P. 1
Plan i Program Specijalizacija 17-11[1]

Plan i Program Specijalizacija 17-11[1]

|Views: 693|Likes:

More info:

Published by: Belkisa Silajdzija Hasanagic on Feb 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/12/2012

pdf

text

original

Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

– etika i propisi. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. indikacije za biopsiju testisa. krioterapija. lije~enje podifi linom i drugo. – komunikacijske vje{tine. 7. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. izrada stru~nih mi{ljenja. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. mikrobiolo{ka. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. vrste transplantata. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. izbor promjena za probatornu eksciziju. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). dijagnostika varikokele. proktoskopija. koji se mogu repenutirati i na ko`i. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. prick. klamidija i mikroplazmi. izvo|enje testova (epikutani. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). te kondiloma perianalno i perigenitalno. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. 2011. terapija {oka. eradikacija izvora zaraze. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. diferencijalni permiocitogram. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. skereozacija manjih varikoziteta. provodna i regionalna anestezija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. virusnih. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. – upravljanja sistemom. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. temeljna na~ela terapije laserom. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. te indikacije za provo|enje operativne terapije. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. terapija ulkus kruris. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. Ambulanta za alergologiju. duboke biopsije sa {avom. intradermalni. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. temeljna na~ela lokalne anestezije. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. – promocija zdravlja. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. mikroskopska. 4. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e.^etvrtak. epidemiolo{ki pristup bolesniku. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. analize urina. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. incizije i probatorne ekscizije. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. te u dijagnostici. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. – timski rad. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. slanje materijala na pretragu. serateh. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. pretrage ejakulata (fizikalna. hiposenzibilizacija. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. na~ela medikamentozne terapije.

Probatorna ekscizija 7. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. Treponema palida u tamnom polju 4. – timski rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. status). Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. UVB) 12. dijagnosti~ke postupke (punkcije). perinatalna . Scratch test 17. Prick test 16. Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. Vrsta 1. – etika i propisi. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. – promocija zdravlja. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. Termokauterzija 10. Provo|enje fototerapije (UVA. 2011. Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. Elektrokoagulacija 9. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – upravljanja sistemom. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. 7. Krioterapija 11. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. Provo|enje terapije dermopanom 13. Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. 4. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. Epikutani test 15. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. prehranu i kalendar cijepljenja. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. – komunikacijske vje{tine. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta.

ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. uklje{tenja kila. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. otapoze. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. posebno se educira u dijagnostici. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. tumori. U prvom redu u dijagnostici. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. defekti o{ita. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. operativni zahvati na plu}ima i dr. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. provjerava program i izvr{enje istog. halazija. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. ileusi razne etiologije i dr. ileusi dojena~ke dobi. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. uretera. ahalazija. teratome. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja.) Nadalje. megakolon. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. torzije ovarija. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. anorektalne anomalije. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. ultrasoni~ne pretrage i dr. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. 7. kao {to su malformacije prsnog ko{a. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. principima multimodalne terapije (hemotera- . defekti prednje trbu{ne stijenke. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije.). Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. malformacije ki~menog kanala i dr. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. kao {to su npr. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. mekonijski ileus i dr. rana nekroektomija plastika po Thierchu). zbog visokog obolijevanja. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. 2011. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. pilorostenoze. resekcije `eluca. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. respiratorni distres. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. hernijacije mozga i ovojnica. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. neurohirur{ki. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. prirodeni i ostali hidrocefalusi. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti. promjene na plu}ima. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme.^etvrtak. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. krivi vrat i dr. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. scintigrafi je. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. endoskopske i radiolo{ke melode.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. 4.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. kao {to su na primjer herniotomije.

ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. hipospadija 5. principe operacijskih metoda. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. resekcija crijeva 5. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. 4. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. pod nadzorom starijeg specijaliste. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi. apendektomija 20. Izvodi.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. torakocenteza i drena`a 4. 2011. usnice i nepca. repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. Tokom specijalizantskog sta`a.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. u{ke. kontrakture). vaskularnim bolestima. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. . op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. endoskopske pretrage na djetetu. 7. obrada velikih rana 50. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. cistostomija 2. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. fimoza 10. tumora ko`e i podko`ja i dr. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. anus praetera 3. operativno 15). Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. radioterapija i dr. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. Thischplastika 5. konzervativni i rani operativni pristup. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. posebno transplantacijske hirurgije.). suture `ivaca i tetiva 5. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. retencija testisa 15. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. traheotomija 2. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. virusologiji. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. hipospadije. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. endokrinologiji. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice.

– kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3.03. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. – demografska i vitalna statistika. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. polo`i predvi|ene kolokvijume. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti. – bioetika. dezinfekcija. modifikacija efekta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. skriningsenzitivnost. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. deratizacija. – izbor kontrolne grupe. – osnova infektivnih bolesti . op}e i specijalne epidemiologije. karcinomi. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. – osnova rukovo|enja u zdravstvu. – kolokvijum iz op}e epidemiologije.01. ali. predvi|eno je za individualni samostalni rad. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. – osnova pulmologije . seminara. te evaluacijom rezultata.odabrana poglavlja. standardizacija mortaliteta. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. – osnova mikrobiologije . vje`bi. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. – primjenjena informatika . endokrine bolesti. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. 4. tako|er. – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. seminari.odbrana poglavlja.kako nezaraznih tako i zaraznih. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. – metodologija nau~nog rada. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. – etika i propisi. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. i evaluirati rezultate. Sastoji se od predavanja. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. dezinsekcija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. relativni rizik. – upravljanja sistemom. – op}a epidemiologija. – bias i konfaunding. – osnova interne medicine . kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. – epidemiolo{ke metode: elementi. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. Izu~ava u~estalost. Drugim rije~ima. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. trovanja hranom.izra~unavanje. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja.odabrana poglavlja. kvizovi. UVODNI DIO . prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. – timski rad. Tako|e je. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. sparivanje ispitanika (matching).odabrana poglavlja. i provjere znanja (kolokviji. – izolacija i socijalno distanciranje. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. – mjerenje u~estalosti bolesti.Uvodni dio . – nadzor u javnom zdravstvu. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. zoonoze. . – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. te sam provoditi neke od tih mjera. vakcinacija. – regresija i korelacija . – istra`ivanje epidemije. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. – komunikacijske vje{tine.^etvrtak. 7. – promocija zdravlja. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. dizajn i analiza deskriptivnih metoda. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. NPV).38. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. mjesto i uloga epidemiologije danas. 3. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. Teoretske osnove . specifi~nost. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. stratifikacija. PPV. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. kontrolirati provo|enje tih mjera. 2011. stru~nih ekskurzija. epidemiologije.

obradi.obavezno za znati: .obavezno za sprovesti. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. nakon ~ega rangirana kao: +++ . – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. gdje god je to primjenljivo. ++ . Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. 4. dijabetesa.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. obradi. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj.nije obavezno. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . 7. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. gdje god je to primjenjljivo. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. 2011. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. tokom kojeg se. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni.va`no i obavezno znati. +/. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. polo`en zavr{ni kolokvij. obradi. – rad na istra`ivanju. epidemiologije nezaraznih bolesti. pravilnici. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. – rad na istra`ivanju. – organizaciji obavezne imunizacije. + . evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Ovjeru polo`enog kolokvija. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. a prema registrima bolesti. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. komunikacija i zagovaranje). – rad na istra`ivanju. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. kantonalnoj. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. asistira i izvodi. i ostalo. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. epidemiologije zaraznih bolesti.

urinokultura. 27. HIV/AIDS. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . koprokultura. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. 24. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. 34.) 2. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. 40. 26. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. 13. kolektivu. i sl. nosa i nazofarinksa 47. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje. 52. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. 7. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. 18.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . 49. 36. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. 14. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8.) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. – referiranja kazuistike.komparativna analiza Unapre|enje registara . 31. 41. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. 15. 20. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. 39. 23. . uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.bilo da su epidemijskog karaktera. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. 4.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. 30. 32. 16. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 42. tuberkuloza. crijevne zarazne + + + bolesti. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. + + + + +/+ + + + 43. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45.primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. hemokultura 46. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. 44. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. odnosno klinike. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. 51.unos. – postavljanjem dijagnoze. 21. distribucija + + vakcina 6. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 25. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja . Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. 50. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. 2011. 29. 22. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. Uzimanje briseva iz grla. + + + rubeola i druge) 3. 37. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. 28. Tokom sta`a.^etvrtak. 19. {ifriranje. 17.

parazitologije i imunologije . – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije.serotipizacija. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. 62. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. 56. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. 65. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Pregled internisti~kog pacijenta 68. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. astma. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. hibridizacija i dr. Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 63. 58. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 4. endokrinologije. registara. 59. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 61. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. 75. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. npr. vaskularnih bolesti. – u~estalosti tuberkuloze.svaki u trajanju od po 15 dana. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . virusologije. fagotipizacija. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. registara. 7. 57. 2011. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67. 71. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. 69. 64. posebno tuberkuloze. – na~inom uzimanja. karcinom plu}a. rezistotipizacija. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. – evidencije. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – evidencije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 70.

statisti~kim paketima 82. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. bunara. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. .primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. 7. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. – registara demografske i vitalne statistike. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. mjere varijabiliteta 80. 2011. mjere centralne tendencije. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. restorana itd. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. bunara. 85. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. 77. 76. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. – evidencije. ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. 86. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – unosa i upotrebe registara bolesti. te hemato-onkolo{kih oboljenja. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 90. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. 89. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta.^etvrtak. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. registara. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91.Centar za zra~enje. dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Statisti~ko opisivanje podataka . ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92.{kolske kuhinje. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.ukupno 20 dana. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. 4. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. grafi~kim paketima.

OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Radna terapija. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – komunikacijske vje{tine. Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Gastroenterologija. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Nefrologija. 4. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Edukacijske vizite. – Elektrostatus . elektrodijagnostika. Klini~ki sastanci. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. psihijatrije. pedijatrije. – promocija zdravlja. – IT .3 odre|ivanja. Kineziterapija. dijagnostika invalidnosti. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. – Kronaksimetrija . odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Konzultacijski pregledi i evaluacije. s posebnim osvrtom na proteze. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. infektologije.3 odre|ivanja. Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.krivulja .5 odre|ivanja. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima. Banda`iranje i formiranje bataljka. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.3 odre|ivanja. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . hod.3 odre|ivanja. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Hematologija. Pomagala. – etika i propisi. 7. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. radnom terapijom. Radna terapija u rehabilitaciji. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. gornjih i donjih ekstremiteta.5 propisivanja. – timski rad. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji). . Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. interne medicine Pulmologija. sportskih povreda. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. neurologije. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. vokacijskom rehabilitacijom . socijalnom. 2011. interne medicine. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. Privremena proteza. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. – upravljanja sistemom. Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO . Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta.

.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti. ataksije. Rekonstruktivni operacijski zahvati. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije .3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . senzornih i emocionalnih poreme}aja. stenokardija. Polineuropatija. Burger . Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona. Invalidski sport. Postinfarktno stanje. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. Terapija spasticiteta. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih. Bolesti mi{i}a.2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. insuficijencija miokarda.2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . Ostale metode fizioterapije. Paraplegija i tetraplegija. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. Metode evaluacije artritisa. multiple skleroze. Ankilozantni spondilitis.^etvrtak. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. Ekstraartikularni reumatizam. Cerebrovaskularni inzulti. 7.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu .1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. Ortoze i druga pomagala. Socijalna i profesionalna rehabilitacija.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena . osovina i du`ina ekstremiteta. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze.1 mjesec Pulmologija: Astma. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. hroni~ni bronhitis. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline. Kolica. hematologiji i endokrinologiji. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Pomagala.2 aplikacije. parkinsonizma. Tumori mozga i ki~mene mo`dine.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka .2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . alergija i anafilaksija. amiloidoza. plu}na fibroza. Psiholo{ka.5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . 4. Radna terapija. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage. Bolesti donjeg motornog neurona. vaskulitis.3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Terapija spasticiteta. Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. Kineziterapija. Psiholo{ki.2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . Mjerenje opsega. Prevencija dekubitusa. Ekstrapiramidni sindromi. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Mjerenje mi{i}ne snage. Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . Periduralne i epiduralne infiltracije. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. Reumatoidni artritis. gastroenterologiji. Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. M. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju. BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Radna terapija.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) . Elektroneuromiografija. Urodinamska obrada. Radikularne lezije. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala . Kineziterapija. Metode dijagnostike artritisa. Infarkt miokarda. Prilago|eni automobil. Terapija bolova. deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba.5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija . dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija. posebno roditelja. Terapija spazma. 2011. Ateroskleroza. Funkcionalne elektri~ne ortoze. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) . Sistemske bolesti veziva. Artroze.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu .3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. Kineziterapija motori~kih ispada. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. Rehabilitacija nakon infarkta. socijalna i profesionalna rehabilitacija.

Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. biopsiju. MRI. Mora savladati upale. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. – etika i propisi. – komunikacijske vje{tine. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. Artroskopska biopsija i terapija.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Aloartroplastike. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. ginekolo{ke onkologije. histeroskopiju. testovi emocionalnog stanja. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. 2011. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. Principi interpretacije: CT. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. 5 izvo|enja iste. Patologija dojke – posebno skrining. 10 puta prvi asistent. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. aspiraciju cavuma uterusa. Prevencija nesposobnosti. 10 asistiranja kod serkla`e. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. – timski rad. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. razgovori. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. terapeutskih. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. tumore. 7. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. frakcioniranu abraziju. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. – promocija zdravlja. . Posttraumatski stresni sindromi. Amniocenteza: asistira 10. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. na odjeljenju. Kognitivni testovi. Sinovijektomije. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Operacije: 10 puta. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. – upravljanja sistemom. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. nakon visokog poba~aja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. sam vodi 2 takva poroda. izvodi 10. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. 2 puta asistent. kolposkopiju. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. punkcija). Upoznaje i savladava terapiju {oka. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. poreme}aje menstrualnog ciklusa. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. cervikografija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.^etvrtak. vi{eplodna trudno}a. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. Ante-natalna dijagnostika. . Planiranje porodice. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. lije~enje i kontrole. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. Endometrioza. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. Karcinom jajnika. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. Normalni i usporeni rast fetusa. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Uterina aktivnosti po~etak poroda. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Post menopauza. radijacijska. higijena trudno}e. Preinvazivni karcinom vrata materice. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. 2 puta samostalno {ije mjehur. stres) u postpartalnom periodu. planiranje porodice. Radioterapija genitalnog karcinoma. Detekcija karcinoma dojke. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. metode planiranja porodice. hemo i hormonska terapija. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. te s na~elima. probleme peri i post menopauze. Cainsitu. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. Karcinom vulve i vagine. Trofonlasti~ka bolest. Kardiotokografija. diplerska kolor tehnika. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. higijena trudnice (li~na higijena. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. ishrana. Karcinom vrata materice: oblici. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. Ginekolo{ka urologija. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. Sadr`aj obuke: Potrebe. sterilizacija. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. 7. Perinatalna asfikcija ~eda. Vanmateri~na trudno}a. Habituralni poba~aji. Ginekolo{ke operacije. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. rutinska biometrija. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. punkcija. 10 apendektomija i 10 operacija kile. aspiracija materi{ta. mamografija. uslovi stanovanja. Uroinfekcije u trudno}i. Neplodni brak. Spolno prenosive bolesti. benigne. Rh imunizacija. 2011. Karcinom trupa materice. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. ciljana biopsija. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. prognoza i terapija. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. te histolo{ka analiza fetalnih organa. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. Prijevremeni porod i tokoliza. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. Fetalna maturacija. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. Dijabetes i trudno}a. kolposkopija. normalne stanice. najmanje 10 kod resekcije crijeva. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. 4. Opstetri~ke koagulopatije. displazije. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. fetusa. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. Perinatalna za{tita. Fiziologija plodove vode. invazivni Ca. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. Prostaglandini u opstetriciji. zakonska za{tita trudnica. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. Hemoterapija genitalnog karcinoma. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. EPH gestoze. fetalni protok krvi.

Op}i odjeli (I. air way. upalne bolesti centralnog nervnog sistema. CVP. vakcinacija. osipne bolesti. 7. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. EKG i EEG. 4. sepse. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. mijenjanje kanile. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. urogenitalne infekcije. ko`ni dijagnosti~ki testovi. urogenitalne infekcije. – upravljanja sistemom. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti.Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. terapija dehidriranog pacijenta. II. Ulcerozni kolitis. rekto i kolonoskopija. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. umjetna respiracija. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. u trajanju od 1 mjeseca. principi i vje{tine vakcinacije. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. problem lije~enja. respiratorne infekcije. reanimacija. uvo|enje urinarnih katetera. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Vje{tine: parenteralna terapija. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. primjena parenteralne terapije. Vje{tine: LP. hospitalne infekcije. klini~ke. 2011. VI/1. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. upotreba lijekova i nuspojave. parazitarni. infekcije u imunokompro- . prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti. virusni i nepoznati). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . otoskopija. – etika i propisi. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. principi antibiotske i hemoterapije. – promocija zdravlja.djece i odraslih. nuspojave. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. Patogenetske.2 mjeseca (hemoterapija. Hospitalne infekcije. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). (hemoterapija. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. ~itanje RTG slika. respiratorne infekcije. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. ocjena radne sposobnosti. LP. punkcija organa i {upljina. Vje{tine: gastro. primarna obrada rane). etiolo{ke. higijensko dijetalne mjere. respiratorne bolesti. urinarni kateter. Vje{tine: intubacija. uvo|enje subklavia katetera. patolo{ke. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). akutni i hroni~ni infektivni proljevi. interpretacija serolo{kih nalaza. – komunikacijske vje{tine. dijetni principi). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. VI/2) . uroinfekti. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta.

sindrom vaskulitisa. bilijarnog trakta. test optere}enja. osnove elektromiografije. imunolo{ke. `eluca i crijeva. leukemija. tromboembolije). {ok. kolecistitis. polineneuropatije. limfocita. urolitijaza. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. dijagnosti~ke metode (biokemijske. hipoglikemija nedono{}e. 4. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. Dijagnostika (pregled mokra}e. nefroza. tetanus. urinar ni kateter. Pulmologija (RTG. punkcija organa i {upljina. glomerulopatije. kaplji~ne …). sindrom malapsorpcije. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. ciroza. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). peritonitis: enteroragije. trombocitopenija. tuberkuloza. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. gastrointestinalna alergija. nuspojave. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. ulcerozni kolitis. {ok. mali hirur{ki zahvati. osnove EEG. poreme}aji metabolizma. trovanja. Zadaci. bilirubina. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. punkcija organa i {upljina. ishemi~na bolest srca. (angina pektoris. toksikoza. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. prehrana. bolesti jednjaka. akutne i kroni~ne upale CNS. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. sepse. anemija. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. intrakardijalna terapija. reumatska bolest. citolo{ke i histolo{ke pretrage). kolonoskopija. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. 7. bolesti grarkulocita. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. polineuritisi. infarkt miokarda). nefropatije. bolesti slezene. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. malapsorpcija. hemostaza. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. nuklearna kardiologija. konvulzije. te UZV. LP. bolesti perikarda. monocita. dijabetologije i bolesti metabolizma. sindrom glavobolje. Vje{tine: parenteralna terapija. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. arterijska hipertenzija. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. bronhiektazije. imuni kompleksi. Vakcinacije. reumatoidni artritis. EKG i EEG. ~itanje RTG slika. Vje{tine: parenteralna terapija. UZV) 2 mjeseca EKG. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. infekcija mokra}nog sistema. dermatomiozitis. urinu. bolesti verka (verikoziteti. crohnova bolest. asistiranje kod traheotomije. elektrolita i A.B statusa. iritabilno crijevo. cor pulmonale. transplantacija ko{tane sr`i. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. likvoru i tkivnim te~nostima). KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. uvo|enje privremenog pace maker. jednjaka. akutne i hroni~ne upale plu}a. opstrukcija mokra}nih putova. epilepsije. ko`ni dijagnosti~ki testovi. reumatska o{te}enja. mijelodisplazije. hipertenzija). hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. policitemija. punkcija perikarda. mikarditis i perikarditis. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. apendicitis. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. ko`ni dijagnosti~ki testovi. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. ehoakardiografija i dopler. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. tromboflebitis. urgentni infektolo{ki bolesnici. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. bronhijalna astma. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. naj~e{}e anomalije srca. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. 2011. radioizotopske pretrage.umjetno disanje . plazma stanica. cerebralna cirkulacija. transplantacija srca. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 .^etvrtak. savremene metode u dijagnostici. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. dijabetologije i bolesti metabolizma. bronhitis i emfizem plu}a. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. umjetna respiracija. testovi funkcije bubrega. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. makrofaga. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. ~itanje RTG slika. osnove EKG u dje~joj dobi. ko{tane sr`i. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. urinar ni kateter. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. tubulointersticijske bolesti bubrega. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). radiologija u kardiologiji. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. hemoragije. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. Sjegronov sindrom. imunolo{ke pretrage. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. hepatitis. gastroskopije. gastritis. endokarditis. dispneja. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. prehrana. poreme}aji hemostaze. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. osnove humoralnog imunog odgovora. LP. nefropatije. imunolo{ki razvoj djeteta. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. biopsija jetre. EKG i EEG. poreme}aji frekverkcije i ritma. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. mikrobiolo{ke. koch. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. ventilacijska funkcija plu}a. principi antibiotske i hemoterapije. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. bolesti pleure i medijastinuma. epilepsija. biopsija. indikatora infekta). `utica. reanimacija. poreme}aji crijevne cirkulacije. b. urgentna stanja u neurologiji. tjelesnih teku}ina i ko`e. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. biohemijske pretrage. sistematski eritemski lupus. ratu i elementarnim nepogodama. angiokardiografija. hospitalne infekcije. kateterizacija srca.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

– promocija zdravlja. ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva.odjeli neuropedijatrije.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. . dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). ekotoksikologija (uzorkovanje. – timski rad. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija. upoznavanje tehnika dekontaminacije. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. pedijatrijske gatroenterologije. priprema biolo{kog materijala za analizu. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. vodi. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). – komunikacijske vje{tine. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. nadalje prepoznavanju otrovanja. Nakon svakog boravka kolokvij. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . prevencije lije~enja.5 mjeseci 8. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. – upravljanja sistemom. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje.prepoznavanje otrovanja u djece. metode otkrivanja. 2011. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1. proizvodnji uporabi. upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. Ambulanta . pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. individualizacija terapije. 7. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. bioekvivalencija lijekova): . analiza otrova u zraku. aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. – etika i propisi. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. tlu i biosferi. . UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije.

realna angiografija). scintrigrafija bubrega. sekrecije (klasi~ne metode. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. adhezivnosti. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina).^etvrtak. Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. amonijum hlorid. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. o ispitivanjima posttransfuzionih. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. angiografija. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. test optere}enja). alkalne rezerve. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. scintigrafija srca i njegovih {upljina. glumerularne filtracije (klirens inulina. povr{inskih imunoglobilina V }elija). radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). razgradnih proizvoda fibrina. osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode).). gasne analize u mirovanju i ergometriji. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. 7. viskoznost krvi). radioizotopska metoda). radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. . vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. biohemijske analize. 6. imunofluorescentne metode. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. pO2. odre|ivanja pH krvi. plazme. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. pojedinih hranljivih materija). raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. obilje`enim eritrocitima. 4. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. ehografija. osposobljava se za analizu. trombocitnih faktora). mokra}ne be{ike (elektromiografija. intubacione i scintigrafske metode). vazoporesinski test. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. kumarinske i trombolizne terapije. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. klirens ureje. Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. pletizmografija. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. test hemiluminiscencije). odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. vrijeme krvarenja. pCO2 baznog ekcesa). serolo{ke analize komplementa). kreatinina. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike.per os i tuba`om. 8. PSP test). mjerenje rastegljivosti plu}a. laboratorijsko pra}enje heparinske. 3. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). ferokinetike. detekcija hemolize. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. radioimunolo{ke tehnike. koronarografija. antipirinom. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. radioaktivnim natrijumom i dr. Upoznaje se sa metodama hemodijalize. 7. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. 5. inhalaciona scinigrafija plu}a). hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. du`ine `ivota eritrocita. ITV test. EDTA). peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. plu}ne mehanike (penumotohografija. 4. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. odre|ivanje faktora koagulacije. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. biolo{ko. 2. enzimopatija i hemoglobinopatija).). flebografija. protrombinsko vrijeme. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. 2011. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. PAH diodrast). procjena difuzijskog kapaciteta plu}a.

test infuzije hipertoni~kih rastvora.Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. Upoznaje postupke reanimacije. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. alkalne fosfataze.). Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. pituitrinski test). Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. 9. fosfata. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). dehidracija. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. 7. – komunikacijske vje{tine. biomagnetskim i imunopatolo{kim. toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. {titne `lijezde. farmakoterapiju i reanimatologiji. a posebno vaskularnih. dijagnostiku. Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. radioimunolo{ke. reografskim. kardiologiji. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. paratireodinih `lijezda. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope.dehidratacioni test.naro~ito koma. pulmologiji. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. Sti~e znanja iz etiopatogeneze. endokrinologiji i bolestima metabolizma. 4. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.elektrofiziolo{kim (EEG. Upoznaje patogenezu. angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). (odre|ivanje Ca. citolo{ka. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. Prati biolo{ke. imunolo{ka ispitivanja). radioizotopske i radioimunolo{ke metode). crush sindroma. principe postoperativne njege bolesnika. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. neurohipofize . . opekotina. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. Prou~ava etiologiju. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. nefrologiji. gastroenterologiji. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. klini~koj alergologiji. 2011. prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. izazvani potencijali i dr. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. zapaljenskih. konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. Upoznaje na~ine primjene. upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . hromatografske. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). radioizotopskim (scintigrafija mozga.

PNjM itd. – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela.seruma. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. alergije izazvane lijekovima. – autoimunske i imunske anemije. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. ujedom insekata). plazmocitom. Cilj. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. neutropenije i trombocitopenije. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. urtikarija. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. atopijski dermatitis. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. imunoelektroforeza. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. bolesti te{kog i lakog lanca. Njegenerova granulomatoza. 7. Valdenstromova makroglobulinemija. ADCC. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. angioedem. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima.^etvrtak. – upravljanja sistemom.). – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. limfni ~vorovi). ukupni imunoglobulini. Reiterov sindrom. slezena. – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. – promocija zdravlja. . Con. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – separacija plazme . – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). preosetljivosti na aspirin). imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. alergijska bronhijalna astma. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. anafilati~ka reakcija. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. sistemska skleroza. – etika i propisi. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. – Behcetov sindrom. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. serumska bolest. krioglobulinemije). hranom. reumatska groznica. RAST). – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. – mjerenje produkcije LIF-a. benigna monoklonska gamapatija). Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. – imunofenotipizacija limfocita. ankiloziraju}i spondilitis. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. neutrofilima i trombocitima.Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. – mjerenje produkcije IL-1. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. NK i LAK citotoksi~nost). – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). – reumatoidnog faktora. – komplementa. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. amiloidoza. RF). 2011. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. krioglobulini). psorijazni artritis. Sjogrenov sindrom). Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. alergijske gastroenteropatije. lokalne anestatike. dermatopolimiozitis. mije{ana bolest vezivnog tkiva. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. 4. sistemski eritemski lupus. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. A.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

terapija. hitne intervencije 9. etiologija. 5.18 sati 2.7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad.48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH. klasifikacija.96 sati a3 . Nastavna jedinica: etiologija. terapija.27 sati a3 .239 sati b3 .27 sati a2 .28 sati Nastavna jedinica: etiologija. klasifikacija. etiologija. Prakti~na nastava: 128 sati b1 . 7. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . 7.68 sati b3 .136 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.fiziolo{ki aspekt.20 sati 2. Edukacija sadr`i: 1. dijagnostika. operativne procedure kod tumora MFR. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1. terapija. topografskoanatomski odnosi glave i vrata. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2.41 sat a2 .89 sati b2 . Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt.Teoretska nastava: 91 sat al . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1.95 sati b2 .96 sati a2 . simptomatologija. simptomatologija.15 sati a2 . etiologija.14 sati a3 . 8.37 sati 2. operativne procedure kod povreda MFR.18 sati 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . dijagnostika.37 sati 2. dijagnostika.27 sati a2 .55 sati a3 . Teoretska nastava: 46 sati al . terapija. Teoretska nastava: 50 sati al .14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt. terapija.27 sati a3 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1.191 sat b2 . 4. dijagnostika. lokalitet.27 sati a3. urgentna stanja. simptomatologija. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1. Prakti~na nastava: 546 sati bi . klasifikacija. simptomatologija.72 sata 2. interpretacija.32 sata b3 . 11.34 sata b3 .68 sati b3. Teoretska nastava: 136 sati al . sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj.68 sati b3 . Nastavni predmet: Dijagnostika 1.7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. lokalitet.41 sat a3 . simptomatologija. operativne procedure kod deformacije MFR.54 sata 2. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda. sociolo{ko . Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 . Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. etiologija. dijagnosti~na oprema.37 sati 2. dijagnostika. dijagnostika.668 sati b2 .14 sati Nastavna jedinica: anatomsko . Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 . klasifikacija. 2011.epidemiolo{ki zna~aj. 3.55 sati a2 . Klasifikacija.382 sati b2 . Prakti~na nastava: 955 sati b1 . Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci.14 sati a3.37 sati 2.34 sati b3 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. Nastavna jedinica: patofiziologija upale.14 sati a2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 46 sati al . Teoretska nastava: 91 sat al . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Teoretska nastava: 319 sati al . Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.15 sati a3 . operativne procedure kod upalnih procesa. Teoretska nastava: 91 sat al .27 sati a2 .27 sati a3 .Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. simptomatologija.191sat .127 sati 2. klasifikacija. 6. rad na pokusnim `ivotinjama. rad na le{evima. operativne procedure kod oboljenja nerava MFR. terapija. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca.14 sati. 10.14 sati a2 .

159sati b3.95 sati b2 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja. 2. terapija.18 sati 2. zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji.34 sati b3.41 sat a3 .68 sati b3 . Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 136 sati . simptomatologija.136 sati b3. terapija. klini~ka slika.41 sat a2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. transfuziolo{kom centru.95 sati b2 .21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije.37 sati 2. Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2.54 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.27 sati a3 .72 sata 2.14 sati a3 . mikrovaskulami re`anj.37 sati 2. Teoretska nastava: 273 sati al . terapija. rehabilitacija.82 sati a2 . 7. indikacije za ortodontski tretman. Edukacija sadr`i: 1.382 sati b2 .7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije.191 sat b2 . Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika. Edukacija sadr`i: 1. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha.34sati b3. Edukacija sadr`i: 1. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca. Teoretska nastava: 46 sati al . oboljenja nerava. simptomatologija.68 sati b3. oprema operacionih sala.14 sati a3 . 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2.14 sati a2 .287 sati b2 -102 sati b3. Edukacija sadr`i: 1.14 sati a2. Prakti~na nastava: 410 sati b1.82 sati a3 .27 sati a2 . principi asepse i antisepse. 2011. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja. Teoretska nastava: 136 sati al . Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. vrste transplantacije tkiva. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . reanimacioni postupci. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. 2.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL.55 sati a3 .^etvrtak. Teoretska nastava: 182 sati al . Nastavni predmet: Ortodoncija 1. simptomatologija. Teoretska nastava: 91 sat al . terapija. nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci. onkolo{ki problemi u ORL. trija`a bolesnika.18 sati 2. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca.55 sati a2 . 4.446 sati b2.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike. Edukacija sadr`i: 1. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~na nastava: 546 sati bl . rad u operacionoj sali. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 46 sati al . cefalometrijska premjeravanja. simptomatologija. Prakti~na nastava: 637 sati b1 .7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika.109 sati 2. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . 3. {ok.

akutno otrovanje. vakcinacija i sanitacija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. fleksibilno radno vrijeme. komunikologije i psihologije rada. etika medicine rada. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. starenje i radna sposobnost. adaptirano radno mjesto. uzimanje. inspekcije rada i uloga. podr{ka i regularan nadzor. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. javno zagovaranje. periodi~ni preventivni pregledi. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. nesre}a na poslu i bolest. ergonomija. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta).34 sati b3 . – komunikacijske vje{tine. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. aktivan odmor. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. epidemiologije. salutogeneza. – Medicina sporta. higijene rada i sporta. antistres program. epidemiologija medicine rada. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. – etika i propisi. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. mjere prevencije. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. – Urgentna stanja na radnom mjestu. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. procjena indeksa radne sposobnosti. droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. 4. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. vulnerabilne skupine radnika. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. komunikacija. principi toksikologije u medicine rada.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. – upravljanja sistemom. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. skrininga na alkohol i droge. ocjena privremene sprije~enosti za rad. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. vo|enje registara. profesionalna patologija i toksikologija. 7. preventivni pregledi.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). – Epidemiologija i registri u medicine rada. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. povrede na radu. rad u smjenama i no}ni rad. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. tjelovje`ba i aktivan odmor. konflikt i medijacija u konfliktu. konzervisanje i distribucija krvi. b1 -95 sati b2 . Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. fiziologija rada i sporta. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). informatizacija medicine rada i sporta. organa i osteomuskularnog sistema. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. 2011. psihosocijalni faktori. komplikacije transfuzije krvi i derivate. smrtne povrede. statistike. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. psihologija rada i sporta. struktura. – Profesionalna rehabilitacija. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. mjere suzbijanja alkohola. preventivne aktivnosti. za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. – timski rad. derivati krvi i supstituenti. sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). savjetovanja i obuka.

2011. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. 3. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. izvoditi prakti~ne procedure. odnosno mentor. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. procijeniti mentalni status pacijenta. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. . provoditi savjetovanja. i 2. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. biti sposoban raditi timski. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. biti sposoban definisati. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). dijagnoze. biti sposoban doprinijeti stvaranju. organizacije rada. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. intervenisati. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. njegovoj porodici. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. sposobnost liderstva. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. rje{avati klini~ke probleme.^etvrtak. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. 7. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. intervencije. sposobnost prepoznavanja. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. evaluirati ih. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. obuke. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. 2. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. posjedovati profesionalnost. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. II Analizirati uticaj {tetnosti. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. izradu. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. vo|enja projekata i planiranja. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu.

– razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. nadzora. – procjena rizika radnog mjesta. stru~nih udru`enja i projekata. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. – doktorom medicine. epidemiologiju profesionalnih bolesti. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. a posebno kompjutersku obradu podataka. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. ozljeda na radu. liste. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. – procjena organizacije rada. – inspektorima za{tite na radu. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. 2011. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. arhiviranje. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. pripreme poslovnog plana. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. procesa ugovaranja. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. strate{kog planiranja. analiza kolornog vida. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. podr{ke i liderstva. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. upravljanje osobljem. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). – srednjim {kolama. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. te drugih administrativnih poslova. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. bolovanja. – medicinskim vje{tacima. 7. rad u wordu. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. kao posmatra~i. Specijalizanti mogu. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. procjenu osoblja. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. – ostalim ustanovama. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. – analiza PEF-peack flow . vje{tina pregovaranja. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. 4. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. timskog rada. ocjeni radne sposobnosti.

leukociti. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. katalaza. specifi~na te`ina. pregled sedimenta. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Urin: volumen za 24 sata. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. Tako|e. – upravljanja sistemom. LDL-holesterol. hemoglobin. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. mucin. vitamini. Cu. cilindri. transudati. mlije~na kiselina. fosfati. vidljivi sastojci. mogu}nostima rada. proteini. pregled sediment. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. 5-HIAA. ukupni proteini. ukupni. 7. glukoza. Ca. elektroforeza proteina. trigoliceridi. urina. acetilholinesteraza. laktat dehidrogenaza. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. HDL-holesterol. aspartataminotransferaza. molalitet. sulfati. 2. hemijska analiza `u~nih kamenaca. Feces: boja. Mg. hemoglobin. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. krv. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. masti. slobodna i vezana HCL. krv. ketonska tela. boja. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. pH vrijednost. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. pH. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. ureja. piruvat. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. bikarbonati. K. krvi. ureja. butirilholinesteraza. . – timski rad. Mg. izgled. joni Na. mokra}na kiselina. – promocija zdravlja. direktni i indirektni bilirubin. boja. krv. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kreatinin. mokra}na kiselina. pH. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. fibrinogen. spektrofotometara. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. preparacionih i ultra-centrifuga. laktat. hemoglobin. serum plazma: volumen krvi. Ca. izgled. kosistencija. Eksudati. Tako|e. K. joni Na. mioglobin. `u~ne kiseline. lipoprotein lipaza. ukupni urobilin. kolorimetara. aldolaza. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. tehni~kim karakteristikama. aparatima i instrumentima. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. fostor. plamenih fotometara. spektrofluorimetara. 4. pregled sedimenta. `u~ne boje. kristali. alaminaminotransferaza. fluorimetara i denzitometara. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. izgled. mi{i}na vlakna. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. skrob. albumin. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. titrabilna kiselost. eritrociti (svje`i i blijedi). primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. Op}i specijalisti~ki sta` 1. urobilinogen. kreatin kinaza. elektroforeza proteina. – etika i propisi. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. Fe. 2. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. proteini. proba sa gvajakom. bakterije. 5-nukleotidaza. holesterol. urobilin. VMA.152-holesterol. benzidinska proba. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata.^etvrtak. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. Cl. mukopolisaharidi. bolirubin. glutamiltranspeptidaza. izgled. ukupna kiselina fosfataza. ukupni aceditet. K. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . mogu}nostima rada. piruvat kinaza. ukupni lipidi. malat dehidrogenaza. kreatinin. leuzinamino peptidaza. diamino oksidaza. glukoza. glukoza. Cl. A. Obu~ava se da pravilno koristi. aminopeptidaza. – komunikacijske vje{tine. Cl. hemoglobin. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. izolaktat dehidrogenaza. pH vrijednosti. joni Na. Sediment urina: epitelne }elije. Benze-Jones-ov protein. a-amilaza. tehni~kim karakteristikama. molaritet krvi. hemoglobin. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. paraziti. 2011. mokra}na kiselina. boja. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. azot iz ureje (BUN).

U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. 6. 2011. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. pravljenje razmaza krvi. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. 2. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. 4. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. Tako|e. anti-epileptici. samoza{titi i za{titi radnog prostora. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. antidepresivi. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. `u~nih puteva. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. na~inu ~uvanja 153 . 4. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. prepoznavanje elemenata na razmazu. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. urinu. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. 7. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. plazmi. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. hematopoeze i hemostaze. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. bojenje preparata razmaza krvi. Tako|e. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. 3.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. neuroleptici. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. beta i gama zra~enje). Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. 7. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. spektrofluorimetrijske. 5. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata.radioaktivnih supstanci. . serumu. B. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. lu~enja i djelovanja hormona. Tako|e. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa.

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. reanimaciju i intenzivnu terapiju. Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja. – promocija zdravlja. 7. – komunikacijske vje{tine. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. Tako|e.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. urin). – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje . 2011. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. 4. izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. 8. reanimaciji i intenzivnoj terapiji.^etvrtak. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji. – timski rad. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. – upravljanja sistemom. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije . – etika i propisi. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. Tako|e. reanimaciji. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. U toku prakti~nog rada. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije . intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja.

– upravljanja sistemom. – timski rad. 4.Predavanja.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. UVODNI DIO Uvodni dio . – promocija zdravlja. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – komunikacijske vje{tine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . diskusije sa mentorom A2 .Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. 7. Nakon provedene edukacije. – etika i propisi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. 2011. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. CPU.

Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.7.2. Nakon provedene edukacije. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 2011. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL.6. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. 3.8.5. 7. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . 3. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.^etvrtak. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 4.3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.4. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.

pridonio razvoju ove specijalnosti. sastancima voditelja laboratorija. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. 2011. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. programa za statisti~ku obradu podataka itd. Nakon zavr{ene edukacije. bilo kao ~lan tima. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. te drugim sastancima lokalnog tipa. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. planiranje tro{kova laboratorija itd. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. te upotrebu baza podataka.baze podataka. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. – timski rad. – upravljanja sistemom. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. 4. 7. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. ~uvanje povjerljivosti informacija. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. pretra`ivanja litrature. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. Internet itd. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . . Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – promocija zdravlja. – komunikacijske vje{tine. Sticanje trajnih navika ~itanja. priprema poslovnog plana. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru.te njihovom svakodnevnom upotrebom. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. bilo individualno. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija .Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. – etika i propisi.strate{ko planiranje. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa.

prikazi slu~ajeva. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . laboratorijskog pribora. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. mikroskopom s tamnim poljem. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. infektivna klinika. oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. ~uvanja. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. poznavati automatizirane. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. i fluorescentnim mikroskopom. te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III.) tamo gdje takvi odjeli postoje. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. klinika za ko`ne bolesti. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. te njihovo podrijeklo. uklju~uju}i atmosferske uslove.difuzije i zona inhibicije. pipeta). te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. pregledavati obojene preparate. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole.^etvrtak. daljnjeg testiranja. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. optimalnu temperaturu. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. bolnici. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. latex aglutinaciju. kao i u edukaciji svih . izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. fazno . preko kultivacije. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima.: eza. te pravilno koristiti njihove usluge. 2011. biti upoznat s bolni~kim odjelima. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. principe identifikacijskih podloga. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. poznavati {iroku paletu selektivnih. pedijatrija. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. kao i testove za brzu dijagnostiku. itd. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju.kontrastnim mikroskopom.: velike vizite. te prepoznati mogu}e artefakte. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). izvoditi rutinske tehnike bojanja. ELISA. 4. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. Po zavr{etku specijalizacije. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. odjeli za transplantaciju. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. 7. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. preuzimanja.

: preporuke koje se odnose na MRSA. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. dezinfekciju.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. te praonice rublja. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. poznavati osnovne statisti~ke metode. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. upoznati principe izolacije bolesnika. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. klasifikacija i metode tipizacije. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Imunodeficijencije. te njenu pravilnu primjenu. hemaglutinacija. 7. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. Humoralni imunitet. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. upravljanje osobljem i administrativne poslove. Imunolo{ka preosjetljvost. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. RVK. te obradu podataka prema tim protokolima. bolni~ke apoteke. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. Komplement. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. direktna i indirektna fluorescencija. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. patogenost mikroorganizama. Imunost na infekciju. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. te metode njihove kontrole. trudnica. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. pra}enje rezistencije na antibiotike. principe imunizacije kod virusnih bolesti. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. Nespecifi~ni imunitet. a osobito kompjuterske obrade podataka. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. Western blot). ELISA test. antimikrobni lijekovi. precipitacija. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. fiziologija i genetika. Gra|a i svojstva protutijela. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. interpretirati rezultate. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. mehanizmi obrane doma}ina. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. poznavati osnove informati~ke tehnologije. vode i zraka. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. transplantiranih bolesnika. te na klini~kim odjelima. metode spre~avanja razvoja rezistencije. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. 4. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. 2011. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . ]elijski imunitet. taksonomija mikroorganizama. te postupak kojim se licenca pribavlja. dijalizu itd).

OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). osnovne elektroencefalografije. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. kompjuterski tomogram. operacije cerebrovaskularnih anomalija. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. neurofiziologije. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . nalaz nuklearne magnetske rezonance. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. elektrcmiografije. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. Pored navedenog operacijskog programa. 4. 7. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. me|utim. – komunikacijske vje{tine. Neuroradiolog postao je suveren. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. – upravljanja sistemom. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. – timski rad. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . a posebice karoti~kim arterijama. 2011. a koji kandidat mora obavezno ispuniti. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame.^etvrtak. – promocija zdravlja. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. Neurhirurg je. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. gornje i donje vilice. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. engleskim ili njema~kim. kao i dijagnostiku i terapiju. – etika i propisi. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. Anamneza. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. 4. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. radiologije. – etika i propisi. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. utvr|ivanje mo`dane smrti. evaluacija i postupci odr`avanja. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. – angiografska obrada. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. 2011. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. 7. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. komatozni bolesnik. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. vr{enje svih postupaka reanimacije. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. – upravljanja sistemom. uz lije~nika specijalistu. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. – promocija zdravlja. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. izvo|enje neurolo{kog pregleda. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. planiranju dijagnostike i terapije.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. klini~ka obrada. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. – komunikacijske vje{tine. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. – timski rad.

neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. artefakti. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije.^etvrtak. neurolo{ki pregled djeteta. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. magnetske stimulacije. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. Analiziranje EEG-a uz pomo}. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. liolter EEC-a. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. uvjeti snimanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. nistagmografije i dr. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). Elektrodijagnostike epilepsije. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. EP) i dje~je neurologije. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi .5 mjeseci. evoriranih potencijala. 7. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. neuromi{i}nih bolesti. Indikacije za specijalna snimanja. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. U~enje tehnike vremenske. vrste. radiologom i imunologom. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. brain mappinga. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. 2011. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. EMNG. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . 4. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije.

lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. – komunikacijske vje{tine. likvor dijagnostike. Bolni~ki odjel endokrinologija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. dozimetriju i za{titu od zra~enja. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. 2011. – promocija zdravlja. poznavanja laboratorijskih testova. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. cerebrovaskularnih bolesti. – upravljanja sistemom. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. – etika i propisi. UVODNI DIO specijalizacije .5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. neuropsihologije i sl). 4. elektrokardiograma. Interne medigastroenterologija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. Op}a hirurgija – . Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – timski rad. radiobiologiju. 7. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. cine nefrologija.

izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja. hipofiza. Odgovornost. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. gastroenterologije. inkubiranje. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili. scintigrafiju plu}a. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. kontejneri. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. Za terapijske postupke odgovornost. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. testove. izvo|enje i interpretaciju postupka. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. hematologije. Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. zna~i procjenu indikacije. paratireoidne `lijezde. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. leukocita i trombocita. terapijsku aplikaciju. . in vivo i in vitro. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. nefrologije. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. scintigrafijom pankreasa. ali pod nadzorom. pod nadzorom mentora. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. urgentnu nuklearnu medicinu. primjenu radioimunolo{kih metoda. znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. dozimetriju. elucija generatora.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. tromoscintigrafiju. ispitivanje periferne cirkulacije. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. slezine i dr. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). funkcije l. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. pregled bolesnika.Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. primjenom radioimunolo{kih metoda. te~ni scintilacijski broja~i). pra}enje efekata izotopske terapije. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida. . pravljanje osnovnih rastvora. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. . . 4. voditelja jedinice i radili{ta. regionalna pokretljivost miokardnog zida).-perf. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. ispitivanjem vitamina B. 7. nadbubre`ne `lijezde. . dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. primenu radioimunolo{kim metodama. 2011. radioizotopsku scisternografiju.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. tehnika rada s kalibratorom doza.k. . uzimanje anamneznih podataka. ventilacija). gonade. `l. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. Upoznaje se ferokinetikom. hemodinamska ispitivanja.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija . ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. radioimunolo{ke metode. placenta). 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. radioizotopsku limfografiju. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. scintigrafiju. scintigrafiju kostiju i zglobova. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. scintigrafiju.Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. pedijatrijsku nuklearnu medicinu. .^etvrtak.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. . endokrinologije. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. administraciju. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. .

kostiju i zglobova 10 (S). Konzervativno lije~enje glaucoma. Gonioskopija. . Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . efek. – upravljanja sistemom.intestinuma i kolona 10 (S). Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije. 1 11 .Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. Asistencija kod glaukomskih operacija. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. – etika i propisi.rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu. zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate. plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. OP]I DIO specijalizacije . 7. Tako|er. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. .i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. ren.orbite 5 (S). Biomikroskopija panfunduskopom. . Asistencija keratoplastike. – timski rad.abdomena 20 (S). Tonometrija i tonografija. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. 2011. tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Glaukom: Dijagnostika glaukoma. YAG laser kapsulotomije. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. ali svakako trebaju kod njih asistirati. prot. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . Asistencije operacije katarakte. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma.

cista. – adaptometrija.asistencija 20 – operacije glaukloma . – pleoptofor. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . – kompjuterizirana refraktometrija.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. verruca i dr. – ehosonografija. – direktna i indirektna oftalmoskopija. Asistencije kod slo`enih oblika strabizma. – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. – kolorimetrija.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg. papilom. pterygium. pleoptoforu i dr. – primjena lasera (YAG i Argon).asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru.). 7. – Ishihara tablice. xanthelasma. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. Asistencije kod operacija orbite. Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma.asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma .^etvrtak. – komunikacijske vje{tine. 4. Neurooftalmologija s perimetrijom 1. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.). Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. chordeolum. . Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Enukleacija bulbusa 5 operacija.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . 2011.asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija . Operacija strabizma 5-10 operacija. Asistencije kod operacije ptoze. . – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. odre|ivanje refrakcije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona. sinoptoforu.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija . Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. – skijaskopija. – timski rad.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma . Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. – aplanaciona tonometrija. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. – fluoresceinska angiografija. – fitovanje kontaktnih le}a. dakriocistografija). – kori{tenje prizmi. – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. – elektroretinografija. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom. – pokus vida i Snellenove tablice. Asistencije kod operacija tumora vje|a. – keratometrija po Javalu. – gonioskopija.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . – sinoptofor.

bolesti anusa i rektuma. 7. preoperativna priprema i postoperativna njega. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. uspostavljanje venskog puta. perkutana cistostomija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. drena`a toraksa. – etika i propisi. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. davanje klizme. ginekolo{ki pregled palpatorno. ekstenzija preloma. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. toaleta iritestinalnih stoma. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. pravila asepti~kog rada. tamponada nosa. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. traheostomija. koniotomija. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. intubacija. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. intestinalne stome. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. vrste rane i zarastanje rane. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. ano-rektoskopija. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. drena`a prsi{ta. anamneza i status vaskularnog bolesnika. krvarenja iz probavnog trakta. akutni pankrealitis. antikoagulaciona terapija. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. tuma~enje vrijednosti CVP. pristupnika arterije i vene. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. hernije. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. punkcije tjelesnih {upljina. 2011. prepariranje). hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. hemoseparacije i autotransfuzije. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. hitne osteosinteze. incizije i drena`e. cistoskopija. infekcije u hirurgiji. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. – upravljanja sistemom. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. `ivaca.reanimacija. traheotomija. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. hemostaza. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. repozicija luksacija. repozicija hernija. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. – promocija zdravlja. intravensko kaniliranje. {ivanje rana. tromboembolektomija i {av krvne `ile. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. hitne operacije na `enskim spolnim organima. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. dijagnostika i terapija {oka . postavljanje sadrenog zavoja. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. osiguravanje venskih puteva. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. prva pomo} kod krvarenja. urolo{ka endoskopija. . upotreba monitora i respiratora. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. bolesti crvuljka. amputacije. ozljede tetiva i {ake. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. kateterizacija mokra}nog mjehura. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. intervencija kod balanitisa i parafimoze. postavljanje subklavija katetera. reanimacija. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. hitne operacije u op}oj hirurgiji. hernije dje~je dobi. mjesta ligature magistralnih arterija. 4. akutni abdomen. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. repozicija prijeloma. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. upoznavanje instrumentarija u urologiji. anamneza i status hirur{kog bolesnika. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. sterilizacija. digitorektalni pregled. ileus. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. prelomi rebara i komplikacije. postavljanje zavoja. postavljanje `elu~ane sonde. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. upotreba instrumentarija. varikoziteti i posttrombotski sindrom. blokada interkostalnih `ivaca. postavljanje nazogastri~ne sonde. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. dijagnostika i komplikacije preloma. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. lije~enje opekotina. traheostomija. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. operacije `u~nih puteva.

pri operacijama kralje{nice. retenciji urina. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2. imunoterapija/ rezultati lije~enja. operacijski pristup na gu{tera~u 2. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. osteosinteze distalnog kraja femura 1.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. hematurija. adjuvantna. operacije na jetri svinje 3. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. pri lije~enju prijeloma. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. diferencijalnodijagnosti~kim. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. 4. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. osteosinteze gle`nja 2. stepen diferenciranosti terapija i prognoza. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . 2011. osteosinteze dijafize femura 1. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. traheotomija 1. TNM sistem/ekstenzitet tu. torakalne. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . urologije.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. osteosinteze dijafize humerusa 2. osteosinteze acromialne luksacije 1. Nadalje: akutni skrotum. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . tamponada rektuma. rekonstruktivna/. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. osteosinteze ru~nog zgloba 1. te o operativnoj terapiji. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. polihemoterapija. abdominalne.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . trahoestomija. Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. kostiju. vaskularne hirurgije. palijativna. i njihova kombinacija/hirurgija. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. kateterizaciji. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . osteostnteze lakta (Monteggina. epididimitis. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. kardijalne. 7. endokrina terapija. instrumentarijumu. osteosinteze podlaktice 1. operacijski pristup na suprarenalku 2. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. simptomatska. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. tehnike u traumatologiji i ortopediji. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja.^etvrtak. plastike Achilove tetive 1. urodinamika i drugo. olecranon) 2. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. podru~ja urgentne neurohirurgije. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. zglobova. osteosinteze kostiju stopala 2. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. radioterapija. temelji neurohirur{ke dijagnostike.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . op}i principi neurohirur{ke tehnike. pseudoartroza. osteosinteze proksinlalnog femura 2. osteosinteze patele 1. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji.

eksploracija skrotuma 2. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. intubacija bolesnika na masku 2. amputacija 4. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. tromboenmolektomija 2. traheostomija 2. {av plu}a 2. drena`a toraksa 2. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. 7. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. torakatomija 2. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. va|enje torakalnih drenova 5. subduralni ili epiduralni hematom 2. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. nefrektomija 2. operacija cistoureteralnog refluksa 8. transpozicijski re`anj 2. torakotomija (djeca.perkutana i otvorena 5. ureterotomija 3. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. resekcija rebara 1. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. varikokela. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. elektivna) 2. {av mjehura. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. drena`a perikarda (hitna. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. – Megacolon congenitum. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. hitna ugradnja Pace makera 1. uretera i vrata mokra}nog mjehura. reanimacija bolesnika 1. drena`a pleuralne {upljine 4. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. varikozne vene 2. ugradnja Pace makera 8. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. sternotomija (djeca. opskrba preloma kostiju lobanje 1. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. odrasli) 5. 2011. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. osteoplasti~na trepanacija 2. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. spinalna dekompresija 2. Upoznaje i farmakologiju. valvularna hirurgija 15. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. cistostomija . Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . eksterna ventrikularna drena`a. primarni {av ko`e 30. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. 4. obrada opekotine 3. – invaginacije u dje~joj dobi. intradermalni {av 10. osteosinteza kosti ruke 3. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. fimoza 5. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. oblikovanje slobodnih re`njeva 10. lumbotomija 2. odrasli) 2. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. hidrokela 2. kriptorhizam 10. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. operacija fraktura 6. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. presadjivanje ko`e 3. {av i anastomoza krvne `ile 3. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. estetske. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. operacija hidronefroza 5. orhidopeksija 5.

samo Klinika. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . Provjerava se njegov nivo klini~kog. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. – komunikacijske vje{tine. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima. – etika i propisi. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. Da bi osigurali gore navedene prioritete. pregledi literature.^etvrtak. 2011. obavljani seminari. – upravljanja sistemom. S druge strane. Tako|e. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. sposobnost timskog rada. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). . – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. stru~nog znanja. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. 7. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. da je informati~ki obrazovan. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. pisanje radova. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. da je predan poslu. samoinicijativa je dobro do{la. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). 4. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Prva godina specijalizacije mo`e se. eksperimentalni rad.

specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. Du`nosti: 1. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. 7. te kroz rad na klinici i biblioteci. 4. novim prijemima.Sep Sep . Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena.Dec Dec . sta`erima. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini.Mar Mar . Njegova odgovornost je organizacija vizita.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. problemima.Mar Mar . Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. 2. 8. i 5. reumatologiji. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra. kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. 2011. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. 4. neurologiji I neurohirurgiji. 6. radiologiji. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj. 2. Detaljno studiranje svakog slu~aja. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. U toku ove godine. vaskularnoj hirurgiji. urgentnoj medicini/ traumatologiji. 3. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. . Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. 5. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. mla|im specijalizantima. sastanaka. 10. terapijom. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun .Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – promocija zdravlja. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. 9. diskusijama.Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. Briga o bolesnicima na klinici. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. Prije odlaska ku}i svakog dana. Na kraju prve godine. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . plasti~noj hirurgiji.Dec Dec . Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. demonstracije studentima. intenzivnoj njezi i reanimaciji. Da prisustvuje svim kursevima. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. 7.Sep Sep . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. 8.

potrebna oprema i sl. Diskusiju vodi {ef klinike. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. 11. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva..). epidemiolo{ki podaci i sl. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. sportska medicina. gornjih extr.5 sata. hirur{ki pristup. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. i{~a{enje. konsultacije na drugim klinikama. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. bazi~ne nauke. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. diskusije. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. 7. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. Kompletan manuscript predati do 1. preoperativno planiranje. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Ortotika i protetika i sl. marta na petoj godini. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. konzilijarni pregledi. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. Diskusija. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. velika vizita. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. Odr`ava se jednom sedmi~no. Prezentacija . U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. i 3. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. operacije u drugoj ustanovi i sl. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. Prezentacija u junu (G5). Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora).^etvrtak. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. sedmici. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. {aka. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. 13. spinalna hirurgija. Nakon radnog vremena. zajedno sa disekcijom. Velika vizita: jednom mjese~no. indikacioni sastanak. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. 4. Prezentacije slu~ajava. trauma. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. Dalje. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. stopalo. planiranje operacije (templating). Do 1. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. Kursevi dje~je ortopedije.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. 2011. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Oblasti koje pokriva: anatomija. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. 12. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. dje~ja ortopedija i tumori. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. sko~ni zglob. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve.

infekcije. osnove radioterapije. RTG pretrage s kontrastom. njihovo lije~enje i prevencija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. indirektna mikrolaringostroboskopia. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. kraniograma. Sterilizacija. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. postintubacijski granulom. indirektna i direktna laringomikroskopija. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. aplikacija autotransplantata u miringoplastici.indikacije.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. plastika rascjepa nepca i usne. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. ORL u djece. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). 2011. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. lije~enje opeklina. mogu}nosti. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rane i kasne komplikacije. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. fenestracija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. testovi fonacijske funkcije. ciste. kongenitane anomalije larinksa. mastoidektomija. frenikus. Prepariranje vene. operacija egzostoze zvukovoda. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. hirurgiju kranijalnih `ivaca. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. septoplastika. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. drena`ne operacije Menierove bolesti. Endotrahealna intubacija. miringoplastika. operacija frontalnog sinusa. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. Reanimacija. Obrada bolesnika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. intratemporalna dekompresija facijalisa. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. citologija u ORL. o~itovanje RTG slika nosa. Asepsa i antisepsa. CT glave i vrata . – upravljanja sistemom. CT-a. ultrazvuk glave i vrata. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. subglotidni laringitisi. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. operacije malatrezije zvukovoda. – timski rad. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. otomikrohirurgiju. tamponada nosa. sinehije. EMR glave i vrata . Anestezija u induciranoj hipotenziji. strana tijela nosa. hemoterapeutski protokoli. UVODNI DIO . lije~enje . nadzor zra~enih bolesnika. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. tehnike laringealnim fiberskopom. komplikacije hemoterapije. stroboskopia. stapedektomija. edemi larinksa. akcesorijus. rekurens. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. hirurgiju baze lubanje. 7. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. inlerpozicijska stapedektomija. Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. postupak kod raznih vrsta rana. – promocija zdravlja. statoakustikusa i rinobaze). mogu}nosti. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. sinusa. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. atikoantirotomija. endoaralni pristup. rinoplastika. interpretacija. testiranje funkcije larinksa. `drijela i larinksa. 4. princip tumorske hirurgije larinksa. Vje{tine: direktoskopija. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. noduli. interpretacija. ventilacija bubnji{ta. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. dopler karotida i vertebralnih arterija. punkcije sinusa. rinomanometrija. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. – etika i propisi. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. benigni maligni tumori larinksa. emobilizacija. pareze i paralize glasnica. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. za{tita od zra~enja.indikacije. leukoplakije. alergolo{ko testiranje. respiratorne insuficijencije. antrotomija. – komunikacijske vje{tine. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa.

psihogena afonija. 7. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. osnove mikrohirur{ke tehnike. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. uvod u vestibulologiju. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. dizatrije. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. 2011. alergiju kod djece. tehnike testiranja fonacije. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. tiroplastike. tehnike rinoplastike. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. tehnika audiometriranja. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. tehnika otoplastike. mucanje. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. rezonancije i artikulacije. odnos fonacije. hemoterapiju kod djece. rhinolalia. laringofisura. odnos slu{anja i govora. patologija fonacije. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. dislalije. tonalna audiometrija. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. respiracije i rezonancije. odabir slu{nog pomagala. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje.^etvrtak. akumetrija. osnove akustike. aerodinami~ki testovi. testovi fonacije. Za vrijeme specijalizacije. timpanometrija. holesteatom uha. ocjenska audiologija. kao i tumori baze usne {upljine. laserska kordektomija. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. Eustahijeve . rje{avanje laringealnih stenoza. totalna tireoidektomija. lubanje. tj. bolesti larinksa i traheje. aerodinami~ki testovi fonacije. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. adenoidne vegelacije. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. teorije slu{anja. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. govorna audiometrija. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. rekonstrukcija defekata nosa. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. audiometrijski scereening. juvenilni angiofibrom. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. subtotalne laringektomije. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. biopsija. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. akusti~ke analize govornog signala. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. hirurgija {titnja~e tj. ~ela i obrve. spasti~ka disfonija. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. mikrohirur{ka terapija facijalisa. ocjenska vestibulologija. hiporinofonija. artikulacije i rezonancije. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. rehabilitacija ravnote`e. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. strana tijela u di{nim putevima. procjenom operabilnosti. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. rehabilitacija nagluhih. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. usporeni govorni razvoj. Vje{tine: audiolo{ki pregled. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. ~ela i obrve. tumori gornjeg medijastinuma. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. rezonancije i fonacije. supraliminarna audiometrija. lubanje. profesionalne disfonije. tiroplastike. subtotalna tireoidektomija. malforacije nosa (antezije. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. tehnika dje~je audiometerije. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. tro~etvrtinske laringektomije. supraliminarna audiometrija. hiperrinofonija. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. lije~enje vestibularnih poreme}aja. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. lobektomija. odabir slu{nog pomagala. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. rehabilitacija sluha i govora u djece. spektralna analiza. rje{avanje sinehija prednje komisure. implantacijske tehnike. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. hirurgija endokranijalnih implantata. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. liminarna tonalna audiometrija. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. uticaj CNS-a na govorni proces. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. tireoidektomija s disekcijom vrata. supraglotidne laringektomije. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. Vje{tine: stroboskopija. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. rehabilitacija prostorne ravnote`e. instrumentalno ispitivanje. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). elektrofiziologija slu{nog sistema. odstranjenje benignih tvorbi. tumorske infiltracije karotide. 4. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. govorna audiometrija. afonija. jezika i orofarinksa. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. ispitivanje sluha kod djece. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. hiperkineti~ke disfonije. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. patologija. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. osnove otoneurologije. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. dijagnostikom.

i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. – upravljanja sistemom. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. operacije parotidne `lijezde. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. – Kardiovaskularna patologija. imunofluoroscence. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . operacije nosnog septuma. intubacija. timpanomastoidektonkija. – Eksperimentalna patologija. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. `u~nih kanala. stenoze larinksa i traheje. cijevi. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. i pankreasa. – Op}a patologija. histokemije. fistule vrata. traheotomija. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. patologija pleure i medijastinuma. pregled jednjaka s fiberskopom. umetanje i va|enje proteze jednjaka. vrat). te jednjaka i hipofarinksa. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. direktna laringomikroskopija. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. antrotomija. histomorfometrije. sa toksilogijom. – Patologija endokrinih `lijezda. traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. i patologiju transplantacije organa). endoskopska adenoidektonkija. antroskopija. – Molekularna patologija. stenoze jednjaka. transtrahealna. 4. mastoidektomija. neuropatologija. osnovnog znanja o histopatologiji organa. hirurgija sfenoidnog sinusa. – promocija zdravlja. – Nefropatologija. fistula. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. – – komunikacijske vje{tine. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. bronhoskopija s rigidnim tubusom.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. imunohistokemije. medijalne i lateralne ciste vrata. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). operacije {titnja~e kod djece. rje{avanje nosnih likvora. Cransbronhalna biopsija. odstranjenje stranog tijela larinksa. traheje i bronha. – ORL-patologija (glava. adenoidektomija. lateralna cerviktornija . – Gastrointestinalna patologija. 7. – Patologija jetre. – Forenzi~nu patologiju. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. internisti~ka patologija. citopatologija. problem dugotrajne intubacije. – Urogenitalna patologija. elektronske mikroskopije. 2011. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. tonzilektomija. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza.operacije tumora i apscesa vrata. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. – etika i propisi. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. timparkoplastika. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. strana tijela bronha. – timski rad. – Dermatopatologija. citogenetike i molekularne genetike. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. proto~ne citometrije. Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji.

. – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. . . . . . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. molekularne patologije. . . . . Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). . elektronske mikroskopije. . . . Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. . . . . . Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. . . . pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. . . . Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. . . . . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. . . . . 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. sa ocjenom aktivnosti. . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. . . . 100 Drugih organa . . sa akcentom na imunopatologiju. . . prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. . . Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . . . . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . . te diseminacije bolesti. . imunohistokemije. . 200 Limfti~nog tkiva . . . . . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . . 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . . . . . . . 400 [titnja~e . . . . 7. . . dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. . . . .5 mjeseca Citopatologija dojke . . 0. . . . . . . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. reverzibilnosti. . . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . 1. . . . . . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . . . . . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. . . . . . . . – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . . . . . . . . . tumora mekih tkiva. . ali su i sistemske prirode. – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. imunopatologija. . . . perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. . . . . . . 300 Mekih tkiva. 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . proto~ne citometrije. . . . . . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . . . . 4. deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. . . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. . . . . . 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . . . . . . . . U vremenu. – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. . . . .^etvrtak. . . . 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. . . 2011. . . . Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . . . . . . . . . ultrastrukturna patologija . . . . . dermatopatologija. . . citogenetike. Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. . . najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. . . . hematopatologije. . – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . .5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . . . . . . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . stani~nih kultura. . . 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. . . . . 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . . . . . . . . . Bolesti su ograni~ene na organ. . . . kosti. . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). . . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . . . . 200 . . . . . . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . . .

. 2011. . . Ulkus `eluca i duodenuma. . . Malformacija i funkcionalni poreme}aji. . . . . . . . . . . . 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. mastima. 200 Eksudati . . 300 Drugo. . . Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. uglji~nim hidratima i vitaminima. Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. . . Prevencija i lije~enje bolesti. Cisti~na fibroza. minerala. . . . . . . . . . . . . . . potrebe u bjelan~evinama. . . Avitaminoze i hipovitaminoze. . . . . . . . . . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. Splenomegalija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. Bolesti jetre i `u}nih puteva. . dijagnostika i prevencija. . . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . . megakolon. . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. . Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . – upravljanja sistemom. . – etika i propisi. . . . celija~ni sindrom (malabsorpcije). . . . . . . Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . . – komunikacijske vje{tine. 3000 Plu}a . . UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . infekcije i parazitalne infekcije crijeva. 4. . . . . . . . . . Rast i razvoj. Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . – timski rad. Peroralna i intravenska rehidracija. . . . Tumori abdominalnih organa. Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. Metabolizam vode. . . – promocija zdravlja. 7. Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. . . enterokolitis. . . . .Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak.

Fiksacija tubusa. njega. Perinatologija. Apgar score. porodiljske traume. cistopatije. Transiluminacija. nefritis. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. neonatologija. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. hiperbilirubinemija. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. fetopatije i njihova prevencija. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. VSD. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. urolitijaza. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. biopsija bubrega. respiracija. akutni i hroni~ni. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. mjerenje pulsa. Prakti~no izvo|enje. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. dojen~e. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. 7. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. reanimacije novoro|en~eta. RTG grudnog ko{a. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob.sr~ane kateterizacije. Nedono{~e. disritmije. Fiksacija. pred{kolsko. posebno adenosina i PGE1.prakti~no izvo|enje . Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. fizikalni pregled. Vje{tine: Upotreba grija~a. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. Metode pregleda urinarnog trakta. reumatoidni artritis. ishrana i `ivot u inkubatoru. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. prepoznavanje riziko faktora. lije~enje. transkutane saturacije kiseonika. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji.^etvrtak. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. Grijanje. rizici. nefroze. palpacija. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. 4. Malformacije urinarnog sistema. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. Reumatska groznica. nefrogene hipertenzije. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. Primjena lijekova. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . Hipertenzije u dje~joj dobi. 2011. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. Embriopatije. tubolopatije. kolagenose.B. Ventilacija balonom i maskom. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. Ugro`eno novoro|en~e. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa.

Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. TIBC i UIBC . leukoze. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. 2011. Obstruktivni sindrom. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. Znojni test. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. interpretaciju acidobaznog statusa. spolnih }lijezda. hemoglobinopatije. koagulopatije. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. 4. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. perkusija. tumori mozga. Tehnika pregleda krvne slike. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. 4. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. IMV. Inspekciju BCG o`iljka. epilepsije. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). TBC plu}a. neuroza i poreme}aji pona{anja. posturalnu drena`u. Obavezno se mora savladati: 1. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. {titne `lijezde. Uzimanje brisa nosa i grla. procjena i ~itanje snimaka. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. Anemije. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. 7. paratireoideja. Ovladavanje osnovama genetike. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. Terapija surfaktantom . cerebralne dje~je pareze i paralize. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. atipi~ne pneumonije. oboljenja perifernih nerava. nadbubre`ne `lijezde. Bronhopneumonije. bronhiektazije. palpacija. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. alergijska oboljenja respiratornog sistema. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora.prakti~no izvo|enje. hipofize. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. absces plu}a. miopatije. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. bronholava`a. Fe. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). 2. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. HF) Insercija torakalnog drena. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. vibracionu masa`u. hromosomi i njihove aberacije. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta.

pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. Strabizam i mogu}nosti korekcije. Cu u serumu. antigljivi~na za{tita. (izra`eno u parametrima >)Tax. Nouron specifi~na esteraza. MRI. plazme. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. njega pacijenta. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. audiometerijske metode. Metode cijepljenja i vrste vakcina. CT. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. Metode desenzibilizacije. urinokulture. kulture PICC. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. 7. 4. Bronhoskopija. Fe u serumu. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. EHO.^etvrtak. traheotomija. povra}anjem. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. grla i nosa. hemokulture. psihoze. bilirubin. Principi lije~enja. primjena obloga. Venerolo{ka oboljenja u djece. korekcijske vje`be. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. masti i kortikosteroida. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . Dje~ji ekcemi. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. alkalna fosfataza rezistencija. Principi terapije. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. Alergijska oboljenja. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. LDH. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. dojen~e. Lumbalna punkcija i pregled likvora. Displazija i luksacija kuka. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. aktivna i pasivna imunizacija. Kutani alergolo{ki testovi. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. deplazmatisanih eritrocita. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. IgM. anomalije polo`aja tijela i dr`anja.osipne i druge. antibiotska za{tita. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. TA. Iskrivljenje ki~me. alergijskog rinitisa. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. anafilakti~nog {oka. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. 2011. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. Sat O2. principi dijagnostike i lije~enje. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. atopijskog dermatitisa. TV. koncentrovanih trombocita.

fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. jaslice.). krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. Ishrana djeteta od 1-6 godina. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. mortinatalitet. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. pasa`a `eluca i crijeva. vitaminima. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. prevencija i na~in skupljanja podataka. Planiranje porodice. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. Etiologija. epidemiologija. Ustanove u za{titi djeteta. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza. Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. Savremene digitalne tehnike (CT. vrste cjepiva. urografija. perinatalni mortalitet). Perinatalni problemi.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. Sistematski pregledi prvi. materinalni mortalitet. mortalitet djece. 2011. Zna~aj nutricionih standarda (glad. Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. Registracije nalaza stanja zubi. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. subtrakciona angiografija i dr. Napu{teno dijete i adopcija. incidencija.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. anoreksija. domovi. energiji.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). obdani{ta. 7. gingive i higijena usne {upljine. pokazatelji morbiditeta. Kolokvij. Organizacija za{tite djeteta u svijetu.). Uticaj ishrane na organe usne {upljine. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . pasivni i aktivni imunitet.V. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. 4. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. profilaksa i epidemiologija karijesa. genoza. fetalni mortalitet. ponovni i ciljani. Vakcinacija. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja . sluha i smetnje govora. i dr. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . Higijena zuba.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. mineralima i vodi. vrti}i. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. poreme}aji ~ula vida. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. ultrazvuk. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) .prirodna. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. Hendikepirano dijete. fertilitet. apetit. termovizija. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. pneumoencefalografija. fetalni i neonatalni traumatizam.

. 7. . . .^etvrtak. . . . – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). . . . panaricij (6). . 4. . . . . . – stafilokokne. . . sa imunosupresivnim terapeuticima. . . . . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. . – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. . . 2 – pre{ivanje ulkusa . . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . . 10 – tretman dehiscencije laparotomije . – timski rad. . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. . . – etika i propisi. . . . – komunikacijske vje{tine. Savlada dijagnostiku. . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela.~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . . . . klasifikacija povreda.ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . 5 – operacije hernije . . .tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . . . 2011. – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . . . . . . . . . 6 – drugi zahvati . . trbu{nog zida. . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. . . . . preponskog i femoralnog podru~ja. . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. . – upravljanja sistemom. preoperativno. . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. . . . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. 2 – anastomoze crijeva . . . . plu}a. – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. lomova i i{~a{enja). sa protivmikrobnim lijekovima. o patogenim mikroorganizmima. bubrega i dijabetesa i dr. Specijalni dio . . . . – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. . – konzervativni tretman lomova i komplikacije. . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. . . . . . . . . Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. . . . . – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. . . .Odjel za neurologiju Specijalni dio . – promocija zdravlja. . o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. . . . . . .

– operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). plu}ne i druge bolesti). . . . . odr`avanje. . . . . . . . . . . . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. . . – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . . . premedikacija). .Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. poreme}aj elektrolita. . . . . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . . . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. . . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . . . . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . . .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. . . . . komplikacije disanja. Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . . . . . masna embolija. . . . . . Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . – postoperativna njega. . 4. . . . . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . . . . . . 15 – punkcije zglobova . Administrativni poslovi. . . . . . . 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . . . 2011. poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . . . . neizlje~ivih bolesti itd. . osteomielitis). . 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. . . . . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. defekti. . 10 – esharotomija . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). . . . . . . . . . . . . . – terapija {oka i reanimacija. . . . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. . . postoperativni oporavak). podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . . . . . . Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. . . . . . . . . . . . . – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. . . . . . vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. . . . . . . . . tetive. . . . . . . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. . . . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. . . . . . . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . . . . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). . bu|enje. . . . probavne smetnje. . . . . . . . Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje.dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. registracija umrlih. . intubacija. . . . priprema. – infekcije kod povreda. . – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. . .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. . . . . – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. . . . . . . . . 7. 15 – repozicije lomova i imobilizacije . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. 1 – fasciotomija .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . . mi{i}i). . . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . .

Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. problemi i na~in njihovog rje{avanja. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. 4.ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata. 7. onkologija 2 mjeseca – melanom.dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. 2011.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti. dijagnostika.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija. tretman. lomovi nosa. hemoterapija) – rak dojke (detekcije. sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. nevusi. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni. li~nih kostiju.^etvrtak. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata. Tretman akutnih stanja. `ivaca. keloidni. krvnih sudova i kostiju.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) .

7. otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije. oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta .Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki .Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija . urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija. plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki. preoperativna dijagnostika. plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. 2011. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju.TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana .Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO . 4.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa. maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija . Maksilofacijalna hirurgija.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju . plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana. .

PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija . maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . pregledom literature.5 mjeseci 1. 7. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja. – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije. te svoje stru~ne. PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija . odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor. spremanjem seminara. istra`iva~ke bilje{ke. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza.5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . palatuma – hirur{ke resekcije. 4. urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. seminari). Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora. 2011. plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata . pedago{ke. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije.^etvrtak. – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi.ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija.

Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. 2. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. 2011. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina.1 Porodi~na medicina 2. Tokom trogodi{njeg programa. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. njihove zajednice i njihove kulture. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet. rade}i u manjim grupama. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program. Teoretska obuka i) konsultacije. rade}i samostalno. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. psiholo{ke. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio . 7. 4. – etika i propisi. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. – komunikacijske vje{tine. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. njegu ili palijativnu za{titu. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. pribli`no 48 sedmica godi{nje. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja .1. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. 2. spol i bolest. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. socijalne. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. . Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu.1. – upravljanja sistemom. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. 2. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. Program obuke A. – timski rad. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. Oni su osobni lije~nici. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke.

5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta. plasti~ne hirurgije i urologije. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2. 7. od novoro|en~adi do adolescenata. op}e hirurgije. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde. (lista tema za seminarske radove je u prilogu).5 mjeseca) Dermatologija (0.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. razvoja i primjene klini~kog audita.5 mjesec) Pulmologija (1.godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. 2011. na sticanje klini~kih vje{tina. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. da izrade. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave.5 mjeseca) Endokrinologija (0. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. medicine zasnovane na dokazima. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja. kao i vje{tina rje{avanja problema. razvoja i primjene klini~kih puteva. 4.9 Kvalitet.^etvrtak. Pedijatrija 2 i 3 . ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. Kvalitet. 2.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1. izvje{tavanja. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada.

organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. 2011. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 3. Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. Trogodi{nji nastavni plan i program . radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika. 2. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. sigurnost. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima. 3.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama. na .1.1. ukupnog trajanja 24 sata. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. (Izvori: document WONCA Europe. 7. 3. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze. organizovati seminare i voditi diskusije. 4. konsultacija. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Izjave WHO. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3.1. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO.

pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. 8. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. 12. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. briga o starijim. 18. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti. 7. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. . razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. 10.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. 2. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. 5. obezbijedi odgovaraju}u. informacije sa web-stranica.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. 3. 19. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. interna medicina.^etvrtak. 1. kvaliteta. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi.pacijent. prepozna. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. obrazovanje pacijenata. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. promocija zdravlja. kao {to je npr. 3. 15. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. palijativna njega. 6. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. 11. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. prevencija bolesti.2. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. vje{tine i teoretska obuka 4. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. 2. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja.2.1 Porodi~na medicina: 216 sati . pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. mu{karaca i starijih osoba. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . medicina rada. 4. 17. 2011. 7. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. Tokom prve godine. 16. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. 3. 9. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. pokazuje vje{tine samousmjeravanja. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. racionalno kori{tenje vodi~a. 14. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. 3. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. djece i adolescenata unutar njihovih porodica. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. sadr`aja i korisnosti prezentacije. 13. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. 4. A. izuzev januara i ljetnih mjeseci. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. 4. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara.

30. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . B. 27. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. 31. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. 7. uretre. 37. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . da dijagnosticira. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 21. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. ko`e itd – injekcije: IM. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. 25. 29. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. 26. pokazuje razumijevanje principa primarne. Metode 1. 2. tretira i upu}uje. 6.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . 28. SC. procijeni i tretira delirijum i demenciju. 20. tempiranog testa "ustani i kreni". prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata.2 Interna medicina 4. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). indikacije za njihovu upotrebu. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. 22. 2011. 2. 36. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. 32. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. 4. 34. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. cerviksa/vagine. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. neurolo{ka stanja kod starijih.2.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. procedure gerijatrijske procjene. procjena opasnosti u ku}i. pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. instrumenti za procjenu 5. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. 7. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. nazofaringsa. C. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. kad je to potrebno. 35. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. 33. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. 3.4 APD godi{nje A. 24. 23. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. nevusa. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. 4. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama.

4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. C. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. 7. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati . Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. pokazuje razumijevanje indikacija. uklju~uju}i: – glavobolja . Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. Metode 1. 8. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. 2011.1-2 APD godi{nje A. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. Metode 1. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. 4. 5. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. 2. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. vo|enje. insercija nazogastri~ne sonde* 3. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. 4. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4.3 Neurologija 12 sati . 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. savjetovanje i lije~enje pu{enja. B.2. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. 4.1-2 APD godi{nje A. . status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. plu}nih oboljenja i problema. 7. 3. 4. 2. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. B. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi.2. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema.^etvrtak. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. B. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3. testiranje stolice na okultno krvarenje D. 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. 6. hroni~na. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. dijagnosticiranje. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. spirometrija (opcijski) D. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3.

Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 2011. zasnovanu na dokazima. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . 2. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 7. poreme}aje te~nosti i elektrolita . Metode – 0. virusne. pravovremeno ro|ene djece. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja.Broj 17 – Strana 78 4. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.2. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. ima znanje i sposobnosti da procijeni. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. primjena Glasgow skale kome D. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni.4 APD godi{nje A. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. 4. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. 2. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. 8. 6. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. 4.3. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. 4. B. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja.

– pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. adolescentima i njihovim porodicama. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. hipoglikemiju. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. oka. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. 7. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. 4. B. 2011. ko`e. nosa. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. C. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. frakture – povrede donjih ekstremiteta. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. i{~a{enje. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. poreme}ajima u~enja u {koli.^etvrtak. i{~a{enje. Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom.

7. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. glaukom. oka. maske. divertikularna oboljenja. stabilizaciju. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. fraktura. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. 2011. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. uha. tireoidna kriza. blokada – tamponada nosa. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. i aerosola – laringoskopija. Paronyhia/urasli nokat D. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. drugih supstanci. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. perforirana viscera. pneumotoraks. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. ektopi~na trudno}a. vaginalno krvarenje u trudno}i. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. akutni epiglotitis. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. akutni pankreatitis. B. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija.4. imobilizacije. akutni holecistitis/litijaza. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi.2-3 APD godi{nje A. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. vaginalni iscjedak. sr~ani arest. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. ketoacidoza. pre-eklampsija. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. infekcije urinarnog trakta. inflamatorna oboljenja utrobe. poreme}aj acidobazne ravnote`e. poku{aj samoubistva. hipertenzivna urgentna stanja. C. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. nosa. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. croup. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. iznenadne konvulzije. `utica. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. 4. akutni uretritis. hernije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. hiperglikemija. 4. transfuzione reakcije. tromboza dubokih vena. gipsa kod uobi~ajenih povreda. adrenalna kriza. o`ivljavanje. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. astma. opstrukcije. dijarejalna oboljenja. aneurizma aorte. . opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. ishemija mezenterija. miksedem. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. akutni apendicitis. kobp. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. gubitak vida. akutni epididimitis. akutni glomerulonefritis. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. nestabilna angina. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. Urgentna medicina 24 sati . poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. upotreba ambu balona. hepa- titis. akutna torzija testisa. otitis media. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata.

hranjenju na bo~icu. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. bol u le|ima. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. 2011. i ektopi~nom trudno}om. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. poziciju i prezentaciju fetusa. inkompletnim/kompletnim abortusom. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. post-operativnoj njezi. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. Klini~ka sposobnosti. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus). itd. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. C.) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi. kontracepciji. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u.1-2 APD godi{nje A. tjelesnim vje`bama.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje.5. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . 4. 7. Ginekologija i obstetricija 12 sati . – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata.* – zna indikacije. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju. povra}anje. zna~aj procjene rizika. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama.^etvrtak. promjene ko`e.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju. B. depresiji.

2. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. kontraindikacije. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. prezentacija. 3. C. D.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. kolostomiju. tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. 4. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. eksciziona biopsija. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. obrada povr{inskih rana. . – izvodi manje hirur{ke procedure. – poznaje indikacije. B. Po zavr{etku specijalizacije. pokreti fetusa. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. karcinome itd. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. farmakologiju. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). – da prepozna. inflamacije i infekcije. uklju~uju}i: pneumotoraks. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. ohrabrenjima. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja.1-2 APD godi{nje A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. 4. hematotoraks. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova.6. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. 2011. Hirur{ke specijalnosti 12 sati . Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. incizija i drena`a apscesa.7. 4. potrebu za podr{kom. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. amputaciju. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. obja{njenjima.1-2 APD godi{nje A. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. – obradi akutne povrede. 7. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura.

C. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 2011. D. sigurnost i akreditacija 12 sati.8. B. 4. 2-3 APD godi{nje A. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. 2-3 APD godi{nje A. C. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. Kvalitet. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 4. 7. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu.9. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana.^etvrtak. 4. D. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. Javno zdravstvo 12 sati. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati.

Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM.2. 5. 5. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta. 5. relevantnost i vje{tina prezentiranja. kvaliteta rada i prezentacije. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja. 5. klini~ki put. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . rade}i samostalno. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. C. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. 5. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. prikupljanje. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine. D. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. – ocjenjivat }e se sadr`aj. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju.1. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. procedure. 2011.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. B. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. 4. 7. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – svaki specijalizant. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine.3. koriste}i standardizirane i objektivne metode. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora.4 . Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine.

pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati. Superficijalne gljivi~ne. Plu}na embolija. a {ta nije. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. 7. Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. 2011. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. 4. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih . dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. jajnici. infekcije.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia.^etvrtak. `eludac. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 .

politike i procedure. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. 7. pretra`ivanje dokaza na Internetu. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. sigurnosti i akreditacije. kriteriji. pulmonalni problemi. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. Teme iz neurologije: 12 sati. kriti~ka ocjena dokaza. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. skrining. 12 sati. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. analiza zna~ajnih doga|aja. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. 12 sati. 4. indikatori. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. 2011. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. prijavljivanje incidenata. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. vaginalni iscjedak. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. torzija. dijabetes. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta.

vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. drugim stru~njacima. eti~kim smjernicama struke. komunikaciju sa ~lanovima porodice. alkoholizam i druge ovisnosti. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. socijalne radnike. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. psihoterapija. urgentnoj psihijatriji. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. forenzi~koj. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. srednjeg i dugog trajanja). Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. dje~ja i adolescentna psihijatrija. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. kolegama. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. statisti~ke evaluacije. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. a odnose se na psihologe. radne terapeute.^etvrtak. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. 2011. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. medicinske sestre. 4. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. 7. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. direktnu superviziju klini~kog rada. dnevni centri. stambeni programi). osoblje s kojim . uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. multidisciplinarnim timom. vrijeme za lije~enje pacijenta. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. formulisanja hipoteza. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. stru~nu politiku. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. psihoterapiji. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. lije~enje u ku}i. ~lanovima porodice. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. forenzi~ka psihijatrija. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. dnevne bolnice. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. liason psihijatriji. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna.

Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom.1. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM).2. socijalna fobija). a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju. 4. te primjena socioterapijskih. sekundarne i tercijarne za{tite. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. paranoidne psihoze. distimiju i ciklotomiju. Uz to }e se.3. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. Ad. Ad. odabir ovisno i klini~koj slici. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. diferentnim. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. fobi~ni poreme}aj. 2. shizoafektivna psihoza. – promocija zdravlja. preko dijagnosti~kih postupaka. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja.4. educirati u primjeni adekvatne terapije. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. u trajanju od 3 mjeseca.) Upoznat }e se s klini~kom slikom. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. Ad.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. terapije. vikend bolnica.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada.D. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. njihov odabir.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. dnevna bolnica za druge ovisnosti. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. 2011. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. psiholo{ko-somatskim.B. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam. porodi~ne terapije. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji.C.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. tako|er. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. sudjeluje u radu terapijske zajednice. sudjeluje u individualnoj.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. kao i komorbiditeta. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. Ad. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 7. grupnoj. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. antipsihotici. pani~ni poreme}aj.5. Ad. Ad. senilnoj i presenilnoj demenciji. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. bipolarni i unipolarni. 1. shizofreniformna psihoza. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama.A. Ad. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o . ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. – timski rad. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. farmakokinetika. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. vi{eporodi~ne grupne terapije.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – komunikacijske vje{tine.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama. Ad. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. farmakokinetske i farmakodinamske osobine.

dobivanje i razja{njavanje informacije. Osim navedenog specijalizant bi. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. logopeda. 7. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. – Tretman i rehabilitaciju. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. nagla{avanje pozitivnih tendencija. 4. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. – epidemiolo{kim. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. defektologa. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. uklju~uju}i uloge psihologa. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. – Ranu intervenciju. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. .^etvrtak. upotreba nedirektivnog. farmakoterapija. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. 2011. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. prihva}anje negativnih osje}aja. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. 3. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti.

u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. sekundarnom i tercijernom nivou. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . sekundarnoj i tercijarnoj razini. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. hroni~nih. kontaktu sa drugima i pacijentima. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. inidikatore mentalnog zdravlja. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. 7. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. timski rad i vo|enje u timu. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. rad u antistigma programima i kampanjama. te koordinacije terapijskim timom. srednjim medicinskim osobljem. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. ukupno 20 sati). mehanizmi odbrane. psiholo{kim. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. socijalnim slu`bama. rad s porodicama korisnika. Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. 6. transer. te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. te postupke savjetovanja putem telefona. {kolskim. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. defektolozima. socijalnim radnicima. Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. nevladinim organizacijama. te prilago|eno mogu}nostima porodice. otpori i njihove specifi~nosti). iz grupne terapije djece i adolescenata. lobiranje. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. 2011. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. vo|enje slu~aja. terapijske postupke. intervencije u krizi. medijima. na~ine pra}enja. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. kontratransfer. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. tehnike savjetovanja. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). upu}ivanje. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. upu}ivanje. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). 4. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. vje{tine rada u rehabilitacionim programima.

2011. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. plu}na embolija. upale mozga i mo`danih ovojnica). kardiopulmonalna resuscitacija. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. pulmologija: KOBP. ishemi~na bolest srca. – vo|enje grupe ovisnika. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji.^etvrtak. sl. tumori mozga.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. kardiologija: zatajivanje srca. psihoaktivne supstance. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. – lije~enje ovisnosti u zajednici. – samostalno. hematologija: anemije. 4. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. feohromocitom. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. . konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. arterijska hipertenzija. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. – provjera znanja. socijalni radnici. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. sr~ane aritmije. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove).). specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. okupacioni terapeuti i sl. porodi~ne terapije. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. – vlastito iskustvo u grupi. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti. trombocitopenije. kognitivno bihevioralne terapije. epilepti~ki status. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija.potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. psiholo{ki. demencije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj. iznenadna smrt.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. 2. – supervizije povr{inskih. infekcije mokra}nog sistema. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. akutni pankreatitis. leukemije. – hitne psihijatrijske intervencije . grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . psiholozi. – uvod u vremenski odre|ene. suportivnih psihoterapijskih terapija.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. 7. 3. 4. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – klubovi lije~enih ovisnika. akutni holecistitis. – provjera znanja. hipo i hipertireoza. vanbolni~ki). ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. provjera znanja. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. upala plu}a. dijebetes. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. traume mozga. intrakranijalna krvarenja. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi.

te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. . vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. 4. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. antidepresivi. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. hijerarhije. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". komunikacijskih kanala. kognitivni). PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). rje{avanje problema `rtvenog jarca. 7. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. anksiolitici. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. Porodi~na edukacija. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. 5. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. – Upotreba transfera i kontratransfera.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. – Formuliranje fokusa lije~enja. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. 2011. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. – osnove forenzi~ke psihijatrije. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. – fakultativni programi. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. bihevioralni. – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. Strukturalne intervencije. – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. 2. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. podsistema. – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. 3.

Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. medijima. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. MR.). – Odre|ivati tempo terapijskog rada. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima). – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. 5. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite.). – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. {kolskim. kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. socijalnim slu`bama. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. psiholo{kim. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. 7. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku.). Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. lobiranje. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje. Tokom 3. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. SPECT i sl. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. 7. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. 2011. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. hirur{kog odjela. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. – tretmanu bolesnog djeteta. prijemnoj slu`bi bolnice. organskim odjelima. 4. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). intervencije u krizi. – teorijske seminare.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. transplantacijskog odjela. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. 4. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. kao i unutar samog medicinskog tima. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. 6.^etvrtak. onkolo{kog odjela. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. nevladinim organizacijama. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije.

ventil. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. grupne psihoterapije.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. tuma~enjem rezultata. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. hirurgiju. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. (m. reanimacijom.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. depresivnih stanja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. kontraindikacijama. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. 4. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. liaison terapije. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. ortopediju. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. suicidalnih pona{anja. – upravljanja sistemom. – timski rad. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – promocija zdravlja. 2011. – komunikacijske vje{tine. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. . 7. hematolo{ku onkologiju.

hidronefroza. hipoglikemijama. agranulocitozama i akutnim leukemijama. Pregled pulmolo{kog bolesnika. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA .) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. enzimskih testova.^etvrtak. celularnih). Asistencija u rutinskoj. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. dopunske dijagnozne metode i lije~enje). tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. plu}a i pleure. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. dijabetologije i bolesti metabolizma.HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. acidobaznim statusom. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. tromboembolisam. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. eksuflacijom pnematoraksa. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. dijabetologije i bolesti metabolizma. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). cor pulmonale. antipiretska terapija i sl. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). intrakutanim testiranjima. odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. Asistencija u laparaskopiji. akutnoj hipokalcemiji. Nespecifi~ne bolesti bronhija. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. imunofenotipizacija. tuma~enje baznih vrednosti hormona. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. interpretaciju rezultata. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. hipoglikemiji. fizikalnom terapijom u pulmologiji. nuspojave. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). principe i postupak hemodijalize. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. citogenetika). te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. Nuklearna onkologija i hematologija. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. izvor neophodnih lijekova). op}a njega. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. Ovladati pretragom urina. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). 4. tumor). planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. principe imunoflourescencije. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. Urgentna stanja u nefrologiji. Klini~ki i odeljenski seminari. Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. 2011. prikazi. toaletom bronha. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Tumori u grudnom ko{u. Respiracijska insuficijencija. pregled nefrolo{kog bolesnika. Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. Upoznati tehniku biopsije bubrega. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. 7. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. Funkcionalno ispitivanje bubrega.

endotrahealna intubacija. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. – promocija zdravlja.5 1 0. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. trahoetomija. te ostalih manjih zahvata. distribucija ventilacije. postupci reanimacije itd. – etika i propisi. ards. cor pulmonale – bolesti pleure. dijafragme i medijastinuma.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. kao pleuralne drena`e. terapija kisikom. pneumotoraks. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus. krivulja protok-volumen. komisiji za lijekove (1 dan). Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. ct plu}a. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. ARDS. u centru za lijekove (3 dana). akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. pleuralne drena`e. traheotomija. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. – upravljanja sistemom. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). 4. eksuflacije. tomografija. dekompenzacija hplu}nog srca. hiperreaktibilnost.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. biopsiju pleure. pulmonalna tromboembolija. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. – komunikacijske vje{tine. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. intubacije. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. mehani~ke ventilacije. 2011. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. otrovanja ihalacijom. komplianca. hemoptoa. . Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). – timski rad.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. perkutanu punkciju plu}a. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. 7. pleure. difuzija. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema.

tumori). upale.^etvrtak. CT hipofize. Nefrostomija PTC. normalni nalaz. tumori. malformacije. renalna. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. tumora ko{tano-zglobnog sistema. . Descendentna mijeloradikulografija. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. Dilatacije: jednjak. podru~je primjene. indikacije. Funkcionalna analiza mozga. punkcione evakuacije. indikacije. retroperitoneumskog prostora. tumori. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. anomalije. subokcipitalna mijelografija. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. indikacije. varikokela. upale. Lumbalna radiokulografija. urografija. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. i. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. dojke. Radiografski proces. snimak facijalnog masiva. metoda izvo|enja. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. Indikacija za MR srca. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). Drena`e: bilijarnog trakta. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. indikacije. ilija~na. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. endokrinolo{ke bolesti. upalni i degenerativni procesi. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. adhezivne promjene. normalni nalaz. indikacije. upale. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. Doppler i color Doppler pregledi. CT piramida. tuma~enje snimaka. CT orbite. CT `lijezda slinovnica. anomalije. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. CT paranazalnih {upljina. metode pregleda. jajnika. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. metoda izvo|enja. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. Traumatski. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. metoda izvo|enja. tumori. tumori. normalni nalaz. upale. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. 2011. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). Rendgenski film. metode pregleda. metode pregleda. trauma. a. testisa. aneurizme. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. normalni nalaz. PET (Positron Emission Tomography). normalni nalaz. biligrafije). Ure|aji za ehografiju. tuma~enje snimaka. degenerativni i tumorski procesi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. pankreasa. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. tumori). Automatske tamne komore. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. tumorskih krvnih sudova. anomalije. indikacije. MRI (Magnetic Resonance Imaging). uterusa i dojke. uretera. karotidna angiografija/punkciona. metode pregleda. indikacije. metode pregleda. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. Folije za skra}enje ekspozicije. Sportske ozljede. Kasete. Dijelovi rendgenskog ure|aja. Arhiviranje digitalnih snimaka. metode pregleda. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. Artefakti na rendgenskom filmu. Teleradiologija. indikacije. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. endarteritisi. anomalije. Princip rada rendgenskog ure|aja. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije.v. snimak piramida po Stenversu. {titne `ljezde. `u~ne kesice i `u~nih puteva. snimak baze lobanje. zglobova. tumori. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). Rad u tamnoj komori. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. malformacije vaskulitis. tumori. Upalni i tumorski procesi. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. metode izvo|enja. vertebralna angiografija/Seldinger. snimak orbita. trauma. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. prostate. trauma. CT mozga. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. Emboilizacija: u cilju hemostaze. hidrocefalus. trauma. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. upale. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. ovarijuma. metoda pregleda. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. 4. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma.v. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. indikacije. paratiroidne `lijezde. indikacije. prednosti i manjkavosti. koronarna. tumori. v. embolizacija). utuerusa i jajovoda. lumbalna radikulografija. mokra}ne be{ike i prostate. upalni. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. upale. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. tumori. opti~kih kanala. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). karotidna angiografija/Seldinger. 7. MR i DSA. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. cervikalna mijelografija. Angiodinografija. ST abdomena i karlice. CT larinksa. tumori. tumori. malformacije. v. MR prikaz aorte. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. prednosti i manjkavosti. Svojstva rendgenskog zra~enja. Standardni presjeci CT lobanje. urinarnog trakta. Tehnika snimanja. indikacije i tehnika pregleda. patologija korijena. A-V malformacija i fistula. Vrste rendgenskog ure|aja. abdomenskog prostora. Cerebralna angiografija (indikacije. CT. podru~je primjene. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). Tehnika snimanja MR. Ascendentna mijeloradikulografija. tumori. snimak mastoida po Schulleru. patologija diska. spinalna angiografija (a. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. upalni procesi. CT farinksa. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. Tehnike izvo|enja pregleda. lumbalna mijelografija.

snimak baze lobanje. snimak mastoida po Schulleru. 2011. snimak facijalnog masiva. upale. upale. izvo|enje aortorenovazografije. snimci mandibule/telo i grane. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . snimak karlice. Tvrdozra~na tehnika snimanja. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. tumori. lakta. kuka. Radiografija plu}a: P-A. anomalije. anomalije. profilna. sko~nog. infuzijske urografije. artrografije. tumori. degenerativni procesi. indikacije. Radioskopija srca. Mikciona cistouretrografija. bolesti bijele supstance. izvo|enje policistografije. 7. degenerativni procesi. Angiokardiografija. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. komplikacija i nuspojava radioterapije. irigoskopija. snimci zglobova/ramena. snimak piramida po Stenversu. kardiovaskularni sistem. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. Aortografija. metode izvo|enja. venografija i flebografija. Mjerenje veli~ine srca i aorte. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. tuma~enje nalaza. duodenuma. Ultrazvu~ni pregled abdomena. CT kralje{nice. snimak {aka. koljena. spazmi. Bronfografija. Peroralna holecistografija. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. CT mijelografija. metode pregleda. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. a. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. snimak sternuma. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. ru~ja. fistulografije. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. pregled gastroduodenuma. snimak paranazalnih {upljina. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. upale. degenerativni procesi. Tomografija plu}a i medijastinuma. tumori. Nativan snimak trbuha.v. snimak lobanje po Taunu. Kavografija. snimci sarkoilija~nih zglobova. Koronarografija. Razumijevanje indikacija. Splenoportografija. infuzijska ili intravenska urografija. normalni nalaz. Limfografija. indikacije. Selektivne i superselektivne angiografije. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. trauma. Pneumomedijastinum. ciljani snimak navikularne kosti. lordoti~nom polo`aju. retrogradna pijelografija. snimak nosne kosti iz profila. `eluca. aneurizme. tankog i debelog crijeva. metode pregleda. 4. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. aorte i plu}ne arterije. Indikacije za MR. snimci dugih kostiju. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. ciljani snimak turskog sedla. Perkurtana holangiografija. snimak zigomati~ne kosti.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. malformacije. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. snimci temporo-andibularnih globova. Periferna angiografija. indikacija. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. okluzivne bolesti. Pneumoangiografija. anterogradna pijelografija. Ultrazvu~ni pregled kukova. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. izvo|enje i-v. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. kuka. snimak orbite s lica i profila. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. koljena. Digitalna suptrakciona angiografija. trauma. ERCP. snimak stopala iz 2 pravca. Dijagnosti~ki pneumotoraks. izvo|enje selektivne renalne angiografije.

Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. Predvi|anje potreba u radioterapiji. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. Dizajn studija. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. Prediktivni eseji. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. tretman. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. Kako pisati. Principi conformal radioterapije i IMRT. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. skriningu. Specifikacija ciljnih volumena. Sistemi solidnih tumora i leukemija. radijacijski modaliteti. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto.5 0. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. Interpretacija i analiza. Rizik indukcije sekundarnih tumora. Ciklotron. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. Utvrdi. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Hereditarni tumori. Metaanalize.5 0.^etvrtak. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. migracija stadija. Specijalne tehnike (stereotaksija). Virtualna i CT simulacija. 7. Odre|ivanje ciljnog volumena. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. Linearni accelerator. Djelovanje na }eliju. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva.5 0. Fizika.7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. CTV. Provodi suportivnu njegu. Hirur{kom lije~enju. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0.5 0. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. Krivulja pre`ivljavanja }elija. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. – promocija zdravlja. Genetika malignih tumora. genska terapija. Testovi signifikantnosti. Krivulje pre`ivljenja. kao i kombinovanom lije~enju. Proliferacija. Frakcioniranje doze u vremenu. preliminarni rezultati. Odgovor tumora na iradijaciju. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. Imaging napreci i razvoj. Sistemi normalnih tkiva. Radioizotopi. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. senzitivnost. Tipovi studija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Citostatska terapija i iradijacija. radiosenzibilizatora i radioprotektora. – etika i propisi. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. Pilot studije. O{te}enje DNA. Molekularna onkologija. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. Brahiterapija.faktori mjerenja tkivne iradijacije. hemoterapiji. LET. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. 2011. Brahiterapiski sistemi. – komunikacijske vje{tine. Efekat oksigena. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. procedure i tehnologija. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. [ta je evidence based u radioprotekciji. Ekvivalentna doza. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji.5 0. Faktori mjerenja iradijacije. Distribucija apsorbovanja doze. Europska legislative. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. defini{e cilj tretmana. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. validnost. Transdukcija signala.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. GTV. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. Izvr{i procjenu prognoze bolesti. . klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. Popravak radijacionih o{te}enja. Radioaktivni raspad. Imaging orjentisana na proces (bolest). Specijalni kolimacijski sistem. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. – timski rad. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. snaga (power). provjera. 4. – upravljanja sistemom. Mikrotron.5 Broj 17 – Strana 99 0. }elijska smrt. Trodimenzionalno planiranje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Prevenciji.5 0. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). PTV i ICRU 62. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. Telekobalt aparat. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti.

organizovanje. 2011.2. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. Bilijarni trakt. Kolon/ rectum. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. 4. komuniciranje. SOCIJALNA MEDICINA. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije. Endometrijum. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. Mo`dane metastaze. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. Ureter. 4. Usnu {upljinu. Ovarij i falopijeve tube. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. Finansiranje zdravstvene za{tite. Anus.3. Hipofarings. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Sindrom gornje {uplje vene. Total body iradijacija. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. Opstrukcije. Mikrocelularni karcinom. Testis/neseminomski tumori. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. imunohistolo{kih. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. Bubreg.2. Vulvu. hemoterapijskim protokolima.6. Nazofarings.7. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Total skin iradijacija. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena. Orofarings. PCA. vo|enje. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad. upravljanje resursima) 3. Metode pla}anja. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. Non-Hodgkin limfomi.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Jetra i pancreas. Penis. Timomi i/ili medijastinalni tumori. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. Uretra. Tanko crijevo.1.3. Mezoteliom. Krvarenje. Testis/seminom. Uvodni dio . Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Posebno mjesto zauzima 3.3. Kompresija ki~mene mo`dine. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama.1. citolo{kih dijagnosti~kih procedura.5. Vaginu.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom.4. Leukemije. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. Mokra}ni mjehur. @eludac. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. 7. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona .

nau~nostru~na literatura. karakteristike stanja. cilj i predmet mjerenja. 7. komunalna higijena. 2011. 3. korisnik i njegova uloga. primarna zdravstvena za{tita. zdravstveno zakonodavstvo. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. ustanova za pred{kolski uzrast. determinante zahtijeva. zakoni. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. efikasnost. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. zdravstveni informacioni sistem. voda. deskriptivni. razlike u odnosu na druge sektore. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. planiranje i ispitivanje ishrane. mentalna oboljenja. sanitacija sredine. izrada plana. odnosno specijalnosti: 1.multidisciplinarni pristup. ekologija rada. itd. kontrola zdravstvene potro{nje. analiza odlu~ivanja . pojam zdravstvene politike i metod djelovanja.3. 4. {kolska sredina. finansiranje zdravstvene za{tite.^etvrtak. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. higijena naselja i urbanizam. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. zdravstveno stanje stanovni{tvo. sistem odlu~ivanja. vi{estruka linearna regresija i korelacija. zdravstveno vaspitanje . nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike.crijevnih zaraza. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. STATISTIKA: biostatistika. HIGIJENA: ekologija. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. funkcionalne karakteristike sistema. tehnologije planiranja. pisanje stru~ne publikacije. – Priprema. higijena sela i privremenih naselja. najva`nije tehnike istra`ivanja. zakonski propisi i sanitarna kontrola. – upravljanja sistemom. klasifikacioni sistemi. deetatizacija i decentralizacija. mjerenje zdravstvenog stanja. ekonomi~nost. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. organizacija djelatnosti.drvo odlu~ivanja. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. nabavka opreme. sistem primarne zdravstvene za{tite. zna~aj tehnologije za zdravstvo. 2. zdravstveno vaspitni programi. 6. deskriptivna statistika. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. masovna nezarazna oboljenja. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. procjena zdravstvene tehnologije. buka. faktori rizika. atmosfera. izvori podataka i njihova vrijednost. oblici pona{anja i njihovo formiranje. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. ostali nivoi zdravstvene za{tite. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. Dom zdravlja 1 mjesec. kori{}enje zdravstvene za{tite. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. reumatizam. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. razvoj zdravstvene za{tite. karakteristike zarazne bolesti . ishrana. analiti~ki i eksperimentalni. baze podataka. metode procjene. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. organizacione strukture. analiza vremenskih serija. kontrola kvaliteta. dom zdravlja. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. evidencija i dokumentacija. – komunikacijske vje{tine. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. zdravstvena potro{nja. pojam zdravlja i njegove za{tite. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. – promocija zdravlja. kontrolni mehanizmi. bolni~ki sistem. 5. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. osnovne klasifikacije. 4. modeli za predvi|anje. unapre|enje zdravlja djece i omladine. njihova primjena i evaluacija. 7. Bolnica 1 mjesec. karakteristike ishrane i uhranjenosti. kardiovaskularne bolesti. 8. klasifikacioni sistemi. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. pravilnici i uputstva. rak. potrebe i njihovo mjerenje. PROMOCIJA ZDRAVLJA . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. – etika i propisi. indikatori. analize sistema. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. RUKOVO\ENJE. – timski rad. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci .) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge.

fizikalne ozljede. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. – promocija zdravlja.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. na~ina pregleda osoba. organskih kiselina. sudbinom otrova u tijelu. identifikacijama u ratnim okolnostima. baza. deterd`enata. 4. krivi~na odgovornost ljekara. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. – etika i propisi. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. protupravni prekid trudno}e.5 mjeseci 1.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . na~in utvr|ivanja trovanja. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. – upravljanja sistemom. otrovnih `ivotinja. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. nutritivne ozljede.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. 7. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. toksi~nih metala. anorganskih kiselina. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. prometnih nesre}a. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. Krivi~nog zakona Federacije BiH. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. ~edomorstvo. te odje}e i obu}e. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. 2011. pesticida medikamenata. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. cijanidi. otrovnih gljiva. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. nitrata i nitrita. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. alkohola. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. organskih otapala. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. jetki otrovi. – timski rad. – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. psihi~ke ozljede. – komunikacijske vje{tine. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e. asfikti~ke ozljede. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. silovanja. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci. metaloida. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. Zakona o krivi~nom postupku BiH. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. ovisnost o drogama i doping. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija .

OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama . indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. rok upotrebe. 7. leukocita.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije . krioprecipitat. na~in ~uvanja. – upravljanja sistemom. 4. klini~ka slika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga. – promocija zdravlja. Etiologija.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje.5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . trombociti. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje. svje`e smrznuta plazma. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. Krvarenja: etiologija. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika. klini~ka slika i terapija . opeklina. – etika i propisi. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. Transfuzijska medicina u . crushsindroma. Etiologija. – komunikacijske vje{tine.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. mikrobiolo{ki.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. propisi.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . vrste. albumini. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . imunoglobulini. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. na~in uzimanja krvi i nuspojave. smrzlina itd. trombocita) . Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. – timski rad. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa. Autoimune bolesti. 2011. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.^etvrtak. Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi.krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji .transfuzijski testovi u dijagnozi.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica .biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika.

APTV. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. kemotaksa. 7. 2011. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. 4. te u hematolo{kom.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini.

– timski rad.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). irigaciju crijeva. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. – upravljanja sistemom. plinovima. digoksinom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. etiologiju. stavove drugih kolega. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. antidepresivima. benzodijazepinima. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. 2011. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena . – etika i propisi. cijanidima. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. blokatorima kalcijevih kanala. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. dekontaminaciju ko`e i oka. inhibitorima MAO.^etvrtak. 7. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. dijagnostiku. nuspojave. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. 4. – promocija zdravlja. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. kolegama i ostalim stru~njacima . njegovoj porodici. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. alkoholom. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. opioidima. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. salicilatima. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. kontraindikacije. beta blokatorima. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. korozivima. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. paracetamolom. gljivama. antikolinergicima. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost.

klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. dijagnostiku. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. indikacije. nefrolitijaze. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. ki~me. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. prsnoga ko{a. kontraindikacije i nuspojave. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele.glave. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. `u~nog mjehura. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. 4. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. indikacije. hematurije. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. zdjelice. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. infekcija urinarnog sistema. 7. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. akutnog glomerulonefritisa. komplikacije. toplinskih gr~eva. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. 2011. zbrinjavanju. trbuha. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. indikacije. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. kuka.

torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. skabijes. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. ospice. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. kandidijaza. varicele. rozeola. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. 7. 2011. sepse. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. uslijed ozljeda ili bolesti. razjasniti komplikacije. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem.^etvrtak.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . pneumonije. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. pitirijaza. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. 4. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta.

kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . sedativa i mi{i}nih relaksansa. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. pra}enje adekvatnosti ventilacije. distociju. 4. prolaps pupkovine. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora. kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . hidroelektrolitskih poreme}aja. prijevremeni porod. pra}enje arterijskog tlaka.mozga. diferencijalnu dijagnozu. distociju. analgetika.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga.monitoring EKG-a. kontraindikacije i doze iv. neuobi~ajene prezentacije. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . aorta. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. opekotina. kondoma. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. inverziju uterusa. vratne.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. zaostali dijelovi. hormonalne injekcije. vi{eplodni porod. pra}enje SV pritiska.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. endometritis i mastitis. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije .Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. oralne kontraceptive. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. poreme}aja acidobazne ravnote`e. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . abdomena. prsnog ko{a. unutarnja jugularna vena. dijafragme. na~ine ventilacije. znakove. rupturu plodovih ovojnica prije termina. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde. patofiziologiju. 7. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. fetalni distres.`u~ni mjehur. torakalne i lumbalne ki~me. intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. koitus interuptus. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. 2011. prsnog ko{a. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija.

kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . klini~ku sliku. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. 4. njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja . postavljanje oro. glavoboljama. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. neuromuskularnim poreme}ajima. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama.^etvrtak.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece . vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije. 2011.cervikalni. subduralni i epiduralni hematom. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. epilepsijom. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu. subarahnoidalni. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta .mo`dani udar.manuelne metode. 7. TIA. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca.

komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom. otitis. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. odre|ivanje stepena hitnosti. udar groma. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . majke i posteljice opisati uzroke. sinusitis. labirintitis. `drijela. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. 7. utapanje. uha. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta.pacijenti i rodbina pacijenata. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. faringitis. epiglotitis. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. laringitis. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. vrata. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. 4. komunikacija u kriznim situacijama. zrakom i vodenim putom . nosa. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima . komunikacija unutar i izme|u timova. op}e pothla|ivanje. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . elektri~ni udar.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. mastoiditis. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. 2011.

Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. sekundarni hiperparatireodizam. hirur{ko lije~enje hipertenzije. – komunikacijske vje{tine. 2011. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . ordiniranje terapije.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. obrada bolesnika. – upravljanja sistemom. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. radiologiju i radioteraoiju. medikalno lije~enje hipertenzije. anksioznost. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. somatoformne. izvo|enje testova. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku.^etvrtak. 7.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. 4. raspolo`enje. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – promocija zdravlja. sedativa/hipnotika. – etika i propisi. biopsija nativnih bubrega. – timski rad. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. nativni bubrezi.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. trankvilizatora. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. vaskularni pristup itd. postavljanje centralnih linija za dijalizu. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. indikacije. ultrazvuk grafta itd.). – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. prevencija ostalih komplikacija itd.

anus praeter. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. parafimoza.pankreas. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. mrvljenje kamenca u mjehuru. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. Priprema za operativni zahvat. hidrokela. limfadenktomija (retroperitonealna. resekcija `eluca. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. medijalna laparotomija. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. odabir davatelja u porodici. evaluacija. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. limfadenktomija (retroperitonealna. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . 4. ingvinalna kila. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. retencija. ureteroskopija. TUR mjehura. trauma. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. perkutana drena`a apscesa itd. uretre. Hirur{ki zahvati kriptorhizam. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. ostali abdominalni zahvati . postoperativni tok i imunosupresivna terapija. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. resekcija crijeva. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. staging. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. cistofix . prostate. operacijska terapija. lumbotomija. reponiranje parafimoza. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. endoskopija. uretre. lokalna. mrvljenje kamenca u ureteru. refluks. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. 7. Postavljanje proteza. "{evron" incizija. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. asistiranje prilikom operativnih zahvata. ordiniranje terapije itd. dijaliza i transplantacija. detamponada mjehura. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. koncepcija mo`dane smrti. primalac bubre`nog transplantata. lokalna. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. hernija. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. grading. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. obrada – postupak i terapija (kolika. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. 2011. Endourologija u djeteta. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. te manji hirur{ki zahvat. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza.cistostomija. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. intravenskih linija. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . orhidektomija. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. endoskopske tehnike.kateterizacije. medijalna laparotomija. radikalna orhidektomija. fiksacija testisa. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti. hematurija. bu`iranje uretre.) Vje{tine: lumbotomija. incizije kod ureterolitotomija. anurija itd. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. Namje{tanje bolesnika za ESWL. orhidektomija. perkutanih zahvata. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. vaskularni pristupi za dijalizu. "{evron" incizija. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. donja medijalna incizija. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. hidronefroza. invinalna itd. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. TUR mjehura. perkutana nefrostomija. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. slezena itd. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. donja medijalna incizija. prostate. resekcija kolona.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. donor i donorska nefrektomija. ingvinalna itd.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. radikalna orhidektomija. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. akutni skrotum.

Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. tehnike planiranja. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. medicinska statistika i informatika). Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. uretrotomiji. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. tipi~ne incizije.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. striktura uretre. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu. Ekolo{ki pristup zdravlju. razmjena energije u ekosistemima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. zakoni i njihova interpretacija).4. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. medicina rada.3. lumbotomija. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni. Ciklusi materija. ekosistem. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije. ekolo{ki spektar specijesa. Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.^etvrtak. biotski potencijal. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. biocenoza. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. mutageni.. uticaj ~ovjeka na ekosistem. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. 2011. Osnovne karakteristike populacije. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. bioprodukcija. Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. programiranja i evaluacije. toksi~ni. 4. 4.. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. Analiza sistema.2. – upravljanja sistemom. – timski rad. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Zdravstveni podsistemi. skleroza vrata mjehura. pra}enje bolesnika nakon transplantacije. potkovi~asti bubreg. TUR prostate. Zakonodavstvo u za{titi okoline. faktori razvoja populacije. Sanitarna mikrobiologija 4. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. vode i vazduha. – promocija zdravlja.1. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. Osnovna svojstva biocenoze. biogenohemijski ciklus. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa. – komunikacijske vje{tine. kreiranje vaskularnih pristupa.) – varikokela . biosfera. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . Uvodni dio .osnovna teorijska nastava 2. – etika i propisi. Zdravstveni sistemi. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. socijalna medicina. Prioritetni ekolo{ki problemi. 7. kreiranje artriovenske fistule. Ekolo{ki faktori. Biotski sistem. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. hemijskoj i socijalnoj sredini. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. ekologija. kvalitetni i sigurni. kancerogeni i reprodukcijski). interna.

Lokacija {kolske zgrade. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. Mikotoksini. Sanitarni trakt. Prehrana i zdravlje. uzimanje uzoraka aerosola. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. Li~na za{titna sredstva. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. Ku}ne. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. Van{kolske ustanove za rekreaciju. Genetski u~inci metode za{tite. 7. O{te}enje sluha. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. vr{nja~ka edukacija. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Urbanisti~ki planovi. Biorazgradivost organskih tvari. Ku}ne. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. Urbanizacija i evolucija gradova. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Orijentacija stambenih zgrada. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. [kolski namje{taj i u~ila. Sanitacija hrane. Planiranje naselja. one~i{}enjima atmosfere. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. dibenzoksini i sli~ni produkti. hermetizacija. Migranti iz ambala`nog materijala. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. odre|ivanje respirabilne frakcije. Metode ocjene ekspozicije. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. Lokacija stana u prirodi i naselju. povoljni termalni standardi. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. kampovi. Atmosferski pritisak. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. maksimalno dopu{tene razine buke. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. osobna za{tita). odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. [kolske prostorije. Za{titna sredstva. pomorski i rije~ni saobra}aj. U sklopu prostornog planiranja naselja. intervju. Maksimalno dopu{tene ekspozicije. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Re`im nastave. Fizikalni faktori radne okoline. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. Sanitarna tehnika i projektovanje. Mjere za unapre|ivanje ishrane. Izvori buke i vibracija. Higijena saobra}aja. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. lokacija naselja. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. temperatura i vla`nost vazduha. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. kretanje vazduha. Vrste i klasifikacija. restorani. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. Hroni~no i kumulativno djelovanje. Izvori. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. Promet kao izvor buke i vibracija. Osnovne karakteristike otpadnih voda. objekti dru{tvene prehrane. tehni~ke metode suzbijanja. automatizacija. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Za{tita od {tetnika. Izvori zra~enja u medicini. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Antibiotici i hormoni u hrani. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Izvori. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. segregacija. 4. Dezinfekcija otpadnih voda. parlaonica. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Sanacija naselja. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). maksimalno dopu{tene vrijednosti. kolektivna i osobna za{tita). Zaga|enje zraka. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. Osvjetljenje (mjerenje. Zakonodavstvo i standardi. Odnos naselja i biosfere. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. radionica. pekare.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Buka (analiza buke u okolini. Pred{kolske ustanove: jaslice. Osnovne karakteristike. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. Vrste zra~enja. raspodjela ~estica po veli~ini. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. sistemski u~inci. Grijanje i provjetravanje u~ionica. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. supstitucija. toksi~ni metali i nemetali. urbanisti~ke i regulacione planove. kontrola rukovalaca hranom. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. obdani{ta. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. naftaleni. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Principi zdravog stanovanja. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. kvarenje namirnica. Akutni i . regulisanje termi~kih razlika). `eljezni~ki. ventilacija. vrti}i. u~e{}e u medijskim programima). 2011. Metode mjerenja. Hemijski faktori radne okoline. Plinovi i pare (klasifikacija. Izvori kontaminacije. Specifikacija grupa: pesticidi. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. Principi autopurifikacije. Postupci prevencije i eliminacije buke. Zakonodavstvo. na~in {irenja. rasprava. Principi suzbijanja {tetnosti. Drumski. Vrste gradskih naselja (zoniranje). Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Odr`avanje ~isto}e u {koli. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. tribina. kolektivna i osobna za{tita). To se vr{i kroz prostorne. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. Odr`avanje naselja. Pre~i{}avanje otpadnih voda. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. interpretacija rezultata. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. Specijalni razredi i {kole. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. porijeklo. vazdu{ni. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. odre|ivanje koncentracije. kolektivna osobna za{tita). oporavak i odmor u~enika. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. rad u malim grupama. Postoje}i sistemi prikupljanja. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. za{tita na strojevima). Zaga|enje vodotokova. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Monitoring. Sni`en atmosferski pritisak. Halogenizirani bifenili. Dispozicija radioaktivnog otpada. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Klimatski faktori (klima. Higijena stanovanja.

Vodovodni sistemi. Fizi~ka. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Mikrobiolo{ka analiza vode. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. urbane ekologije. Zdravstvena za{tita. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Izgradnja bolnica. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. Lokalna inspekcija vodnih objekata. Medicinska etika. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. i programiranja zdravstvene za{tite. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. aerozaga|enje). Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima.). zavodi. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. sezonska gradili{ta. Principi odstranjivanja. Tektonske katastrofe. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. Samostalna i timska obrada podataka. transmitornih zaraznih bolesti. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). kao upravne slu`be. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. Fizikalna analiza vode. 4. Metode revalorizacije prostora. prirodnih urbanih sredina. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. Kvalitet vode za pi}e. Prakti~an rad uz komunalnog. Standardne pretrage. zapra{enost. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. respiratornih. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. ustanovama i institucijama. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. Planiranje i prikupljanje podataka. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Svla~ionica i garderoba. Zna~aj i razvoj bolnica. buka i vibracija. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Osnovi hidromikrobiologije. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. Osnovni analiti~ki postupci. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. osvetljenost. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e.upravljanja u zdravstvu. Topografske katastrofe. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Interpretacija rezultata. Zdravlje pojedinca i zajednice. radne akcije. Planiranje i vrste bolnica. maksimalne misije i emisije. Rudarske i prometne katastrofe. Tehnika rada komunalne. Sanitarnog ~vora. eliminacije i eradikacije bolesti. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec .^etvrtak. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. Hospitalizam. 2011. zdravstvene stanice. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Higijenski zahtjevi. Sportskih terena. Pra}enje kvaliteta zraka. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. evolucije i gradova. Meteorolo{ke katastrofe. private zdravstvene ustanove i sl. Evaluacija i interpretacija rezultata. jonizacija. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Procjenjivanje kvaliteta vode. Ocjena one~i{}enja zraka. Komunalna. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Specijalni postupci kondicioniranja. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. Vulkanske erupcije. Metodologija i svrha planiranja. Zakonska regulativa. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. Voda u organizmu. Organizacija zdravstvene za{tite. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. Osnovni principi menad`menta . Laboratorijsko ispitivanje vode. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. Zone sanitarne za{tite. Vodoopskrbni objekti. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. Uzro~nosti u epidemiologiji. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Bazena. Skrining u detekciji bolesti. Zakonodavstvo. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. 7. i zdravstvenih organizacija. Voda kao epidemiolo{ki faktor. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. Sanitarni nadzor vode za pi}e. masovni skupovi). Rekvizita. Potrebne koli~ine vode. Informacioni sistemi u zdravstvu. Eksplozije i po`ari. Sanitarnobolni~ki servis. Za{tita vode u prirodi. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama.

potrebna svojstva. centralna relacija. okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. zamor materijala) . izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa .fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom.zglobno vo|enje. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . anatomske strukture. voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza.smjernice za protetsku terapiju 2.mehani~ka svojstva.fiziolo{ko mirovanje. ~vrsti rastvori.op}e karakteristike. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori . centralna regulacija vili~nih kretnji.fiksna protetika Klini~ki rad . elastomeri).mobilna protetika Klini~ki rad . registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule.dinami~ki registrati kretnji donje vilice. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem.Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. podjela. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom.metali (svojstva i struktura). Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.stati~ki registrat protruzije.podjela.mobilna protetika Laboratorijski rad . viskoelasti~nost. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . intermetalna jedinjenja. a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati. – timski rad. evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . gips za otiske.istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija . Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1. dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad . biomehani~ka uloga parodoncijuma. cink oksid . pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase .selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija .eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali . – etika i propisi. viskoznost. izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . dobijanje dentalnih gipseva.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom. vatrostalne mase za lemljenje – Struktura. podjela. konsultacije sa drugim klinikama. gips (podjela. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. 4. boja – Neelasti~ni otisni materijali . termi~ka obrada odlivka. hladna obrada legura. govor) – Referentni polo`aji donje vilice . grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice .neuromi{i}na povratna sprega. 2011. kondenzacioni i adicioni silikoni. galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi .klasifikacija. termoplasti~ne mase. voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza.definicija. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. otisni voskovi.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora. sre|eni ~vrsti rastvori. – upravljanja sistemom. fizi~ke karakteristike). 7.funkcijske kretnje (`vakanje. Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob .zahtjevi za vatrostalne mase. periferna kontrola vili~nih kretnji.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. gutanje. namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa. podjela i struktura nervnog sistema. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela . postupak rada sa dentalnim gipsevima.svojstva.elastomeri (polisulfidi. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. indikacije i plan okluzalne terapije. dijagram stanja. – promocija zdravlja. – komunikacijske vje{tine.hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . karakteristike i obrada metala i legura . legure (razlozi legiranja. pona{anje materijala pod dejstvom toplote. okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice . ciljevi.sastav. cementi. elasti~nost i plasti~nost kristala.

odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. zahtjevi za dentalne legure. rad sa obraznim lukom. registracija sagitalnih kondilnih putanja. rastvorljivost.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. podjela.priprema modela. fizi~ka i mehani~ka svojstva. vezivanje za zubna tkiva). glas-jonomer cementi. polikarboksilatni cementi. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba .keramika u stomatologiji. u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja.klasifikacija i primjena. nemetali za implantate. glas-jonomer cementi modifikovani smolama. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). podjela. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. adhezija i kohezija. sastav. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . genotoksi~nost. korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. mehanizam o~vr{}avanja. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. nepravilnosti na kostima vilica. alergijski efekti stomatolo{kih materijala). bioadhezivnost. srebro-paladijum legure.priprema definitivnih radnih modela. preklop prednjih zuba). karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. karakteristike cementnih materijala (konzistencija. elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. polo`aj prednjih zuba i govor. boja). preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. funkcije. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . plazmirani titan). izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . principi statike). cinkoksid-eugenol cementi. kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja).klasifikacije. 4. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala. spontanim dovo|enjem mandibule. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure .op}a pravila za odre|ivanje polo`aja.anatomski otisak (izbor ka{ike. odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja. ma{inski obradiva keramika. ostvarivanje stabilnosti proteze. klasifikacija materijala za implantate. metali za implantate (titan. registracija lateralnih kondilnih putanja. obilje`avanje modela. uzimanje definitivnog otiska.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica .pojam.prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. izbor bo~nih zuba (oblik. odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. biokompatibilnost. povr{ine. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. cink-fosfat cement. veli~ina. mehani~ke karakteristike. toplopolimeriziraju}i akrilati. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri).^etvrtak. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. priprema modela. legure titana.ucrtavanje granica. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni. `ice. veza keramike i materijala. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza . 2011. postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . pomo}u valkofove kuglice. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . plan terapije i prognoza . porcelanski zubi – Cementi . biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk .adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. obilje`avanje granica individualne ka{ike. legure za metal -keramiku. gutanjem). legure zlata. rezidualni monomer.anamneza. hladnopolimeriziraju}i akrilati. zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a. kerami~ke nadoknade. cementi na bazi smola. vo|enjem mandibule. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba . dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije. metal-kerami~ke nadoknade. svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati.pretprotetska hirurgija. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. debljina cementnog filma. dezinfekcija. viskoznost pljuva~ke. opis obraznog luka.principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . materijali za pjeskarenje. kinematski. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska. oblika i boje). faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . specijalna dodatna ispitivanja. 7. dentalni ~elici. degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. op}i i poseban plan terapije. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. zahtjevi za kerami~ke materijale. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . postupak izrade Otisci bezubih vilica .standardni. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja. mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). postupak uzimanja antomskog otiska. posljedice gre{aka u centralnoj . pomo}u izgovora pojedinih glasova. klini~ki pregled. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3.proba u ustima. modifikovani ZOE cementi. dijelovi. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. legure za parcijalne proteze. rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica .zahtjevi za materijale za bazu proteze.

razdvojive parcijalne proteze. relaciji.korekture. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. napadna ta~ka sile. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule). 4.djelovanje sila. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost.). vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama. smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza.dvostruke konus krune (oblik. dentalni prenos okluzalnih optere}enja. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba.suptotalna krezubost i suptotalne proteze. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. tehnika ubrizgavanja. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. nagrizna proteza. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza . parcijalne proteze na implantatima. kontraindikacije. pokretljivost zuba (fiziolo{ka. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima). elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. pona{anje tegmenta na dejstvo sila. estetski zahtjevi. prednosti i nedostaci. na osnovu trenja materijala. dugmi~asta sidra. pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. frezovanje u stomatolo{koj protetici. postupak dizajniranja metalnog skeleta). podjela suptotalne krezubosti. trajanje sile.op}e karakteristike ate~mena.intenzitet sile. izrada mobilnog dijela nadoknade). uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. bezuba polja.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja.indikacije. put pomjeranja proteze. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze .put uno{enja proteze. reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze).alveolarni nastavak gornje i donje vilice. podjela. op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. dvodjelne parcijalne proteze. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza . `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza .dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze. statika slobodnog sedla. kliza~i. definicija. indikacije i kontraindikacije. funkcija konus kruna). odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben . prelazna ili interim proteza. rezilijencija sluznice. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). . jednostrane parcijalne proteze. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze .definicija i osnovni pojmovi. oblici parcijalnih proteza.pojam. podjela ate~mena. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze .uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. OMO. djelovi dentalnih paralelometara. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. 2011. analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. pre~ke.. tehnika topljenja. veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima . smjer djelovanja sila. – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja).op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). analiza postoje}e okluzije. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze .. patolo{ka). izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . intermitentne sile. na osnovu mehani~kog spajanja. parodontalna rezistencija i insuficijencija. indikacije i kontraindikacije. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. vo|enje nadoknade.reparatura baze. kosa ravan).definicija i podjela. planiranje PSP u paralelometru.izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene.Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije . dvostruke teleskop krune (oblici. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . preno{enje modela u artikulator. postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . osnovni polo`aji modela u paralelometru. zglobovi. swing-lock parcijalne proteze. sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . parcijalne fleksibilne proteze. reparatura zuba. preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . izrada mobilnog dijela. elementi parcijalne skeletirane proteze. otisak. princip rada sa dentalnim paralelometrom. podjela parcijalnih proteza. kriterijumi za procjenu bezubih grebena.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu.u artikulatoru (izbor artikulatora. specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . principi planiranja PSP na ate~menima. 7.privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. klini~ka slika. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza . principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. redukovane parcijalne proteze. kontrolni pregledi. specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela. dentalni dio proteze. reze i zavrtnji. ekvator zuba.supradentalne parcijalne proteze. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza .

obuka zubne tehnike i certificiranje. patogeneza. bolesti periodoncijuma . odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. laser). protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . Preparacija za parcijalne krune . estetka. dijagnosti~ki modeli i plan terapije. magnetima). odvajanje vo{tanog modela. 2011. ~uvanje i prognoza. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. oblik i polo`aj zuba. Meka tkiva i uzimanje otisaka . pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. izbor def. Defintivni modeli i bataljci . korekcija defekata. kontraindikacije.oralno hirur{ka. mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. .identifikacija pacijentovih potreba. periodontalni pregled. supradentalnim protezama. sekvence tretmana tretman simptoma. ortodontska. preparacija kanala. diferencijalna dijagnoza. aksijalna redukcija. artikulatori.planiranje tretmana. okluzalna razmi{ljanja.glavni razlozi posjete. parcijalne pokrovne restauracije. aproksimalne povr{ine.uzimanje otisaka za studijske modele. modela i sistema za bataljak.zahtijevi biolo{ki. definitivni okluzalni tretman). elektrohirur{ka metoda. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . me|usobna odgovornost ljekara i tehnike.preduvjeti. – Planiranje tretmana . plan tretmana. Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. parodontolo{ka. preparacija. izrada vatrostalnog bloka. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. prednosti i nedostaci. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. vitalitet zuba. nedostaci.otisak za parcijalnu protezu. dostupni materijali i tehnika. periodoncijuma.anatomija gingive. ortodontski tretman. izlijevanje otiska. prednosti. distribucija sila. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. selekcioni kriteriji. dijagnoza i plan terapije. izrada radnog modela. definitivna terapija.unutra{nje povr{ine. pregled TMZ. prednosti i nedostaci. vidljivost retencionih elemenata.etiologija. priprema i dubliranje radnog modela. gips. Preparacija za metal kerami~ke krune . Principi preparacije zuba . dostupne metode.modelovanje skeleta. generalije. razmatranja za prednje i postrane zube. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima.kerami~ke restauracije.parcijalne restauracije indikacije. 4. ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. RTG analiza. kontrola salivacije. Preparacija za pune livene krune . poliranje). o~uvanje strukture zuba. materijali. smola. cementiranje. prednosti i nedostatci. – Vrste okluzije. okluzalna povr{ina.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . kondenzacioni silikoni. kontraindikacije. prednosti. predgrijavanje i grijanje. prednje parcijalne veener krune preparacija. status zuba. odgovaraju}e probe. preparacija zuba. elektroliti~ko poliranje.^etvrtak. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . instrumenti za nano{enje voska. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . patolo{ka okluzija. preparacija). ekstraoralni i intraoralni pregled. tehnika uzimanja otiska u zagrizu. klini~ki pregled. postavljanje obraznog luka. regeneracija tkiva. medicinska i stomatolo{ka anamneza. alternativni sistemi. redukcija po povr{inama. prva (A) klini~ka faza. – – – – – – – – 5. Dg i prognoza. instrumenti za rad. polisulfidi. nedostaci. estetika parcijalnih proteza. preparacija. odgovornost ljekara . odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). izrada individualnih ka{ika). reparature. evaluacija hirur{ke terapije. markiranje margine. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . materijali. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. pra}enje stanja. veli~ina. tehnike za otisak u zagrizu.indikacije. evaluacija preparacije zuba. 7. preparacija margine.preduvjeti zdravo tkivo. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. generalni. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. preparacija. razina kli~kog pri~vrstka. tehnike i pribor za rad. nedostaci. kombinovani otisak. instrumenti za rad. kontraindikacije. mezio . Restauracija endodontski tretiranih zuba . rezistentna forma. aksijalne povr{ine. klini~ke procedure. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja .na~ini. ~uvanje struktura zuba. endodontska priprema. pravljenje prostora za cement. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . polieteri.elementi estetike u stomatologiji. postrani zubi modeliranje . ate~menima. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. materijali za otiske (elasti~ni materijali. klasa II inlay preparacija. ispitivanje okluzije.indikacije i kontraindikacije. stabilizacija stanja. postavljanje obraznog luka. tehnike.indikacije. ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. obrazni luk. maksilarni molar 7/8 krune. korekture. Preparacija za inlay i onlay . karijes i prisutne restauracije . materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. preparacija). predaja parcijalne proteze. preparacija kanala. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. topljenje legure i livenje skeleta.odabir materijala. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . redukcija po povr{inama. reverzibilni hidrokoloidi. mandibularni premolar modificirane krune. prevencija deformacije. mehani~ki. retenciona forma za prednje i postrane zube. marginalna adaptacija. adicioni silikoni). analiza modela za studije. retenciona forma. rezistentna forma. kontraindikacije.kontraindikacije. preparacija koronarnog dijela. pomi~ni bataljci. proba skeleta parcijalne proteze. mehani~ka razmatranja. prednosti. artikulacija.kontrola infekcije. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. biomehanika suptotalnih proteza. solidni odljev sa individualnim bataljkom.okluzalno distalna onlay preparacija. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. parcijalnim skeletiranim protezama. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. produ`enje klini~ke krune. preliminarni otisak. prevencija frakture zuba. dentogingivalni spoj. odabir boje. registracija centri~ne relacije . pove}anje i redukcija tog prostora. odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. pune kerami~ke restauracije.margina preparacije . zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. estetski. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled .preduvjeti.lokacija. postavljanje obraznog luka. Provizorne restauracije . marginalna geometrija. okluzija. konzervativna. izlivanje modela od vatrostalne mase. Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . pribor za rad. ispitivanje okluzije.proba modela parcijalne proteze.dijagnoza i plan terapije (anamneza. odre|ivanje boje zuba.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. – Priprema usta . postavljanje modela u artikulator. dvostrukim krunama.

metode izrade. kompjuterska tomografija. ulo`ne mase na bazi fosfata. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. higijensko tijelo mosta.povijesne perspektive. Metal . preparacija prednjih zuba i dizajn. kontraindikacije. faktori koji uti~u na tu vezu. dizajn. In ceram. okluzalne povr{ine. na implantatima vezani mostovi. pobolj{ane metode ulaganja. lokacija. ljudski vid. srednja linija. opaker.ciljevi dijagnosti~kog snimanja. veza keramike i metala. koncepti dizajna. inlay i onlay. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa . probe aproksimalni kontakt. biolo{ka razmi{ljanja. Maryland mostovi. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. nagrizni snimak. modul elasticiteta. nano{enje keramike. odstranjivanje mase za ulaganje. magnetna rezonanca). puni metalni most. odlijevni kanali. finiranje metala. magneti. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta.otkri}e mostova fasetiranih smolama. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . retretman. cementiranje. kontura rezidualnog grebena.istorijska pozadina. preduvjeti za uspjeh. retencija kukicama. cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. oslikavanje. Virginia most. ~vrsto}a. unutra{nje oznake. cefalometrijska radiografija. meziodistalna {irina. rezilijentna veza. tekstura povr{ina. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. plemenite legure. Procera sistem. 2011.gubitak ineralveolarnog septuma. hirur{ka modifikacija. indeks krvarenja.du`nosti poslije cementiranja. visoke plemenite legure. glass ionomeri modificirani smolama. ma{ine za ulaganje i tehnika. cementi za ove restauracije. dostupni materijali. prednji zubi modeliranje . dostupni sistemi legura. marginalni integritet. okluzalna disfunkcija. Konektori (spojnice) . okluzalna analiza. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. izrada tijela mosta. mjerenje dubine sulkusa. lasersko zavarivanje. karijes korijena. ovalno. karijes zuba.pregled literature. . bol. tipovi spojnica. proporcije. prednosti proteza podr`anih implantatima. aproksimalni kontakti. aksijalni zidovi. laboratorijske procedure. anatomija osmijeha. postupak dobijanja keramike. cink fosfatni cement. pove}anje grani~ne temperature i distorzija. body keramika i incizalna. Ulaganje i livenje . dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. pucanje keramike. uzimanje otiska. aluminij keramika. materijali. 4. specijalne zavr{ne procedure. jedan zubni implantat. ishrana i pljuva~ka. odljevni kanali}i.selekcija tehnike lemljenja. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. Dizajn mosta . stabilnost. interaktivna kompjuterska tomografija. tomografija. totalna bezubost. SR). lemljenje metalkerami~kih mostova. dentalni cementi. Pune kerami~ke restauracije .lingvalna i incizalna povr{ina. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . estetika. glaziranje. keratinizirana tkiva. kerami~ke restauracije. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. CIELAB sistem. modificirano sedlasto. put postavljanja. rije{avanje problema. labijalna povr{ina. prednosti i nedostatci. oralna higijena.oralno higijenska razmi{ljanja. mehani~ka razmi{ljanja. odabir cementa. gingivalna granica. sedlasto. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi.kerami~ke restauracije . karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. dostupni materijali. propuhivanje. hitni sastanci bol. aksijalne konture. postotak elongacije. preostala mjesta. o~uvanje tretmana. oksida. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. pe}nica za lemljenje. incizogingivalna du`ina. nezadovoljavaju}i izgled. sistem odabira boje. konture. prostor za me|u~lanove. labavost bataljka. okluzija. modeliranje u vosku. pre~ke. evaluacija.preduvjeti. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. indikacije. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. preparacija zuba nosa~a.privremeno cementiranje. indikacije i kontraindikacije.fiksni protetski radovi. puni kerami~ki mostovi. odabir materijala za livenje. izrada metal kerami~kih mostova po fazama. evaluacija ishoda. materijali tijela mosta. metalkerami~ko tijelo mosta. gumeno postolje za livenje sa konusom.ciljevi i procedure. ulo`ne mase na bazi gipsa. estetska razmi{ljanja. toplinom pre{ana. hirur{ke plo~e. unutra{nja povr{ina. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . gubitak kosti . procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. CAD-CAM sistem. izbor metala. odabir materijala za ulaganje. fraktura veze. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. mehani~ka retencija. evaluacija i cementiranje. balans. kompozitni cementi. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. modeliranje voskom anatomskih kontura. unutra{nji rub. kontraindika- – – – – – cije. 7. ekstra i intrakoronarni ete~meni. adhezioni mostovi. tomografija). izrada. glaziranje. nedostatci. otpornost. keramike velike ~vrsto}e. ete~meni. gusto}a. ~i{}enje. litijum silikatna baza. termalna ekspanzija kontrakcija. okluzalne sile. mekim tkivima. preparacija zuba. 6. gubitak jednog zuba. dizajn spojnica. perkusija. lemljenje punih livenih mostova. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. Cerec sistem. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. dostupni materijali. modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. okovratnik implantata). o~uvanje gingivalne arhitekture. indikacije. na~ini snimanja. pokretljivost. pulpno i periapikalno zdravlje. preparacija postranih zuba i dizajn. okluzalno bilje`enje. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. modeliranje inlay i onlay. CT. kerami~ke ljuspice.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Postoperativna briga . implantolo{ko snimanje u perspektivi. estetske posljedice). incizalni ugao. vanjski rub. Proces odabira boje i estetika . periimplantitis. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. materijali. tehnike odlijevnih kanali}a. azbestna traka.preduvjeti. parcijalna bezubost. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. panoramna radiografija.u~inak starenja stanovni{tva. tipovi keramike. cink polikarbiksilatni cement. odabir punog kerami~kog sistema. glass ionomer cement.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. periodontalno oboljenje. okluzalna radiografija. Obrada izlivenih restauracija . titanijum i legure titanija.ocjena predtretmana. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi .kruta veza. periodi~ni pregledi kontrole. materijali. kiveta. materijali. lemljenje. hirur{ko i interventno snimanje. ta~nost lemljenja. oblik. ulaganje. obrada glodalicom. labijalni rubovi kerami~ki. plamenik. – Generi~ka forma korijena . Cementi i procedure cementiranja .opis boje. postoperativna briga. izvor topline. diametar. instrumenti analize boje. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . tehnike lemljenja. Evaluacija (proba). sedlasti kontakt. procedure. mjehuri}i. Lava sistem. prete`no bazne legure. klju~evi boja. prednosti.prednosti i nedostaci. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . vla~na ~vrsto}a. koni~no. obrada metala. vrat implantata. Munsell sistem. radiografska evaluacija. incizalna forma. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). pukotine. pregled.

opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture. tretmanska opcija 4. {irina implantata). utjecaj na dizajn tijela implantata. hipoteza periostalne refleksije. pozicija permukoze implantata. kretnje implantata. gustina kosti: taktilni osje}aj.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba.3.parcijalna bezubost. Parcijalno i totalno bezuba maksila . nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija).10-godina pravilo. klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji.klju~ni faktor klini~kog uspjeha .pregled literature. subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata. opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. masa. radiografska procjena). postoje}a okluzija. paralelizam. du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. smjer optere}enja. ~vrsto}a kosti i gustina. razmatranja apikalnog dizajna). tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-.3). tretmanska opcija 2. klini~ki momenat: visina okluzije. prelazni nosa~i. Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ .normalne zagri`ajne sile. subantralna opcija 2: podizanje sinusa. ekspanzija maksilarnog sinusa. hirurgija vo|ena slikom.pregled literature. protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). suprotni zubni luk. pozicija ivice mandibularnih inciziva. labavljenje vijka. 4. nadoknada postranog zuba. odnos stresa i naprezanja. gre{ka u postavci). opcije pokrovnih proteza (opcija 1. dizajn imlantata. meka tkiva interkaninog sektora maksile. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. spiralni lom.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba. multipli nedostatak postranih zuba). faktori sila (broj nosa~a. okluzalna {irina. veli~ina. raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. anatomija okolne kosti. sile (komponente sila . progresivno optere}enje). uticaj optere}enja). pre~ke (frezovane i nefrezovane). otkrivanje smetnji (ekstruzija. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. pomi~ne proteze. fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. sila i te`ina. Nadoknada jednog postranog zuba . vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. proba u vosku. kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti). potpuno bezuba maksila. estetska procjena. gre{ka zamora). klasifikacija gustine kosti po Mischu. Preimplantska protetika . opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. klasifikacija totalne bezubost (tip 1. istorija. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. pozicija nosa~a. okluzalni splint). plan tretmana. hirur{ki vodi~. Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. uticaj na selekciju biomaterijala. Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . 2011. laboratorijska faza 2. pozicija u zubnom luku. vertikalna dimenzija). nerigidni konektor. geometrija navoja implantata (du`ina implantata. linija usana. postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. ishod tretmana. laboratorijska faza 4. horizontalne kretnje. hipoteza biolo{ke {irine. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. jedan dentalni implantat. diskusija. adhezivni most. veli~ina implantata. postoje}e proteze. angulacija i te`ina kosti).pregled literature. nedostaci prevlaka). endodontska evaluacija periodontalni status.planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. utjecaj na dizajn tijela implantata).dijagnosti~ki modeli. razmatranja "crest modula-vrat implantata". karijes. Gustina kosti . tretman proteza (menad`ment. stres. vodi~ za spajanje implantata za zube. planiranje tretmana. pozicija zuba koji nedostaje. konfiguracija korijena. dijeljenje C-h prednje mandibule. stiskanje zuba. povr{ina korijena zuba.5-. – – – – – – 3. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. djeljenje raspolo`ive kosti. kontraindikacije . Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . oblik bezubog luka. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). hidroksiapatitna prevlaka. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. abrazija. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana .karakter sila apliciranih na dentalne implantate. prostor za zubnu krunu. intermedijarni nosa~i). pokrovna proteza opcija 1. "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). i 5). idealna pozicija implantata za puni zubni luk. temporomandibularni zglob. {irina.faktori sila. Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima . odnos krune i korijena.4). torzija). Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . proba metala). deformacija i naprezanje.2.2. volumen kosti (vanjska gra|a kosti).opcije nosa~a. lokacija gustine kosti. dentalni mostovi. vaskularizacija i bakterijalna flora. pozicija ivice maksilarnih zuba. procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. opcije pokrovnih proteza za maksilu. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . parafunkcije (bruksizam. hipoteze faktora stresa. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. vertikalne kretnje. veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. pove}anje sile. visina zubne krune. tretmanska opcija 5). pozicija zuba). prednosti pokrovnih proteza na implantatima. tretmanska opcija 3.pregled literature. kretnje mandibule(medijalna kretnja. okluzalna ravan. du`ina. postoje}a protetska ravan). hipoteza osteotomije implantata. dizajn fiksnoprotetskog rada. povr{ina djelovanja. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. lokacija implantata. napredni hirur{ki vodi~. restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. broj zuba koji nedostaju. odnos maksilarnog i mandibularnog luka. kretnje pokrovnih proteza. vertikalna dimenzija. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. meko tkivo grebena kao potpora. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . specijalna razmatranja za postranu maksilu). o-prstenasti ko~i}. 2. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. moment inercije. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). dinamika `vakanja.klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija . 4. utjecaj na dizajn tijela implantata. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). implantat pri~vr{~en na jednom kraju.^etvrtak. pozicija zuba. istorija tretmana (tretman postrane maksile . definitivni otisak. tri tipa sila. rani gubitak kosti.faktori stresa: "klju~". selekcija mjesta za implantat u mandibuli. proba zuba. 7. laboratorijska faza 1. dugoro~no planiranje tretmana.3 i 4). laboratorijska faza 3. frakture od naprezanja. implantati povezani sa zubima (pokretljivost. etiologija promjenljive gustine kosti. ate~meni za pokrovne proteze.2. du`ina poluge. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. ~uvanje postranog prostora).razlaganje vektora. radiografska gustina kosti. tiskanje jezika).

imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. skupljanje porcelana. nadoknada prvog premolara implantatom. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. III. definitivni modeli. razmatranja tro{kova pacijenta.evaluacija tkiva maksile. konturiranje mekih tkiva. privremeno cementiranje. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . implant crest module dizajn. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. selekcija tijela implantata. evaluacija mekih tkiva. opcija 2: indirektno. estetika i higijena. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. ekspanzija gipsa. put insercije. preciznost. opcija 3: direktno). prate}i protokol). kompozicija metala. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. opcija 3: direktno indirektna tehnika.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. ateroposteriorna pozicija. platforma dijametar. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. otisak za maksilarnu protezu. imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. pokrovne proteze na implantatima). funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. privremene proteze. privremene proteze. broj i dizajn navoja. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. anteroposteriorna {irina. pozicija implantata-dubina. na~in ishrane. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). laboratorijska faza 2. Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. – – – – i limiti jednog implantata postrano. veli~ina zuba. mobilitet zuba agoniste. meziodistalni prostor. angulacija implantata). protokol progresivnog optere}enja. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. fraktura okluzalnog materijala. aksialno optere}enje. fiksacija navoja). za{tita implantata. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. histolo{ka evaluacija . okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. situacioni otisak. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze.za{tita proteza. obostrano za{ti}ena artikulacija.kratkoro~na i dugoro~na. laboratorijska faza 1. mehanika kosti i pravac sile. margine imlantata bataljka. meka tkiva). jedan dentalni implantat. dimenzionalne promjene. ishrana. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . – Progresivno optere}enje kosti . prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. stanje povr{ine. okuzalni prostor). adhezivne restauracije. lemljenje. dizajn navoja glave. nagib zubnih kvr`ica. cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. parcijalno bezubi pacijenti. laboratorijska faza 1. 7. direktna naspram indirektne izrade proteza. protetska faza. situacioni otisak. Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. pozicija okluzalnih kontakata. kriteriji maksilarne proteze. skupljanje metalnog odljeva. peta odredba: kona~na predaja). forma postranih zuba. metalni navojni mehanizam. pukotina izme|u krune i bataljka. posljedice neuspjeha. dijametar navoja). evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. opcija 2: indirektna tehnika. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. posljedice cementa u sulkusu). druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. IV. mikrobi na|eni kod periimplantitisa). vrijeme tretmana. povr{ina bataljka. neparalelni bataljci. cirkularni most. pozicija zuba. skupljanje akrilata. 2011.visina bataljka. estetski izazovi. `elje pacijenta. peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). tro{kovi pacijenta. definitivno cementiranje. zamor. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. permanentna deformacija. dentalni most. V. tro{kovi i vrijeme). polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. okluzalni materijali. implanto protetska veza (veza bataljka. me|usklop implantata i kosti. te`ina kosti. 4. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. konture krune zuba na implantatu.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata).periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. komponenta nalijeganja). modeliranje mekih tkiva. II.gustina kosti. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. periodontitis naspram periimplantitisa. vertikalna dimenzija. cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. pukotina izme|u bataljka i krune). individualna ka{ika. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. – Odr`avanje dentalnih implantata . vodi~ za imedijatno optere}enje. dizajn za oslabljenu vilicu. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. protetski dizajn. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. Broj seminarskih radova. Principi navojima retinirane proteze . distorzija voska.retencija navojima (faktori sila. pozicija postranih zuba). rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. faktori koji uti~u na tretman (starost. okluzija. veli~ina implantata). zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. strahovi pacijenta. okluzalna ravan. pomi~na parcijalna proteza. oblik grebena). visina hexagona. visina zubne krune. pristup. otklon analoga. pozicija ko{tani greben. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. resorpcija korijena). rezistencija bataljka. visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. nagib bataljka. zna~aj preoptere}enja. definitivna proteza). uticaj okluzalne povr{ine. materijali za otiske. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. tekstura povr{ine bataljka). druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. oblik zuba). privremene proteze. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa).Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. okluzalni materijali. nadoknada prvog molara implantatom. progresivno optere}enje. sile smicanja. navojima retinirane proteze.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. Evidentiranje polo`enih kolokvija. hirur{ko va|enje zuba i korjenova. 7. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja. usavr{ava tehniku va|enja zuba. Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. protetsko zbrinjavanje parodontopatija.^etvrtak. ratni medicinski minimum. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. konsultacije sa mentorom. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – etika i propisi. a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija .medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. – promocija zdravlja. – timski rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – komunikacijske vje{tine. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. odbranjenih seminarskih radova. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. epidemiologiju. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. – upravljanja sistemom. 4. A. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 2011. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum. epiteze). Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . oralnih sluznica i fokalnog kompleksa.

histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. D. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. C. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. ko{tanih implantata i implantologije. Anatomija. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. gljivica i virusa. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. 7. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. patologije. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. 2011. diferencijalna dijagnoza. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. mikrobiologije. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. 4. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. dijagnoza i plan terapije. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. Infektologija Konzilijarni pregledi. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. infektologije. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. status. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija.

Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. 7. citohemijska. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. konsultacije sa mentorom. Dermatitis herpetiformis. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. Bulozni pemfigoid. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. – komunikacijske vje{tine. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije . dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. Krvne diskrazije. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 4. UVODNI DIO . Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. – etika i propisi. Sclerodermia. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – timski rad. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja.^etvrtak. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. – upravljanja sistemom.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. lingua villosa. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. 2011. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. – promocija zdravlja. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. Nutritivni poreme}aji.

reanimacija. . – Terapija manjih cista. a ostale dane prakti~ni rad).Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. . 4. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Asistiranje pri operativnim zahvatima. oralna higijena. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. . Odontogene ciste. oralnog i dentalnog pregleda. – Upalne radikularne ciste. Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. Ambulantna kazuistika. . traumatski {ok. metodama lije~enja. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . Odontogeni apscesi. Definicija i klasifikacija. te osnovni principi terapije velikih cista. kontraindikacije za apikotomiju. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. 1 . Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. Seminarski rad:. .255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. 2011. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . apikalne i lateralne. . – Apikotomija. indikacije. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. dijagnoza i terapija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretski dio iznosi 420 sati B. A. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. 7. A. Etiologija. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. hirur{ka obrada rane. – Solitarne i fisuralne ciste. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. razvojne ciste. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. hemostaze. pregleda okluzije. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. komplikacije kod primjene anestetika. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. gingivalna recesija. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. analizama funkcije i traumatske okluzije. Osteomijelitisi. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. Klini~ki stadijumi ciste. – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. – Ciste oralnih tkiva. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. hemiresekcija. Definicija. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. . . parodontolo{ki zahvati. . . – Oroantralne komunikacije i fistule.

cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. . odre|ivanje dentalne starosti. . . – Inlay most. TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. estetski. . izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. 4. – Izrada seminarskog rada. vje`be {patulom). – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. Teoretski dio traje 16 sati. dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. plan terapije – Distalni zagriz. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. otisak radne strane (elastomeri). Otisni postupak u fiksnoj protetici.. . . – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. . . Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. A. . Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. preparacija. gre{ke u otisku. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. otisak antagonista (hidrokoloidom). Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. B. rase i spola. . . 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . . 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. dijagnostika. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. metod dvostrukog otiska. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji.^etvrtak. 7. ne estetski. cementno gle|ni spoj. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. struktura. plan terapije – Strmi zagriz. Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. dijagnostika. preparacija. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. . difer. otisak. – Eugnata permanentna denticija. – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. vrednovanje raznih metoda otiska. cementiranje – Inlay most. plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. Seminarski rad . . Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. estetski. dijag. konfekcijske lijevane nadogradnje. plan terapije – Progeni zagriz. B. . fizi~ke i hemijske osobine cementa. A. PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . . funkcionalne sile. Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. – Ko~i} metalne nadogradnje. okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. A. . preparacija otisak i cementiranje. dijagnostika. . patogeneza. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. Obavezan je seminarski rad. Priprema otiska za izlijevanje. . dijagnostika. cementodentinski spoj. . B. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Studijski modeli. fiziologija cementa. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. . klini~ka faza. 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . etiologija. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. . plan terapije – Traume. Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. . . . TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. . 2011. – Eugnata permanentna denticija. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. ne estetski. – Inlay. Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. Seminarski rad . identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. . otisak.

4. izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. . Prakti~na nastava 3. PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet .806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. miofacijalni bolni sindrom. . Seminarski rad . . 2011. B. – upravljanja sistemom.850 300 50 3. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . . – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. . . – Ekonomika zdravstva. – etika i propisi. – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. impakcije.Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije.662 SATI. ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3.656 500 150 6. – Operativna hirurgija-operaciona sala. Programiranje.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. – komunikacijske vje{tine. Teoretski dio traje 16 sati. Teoretska nastava 1. Sistem pla}anja. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji.komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. 7. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. – Zdravstveno zakonodavstvo B. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO . – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. – Programi rada.806 200 100 2. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. apikotomije.osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija. – Finansiranje zdravstvene za{tite. – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. – Uklanjanje manjih benignih tumora. – Kretanje zdravlja i bolesti. – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. – promocija zdravlja.306 A. – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). 6 mjeseca A. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA. . . – timski rad. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama. . dokumentacija i evidencija.200 ukupno 5.106 prakti~ni 3. A PRAKTI^NE NASTAVE 4. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju.

Implantologija.hirur{ka saradnja. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Preoperativna priprema. odgovaraju}i instrumentarij.^etvrtak. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. i gangrene. nastanak. – Tehnike {ivanja rana. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. instrumenata i rublja. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. uloga i izbor. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. razvoj i terapija. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. farmakokinetika. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. 2011. te savremene mogu}nosti fiksacije. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. igala i no`a. – Lokalni anestetici. empijeme. na~in djelovanja. indikacije i kontraindikacije). koagulopatije i tretman ovih pacijenata. posebno malignih tumora. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. pacijenti iz rizikogrupa. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. podjela. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. . nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. podjela. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. – Vazokonstriktori. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. vazokonstriktori. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. dijagnostika i metode lije~enja. – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). B. Ortodontsko . – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. – Lokalni anestetici. nastanak i razvoj. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. – Apikotomija. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. A. flegmone. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. izbor konca i igala. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. – Op}i principi ratne hirurgije. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. podjela. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. 7. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. B. slika kontuzije mozga. 4. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. ratni hirur{ki minimum.

– Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. limfomi). – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. te pljuva~nih `lijezda. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. – Patogeneza. A. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Troacher-Colins. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata.gdje je granica? B. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. vilice i nepca. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. hemihipertrofija faciei. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. ortodont. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. medikament). – Saradnja sa roditeljima. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. Trigeminusa. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. na~ini zamjene i nadoknade krvi. . mikrognatizam i laterognatizam). te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. mandibularni i maksilarni prognatizam. 7. {irenje tumora. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. patogeneza.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. proteti~ar. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. simptomi. metastatski ~vori}i. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. na~ini obezbje|enja respiracije. A. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. – Etiologija. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. rinoskopija. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. – Etiologija. vilica. klini~ka slika dijagnoza. dijagnostika. Cruzon) te njihovo lije~enje. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. logoped. tireoglosalna. 4. tuberkuloza. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. i postupci za njihovo lije~enje.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. strano tijelo. na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. B. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. epidermioidne. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. fonijatar. hemostatski preme}aji. – Kod politraume. dijagnostika tumora mozga. 2011. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. usnica i usne {upljine. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. hemiatrofija faciei. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. na~in prehrane djeteta. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. te posljedice lo{ih postupaka. otoskopija. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. te principi lije~enja pareze facijalisa. terapija i prognoza. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija.

preventivni postupci. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje.manifestacije na oralnoj sluznici. – komunikacijske vje{tine. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. Nau~iti interpretacije nalaza. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. Postupci odr`avanja higijene parodonta. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. Za{tita zdravlja parodonta. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . uklju~uju}i CT. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. gerijatrijske oralne bolesti. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. .PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica. bakterijske infekcije oralne sluznice. uzimanje anamnesti~kih podataka. 4. prevencija oralnih infekcija. oralni hirurg. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. – timski rad. proteti~ar. Dijagnostika oralnih bolesti. korekcija okluzije kod pacijenata. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. bolesti `lijezda slinovnica. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. – promocija zdravlja. 7. ozljede oralne sluznice. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. oralni simptomi. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. oralna klini~ka testiranja. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. prekancerozne oralne lezije i stanja. OP]A . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. A. oralne alergijske reakcije. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. klasifikacija oralnih bolesti. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. klini~ki nalaz oralne sluznice. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. – upravljanja sistemom. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. – etika i propisi. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. oralne bolesti dje~je dobi. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. kireta`a d`epova kod pet pacijenata. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. 2011. posebno juvenilnog i rapidnog. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata.^etvrtak. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. registracija vrste patolo{ke promjene. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. dijagnostike i terapije oboljenja usta. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti.

Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. prevencije. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. impaktiranih i prekobrojnih zuba. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. lije~enje starijih osoba. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. kori{}enje artikulatora u protetici. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). osnove sistematske stomatolo{ke njege. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. 2011. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. pripremu zuba i usta za iste. dentinska adhezivna sredstva. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. Kolokvij.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. dijagnozu i plan terapije. dentalni amalgami. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. Kolokvij. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. patolo{ki zna~aj karijesa. kompozitni materijali. doma}in i zub. povrede zuba u djece. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. inleji. staklenoinomerni cementi. ve{a i ostalog materijala. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. 4. dentalni materijali. oralno hirur{ki zahvati kod djece. okluzijske koncepcije. nomenklaturu. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. citokemijska. mobilne totalne. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. protetski materijali i tehnologije. funkcija zubne pulpe. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. Osim ovoga. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). profilaksu karijesa. uzimanje funkcionalnih otisaka. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. prevenciju ortodontskih anomalija. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. obrada hendikepiranih lica. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. posebno u okviru medicine rada. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. dentalni paralelometri. dijagnoza. okoli{ lokalni i op}i). 7. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. oralne hirur{ke zahvate kod djece. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. Kolokvij. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. Izrada protetskih radova: fiksni. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. nadgradnje zuba. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. patologiju usta i zuba kod djece. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. histomorfolo{ka. instrumenata. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. Kolokvij. krunice i imedijatne proteze. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. Prenos registrata maksile i mandibule. zubnoljekarski rad sa djecom. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. mobilne parcijalne. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. apikalnih i hroni~nih oboljenja. terapiju. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. radnih ploha. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. kavitacije. primjene savremenih estetskih materijala. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. Kolokvij.

izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. oblika. PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . ECC .early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija . popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava . a posebno ekonomske aspekte. 2011. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – etika i propisi. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo.ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. – komunikacijske vje{tine. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. veli~ine i boje. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. vilica i lica.anamneza i status. etiologija. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. – promocija zdravlja. izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. . DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. I. upoznaje ekonomiku zdravstva. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO . Kolokvij.^etvrtak. Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije.2500 sati – Pregled pacijenta . Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). 7.1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. tj. karijes bo~ice. – upravljanja sistemom. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba. 4.preparacija kaviteta. – timski rad.

TV. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. Skidanje plaka. interdentalnih stimulatora.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. – Fluoridacija soli. osobe sa mentalnim poreme}ajima). – Detekcija karijesa prema WHO.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. 4. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu.metode apeksogeneze i apeksifikacije. Anamneza. struktura i mehanizam djelovanja. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena .savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. napitaka. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. 7. status praesens. amputirci). – Oralna higijena. Plan rada i potreban tretman. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). bro{ure i plakate). – Prijem pacijenata sa fizi~kim. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. 2011. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. elektri~nih ~etkica. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. Hemijska i mehani~ka sredstva. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. Tablete sa fluorom. ^i{}enje mekih naslaga. Karton WHO. – Ishrana. PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. – Zubne paste (sastav). mlijeka. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. Pra{ak za zube. paraplegi~ari. – Oralna higijena. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. ~asopisi. Edukacija pacijenata.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . – Primarne operativne mjere prevencije. Tehnika ~etkanja zuba. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . II. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. Standardi primjene fluorida. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. Upotreba dentalnog konca. – Detekcija plaka. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. Plak indeks i Indeks OH. – Dentalni plak. novine. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. dokumentacija i evidencija. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . Endogene metode. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. Efekti fluorida na oralna tkiva. selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. Egzogene metode u primjeni. irigatora i vodica za ispiranje usta. duhanski produkti. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja.

III. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. Programiranje. gingivalna recesija. komplikacije). statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. izgradnje i razvoja. Zakonodavstvo u zdravstvu B. A. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. Kretanje zdravlja i bolesti. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Finansiranje zdravstvene za{tite. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica.^etvrtak. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. 7. Programi rada. A. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. Kadrovski potencijal u zdravstvu. 4. indikacije i kontaraindikacije. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. Ekonomika zdravstva. Sistem pla}anja.komparativnostatisti~ke analize. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. 2011. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . dokumentacija i evidencija. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. B. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. A. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. A. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece.

136 sati b3 .2.27 sati a3 .191sat b2. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – promocija zdravlja. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 . – etika i propisi. 7.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. 4.individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .predavanja. operativnih procedura (25% sati) b3 . u operacionoj sali (70% sati) b2 .28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1. – komunikacijske vje{tine. Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1. na odjeljenju. 2011. Teoretska nastava: a1 .382 sati b2 .55 sati a3 . – timski rad. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A.eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO . – upravljanja sistemom.68 sati b3.55 sati a2 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 1. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca.14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija .72 sati 2. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati a1 . razgovori.Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak.27 sati a2 .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 . terapeutskih.svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti.37 sati 2. 3. Teoretska nastava: 91 sat a1 . Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Prakti~na nastava: b1 .

10.191 sahal b2 . Teoretska nastava: 46 sati a1 . Teoretska nastava: 182 sati .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.14 sati a3. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1.191 sat b2 . Edukacija sadr`i: 1.14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. Nastavni predmet: Dijagnostika 1.14 sati a2 .37 sati 2. 7.41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1.68 sati b3.7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.34 sati b3 .109 sati 2.95 sati b2 .68 sati b3 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.18 sati 2. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.34 sati b3. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2.205 sati b3 . OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca.1. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1.27 sati a3 .14 sati a3 .18 sati 2. 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .82 sati a2.573 sati b2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 .14 sati a2 .6.27 sati a3 .4.27 sati a3. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .5.27 sati a2 . Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .37 sati 2. Teoretska nastava: 46 sati a1 .7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1.18 sati 2. Teoretska nastava: 91 sat a1 . Teoretska nastava: 91 sat a1 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .^etvrtak.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.95sati b2.68 sati b3 . Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 2011. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.7.9. 4.34 sati b3 . Prakti~na nastava: 136 sati b1.27 sati a2 .14 sati a3.7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet.37 sati 2.Teoretska nastava: 273 sati a1 . Teoretska nastava: 91 sat a1.82 sati a3 . Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.8.191 sat 5 b2 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.27 sati a2 .

382 sati b2 -136 sati b3.55 sati a2 . nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.382 sati b2.55 sati a2 .136 sati b3.55 sati a2 .205 sati b3.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 91 sat a1 .205 sati b3 .573 sati b2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .72 sati 2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Edukacija sadr`i: 1. 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Teoretska nastava: 182 sati a1 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 . 2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2.68 sati b3 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 .72 sati 2.191 sat b2 . Edukacija sadr`i: 1.55 sati a3 . .82 sati a3 . Edukacija sadr`i: 1.82 sati a2 .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.72 sati 2.109 sati 2.27 sati a3-37 sati 2. Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca. Prakti~na nastava: 546 sati b1. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . 4. 2011.55 sati a3 . 3. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca. Edukacija sadr`i: 1. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha. 2.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Teoretska nastava: 273 sati a1 .5. Teoretska nastava: 273 sati a1 .109 sati 2.82 sati a3 . Edukacija sadr`i: 1.72 sati 2.55 sati a2 . 2. Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca.82 sati a2.382 sati b2.2.Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 7.4.3. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci.6.382 sati b2. a1 .27 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a3.136 sati b3.136 sati b3 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.55 sati a3 .

metabolizam i ishrana.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . razvitak mlije~nih i stalnih zuba. razna oboljenja. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. 4.popravka ortodontskog aparata.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. {tetne navike. Savjetovali{ni metod rada.^etvrtak. dijagnostiku uro|enih mana. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. postnatalni rast kranijuma.monobloka . terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. veli~inu zuba. op}e nasljedne faktore. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. uzimanje otisaka za reparaturu . frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. funkcionalnih aparata raznih tipova. autotransplantaciju zuba. endokrine disfunkcije. analiza studijskih modela. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. nalaz. germektomiju i drugih zuba. asimetrije lica.monobloka. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija .205 sati b3 . hip i hiperprodukciju. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. funkcionalma. morfolo{ka . poreme}aj funkcija. 7. usana i nepca.morfologija. profilnih tijela Rtg snimaka. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. – timski rad. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. rascjepa i sindroma . izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. traume. funkcionalna ispitivanja. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate. 2011. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. Katalog znanja: – Anamneze. uro|enih rascjepa lica. Edukacija sadr`i 1. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. – upravljanja sistemom. maksile. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Teoretska nastava: 273 sati a1 .osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . izrada studijskih modela. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata.) Savladati ratni hirur{ki minimum. analizu ortopantomografskih Rtg snimaka.109 sati 2. predaja pokretnih aktivnih aparata. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta . preoperativno i postoperativno lije~enje. bionator. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. intraekstraoralni lukovi i dr. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. fiksnih aparata. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. Vakcinacije. Patrona`ni rad. proba i predaja funkcionalnog aparata . nutricione potrebe i vrste hrane. kongenitalne anomalije. lokalne faktore. u~estalost. regulator funkcije i dr.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). klini~ka. mandibule.82 sati a3 . – komunikacijske vje{tine. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima.. – etika i propisi. lokalna oboljenja. kao i rendgen dijagnostiku. klasifikacija. karijes. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica. analizu fotografije i dr. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa.). otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. labijalni frenulum. izrada funkcionalnog aparata.82 sati a2. Na~in provjere znanja: kolokvij. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. proba i predaja funkcionalnog aparata .41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. funkcionalnim aparatima (propulzor. – promocija zdravlja.rascjepi i sindromi.na studijskim modelima. skeletnog otvorenog zagri`aja. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. tele Rtg dijagnostiku. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija. nalaz. uzimanje otisaka raznim materijalima. dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima.

kardiovaskularne bolesti. kontrolni mehanizmi. atmosfera. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. finansiranje zdravstvene za{tite. efikasnost. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . {kolska sredina. njihova primjena i evaluacija. razlike u odnosu na druge sektore. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. karakteristike ishrane i uhranjenosti. ekologija rada. deskriptivni. – upravljanja sistemom. planiranje i ispitivanje ishrane. sistem primarne zdravstvene za{tite. – promocija zdravlja. zdravstevno zakonodavstvo. korisnik i njegova uloga. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. pravilnici i uputstva.popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti.crijevnih zaraza. . 5. potrebe i njihovo mjerenje. osnovne klasifikacije. 2011. procjena zdravstvene tehnologije. pojam zdravlja i njegove za{tite. ekonomi~nost. karakteristike stanja u BIH. 4. – komunikacijske vje{tine. organizacija djelatnosti. mentalna oboljenja. 6. buka. razvoj zdravstvene za{tite. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. komunalna higijena. zdravstveni odgoj . kontrola zdravstvene potro{nje. determinante zahtjeva. analize sistema. vi{estruka linearna regresija i korelacija. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. faktori rizika. izrada plana. 7. – timski rad. zakonski propisi i sanitarna kontrola. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. ishrana. kori{}enje zdravstevne za{tite. multivarijantna statistika. cilj i predmet mjerenja. modeli za predvi|anje. RUKOVO\ENJE. deskriptivna statistika. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. organizacione strukture. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. masovna nezarazna oboljenja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. zdravstevna potro{nja. pisanje stru~ne publikacije. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. zna~aj tehnologije za zdravstvo. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. ustanova za pred{kolski uzrast.multidisciplinarni pristup.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 7. ostali nivoi zdravstvene za{tite. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. bolni~ki sistem. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . nau~nostru~na literatura. pojam zdravstve politike i metod delovanja. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. voda. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. analiza vremenskih serija. tehnologije planiranja. zdravstevno odgojni programi. baze podataka. 3. kontrola kvaliteta. karakteristike zarazne bolesti . klasifikacioni sistemi. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. – etika i propisi. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. mjerenje zdravstenog stanja. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. sistem odlu~ivanja. zdravstveni informacioni sistem. funkcionalne karakteristike sistema. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. rak. zakon. oblici pona{anja i njihovo formiranje. sanitacija sredine. higijena naselja i urbanizam. najva`nije tehnike istra`ivanja. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. Linearna regresija i korelacija. izvori podataka i njihova vrijednost. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. evidencija i dokumentacija. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. 8. nabavka opreme. indikatori.drvo odlu~ivanja. unapre|enje zdravlja djece i omladine. 2. higijena sela i privremenih naselja. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. primarna zdravstvena za{tita. STATISTIKA: biostatistika. HIGIJENA: ekologija. metode procjene. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. analiti~ki i eksperimentalni. klasifikacioni sistemi. reumatizam. funkcionisanje zdravstvene za{tite. analiza odlu~ivanja .

odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . – komunikacijske vje{tine. konsenzus pristup i dr. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi.Predavanja.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. – timski rad. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pu{a~e.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . 7. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih. 4. vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. . jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. – upravljanja sistemom. UVODNI DIO Uvodni dio .^etvrtak. diskusije sa mentorom A2 . 2011. norminalne grupe. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 .Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . – promocija zdravlja.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 .

ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.2.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 2011. Nakon provedene edukacije. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.4. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. CPU.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 4. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 7. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I.3. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. 3. 3. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij.5. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju . Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.6. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.

osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Tokom usavr{avanja. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina. – Homeopatija. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. 2011. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. u dogovoru sa kandidatom.7. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 7.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi. Nakon provedene edukacije. seminara. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Uvodni dio . Specijalizacija traje 36 mjeseci. ljekovitih pripravaka i lijekova. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. – Standardizacija droga. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 3. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 1. Nakon provedene edukacije. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. – etika i propisi. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. Nakon zavr{ene edukacije. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. Mentoru je prepu{teno da. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. – upravljanja sistemom. – Fitoterapija. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja.^etvrtak. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – timski rad.8. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.

– Gajeno ljekovito bilje. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Kolokvij. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. – Odre|ivanje te{kih metala. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. 6. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. – Homeopatija. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. Specijalizant je du`an da. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. 2 analize fasifikata.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. 2. histohemijske reakcije. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. Kolokvij. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. Kolokvij. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. – Mikro biolo{ka ~isto}a. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. 5. – Doziranje preparata. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. reagensi. Kolokvij. Institut za mikrobiologiju . Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. – Ljekoviti pripravci. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. Kolokvij. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. Kolokvij. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. 9. mikroskopija. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. – Primjena farmakognozijskih. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. Kolokvij. upotreba. 2011. – Standardizacija. 7. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. hemijskih. 8. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. Kolokvij. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. – Ljekovito bilje i ekologija. 4. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. – Fitoterapija. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. – Ispitivanje stabilnosti. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . 7. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. 3. 4. – Samoniklo ljekovito bilje. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). trajanje. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. uz nadzor stru~nog lica. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. djelovanje. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio .Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka.

osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. opreme i materijala. – Mjerenje. – Zahtjevi u farmakopejama. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . – Ulazna kontrola. standardne otopine. izboru analiti~kih postupaka. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. te za izobrazbu saradnika. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH .3. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. otrovnost. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. – samostalno pu{ta lijekove u promet. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. – Sigurnosne mjere. 2011. – Prijenos i doziranje otopina.1. pravilan prijem. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. 4. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7. – Stabilnost.5. metodologije i instrumentacije.Kontrolni laboratorij 1. – komunikacijske vje{tine. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. – Ekvivalentnost standardnih otopina. – Upotreba. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. obradu i ~uvanje uzoraka. – Priprema radnih standarda.2.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. Sirovine – Aktivne supstance. 1. – Izbor dobavlja~a. – timski rad. ekolo{ke mjere. – etika i propisi. – Operacije talo`enja. organizacije rada. – Dokumentacija. Prakti~ni rad . Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. – Etaloni. – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. 1. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. 7. – rukovodi laboratorijem. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. – Laboratorijski dnevnik. – Pakovanje i ozna~avanje. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. 1. a osobito slo`enijih analiza lijekova. Biostatistika 13. Poredbene tvari – Hemijske. rukovanje savremenom analiti~kom opremom. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. – Provedba ba`darenja. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. pufer otopine i volumetrijske otopine. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari.4. REAGENSI. Dizajniranje novih lijekova 2. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. – Pomo}ne supstance. – Ispitivanje kvaliteta reagensa. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . – Provjera na modelima. – Rukovanje. – Postupci ba`darenja. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. – Me|uproizvodi.6. – Specifikacija. 1. 1. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. – Vaganje. Uvodni dio . Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". filtriranja i su{enja. – Ambala`a. Kontrola kvaliteta lijekova 8. Po zavr{etku specijalizacije.^etvrtak. odr`avanje kvalitetne razine nalaza. Pretformulacijska ispitivanja 3. – Knjige zapisa. – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom. . specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. Biolo{ki terapeutici 5.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Reagensi – Specifikacije za reagense.

– Polu~vrsti pripravci. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. – Dokumentacija. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. – Serumi i vakcine. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. . mjerne pogre{ke.4. – Analiti~ke metode i postupci. – Metode priprave. – Farmakopejski propisi. – Industrijska proizvodnja lijekova. – Tradicionalni biljni lijekovi. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. – Krv i krvni derivati. – Ljekoviti flasteri. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . – Bolni~ka proizvodnja lijekova. – Kontrola kvaliteta. – Odre|ivanje roka valjanosti. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Otopine i disperzije. – Tehnike predobrade uzorka. – Provjera kvaliteta proizvoda.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Mjerenja. – Karakterizacija. – Fitoterapija. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom.5. – Osloba|anje aktivne supstance. vrijednosti ili aktivnosti. 2.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. – Sigurnost primjene. – Radioaktivni pripravci. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Zahtjevi kvaliteta. BIOLO[KI LIJEKOVI .Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. – Dokumentacija. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci.primarno pakovanje. – Medicinski pribor i pomagala. me|uproizvoda. 4. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Postupci odobravanja. – Analiti~ki postupci. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . 2. – Analiti~ki postupci. Dokumentacija. – Pakovanje i ~uvanje uzorka. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a. izbor metode. – Dozvoljene granice odstupanja. – Proizvodnja medicinskih proizvoda. – Priprema uzorka za analizu. – Kontrola kvaliteta.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. – Postupak odobravanja. – Vje`be na modelima. – Analiti~ki postupci. – Prosudba podataka.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Analiti~ki postupci. – Nau~ni i stru~ni tekstovi.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. GRANI^NI PROIZVODI 0. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Dokumentacija. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. 2. – Dokumentacija. 7. – Zahtjevi kvaliteta. – Ispitivanja prema ISO standardima.1. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. 2011. – Dokumentacija. – Medicinski plinovi. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e. – Dijagnosti~ka sredstva. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Uslovi i parametri ispitivanja. 2.2. gotovih proizvoda. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature.3. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Kontejneri za lijekove. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem.

Uvodni dio . postupaka i energenata. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Krivotvoreni lijekovi. Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 7. 2011. sigurni i kvalitetni. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. – promocija zdravlja. unos podataka u nacionalnu bazu. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. Dizajniranje novih lijekova 2. – Dobra proizvo|a~ka praksa. – etika i propisi.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci. razvoju ili laboratoriju.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu. – Farmaceutska. – Sadr`aj dokumentacije. pretra`ivanje.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije.^etvrtak. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. – Reklamacije. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje. 4. te ju uvodi u praksu. – Prijavljivanje i obrade nuspojava. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. – Uzorkovanje na terenu. – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. Biolo{ki terapeutici 5. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. – Zaklju~na ocjena. – timski rad. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. regulatorna va`nost. – Izvje{taji stru~njaka. – upravljanja sistemom. – Vodi brigu o validaciji prostora. Po zavr{etku specijalizacije. Pretformulacijska ispitivanja 3. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Prihva}anje izmjena. opreme i strojeva. – Ocjena dokumentacije. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 . – Korektivne i preventivne radnje. – komunikacijske vje{tine. – Ocjena dokumentacije. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Vodi brigu o nabavi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. koji moraju biti djelotvorni. – Vodi izradu tehni~ko .specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku. – Povla~enje lijekova. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. opreme.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. zna~enje. – Bioekvivalencija. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. procesna i zavr{na kontrola. – Informacije za javnost.

dokumentiranje. – Izrada magistralnih pripravaka. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. toksoidi. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. – Ljekoviti oblici droga.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. 2011. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. `ive. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – .Broj 17 – Strana 148 8. hidroliza. 4. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC . Razvoj generi~kih lijekova 14. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. 7. Validacija analiti~kih metoda 12. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. konjugirane vakcine. – Teku}i pripravci. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. reagensi. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. masti. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. gelovi – supozitorije – suspenzije.

vje`bi i individualnog rada s mentorom. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. holin esteraze. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. – Toksikologija ishrane. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. – Pravilan prijem. seminara. spektroskopske i kromatografske metode. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. na~ini identifikacije. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. obradu i ~uvanje uzoraka. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija).osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. spektroskopskim i hromatografskim metodama. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu. Specijalizacija traje 36 mjeseci. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima.^etvrtak. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. – timski rad. – Provo|enje sistematske izolacije. – Izolacija lijekova. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. uzorcima atmosfere. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. te razvoj novih analiti~kih postupaka. Tokom usavr{avanja. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. vode. imunohemijskih metoda. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. hrane i dr. hrane i dr. elektrokemijske metode. 4. primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. – upravljanja sistemom. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Otrovno bilje. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. 7. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. klasi~nih hemijskih metoda. Specijalizacija obuhvata: 1. – promocija zdravlja. – Uzimanje uzoraka za analizu. 2011. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije. na ~vrstim adsorbensima. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. – komunikacijske vje{tine. – Toksikologija bojnih otrova. – etika i propisi. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji.

kandidati se osposobljavaju u. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. a za prakti~ni rad. Teoretska organizirana nastava . organskim otapalima i dr. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. specijaliziranim institucijama. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci.. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. Kolokvij. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. mulj. za pojedine oblasti. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. 4. atmosfera). na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. 2011. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Metode procjene rizika. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu. voda. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. – Ispitivanje tragova insekticida. – Uzimanje uzoraka vode. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. 7. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija.Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. Kolokvij. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama.

Provodi se u obliku seminara. fruktozamin. srca. . neoplazija. 2011. crijeva. – Imunohematolo{ka ispitivanja. – Vitamini. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . – Konzerviranje krvi.terapeutski monitoring lijekova. hemijski. – Kontrola antikoagulantne terapije. amnionske teku}ine. dobra laboratorijska praksa. punktata. imunofiksacija. ispitivanje ABS-a urina). plinski analizatori. kontrolni materijal. HbA1c.^etvrtak. Tokom svog usavr{avanja. suha hemija. – Analitika nukleinskih kiselina. – Uro|ene mane. – Voda i elektroliti. citolo{ki pregledi. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. denzitometrija. celularni imunitet. hromatografske tehnike. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. borelije.primjena. afinitet. – promocija zdravlja. likvor. – Validacija metoda. pulovi. zna~aj i odre|ivanje. – Humoralni imunitet. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. – upravljanja sistemom. transudati. – etika i propisi. GTT. – Antitijela kao biohemijski reagensi. lan~ana reakcija polimeraze). – Biolo{ke varijacije. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. avidnost. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. 4. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. elektorforeza. – Porfirini. spektrofotometrija. – Dijagnostika hepatitisa. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. – Diferencijalna krvna slika. PCR. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. unakrsna reaktivnost. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. mikroalbuminurija. – Priprema uzoraka (krv. vrste analiza. metaboliti. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. – Detekcija autoantitijela. – Priprema i izrada reagenasa. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. turbidimetrija. urin. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. pretrage za ocjenu eritropoeze. – Autoanalizatori. proto~na citometrija. hemoglobin. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. primjena u laboratorijama. ozmometrija. konjugati .analitika i dijagnosti~ki zna~aj. skrining. urinu i likvoru. derivati i metaboliti. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. – Urinokulture.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Odre|ivanje krvnih grupa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. – Enzimi. refraktometrija. nefelometrija. amnionska teku}ina). Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. fizikalni pregled. radionica i individualnog rada sa mentorom. Anliza gasova u krvi. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Pretrage likvora. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. bolesti i pretrage bijele krvne loze. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. AIDS-a. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. kalibracija. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. jetre. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. zloupotreba lijekova. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. amino kiseline). reumatskih faktora. predavanja. dijabetes. pojam refrentna i normalna vrijednost. kostiju. Odre|ivanje ukupnih proteina. – Priprema standarda. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. gu{tera~e. skrining. 7. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . monoklonalna. – Funkcija komplementa: pojmovi. biohemijski analizatori. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. AAS. eksudati. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. NPN spojevi . poliklonalna antitijela. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. fluorimetrija. – timski rad. hemostaza. – Genotipizacija u farmakogenetici. – Hormoni. kontrola kvaliteta. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. – komunikacijske vje{tine. dijagnosti~ki zna~aj. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. odre|ivanje krioglobulina. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. konduktometrija. – Dijagnostika virusnih infekcija. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. tumorski markeri .

klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. 7. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. – Interakcije lijekova. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima. klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. Nakon zavr{ene svake oblasti. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . hirur{ke klinike. Tokom usavr{avanja. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. – upravljanja sistemom. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Informatika u farmaciji. – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. rad na klinikama: pedijatrija. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. seminari. seminara. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – timski rad. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Enteralna i parenteralna prehrana. – Anamneza primjene lijekova. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. – etika i propisi. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. Specijalizacija traje 36 mjeseci. . – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. 2011.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. – promocija zdravlja. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. interne klinike. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. Uvodni dio . Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. nefrologija. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. specijalne vje`be Farmakologija. – Farmakovigilancija.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. – komunikacijske vje{tine. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. kadriologija). infektivna klinika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dermatologija. – neuropsihijatrija. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. gerijatrija. – Osnove statistike. 4. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu.

Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. – timski rad. – Toksikolo{ke analize. odabir i kontrola analiti~kih metoda. ukupno 3 kolokvija). dijetetskih namirnica i suplemenata). – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. pi}a. postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. EKO hrana. te razvoj novih analiti~kih postupaka. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. izrada i primjena. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. Program specijalizacije: Uvodni dio . Funkcionalna hrana. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. te{ki metali. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji.^etvrtak. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. 4.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. vode. – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. krvni derivati i pripravci iz krvi. – Standardni operacioni postupci. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). Po zavr{etku specijalizacije. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. – upravljanja sistemom. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. – komunikacijske vje{tine. farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. – etika i propisi. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. – promocija zdravlja. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. mikotoksini. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). 2011. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. 7. organizacija rada. opreme i materijala. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). – Medicinska oprema. za pojedinog pacijenta. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. 1. hormoni. – Utvr|ivanje optimalne doze.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. pi}a.

otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. 2011. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. Kafa. Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. dob i dr. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. – timski rad. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. parenteralne i potpune parenteralne prehrane.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. Prakti~ni rad . gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. Mlijeko i mlije~ni proizvodi. 4. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). – etika i propisi.Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. vo|enje dokumentacije o uzorcima.. – Savjetovanje u oblasti enteralne. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. upitnici). – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). kakao i nadomjesci. – Procjenu nutricionog statusa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Vo}e. nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. Alkoholna pi}a. vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. Vo}ni sokovi. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. 2. povr}e. otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. – promocija zdravlja. ~uvanje uzoraka. Po zavr{etku specijalizacije. 7. bezalkoholna pi}a i napici. hiperlipidemija. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ~aj. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. – Identificiranje strategija za prevenciju. 1. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Program specijalizacije: Uvodni dio . prera|evine i konzervirani proizvodi. pivo i vino. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). – komunikacijske vje{tine. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. 2. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka.

gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. Prakti~ni rad . grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. dodatne i zamjenske obroke. djeca. dijetetske namirnice. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . 2011. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. dojilje.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . uticaj okoline.^etvrtak. funkcionalnu hranu. statisti~ka obrada. procjene potreba u nutrijentima. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. 4. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. adolescenti. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. funkcionalna hrana. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. Interakcije lijekova. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. dodaci prehrani. 7. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. interpretacija rezultata. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane. interakcije hrane i lijekova. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. odrasli. trudnice. uklju~uju}i dodatke prehrani. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. vjerovanja. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja.

– komunikacijske vje{tine. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). eti~koj i ekonomskoj kategoriji. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. – Principi farmakokinetike. – Komunikolo{ke metode. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. pra}enje terapije. odnosno izradom seminarskog rada. 7. pacijenta. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. . – promocija zdravlja. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. izbor lijeka. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. – Principi farmakoekonomije. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. karcinoma. bolesti gastrointenstinalnog. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. – Osnovi menad`menta lijekova. – upravljanja sistemom. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. 4. bezbjedne. Teoretski dio Uvodni dio . 2011. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. bolest. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. – timski rad. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. ekonomski opravdane) farmakoterapije. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. farmakoterapija zasnovana na dokazima. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu.

preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. informacija . Korelacija. nosioci informacija). ne`eljenim efektima i interakcijama. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). – upravljanja sistemom.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. regresija). Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja.PBL). farmakoekonomski modeli i analiza.zna~aj i smisao.^etvrtak. – Menad`ment u farmaciji. programska podr{ka. trudno}a itd). – Kompjuterski statisti~ki programi. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Internet i informacije o lijekovima. – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . . problem based learning . operativni sistemi. – Proizvodnja informacija za korisnika. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. seminara. usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. elementi opisa varijabli itd. – Informacijska pismenost. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. Rote lista.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. – Farmakoekonomika. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. apotekara u bolni~koj apoteci. Baze i banke podataka o lijekovima. – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova.ATK i definisane dnevne doze . – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. – Etika informiranja i publiciranja. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima.DDD). – etika i propisi. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. analizu slu~ajeva. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kompjuterski sistemi. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema.24 mjeseca. funkcije vjerovatno}e. PDR i druge). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. 1. izradu seminarskih radova. kontraindikacijama. 7. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Baze demografskih podataka. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. – komunikacijske vje{tine. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Prikupljanje. 2011. nacionalnim vodi~ima za terapiju. REFI. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. spol. tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . – timski rad. vje`bi i individualnog rada s mentorom. izradu plana Apotekarske djelatnosti. Vidal. djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara.). Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . Procjena obuhvata: kratka test pitanja. – Odlu~ivanje nakon analize podataka. poslovanju apoteka. djelovanju. 4. – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. matrice podataka. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Priprema izvje{taja i referata. Rad sa modernim bazama podataka.12 mjeseci. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. – promocija zdravlja. – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike.

4. te racionalizacija upotrebe lijekova. – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. Kolokvij ili seminar. – Zakonski propisi i preporuke. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. – Baze podataka o sirovinama. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). pra}enje ukupne potro{nje lijekova. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. – Izvori podataka o lijekovima. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). 7. – Analiza interakcija. u toku vizite i sl. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. indikacije itd. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). farmakoekonomika. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. – Podaci za informisanje javnosti. Kolokvij ili seminar.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). 2011. uputstvo za lijek. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. Kolokvij ili seminar. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. – Rad na izdavanju lijekova. ljekaru. tj. – Obrada izdatih recepata. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. – Fiziolo{ki. spol. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. – Rad na farmakoekonomskim studijama. ATK grupama. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. transport. Kolokvij ili seminar. – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja.. – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). . – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). opojnih droga. – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Inventura i defektura. – Uzorkovanje i uzorci .Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. – Statisti~ka analiza pojave interakcija.. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. metabolizam.priprema za statisti~ku obradu.

osteomalacija. toksi~ni adenom {titnja~e. premenstrulani sindrom. Gravesova bolest. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. laktacidoza. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. komplikacije na oku. mu{ka neplodnost. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. . impotencija. upale {titnja~e. hirzutizam. neuropatije. 2011. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . – komunikacijske vje{tine. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. Lije~enje {e}erne bolesti . akutna poreme}enja matabolizma kalcija. sindromi poliglandularne insuficijencije. Program u`e specijalizacije 1. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. hiperplazija medule. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. nefropatije. plu}a. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. biolo{ki inaktivni gonadotropini. Turnerov sindrom. Prostaglandini. hipotireoza. sindrom rudimentarnih testisa. edukacija i samokontrola. Infekcije u {e}ernoj bolesti.dijeta. akne. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. hipoglikemija). policisti~ni ovariji. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. kolecistokinin. Trudno}a. supstanca P i tehnikinini. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. Cushingov sindrom. hipopituitairizam. hipertireoza. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde.hipoglikemija. graviditeti bolesti {titnja~e. Clinefelterov sindrom. endogeni opioidi. ko`a. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. poreme}enja menstruacije. tireotoksi~na kriza. konzilijarno-poliklini~ki rad. testikularni tumori. – Analiziranje prikupljenih podataka. kontrola ovulacije. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. – promocija zdravlja. alopecija. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku.^etvrtak. inzulin. hiperosmolarna koma. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. genitourinarni sistem. pseudohipoaldosteronizam. ginekomastija. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. upale. terapiju i rehabilitaciju. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. reprodukcijska poreme}enja. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. kontrolirana tjelesna aktivnost. Pagetova bolest. prerani pubertet i pseudopubertet. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . mu{ka kontracepcija. osteoporoza. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. neurotenzin. komplikacije steroidne kontracepcije. hormonalno aktivni tumor jajnika. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. masno tkivo. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. izolirani deficit gonadotropina. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. kardiovaskularne komplikacije. somatostatin. hiperglikemija. gu{avost. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. gonadalna poreme}enja. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. Uvodni dio . – upravljanja sistemom. testikularna feminizacija. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Periferna inzulinska rezistencija. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. 7. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. Transplantacija gu{tera~e. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. dijabeti~no stopalo. oralni hipoglikemici. bubreg.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. karcinomi {titnja~e. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. funkcionalni testovi. peptidini hormoni. – timski rad. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. srce. – etika i propisi. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. KAH. hiperkalcemija. Mu{ki hipogonadizam. gastroenteropatije. hipokalcemija. timus. oftalmopalija. apopleksija hipofize. menopauza. feokromatcitom. te faktori rasta. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. hipoaldosteronizam. gestacioni oblik {e}erne bolesti. 4. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). hipoparatireoidizam.

druge bolesti povezane s jelom. prirast na visini. – dijabetologija. endometrioza. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. Ginekolo{ki ultrazvuk. UZV dijagnostika). Indikacija ovulacije. dijabetologije i bolesti melabolizma. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. ateroskleroze. hipoglikemije. Hormonalna kontrola rasta. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. 4. denzitometrija. Bolesti dojke. nadbubre`ne `lijezde. hiperreninizam. dijabetologije i bolesti metabolizma. asistirana reprodukcija. @enska neplodnost. giht. ACTH. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. karcinoidi. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Hormoni i maligne bolesti.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". purina. . funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. paratireoideje. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. eritrocitoza. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. hipoglikemija i hiperinzulinizma. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. neurotenzin. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. {titnja~e. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. SIAD). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. ateroskleroza porfirija. poreme}enje metabolizma masti. anoreksija. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. duhana. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. Gestacijski dijabetes i komplikacije. 2011. – promocija zdravlja. rast u visinu. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. U sklopu ovog boravka. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. Pregled fundusa. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. metaboli~ki u~inci alkohola. hipofize. hiperkalcemija. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. posebno metabolizma masno}a. gladovanje.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. CT. medularni karcinom {titnja~e. posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. ovjerenog od voditelja odjela. ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. cel-karcinom plu}a. nervoza. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. Fetalna i neonatalna endokrinologija. pinealomi. osteomalacija. dijabetologije i bolesti metabolizma. Metaboli~ke bolesti Debljina. neuroblastomi. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. Inzulin. hCS humoralni. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. – upravljanja sistemom. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. – timski rad. somatostetin. te drugih poreme}aja. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. Procjena rasta krivulja rasta. posebno bolesti hipotalamusa. NMR. CRH. radioizotopna dijagnostika. 7. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. hCG. – bolesti metabolizma. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. gastropankreasnih hormona. – etika i propisi. – komunikacijske vje{tine. Sekundarno uzrokovan niski rast. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. mu{kih spolnih hormona. poreme}enja apetita. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom.

rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. Uvodni dio . ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. – 30 distalnih endoskopija. Ultrazvuk II. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). bilijarnog trakta. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. hepatalnih vena i donje {uplje vene. – 5 ERCP pretraga. Ultrazvuk I. – komunikacijske vje{tine. – 5 nazogastri~nih sondi.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. te abdominalnih izljeva i kolekcija. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. . elektrokoagulacija. pankreasa. onkolo{ke. – timski rad.^etvrtak. – 5 abdominalnih paracenteza. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. Endoskopija I. te lije~enja hematolo{kih bolesti. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. 2011. tumora pankreasa. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. pseudocista pankreasa. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. bubrega. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. – etika i propisi. 4. slezene. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. 7. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. aorte. specijalista. hematolo{ke. – centar za hemofilije. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. – promocija zdravlja. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija.

Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. 4. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici. – timski rad. te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga). nakon odobrenja mentora. Trajno se provodi provjera znanja.5 2 1 0.(20 pretraga). Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Koagulacijski. – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je. metabolizam u eritrocitu. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. 7. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. a na kraju se pola`u ispiti. subpopulacija limfocita. likvora. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije. sredi{njeg venskog.) .5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. – upravljanja sistemom. – etika i propisi. 2011. limfnog ~vora. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. GODINA Uvodni dio . – promocija zdravlja. poreme}aja hemostaze. kultura ko{tane sr`i. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. brisevi itd. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. slezene i jetre. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike.osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak.mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije .dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. – komunikacijske vje{tine. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. imunolo{ke pretrage. i 24 h . te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva.Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I.

mikcijske citografi je. . kaptoprilska renografija. . f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. II. . Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. . 4. – upravljanja sistemom. protok plazme kroz bubreg. . 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji.5 5 0. Nefrolo{ki odjel. . . NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. 7. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. 2011. . Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. te prevencija kardiovaskularnih bolesti . osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. .^etvrtak. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. – etika i propisi. . Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. rezidualni urin). Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. . . Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza.5 Uvodni dio . te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. – komunikacijske vje{tine.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. . – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). tj. Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. te koronarografiju). angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. . Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. . – promocija zdravlja. . poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . radiolozima i patolozima. . – timski rad. 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . . ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. . .

osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. aloartroplastiku. bakteriolo{ka analiza mokra}e. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika.reumatskih bolesnika. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. euzinoila. 3. invalidski {port i pomagala. . 7. 4. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. traume lokomotornog sistema. 6. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. funkcijske testove makrofaga. Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. 7. 4. 2. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 8. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. (jedan dan sedmi~no).osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. (jedan dan sedmi~no). Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. – upravljanja sistemom. mastocita. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju . 5. – komunikacijske vje{tine. – timski rad. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva.reumatskih bolesti. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. – promocija zdravlja. ELI SA. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. bazofila. 2011.15 dana). metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno).Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. zna~enje imunofenotipizacije }elija. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. 9. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. Uvodni dio . MR i angiografije. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. operativnu prevenciju lije~enja artroza. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. RIA). Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. radna terapija.

2 mjeseca . . klini~ka istra`ivanja i statistika) . Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. evaluiranja specijalizanata. kao i odjela za radijacijsku onkologiju. Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. Uvodni dio . Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. Profesionalizam . . Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. uklju~uju}i i voditelja programa. suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. 7. odjela za nukleranu medicinu.osnovna teorijska nastava. vje{tina. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. epidemiologija. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. . 1 mjesec 2. onkolo{ke konzultacije ili konziliji. . provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. transfuziolo{kih zavoda. Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. . . mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. . . MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . simpoziji. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. istra`ivanja.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. etiologija. Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. 4. te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. 2011. dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati.osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. . konferencije. koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. . Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. . tumorska imunologija. pregled radiolo{kih. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. aktivno ~lanstvo u regionalnim. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika.^etvrtak. . Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. . klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. kontinuirana medicinska edukacija. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. . pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. razli~ite klini~ke konferencije. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. .

. tumorske vakcine. pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. osnove statistike. tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. doziranje i pravodobnost primjene. . – promocija zdravlja. . . . konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. 2011. . spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. dojke. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. – upravljanja sistemom. . indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. mjere prevencije. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. . . kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. . po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. eti~ka. . funkcije gena. uklju~uju}i antigeni~nost tumora. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. – timski rad. pisanje radova. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. "snage" eksperimenta. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. . . . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. . . ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. . tehnike molekularne biologije. . epidemiologija. . Tumorska imunologija. 1 mjesec 6. . simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. . cijena i u~inkovitost lije~enja. saradnja u istra`ivanjima I. . a kada nisu dostatne. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . . . procjena kvalitete `ivota. metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. . . kriteriji potrebnog broja bolesnika. razumijevanje }elijskog ciklusa. . ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. uklju~uju}i trajne u~inke. ko`e. . Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. plu}a i mezoteliom. kinetika tumorskih }elija. Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. . radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. `lijezda s unutarnjim lu~enjem. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. primjena u neoadjuvantnom. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. 3 mjeseca 4. centralnog nervnog sistema. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 1 mjesec 5. interpretacija rezultata. poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. ekspresije i regulacije naslje|a. ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. . . . prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. . . . sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. . indikacije klini~kih. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . priprema sa`etaka. procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. posebno PCR. farmakokinetika. – etika i propisi. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. postera i usmenih saop}enja. . . . tamponada. "staging"u. – komunikacijske vje{tine. analize hromosoma. do III. . procjene pro{irenosti. . genitourinarnih organa. . . osnova lije~enja. Hirurgija . nepoznatog primarnog sijela) . . 7. ne`eljeni u~inci lije~enja. kriteriji odgovora na lije~enje. profili toksi~nosti citostatika. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. 4. kompresija le|ne mo`dine). organizacije. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. probavnih organa. 14 mjeseci Uvodni dio . Radioterapija . palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. otkrivanje i kvantificiranje. ginekolo{ki. primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. . sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija.Broj 17 – Strana 166 3. sarkomi. osjetljivost. polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. proliferacija i apoptoza.

prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. uloga elektivne polihemoterapije. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. `iv~anog sistema. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. jedinstvenih genetskih obilje`ja. znakova i simptoma. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. anoreksije i kaheksije. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. dijagnosti~kih pretraga. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. indikacija odre|ivanja PSA. va`nost kombiniranog lije~enja. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. uloge hemoterapije. 2011. spektra patolo{kih obilje`ja. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. mogu}nosti o~uvanja organa. 4. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. radne terapije. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. hemoterapija. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. poznavanje postoperativnih komplikacija. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. ljestvica boli. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. probave. hirurgija. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. ko`e i sluznica. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. uloga kombinovanog lije~enja. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. sklonosti recidivu. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. a palijativna u ostalim.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. palijacija simptoma respiracije. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. kombiniranog lije~enja. postavljanju dijagnoze i pra}enju. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. uloge hemoterapije. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. Rak ko`e . Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. posebno postoperativnog. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. indikacije dopunske prehrane. genetskog testiranja i savjetovanja. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. hemoprevencije. lije~enja i pra}enja. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja.^etvrtak. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. uloge pra}enja. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. 7. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. va`nost histolo{kog stepenovanja. kriterija operabilnosti. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. genetike. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. ulogu hirurgije. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). vrijednosti hirurgije. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. te lije~enja metastatske bolesti. patofiziologije.

– timski rad. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. problema terminalne njege.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. va`nost izlaganja suncu. razgovori. indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. sarkomi nakon zra~enja). osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. kulturnih i duhovnih aspekata. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. – etika i propisi. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. razumijevanje mjera primarne prevencije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. – komunikacijske vje{tine. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. adjuvantne biolo{ke terapije. Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. sposobnost integriranja ~lanova porodice.Primjena citostatskog. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici. tumorskih markera. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. 4. ku}ne njege. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. posljedice lije~enja. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. . ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. pomo}i vjerskog lica. uloge hemoterapije za pojedine tipove. – upravljanja sistemom. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . psihi~kih problema. procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. 2011. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment".osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . duhanu. razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata. – promocija zdravlja. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). sindroma s njima povezanih. spolne funkcije. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 7. PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom.

83 sata b2) . 2011. 4.137 sati a2) . Metode ispitivanja urinarnog sistema 3.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega. Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4. Akutno bubre`no zatajenje 18. Opstruktivna uropatija 6. Vaskularne bolesti bubrega 16. Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .30 sati a3) .83 sata b2) . .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.166 sata b2) . Tubulopatije 14. Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Dijaliza 20. Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije.Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Rtg analiza 2. Ekskrecijska urografija (IVU) 5.83 sata b2) .319 sati Nastavne jedinice: 1. Vezikoureteralni refluks 8.137 sati a3) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci.15 sati a3) . Hroni~no bubre`no zatajenje 19. 7. poreme}aji mokrenja 9. Sekundarne bolesti glomerula 13. Teoretska nastava a1) .30 sati a2) . Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Hipertenzija 17. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .^etvrtak. Primarne bolesti glomerula 12. Anomalije urinarnog sistema 7.15 sati a2) . Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4.15 sati a3) . Infekcija urinarnog trakta 5. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7. Retrogradna uretrografija 6.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a2) . Tubulointersticijski nefritis 15.15 sati a3) .751 sati b2) .15 sati a2) . indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma. Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2. Ultrazvuk urotrakta 3.184 sata Prakti~na nastava b1) . Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Urolitijaza 10. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .

U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci. odjel za djecu . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .166 sata b2) . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno.6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku).35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . ARDS.6 mjeseci. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.83 sata b2) . odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. Rad na neurohirur{koj klinici.0. Megaureter 3.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku).1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). vi{estruko zatajenje organa. 2011.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. – promocija zdravlja. Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8. .Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije. Cirkumcizija 12. Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi.15 sati a2) . . Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. Vezikoureteralni refluks 6.30 sati a3) . Ekstrofija mokra}nog mjehura 10. – komunikacijske vje{tine. Cistoskopija 7. – upravljanja sistemom. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. Valvula stra`nje uretre 9. Torzija testisa 11. pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 4.neurooftalmologija .15 sati a3) .1 mjeseca. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca. hemodinamska nestabilnost.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok. NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.0. Urodinamika i bubre`na funkcija 5. 200 EMG interpretacija.1 mj.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici .30 sati a2) . Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – etika i propisi. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . 100 interpretacija EP . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca. 7. Hidronefroza 4. – timski rad.

imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela . odjel za djecu .paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – promocija zdravlja. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). provokacijskih testova (parenteralnih. 4. profesionalni alergeni. 100 interpretacija EP . Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike.1 mjeseca. Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. – timski rad. od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .0. konjunktivalnih. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. – timski rad. uklju~uju}i po .0. Poseban naglasak na imunodeficijenciji.2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. 200 EMG interpretacija. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina .1 mjesec. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. – etika i propisi. 2011. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. 7. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. inhalacijskih.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . – etika i propisi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. alergergene insekata. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti).IF. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu.^etvrtak. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . .neurooftalmologija . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora.7 mjeseci. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. ELISA. nazalnih). bazofila. te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. – promocija zdravlja. nutritivne alergene. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . peroralnih. – komunikacijske vje{tine. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.autoimunih i alergijskih bolesti.5 mjeseci. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi . – upravljanja sistemom. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no). Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). Rad na neurohirur{koj klinici. – komunikacijske vje{tine. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu.

hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) . osteogenesis imperfecta 11. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Teoretska nastava: 151 sat a1) . traume lokomotornog sistemu. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. aloartroplastiku. bolesti hipotalamusa 4.45 sati a2) . invalidski {port i pomagala. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju.15 sati a2) .60 sati a3) . radna terapija. patofizilologija i klini~ki tok 3.15 sati . bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. terapija dijabetes melitusa 5. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. hroni~ne komplikacije 8. – etika i propisi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MR i angiografi je. dijabetes melitus.45 sati a3) . odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. 4. Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) . savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. vitamin D 9. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. rast i razvoj 13. Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci.61 sat 2. dijagnostika dijabetes melitusa 4. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima.400 sati b2) . Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9. – promocija zdravlja. operativnu prevenciju lije~enja artroza. poreme}aji rasta i razvoja 14. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – komunikacijske vje{tine. bolesti hipofize 5. 2011. bolesti {titne `lijezde 6.225 sati b2) .5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . poreme}aji spolnog razvoja 15. vremene laboratorijske kontrole. pra}enje dijabetes melitusa 7.125 sati Nastavne jedinice: 1. fetusna endokrinologija 2. endokrina regulacija 3. 7. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. Prakti~na nastava: 350 sati b1) . Uvodni dio . klasifikacija i podjela 2.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. 2. – timski rad. razgovori.60 sati a2) . rahitis 10. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja.Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.221 sata Nastavne jedinice: 1. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. neonatalne hipokalcemije 8. dijabetes melitus.

Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.15 sati a2) . magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. hiperinsulinizam 3.83 sata b2) . bolesti hipotalamusa 4. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .30 sati a3) .). Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. Edukacija sadr`i: 168 sati 1. testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.45 sati a2) . dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec.15 sati a3) . dijabeti~na ketoacidoza i koma 2. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. hipoglikemi~na koma 3.166 sata b2) .83 sata b2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . pubertet i adolescencija 5. 5. Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . ultrazvuk 3.15 sati a2) . bolesti hipofize 5. Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. pregled novoro|en~eta.20 sati 2. Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) . 4. 2011. dijabetes melitus 2. 6.45 sati a3) . hipofizna koma 5. scintigrafija 4.^etvrtak.15 sati a3) . bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta.83 sata b2) . Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju.15 sati a2) . tumori spolnog sistema 8. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6. osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2.15 sati a3) . hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4.105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1. kompjuterizovana tomografija (CT) 5. 7. 3.60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) . djevoj~ice i adolescentice 4.83 sata b2) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) . hipotireoti~na koma 6. rtg analiza 2. bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. tireotoksi~na kriza 7. Teoretska nastava: 50 sati a1) .35 sati Nastavne jedinice: 1.83 sata b2) .249 sati b2) . upale spolnih organa 7. 7.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 8. 4.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .deksametasonski test i dr.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . bolesti {titne `lijezde 6.30 sati a2) .15 sati a2) . Prakti~na nastava: 118 sati b1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a3) . poreme}aji menstrualnog ciklusa 9.

Klinefelterov sy. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. – Transport kriti~no bolesne djece. suprapubi~na aspiracija urina. znanje i vje{tine. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . pleuralna drena`a pneumotoraksa. Podr{ka osoblja. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. procjenu gestacijske dobi. uklju~uju}i deformacije i malformacije. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). inkubatora. Procjena. MRI i CT. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. – upravljanja sistemom. abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. – promocija zdravlja. 2011. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. Prognoza major neuropatologije. – komunikacijske vje{tine. Uloga specijalnih pretraga kao npr. 7. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. timski rad. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. Modul II . – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. – etika i propisi. sa dovoljnim brojem ventilirane djece. lumbalna i ventrikularna punkcija. 9. Modul I . trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. Punkcija arterije. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. Kooperac