela implantata. distorzija voska. pozicija postranih zuba). aksialno optere}enje. lemljenje. pozicija ko{tani greben. peta odredba: kona~na predaja). Broj seminarskih radova. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. visina zubne krune. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . laboratorijska faza 1. funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. cirkularni most. estetika i higijena. nadoknada prvog molara implantatom. protetski dizajn.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. pukotina izme|u krune i bataljka. mehanika kosti i pravac sile. skupljanje akrilata. III. margine imlantata bataljka. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. zna~aj preoptere}enja. – Odr`avanje dentalnih implantata . materijali za otiske. me|usklop implantata i kosti. stanje povr{ine.retencija navojima (faktori sila. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). privremene proteze. komponenta nalijeganja). evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. ishrana.gustina kosti. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. dizajn navoja glave. okluzalni materijali. platforma dijametar. `elje pacijenta. individualna ka{ika. periodontitis naspram periimplantitisa. definitivni modeli. opcija 2: indirektna tehnika. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. nadoknada prvog premolara implantatom. pokrovne proteze na implantatima). meziodistalni prostor. laboratorijska faza 2. put insercije. te`ina kosti.

medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija . Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja. 7. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. protetsko zbrinjavanje parodontopatija. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . ratni medicinski minimum. Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. konsultacije sa mentorom. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. hirur{ko va|enje zuba i korjenova. oralnih sluznica i fokalnog kompleksa. 4. epiteze). Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. A. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks .osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta.^etvrtak. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. 2011. usavr{ava tehniku va|enja zuba. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. – etika i propisi. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum. – komunikacijske vje{tine. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . odbranjenih seminarskih radova. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. – timski rad. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. epidemiologiju. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. Evidentiranje polo`enih kolokvija. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite.

U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. mikrobiologije. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. dijagnoza i plan terapije. C. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. 4. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. gljivica i virusa. diferencijalna dijagnoza. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. Anatomija. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. status. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. 7. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. patologije. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. 2011. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. ko{tanih implantata i implantologije. infektologije. D. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . Infektologija Konzilijarni pregledi. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola.

– timski rad. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. – upravljanja sistemom.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. Krvne diskrazije. – etika i propisi. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. 2011.^etvrtak. Nutritivni poreme}aji. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . – komunikacijske vje{tine. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. Sclerodermia. UVODNI DIO .osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. konsultacije sa mentorom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. Bulozni pemfigoid. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . citohemijska. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. 4. – promocija zdravlja. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. Dermatitis herpetiformis. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. lingua villosa. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis. 7. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni.

hemiresekcija. reanimacija. gingivalna recesija. – Oroantralne komunikacije i fistule. dijagnoza i terapija. Asistiranje pri operativnim zahvatima. oralnog i dentalnog pregleda. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. Teoretski dio iznosi 420 sati B.Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. Seminarski rad:. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. . razvojne ciste. a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. 4. 2011. te osnovni principi terapije velikih cista. indikacije. Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. a ostale dane prakti~ni rad). a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. hirur{ka obrada rane. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. – Upalne radikularne ciste. metodama lije~enja. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. Definicija i klasifikacija. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. analizama funkcije i traumatske okluzije. komplikacije kod primjene anestetika. tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. . pregleda okluzije. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. A. Odontogene ciste. Definicija. – Solitarne i fisuralne ciste. Klini~ki stadijumi ciste. Ambulantna kazuistika. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . Etiologija. – Terapija manjih cista. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. parodontolo{ki zahvati. . Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. apikalne i lateralne. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. . . TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. oralna higijena. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. hemostaze. Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. 1 . . – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. traumatski {ok. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. . Odontogeni apscesi. . klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. Osteomijelitisi. 7. A. kontraindikacije za apikotomiju. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. . . – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. – Ciste oralnih tkiva. – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . – Apikotomija. TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije.

ne estetski. rase i spola. metod dvostrukog otiska. Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. Teoretski dio traje 16 sati. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. Seminarski rad . plan terapije – Progeni zagriz. cementno gle|ni spoj. . Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. .. dijagnostika. . Obavezan je seminarski rad. .^etvrtak. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. . . PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. ne estetski. 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. funkcionalne sile. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. . otisak. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. fizi~ke i hemijske osobine cementa. dijagnostika. preparacija. . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. . estetski. vrednovanje raznih metoda otiska. . identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Priprema otiska za izlijevanje. – Eugnata permanentna denticija. B. . TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. etiologija. Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. patogeneza. cementiranje – Inlay most. . – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. cementodentinski spoj. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. dijagnostika. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. . A. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. gre{ke u otisku. B. . okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. odre|ivanje dentalne starosti. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. preparacija. 4. – Izrada seminarskog rada. . . dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Seminarski rad . . plan terapije – Distalni zagriz. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. . dijagnostika. vje`be {patulom). . – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. . otisak antagonista (hidrokoloidom). preparacija otisak i cementiranje. . te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. – Ko~i} metalne nadogradnje. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . . A. B. . estetski. . Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. – Inlay most. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. Otisni postupak u fiksnoj protetici. 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. . PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. 7. . otisak. 2011. fiziologija cementa. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – Eugnata permanentna denticija. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. struktura. . konfekcijske lijevane nadogradnje. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. otisak radne strane (elastomeri). dijag. – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. plan terapije – Traume. Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . – Inlay. difer. Studijski modeli. plan terapije – Strmi zagriz. . . klini~ka faza. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. . PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. A. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje.

A PRAKTI^NE NASTAVE 4.850 300 50 3. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. 2011. Prakti~na nastava 3. – Finansiranje zdravstvene za{tite.806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. – Kadrovski potencijal u zdravstvu.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . . 6 mjeseca A.662 SATI. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. – Operativna hirurgija-operaciona sala. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija. – Uklanjanje manjih benignih tumora.200 ukupno 5. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. 4. B. . ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. . – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci. . Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije. Teoretski dio traje 16 sati. – timski rad. . . – Kretanje zdravlja i bolesti. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. – promocija zdravlja. . Sistem pla}anja. – Programi rada. – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. – upravljanja sistemom. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . Teoretska nastava 1. PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju.komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika.106 prakti~ni 3. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama.306 A. – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). Programiranje. miofacijalni bolni sindrom.806 200 100 2. . izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. Seminarski rad . – etika i propisi.Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.656 500 150 6. – Ekonomika zdravstva. . dokumentacija i evidencija. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu. impakcije. apikotomije. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. 7. – Zdravstveno zakonodavstvo B. – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO .osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija.

– Dezinfekcije operativnog podru~ja. odgovaraju}i instrumentarij. 4. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. podjela. igala i no`a. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum.hirur{ka saradnja. vazokonstriktori. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. B. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. izbor konca i igala. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. indikacije i kontraindikacije). Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. instrumenata i rublja. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. – Lokalni anestetici. – Apikotomija. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. . 2011. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. – Op}i principi ratne hirurgije. pacijenti iz rizikogrupa. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. flegmone. i gangrene. – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. empijeme. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. posebno malignih tumora. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. farmakokinetika. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. dijagnostika i metode lije~enja. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. nastanak i razvoj. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju).^etvrtak. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. Implantologija. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. razvoj i terapija. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. podjela. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. ratni hirur{ki minimum. – Lokalni anestetici. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. – Preoperativna priprema. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). podjela. A. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. Ortodontsko . slika kontuzije mozga. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. uloga i izbor. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. na~in djelovanja. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. 7. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. te savremene mogu}nosti fiksacije. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. nastanak. – Tehnike {ivanja rana. B. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. – Vazokonstriktori.

7. hemihipertrofija faciei. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. B. hemiatrofija faciei. metastatski ~vori}i. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. klini~ka slika dijagnoza. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. na~ini zamjene i nadoknade krvi. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. A. na~ini obezbje|enja respiracije.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. usnica i usne {upljine. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. na~in prehrane djeteta. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. fonijatar. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. vilica. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. – Kod politraume. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. – Etiologija. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. Troacher-Colins. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. A. 4. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. te principi lije~enja pareze facijalisa. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija. . odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. logoped. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. te posljedice lo{ih postupaka. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. dijagnostika tumora mozga. mikrognatizam i laterognatizam). na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. ortodont. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. vilice i nepca. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. medikament). – Etiologija. i postupci za njihovo lije~enje. limfomi).gdje je granica? B. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. Trigeminusa. dijagnostika. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. strano tijelo. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . proteti~ar. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. tuberkuloza. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. patogeneza. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. {irenje tumora. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. otoskopija. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. – Patogeneza. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. Cruzon) te njihovo lije~enje. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. 2011. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. – Saradnja sa roditeljima. mandibularni i maksilarni prognatizam. tireoglosalna. te pljuva~nih `lijezda. simptomi. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. terapija i prognoza. hemostatski preme}aji. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. epidermioidne. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. rinoskopija. Teoretska nastava 292 sata – Definicija.

mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. posebno juvenilnog i rapidnog. klini~ki nalaz oralne sluznice. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. oralna klini~ka testiranja. preventivni postupci. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. – promocija zdravlja. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. Postupci odr`avanja higijene parodonta. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. oralni simptomi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. bolesti `lijezda slinovnica. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica. 4. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. klasifikacija oralnih bolesti. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. – etika i propisi. registracija vrste patolo{ke promjene. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. – timski rad. proteti~ar. oralni hirurg. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. 2011. prekancerozne oralne lezije i stanja. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. dijagnostike i terapije oboljenja usta. oralne alergijske reakcije.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. uklju~uju}i CT. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. – komunikacijske vje{tine. oralne bolesti dje~je dobi. – upravljanja sistemom. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. 7. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. kireta`a d`epova kod pet pacijenata.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . gerijatrijske oralne bolesti. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. Nau~iti interpretacije nalaza. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. prevencija oralnih infekcija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. Za{tita zdravlja parodonta.manifestacije na oralnoj sluznici. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. korekcija okluzije kod pacijenata. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. . OP]A . A. ozljede oralne sluznice. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. Dijagnostika oralnih bolesti. uzimanje anamnesti~kih podataka. bakterijske infekcije oralne sluznice. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. prate}e pojave kod uzimanja lijekova .^etvrtak.

na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. citokemijska. histomorfolo{ka. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. Izrada protetskih radova: fiksni. posebno u okviru medicine rada. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. 4. patologiju usta i zuba kod djece. kori{}enje artikulatora u protetici. dijagnozu i plan terapije. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. prevenciju ortodontskih anomalija. staklenoinomerni cementi. doma}in i zub. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. Kolokvij. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . ve{a i ostalog materijala. apikalnih i hroni~nih oboljenja. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. funkcija zubne pulpe. zubnoljekarski rad sa djecom. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. dentalni amalgami. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. protetski materijali i tehnologije. okoli{ lokalni i op}i). Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. okluzijske koncepcije. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. prevencije. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. oralno hirur{ki zahvati kod djece. Kolokvij. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. primjene savremenih estetskih materijala. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. nadgradnje zuba. patolo{ki zna~aj karijesa. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. povrede zuba u djece. oralne hirur{ke zahvate kod djece. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. obrada hendikepiranih lica. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. profilaksu karijesa. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). Kolokvij. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. Kolokvij. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. pripremu zuba i usta za iste. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. dijagnoza. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. uzimanje funkcionalnih otisaka. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. Kolokvij. krunice i imedijatne proteze. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. Osim ovoga. dentalni materijali. mobilne parcijalne. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. Prenos registrata maksile i mandibule. 7. nomenklaturu. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. 2011. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. lije~enje starijih osoba. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. dentinska adhezivna sredstva. radnih ploha. kavitacije. instrumenata. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. mobilne totalne. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. terapiju. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. kompozitni materijali.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. dentalni paralelometri. impaktiranih i prekobrojnih zuba. inleji. osnove sistematske stomatolo{ke njege.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima.preparacija kaviteta. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine. – etika i propisi.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava . planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite.2500 sati – Pregled pacijenta . ECC . izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO . Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. etiologija. upoznaje ekonomiku zdravstva. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica.early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija . 4. veli~ine i boje. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo. tj.anamneza i status. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. 7.^etvrtak. karijes bo~ice. I. Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije.ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. – upravljanja sistemom. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba. 2011. a posebno ekonomske aspekte. oblika. – komunikacijske vje{tine.1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. – promocija zdravlja. vilica i lica. Kolokvij. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema.

– Prijem pacijenata sa fizi~kim. – Primarne operativne mjere prevencije. 4.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . Standardi primjene fluorida. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. – Detekcija plaka. Egzogene metode u primjeni. novine. amputirci). TV.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . status praesens. Plak indeks i Indeks OH. – Fluoridacija soli. – Detekcija karijesa prema WHO. II. paraplegi~ari. – Oralna higijena. 7. Plan rada i potreban tretman. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. – Dentalni plak. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. – Ishrana. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. interdentalnih stimulatora. te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. – Oralna higijena. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. Karton WHO. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . Pra{ak za zube. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Efekti fluorida na oralna tkiva. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. dokumentacija i evidencija.savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". irigatora i vodica za ispiranje usta. selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. 2011.metode apeksogeneze i apeksifikacije. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. bro{ure i plakate). Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. Anamneza. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . Upotreba dentalnog konca. ^i{}enje mekih naslaga. Endogene metode. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. mlijeka. Tehnika ~etkanja zuba. elektri~nih ~etkica. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. napitaka. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. – Zubne paste (sastav). ~asopisi. Hemijska i mehani~ka sredstva. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. struktura i mehanizam djelovanja. Edukacija pacijenata. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. osobe sa mentalnim poreme}ajima). duhanski produkti. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). Tablete sa fluorom. Skidanje plaka. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu.

PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. dokumentacija i evidencija. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. 4. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. Kretanje zdravlja i bolesti. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. B. A. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . Programi rada. Socio-ekonomska struktura stanovni{tva.^etvrtak. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). indikacije i kontaraindikacije. Programiranje. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. Finansiranje zdravstvene za{tite.komparativnostatisti~ke analize. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. A. Sistem pla}anja. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. 2011. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . 7. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. izgradnje i razvoja. Zakonodavstvo u zdravstvu B. A. III. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. Ekonomika zdravstva. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. gingivalna recesija. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. Kadrovski potencijal u zdravstvu. komplikacije). herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. A. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu.

na odjeljenju. u operacionoj sali (70% sati) b2 .136 sati b3 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. terapeutskih. 1.382 sati b2 .72 sati 2.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO .14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija .28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1.68 sati b3.2. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 .27 sati a2 .predavanja. Teoretska nastava: 91 sat a1 .svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1.191sat b2.individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B. Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. operativnih procedura (25% sati) b3 .55 sati a3 . – upravljanja sistemom. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca.seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 .Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih.27 sati a3 . – komunikacijske vje{tine. 4. – timski rad. 2011. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.37 sati 2.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Teoretska nastava: 182 sati a1 . 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1. – etika i propisi. 7.55 sati a2 . Teoretska nastava: a1 . razgovori. 3. – promocija zdravlja. Prakti~na nastava: b1 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 .

82 sati a2.205 sati b3 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .14 sati a3.37 sati 2.10.27 sati a2 . Nastavni predmet: Dijagnostika 1.1.34 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.6. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2.27 sati a2 .14 sati a3 .9. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.34 sati b3 .82 sati a3 .27 sati a3.27 sati a3 .18 sati 2.14 sati a2 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 .14 sati a3. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1. Teoretska nastava: 182 sati .68 sati b3 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca.18 sati 2.68 sati b3.Teoretska nastava: 273 sati a1 .14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.34 sati b3.4. Teoretska nastava: 91 sat a1 . 7.^etvrtak. 2.37 sati 2. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1.27 sati a3 .7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.7.14 sati a2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1.191 sahal b2 .7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.109 sati 2.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. Teoretska nastava: 46 sati a1 .5.18 sati 2.573 sati b2 .37 sati 2.191 sat 5 b2 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 .8. Teoretska nastava: 91 sat a1.95 sati b2 . Edukacija sadr`i: 1.27 sati a2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1. 4. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .95sati b2. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.191 sat b2 .68 sati b3 . 2011. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .

28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.136 sati b3. Prakti~na nastava: 546 sati b1. 2011. Edukacija sadr`i: 1.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.72 sati 2. 2. Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca. Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca. Teoretska nastava: 273 sati a1 . Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1.72 sati 2.82 sati a3 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. 2.82 sati a2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 . Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci.3. . 2.382 sati b2 -136 sati b3. Teoretska nastava: 182 sati a1 . konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 91 sat a1 .55 sati a3 .382 sati b2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .55 sati a3 .109 sati 2.2. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 .205 sati b3 . 3.72 sati 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 .191 sat b2 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.72 sati 2. 4.4. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca. Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci.55 sati a3. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha.Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.82 sati a3 .5.55 sati a2 . 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .55 sati a3 .6.136 sati b3.68 sati b3 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1.55 sati a2 . Teoretska nastava: 273 sati a1 .109 sati 2.82 sati a2.27 sati a2 .382 sati b2.573 sati b2 .55 sati a2 .205 sati b3.27 sati a3-37 sati 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .382 sati b2. Edukacija sadr`i: 1. 2.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a2 . 7.136 sati b3 . Edukacija sadr`i: 1.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. a1 .

u~estalost. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela .) Savladati ratni hirur{ki minimum. razvitak mlije~nih i stalnih zuba. uzimanje otisaka za reparaturu .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – upravljanja sistemom. mandibule. lokalne faktore. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . op}e nasljedne faktore. 4. nalaz. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. veli~inu zuba.morfologija. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase. izrada funkcionalnog aparata. funkcionalnim aparatima (propulzor.). klasifikacija. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). funkcionalma. germektomiju i drugih zuba. Vakcinacije. Savjetovali{ni metod rada. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. proba i predaja funkcionalnog aparata . lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. uro|enih rascjepa lica. postnatalni rast kranijuma. regulator funkcije i dr. dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima. poreme}aj funkcija.. – etika i propisi. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate. traume. analiza studijskih modela.205 sati b3 . analizu fotografije i dr. labijalni frenulum. proba i predaja funkcionalnog aparata . nalaz. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta . autotransplantaciju zuba. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . morfolo{ka .109 sati 2. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. klini~ka. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. endokrine disfunkcije. 7. Edukacija sadr`i 1. karijes.monobloka. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija. nutricione potrebe i vrste hrane. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. predaja pokretnih aktivnih aparata.monobloka . kongenitalne anomalije. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. kao i rendgen dijagnostiku. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. usana i nepca. intraekstraoralni lukovi i dr.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO .na studijskim modelima. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. {tetne navike. fiksnih aparata. dijagnostiku uro|enih mana. maksile. bionator.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. preoperativno i postoperativno lije~enje. izrada studijskih modela. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4.82 sati a3 . – promocija zdravlja.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). tele Rtg dijagnostiku. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. Patrona`ni rad. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. profilnih tijela Rtg snimaka. metabolizam i ishrana. uzimanje otisaka raznim materijalima.popravka ortodontskog aparata. funkcionalna ispitivanja. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. skeletnog otvorenog zagri`aja. rascjepa i sindroma .^etvrtak. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. – timski rad. Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. asimetrije lica. – komunikacijske vje{tine. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. 2011. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija . prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. Na~in provjere znanja: kolokvij. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. hip i hiperprodukciju. izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. Katalog znanja: – Anamneze. lokalna oboljenja.82 sati a2. analizu ortopantomografskih Rtg snimaka.rascjepi i sindromi. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. Teoretska nastava: 273 sati a1 . razna oboljenja. funkcionalnih aparata raznih tipova.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba.

higijena naselja i urbanizam. oblici pona{anja i njihovo formiranje. 4. ostali nivoi zdravstvene za{tite. masovna nezarazna oboljenja. njihova primjena i evaluacija. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. – upravljanja sistemom. kontrola kvaliteta. cilj i predmet mjerenja. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . 2011. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. pisanje stru~ne publikacije. kontrolni mehanizmi. karakteristike zarazne bolesti . metode ekonomskih analiza u zdravstvu. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. bolni~ki sistem. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. analiza odlu~ivanja . determinante zahtjeva.crijevnih zaraza. – komunikacijske vje{tine. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. – etika i propisi. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. modeli za predvi|anje. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. unapre|enje zdravlja djece i omladine. zakon. metode procjene. multivarijantna statistika. finansiranje zdravstvene za{tite. kontrola zdravstvene potro{nje. – promocija zdravlja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. 2. 4.popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. procjena zdravstvene tehnologije. kori{}enje zdravstevne za{tite. potrebe i njihovo mjerenje.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. ustanova za pred{kolski uzrast. reumatizam. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 5. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. funkcionalne karakteristike sistema. organizacija djelatnosti. zdravstveni informacioni sistem. pravilnici i uputstva. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. higijena sela i privremenih naselja. komunalna higijena. zna~aj tehnologije za zdravstvo. {kolska sredina. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. zdravstevno zakonodavstvo. razlike u odnosu na druge sektore.multidisciplinarni pristup. – timski rad. deskriptivna statistika. faktori rizika. HIGIJENA: ekologija. STATISTIKA: biostatistika. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. klasifikacioni sistemi. analize sistema. tehnologije planiranja. izvori podataka i njihova vrijednost. deskriptivni. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. mjerenje zdravstenog stanja. sistem primarne zdravstvene za{tite. zdravstevno odgojni programi. analiza vremenskih serija. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja.drvo odlu~ivanja. izrada plana. ekonomi~nost. RUKOVO\ENJE. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. voda. najva`nije tehnike istra`ivanja. efikasnost. mentalna oboljenja. zdravstveni odgoj . sanitacija sredine. karakteristike ishrane i uhranjenosti. ekologija rada. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . pojam zdravstve politike i metod delovanja. buka. osnovne klasifikacije. karakteristike stanja u BIH. organizacione strukture. 7. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. klasifikacioni sistemi. primarna zdravstvena za{tita. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. zdravstevna potro{nja. pojam zdravlja i njegove za{tite. 6. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. razvoj zdravstvene za{tite. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. 8. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. evidencija i dokumentacija. indikatori. . nau~nostru~na literatura. baze podataka. vi{estruka linearna regresija i korelacija. atmosfera. sistem odlu~ivanja. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. 7. planiranje i ispitivanje ishrane. ishrana. korisnik i njegova uloga. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. nabavka opreme. funkcionisanje zdravstvene za{tite. 3. Linearna regresija i korelacija. rak. analiti~ki i eksperimentalni. kardiovaskularne bolesti. zakonski propisi i sanitarna kontrola.

uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice. jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje. konsenzus pristup i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. 4.Predavanja. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. UVODNI DIO Uvodni dio . te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta. – etika i propisi. norminalne grupe. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . .Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . – upravljanja sistemom. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . – timski rad.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . pu{a~e. – komunikacijske vje{tine. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. diskusije sa mentorom A2 . 7. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih. – promocija zdravlja. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo.^etvrtak.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . 2011. vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.6. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.3. CPU. 7. 2011.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.4. Nakon provedene edukacije. 3.2. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 3. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.5. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju . 4. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I.

Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. – Standardizacija droga. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Tokom usavr{avanja. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – promocija zdravlja. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. – Fitoterapija. Mentoru je prepu{teno da. Nakon provedene edukacije. 4. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . Nakon provedene edukacije. Specijalizacija traje 36 mjeseci. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Analiza droga po farmakopejskim propisima. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. Uvodni dio . 7.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – komunikacijske vje{tine. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. 1. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca.7. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove.^etvrtak. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. Nakon zavr{ene edukacije. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. seminara. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 3. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. ljekovitih pripravaka i lijekova. 3. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. 2011. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – upravljanja sistemom.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – Homeopatija. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. u dogovoru sa kandidatom. – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci.8. – etika i propisi. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci.

vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. 5. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. Kolokvij. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. – Fitoterapija. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada. Specijalizant je du`an da. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. – Samoniklo ljekovito bilje. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. – Homeopatija. 3. djelovanje. – Ljekovito bilje i ekologija. – Standardizacija. trajanje. upotreba. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. 4. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. 2 analize fasifikata. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. hemijskih. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. – Odre|ivanje te{kih metala. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. reagensi. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . mikroskopija. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. Institut za mikrobiologiju . – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. – Mikro biolo{ka ~isto}a. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. Kolokvij. – Ljekoviti pripravci. 4. 8. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec .specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. 2011. – Ispitivanje stabilnosti. – Primjena farmakognozijskih. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. 6. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. uz nadzor stru~nog lica. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. 2. Kolokvij. – Gajeno ljekovito bilje. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. histohemijske reakcije. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. Kolokvij. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. 7. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. Kolokvij. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 7. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. Kolokvij. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. 9. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. – Doziranje preparata. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . Kolokvij. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. Kolokvij. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa.

Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet .specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. – Operacije talo`enja. – Knjige zapisa. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. 4. – Me|uproizvodi. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10.3. Kontrola kvaliteta lijekova 8. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. – Pomo}ne supstance. opreme i materijala. – Vaganje. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari.5. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. rukovanje savremenom analiti~kom opremom. – Pakovanje i ozna~avanje. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. te za izobrazbu saradnika. ekolo{ke mjere. izboru analiti~kih postupaka. 1. – Dokumentacija. – Priprema radnih standarda. metodologije i instrumentacije. obradu i ~uvanje uzoraka. – promocija zdravlja. otrovnost.1. – Zahtjevi u farmakopejama. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. – Izbor dobavlja~a. – Etaloni. – Provjera na modelima. 2011. – Upotreba. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. – timski rad. standardne otopine. – Prijenos i doziranje otopina. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. – Rukovanje. – Stabilnost. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. – samostalno pu{ta lijekove u promet.Kontrolni laboratorij 1. – Postupci ba`darenja. pravilan prijem. 1. – upravljanja sistemom. Dizajniranje novih lijekova 2. Poredbene tvari – Hemijske. Pretformulacijska ispitivanja 3.2. – rukovodi laboratorijem. – komunikacijske vje{tine. – Ulazna kontrola. . 1.6. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. – Provedba ba`darenja. – etika i propisi.^etvrtak. filtriranja i su{enja. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". – Sastavljanje propisa za ispitivanje. REAGENSI. odr`avanje kvalitetne razine nalaza.4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Ambala`a. – Mjerenje. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. Prakti~ni rad . MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . ~uvanje i ozna~avanje reagensa. a osobito slo`enijih analiza lijekova. – Specifikacija. 7. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7. 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. 1. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. – Laboratorijski dnevnik. – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. – Ispitivanje kvaliteta reagensa. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. Reagensi – Specifikacije za reagense. – Ekvivalentnost standardnih otopina. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. Biolo{ki terapeutici 5. pufer otopine i volumetrijske otopine. Sirovine – Aktivne supstance. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje. Po zavr{etku specijalizacije. Uvodni dio . Biostatistika 13. – Sigurnosne mjere. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. organizacije rada. Biofarmacija s farmakokinetikom 4.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI.

4. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Krv i krvni derivati. – Tradicionalni biljni lijekovi. – Vje`be na modelima. – Farmakopejski propisi. – Proizvodnja medicinskih proizvoda. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . – Odre|ivanje roka valjanosti. BIOLO[KI LIJEKOVI . – Dokumentacija. – Serumi i vakcine.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja. – Nau~ni i stru~ni tekstovi. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci. – Tehnike predobrade uzorka. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Analiti~ki postupci. – Dokumentacija. – Dokumentacija. – Medicinski plinovi.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. GRANI^NI PROIZVODI 0. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature. – Provjera kvaliteta proizvoda. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Dijagnosti~ka sredstva. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. – Dokumentacija. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. Dokumentacija. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. – Analiti~ki postupci. 2. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . 2.2. – Fitoterapija. – Radioaktivni pripravci. vrijednosti ili aktivnosti. gotovih proizvoda. – Zahtjevi kvaliteta. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse. – Ljekoviti flasteri. – Industrijska proizvodnja lijekova. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. . – Dokumentacija. 2. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Medicinski pribor i pomagala. – Pakovanje i ~uvanje uzorka.4. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e.primarno pakovanje. – Analiti~ki postupci. izbor metode. mjerne pogre{ke. – Postupak odobravanja. – Bolni~ka proizvodnja lijekova.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. – Kontrola kvaliteta. – Karakterizacija. – Mjerenja. – Postupci odobravanja. – Polu~vrsti pripravci. – Analiti~ki postupci. 2011. – Metode priprave. – Kontejneri za lijekove. me|uproizvoda.1. – Kontrola kvaliteta. – Priprema uzorka za analizu. – Ispitivanja prema ISO standardima. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja. – Analiti~ke metode i postupci. – Dozvoljene granice odstupanja. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Prosudba podataka.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Sigurnost primjene.5.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. 2.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. – Osloba|anje aktivne supstance. – Uslovi i parametri ispitivanja. – Zahtjevi kvaliteta.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. – Otopine i disperzije.3. 7. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda.

zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku. sigurni i kvalitetni. – komunikacijske vje{tine. – Uzorkovanje na terenu. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 .Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. – Dobra proizvo|a~ka praksa. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. opreme i strojeva. – Prihva}anje izmjena. pretra`ivanje. – Informacije za javnost. 2011. te ju uvodi u praksu. Biolo{ki terapeutici 5.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. procesna i zavr{na kontrola. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Izvje{taji stru~njaka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. – Korektivne i preventivne radnje. – Vodi brigu o nabavi. razvoju ili laboratoriju. Dizajniranje novih lijekova 2. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. – Krivotvoreni lijekovi. – upravljanja sistemom. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. regulatorna va`nost. 4. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. – Bioekvivalencija. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Pretformulacijska ispitivanja 3. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. – Sadr`aj dokumentacije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Po zavr{etku specijalizacije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. Uvodni dio . utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi.^etvrtak. Uvodni dio . OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . zna~enje. 7. – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. – Ocjena dokumentacije. – etika i propisi. opreme. – Povla~enje lijekova. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Reklamacije.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. postupaka i energenata. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. – Zaklju~na ocjena. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. – promocija zdravlja. koji moraju biti djelotvorni. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. – Ocjena dokumentacije. – timski rad. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. unos podataka u nacionalnu bazu. – Vodi brigu o validaciji prostora. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . – Prijavljivanje i obrade nuspojava. – Farmaceutska. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. – Vodi izradu tehni~ko .specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova.

pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. Razvoj generi~kih lijekova 14. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. – Teku}i pripravci. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9.Broj 17 – Strana 148 8. hidroliza. reagensi. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. gelovi – supozitorije – suspenzije. konjugirane vakcine. Validacija analiti~kih metoda 12. – Izrada magistralnih pripravaka.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. `ive. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. 4. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. masti. 7. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC .Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. toksoidi. – Ljekoviti oblici droga. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . 2011. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. dokumentiranje. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13.

primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije. obradu i ~uvanje uzoraka. – komunikacijske vje{tine. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. – Izolacija lijekova. spektroskopske i kromatografske metode. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. – etika i propisi. – upravljanja sistemom.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . 7. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . vode. klasi~nih hemijskih metoda. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Pravilan prijem. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. Specijalizacija traje 36 mjeseci. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. na ~vrstim adsorbensima. hrane i dr. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. uzorcima atmosfere. elektrokemijske metode. – promocija zdravlja. – Uzimanje uzoraka za analizu. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – Provo|enje sistematske izolacije. . biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. hrane i dr. holin esteraze. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. vje`bi i individualnog rada s mentorom.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. Tokom usavr{avanja. – Otrovno bilje. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. Specijalizacija obuhvata: 1. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. imunohemijskih metoda. na~ini identifikacije. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. – Toksikologija ishrane. te razvoj novih analiti~kih postupaka. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. 4. – Toksikologija bojnih otrova. spektroskopskim i hromatografskim metodama. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse.^etvrtak. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija). 2011. seminara.

za pojedine oblasti. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. a za prakti~ni rad. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. organskim otapalima i dr. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. atmosfera). – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. 2011. – Uzimanje uzoraka vode. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Metode procjene rizika. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija.. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu.Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. kandidati se osposobljavaju u. 4. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. – Ispitivanje tragova insekticida. Kolokvij. mulj. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . Kolokvij. 7. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. specijaliziranim institucijama. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. Teoretska organizirana nastava . – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. voda. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama.

borelije. . gu{tera~e. fizikalni pregled. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. 7. tumorski markeri . nefelometrija. proto~na citometrija. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. Odre|ivanje ukupnih proteina. – Humoralni imunitet. primjena u laboratorijama. crijeva. – Genotipizacija u farmakogenetici. PCR. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. dijabetes. – Dijagnostika virusnih infekcija.^etvrtak. citolo{ki pregledi. – Validacija metoda. hemoglobin. – Porfirini. – komunikacijske vje{tine. plinski analizatori.terapeutski monitoring lijekova. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. AIDS-a. – Odre|ivanje krvnih grupa. zna~aj i odre|ivanje. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. kostiju. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. hemostaza. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. predavanja. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. ozmometrija. suha hemija. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. – Imunohematolo{ka ispitivanja. spektrofotometrija. pretrage za ocjenu eritropoeze. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. hromatografske tehnike. reumatskih faktora. mikroalbuminurija. afinitet. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. – Antitijela kao biohemijski reagensi. biohemijski analizatori. konduktometrija. – Autoanalizatori. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. Tokom svog usavr{avanja.analitika i dijagnosti~ki zna~aj. kontrolni materijal. amino kiseline). konjugati . specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. metaboliti. celularni imunitet. hemijski. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . 4. transudati. turbidimetrija. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. pulovi. – Enzimi. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. HbA1c. kalibracija. – etika i propisi. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. eksudati. imunofiksacija. urinu i likvoru. – Priprema i izrada reagenasa. srca. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. – Priprema standarda. Provodi se u obliku seminara. monoklonalna. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. – Diferencijalna krvna slika. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. lan~ana reakcija polimeraze). Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. skrining. – Hormoni. radionica i individualnog rada sa mentorom. AAS. – Dijagnostika hepatitisa. zloupotreba lijekova. fruktozamin. avidnost. – Urinokulture. likvor. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . poliklonalna antitijela. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. unakrsna reaktivnost. bolesti i pretrage bijele krvne loze. – Funkcija komplementa: pojmovi. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. – Uro|ene mane. derivati i metaboliti. – Priprema uzoraka (krv. – promocija zdravlja. skrining. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. Anliza gasova u krvi. – Detekcija autoantitijela. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. amnionske teku}ine. GTT. vrste analiza. – Analitika nukleinskih kiselina. punktata. NPN spojevi . – Kontrola antikoagulantne terapije. 2011. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. denzitometrija. odre|ivanje krioglobulina. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. urin.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. elektorforeza. ispitivanje ABS-a urina). fluorimetrija. dijagnosti~ki zna~aj. – Voda i elektroliti. – Pretrage likvora. refraktometrija. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. kontrola kvaliteta. neoplazija. pojam refrentna i normalna vrijednost. dobra laboratorijska praksa.primjena. – Biolo{ke varijacije. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. – Vitamini. amnionska teku}ina). jetre. – upravljanja sistemom. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. – Konzerviranje krvi. – timski rad. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a.

– timski rad. – Farmakovigilancija. – Osnove statistike. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. – promocija zdravlja. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. infektivna klinika. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – upravljanja sistemom. hirur{ke klinike. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. gerijatrija. – Enteralna i parenteralna prehrana. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. – neuropsihijatrija. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). specijalne vje`be Farmakologija. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. seminara. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. . Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. nefrologija. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – Usvajanje dobre klini~ke prakse. – Anamneza primjene lijekova. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. 7. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. rad na klinikama: pedijatrija. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. dermatologija. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. Specijalizacija traje 36 mjeseci. Tokom usavr{avanja. seminari. kadriologija). Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. 2011. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. Nakon zavr{ene svake oblasti. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. – Interakcije lijekova. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. – etika i propisi. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. interne klinike. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. – Informatika u farmaciji. 4. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. – komunikacijske vje{tine. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. Uvodni dio .osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja.

Funkcionalna hrana. pi}a.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. Po zavr{etku specijalizacije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. organizacija rada. – Toksikolo{ke analize. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. vode. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. odabir i kontrola analiti~kih metoda. Program specijalizacije: Uvodni dio . – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. dijetetskih namirnica i suplemenata). te razvoj novih analiti~kih postupaka. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. – komunikacijske vje{tine. – Medicinska oprema. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). – timski rad. pi}a. 1. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2011. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . 7. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). te{ki metali. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. ukupno 3 kolokvija). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. krvni derivati i pripravci iz krvi. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . mikotoksini. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. – Standardni operacioni postupci. EKO hrana. na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. – promocija zdravlja. za pojedinog pacijenta. izrada i primjena. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. – Utvr|ivanje optimalne doze. 4. – etika i propisi.^etvrtak. opreme i materijala. hormoni. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – upravljanja sistemom. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja.

osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). ~uvanje uzoraka. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. Alkoholna pi}a. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. 7.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. Po zavr{etku specijalizacije. – Savjetovanje u oblasti enteralne. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. – Identificiranje strategija za prevenciju. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). Vo}ni sokovi. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. – timski rad. 2011. – etika i propisi. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. upitnici). specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive.Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. 2. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. Kafa. nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. Prakti~ni rad . Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor).. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. – komunikacijske vje{tine. Mlijeko i mlije~ni proizvodi. – upravljanja sistemom. – Procjenu nutricionog statusa. 2. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. bezalkoholna pi}a i napici. Vo}e.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. dob i dr. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. povr}e. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. vo|enje dokumentacije o uzorcima. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. pivo i vino. prera|evine i konzervirani proizvodi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). – promocija zdravlja. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ~aj. kakao i nadomjesci. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. 1. hiperlipidemija. Program specijalizacije: Uvodni dio . 4.

adolescenti. djeca. Prakti~ni rad . uticaj okoline. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . statisti~ka obrada. procjene potreba u nutrijentima. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. Interakcije lijekova. dodatne i zamjenske obroke. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. dojilje. vjerovanja.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje.^etvrtak. 7. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . interakcije hrane i lijekova. dodaci prehrani. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. funkcionalna hrana. kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. 2011. uklju~uju}i dodatke prehrani. odrasli. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. trudnice. 4. funkcionalnu hranu. interpretacija rezultata. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. dijetetske namirnice. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane.

APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. farmakoterapija zasnovana na dokazima. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. – Principi farmakokinetike. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . – Komunikolo{ke metode. Teoretski dio Uvodni dio . – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. bezbjedne. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. 4. – Principi farmakoekonomije. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. bolest. karcinoma. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. – upravljanja sistemom. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. 7. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. – promocija zdravlja. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. 2011. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. – etika i propisi. pra}enje terapije. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. – komunikacijske vje{tine. – Osnovi menad`menta lijekova. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. izbor lijeka. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. ekonomski opravdane) farmakoterapije. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. pacijenta. – timski rad. odnosno izradom seminarskog rada. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. bolesti gastrointenstinalnog.

programska podr{ka. problem based learning . – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. – Proizvodnja informacija za korisnika. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. 7. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Rote lista. 4. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. – Priprema izvje{taja i referata. kontraindikacijama. poslovanju apoteka. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. Vidal.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. – Informacijska pismenost. informacija .ATK i definisane dnevne doze . vje`bi i individualnog rada s mentorom. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO).24 mjeseca. – Prikupljanje. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . – Baze demografskih podataka. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. – Menad`ment u farmaciji.DDD). – Odlu~ivanje nakon analize podataka.12 mjeseci. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kompjuterski sistemi. Baze i banke podataka o lijekovima. – Farmakoekonomika. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava . Rad sa modernim bazama podataka. matrice podataka.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. funkcije vjerovatno}e. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. PDR i druge). djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. nacionalnim vodi~ima za terapiju. nosioci informacija). REFI. 1. trudno}a itd).^etvrtak. ne`eljenim efektima i interakcijama. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. – Kompjuterski statisti~ki programi. – timski rad.). izradu seminarskih radova. – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. – Etika informiranja i publiciranja. Procjena obuhvata: kratka test pitanja. Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. – promocija zdravlja. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom.PBL). analizu slu~ajeva. 2011. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja. Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. izradu plana Apotekarske djelatnosti. seminara. – komunikacijske vje{tine. spol. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . Korelacija. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. Internet i informacije o lijekovima. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. operativni sistemi. – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. elementi opisa varijabli itd. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. djelovanju. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. apotekara u bolni~koj apoteci. – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. . farmakoekonomski modeli i analiza. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. regresija). publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja.zna~aj i smisao. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti.

– Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. – Izvori podataka o lijekovima. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. spol. – Fiziolo{ki. 4. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. ljekaru. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Zakonski propisi i preporuke. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Rad na izdavanju lijekova. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. Kolokvij ili seminar. tj. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu. pra}enje ukupne potro{nje lijekova. – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta.. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. 2011. transport. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). te racionalizacija upotrebe lijekova. Kolokvij ili seminar. u toku vizite i sl. Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. indikacije itd. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. – Analiza interakcija. ATK grupama. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. farmakoekonomika. – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). Kolokvij ili seminar. 7. – Podaci za informisanje javnosti. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). – Baze podataka o sirovinama. uputstvo za lijek. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Statisti~ka analiza pojave interakcija.priprema za statisti~ku obradu. opojnih droga. – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. metabolizam. – Inventura i defektura. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. Kolokvij ili seminar. . – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. – Uzorkovanje i uzorci . – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). – Obrada izdatih recepata.. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Rad na farmakoekonomskim studijama.

somatostatin. reprodukcijska poreme}enja. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. akne. testikularni tumori. hiperplazija medule. mu{ka kontracepcija. 2011. mu{ka neplodnost. Lije~enje {e}erne bolesti . insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. hipoparatireoidizam. neuropatije. sindrom rudimentarnih testisa. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. kardiovaskularne komplikacije. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. – promocija zdravlja. feokromatcitom. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. upale. hirzutizam. upale {titnja~e. gu{avost. komplikacije na oku. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. bubreg. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. Prostaglandini. tireotoksi~na kriza. Uvodni dio . Periferna inzulinska rezistencija. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. menopauza. testikularna feminizacija. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. – upravljanja sistemom.dijeta.hipoglikemija. prerani pubertet i pseudopubertet. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. policisti~ni ovariji. Turnerov sindrom. neurotenzin. Program u`e specijalizacije 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. karcinomi {titnja~e. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. inzulin. hipoaldosteronizam. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. osteomalacija. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. hipokalcemija. 4. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. hiperkalcemija. hipotireoza. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. hiperglikemija.^etvrtak. plu}a. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. gastroenteropatije. masno tkivo. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. hipertireoza. hormonalno aktivni tumor jajnika. KAH. hiperosmolarna koma. ginekomastija. . Trudno}a. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. izolirani deficit gonadotropina. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. Clinefelterov sindrom. te faktori rasta. – komunikacijske vje{tine. sindromi poliglandularne insuficijencije. toksi~ni adenom {titnja~e. hipoglikemija). Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. timus. Mu{ki hipogonadizam. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. Cushingov sindrom. pseudohipoaldosteronizam. premenstrulani sindrom. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. laktacidoza. kontrola ovulacije. gonadalna poreme}enja.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. 7. oralni hipoglikemici. alopecija. impotencija. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. – Analiziranje prikupljenih podataka. funkcionalni testovi. nefropatije. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. supstanca P i tehnikinini. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. hipopituitairizam. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. peptidini hormoni. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. oftalmopalija. – etika i propisi. dijabeti~no stopalo. osteoporoza. kolecistokinin. Pagetova bolest. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. ko`a. terapiju i rehabilitaciju. srce. Infekcije u {e}ernoj bolesti. genitourinarni sistem. graviditeti bolesti {titnja~e. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. – timski rad. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. kontrolirana tjelesna aktivnost. endogeni opioidi. komplikacije steroidne kontracepcije. apopleksija hipofize. gestacioni oblik {e}erne bolesti. Transplantacija gu{tera~e. konzilijarno-poliklini~ki rad. biolo{ki inaktivni gonadotropini. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. Gravesova bolest. poreme}enja menstruacije. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. edukacija i samokontrola. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom.

ACTH. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. rast u visinu. duhana. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. gastropankreasnih hormona. Inzulin. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. druge bolesti povezane s jelom. – komunikacijske vje{tine. endometrioza. – timski rad. karcinoidi. – promocija zdravlja. CRH.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. UZV dijagnostika). . poreme}enja apetita. osteomalacija. hCS humoralni. Sekundarno uzrokovan niski rast. Hormoni i maligne bolesti. gladovanje. prirast na visini. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. {titnja~e. medularni karcinom {titnja~e. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. giht. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. Pregled fundusa. radioizotopna dijagnostika. metaboli~ki u~inci alkohola. hipoglikemija i hiperinzulinizma. hiperreninizam.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. anoreksija. asistirana reprodukcija. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. ateroskleroze. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. Gestacijski dijabetes i komplikacije. mu{kih spolnih hormona. 7. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. Hormonalna kontrola rasta. Ginekolo{ki ultrazvuk. SIAD). nadbubre`ne `lijezde. nervoza. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . neuroblastomi. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. hCG. cel-karcinom plu}a. – upravljanja sistemom. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. denzitometrija. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. – bolesti metabolizma. dijabetologije i bolesti metabolizma. posebno bolesti hipotalamusa. hipofize. dijabetologije i bolesti melabolizma. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. te drugih poreme}aja. ovjerenog od voditelja odjela. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Metaboli~ke bolesti Debljina. dijabetologije i bolesti metabolizma. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. CT. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. somatostetin. poreme}enje metabolizma masti. Procjena rasta krivulja rasta. pinealomi. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Indikacija ovulacije. ateroskleroza porfirija. – dijabetologija. NMR. purina. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. Bolesti dojke. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. @enska neplodnost. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. neurotenzin. U sklopu ovog boravka. Fetalna i neonatalna endokrinologija. 2011. paratireoideje. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. eritrocitoza. hipoglikemije. posebno metabolizma masno}a. hiperkalcemija. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. – etika i propisi.

Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. Uvodni dio . laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. – 30 distalnih endoskopija. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. Endoskopija I. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). 4. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. pankreasa. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. onkolo{ke. te abdominalnih izljeva i kolekcija. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. 7. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. aorte. slezene. – 5 ERCP pretraga.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. bilijarnog trakta. – komunikacijske vje{tine. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio .osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski.^etvrtak. 2011. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. Ultrazvuk I. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. . proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. elektrokoagulacija. – promocija zdravlja. – timski rad. – upravljanja sistemom. tumora pankreasa. Ultrazvuk II. hepatalnih vena i donje {uplje vene. bubrega. – centar za hemofilije. pseudocista pankreasa. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. te lije~enja hematolo{kih bolesti. specijalista. – 5 nazogastri~nih sondi. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. – etika i propisi. – 5 abdominalnih paracenteza. hematolo{ke. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be.

mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije .dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). 4. slezene i jetre. a na kraju se pola`u ispiti. te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. i 24 h .5 2 1 0. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog.) . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. GODINA Uvodni dio . imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. – timski rad. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije. poreme}aja hemostaze. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). brisevi itd. 2011. – etika i propisi. – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. limfnog ~vora. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. – promocija zdravlja.(20 pretraga). – komunikacijske vje{tine. te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih. likvora. nakon odobrenja mentora. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. imunolo{ke pretrage. sredi{njeg venskog. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici. subpopulacija limfocita.osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak. kultura ko{tane sr`i. Koagulacijski. metabolizam u eritrocitu. – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je. Trajno se provodi provjera znanja. 7. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike. cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . – upravljanja sistemom.5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga.Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio .

Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. . Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. . . .5 Uvodni dio . . – etika i propisi. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . 7. Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. . kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. . 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. II. . f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. – promocija zdravlja. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. . – komunikacijske vje{tine. . tj.5 5 0. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. . Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. . radiolozima i patolozima. sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . . 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. rezidualni urin). Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . protok plazme kroz bubreg. 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji. . . renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. mikcijske citografi je. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.^etvrtak. . Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. 2011. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. te koronarografiju). Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. kaptoprilska renografija. Nefrolo{ki odjel. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. .osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. . 4. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. – upravljanja sistemom. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. – timski rad. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. . te prevencija kardiovaskularnih bolesti . Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. .

te se upoznati s citolo{kom analizom urina. mastocita. 6. 2. 2011. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. aloartroplastiku. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. RIA). Socijalna i vokacijska rehabilitacija. Uvodni dio . uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. – komunikacijske vje{tine. – upravljanja sistemom. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. 7. MR i angiografije. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno).osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. euzinoila.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. bazofila. 5. zna~enje imunofenotipizacije }elija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). 9. 4. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. operativnu prevenciju lije~enja artroza. Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. – timski rad. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika.reumatskih bolesnika.15 dana). domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. funkcijske testove makrofaga. 8. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. radna terapija. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. – promocija zdravlja.reumatskih bolesti. Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. traume lokomotornog sistema. Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. ELI SA. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . . 3. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. invalidski {port i pomagala. 4.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju . metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . (jedan dan sedmi~no). odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. bakteriolo{ka analiza mokra}e. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. (jedan dan sedmi~no). Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT.

dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. . Profesionalizam . Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. tumorska imunologija. Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. razli~ite klini~ke konferencije. . uklju~uju}i i voditelja programa. kao i odjela za radijacijsku onkologiju. pregled radiolo{kih. 2 mjeseca . Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. . koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa.^etvrtak. . odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. 7. . . Uvodni dio . Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. konferencije. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka.osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. . aktivno ~lanstvo u regionalnim. kontinuirana medicinska edukacija. evaluiranja specijalizanata. 2011.osnovna teorijska nastava. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. . te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. . MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . epidemiologija. 4. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. klini~ka istra`ivanja i statistika) . Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. 1 mjesec 2. . ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. simpoziji. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. . onkolo{ke konzultacije ili konziliji. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. .etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. etiologija. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. istra`ivanja. . te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. odjela za nukleranu medicinu. . transfuziolo{kih zavoda. . od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. vje{tina. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati.

. uklju~uju}i antigeni~nost tumora. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. uklju~uju}i trajne u~inke. prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. . 1 mjesec 6. . farmakokinetika. . . . – komunikacijske vje{tine. . informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. osnova lije~enja. kinetika tumorskih }elija. interpretacija rezultata. genitourinarnih organa. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. – promocija zdravlja. . . . . . . . 4. osjetljivost. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. proliferacija i apoptoza. 3 mjeseca 4. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. 1 mjesec 5. do III. plu}a i mezoteliom. . markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. analize hromosoma. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . – etika i propisi. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. . centralnog nervnog sistema. radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. profili toksi~nosti citostatika. polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. – timski rad. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. . simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. . ginekolo{ki. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. postera i usmenih saop}enja. 14 mjeseci Uvodni dio . tehnike molekularne biologije. Radioterapija . tamponada.Broj 17 – Strana 166 3. . . otkrivanje i kvantificiranje. . ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. . kompresija le|ne mo`dine). principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. dojke. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. saradnja u istra`ivanjima I. . a kada nisu dostatne. probavnih organa. . posebno PCR. uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. razumijevanje }elijskog ciklusa. poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. . cijena i u~inkovitost lije~enja. primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. . `lijezda s unutarnjim lu~enjem. lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. . . sarkomi. sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. priprema sa`etaka. Hirurgija . nepoznatog primarnog sijela) . procjena kvalitete `ivota. metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. . . procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. "staging"u. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. Tumorska imunologija. ne`eljeni u~inci lije~enja. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. tumorske vakcine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. . prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. . tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. . i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. indikacije klini~kih. funkcije gena. . ko`e. ekspresije i regulacije naslje|a. epidemiologija. . . osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. . dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 7. ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. . Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . 2011. me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. . – upravljanja sistemom. palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. pisanje radova. ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. . . protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. osnove statistike. organizacije. po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. kriteriji potrebnog broja bolesnika. indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. eti~ka. . "snage" eksperimenta. kriteriji odgovora na lije~enje. . doziranje i pravodobnost primjene. . . mjere prevencije. procjene pro{irenosti. primjena u neoadjuvantnom.

Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. ulogu hirurgije. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. uloge pra}enja. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. dijagnosti~kih pretraga. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. te lije~enja metastatske bolesti. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. uloga elektivne polihemoterapije. lije~enja i pra}enja. ko`e i sluznica. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. mogu}nosti o~uvanja organa. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. posebno postoperativnog. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. kombiniranog lije~enja. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. genetskog testiranja i savjetovanja. va`nost histolo{kog stepenovanja. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. indikacija odre|ivanja PSA. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. uloga kombinovanog lije~enja. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. radne terapije. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. jedinstvenih genetskih obilje`ja. uloge hemoterapije. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. patofiziologije. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). 7. spektra patolo{kih obilje`ja. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. Rak ko`e . izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. probave. poznavanje postoperativnih komplikacija. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. ljestvica boli. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. postavljanju dijagnoze i pra}enju. palijacija simptoma respiracije. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. znakova i simptoma. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. 4. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. `iv~anog sistema. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. hirurgija. 2011. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. hemoprevencije.^etvrtak. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. uloge hemoterapije. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. sklonosti recidivu. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. hemoterapija. a palijativna u ostalim. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. vrijednosti hirurgije. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. kriterija operabilnosti. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. va`nost kombiniranog lije~enja. genetike. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. indikacije dopunske prehrane. anoreksije i kaheksije. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli.

posljedice lije~enja. – komunikacijske vje{tine. psihi~kih problema. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. 7. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. – upravljanja sistemom. adjuvantne biolo{ke terapije.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. sindroma s njima povezanih. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. uloge hemoterapije za pojedine tipove. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment".osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata. pomo}i vjerskog lica. razgovori. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. spolne funkcije. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. problema terminalne njege. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. razumijevanje mjera primarne prevencije. – promocija zdravlja. . zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. sposobnost integriranja ~lanova porodice. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. sarkomi nakon zra~enja). Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika.Primjena citostatskog. tumorskih markera. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. 2011. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. – timski rad. indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. va`nost izlaganja suncu. kulturnih i duhovnih aspekata. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. duhanu. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. 4. – etika i propisi. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. ku}ne njege. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici.

Urolitijaza 10. Tubulointersticijski nefritis 15.15 sati a3) . Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. Vezikoureteralni refluks 8. Anomalije urinarnog sistema 7. Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2.166 sata b2) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4. Ekskrecijska urografija (IVU) 5.137 sati a3) . Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Metode ispitivanja urinarnog sistema 3. Hipertenzija 17. Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna. 2011. Akutno bubre`no zatajenje 18. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7. Opstruktivna uropatija 6.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega. Vaskularne bolesti bubrega 16. Sekundarne bolesti glomerula 13. Ultrazvuk urotrakta 3. Retrogradna uretrografija 6. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. Hroni~no bubre`no zatajenje 19. Teoretska nastava a1) . Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr.15 sati a2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4. Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .184 sata Prakti~na nastava b1) .15 sati a3) .^etvrtak.15 sati a2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .137 sati a2) . .83 sata b2) . Primarne bolesti glomerula 12.30 sati a3) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Infekcija urinarnog trakta 5.15 sati a3) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Rtg analiza 2.319 sati Nastavne jedinice: 1.751 sati b2) . Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. Tubulopatije 14. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma. indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 4. Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci. Dijaliza 20.30 sati a2) .83 sata b2) .83 sata b2) .15 sati a2) . 7.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1. poreme}aji mokrenja 9.

Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno.30 sati a3) .1 mj. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. hemodinamska nestabilnost. 100 interpretacija EP .166 sata b2) . vi{estruko zatajenje organa. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. ARDS. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. Ekstrofija mokra}nog mjehura 10.30 sati a2) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . – promocija zdravlja. 7. Urodinamika i bubre`na funkcija 5. Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca. . 2011.1 mjeseca. interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora .0. Vezikoureteralni refluks 6.osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1. – etika i propisi.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . odjel za djecu .1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Cistoskopija 7. U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci.83 sata b2) .15 sati a3) . – upravljanja sistemom. Hidronefroza 4.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu.0.6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku). Megaureter 3. – komunikacijske vje{tine. Torzija testisa 11.6 mjeseci. Rad na neurohirur{koj klinici.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Cirkumcizija 12.Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. 200 EMG interpretacija.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.neurooftalmologija . Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. Valvula stra`nje uretre 9. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi. 4.15 sati a2) . pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca. NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.

Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi . provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.^etvrtak. od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela .IF. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu. konjunktivalnih. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica.2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). – upravljanja sistemom. Poseban naglasak na imunodeficijenciji. profesionalni alergeni. 100 interpretacija EP . Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . – timski rad. 2011.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. uklju~uju}i po . nazalnih). Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. – promocija zdravlja. – komunikacijske vje{tine. – komunikacijske vje{tine. ELISA. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no). dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. provokacijskih testova (parenteralnih.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. peroralnih. – promocija zdravlja. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih .prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . alergergene insekata. – upravljanja sistemom. PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina .5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . nutritivne alergene. 200 EMG interpretacija. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija.neurooftalmologija . 4. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti).0. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .1 mjesec. inhalacijskih. – timski rad.5 mjeseci.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. bazofila. Rad na neurohirur{koj klinici. – etika i propisi. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.autoimunih i alergijskih bolesti. Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.7 mjeseci.0. odjel za djecu . 7.1 mjeseca. .

PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci. – promocija zdravlja. dijabetes melitus.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Prakti~na nastava: 350 sati b1) . bolesti hipotalamusa 4. poreme}aji rasta i razvoja 14. neonatalne hipokalcemije 8. rahitis 10. patofizilologija i klini~ki tok 3. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. terapija dijabetes melitusa 5. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. bolesti {titne `lijezde 6. hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) .Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – komunikacijske vje{tine.60 sati a3) . bolesti hipofize 5. razgovori.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) .221 sata Nastavne jedinice: 1. osteogenesis imperfecta 11. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. 2.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. dijagnostika dijabetes melitusa 4. fetusna endokrinologija 2.60 sati a2) . invalidski {port i pomagala. Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. klasifikacija i podjela 2. traume lokomotornog sistemu. hroni~ne komplikacije 8. aloartroplastiku. poreme}aji spolnog razvoja 15. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika.15 sati a2) . MR i angiografi je. vremene laboratorijske kontrole. 7. endokrina regulacija 3.15 sati .45 sati a3) . Socijalna i vokacijska rehabilitacija.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju. bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. vitamin D 9.225 sati b2) . – etika i propisi. Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika.125 sati Nastavne jedinice: 1.45 sati a2) . diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. radna terapija. dijabetes melitus. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. 2011. operativnu prevenciju lije~enja artroza. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd.400 sati b2) . rast i razvoj 13. – timski rad. Teoretska nastava: 151 sat a1) . Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) . Uvodni dio .61 sat 2. 4. pra}enje dijabetes melitusa 7.

83 sata b2) . pubertet i adolescencija 5. adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. rtg analiza 2. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6. Teoretska nastava: 50 sati a1) . 8. hipotireoti~na koma 6. 7. 4. hiperinsulinizam 3. Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju. Edukacija sadr`i: 168 sati 1.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . hipoglikemi~na koma 3. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.^etvrtak. hipofizna koma 5.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1. bolesti paratireoidnih `lijezda 7.83 sata b2) .15 sati a3) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1. testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. poreme}aji menstrualnog ciklusa 9. 3. Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) . utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . 6.166 sata b2) . Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. kompjuterizovana tomografija (CT) 5. Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec. bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. upale spolnih organa 7. dijabetes melitus 2.). bolesti hipofize 5.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a2) . 7.105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . djevoj~ice i adolescentice 4.20 sati 2. bolesti {titne `lijezde 6.15 sati a3) . 2011.83 sata b2) . ultrazvuk 3. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. 5.45 sati a3) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test.83 sata b2) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . pregled novoro|en~eta.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Prakti~na nastava: 118 sati b1) .45 sati a2) .30 sati a3) . Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . tumori spolnog sistema 8.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a3) .15 sati a3) .30 sati a2) . 4.deksametasonski test i dr. bolesti hipotalamusa 4. scintigrafija 4.83 sata b2) . tireotoksi~na kriza 7. Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) .60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) .15 sati a2) .249 sati b2) .15 sati a2) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a2) .35 sati Nastavne jedinice: 1.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2. dijabeti~na ketoacidoza i koma 2.

abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. timski rad. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. Klinefelterov sy.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) . Podr{ka osoblja. 2011. – etika i propisi. procjenu gestacijske dobi. Punkcija arterije. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. uklju~uju}i deformacije i malformacije. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. Down sy i dr. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. sa dovoljnim brojem ventilirane djece. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Modul I . 7. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. inkubatora. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – timski rad.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. znanje i vje{tine. Procjena. Prognoza major neuropatologije. – komunikacijske vje{tine.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. pleuralna drena`a pneumotoraksa. Uloga specijalnih pretraga kao npr. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. – Transport kriti~no bolesne djece. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. – upravljanja sistemom. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a. Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec. lumbalna i ventrikularna punkcija. 4. 9. Modul II . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. MRI i CT. – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. respiratora i monitora. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. suprapubi~na aspiracija urina. – promocija zdravlja. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti.

op}emedicinska pomo}.^etvrtak.osnovna teorijska nastava Urgentna medicina Urgentna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Slu`ba hitne pomo}i Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije Klinika za dje~ju hirurgiju Medicinski fakultet O~na klinika ORL klinika Klinika za ko{tanu hirurgiju Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika TRAJANJE DANA 30 45 60 60 15 15 10 20 20 20 30 10 20 30 Klinika za neurohirurgiju Klinika za anesteziju Torakalna hirurgija i Kardio Klinika za torakalnu hirurgiju hirurgija Psihijatrija Psihijatrijska klinika Laboratorijska dijagnostika Bolni~ka laboratorija kod urgentnih stanja Pedijatrijska radiologija Institut za radiologiju Godi{nji odmori Dje~ija hirurgija Toksikologija Oftalmologija ORL Ortopedija Gastroenterologija Pulmologija Nefrologija Endokrinologija Neuropedijatrija Zarazne bolesti dje~jeg doba Klinika za infektivne bolesti PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. uklju~uju}i protokole za ultrazvu~ne pretrage mozga. – promocija zdravlja.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata nakon operativnog zahvata – Menad`ment pacijenata nakon neonatalnog operativnog zahvata Modul za menad`ment nehospitaliziranih pacijenata (Neonatolo{ko i neurorazvojno savjetovali{te) – uklju~uje monitoring pacijenata sa kratkoro~nim i dugoro~nim morbiditetom nakon pre`ivljavanja sa planom daljnjeg vo|enja. – upravljanja sistemom. sa publikovanjem u relevantnom ~asopisu. zna~aj. ciljevi. – Akutni apendicitis – Ileus – Intususcepcija – Strana tijela – Rekurentni abdominalni bol u djetinjstvu – Adhezije – Opekotine – Povrede izazvane hladno}om – Ascites . Po`eljni moduli: Klini~ki moduli: Modul IV . Iskustvo u preno{enju znanja na mlade ljekare i sestre. intraosealna tehnika (5+5+5) – APLS farmakologija i fluidi U trajanju od 60 dana Lokacija: Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih elektro-fiziolo{kih testova. Urgentna medicina I: – Principi. MRI. skrining i tretman retinopatije prematuriteta i skrining na o{te}enje sluha kod visokorizi~ne novoro|en~adi. obim pomo}i) – Na~ela medicine kod urgentnih stanja – Interventna pedijatrija U trajanju od 45 dana. respiratorna i kardiovaskularna evaluacija) – IV tehnike (periferna i centralna). CT. – komunikacijske vje{tine. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kardiologija Neurohirurgija Anestezija Pedijatrijska klinika Broj 17 – Strana 175 20 15 20 10 10 10 30 45 545 Dijagnoza i procjena kongenitalne abnormalnosti i dismorfologije Modul III. interaktivno). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Iskustvo u interpretiranju i analizi ultrazvu~nih pretraga nervnog sistema. zadaci i polo`aj urgentne medicine u sistemu zdravstvene za{tite – Organizacija rada u jedinicama hitne pomo}i i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje zbrinjavaju urgentna stanja – Medicinska dokumentacija – Sistem i metodologija zbrinjavanja urgentnih pacijenata – Principi lije~enja: prva pomo}.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Primjena ehokardiografije u detekciji PDA Modul V . Urgentna medicina II: – APLS (primarno i sekundarno zbrinjavanje. URGENTNA PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. kori{enje i interpret