Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

te u dijagnostici. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima. klamidija i mikroplazmi. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. izvo|enje testova (epikutani. dijagnostika varikokele. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. koji se mogu repenutirati i na ko`i. 2011. – upravljanja sistemom. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. duboke biopsije sa {avom. intradermalni. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. provodna i regionalna anestezija. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. terapija ulkus kruris. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. mikroskopska. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. diferencijalni permiocitogram. epidemiolo{ki pristup bolesniku. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. temeljna na~ela terapije laserom. vrste transplantata. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. – promocija zdravlja. 4. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. analize urina. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa. krioterapija. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. slanje materijala na pretragu. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. – komunikacijske vje{tine. na~ela medikamentozne terapije. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. te indikacije za provo|enje operativne terapije. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike.^etvrtak. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). mikrobiolo{ka. prick. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. izbor promjena za probatornu eksciziju. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. virusnih. lije~enje podifi linom i drugo. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. incizije i probatorne ekscizije. – etika i propisi. temeljna na~ela lokalne anestezije. serateh. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. eradikacija izvora zaraze. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. proktoskopija. Ambulanta za alergologiju. indikacije za biopsiju testisa. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. hiposenzibilizacija. pretrage ejakulata (fizikalna. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. te kondiloma perianalno i perigenitalno. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). – timski rad. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. skereozacija manjih varikoziteta. 7. terapija {oka. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. izrada stru~nih mi{ljenja. Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa.

– upravljanja sistemom. Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. dijagnosti~ke postupke (punkcije). Elektrokoagulacija 9. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. 2011. Treponema palida u tamnom polju 4. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. UVB) 12. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. Vrsta 1. – timski rad. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. Scratch test 17. Prick test 16. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. Provo|enje fototerapije (UVA. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. 7. perinatalna . Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. Probatorna ekscizija 7. Provo|enje terapije dermopanom 13. Epikutani test 15. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. prehranu i kalendar cijepljenja. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. Termokauterzija 10. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja. – komunikacijske vje{tine. Krioterapija 11. status).5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. – promocija zdravlja. – etika i propisi. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

7. scintigrafi je. uklje{tenja kila. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. operativni zahvati na plu}ima i dr. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. pilorostenoze. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. 2011.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. otapoze.) Nadalje. mekonijski ileus i dr. ahalazija. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. kao {to su malformacije prsnog ko{a. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. zbog visokog obolijevanja. malformacije ki~menog kanala i dr. halazija. tumori. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. rana nekroektomija plastika po Thierchu). posebno se educira u dijagnostici. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. principima multimodalne terapije (hemotera- . Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. kao {to su npr. torzije ovarija. veliki deformiraju}i o`iljci i dr. operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. anorektalne anomalije. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. promjene na plu}ima. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. ileusi dojena~ke dobi. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. resekcije `eluca. krivi vrat i dr. hernijacije mozga i ovojnica.^etvrtak. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. teratome. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. ileusi razne etiologije i dr. U prvom redu u dijagnostici. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. defekti prednje trbu{ne stijenke. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. prirodeni i ostali hidrocefalusi. 4. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji. etiopatogenezu i patofiziologiju istih. uretera. U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. defekti o{ita. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. megakolon. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti.). ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. respiratorni distres. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. endoskopske i radiolo{ke melode. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. ultrasoni~ne pretrage i dr. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. neurohirur{ki. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. provjerava program i izvr{enje istog. kao {to su na primjer herniotomije. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima.

kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi. Izvodi.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. obrada velikih rana 50. endoskopske pretrage na djetetu. hipospadija 5. pod nadzorom starijeg specijaliste. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. traheotomija 2. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. fimoza 10. Thischplastika 5. konzervativni i rani operativni pristup. . kontrakture). koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50. tumora ko`e i podko`ja i dr. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. 4. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. retencija testisa 15. torakocenteza i drena`a 4.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. virusologiji.). Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. 2011. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. vaskularnim bolestima. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . 7. resekcija crijeva 5. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. cistostomija 2. Tokom specijalizantskog sta`a. ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. operativno 15). a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. hipospadije. posebno transplantacijske hirurgije. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. anus praetera 3. principe operacijskih metoda. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. u{ke. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. endokrinologiji. apendektomija 20. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. usnice i nepca. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. suture `ivaca i tetiva 5. radioterapija i dr.

– osnova rukovo|enja u zdravstvu. skriningsenzitivnost. – osnova mikrobiologije .03. 2011. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. – osnova pulmologije . – istra`ivanje epidemije. kontrolirati provo|enje tih mjera. ali. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. . – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. endokrine bolesti. – primjenjena informatika . – kolokvijum iz op}e epidemiologije. specifi~nost. seminara. Izu~ava u~estalost. standardizacija mortaliteta.izra~unavanje.odabrana poglavlja. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a. sparivanje ispitanika (matching).odabrana poglavlja. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju. – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje. relativni rizik. defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. Sastoji se od predavanja. stru~nih ekskurzija. dizajn i analiza deskriptivnih metoda. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. vakcinacija. – izolacija i socijalno distanciranje. NPV).odbrana poglavlja. vje`bi. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. – mjerenje u~estalosti bolesti. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.odabrana poglavlja.^etvrtak. Drugim rije~ima. – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. Teoretske osnove .01. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti.38. 7. epidemiologije.kako nezaraznih tako i zaraznih. – etika i propisi. – osnova infektivnih bolesti . tako|er. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. – epidemiolo{ke metode: elementi. te sam provoditi neke od tih mjera. kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. Tako|e je. te evaluacijom rezultata. op}e i specijalne epidemiologije. karcinomi. – bioetika. 4. seminari. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . 3. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. – osnova interne medicine . – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja. – nadzor u javnom zdravstvu. ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. – timski rad. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. – op}a epidemiologija. – regresija i korelacija . rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. dezinsekcija. mjesto i uloga epidemiologije danas. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. kvizovi. – upravljanja sistemom. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. – metodologija nau~nog rada. dezinfekcija. trovanja hranom. – promocija zdravlja. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Uvodni dio . osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. – komunikacijske vje{tine. modifikacija efekta. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. – izbor kontrolne grupe. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. polo`i predvi|ene kolokvijume. PPV. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. zoonoze. predvi|eno je za individualni samostalni rad. stratifikacija. deratizacija. UVODNI DIO . – demografska i vitalna statistika. i provjere znanja (kolokviji. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. – bias i konfaunding. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. i evaluirati rezultate.

– analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. ++ .Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 4. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 7. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. – rad na istra`ivanju. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom.nije obavezno. – rad na istra`ivanju. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. polo`en zavr{ni kolokvij. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obradi. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. epidemiologije nezaraznih bolesti..va`no i obavezno znati. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. asistira i izvodi. obradi. – rad na istra`ivanju. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. kantonalnoj. a prema registrima bolesti. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. + . gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. – organizaciji obavezne imunizacije. obradi. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti. 2011.obavezno za znati: . komunikacija i zagovaranje). gdje god je to primjenjljivo. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. epidemiologije zaraznih bolesti. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.obavezno za sprovesti.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. nakon ~ega rangirana kao: +++ . ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama. – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. tokom kojeg se. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. dijabetesa. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. gdje god je to primjenljivo. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. i ostalo. pravilnici. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Ovjeru polo`enog kolokvija. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad . a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. +/.

37. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 7. 4. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. Uzimanje briseva iz grla. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja . specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. 44. 42. 50. + + + + +/+ + + + 43. 17. HIV/AIDS. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije. 24. 14. 22. + + + rubeola i druge) 3. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. 27. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje.) 2. 41. odnosno klinike. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. tuberkuloza. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.urinokultura. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10.bilo da su epidemijskog karaktera. 28.pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. 16. Tokom sta`a. 29. 23. crijevne zarazne + + + bolesti. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 15. 52. 21. i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. 36. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje.unos. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. – postavljanjem dijagnoze. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. 31.^etvrtak. 30. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. 51. dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja .primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. 49.pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 19. Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. 34.komparativna analiza Unapre|enje registara .) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. nosa i nazofarinksa 47. {ifriranje. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. 26. 25. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj . 40. distribucija + + vakcina 6. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. hemokultura 46. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. 39. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. kolektivu. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. koprokultura. i sl. – referiranja kazuistike. 2011. . koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 20. 13. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. 32. 18.

58. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. karcinom plu}a. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije.svaki u trajanju od po 15 dana. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. – evidencije. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . 61. npr. 7. 4. 62. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. 75. 63. 69. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 70. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. virusologije. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. registara. posebno tuberkuloze. 65. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. rezistotipizacija. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. – u~estalosti tuberkuloze. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. – evidencije. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - .Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. 59. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. – na~inom uzimanja. parazitologije i imunologije . Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. 57. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. registara. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. fagotipizacija. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. – modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. vaskularnih bolesti. 64. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. Pregled internisti~kog pacijenta 68. 56. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. hibridizacija i dr. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. endokrinologije.serotipizacija. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 71. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. 2011. astma.

ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. bunara. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 85. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 86.Centar za zra~enje. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94. Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92.{kolske kuhinje. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95.ukupno 20 dana. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . 90. registara. + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88. – evidencije.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 89. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . 7. – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju. ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. 2011. 76. 77. – unosa i upotrebe registara bolesti. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. te hemato-onkolo{kih oboljenja. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1. mjere varijabiliteta 80. 4. restorana itd. Statisti~ko opisivanje podataka . Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. grafi~kim paketima.^etvrtak. – registara demografske i vitalne statistike. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. . Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. statisti~kim paketima 82. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. mjere centralne tendencije. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. bunara. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane .

Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji.3 odre|ivanja. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. psihijatrije. Radna terapija u rehabilitaciji. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana.3 odre|ivanja. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. – etika i propisi. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Kineziterapija. – promocija zdravlja. Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. Privremena proteza. vokacijskom rehabilitacijom . 7. Banda`iranje i formiranje bataljka. Hematologija. Nefrologija. – upravljanja sistemom. – Kronaksimetrija . neurologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – komunikacijske vje{tine.5 odre|ivanja.3 odre|ivanja. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. s posebnim osvrtom na proteze.5 propisivanja. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti . elektrodijagnostika. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 2011. Edukacijske vizite. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. Gastroenterologija. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. socijalnom. hod. gornjih i donjih ekstremiteta. 4. Konzultacijski pregledi i evaluacije. Klini~ki sastanci. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. – Elektrostatus . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. infektologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. . Radna terapija. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji). Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO . te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine.3 odre|ivanja. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. interne medicine. sportskih povreda. – IT . FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Pomagala. interne medicine Pulmologija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. dijagnostika invalidnosti. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. pedijatrije. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – timski rad. radnom terapijom.krivulja .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a.

3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline. radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede. Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . stenokardija. Funkcionalne elektri~ne ortoze.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. posebno roditelja. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih. Psiholo{ka. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) .2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. Periduralne i epiduralne infiltracije. Infarkt miokarda. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze.5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija .5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) . Rehabilitacija nakon infarkta. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi. BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. Metode evaluacije artritisa. Mjerenje mi{i}ne snage. hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . senzornih i emocionalnih poreme}aja. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala . hroni~ni bronhitis. Rekonstruktivni operacijski zahvati. Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage. Ekstraartikularni reumatizam. 4.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu .2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti.1 mjesec Pulmologija: Astma. 2011. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. Sistemske bolesti veziva.2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. Prilago|eni automobil. dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija. Ekstrapiramidni sindromi. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Tumori mozga i ki~mene mo`dine. . Radna terapija.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. multiple skleroze. insuficijencija miokarda. Cerebrovaskularni inzulti.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka . Pomagala. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena .3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Terapija bolova. Ateroskleroza. Mjerenje opsega. 7. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. Elektroneuromiografija. Psiholo{ki. Paraplegija i tetraplegija. Terapija spasticiteta. osovina i du`ina ekstremiteta. Burger . hematologiji i endokrinologiji. Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. socijalna i profesionalna rehabilitacija. alergija i anafilaksija. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja. Invalidski sport.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu . Urodinamska obrada. Ostale metode fizioterapije. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. Socijalna i profesionalna rehabilitacija. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. Kineziterapija motori~kih ispada. Bolesti donjeg motornog neurona. Radikularne lezije. M. Bolesti mi{i}a.2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba. Kineziterapija. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Kolica. Kineziterapija. plu}na fibroza. Terapija spazma. gastroenterologiji.^etvrtak. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. Ortoze i druga pomagala. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. Artroze.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. ataksije. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . Prevencija dekubitusa. parkinsonizma. Radna terapija. Postinfarktno stanje. Terapija spasticiteta. Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) .5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . Metode dijagnostike artritisa. vaskulitis. Polineuropatija.2 aplikacije. amiloidoza.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . Reumatoidni artritis. Ankilozantni spondilitis.

Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2 puta asistent. frakcioniranu abraziju. 5 izvo|enja iste. – timski rad. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. testovi emocionalnog stanja. terapeutskih. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. – upravljanja sistemom. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. tumore. Prevencija nesposobnosti. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. Principi interpretacije: CT. – komunikacijske vje{tine. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. 2011. – etika i propisi. Kognitivni testovi. aspiraciju cavuma uterusa. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. sam vodi 2 takva poroda. kolposkopiju. Artroskopska biopsija i terapija. na odjeljenju. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. Posttraumatski stresni sindromi. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. 10 asistiranja kod serkla`e. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. biopsiju. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. Operacije: 10 puta. razgovori. Aloartroplastike. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. histeroskopiju. ginekolo{ke onkologije. 10 puta prvi asistent. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. nakon visokog poba~aja. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. – promocija zdravlja. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. izvodi 10. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. . 7.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Amniocenteza: asistira 10. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. Patologija dojke – posebno skrining. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. 4. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. Sinovijektomije. MRI. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. Mora savladati upale.

Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. higijena trudno}e. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. EPH gestoze. Endometrioza. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. punkcija. Post menopauza. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i. Perinatalna asfikcija ~eda. 10 apendektomija i 10 operacija kile. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. ishrana. Upoznaje i savladava terapiju {oka. aspiracija materi{ta. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. 7. Dijabetes i trudno}a. 2 puta samostalno {ije mjehur. Hemoterapija genitalnog karcinoma. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. Radioterapija genitalnog karcinoma. Normalni i usporeni rast fetusa. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. 4. Karcinom vulve i vagine. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. Karcinom trupa materice. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. hemo i hormonska terapija. benigne. Detekcija karcinoma dojke. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja.^etvrtak. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. Planiranje porodice. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. Neplodni brak. Cainsitu. Habituralni poba~aji. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Karcinom jajnika. planiranje porodice. diplerska kolor tehnika. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. higijena trudnice (li~na higijena. . metode planiranja porodice. Spolno prenosive bolesti. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. probleme peri i post menopauze. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. Karcinom vrata materice: oblici. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. sterilizacija. fetusa. Uroinfekcije u trudno}i. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. Opstetri~ke koagulopatije. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. Fetalna maturacija. uslovi stanovanja. te histolo{ka analiza fetalnih organa. Uterina aktivnosti po~etak poroda. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. punkcija). kolposkopija. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. vi{eplodna trudno}a. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. Perinatalna za{tita. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. Kardiotokografija. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Preinvazivni karcinom vrata materice. Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. prognoza i terapija. Rh imunizacija. fetalni protok krvi. zakonska za{tita trudnica. stres) u postpartalnom periodu. cervikografija. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. displazije. Vanmateri~na trudno}a. te s na~elima. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. 2011. Ante-natalna dijagnostika. poreme}aje menstrualnog ciklusa. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. normalne stanice. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. radijacijska. rutinska biometrija. Ginekolo{ke operacije. mamografija. lije~enje i kontrole. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. Prijevremeni porod i tokoliza. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. invazivni Ca. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. najmanje 10 kod resekcije crijeva. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. Ginekolo{ka urologija. Trofonlasti~ka bolest. Sadr`aj obuke: Potrebe. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. Prostaglandini u opstetriciji. ciljana biopsija. Fiziologija plodove vode. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ.

higijensko dijetalne mjere. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. air way. vakcinacija. primjena parenteralne terapije. primarna obrada rane). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. osipne bolesti. respiratorne infekcije. terapija dehidriranog pacijenta. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. ~itanje RTG slika. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti. urogenitalne infekcije. parazitarni. infekcije u imunokompro- . uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. – promocija zdravlja. Vje{tine: gastro. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). VI/1. interpretacija serolo{kih nalaza. etiolo{ke. urogenitalne infekcije. EKG i EEG. ko`ni dijagnosti~ki testovi. CVP. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). Vje{tine: parenteralna terapija. uroinfekti. mijenjanje kanile. – etika i propisi. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. – upravljanja sistemom. uvo|enje urinarnih katetera. – timski rad. Vje{tine: LP. patolo{ke. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. u trajanju od 1 mjeseca. sepse. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Ulcerozni kolitis. problem lije~enja. Hospitalne infekcije. ocjena radne sposobnosti. umjetna respiracija. upalne bolesti centralnog nervnog sistema. respiratorne bolesti. rekto i kolonoskopija. Patogenetske. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. otoskopija. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.2 mjeseca (hemoterapija. 7. urinarni kateter. virusni i nepoznati). VI/2) . imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. principi i vje{tine vakcinacije. – komunikacijske vje{tine. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. 4. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja.djece i odraslih. Vje{tine: intubacija. hospitalne infekcije. punkcija organa i {upljina. nuspojave. Op}i odjeli (I. principi antibiotske i hemoterapije. prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti.Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. 2011. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. klini~ke. dijetni principi). INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. LP. respiratorne infekcije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. (hemoterapija. upotreba lijekova i nuspojave. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. reanimacija. II. uvo|enje subklavia katetera. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika .

biopsija jetre. peritonitis: enteroragije. osnove elektromiografije. tuberkuloza. dispneja. imunolo{ki razvoj djeteta. punkcija organa i {upljina. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. mikrobiolo{ke. transplantacija ko{tane sr`i. 2011. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. urinu. bilijarnog trakta. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. urinar ni kateter. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. ko`ni dijagnosti~ki testovi. bolesti verka (verikoziteti. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. kolonoskopija.B statusa. asistiranje kod traheotomije. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. Zadaci. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. infarkt miokarda). umjetna respiracija. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. imunolo{ke. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). tromboembolije). reumatoidni artritis. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. LP. sindrom vaskulitisa. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. ko`ni dijagnosti~ki testovi. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . Vakcinacije. polineneuropatije. osnove EKG u dje~joj dobi. Pulmologija (RTG. leukemija. nefroza. epilepsije. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. polineuritisi. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. anemija. biohemijske pretrage. dijagnosti~ke metode (biokemijske. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. reumatska o{te}enja. ciroza. ulcerozni kolitis. imuni kompleksi. urolitijaza. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. te UZV. {ok. bolesti perikarda. gastrointestinalna alergija. bolesti grarkulocita. bilirubina. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. plazma stanica. Dijagnostika (pregled mokra}e. bronhiektazije. test optere}enja. savremene metode u dijagnostici. LP. kaplji~ne …). poreme}aji hemostaze. ko{tane sr`i. prehrana. bolesti jednjaka. UZV) 2 mjeseca EKG. EKG i EEG. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. (angina pektoris. sepse. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. urgentna stanja u neurologiji. poreme}aji frekverkcije i ritma. infekcija mokra}nog sistema. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa.umjetno disanje . osnove EEG. ventilacijska funkcija plu}a. hemoragije. angiokardiografija. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . punkcija perikarda. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. testovi funkcije bubrega. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. transplantacija srca. akutne i kroni~ne upale CNS. bolesti slezene. indikatora infekta). limfocita. `eluca i crijeva. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. endokarditis. poreme}aji metabolizma. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. nuspojave. Vje{tine: parenteralna terapija. kolecistitis. bronhitis i emfizem plu}a. radiologija u kardiologiji. mikarditis i perikarditis. toksikoza. punkcija organa i {upljina. 4. EKG i EEG. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. urinar ni kateter. hipoglikemija nedono{}e. tetanus. jednjaka. reanimacija. mali hirur{ki zahvati. akutne i hroni~ne upale plu}a. urgentni infektolo{ki bolesnici. tjelesnih teku}ina i ko`e. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. 7. tubulointersticijske bolesti bubrega. naj~e{}e anomalije srca. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. epilepsija. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). Sjegronov sindrom. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. nefropatije. {ok. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. hemostaza. kateterizacija srca. mijelodisplazije. b. gastroskopije.^etvrtak. koch. iritabilno crijevo. opstrukcija mokra}nih putova. malapsorpcija. konvulzije. sindrom malapsorpcije. nefropatije. glomerulopatije. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. ~itanje RTG slika. poreme}aji crijevne cirkulacije. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. arterijska hipertenzija. osnove humoralnog imunog odgovora. tromboflebitis. hipertenzija). ~itanje RTG slika. radioizotopske pretrage. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. crohnova bolest. dijabetologije i bolesti metabolizma. prehrana. imunolo{ke pretrage. uvo|enje privremenog pace maker. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. gastritis. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. cerebralna cirkulacija. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. likvoru i tkivnim te~nostima). citolo{ke i histolo{ke pretrage). reumatska bolest. trovanja. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. ehoakardiografija i dopler. elektrolita i A. cor pulmonale. principi antibiotske i hemoterapije. Vje{tine: parenteralna terapija. trombocitopenija. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. nuklearna kardiologija. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. bolesti pleure i medijastinuma. ratu i elementarnim nepogodama. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. dermatomiozitis. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. bronhijalna astma. intrakardijalna terapija. hepatitis. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. dijabetologije i bolesti metabolizma. ishemi~na bolest srca. policitemija. monocita. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija. apendicitis. sindrom glavobolje. hospitalne infekcije. `utica. makrofaga. biopsija. sistematski eritemski lupus. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. – promocija zdravlja.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. nadalje prepoznavanju otrovanja. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . – upravljanja sistemom. Nakon svakog boravka kolokvij. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. individualizacija terapije. proizvodnji uporabi. ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva.odjeli neuropedijatrije.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. – timski rad. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4. tlu i biosferi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . – komunikacijske vje{tine. aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima. – etika i propisi. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu. analiza otrova u zraku. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija. .farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija.5 mjeseci 8. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. Ambulanta . te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. 7. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. 2011. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. 4. bioekvivalencija lijekova): . pedijatrijske gatroenterologije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. priprema biolo{kog materijala za analizu. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. metode otkrivanja. upoznavanje tehnika dekontaminacije. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. ekotoksikologija (uzorkovanje. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. prevencije lije~enja. pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. vodi. primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima.prepoznavanje otrovanja u djece. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu).

otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. mokra}ne be{ike (elektromiografija. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. kreatinina. intubacione i scintigrafske metode). pO2. odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. serolo{ke analize komplementa). Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. ITV test.).). sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. scintrigrafija bubrega. odre|ivanja pH krvi. inhalaciona scinigrafija plu}a).Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. radioizotopska metoda). razgradnih proizvoda fibrina. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. vrijeme krvarenja. enzimopatija i hemoglobinopatija). povr{inskih imunoglobilina V }elija). 4. brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. realna angiografija). imunofluorescentne metode. za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. laboratorijsko pra}enje heparinske. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . amonijum hlorid. 2011. 7. gasne analize u mirovanju i ergometriji. 2. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. 5. 4. osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). Upoznaje se sa metodama hemodijalize. plu}ne mehanike (penumotohografija. savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. ferokinetike. vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. sekrecije (klasi~ne metode. pletizmografija. PAH diodrast). poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. protrombinsko vrijeme. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. flebografija. 7. tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. adhezivnosti. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. koronarografija. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija.per os i tuba`om. ehografija. radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. odre|ivanje faktora koagulacije. biohemijske analize. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. biolo{ko. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. klirens ureje. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. radioaktivnim natrijumom i dr. pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. test hemiluminiscencije). Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast.^etvrtak. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija. osposobljava se za analizu. kumarinske i trombolizne terapije. Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. PSP test). angiografija. vazoporesinski test. alkalne rezerve. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. . radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. du`ine `ivota eritrocita. odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. detekcija hemolize. o ispitivanjima posttransfuzionih. trombocitnih faktora). 8. hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi. antipirinom. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. glumerularne filtracije (klirens inulina. scintigrafija srca i njegovih {upljina. obilje`enim eritrocitima. mjerenje rastegljivosti plu}a. pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). EDTA). Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. test optere}enja). 6. leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. pojedinih hranljivih materija). pCO2 baznog ekcesa). 3. viskoznost krvi). plazme. radioimunolo{ke tehnike. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze.

citolo{ka. pulmologiji. endokrinologiji i bolestima metabolizma. zapaljenskih. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. dijagnostiku. 7. angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). izazvani potencijali i dr. 9. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze.elektrofiziolo{kim (EEG. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. principe postoperativne njege bolesnika. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. crush sindroma. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja. polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). paratireodinih `lijezda. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta. nefrologiji. {titne `lijezde. pituitrinski test). Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). reografskim. radioizotopskim (scintigrafija mozga. konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. Sti~e znanja iz etiopatogeneze. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. radioimunolo{ke. opekotina. biomagnetskim i imunopatolo{kim. 4. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji.Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. test infuzije hipertoni~kih rastvora. – komunikacijske vje{tine. imunolo{ka ispitivanja). Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. hromatografske. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . alkalne fosfataze. (odre|ivanje Ca. dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. Prou~ava etiologiju. radioizotopske i radioimunolo{ke metode). toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. klini~koj alergologiji. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. farmakoterapiju i reanimatologiji. 2011. dehidracija. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. .). Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. Upoznaje patogenezu. Prati biolo{ke. upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. a posebno vaskularnih. kardiologiji. ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). fosfata. prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. gastroenterologiji.naro~ito koma. poreme}aja svijesti razli~itog stupnja .dehidratacioni test. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti. Upoznaje na~ine primjene. neurohipofize . Upoznaje postupke reanimacije. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema.

slezena. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. plazmocitom. neutropenije i trombocitopenije. alergijska bronhijalna astma. krioglobulini). alergijske gastroenteropatije. – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). 2011. sistemski eritemski lupus. ADCC. Con. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. – mjerenje produkcije LIF-a. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. NK i LAK citotoksi~nost). – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. benigna monoklonska gamapatija). mije{ana bolest vezivnog tkiva. – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. – separacija plazme . Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor).Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. preosetljivosti na aspirin). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. 4. – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. ankiloziraju}i spondilitis. RF). – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. – mjerenje produkcije IL-1. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. urtikarija. Njegenerova granulomatoza. lokalne anestatike. . Sjogrenov sindrom). – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. bolesti te{kog i lakog lanca. Cilj. serumska bolest. – promocija zdravlja. krioglobulinemije). – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. atopijski dermatitis. Valdenstromova makroglobulinemija. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi.^etvrtak. – komplementa. PNjM itd. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. amiloidoza. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. ujedom insekata). – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). – Behcetov sindrom. 7.seruma. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. sistemska skleroza. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . – imunofenotipizacija limfocita. Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. reumatska groznica. – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. anafilati~ka reakcija. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. – etika i propisi. – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. Reiterov sindrom. – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. alergije izazvane lijekovima. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. – upravljanja sistemom. UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. dermatopolimiozitis. RAST). – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. psorijazni artritis. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije.). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – reumatoidnog faktora. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. limfni ~vorovi). – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. ukupni imunoglobulini. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. – autoimunske i imunske anemije. neutrofilima i trombocitima. angioedem. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. imunoelektroforeza. hranom. A.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

Teoretska nastava: 91 sat al . 7.96 sati a2 .14 sati Nastavna jedinica: anatomsko . Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt.14 sati a2 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1.96 sati a3 .27 sati a2 . dijagnostika. topografskoanatomski odnosi glave i vrata. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1. simptomatologija. Teoretska nastava: 136 sati al . simptomatologija. klasifikacija.epidemiolo{ki zna~aj. operativne procedure kod tumora MFR.7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode.27 sati a3. Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci. 8.Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. klasifikacija. rad na le{evima.41 sat a3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 11.14 sati a3. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. sociolo{ko .37 sati 2.15 sati a3 . 4.fiziolo{ki aspekt. simptomatologija. Teoretska nastava: 50 sati al . Prakti~na nastava: 546 sati bi . operativne procedure kod upalnih procesa. etiologija.37 sati 2.27 sati a3 .7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad. urgentna stanja.382 sati b2 .15 sati a2 . Klasifikacija. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . hitne intervencije 9. terapija. Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 .37 sati 2.18 sati 2.34 sati b3 . terapija.34 sata b3 . etiologija. Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1.127 sati 2. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 .68 sati b3.32 sata b3 . terapija. 10. 5. simptomatologija. operativne procedure kod povreda MFR.55 sati a2 .20 sati 2. klasifikacija.54 sata 2. 4.95 sati b2 .239 sati b3 . interpretacija.27 sati a2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. Teoretska nastava: 319 sati al . Nastavna jedinica: etiologija.14 sati a2 . lokalitet. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1.27 sati a3 .27 sati a3 . 7. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.68 sati b3 .55 sati a3 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1. dijagnostika. Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2.Teoretska nastava: 91 sat al . dijagnostika. dijagnosti~na oprema. operativne procedure kod oboljenja nerava MFR. Teoretska nastava: 91 sat al .14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt.14 sati a3 .18 sati 2.136 sati b3 . klasifikacija. simptomatologija.89 sati b2 . Teoretska nastava: 46 sati al . simptomatologija. rad na pokusnim `ivotinjama. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda. terapija. dijagnostika. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. 3. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca. operativne procedure kod deformacije MFR.48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH.668 sati b2 . dijagnostika. Prakti~na nastava: 128 sati b1 .72 sata 2.191sat . terapija.191 sat b2 . dijagnostika. Nastavni predmet: Dijagnostika 1. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1. lokalitet. sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. Prakti~na nastava: 955 sati b1 . Teoretska nastava: 46 sati al . 6.27 sati a2 .14 sati. Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . Nastavna jedinica: patofiziologija upale.41 sat a2 .37 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.68 sati b3 . klasifikacija. etiologija. 2011.28 sati Nastavna jedinica: etiologija. etiologija. terapija.

Teoretska nastava: 46 sati al .37 sati 2. Teoretska nastava: 136 sati al .54 sati 2.136 sati b3. terapija. reanimacioni postupci.37 sati 2. terapija. Prakti~na nastava: 136 sati . Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3. Edukacija sadr`i: 1. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 182 sati al .82 sati a3 .82 sati a2 .382 sati b2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . onkolo{ki problemi u ORL. Edukacija sadr`i: 1. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike. rad u operacionoj sali.55 sati a3 . vrste transplantacije tkiva.^etvrtak. Nastavni predmet: Ortodoncija 1.95 sati b2 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 7. indikacije za ortodontski tretman.55 sati a2 .21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. oprema operacionih sala. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. simptomatologija. mikrovaskulami re`anj. transfuziolo{kom centru.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja.191 sat b2 . Prakti~na nastava: 637 sati b1 .32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL.72 sata 2. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .14 sati a3 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja. Teoretska nastava: 273 sati al . cefalometrijska premjeravanja. Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca.41 sat a3 . oboljenja nerava.14 sati a3 . simptomatologija.18 sati 2. simptomatologija. Edukacija sadr`i: 1. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2. {ok.7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja. simptomatologija. Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika.18 sati 2. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika. 2011. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1.27 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1. Teoretska nastava: 46 sati al . rehabilitacija.287 sati b2 -102 sati b3. zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. terapija.27 sati a3 . 2.41 sat a2 .109 sati 2. trija`a bolesnika. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca. klini~ka slika. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. Prakti~na nastava: 410 sati b1.34 sati b3.159sati b3.68 sati b3 .7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije. Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2. 4. Edukacija sadr`i: 1. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca. Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 4.95 sati b2 . PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.14 sati a2 .34sati b3. Prakti~na nastava: 546 sati bl . 2. Teoretska nastava: 91 sat al . 3.14 sati a2. nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec.446 sati b2. terapija. principi asepse i antisepse.68 sati b3.

komplikacije transfuzije krvi i derivate. javno zagovaranje. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. podr{ka i regularan nadzor. – promocija zdravlja. vakcinacija i sanitacija. higijene rada i sporta. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. ocjena privremene sprije~enosti za rad. psihosocijalni faktori. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. antistres program. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. mjere prevencije. komunikologije i psihologije rada. starenje i radna sposobnost. savjetovanja i obuka. periodi~ni preventivni pregledi. aktivan odmor. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . principi toksikologije u medicine rada. etika medicine rada. droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. epidemiologije. – timski rad. organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. struktura. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. vo|enje registara. uzimanje. epidemiologija medicine rada. informatizacija medicine rada i sporta. fleksibilno radno vrijeme.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. b1 -95 sati b2 . preventivni pregledi. skrininga na alkohol i droge. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). ergonomija. konzervisanje i distribucija krvi. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. salutogeneza. Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). smrtne povrede. statistike. rad u smjenama i no}ni rad. derivati krvi i supstituenti. terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). – komunikacijske vje{tine. inspekcije rada i uloga. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. tjelovje`ba i aktivan odmor. fiziologija rada i sporta. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. 2011.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. akutno otrovanje. preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. mjere suzbijanja alkohola. konflikt i medijacija u konfliktu. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. – Epidemiologija i registri u medicine rada. – Medicina sporta. organa i osteomuskularnog sistema. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. 4. Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. profesionalna patologija i toksikologija. – Urgentna stanja na radnom mjestu. psihologija rada i sporta. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). 7. adaptirano radno mjesto. nesre}a na poslu i bolest. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. – Profesionalna rehabilitacija. vulnerabilne skupine radnika. preventivne aktivnosti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. komunikacija. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. povrede na radu. procjena indeksa radne sposobnosti.34 sati b3 .

izvoditi prakti~ne procedure. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. provoditi savjetovanja. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. 2011. organizacije rada. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. i 2. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. sposobnost liderstva. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. rje{avati klini~ke probleme. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. evaluirati ih. njegovoj porodici. intervenisati. Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. odnosno mentor. II Analizirati uticaj {tetnosti. obuke. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. intervencije. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. . kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. 2. 3. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. biti sposoban definisati. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. biti sposoban raditi timski. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. procijeniti mentalni status pacijenta. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. posjedovati profesionalnost. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu.^etvrtak. ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. biti sposoban doprinijeti stvaranju. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. 4. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. dijagnoze. izradu. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. sposobnost prepoznavanja. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. vo|enja projekata i planiranja. 7. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije.

Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. timskog rada. epidemiologiju profesionalnih bolesti. 4. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. stru~nih udru`enja i projekata. upravljanje osobljem. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije.Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. ozljeda na radu. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. – medicinskim vje{tacima. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. nadzora. – ostalim ustanovama. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. arhiviranje. – procjena rizika radnog mjesta. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. analiza kolornog vida. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci . Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. ocjeni radne sposobnosti. te drugih administrativnih poslova. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. vje{tina pregovaranja. podr{ke i liderstva. kao posmatra~i. – doktorom medicine. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris). – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. – samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. a posebno kompjutersku obradu podataka. – procjena organizacije rada. 2011. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. procesa ugovaranja. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. Specijalizanti mogu. strate{kog planiranja. pripreme poslovnog plana. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. procjenu osoblja. – analiza PEF-peack flow . III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. – inspektorima za{tite na radu. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. rad u wordu. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. liste. 7. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. – srednjim {kolama. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. bolovanja.

7. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. Fe. proba sa gvajakom. hemoglobin. urobilinogen. glukoza. pregled sedimenta. ureja. joni Na. `u~ne boje. acetilholinesteraza. masti.^etvrtak. aspartataminotransferaza. Mg. ketonska tela. Mg. aparatima i instrumentima. azot iz ureje (BUN). molalitet. ukupna kiselina fosfataza. izgled. hemoglobin. mokra}na kiselina. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . glukoza. leukociti. piruvat kinaza. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije. Cu. pH. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. bakterije. ukupni lipidi. direktni i indirektni bilirubin. bolirubin. preparacionih i ultra-centrifuga. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. piruvat. izolaktat dehidrogenaza. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. mokra}na kiselina. eritrociti (svje`i i blijedi). sulfati. elektroforeza proteina. ureja. serum plazma: volumen krvi. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. hemijska analiza `u~nih kamenaca. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. Cl. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. elektroforeza proteina. kosistencija. pH vrijednost. Sediment urina: epitelne }elije. pregled sedimenta. 4. – komunikacijske vje{tine. izgled. glutamiltranspeptidaza. 5-HIAA. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. Cl. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. – promocija zdravlja. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. Feces: boja. K. mogu}nostima rada. Eksudati. Benze-Jones-ov protein. mioglobin. krvi. Ca. tehni~kim karakteristikama. K. krv. a-amilaza. titrabilna kiselost. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. laktat dehidrogenaza. Urin: volumen za 24 sata. mi{i}na vlakna. mucin. mokra}na kiselina. Cl. tehni~kim karakteristikama. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. 2011. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. Tako|e. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. slobodna i vezana HCL. 5-nukleotidaza. bikarbonati. katalaza. HDL-holesterol. . – timski rad. ukupni urobilin. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. kreatin kinaza. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. proteini. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. kreatinin. leuzinamino peptidaza. pH vrijednosti. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. izgled. mlije~na kiselina. `u~ne kiseline. malat dehidrogenaza. trigoliceridi. A. ukupni proteini. hemoglobin. krv. butirilholinesteraza. alaminaminotransferaza.152-holesterol. diamino oksidaza. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. molaritet krvi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Ca. fluorimetara i denzitometara. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. Obu~ava se da pravilno koristi. albumin. laktat. ukupni. izgled. ukupni aceditet. paraziti. fibrinogen. pH. krv. aminopeptidaza. spektrofotometara. hemoglobin. fostor. – upravljanja sistemom. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. vidljivi sastojci. spektrofluorimetara. kristali. hemoglobin. glukoza. skrob. LDL-holesterol. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. boja. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. proteini. fosfati. joni Na. Op}i specijalisti~ki sta` 1. plamenih fotometara. transudati. cilindri. aldolaza. joni Na. – etika i propisi. urina. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. 2. VMA. boja. mukopolisaharidi. vitamini. lipoprotein lipaza. Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. K. holesterol. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. specifi~na te`ina. pregled sediment. 2. benzidinska proba. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. urobilin. kolorimetara. Tako|e. boja. kreatinin. mogu}nostima rada.

plazmi. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. bojenje preparata razmaza krvi. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. 2. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. spektrofluorimetrijske. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. 4. B. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. pravljenje razmaza krvi. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. 3. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. 2011. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. 5. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. . hematopoeze i hemostaze. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. neuroleptici. anti-epileptici. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. antidepresivi. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. lu~enja i djelovanja hormona. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. 4. prepoznavanje elemenata na razmazu. samoza{titi i za{titi radnog prostora. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. `u~nih puteva. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije. na~inu ~uvanja 153 .radioaktivnih supstanci. 6. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji. 7. serumu. Tako|e. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA).Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. urinu. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. Tako|e. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. Tako|e. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. beta i gama zra~enje). Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. 7. cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1.

epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. Tako|e. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja. reanimaciji. U toku prakti~nog rada. 4. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. reanimaciji i intenzivnoj terapiji. izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. – komunikacijske vje{tine.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . 2011. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije .balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. reanimaciju i intenzivnu terapiju.^etvrtak. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja.klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. urin). Tako|e. – timski rad. 7. – upravljanja sistemom. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. 8. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju.

Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – komunikacijske vje{tine. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. – promocija zdravlja. – etika i propisi. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 . diskusije sa mentorom A2 .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. 2011. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. 7.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . – upravljanja sistemom. UVODNI DIO Uvodni dio . CPU.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 .Predavanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 4.Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – timski rad. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .

6.4. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 3. 3. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta . Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 7. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.5. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3.7. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije.^etvrtak. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.2. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. 3.3. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 4.8. 2011. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.

Nakon zavr{ene edukacije. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju. – upravljanja sistemom. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. bilo kao ~lan tima. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. planiranje tro{kova laboratorija itd. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. bilo individualno. Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja . te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. programa za statisti~ku obradu podataka itd. sastancima voditelja laboratorija. Sticanje trajnih navika ~itanja. pridonio razvoju ove specijalnosti. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. 7. te drugim sastancima lokalnog tipa. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. pretra`ivanja litrature.baze podataka. – etika i propisi. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . Nakon provedene edukacije. – promocija zdravlja. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. – timski rad. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. Internet itd. 4. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. priprema poslovnog plana. .te njihovom svakodnevnom upotrebom. ~uvanje povjerljivosti informacija.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – komunikacijske vje{tine. te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete. 2011. te upotrebu baza podataka. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja.strate{ko planiranje. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija . Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija.

odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. mikroskopom s tamnim poljem. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. ELISA. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. te prepoznati mogu}e artefakte. osigurati slu`bu i izvan radnog vremena. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. principe identifikacijskih podloga. klinika za ko`ne bolesti. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. te pravilno koristiti njihove usluge. uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. 2011. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka.: eza. bolnici. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. odjeli za transplantaciju. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). pedijatrija. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. uklju~uju}i atmosferske uslove. kao i testove za brzu dijagnostiku. laboratorijskog pribora. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza. te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. Po zavr{etku specijalizacije.) tamo gdje takvi odjeli postoje. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. ~uvanja. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. itd. preko kultivacije. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. te njihovo podrijeklo. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). fazno . te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti. poznavati {iroku paletu selektivnih. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. i fluorescentnim mikroskopom. te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. kao i u edukaciji svih . izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. preuzimanja. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. prikazi slu~ajeva. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. 7. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju.^etvrtak. 4. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. optimalnu temperaturu.kontrastnim mikroskopom. latex aglutinaciju. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. izvoditi rutinske tehnike bojanja. pregledavati obojene preparate. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. kao i fenotipizaciju i genotipizaciju.difuzije i zona inhibicije. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. pipeta). kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. infektivna klinika.: velike vizite. poznavati automatizirane. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. daljnjeg testiranja. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . biti upoznat s bolni~kim odjelima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima.

Western blot). Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. Gra|a i svojstva protutijela. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. hemaglutinacija. te obradu podataka prema tim protokolima. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. direktna i indirektna fluorescencija. upravljanje osobljem i administrativne poslove.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. poznavati osnovne statisti~ke metode. poznavati osnove informati~ke tehnologije. precipitacija. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. principe imunizacije kod virusnih bolesti. 2011. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. 4. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. a osobito kompjuterske obrade podataka. 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Komplement. Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. bolni~ke apoteke. mehanizmi obrane doma}ina. Imunolo{ka preosjetljvost. Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. vode i zraka. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. 7. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju. metode spre~avanja razvoja rezistencije.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. te metode njihove kontrole. te praonice rublja. pra}enje rezistencije na antibiotike. dijalizu itd). poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. patogenost mikroorganizama. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. klasifikacija i metode tipizacije. upoznati principe izolacije bolesnika. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. Imunodeficijencije. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. antimikrobni lijekovi. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. interpretirati rezultate. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. te postupak kojim se licenca pribavlja. transplantiranih bolesnika. Nespecifi~ni imunitet. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. Imunost na infekciju. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. RVK. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. ELISA test. taksonomija mikroorganizama. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . dezinfekciju.: preporuke koje se odnose na MRSA. Humoralni imunitet. fiziologija i genetika. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. te njenu pravilnu primjenu. te na klini~kim odjelima. ]elijski imunitet. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. trudnica. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete.

VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. Neurhirurg je. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. – timski rad. 2011. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. Pored navedenog operacijskog programa. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. zatim mora vladati jednim stranim jezikom. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. 4. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. a posebice karoti~kim arterijama. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. osnovne elektroencefalografije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. elektrcmiografije. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. – upravljanja sistemom. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. neurofiziologije. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. 7. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. – promocija zdravlja. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. – komunikacijske vje{tine. gornje i donje vilice. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. Neuroradiolog postao je suveren. me|utim. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . kao i dijagnostiku i terapiju. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. kompjuterski tomogram. nalaz nuklearne magnetske rezonance. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. operacije cerebrovaskularnih anomalija. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . a koji kandidat mora obavezno ispuniti. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. engleskim ili njema~kim. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. – etika i propisi.^etvrtak. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.

Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. klini~ka obrada. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. utvr|ivanje mo`dane smrti. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. 4. 2011. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. evaluacija i postupci odr`avanja. vr{enje svih postupaka reanimacije. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. – etika i propisi. – promocija zdravlja. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. Anamneza. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. planiranju dijagnostike i terapije. – angiografska obrada. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. radiologije. Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. 7. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. – komunikacijske vje{tine. uz lije~nika specijalistu. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. – timski rad. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. komatozni bolesnik. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. – upravljanja sistemom. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. izvo|enje neurolo{kog pregleda. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom.

Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. neurolo{ki pregled djeteta. osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. 2011. uvjeti snimanja. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. evoriranih potencijala. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica.5 mjeseci. Elektrodijagnostike epilepsije. Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. 7. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. artefakti. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. Analiziranje EEG-a uz pomo}. uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. vrste. magnetske stimulacije. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. EMNG. EP) i dje~je neurologije. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. radiologom i imunologom. nistagmografije i dr. neuromi{i}nih bolesti. medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. liolter EEC-a. Indikacije za specijalna snimanja. 4. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. U~enje tehnike vremenske. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom.^etvrtak. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . brain mappinga. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj.evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije.

Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. – etika i propisi. cine nefrologija. – promocija zdravlja.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. – timski rad. 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. UVODNI DIO specijalizacije . neuropsihologije i sl). Bolni~ki odjel endokrinologija. Op}a hirurgija – . Interne medigastroenterologija. 7. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. likvor dijagnostike. elektrokardiograma. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. poznavanja laboratorijskih testova. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta. – upravljanja sistemom. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji. cerebrovaskularnih bolesti. radiobiologiju. – komunikacijske vje{tine. dozimetriju i za{titu od zra~enja. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2011.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika.

scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par.indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. ventilacija). pra}enje efekata izotopske terapije. primenu radioimunolo{kim metodama. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja.-perf.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). pravljanje osnovnih rastvora. hipofiza. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. radioizotopsku limfografiju. scintigrafiju plu}a. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima. kontejneri. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. testove. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. Za terapijske postupke odgovornost.Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja. 2011. elucija generatora.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. . klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize. uzimanje anamneznih podataka.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. scintigrafijom pankreasa.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija . (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. pedijatrijsku nuklearnu medicinu. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. terapijsku aplikaciju. . . primjenu radioimunolo{kih metoda. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. . slezine i dr. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. . za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. endokrinologije. odvajanje slobodnog odvezanog liganda. dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. `l. hematologije. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. regionalna pokretljivost miokardnog zida).k. 7. radioizotopsku scisternografiju. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije.^etvrtak. . inkubiranje. scintigrafiju kostiju i zglobova. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. zna~i procjenu indikacije. funkcije l. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. in vivo i in vitro. . 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. Odgovornost. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. placenta). Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita. izvo|enje i interpretaciju postupka. . gastroenterologije. tromoscintigrafiju. hemodinamska ispitivanja. nadbubre`ne `lijezde. urgentnu nuklearnu medicinu.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja. leukocita i trombocita. ispitivanjem vitamina B. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara. primjenom radioimunolo{kih metoda. te~ni scintilacijski broja~i). ali pod nadzorom. 4. voditelja jedinice i radili{ta. paratireoidne `lijezde.Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. dozimetriju. scintigrafiju. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. nefrologije. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. gonade. administraciju. scintigrafiju. Upoznaje se ferokinetikom. znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. pod nadzorom mentora.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili. ispitivanje periferne cirkulacije. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. tehnika rada s kalibratorom doza. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. pregled bolesnika. . radioimunolo{ke metode.

– etika i propisi. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. YAG laser kapsulotomije. 4. Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu.abdomena 20 (S). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 1 11 . ren. OP]I DIO specijalizacije .intestinuma i kolona 10 (S). plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije. zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate. Asistencija keratoplastike. . – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja.rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). Asistencije operacije katarakte. 7. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). ali svakako trebaju kod njih asistirati. Glaukom: Dijagnostika glaukoma. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Tonometrija i tonografija. . efek. 2011. Gonioskopija. . Biomikroskopija panfunduskopom. prot. trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. . Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.kostiju i zglobova 10 (S). – timski rad. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. Konzervativno lije~enje glaucoma. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Tako|er.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. – komunikacijske vje{tine.orbite 5 (S). Asistencija kod glaukomskih operacija.

– dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala. Asistencije kod operacija tumora vje|a. – keratometrija po Javalu. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom. cista.asistencija 20 – operacije glaukloma . . Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma. .). – pleoptofor. 4. Asistencije kod operacije ptoze. – direktna i indirektna oftalmoskopija. – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. Asistencije kod slo`enih oblika strabizma. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion. – pokus vida i Snellenove tablice. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. chordeolum.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. – kori{tenje prizmi. – timski rad. Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. – kompjuterizirana refraktometrija. papilom. – elektroretinografija. Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. – fitovanje kontaktnih le}a.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma . pleoptoforu i dr. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.). – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija .asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija .5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg. – primjena lasera (YAG i Argon).asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma . – fluoresceinska angiografija. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. Asistencije kod operacija orbite. verruca i dr.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. 2011.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. – kolorimetrija. Neurooftalmologija s perimetrijom 1. Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru. Enukleacija bulbusa 5 operacija. odre|ivanje refrakcije. – skijaskopija. Operacija strabizma 5-10 operacija. – gonioskopija. pterygium. – sinoptofor. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka.^etvrtak. – adaptometrija. sinoptoforu. 7.asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. – Ishihara tablice. – ehosonografija. dakriocistografija). xanthelasma. – komunikacijske vje{tine. – aplanaciona tonometrija.

Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. – upravljanja sistemom. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. bolesti anusa i rektuma. traheotomija. hemoseparacije i autotransfuzije. operacije `u~nih puteva. {ivanje rana. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. hernije. tuma~enje vrijednosti CVP. akutni pankrealitis. intravensko kaniliranje. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. dijagnostika i komplikacije preloma. hitne operacije u op}oj hirurgiji. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. infekcije u hirurgiji. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. intestinalne stome. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. incizije i drena`e. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. ozljede tetiva i {ake. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. upotreba monitora i respiratora. uspostavljanje venskog puta. drena`a toraksa. hemostaza. postavljanje nazogastri~ne sonde. davanje klizme. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. akutni abdomen. koniotomija. repozicija hernija. prva pomo} kod krvarenja. pristupnika arterije i vene. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. toaleta iritestinalnih stoma. varikoziteti i posttrombotski sindrom. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. bolesti crvuljka. postavljanje sadrenog zavoja. anamneza i status vaskularnog bolesnika. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. hernije dje~je dobi. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. hitne osteosinteze. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. ano-rektoskopija. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. traheostomija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. digitorektalni pregled.reanimacija. antikoagulaciona terapija. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. 7. tromboembolektomija i {av krvne `ile. kateterizacija mokra}nog mjehura. pravila asepti~kog rada. intervencija kod balanitisa i parafimoze. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. repozicija prijeloma. . postavljanje `elu~ane sonde. – promocija zdravlja. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. – etika i propisi. hitne operacije na `enskim spolnim organima. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. urolo{ka endoskopija. traheostomija. osiguravanje venskih puteva. lije~enje opekotina. Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. repozicija luksacija. dijagnostika i terapija {oka . prelomi rebara i komplikacije. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. mjesta ligature magistralnih arterija. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. krvarenja iz probavnog trakta.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. ekstenzija preloma. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. drena`a prsi{ta. intubacija. anamneza i status hirur{kog bolesnika. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. 4. reanimacija. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. punkcije tjelesnih {upljina. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. tamponada nosa. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. prepariranje). upoznavanje instrumentarija u urologiji. upotreba instrumentarija. postavljanje subklavija katetera. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. `ivaca. blokada interkostalnih `ivaca. perkutana cistostomija. amputacije. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. sterilizacija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 2011. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji. preoperativna priprema i postoperativna njega. postavljanje zavoja. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. ginekolo{ki pregled palpatorno. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. vrste rane i zarastanje rane. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. cistoskopija. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. ileus.

retenciji urina. polihemoterapija. specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. osteosinteze acromialne luksacije 1. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. zglobova. plastike Achilove tetive 1. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. osteosinteze gle`nja 2. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. osteosinteze dijafize humerusa 2. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . tehnike u traumatologiji i ortopediji. Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. op}i principi neurohirur{ke tehnike. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. osteosinteze dijafize femura 1. Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3. operacijski pristup na gu{tera~u 2. abdominalne. kardijalne. pri operacijama kralje{nice. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. hematurija. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. vaskularne hirurgije. urologije. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. stepen diferenciranosti terapija i prognoza.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . palijativna. Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. temelji neurohirur{ke dijagnostike. trahoestomija. te o operativnoj terapiji. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. pri lije~enju prijeloma. Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. prema Programu klinike u kojoj specijalizira.PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. radioterapija. operacije na jetri svinje 3. torakalne. osteosinteze distalnog kraja femura 1. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . epididimitis. adjuvantna. i njihova kombinacija/hirurgija. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. kostiju. podru~ja urgentne neurohirurgije. Nadalje: akutni skrotum. osteosinteze patele 1. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. pseudoartroza. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. urodinamika i drugo.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . TNM sistem/ekstenzitet tu. kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. osteosinteze podlaktice 1. diferencijalnodijagnosti~kim. traheotomija 1. olecranon) 2. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. operacijski pristup na suprarenalku 2. instrumentarijumu. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . imunoterapija/ rezultati lije~enja. 7. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . simptomatska. 2011. kateterizaciji. tamponada rektuma. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna. rekonstruktivna/.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . endokrina terapija. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d. osteosinteze proksinlalnog femura 2. osteostnteze lakta (Monteggina.^etvrtak. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. osteosinteze kostiju stopala 2. 4. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2. osteosinteze ru~nog zgloba 1.

hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. ugradnja Pace makera 8. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. reanimacija bolesnika 1. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. odrasli) 5. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. intradermalni {av 10. odrasli) 2. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. opskrba preloma kostiju lobanje 1. uretera i vrata mokra}nog mjehura. obrada opekotine 3. {av i anastomoza krvne `ile 3. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. va|enje torakalnih drenova 5. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. nefrektomija 2. 4. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. drena`a perikarda (hitna. tromboenmolektomija 2. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. operacija cistoureteralnog refluksa 8. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. elektivna) 2. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. traheostomija 2. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. eksploracija skrotuma 2. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. hidrokela 2. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. eksterna ventrikularna drena`a. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. intubacija bolesnika na masku 2. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. drena`a pleuralne {upljine 4. transpozicijski re`anj 2. primarni {av ko`e 30. – Megacolon congenitum. kriptorhizam 10.perkutana i otvorena 5. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. osteoplasti~na trepanacija 2. subduralni ili epiduralni hematom 2. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. osteosinteza kosti ruke 3. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. 2011. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. Upoznaje i farmakologiju. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. oblikovanje slobodnih re`njeva 10. varikozne vene 2. fimoza 5. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. amputacija 4. resekcija rebara 1. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. estetske. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. operacija hidronefroza 5. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. lumbotomija 2. presadjivanje ko`e 3. spinalna dekompresija 2. torakotomija (djeca. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. sternotomija (djeca. – invaginacije u dje~joj dobi. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. 7. torakatomija 2. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. hitna ugradnja Pace makera 1. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. cistostomija . epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. operacija fraktura 6. ureterotomija 3. drena`a toraksa 2. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. {av plu}a 2. valvularna hirurgija 15. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. varikokela. {av mjehura. orhidopeksija 5.

– komunikacijske vje{tine. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. Da bi osigurali gore navedene prioritete. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. stru~nog znanja. eksperimentalni rad. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. Tako|e. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.^etvrtak. . obavljani seminari. – etika i propisi. pregledi literature. – upravljanja sistemom. pisanje radova. Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. sposobnost timskog rada. – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima.samo Klinika. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). samoinicijativa je dobro do{la. da je informati~ki obrazovan. 4. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. S druge strane. 7. – timski rad. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. Prva godina specijalizacije mo`e se. da je predan poslu. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. Provjerava se njegov nivo klini~kog.

5. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta. Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. Briga o bolesnicima na klinici. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. 8. te kroz rad na klinici i biblioteci. 6. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. reumatologiji. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6.Sep Sep . Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3.Dec Dec . U toku ove godine. mla|im specijalizantima. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. sastanaka.Dec Dec . Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. vaskularnoj hirurgiji. Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. 8. neurologiji I neurohirurgiji. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. 7. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. Njegova odgovornost je organizacija vizita. Prije odlaska ku}i svakog dana. problemima. urgentnoj medicini/ traumatologiji. demonstracije studentima. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1. Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. 2. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra.Mar Mar . 3. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. – promocija zdravlja. . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. novim prijemima. 7. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. 2. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. sta`erima. rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. diskusijama. Detaljno studiranje svakog slu~aja. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. 2011. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . plasti~noj hirurgiji.Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu.Mar Mar . kardiolo{koj intenzivnoj njezi. Na kraju prve godine. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. terapijom. Du`nosti: 1. 9. intenzivnoj njezi i reanimaciji. radiologiji. 10. Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. 4. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. i 5. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata.Sep Sep . Da prisustvuje svim kursevima. 4. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7.

neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Nakon radnog vremena. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. Kursevi dje~je ortopedije. bazi~ne nauke. Prezentacije slu~ajava. indikacioni sastanak. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. operacije u drugoj ustanovi i sl. Dalje. Prezentacija . povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. epidemiolo{ki podaci i sl. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. zajedno sa disekcijom. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale.). Oblasti koje pokriva: anatomija. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. godini u toku redovnog stru~nog kolegija.. U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. trauma. gornjih extr. Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. konzilijarni pregledi. sedmici. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. 13. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice.^etvrtak. marta na petoj godini. planiranje operacije (templating). Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. Diskusiju vodi {ef klinike. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora). konsultacije na drugim klinikama. i{~a{enje. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. dje~ja ortopedija i tumori. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati. 12. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem. spinalna hirurgija. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. sko~ni zglob. 2011. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. stopalo. Ortotika i protetika i sl. 11. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. Odr`ava se jednom sedmi~no. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. Do 1. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. diskusije. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. Velika vizita: jednom mjese~no. i 3. 4. preoperativno planiranje. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". hirur{ki pristup. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. sportska medicina. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. potrebna oprema i sl. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta.5 sata. Kompletan manuscript predati do 1. 7. velika vizita. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. Diskusija. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. Prezentacija u junu (G5). {aka.

rinomanometrija.indikacije. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. miringoplastika. rinoplastika. frenikus. sinusa. punkcije sinusa. atikoantirotomija. 4. Obrada bolesnika. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. otomikrohirurgiju. Asepsa i antisepsa. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. interpretacija. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. leukoplakije. lije~enje . benigni maligni tumori larinksa. Vje{tine: direktoskopija. RTG pretrage s kontrastom. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. Reanimacija. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. statoakustikusa i rinobaze). indirektna i direktna laringomikroskopija. Anestezija u induciranoj hipotenziji. testovi fonacijske funkcije. inlerpozicijska stapedektomija. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. dopler karotida i vertebralnih arterija. operacije malatrezije zvukovoda. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. Sterilizacija. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. kongenitane anomalije larinksa. o~itovanje RTG slika nosa. hemoterapeutski protokoli. `drijela i larinksa. septoplastika. plastika rascjepa nepca i usne. subglotidni laringitisi. mogu}nosti. 7. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. alergolo{ko testiranje. sinehije. ciste. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. mogu}nosti. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. stroboskopia. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. infekcije. CT-a.indikacije. princip tumorske hirurgije larinksa. ORL u djece. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. EMR glave i vrata . postintubacijski granulom. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. hirurgiju baze lubanje. – etika i propisi. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. interpretacija. – timski rad. ultrazvuk glave i vrata. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. tamponada nosa. stapedektomija. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. Prepariranje vene. Endotrahealna intubacija. mastoidektomija. antrotomija. 2011. drena`ne operacije Menierove bolesti. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. operacija frontalnog sinusa. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. postupak kod raznih vrsta rana. nadzor zra~enih bolesnika. rane i kasne komplikacije. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). operacija egzostoze zvukovoda. akcesorijus. hirurgiju kranijalnih `ivaca. fenestracija. lije~enje opeklina. tehnike laringealnim fiberskopom. UVODNI DIO .po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. – upravljanja sistemom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kraniograma. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. intratemporalna dekompresija facijalisa. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. testiranje funkcije larinksa. ventilacija bubnji{ta. noduli. CT glave i vrata . endoaralni pristup. njihovo lije~enje i prevencija. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. komplikacije hemoterapije. edemi larinksa. respiratorne insuficijencije. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. indirektna mikrolaringostroboskopia. citologija u ORL. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. – komunikacijske vje{tine. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. osnove radioterapije. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. za{tita od zra~enja. emobilizacija. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. pareze i paralize glasnica. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. rekurens. strana tijela nosa.

kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. tehnika otoplastike. rekonstrukcija defekata nosa. laringofisura. Za vrijeme specijalizacije. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. odabir slu{nog pomagala. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. tonalna audiometrija. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. supraliminarna audiometrija. artikulacije i rezonancije. kao i tumori baze usne {upljine. lubanje. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. hirurgija endokranijalnih implantata. rezonancije i fonacije. spektralna analiza. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. liminarna tonalna audiometrija. ~ela i obrve. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. mikrohirur{ka terapija facijalisa. uvod u vestibulologiju. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. tj. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. hemoterapiju kod djece. osnove akustike. jezika i orofarinksa. aerodinami~ki testovi fonacije. hiporinofonija. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. supraglotidne laringektomije.^etvrtak. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. rje{avanje sinehija prednje komisure. hiperrinofonija. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. bolesti larinksa i traheje. akusti~ke analize govornog signala. ocjenska audiologija. mucanje. hiperkineti~ke disfonije. Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. dislalije. subtotalna tireoidektomija. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. subtotalne laringektomije. odnos fonacije. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. teorije slu{anja. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. tiroplastike. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. odstranjenje benignih tvorbi. lije~enje vestibularnih poreme}aja. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. supraliminarna audiometrija. elektrofiziologija slu{nog sistema. juvenilni angiofibrom. Eustahijeve . odnos slu{anja i govora. tireoidektomija s disekcijom vrata. laserska kordektomija. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. rhinolalia. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. malforacije nosa (antezije. rehabilitacija prostorne ravnote`e. tehnika audiometriranja. timpanometrija. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. rezonancije i artikulacije. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. tro~etvrtinske laringektomije. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. tiroplastike. Vje{tine: audiolo{ki pregled. profesionalne disfonije. audiometrijski scereening. tumori gornjeg medijastinuma. rehabilitacija ravnote`e. biopsija. alergiju kod djece. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. dizatrije. osnove mikrohirur{ke tehnike. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. adenoidne vegelacije. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. hirurgija {titnja~e tj. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. govorna audiometrija. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. psihogena afonija. rehabilitacija sluha i govora u djece. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. holesteatom uha. respiracije i rezonancije. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. 2011. patologija fonacije. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. odabir slu{nog pomagala. totalna tireoidektomija. uticaj CNS-a na govorni proces. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. aerodinami~ki testovi. spasti~ka disfonija. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. lobektomija. procjenom operabilnosti. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. ~ela i obrve. instrumentalno ispitivanje. afonija. patologija. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. tehnike testiranja fonacije. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. 7. tehnika dje~je audiometerije. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. rje{avanje laringealnih stenoza. Vje{tine: stroboskopija. testovi fonacije. dijagnostikom. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. 4. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. lubanje. ocjenska vestibulologija. usporeni govorni razvoj. rehabilitacija nagluhih. akumetrija. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). tehnike rinoplastike. tumorske infiltracije karotide. implantacijske tehnike. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. govorna audiometrija. osnove otoneurologije. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. ispitivanje sluha kod djece. strana tijela u di{nim putevima. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa.

Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. – Nefropatologija. – Kardiovaskularna patologija. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. – Dermatopatologija. operacije nosnog septuma. – Patologija endokrinih `lijezda. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. bronhoskopija s rigidnim tubusom. OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 4. strana tijela bronha. stenoze jednjaka. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. internisti~ka patologija. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. problem dugotrajne intubacije. medijalne i lateralne ciste vrata. endoskopska adenoidektonkija. mastoidektomija. stenoze larinksa i traheje. operacije parotidne `lijezde. adenoidektomija. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. – Forenzi~nu patologiju. timpanomastoidektonkija. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. proto~ne citometrije. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. `u~nih kanala. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. sa toksilogijom. odstranjenje stranog tijela larinksa. citopatologija. intubacija. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. 2011. imunofluoroscence. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. elektronske mikroskopije. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. fistule vrata. – Molekularna patologija. – promocija zdravlja. vrat). transtrahealna. cijevi. hirurgija sfenoidnog sinusa. Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. – etika i propisi. te jednjaka i hipofarinksa. neuropatologija. – timski rad. umetanje i va|enje proteze jednjaka. histomorfometrije. i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. – Op}a patologija. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. direktna laringomikroskopija. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. patologija pleure i medijastinuma. traheotomija. i pankreasa. rje{avanje nosnih likvora. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. traheje i bronha. tonzilektomija. imunohistokemije. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. Cransbronhalna biopsija. operacije {titnja~e kod djece. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. antroskopija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Eksperimentalna patologija. pregled jednjaka s fiberskopom. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. i patologiju transplantacije organa). – Urogenitalna patologija. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. citogenetike i molekularne genetike. – – komunikacijske vje{tine. traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. osnovnog znanja o histopatologiji organa. 7.operacije tumora i apscesa vrata. lateralna cerviktornija . – Patologija jetre. – upravljanja sistemom. – ORL-patologija (glava. histokemije. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). timparkoplastika. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. antrotomija. – Gastrointestinalna patologija. fistula.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. . . . . . . . . . . . reverzibilnosti. – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. proto~ne citometrije. .5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . . Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). . . . . . . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. stani~nih kultura. . . . . . . 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . citogenetike. . . . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. ultrastrukturna patologija . hematopatologije. . . . . 400 [titnja~e . . . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . . . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . elektronske mikroskopije. . . . . . . . . sa akcentom na imunopatologiju. . Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. . . . . . . . . . . . . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. . . . 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. . ali su i sistemske prirode. . . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. . 300 Mekih tkiva. . . . . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. . . tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. imunopatologija. koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. 100 Drugih organa . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . tumora mekih tkiva. 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. . . . . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. . . . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. . najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. . . . . . . . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. . . . 7. . 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. 4. . Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. . Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . U vremenu. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. . . . sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem. . . . . 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . . . 2011. . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . . . . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . . 0. . 1. . . . . . . perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. . . . kosti. 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. . . 200 Limfti~nog tkiva . . Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. . . . . . . . . dermatopatologija. . . . od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. . . . Bolesti su ograni~ene na organ. – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). . . te diseminacije bolesti. imunohistokemije. . . . . 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . . molekularne patologije. . . .^etvrtak. . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . . . sa ocjenom aktivnosti. . .5 mjeseca Citopatologija dojke . . . . . Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . . . 200 . . . . . . . . . . . . . . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem.

Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. . . . . Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. . . . . . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. Prevencija i lije~enje bolesti. . Tumori abdominalnih organa. . . . . . . . Ulkus `eluca i duodenuma. . . . . . . . Avitaminoze i hipovitaminoze. . . 3000 Plu}a . . . Malformacija i funkcionalni poreme}aji. . . . 7. 200 Eksudati . infekcije i parazitalne infekcije crijeva. . 300 Drugo. 4. . . . . – timski rad. dijagnostika i prevencija. . Bolesti jetre i `u}nih puteva. . . minerala. . . . . .Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . – promocija zdravlja. potrebe u bjelan~evinama. . . – komunikacijske vje{tine. . . mastima. Metabolizam vode. . UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . . . . uglji~nim hidratima i vitaminima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . . Peroralna i intravenska rehidracija. . . . . . . . megakolon. . . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. Cisti~na fibroza. . celija~ni sindrom (malabsorpcije). . Splenomegalija. Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. . 15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. . . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. . 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad. . Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. . 2011. . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . Rast i razvoj. . Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. . . . . . . . . enterokolitis. . . . .

Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. 4. mjerenje pulsa.prakti~no izvo|enje . ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad.^etvrtak. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . nefrogene hipertenzije. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. fizikalni pregled. Prakti~no izvo|enje. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. Nedono{~e. Reumatska groznica. Fiksacija tubusa.sr~ane kateterizacije. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. akutni i hroni~ni. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. posebno adenosina i PGE1. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa.B. hiperbilirubinemija. Fiksacija. njega. Apgar score. Grijanje. nefritis. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . urolitijaza. fetopatije i njihova prevencija.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . ishrana i `ivot u inkubatoru. cistopatije. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. 7. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. reanimacije novoro|en~eta. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. Ventilacija balonom i maskom. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta. nefroze. Primjena lijekova. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. neonatologija. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. rizici. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. reumatoidni artritis. palpacija. Ugro`eno novoro|en~e. RTG grudnog ko{a. respiracija. transkutane saturacije kiseonika. 2011. Transiluminacija. Metode pregleda urinarnog trakta. pred{kolsko. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. Hipertenzije u dje~joj dobi. disritmije. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. Vje{tine: Upotreba grija~a. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. tubolopatije. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). kolagenose. Embriopatije. VSD. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. biopsija bubrega. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. Malformacije urinarnog sistema. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. porodiljske traume. lije~enje. Perinatologija. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. prepoznavanje riziko faktora. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. dojen~e.

oboljenja perifernih nerava.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. 7. Znojni test. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. Fe. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. bronhiektazije. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema.prakti~no izvo|enje. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. koagulopatije. posturalnu drena`u. tumori mozga. U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. HF) Insercija torakalnog drena. Obstruktivni sindrom. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. absces plu}a. neuroza i poreme}aji pona{anja. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. 2. Inspekciju BCG o`iljka. alergijska oboljenja respiratornog sistema. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. TIBC i UIBC . Bronhopneumonije. procjena i ~itanje snimaka. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. nadbubre`ne `lijezde. cerebralne dje~je pareze i paralize. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. perkusija. Obavezno se mora savladati: 1. Tehnika pregleda krvne slike. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. 4. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. IMV. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). Uzimanje brisa nosa i grla. bronholava`a. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. paratireoideja. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. hipofize. epilepsije. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. hemoglobinopatije. vibracionu masa`u. Anemije. hromosomi i njihove aberacije. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. Terapija surfaktantom . auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. Zna~aj genetskog savjetovali{ta. spolnih }lijezda. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. TBC plu}a. bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. miopatije. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. 4. Ovladavanje osnovama genetike. palpacija. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. leukoze. {titne `lijezde. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). atipi~ne pneumonije. 2011. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. interpretaciju acidobaznog statusa.

Nouron specifi~na esteraza. EHO. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. traheotomija. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. Principi lije~enja. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. Fe u serumu. 4. psihoze. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. grla i nosa. Lumbalna punkcija i pregled likvora. audiometerijske metode. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. Venerolo{ka oboljenja u djece. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. TA. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. Metode cijepljenja i vrste vakcina. povra}anjem. Cu u serumu. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. Displazija i luksacija kuka. bilirubin. Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. IgM. Bronhoskopija. antibiotska za{tita. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja.osipne i druge. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. dojen~e. Iskrivljenje ki~me. korekcijske vje`be. masti i kortikosteroida. Alergijska oboljenja. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi. LDH.^etvrtak. koncentrovanih trombocita. principi dijagnostike i lije~enje. TV. 7. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. CT. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. anafilakti~nog {oka. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. plazme. Strabizam i mogu}nosti korekcije. Sat O2. njega pacijenta. Kutani alergolo{ki testovi. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. alergijskog rinitisa. 2011. alkalna fosfataza rezistencija. urinokulture. MRI. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. antigljivi~na za{tita. deplazmatisanih eritrocita. Metode desenzibilizacije. primjena obloga. aktivna i pasivna imunizacija. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. anomalije polo`aja tijela i dr`anja. (izra`eno u parametrima >)Tax. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . atopijskog dermatitisa. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. kulture PICC. Dje~ji ekcemi. Principi terapije. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. hemokulture. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi.

Vakcinacija. incidencija. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. ponovni i ciljani. prevencija i na~in skupljanja podataka. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. profilaksa i epidemiologija karijesa. 2011. pokazatelji morbiditeta.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. Perinatalni problemi. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. jaslice. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. perinatalni mortalitet). anoreksija. i dr. Uticaj ishrane na organe usne {upljine. ultrazvuk. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. energiji. Sistematski pregledi prvi. Zna~aj nutricionih standarda (glad. pasivni i aktivni imunitet.). urografija. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. mortinatalitet. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. Registracije nalaza stanja zubi. materinalni mortalitet. Kolokvij. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja . kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. 7. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. fetalni mortalitet. Higijena zuba. Planiranje porodice. Ustanove u za{titi djeteta. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. Ishrana djeteta od 1-6 godina. Etiologija. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. mortalitet djece. domovi.). vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). vrti}i. vrste cjepiva.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . apetit. krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. epidemiologija. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. termovizija. gingive i higijena usne {upljine. Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji.prirodna. pneumoencefalografija. obdani{ta. poreme}aji ~ula vida. mineralima i vodi.V.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . vitaminima. genoza. pasa`a `eluca i crijeva. fetalni i neonatalni traumatizam.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. subtrakciona angiografija i dr. 4. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi. Organizacija za{tite djeteta u svijetu. Hendikepirano dijete. sluha i smetnje govora. Napu{teno dijete i adopcija. Savremene digitalne tehnike (CT. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . fertilitet.

. . . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. . preponskog i femoralnog podru~ja. . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. 10 – tretman dehiscencije laparotomije . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. .tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). . panaricij (6). sa protivmikrobnim lijekovima. – konzervativni tretman lomova i komplikacije. . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. . . . . . – etika i propisi. 4. . . Savlada dijagnostiku. . . . . . klasifikacija povreda. Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. . . bubrega i dijabetesa i dr. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . 7. – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. . . . . – promocija zdravlja. . . .ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 5 – operacije hernije . . . . sa imunosupresivnim terapeuticima. . . – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. trbu{nog zida. . . . preoperativno. teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. – stafilokokne. . . . . . . njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. . . . . . . . . . . . – upravljanja sistemom. .~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . . . lomova i i{~a{enja). . Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . . . . 2011. – komunikacijske vje{tine. . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. . . . . 6 – drugi zahvati . . . . plu}a. . . – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu. – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. . . . . . Specijalni dio .Odjel za neurologiju Specijalni dio . . . . . Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . 2 – anastomoze crijeva . . o patogenim mikroorganizmima. . . . . . . 2 – pre{ivanje ulkusa . . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela. – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. . .^etvrtak. – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca. . – timski rad. . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima.

. mi{i}i). – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. probavne smetnje. . . . . . . . – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. . . . . . registracija umrlih. . . – infekcije kod povreda. . . . .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . . . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. . . . . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor). masna embolija. – postoperativna njega. – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . . – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. . priprema. intubacija. . . . . . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . . . . . . . . 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . . . . . . . – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. .Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. . . poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. . . . . . plu}ne i druge bolesti). . . . . – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . . . . . .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . . neizlje~ivih bolesti itd. . . . . . . . . . . . . . . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . 1 – fasciotomija . . . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. premedikacija). . – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. . . . . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. . . . . . 15 – punkcije zglobova . . . . . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. bu|enje. . . . . . . . komplikacije disanja. . . . . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . . Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. . . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. . . . – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). . Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . . 10 – esharotomija . – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. . . Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. . Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . . . 2011. . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. . 4. . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) . . . – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. . . . . . . . . . . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . 7. . .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. . 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. . . . postoperativni oporavak). .dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . . Administrativni poslovi. . poreme}aj elektrolita. . . . . 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. – terapija {oka i reanimacija. osteomielitis). . . odr`avanje. . . . . . . . . . . 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . . . . 15 – repozicije lomova i imobilizacije . . . . . . . . . . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . . . 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . . . defekti. Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. . tetive.

hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija. vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO .ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. hemoterapija) – rak dojke (detekcije.^etvrtak. keloidni. dijagnostika. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . lomovi nosa. krvnih sudova i kostiju. 4. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. nevusi. `ivaca. po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. 7. plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. 2011. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. tretman. li~nih kostiju. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. Tretman akutnih stanja. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti. Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake. problemi i na~in njihovog rje{avanja. onkologija 2 mjeseca – melanom. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem .dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva .

oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija. 2011. . plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije. Maksilofacijalna hirurgija. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana.Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki . maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta . plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica. 7. plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki. plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju .Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija . zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO . otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. 4.TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana .Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa.Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija . preoperativna dijagnostika.

pedago{ke.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize . U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. spremanjem seminara.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija .5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza. istra`iva~ke bilje{ke. – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije.^etvrtak. PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja. odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO .ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata . 2011. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor.5 mjeseci 1.ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata . seminari). – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije. Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika. plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija. plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija. – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi. 7.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. pregledom literature.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija . specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). te svoje stru~ne. PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu. palatuma – hirur{ke resekcije. 4. ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1.

U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. – promocija zdravlja. poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. 2. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. njihove zajednice i njihove kulture. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. 2011. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. rade}i samostalno. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. Oni su osobni lije~nici.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih. Teoretska obuka i) konsultacije. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. psiholo{ke. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. socijalne. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. pribli`no 48 sedmica godi{nje. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio . svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. . Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. 2. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. 2. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine.1 Porodi~na medicina 2. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. Program obuke A. – komunikacijske vje{tine. spol i bolest. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 7. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje. a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. rade}i u manjim grupama. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. – timski rad. njegu ili palijativnu za{titu.1. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. – etika i propisi. 2. Tokom trogodi{njeg programa. 4.1. – upravljanja sistemom. Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje.

7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike.5 mjesec) Pulmologija (1. epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine.5 mjeseca) Endokrinologija (0. (lista tema za seminarske radove je u prilogu). od novoro|en~adi do adolescenata. medicine zasnovane na dokazima. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde.^etvrtak. Kvalitet. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. izvje{tavanja. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama.9 Kvalitet. Pedijatrija 2 i 3 . Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite. razvoja i primjene klini~kih puteva. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2. 2011. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. na sticanje klini~kih vje{tina. post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura.godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. da izrade. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece. 4. razvoja i primjene klini~kog audita.5 mjeseca) Dermatologija (0. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. kao i vje{tina rje{avanja problema. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. 7. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici. op}e hirurgije. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . plasti~ne hirurgije i urologije. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana. 2.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine.

3. 3.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. 2. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. 7. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti.1.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1.1. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama. Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. konsultacija. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. sigurnost. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3. 3. Izjave WHO. organizovati seminare i voditi diskusije. Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. ukupnog trajanja 24 sata.1. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih. 2011. Trogodi{nji nastavni plan i program . Obuka po izboru Trogodi{nji program (2. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. na .3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. (Izvori: document WONCA Europe. 4.

sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. 6. briga o starijim. Tokom prve godine. 17. vje{tine i teoretska obuka 4. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. djece i adolescenata unutar njihovih porodica. 2011. 1. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. 4. 15. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema. interna medicina. 8. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. 3. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. prepozna. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. promocija zdravlja. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. 14. ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. prevencija bolesti. pokazuje vje{tine samousmjeravanja. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. 2. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH. 13. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike.^etvrtak. 3. 16. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. 2. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. 4. 10. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. 9. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. . kao {to je npr. medicina rada.1 Porodi~na medicina: 216 sati . izuzev januara i ljetnih mjeseci. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. racionalno kori{tenje vodi~a. A. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara. palijativna njega. 3.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. 12. 7. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije.pacijent. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja.2. 19. obrazovanje pacijenata.2. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. obezbijedi odgovaraju}u. kvaliteta. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama. 4. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. 7. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. mu{karaca i starijih osoba. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. 11. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. 3. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. sadr`aja i korisnosti prezentacije. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. 18. informacije sa web-stranica. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. 5.

ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. 22.2. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. procijeni i tretira delirijum i demenciju. tempiranog testa "ustani i kreni". 21. 36. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. 37. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. uretre.2 Interna medicina 4. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. 4. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. 6. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici.1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . procjena opasnosti u ku}i. 2.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. 33. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. 24. 34. 25. SC. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. Metode 1. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 29. tretira i upu}uje. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. 4. indikacije za njihovu upotrebu. 30. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. procedure gerijatrijske procjene. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema.4 APD godi{nje A. 20. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje. 26. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata. pokazuje razumijevanje principa primarne. neurolo{ka stanja kod starijih. 23. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti. 2. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 7. 7. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. nazofaringsa. instrumenti za procjenu 5. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 27. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. 3. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. cerviksa/vagine. da dijagnosticira. 31. C. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. ko`e itd – injekcije: IM. 35. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). procjena radi prevencije padova: procjena hoda. ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. B. nevusa. kad je to potrebno. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. 2011. 32. 28.

razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. B.2.1-2 APD godi{nje A. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. dijagnosticiranje. 4. vo|enje. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. pokazuje razumijevanje indikacija. uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema. 7. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. B. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi. insercija nazogastri~ne sonde* 3. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. testiranje stolice na okultno krvarenje D. 4. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. 4. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 4.1-2 APD godi{nje A. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. 2. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2.^etvrtak. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. 4. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. 8. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. plu}nih oboljenja i problema.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. 7.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati . uklju~uju}i: – glavobolja . i primjenjuje ih u dono{enju odluka. 2. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. 2011. Metode 1. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. Metode 1. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. hroni~na.2. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. savjetovanje i lije~enje pu{enja. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. B. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. C. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.3 Neurologija 12 sati . ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. . interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama. 5. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 3. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. spirometrija (opcijski) D. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. 4. 6. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4.

tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. 2. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. B.2. Metode – 0. 6. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. primjena Glasgow skale kome D. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. pravovremeno ro|ene djece. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. 4.4 APD godi{nje A. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. 7. 2. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja. zasnovanu na dokazima. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. 2011. poreme}aje te~nosti i elektrolita . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.Broj 17 – Strana 78 4. ima znanje i sposobnosti da procijeni. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. virusne. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . 4. 8.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a.3.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni.

Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. adolescentima i njihovim porodicama. B. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. i{~a{enje. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. frakture – povrede donjih ekstremiteta. frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. 2011. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. poreme}ajima u~enja u {koli. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. i{~a{enje. 4. 7. oka. ko`e. nosa. C. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. hipoglikemiju. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice.^etvrtak. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija . pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama.

– 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. 7. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. glaukom. imobilizacije. tireoidna kriza. ketoacidoza. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. upotreba ambu balona. otitis media. inflamatorna oboljenja utrobe. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka. ektopi~na trudno}a. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. sr~ani arest. hernije. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. pneumotoraks. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a. stabilizaciju. perforirana viscera. akutni glomerulonefritis. infekcije urinarnog trakta. ishemija mezenterija.2-3 APD godi{nje A. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a.4. oka. opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. C. B. nestabilna angina. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. `utica. vaginalno krvarenje u trudno}i. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. hepa- titis. akutni holecistitis/litijaza. 2011. astma. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. adrenalna kriza. fraktura. vaginalni iscjedak. nosa. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. akutni apendicitis. divertikularna oboljenja. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. transfuzione reakcije. drugih supstanci. kobp. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. 4. maske. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. akutni epididimitis. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. croup. blokada – tamponada nosa. dijarejalna oboljenja. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. aneurizma aorte. hiperglikemija. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. Paronyhia/urasli nokat D. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. poreme}aj acidobazne ravnote`e. akutna torzija testisa. . uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. o`ivljavanje. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. akutni epiglotitis. akutni uretritis. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 4. opstrukcije. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. miksedem. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. uha. akutni pankreatitis. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Urgentna medicina 24 sati . tromboza dubokih vena. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. gipsa kod uobi~ajenih povreda. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. i aerosola – laringoskopija. gubitak vida. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. pre-eklampsija. hipertenzivna urgentna stanja. iznenadne konvulzije. poku{aj samoubistva.

kontracepciji. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. i ektopi~nom trudno}om. hranjenju na bo~icu. C.^etvrtak. B. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice. poziciju i prezentaciju fetusa. izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. bol u le|ima. promjene ko`e. depresiji. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. 4. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. zna~aj procjene rizika. inkompletnim/kompletnim abortusom. 2011. 7. Klini~ka sposobnosti. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus).5. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira.) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. Ginekologija i obstetricija 12 sati .* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi. itd. tjelesnim vje`bama.1-2 APD godi{nje A. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . post-operativnoj njezi. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza.* – zna indikacije. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. povra}anje.

C. – izvodi manje hirur{ke procedure. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova.7. 7. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. 2011. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati . kontraindikacije. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. Hirur{ke specijalnosti 12 sati . . hematotoraks. farmakologiju.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. prezentacija. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. uklju~uju}i: pneumotoraks.1-2 APD godi{nje A. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. obja{njenjima. Po zavr{etku specijalizacije. inflamacije i infekcije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege.1-2 APD godi{nje A. 4. 4. upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom. pokreti fetusa. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. obrada povr{inskih rana. kolostomiju. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). D. – obradi akutne povrede. tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. B. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. – poznaje indikacije. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. amputaciju. 4. 3. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. 2. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. ohrabrenjima. – da prepozna. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova.6. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. potrebu za podr{kom. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. incizija i drena`a apscesa. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. eksciziona biopsija. karcinome itd.

hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. D. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. 2-3 APD godi{nje A. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 2011. 7. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.9. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. 4. Javno zdravstvo 12 sati. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 2-3 APD godi{nje A. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. B. D. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. C. Kvalitet. Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. sigurnost i akreditacija 12 sati.^etvrtak.8. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. 4. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. C.

– ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja. – svaki specijalizant. 5. 5. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. relevantnost i vje{tina prezentiranja. koriste}i standardizirane i objektivne metode. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . 4. – ocjenjivat }e se sadr`aj.2.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine. prikupljanje.3. klini~ki put. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse . izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. 5. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke.Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora. C. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. 2011. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . procedure. 7. kvaliteta rada i prezentacije. 5. B. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. rade}i samostalno.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima.4 . Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta. 5. D. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta.1.

procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija.^etvrtak. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . Superficijalne gljivi~ne. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. `eludac. jajnici. a {ta nije. Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih . APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. 7. infekcije. Plu}na embolija.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne. 2011. 4. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati.

alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. 7. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. prijavljivanje incidenata. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. kriti~ka ocjena dokaza. analiza zna~ajnih doga|aja. politike i procedure. pretra`ivanje dokaza na Internetu. skrining. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. torzija. 12 sati. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . vaginalni iscjedak. 2011. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. Teme iz neurologije: 12 sati. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. 12 sati. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati. 4. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. indikatori. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dijabetes. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. kriteriji. pulmonalni problemi. sigurnosti i akreditacije. gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a.

osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. srednjeg i dugog trajanja). radne terapeute. Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. direktnu superviziju klini~kog rada. drugim stru~njacima. psihoterapija. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. ~lanovima porodice. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. kolegama. lije~enje u ku}i. urgentnoj psihijatriji. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. dnevni centri. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. komunikaciju sa ~lanovima porodice. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. statisti~ke evaluacije. socijalne radnike. uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. multidisciplinarnim timom. 7. osoblje s kojim . a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. formulisanja hipoteza. 2011. vrijeme za lije~enje pacijenta. alkoholizam i druge ovisnosti. medicinske sestre. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. forenzi~koj. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. dnevne bolnice. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. psihoterapiji. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. dje~ja i adolescentna psihijatrija. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. stru~nu politiku. a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. liason psihijatriji. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. 4. forenzi~ka psihijatrija.^etvrtak. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. a odnose se na psihologe. eti~kim smjernicama struke. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. stambeni programi). Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu.

) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. vi{eporodi~ne grupne terapije.2. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. socijalna fobija). antipsihotici. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. psiholo{ko-somatskim. – promocija zdravlja. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. sudjeluje u individualnoj. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. 2011. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. – timski rad. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel. grupnoj. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. fobi~ni poreme}aj. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. senilnoj i presenilnoj demenciji. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege.B. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. diferentnim. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. 4. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. dnevna bolnica za druge ovisnosti. kao i komorbiditeta. Ad. vikend bolnica. tako|er. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 1. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. Ad. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima.5. a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju.A. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup.) Upoznat }e se s klini~kom slikom. porodi~ne terapije.4. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. shizofreniformna psihoza.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM). ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI .D. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi. farmakokinetske i farmakodinamske osobine.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. distimiju i ciklotomiju. terapije. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. paranoidne psihoze. 7. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. shizoafektivna psihoza.1. njihov odabir. educirati u primjeni adekvatne terapije. farmakokinetika. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. u trajanju od 3 mjeseca. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. te primjena socioterapijskih. 2. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. pani~ni poreme}aj.C. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. Ad. Ad.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. Ad.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. Ad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. – etika i propisi. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama. Ad. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. Ad. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. bipolarni i unipolarni. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama.3. sudjeluje u radu terapijske zajednice. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. Uz to }e se. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o . preko dijagnosti~kih postupaka.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. – komunikacijske vje{tine. odabir ovisno i klini~koj slici. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova. sekundarne i tercijarne za{tite. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije.

Osim navedenog specijalizant bi. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. logopeda. – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. upotreba nedirektivnog.^etvrtak. hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. farmakoterapija. 4. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. 2011. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. dobivanje i razja{njavanje informacije. . – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). – Prevenciju mentalnih poreme}aja. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. – Tretman i rehabilitaciju. uklju~uju}i uloge psihologa. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. – Ranu intervenciju. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. prihva}anje negativnih osje}aja. nagla{avanje pozitivnih tendencija. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. defektologa. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. 7. 3. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. – epidemiolo{kim.

Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. timski rad i vo|enje u timu. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. inidikatore mentalnog zdravlja. hroni~nih. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. te postupke savjetovanja putem telefona. {kolskim. 7. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. 6. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). mehanizmi odbrane. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. upu}ivanje. socijalnim slu`bama. te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. medijima. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. terapijske postupke. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. upu}ivanje. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). kontratransfer.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. socijalnim radnicima. Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. transer. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. sekundarnom i tercijernom nivou. te koordinacije terapijskim timom. srednjim medicinskim osobljem. sekundarnoj i tercijarnoj razini. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. ukupno 20 sati). lobiranje. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . rad u antistigma programima i kampanjama. rad s porodicama korisnika. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. kontaktu sa drugima i pacijentima. 2011. otpori i njihove specifi~nosti). iz grupne terapije djece i adolescenata. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. te prilago|eno mogu}nostima porodice. na~ine pra}enja. psiholo{kim. defektolozima. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. tehnike savjetovanja. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. 4. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. nevladinim organizacijama. vo|enje slu~aja. intervencije u krizi.

potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. 3. kognitivno bihevioralne terapije.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. 4. trombocitopenije. ishemi~na bolest srca. intrakranijalna krvarenja. psihoaktivne supstance. psiholozi. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka . Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. arterijska hipertenzija. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). upala plu}a. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. kardiopulmonalna resuscitacija. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). – klubovi lije~enih ovisnika. 4. socijalni radnici. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. – uvod u vremenski odre|ene. – vlastito iskustvo u grupi. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. okupacioni terapeuti i sl. – vo|enje grupe ovisnika. suportivnih psihoterapijskih terapija. na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. upale mozga i mo`danih ovojnica).vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. – supervizije povr{inskih. konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. 2011. GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. . – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. kardiologija: zatajivanje srca. 2.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. tumori mozga. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. porodi~ne terapije. 7. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. – samostalno. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. hipo i hipertireoza.). O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. plu}na embolija. akutni pankreatitis.^etvrtak. pulmologija: KOBP. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj. – lije~enje ovisnosti u zajednici. sr~ane aritmije. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. – provjera znanja. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. provjera znanja. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. psiholo{ki. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. demencije. leukemije. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. hematologija: anemije. akutni holecistitis. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). infekcije mokra}nog sistema. feohromocitom. dijebetes. vanbolni~ki). – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. – hitne psihijatrijske intervencije . djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije. sl. epilepti~ki status. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. iznenadna smrt. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. traume mozga. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. – provjera znanja. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima.

– Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – osnove forenzi~ke psihijatrije. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. 3. kognitivni). 2. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. komunikacijskih kanala.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – Formuliranje fokusa lije~enja. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. Strukturalne intervencije. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). . – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. 2011. 4. 5. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. Porodi~na edukacija. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. 7. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. anksiolitici. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. – Upotreba transfera i kontratransfera. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. bihevioralni. podsistema. Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. – fakultativni programi. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. antidepresivi. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. rje{avanje problema `rtvenog jarca. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. hijerarhije. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji.

– tretmanu bolesnika s bolnim sindromom. – Odre|ivati tempo terapijskog rada. lobiranje. transplantacijskog odjela. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). nevladinim organizacijama. – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. Tokom 3. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}.). intervencije u krizi. 4. kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. psiholo{kim. socijalnim slu`bama. U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. kao i unutar samog medicinskog tima. {kolskim. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. 5. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. prijemnoj slu`bi bolnice. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. 6. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova. onkolo{kog odjela. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima). – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli.). rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb). – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. – teorijske seminare. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. medijima. – tretmanu bolesnog djeteta. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. 4.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT.). 7.^etvrtak. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. hirur{kog odjela. SPECT i sl. 2011. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. 7. MR. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. organskim odjelima. Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces.

(m. 2011. 7. reanimacijom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – komunikacijske vje{tine.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. – etika i propisi. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. 4. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. depresivnih stanja. tuma~enjem rezultata. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. reumatskih bolesti i imunodeficijencija. . Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. hirurgiju. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. hematolo{ku onkologiju. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. kontraindikacijama. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. – timski rad. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. liaison terapije. suicidalnih pona{anja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija.ventil. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). – promocija zdravlja. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. – upravljanja sistemom. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. ortopediju. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. grupne psihoterapije. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja.

odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. dijabetologije i bolesti metabolizma. principe i postupak hemodijalize. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. tumor). GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Ovladati pretragom urina. Tumori u grudnom ko{u. Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. imunofenotipizacija. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. fizikalnom terapijom u pulmologiji. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). Pregled pulmolo{kog bolesnika. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. plu}a i pleure. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Nespecifi~ne bolesti bronhija. celularnih). op}a njega. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. antipiretska terapija i sl. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada.^etvrtak. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. enzimskih testova. dijabetologije i bolesti metabolizma. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. dopunske dijagnozne metode i lije~enje). odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. 4. hipoglikemiji. Urgentna stanja u nefrologiji. Respiracijska insuficijencija. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA . PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. toaletom bronha. izvor neophodnih lijekova). eksuflacijom pnematoraksa. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. hidronefroza. interpretaciju rezultata. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). citogenetika). radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. cor pulmonale. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . 2011. Asistencija u rutinskoj. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika).HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. tromboembolisam.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. hiperkalijemijama i hipokalijemijama. tuma~enje baznih vrednosti hormona. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). prikazi. Funkcionalno ispitivanje bubrega. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. Klini~ki i odeljenski seminari. Asistencija u laparaskopiji. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. nuspojave. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. agranulocitozama i akutnim leukemijama. 7.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). Upoznati tehniku biopsije bubrega. Nuklearna onkologija i hematologija. akutnoj hipokalcemiji. ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. acidobaznim statusom. hipoglikemijama. pregled nefrolo{kog bolesnika. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. principe imunoflourescencije. alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza. intrakutanim testiranjima.

– etika i propisi.5 1 0. U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. terapija kisikom. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. komplianca. – komunikacijske vje{tine. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. 7.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. distribucija ventilacije. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. mehani~ke ventilacije. kao pleuralne drena`e. ARDS. analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. 4. cor pulmonale – bolesti pleure. u centru za lijekove (3 dana). citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. krivulja protok-volumen. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. te ostalih manjih zahvata. – timski rad. trahoetomija. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. otrovanja ihalacijom. dekompenzacija hplu}nog srca. eksuflacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dijafragme i medijastinuma. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije. ards. intubacije. pleure. difuzija. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. pulmonalna tromboembolija. . 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). – promocija zdravlja. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. endotrahealna intubacija. pneumotoraks. pleuralne drena`e. 2011.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. postupci reanimacije itd.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. komisiji za lijekove (1 dan). – upravljanja sistemom. traheotomija. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. hemoptoa. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus. biopsiju pleure. perkutanu punkciju plu}a. ct plu}a. tomografija. hiperreaktibilnost. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana).

. tumori). snimak facijalnog masiva. abdomenskog prostora. indikacije. A-V malformacija i fistula. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. CT piramida. endokrinolo{ke bolesti. cervikalna mijelografija. indikacije. CT orbite. tumori. snimak piramida po Stenversu. metode pregleda. 2011. tuma~enje snimaka. Princip rada rendgenskog ure|aja. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. anomalije. tumori. uterusa i dojke. uretera. `u~ne kesice i `u~nih puteva. indikacije. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. tumori. prednosti i manjkavosti. metode pregleda. anomalije. v. CT `lijezda slinovnica. tumori. normalni nalaz. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka.v. v. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. Kasete. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. PET (Positron Emission Tomography). indikacije i tehnika pregleda. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). metoda izvo|enja. ilija~na. malformacije. snimak baze lobanje. CT paranazalnih {upljina. CT mozga. upale. Rendgenski film. Cerebralna angiografija (indikacije. Descendentna mijeloradikulografija. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. Vrste rendgenskog ure|aja. paratiroidne `lijezde. Automatske tamne komore. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. normalni nalaz. Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. Sportske ozljede. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. upalni procesi. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. normalni nalaz. 4. Teleradiologija. hidrocefalus. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. patologija korijena. lumbalna radikulografija. metode izvo|enja. Dilatacije: jednjak. tumori). subokcipitalna mijelografija. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. renalna. metoda pregleda. adhezivne promjene. Svojstva rendgenskog zra~enja. Indikacija za MR srca.v. anomalije. biligrafije). Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. tuma~enje snimaka. podru~je primjene. metoda izvo|enja. karotidna angiografija/Seldinger. degenerativni i tumorski procesi. upalni i degenerativni procesi. CT larinksa. {titne `ljezde. retroperitoneumskog prostora. malformacije vaskulitis. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. punkcione evakuacije. podru~je primjene. upale. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. Funkcionalna analiza mozga. Radiografski proces. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. spinalna angiografija (a. ovarijuma. Emboilizacija: u cilju hemostaze. metode pregleda. tumori. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. Artefakti na rendgenskom filmu. tumori. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. trauma. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. indikacije.^etvrtak. urografija. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. karotidna angiografija/punkciona. endarteritisi. indikacije. tumori. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. metoda izvo|enja. utuerusa i jajovoda. lumbalna mijelografija. normalni nalaz. upalni. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. normalni nalaz. MRI (Magnetic Resonance Imaging). Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. zglobova. Ascendentna mijeloradikulografija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. koronarna. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). Tehnika snimanja. tumora ko{tano-zglobnog sistema. prostate. MR prikaz aorte. Tehnike izvo|enja pregleda. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. CT. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. malformacije. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. indikacije. embolizacija). snimak orbita. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. tumori. Arhiviranje digitalnih snimaka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. Lumbalna radiokulografija. trauma. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. Rad u tamnoj komori. tumori. Folije za skra}enje ekspozicije. Doppler i color Doppler pregledi. metode pregleda. Ure|aji za ehografiju. vertebralna angiografija/Seldinger. tumori. prednosti i manjkavosti. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. patologija diska. trauma. aneurizme. Nefrostomija PTC. Traumatski. upale. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. Upalni i tumorski procesi. Drena`e: bilijarnog trakta. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). i. varikokela. trauma. mokra}ne be{ike i prostate. tumori. a. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. metode pregleda. indikacije. indikacije. Standardni presjeci CT lobanje. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). CT farinksa. urinarnog trakta. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. CT hipofize. Dijelovi rendgenskog ure|aja. anomalije. dojke. upale. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. indikacije. Tehnika snimanja MR. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. indikacije. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. Angiodinografija. opti~kih kanala. pankreasa. ST abdomena i karlice. jajnika. testisa. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. upale. 7. snimak mastoida po Schulleru. tumorskih krvnih sudova. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. upale. metode pregleda. MR i DSA.

degenerativni procesi. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. Periferna angiografija. tumori. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. izvo|enje i-v. snimak baze lobanje. Pneumomedijastinum. Dijagnosti~ki pneumotoraks. snimak paranazalnih {upljina. indikacije. kuka. upale. snimak sternuma. kuka. duodenuma. Koronarografija. snimci mandibule/telo i grane. PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. degenerativni procesi. Bronfografija. snimak piramida po Stenversu. Perkurtana holangiografija. spazmi. metode izvo|enja. aorte i plu}ne arterije. Indikacije za MR. `eluca. degenerativni procesi. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. trauma. Splenoportografija. infuzijske urografije. anomalije. venografija i flebografija. Radiografija plu}a: P-A. ERCP. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. tumori. komplikacija i nuspojava radioterapije. Selektivne i superselektivne angiografije. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. Mikciona cistouretrografija. tumori. Razumijevanje indikacija. snimci temporo-andibularnih globova. Angiokardiografija. anomalije. ru~ja. izvo|enje policistografije. sko~nog. snimak lobanje po Taunu. izvo|enje aortorenovazografije. Limfografija. bolesti bijele supstance. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. izvo|enje selektivne renalne angiografije. tuma~enje nalaza. irigoskopija. snimak {aka. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. Radioskopija srca. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. trauma. 2011. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. Ultrazvu~ni pregled abdomena. CT mijelografija. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . profilna. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. upale. Mjerenje veli~ine srca i aorte. normalni nalaz. indikacije. snimci sarkoilija~nih zglobova. snimci dugih kostiju. snimci zglobova/ramena. okluzivne bolesti. CT kralje{nice. snimak nosne kosti iz profila. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. tankog i debelog crijeva. metode pregleda. artrografije. snimak mastoida po Schulleru. pregled gastroduodenuma. snimak zigomati~ne kosti. koljena. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. snimak karlice. Peroralna holecistografija. snimak orbite s lica i profila. ciljani snimak navikularne kosti. snimak facijalnog masiva. indikacija. Tomografija plu}a i medijastinuma. Tvrdozra~na tehnika snimanja. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. metode pregleda. koljena. aneurizme. upale. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. anterogradna pijelografija. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. infuzijska ili intravenska urografija. Pneumoangiografija.v.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. fistulografije. Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. 7. Digitalna suptrakciona angiografija. Aortografija. Ultrazvu~ni pregled kukova. a. ciljani snimak turskog sedla. lordoti~nom polo`aju. Kavografija. snimak stopala iz 2 pravca. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. lakta. Nativan snimak trbuha. retrogradna pijelografija. malformacije. 4. kardiovaskularni sistem.

5 0. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. – timski rad.5 Broj 17 – Strana 99 0. Radioaktivni raspad. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. – upravljanja sistemom. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. Frakcioniranje doze u vremenu. Ciklotron. Specijalni kolimacijski sistem. Rizik indukcije sekundarnih tumora. . Europska legislative. radiosenzibilizatora i radioprotektora.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. Molekularna onkologija. PTV i ICRU 62. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . Krivulja pre`ivljavanja }elija. }elijska smrt. Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. Provodi suportivnu njegu. Proliferacija. Imaging orjentisana na proces (bolest). Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev. Radioizotopi.faktori mjerenja tkivne iradijacije. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. 7. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Virtualna i CT simulacija. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. – komunikacijske vje{tine. Citostatska terapija i iradijacija. Prediktivni eseji. migracija stadija. skriningu. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. Utvrdi. Odgovor tumora na iradijaciju. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji. tretman. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. hemoterapiji. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. snaga (power). Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. 2011. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. procedure i tehnologija.5 0.5 0. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). Prevenciji. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. [ta je evidence based u radioprotekciji. defini{e cilj tretmana. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. Principi conformal radioterapije i IMRT. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. Faktori mjerenja iradijacije. Telekobalt aparat. Sistemi normalnih tkiva. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. validnost. Odre|ivanje ciljnog volumena. Transdukcija signala. GTV. provjera. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Metaanalize. Dizajn studija.5 0. Tipovi studija. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. Hirur{kom lije~enju. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. Imaging napreci i razvoj.5 0. Genetika malignih tumora. Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi.5 0. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. CTV. Fizika. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. Brahiterapija. Specijalne tehnike (stereotaksija). Popravak radijacionih o{te}enja. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. preliminarni rezultati. Hereditarni tumori. Mikrotron. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. Distribucija apsorbovanja doze. Linearni accelerator. Krivulje pre`ivljenja. Djelovanje na }eliju. Pilot studije. Ekvivalentna doza. Kako pisati. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora. LET. Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. Testovi signifikantnosti. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto. radijacijski modaliteti. O{te}enje DNA. Specifikacija ciljnih volumena. Trodimenzionalno planiranje. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. – etika i propisi. genska terapija. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. Efekat oksigena. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. senzitivnost. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. 4. kao i kombinovanom lije~enju. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Izvr{i procjenu prognoze bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Brahiterapiski sistemi.^etvrtak. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. – promocija zdravlja.7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. Predvi|anje potreba u radioterapiji. Interpretacija i analiza. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora. Sistemi solidnih tumora i leukemija. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0.

Mikrocelularni karcinom. Anus.4. Total body iradijacija. Uretra. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. organizovanje. citolo{kih dijagnosti~kih procedura. vo|enje. Endometrijum. Nazofarings. Ureter.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. 7.1. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. Usnu {upljinu. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. SOCIJALNA MEDICINA. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Bilijarni trakt. Jetra i pancreas. Vaginu. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. Testis/seminom. Bubreg. Orofarings.6. Uvodni dio . Timomi i/ili medijastinalni tumori. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Sindrom gornje {uplje vene.1. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4.5. Vulvu. 2011. PCA. Penis. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu. upravljanje resursima) 3. Kompresija ki~mene mo`dine. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. Non-Hodgkin limfomi.3. 4. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. Posebno mjesto zauzima 3. 4. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Testis/neseminomski tumori. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Finansiranje zdravstvene za{tite. @eludac.3. Total skin iradijacija. Metode pla}anja. Ovarij i falopijeve tube.2. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad.Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Mo`dane metastaze.2.7. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. imunohistolo{kih. Kolon/ rectum. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih. Mokra}ni mjehur. Opstrukcije. Hipofarings. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Tanko crijevo. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona . komuniciranje. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom. Leukemije. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Mezoteliom. hemoterapijskim protokolima.3. Krvarenje. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks.

mentalna oboljenja. izvori podataka i njihova vrijednost. reumatizam.3. higijena naselja i urbanizam. 2. zdravstveni informacioni sistem.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. 7. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica. dom zdravlja. zdravstveno stanje stanovni{tvo. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. modeli za predvi|anje. metode procjene. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. kontrolni mehanizmi. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. baze podataka. razlike u odnosu na druge sektore. evidencija i dokumentacija. zdravstveno vaspitni programi. funkcionalne karakteristike sistema. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. analiti~ki i eksperimentalni. sistem primarne zdravstvene za{tite. higijena sela i privremenih naselja. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. pravilnici i uputstva. deskriptivna statistika. kori{}enje zdravstvene za{tite. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. osnovne klasifikacije. Dom zdravlja 1 mjesec. klasifikacioni sistemi.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. ustanova za pred{kolski uzrast. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. {kolska sredina. Bolnica 1 mjesec. sistem odlu~ivanja. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. analize sistema. sanitacija sredine. zakoni. potrebe i njihovo mjerenje. – promocija zdravlja. STATISTIKA: biostatistika. korisnik i njegova uloga. karakteristike zarazne bolesti . komunalna higijena. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. atmosfera. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. kardiovaskularne bolesti. 2011. voda. planiranje i ispitivanje ishrane. determinante zahtijeva. faktori rizika. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. pojam zdravlja i njegove za{tite. kontrola zdravstvene potro{nje. – upravljanja sistemom. 4. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. pisanje stru~ne publikacije. razvoj zdravstvene za{tite. 7. RUKOVO\ENJE. njihova primjena i evaluacija. 8. organizacione strukture. zdravstveno vaspitanje . oblici pona{anja i njihovo formiranje. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. 6. zna~aj tehnologije za zdravstvo. mjerenje zdravstvenog stanja. – etika i propisi. klasifikacioni sistemi. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . – Priprema. kontrola kvaliteta. 4. primarna zdravstvena za{tita. deetatizacija i decentralizacija.crijevnih zaraza. indikatori. buka. cilj i predmet mjerenja. itd. karakteristike ishrane i uhranjenosti.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. analiza vremenskih serija. najva`nije tehnike istra`ivanja. zdravstveno zakonodavstvo. bolni~ki sistem. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. nabavka opreme. vi{estruka linearna regresija i korelacija. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. ostali nivoi zdravstvene za{tite. HIGIJENA: ekologija. odnosno specijalnosti: 1.^etvrtak. zakonski propisi i sanitarna kontrola. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. rak. – komunikacijske vje{tine. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 3.multidisciplinarni pristup. organizacija djelatnosti. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. PROMOCIJA ZDRAVLJA .drvo odlu~ivanja. ishrana. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. deskriptivni. izrada plana. ekonomi~nost. – timski rad. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. karakteristike stanja. ekologija rada. analiza odlu~ivanja . efikasnost. procjena zdravstvene tehnologije. unapre|enje zdravlja djece i omladine. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. masovna nezarazna oboljenja. finansiranje zdravstvene za{tite. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima. 4. tehnologije planiranja. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. nau~nostru~na literatura. zdravstvena potro{nja. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. 5. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci.

– Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. na~in utvr|ivanja trovanja. na~ina pregleda osoba. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. silovanja. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. baza. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. deterd`enata. – upravljanja sistemom. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. protupravni prekid trudno}e. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. otrovnih gljiva. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. nitrata i nitrita. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. asfikti~ke ozljede. cijanidi. metaloida. organskih otapala. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . te odje}e i obu}e.5 mjeseci 1. – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. alkohola. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti. ovisnost o drogama i doping. nutritivne ozljede. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . 2011. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. 4. fizikalne ozljede. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. prometnih nesre}a. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize. – komunikacijske vje{tine. krivi~na odgovornost ljekara. pesticida medikamenata. otrovnih `ivotinja. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. toksi~nih metala.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. Zakona o krivi~nom postupku BiH. – promocija zdravlja. 7. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. Krivi~nog zakona Federacije BiH. jetki otrovi. organskih kiselina. U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. – etika i propisi. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. sudbinom otrova u tijelu. identifikacijama u ratnim okolnostima. ~edomorstvo. anorganskih kiselina. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. psihi~ke ozljede.

zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . Etiologija. mikrobiolo{ki. rok upotrebe. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3. Autoimune bolesti. krioprecipitat. Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. – timski rad. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu. 4. 2011. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama . – komunikacijske vje{tine. vrste. – promocija zdravlja.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije . transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. Transfuzijska medicina u .5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. na~in uzimanja krvi i nuspojave. Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv. leukocita. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. svje`e smrznuta plazma.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . 7. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. imunoglobulini. Etiologija. trombociti. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika. opeklina. albumini. – upravljanja sistemom. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija. – etika i propisi. terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica .krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi. propisi. klini~ka slika. na~in ~uvanja. trombocita) . haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. smrzlina itd. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa. Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga.transfuzijski testovi u dijagnozi. klini~ka slika i terapija . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. crushsindroma.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. Krvarenja: etiologija. klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i.^etvrtak.

4. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . kemotaksa. APTV. 2011. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. te u hematolo{kom. 7. TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija.

– komunikacijske vje{tine. blokatorima kalcijevih kanala.^etvrtak. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. beta blokatorima. antikolinergicima. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. benzodijazepinima. 4. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. inhibitorima MAO. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. 7. 2011. plinovima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. korozivima. digoksinom. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. stavove drugih kolega. etiologiju. paracetamolom. njegovoj porodici.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. nuspojave. gljivama. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. kontraindikacije. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. – upravljanja sistemom. biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. alkoholom. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena . probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. – timski rad. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. – promocija zdravlja. irigaciju crijeva. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. antidepresivima. opioidima. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. kolegama i ostalim stru~njacima . kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. – etika i propisi. cijanidima. dijagnostiku. dekontaminaciju ko`e i oka. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. salicilatima. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova.

klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. `u~nog mjehura. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. akutnog glomerulonefritisa. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. kuka. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. indikacije. indikacije. 4. hematurije. 2011. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. toplinskih gr~eva.glave. prsnoga ko{a. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. ki~me. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. kontraindikacije i nuspojave. trbuha. nefrolitijaze. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. dijagnostiku. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. indikacije. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. zbrinjavanju. djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. 7. zdjelice. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. infekcija urinarnog sistema.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. komplikacije. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju.

lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija. 2011. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. pitirijaza. pneumonije. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. 7. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. sepse. razjasniti komplikacije. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta.^etvrtak. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem. rozeola. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. 4. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. varicele. ospice. kandidijaza. infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . skabijes. uslijed ozljeda ili bolesti. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece.

prijevremeni porod. rupturu plodovih ovojnica prije termina. zaostali dijelovi. opekotina. 4. na~ine ventilacije. distociju. fetalni distres.mozga. 7. klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . torakalne i lumbalne ki~me. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. 2011. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . kondoma. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. hormonalne injekcije. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. patofiziologiju. koitus interuptus. prolaps pupkovine. abdomena. vi{eplodni porod. sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. oralne kontraceptive.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.monitoring EKG-a. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. neuobi~ajene prezentacije. prsnog ko{a.`u~ni mjehur. dijafragme.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. unutarnja jugularna vena. pra}enje SV pritiska. inverziju uterusa. diferencijalnu dijagnozu. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . pra}enje arterijskog tlaka. vratne. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije . femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. sedativa i mi{i}nih relaksansa. endometritis i mastitis. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda. prsnog ko{a. znakove. poreme}aja acidobazne ravnote`e. kontraindikacije i doze iv. hidroelektrolitskih poreme}aja. aorta. pra}enje adekvatnosti ventilacije. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. distociju. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde. analgetika.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka.

indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. TIA. epilepsijom.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece . ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta .manuelne metode. neuromuskularnim poreme}ajima. postavljanje oro. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja .cervikalni. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. subarahnoidalni. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. subduralni i epiduralni hematom. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. klini~ku sliku. 7. indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije. vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije.mo`dani udar. glavoboljama.^etvrtak. njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. 2011. 4.

Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . zrakom i vodenim putom . simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. `drijela. uha. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma. 4.pacijenti i rodbina pacijenata. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. 2011. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa.uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. utapanje. vrata. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima . laringitis. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. udar groma. op}e pothla|ivanje. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom. komunikacija unutar i izme|u timova. otitis. indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. epiglotitis. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. 7. sinusitis. komunikacija u kriznim situacijama. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. majke i posteljice opisati uzroke. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta. elektri~ni udar. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. odre|ivanje stepena hitnosti.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. faringitis. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . labirintitis. mastoiditis.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. nosa.

biopsija nativnih bubrega. 2011. medikalno lije~enje hipertenzije. – etika i propisi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. vaskularni pristup itd. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. raspolo`enje. nativni bubrezi. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija. UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije .) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. 4. trankvilizatora. – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. hirur{ko lije~enje hipertenzije. ordiniranje terapije. somatoformne. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa. 7. izvo|enje testova. – timski rad. anksioznost.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. sedativa/hipnotika. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju.^etvrtak. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. postavljanje centralnih linija za dijalizu. kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin.). obrada bolesnika. indikacije. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ultrazvuk grafta itd. radiologiju i radioteraoiju. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. – upravljanja sistemom. prevencija ostalih komplikacija itd. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . sekundarni hiperparatireodizam.

u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. operacijska terapija. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. hidrokela. TUR mjehura. endoskopija. orhidektomija. radikalna orhidektomija. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. limfadenktomija (retroperitonealna. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju.kateterizacije. ureteroskopija. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija. uretre. lumbotomija. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . invinalna itd. cistofix .pankreas. donor i donorska nefrektomija. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. trauma. hernija. TUR mjehura. lokalna. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. koncepcija mo`dane smrti. ingvinalna itd. parafimoza. staging. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. reponiranje parafimoza. hidronefroza. detamponada mjehura. "{evron" incizija. evaluacija. slezena itd. anus praeter. dijaliza i transplantacija. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. obrada – postupak i terapija (kolika. Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. resekcija kolona. anurija itd. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. retencija. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. transplantacija bubrega i histokompatibilnost. vaskularni pristupi za dijalizu. endoskopske tehnike. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. medijalna laparotomija. prostate. radikalna orhidektomija. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. mrvljenje kamenca u mjehuru. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. resekcija crijeva. uretre. refluks. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega .cistostomija. odabir davatelja u porodici. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza.) Vje{tine: lumbotomija. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. Namje{tanje bolesnika za ESWL. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. Endourologija u djeteta. mrvljenje kamenca u ureteru. medijalna laparotomija. Priprema za operativni zahvat. prostate. ostali abdominalni zahvati . Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija. "{evron" incizija. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. orhidektomija. lokalna. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. asistiranje prilikom operativnih zahvata. perkutana nefrostomija. grading. bu`iranje uretre. Postavljanje proteza. 7. 2011. primalac bubre`nog transplantata. fiksacija testisa. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. akutni skrotum. 4. resekcija `eluca. Samostalno vo|enje postoperativnog toka.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti. limfadenktomija (retroperitonealna. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. ingvinalna kila. perkutanih zahvata. intravenskih linija. perkutana drena`a apscesa itd. donja medijalna incizija. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. te manji hirur{ki zahvat.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. incizije kod ureterolitotomija. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. Hirur{ki zahvati kriptorhizam. ordiniranje terapije itd. hematurija. donja medijalna incizija.

hemijskoj i socijalnoj sredini. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje. Zdravstveni sistemi. uticaj ~ovjeka na ekosistem. potkovi~asti bubreg.4. – promocija zdravlja. Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . – komunikacijske vje{tine. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. Zakonodavstvo u za{titi okoline. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. kancerogeni i reprodukcijski). Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu. biosfera. 2011. kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. Biotski sistem. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. razmjena energije u ekosistemima. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. Osnovne karakteristike populacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. Osnovna svojstva biocenoze. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. medicina rada. interna. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4.1.osnovna teorijska nastava 2.. Ekolo{ki faktori. Ekolo{ki pristup zdravlju. – etika i propisi. toksi~ni. vode i vazduha. faktori razvoja populacije.3. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. tehnike planiranja. – timski rad. kreiranje artriovenske fistule.hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline. 4. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.. TUR prostate. pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. bioprodukcija.2. Uvodni dio . Zdravstveni podsistemi. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. pra}enje bolesnika nakon transplantacije. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije.^etvrtak. lumbotomija. zakoni i njihova interpretacija). socijalna medicina. skleroza vrata mjehura. mutageni. tipi~ne incizije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – upravljanja sistemom.) – varikokela . biocenoza. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. ekolo{ki spektar specijesa. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. 7. biogenohemijski ciklus. programiranja i evaluacije. Analiza sistema. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. Prioritetni ekolo{ki problemi. ekologija. medicinska statistika i informatika).sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni. Sanitarna mikrobiologija 4. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. biotski potencijal. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. ekosistem. Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. uretrotomiji. striktura uretre. kreiranje vaskularnih pristupa. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. kvalitetni i sigurni. Ciklusi materija.

Zaga|enje vodotokova. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Odnos naselja i biosfere. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. [kolske prostorije. obdani{ta. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. dibenzoksini i sli~ni produkti. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. Zakonodavstvo i standardi. povoljni termalni standardi. Izvori kontaminacije. Planiranje naselja. Zaga|enje zraka. regulisanje termi~kih razlika). automatizacija. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. Re`im nastave. Lokacija stana u prirodi i naselju. Pre~i{}avanje otpadnih voda. Higijena stanovanja. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. Biorazgradivost organskih tvari. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. [kolski namje{taj i u~ila. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. Principi autopurifikacije. odre|ivanje respirabilne frakcije. objekti dru{tvene prehrane. rasprava. 7. tehni~ke metode suzbijanja. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. interpretacija rezultata. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Postoje}i sistemi prikupljanja. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Grijanje i provjetravanje u~ionica. porijeklo. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. pomorski i rije~ni saobra}aj. Metode ocjene ekspozicije. Halogenizirani bifenili. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Dezinfekcija otpadnih voda. Principi suzbijanja {tetnosti. Za{titna sredstva. Akutni i . Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. Atmosferski pritisak. parlaonica. odre|ivanje koncentracije. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. Osvjetljenje (mjerenje. mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. Principi zdravog stanovanja. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. Zakonodavstvo. Specijalni razredi i {kole. Sanitarna tehnika i projektovanje. Urbanizacija i evolucija gradova. O{te}enje sluha. Sni`en atmosferski pritisak. Metode mjerenja. u~e{}e u medijskim programima). Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Ku}ne. 4. Izvori zra~enja u medicini. Drumski. 2011. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. Migranti iz ambala`nog materijala. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. kontrola rukovalaca hranom. ventilacija. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. Promet kao izvor buke i vibracija. Orijentacija stambenih zgrada. Osnovne karakteristike. To se vr{i kroz prostorne. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. supstitucija. Izvori buke i vibracija. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. Fizikalni faktori radne okoline. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. U sklopu prostornog planiranja naselja. Odr`avanje naselja. raspodjela ~estica po veli~ini. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. kolektivna i osobna za{tita). pekare. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. za{tita na strojevima). hermetizacija. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. Osnovne karakteristike otpadnih voda. kretanje vazduha. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. Odr`avanje ~isto}e u {koli. Ku}ne. Maksimalno dopu{tene ekspozicije. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. uzimanje uzoraka aerosola. Vrste gradskih naselja (zoniranje). Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. rad u malim grupama. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. maksimalno dopu{tene vrijednosti. Za{tita od {tetnika. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. Lokacija {kolske zgrade. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. intervju. Higijena saobra}aja. lokacija naselja. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. oporavak i odmor u~enika. osobna za{tita). Genetski u~inci metode za{tite. naftaleni. kolektivna osobna za{tita). kampovi. vrti}i. Urbanisti~ki planovi. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. Sanitarni trakt. Vrste i klasifikacija. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. restorani. maksimalno dopu{tene razine buke. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Pred{kolske ustanove: jaslice. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. radionica. Sanacija naselja. Sanitacija hrane. Mjere za unapre|ivanje ishrane. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. Antibiotici i hormoni u hrani. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. Prehrana i zdravlje. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). Plinovi i pare (klasifikacija. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. Izvori. `eljezni~ki. Postupci prevencije i eliminacije buke. Van{kolske ustanove za rekreaciju. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. Hemijski faktori radne okoline. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Klimatski faktori (klima. one~i{}enjima atmosfere. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. vr{nja~ka edukacija. Monitoring. Izvori. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. urbanisti~ke i regulacione planove. kvarenje namirnica. tribina. na~in {irenja. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. Buka (analiza buke u okolini. Specifikacija grupa: pesticidi. Mikotoksini. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. vazdu{ni. Hroni~no i kumulativno djelovanje. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. temperatura i vla`nost vazduha. segregacija. sistemski u~inci. kolektivna i osobna za{tita). Vrste zra~enja. Dispozicija radioaktivnog otpada. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. Li~na za{titna sredstva. toksi~ni metali i nemetali.

Laboratorijsko ispitivanje vode. Topografske katastrofe. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. Medicinska etika. masovni skupovi). Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Metodologija i svrha planiranja. zavodi. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. Rekvizita. i programiranja zdravstvene za{tite. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. 2011. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. Ocjena one~i{}enja zraka. Kvalitet vode za pi}e. Specijalni postupci kondicioniranja. 4. Zna~aj i razvoj bolnica. prirodnih urbanih sredina. Prakti~an rad uz komunalnog. Fizikalna analiza vode. Mikrobiolo{ka analiza vode. Zdravstvena za{tita. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Planiranje i prikupljanje podataka.upravljanja u zdravstvu. Planiranje i vrste bolnica. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . zdravstvene stanice. Sanitarnog ~vora. Osnovni analiti~ki postupci. kao upravne slu`be. Svla~ionica i garderoba. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. i zdravstvenih organizacija. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. Vodovodni sistemi. Organizacija zdravstvene za{tite. private zdravstvene ustanove i sl. Informacioni sistemi u zdravstvu. Lociranje i mjerenje zaga|enja. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. Sanitarnobolni~ki servis. respiratornih. Izgradnja bolnica. urbane ekologije. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. Tehnika rada komunalne. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Tektonske katastrofe. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Uzro~nosti u epidemiologiji. Eksplozije i po`ari. Principi odstranjivanja. transmitornih zaraznih bolesti. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Za{tita vode u prirodi. Interpretacija rezultata. Samostalna i timska obrada podataka. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Zone sanitarne za{tite. aerozaga|enje). Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. 7. Metode revalorizacije prostora. Zakonodavstvo. osvetljenost. Bazena. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. Sanitarni nadzor vode za pi}e. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. buka i vibracija. Voda u organizmu. maksimalne misije i emisije. radne akcije. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije.). Standardne pretrage. evolucije i gradova. ustanovama i institucijama. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. Fizi~ka. Voda kao epidemiolo{ki faktor. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. jonizacija. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike. Skrining u detekciji bolesti. Zakonska regulativa. Potrebne koli~ine vode. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. Meteorolo{ke katastrofe. Vodoopskrbni objekti. Lokalna inspekcija vodnih objekata. eliminacije i eradikacije bolesti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. Zdravlje pojedinca i zajednice. Procjenjivanje kvaliteta vode. Komunalna. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. Hospitalizam. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. Sportskih terena. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. Higijenski zahtjevi. Rudarske i prometne katastrofe.^etvrtak. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. sezonska gradili{ta. Vulkanske erupcije. Pra}enje kvaliteta zraka. Osnovni principi menad`menta . Evaluacija i interpretacija rezultata. Osnovi hidromikrobiologije. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. zapra{enost. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa.

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. termoplasti~ne mase. – komunikacijske vje{tine. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase . elastomeri).funkcijske kretnje (`vakanje.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti.mobilna protetika Klini~ki rad . dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad . galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi .zglobno vo|enje. izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . – promocija zdravlja.smjernice za protetsku terapiju 2. govor) – Referentni polo`aji donje vilice .fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu. vatrostalne mase za lemljenje – Struktura. konsultacije sa drugim klinikama. periferna kontrola vili~nih kretnji. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. – upravljanja sistemom. otisni voskovi. viskoelasti~nost.sastav. gutanje. 7. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora. karakteristike i obrada metala i legura .selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija . dijagram stanja. – etika i propisi. okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . pona{anje materijala pod dejstvom toplote. specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1.elastomeri (polisulfidi. laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima.fiziolo{ko mirovanje.mobilna protetika Laboratorijski rad . podjela. funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . intermetalna jedinjenja. ~vrsti rastvori. mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa.eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali . indikacije i plan okluzalne terapije. voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. hladna obrada legura. podjela. zamor materijala) . namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . boja – Neelasti~ni otisni materijali . anatomske strukture. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji .neuromi{i}na povratna sprega. kondenzacioni i adicioni silikoni. gips (podjela.svojstva. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno. termi~ka obrada odlivka. gips za otiske.prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj. centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori .mehani~ka svojstva. sre|eni ~vrsti rastvori. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob . STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule. fizi~ke karakteristike). postupak rada sa dentalnim gipsevima. cementi. legure (razlozi legiranja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 4. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice . vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom.stati~ki registrat protruzije.istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija .podjela. izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa . vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom.op}e karakteristike.klasifikacija.metali (svojstva i struktura). Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati. ciljevi. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. – timski rad. preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . polieteri) – Materijali za izradu radnih modela .definicija. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova. cink oksid .dinami~ki registrati kretnji donje vilice.hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali . GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem. elasti~nost i plasti~nost kristala. centralna relacija.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule. potrebna svojstva. viskoznost. centralna regulacija vili~nih kretnji. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima.fiksna protetika Klini~ki rad . voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza. biomehani~ka uloga parodoncijuma. 2011.Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.zahtjevi za vatrostalne mase. podjela i struktura nervnog sistema. dobijanje dentalnih gipseva.

pomo}u izgovora pojedinih glasova.priprema modela. sastav. kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja).principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. rad sa obraznim lukom.standardni. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja.proba u ustima. biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. registracija sagitalnih kondilnih putanja. 7. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. adhezija i kohezija. cink-fosfat cement. glas-jonomer cementi modifikovani smolama. klini~ki pregled. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure . nemetali za implantate. opis obraznog luka. postupak izrade Otisci bezubih vilica .klasifikacije. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . veli~ina. kinematski. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk . posljedice gre{aka u centralnoj . odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene.klasifikacija i primjena. klasifikacija materijala za implantate. polo`aj prednjih zuba i govor. oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima.anamneza. nepravilnosti na kostima vilica. metali za implantate (titan. polikarboksilatni cementi. ostvarivanje stabilnosti proteze. mehanizam o~vr{}avanja. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza .pretprotetska hirurgija. dezinfekcija. svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati. hladnopolimeriziraju}i akrilati. plazmirani titan). legure titana. korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. izbor bo~nih zuba (oblik. viskoznost pljuva~ke. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. povr{ine.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura.priprema definitivnih radnih modela. genotoksi~nost.zahtjevi za materijale za bazu proteze. legure za metal -keramiku. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. cinkoksid-eugenol cementi. zahtjevi za kerami~ke materijale. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . plan terapije i prognoza . glas-jonomer cementi. rezidualni monomer. zahtjevi za dentalne legure. materijali za pjeskarenje. odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. pomo}u valkofove kuglice. kerami~ke nadoknade. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. srebro-paladijum legure. ma{inski obradiva keramika. obilje`avanje granica individualne ka{ike. odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja.ucrtavanje granica.op}a pravila za odre|ivanje polo`aja.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba. debljina cementnog filma. zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . uzimanje definitivnog otiska. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3. biokompatibilnost. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a. podjela. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima.^etvrtak. oblika i boje). `ice. dijelovi. 4. biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . toplopolimeriziraju}i akrilati. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja. mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba . odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. spontanim dovo|enjem mandibule. metal-kerami~ke nadoknade. rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . vo|enjem mandibule.keramika u stomatologiji. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. veza keramike i materijala. rastvorljivost. bioadhezivnost. postupak uzimanja antomskog otiska. cementi na bazi smola. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator .adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. karakteristike cementnih materijala (konzistencija. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. gutanjem). vezivanje za zubna tkiva). specijalna dodatna ispitivanja.prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). alergijski efekti stomatolo{kih materijala). mehani~ke karakteristike. porcelanski zubi – Cementi . legure za parcijalne proteze. podjela. hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje. principi statike). fizi~ka i mehani~ka svojstva. obilje`avanje modela. boja). dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije. funkcije. elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. preklop prednjih zuba). odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza.pojam. modifikovani ZOE cementi.anatomski otisak (izbor ka{ike. priprema modela. op}i i poseban plan terapije. 2011. legure zlata. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. dentalni ~elici. faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza . registracija lateralnih kondilnih putanja.

izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). tehnika ubrizgavanja. PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . parcijalne fleksibilne proteze. otisak. estetski zahtjevi.alveolarni nastavak gornje i donje vilice. swing-lock parcijalne proteze.op}e karakteristike ate~mena.intenzitet sile. 7.uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. 4. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza . indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). kliza~i. definicija. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben . izrada mobilnog dijela.. dentalni dio proteze. vo|enje nadoknade. 2011. izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. dvostruke teleskop krune (oblici.indikacije. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima). jednostrane parcijalne proteze.dvostruke konus krune (oblik. principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze. trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza .definicija i osnovni pojmovi. . implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. klini~ka slika. elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. razdvojive parcijalne proteze. preno{enje modela u artikulator.pojam. ekvator zuba. statika slobodnog sedla. nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza . postupak dizajniranja metalnog skeleta). analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . frezovanje u stomatolo{koj protetici.izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. planiranje PSP u paralelometru. pona{anje tegmenta na dejstvo sila. pokretljivost zuba (fiziolo{ka. na osnovu mehani~kog spajanja.korekture.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja. indikacije i kontraindikacije. uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. parcijalne proteze na implantatima. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja). ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . analiza postoje}e okluzije. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). kosa ravan). indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza . intermitentne sile. prednosti i nedostaci.definicija i podjela. djelovi dentalnih paralelometara. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . reze i zavrtnji. retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. kontraindikacije. dvodjelne parcijalne proteze. reparatura zuba. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar .). bezuba polja. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule). veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze.op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija). kontrolni pregledi. napadna ta~ka sile. izrada mobilnog dijela nadoknade). vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama. pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile. funkcija konus kruna). dugmi~asta sidra. smjer djelovanja sila. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza .dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. podjela suptotalne krezubosti. fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze. zglobovi. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. podjela parcijalnih proteza. odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru. princip rada sa dentalnim paralelometrom.djelovanje sila. pre~ke. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. na osnovu trenja materijala. prelazna ili interim proteza. veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima . `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza . specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. redukovane parcijalne proteze.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. relaciji.u artikulatoru (izbor artikulatora. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. trajanje sile. postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza . tehnika topljenja. osnovni polo`aji modela u paralelometru. put pomjeranja proteze. patolo{ka). specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza. oblici parcijalnih proteza.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. elementi parcijalne skeletirane proteze. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze . kriterijumi za procjenu bezubih grebena. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima.Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela.reparatura baze. principi planiranja PSP na ate~menima.supradentalne parcijalne proteze. podjela. parodontalna rezistencija i insuficijencija. OMO. indikacije i kontraindikacije. preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. podjela ate~mena.suptotalna krezubost i suptotalne proteze. rezilijencija sluznice. uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije ..privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . dentalni prenos okluzalnih optere}enja.put uno{enja proteze. nagrizna proteza.

kerami~ke restauracije.oralno hirur{ka. odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. izrada vatrostalnog bloka. 7. materijali za otiske (elasti~ni materijali. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. ispitivanje okluzije. Dg i prognoza. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . pribor za rad. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. prednosti i nedostatci. o~uvanje strukture zuba. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze .glavni razlozi posjete. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . izrada radnog modela. evaluacija preparacije zuba. reparature.planiranje tretmana. aproksimalne povr{ine. ate~menima. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. pune kerami~ke restauracije. parcijalnim skeletiranim protezama. parcijalne pokrovne restauracije. kontraindikacije. preparacija). adicioni silikoni). kontraindikacije. gips. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . generalije.etiologija. preparacija kanala. materijali. postrani zubi modeliranje . parodontolo{ka. ~uvanje i prognoza. Preparacija za inlay i onlay . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. modela i sistema za bataljak. dostupne metode.indikacije i kontraindikacije. zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom.preduvjeti. dentogingivalni spoj. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada.otisak za parcijalnu protezu. estetika parcijalnih proteza.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. okluzija.zahtijevi biolo{ki. rezistentna forma. patolo{ka okluzija. instrumenti za rad. – – – – – – – – 5. pomi~ni bataljci. plan tretmana. preparacija. bolesti periodoncijuma . dijagnosti~ki modeli i plan terapije. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. evaluacija hirur{ke terapije. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. preparacija zuba. prednje parcijalne veener krune preparacija. Restauracija endodontski tretiranih zuba . prednosti. periodontalni pregled. karijes i prisutne restauracije . biomehanika suptotalnih proteza. maksilarni molar 7/8 krune. Defintivni modeli i bataljci . cementiranje.okluzalno distalna onlay preparacija. funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . okluzalna razmi{ljanja. odabir boje. periodoncijuma. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. prevencija frakture zuba. instrumenti za rad. proba skeleta parcijalne proteze. medicinska i stomatolo{ka anamneza. preparacija. prevencija deformacije. priprema i dubliranje radnog modela. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova. generalni. pravljenje prostora za cement. patogeneza. aksijalna redukcija. Meka tkiva i uzimanje otisaka . tehnike. mehani~ki. artikulatori. oblik i polo`aj zuba. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. produ`enje klini~ke krune. stabilizacija stanja. odgovornost ljekara . dijagnoza i plan terapije. Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije. postavljanje obraznog luka. magnetima).identifikacija pacijentovih potreba.indikacije. . mandibularni premolar modificirane krune. preparacija margine. Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . vidljivost retencionih elemenata.obuka zubne tehnike i certificiranje.na~ini. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. razina kli~kog pri~vrstka. me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. preparacija). nedostaci. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. solidni odljev sa individualnim bataljkom. ispitivanje okluzije. estetski. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . odvajanje vo{tanog modela. definitivna terapija. korekcija defekata. ~uvanje struktura zuba. tehnike za otisak u zagrizu. analiza modela za studije. preliminarni otisak. markiranje margine. klini~ki pregled. 2011. Principi preparacije zuba . artikulacija. selekcioni kriteriji.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa.modelovanje skeleta.unutra{nje povr{ine.preduvjeti zdravo tkivo. redukcija po povr{inama. kondenzacioni silikoni. retenciona forma za prednje i postrane zube. ekstraoralni i intraoralni pregled. mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal. marginalna geometrija. razmatranja za prednje i postrane zube. sekvence tretmana tretman simptoma. poliranje). instrumenti za nano{enje voska. Preparacija za pune livene krune . ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. kontrola salivacije. klasa II inlay preparacija. kontraindikacije.dijagnoza i plan terapije (anamneza. estetka.elementi estetike u stomatologiji. pove}anje i redukcija tog prostora. izrada individualnih ka{ika). Preparacija za metal kerami~ke krune .proba modela parcijalne proteze. aksijalne povr{ine. veli~ina. rezistentna forma. elektrohirur{ka metoda. mezio . pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. postavljanje modela u artikulator. alternativni sistemi. odre|ivanje boje zuba. registracija centri~ne relacije . obrazni luk.kontrola infekcije.margina preparacije . uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. redukcija po povr{inama. – Priprema usta . nedostaci.indikacije. 4. izlijevanje otiska. konzervativna. predgrijavanje i grijanje. pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije. smola. RTG analiza. kontraindikacije. pra}enje stanja. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. predaja parcijalne proteze. – Planiranje tretmana . polieteri. klini~ke procedure.anatomija gingive. prednosti. okluzalna povr{ina. preparacija.odabir materijala. laser). preparacija kanala. distribucija sila. materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. topljenje legure i livenje skeleta. ortodontska. tehnike i pribor za rad. ortodontski tretman. diferencijalna dijagnoza. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . polisulfidi. endodontska priprema. retenciona forma.uzimanje otisaka za studijske modele. izlivanje modela od vatrostalne mase. supradentalnim protezama. nedostaci. prednosti. pregled TMZ.preduvjeti. regeneracija tkiva. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. status zuba. postavljanje obraznog luka.kontraindikacije. definitivni okluzalni tretman). Provizorne restauracije . ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. vitalitet zuba. izbor def. preparacija koronarnog dijela. postavljanje obraznog luka. prva (A) klini~ka faza. dostupni materijali i tehnika. reverzibilni hidrokoloidi. – Vrste okluzije. mehani~ka razmatranja. marginalna adaptacija.lokacija. tehnika uzimanja otiska u zagrizu. odgovaraju}e probe. elektroliti~ko poliranje.^etvrtak. ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . prednosti i nedostaci. prednosti i nedostaci. korekture. dvostrukim krunama. materijali. kombinovani otisak. Preparacija za parcijalne krune .parcijalne restauracije indikacije.

mjerenje dubine sulkusa. titanijum i legure titanija. stabilnost. . aksijalni zidovi. odstranjivanje mase za ulaganje. gubitak jednog zuba. tomografija. adhezioni mostovi. ta~nost lemljenja. materijali. prednosti. ulaganje. visoke plemenite legure. mekim tkivima. indikacije. preparacija postranih zuba i dizajn. labijalna povr{ina. mjehuri}i. tipovi spojnica. azbestna traka. CAD-CAM sistem. ljudski vid.ciljevi i procedure. materijali. Virginia most. indikacije i kontraindikacije. Postoperativna briga . indikacije. oblik. jedan zubni implantat. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. faktori koji uti~u na tu vezu. izbor metala. labavost bataljka. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. dostupni materijali. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e.ocjena predtretmana. hirur{ka modifikacija. gingivalna granica. odljevni kanali}i. ~i{}enje. keramike velike ~vrsto}e. okovratnik implantata). oksida.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. marginalni integritet. pucanje keramike. na~ini snimanja.opis boje. okluzija. Metal . cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. odabir materijala za ulaganje. na implantatima vezani mostovi. obrada metala. incizalni ugao. procedure. procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. ete~meni. odlijevni kanali. Evaluacija (proba). Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . termalna ekspanzija kontrakcija. okluzalne sile. 6. materijali. interaktivna kompjuterska tomografija. propuhivanje. proporcije. hitni sastanci bol. estetika. mehani~ka razmi{ljanja. plemenite legure. dentalni cementi. vrat implantata. dizajn. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . magneti.privremeno cementiranje. pokretljivost. materijali. modeliranje inlay i onlay. incizogingivalna du`ina.u~inak starenja stanovni{tva. bol. puni metalni most. parcijalna bezubost. panoramna radiografija. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. ulo`ne mase na bazi gipsa.oralno higijenska razmi{ljanja.istorijska pozadina. CIELAB sistem. lasersko zavarivanje. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. mehani~ka retencija. body keramika i incizalna. kontura rezidualnog grebena. odabir cementa. hirur{ko i interventno snimanje. lokacija. okluzalno bilje`enje. Cementi i procedure cementiranja . okluzalna analiza. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . SR). modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. klju~evi boja. 4. kerami~ke restauracije. lemljenje metalkerami~kih mostova. perkusija. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. tomografija). lemljenje.povijesne perspektive. postoperativna briga. 2011. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. pe}nica za lemljenje. okluzalna disfunkcija. Dizajn mosta . dostupni materijali. preparacija prednjih zuba i dizajn. otpornost. prednosti proteza podr`anih implantatima. o~uvanje tretmana. metalkerami~ko tijelo mosta. materijali tijela mosta. nezadovoljavaju}i izgled. periimplantitis. vanjski rub.preduvjeti.lingvalna i incizalna povr{ina. glass ionomer cement. estetska razmi{ljanja. nedostatci. preduvjeti za uspjeh. Proces odabira boje i estetika . evaluacija i cementiranje. glaziranje. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. modeliranje voskom anatomskih kontura. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja. Munsell sistem. higijensko tijelo mosta.preduvjeti. plamenik. kontraindika- – – – – – cije. opaker. prednosti i nedostatci. retencija kukicama. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje.selekcija tehnike lemljenja. unutra{nja povr{ina. In ceram. retretman. indeks krvarenja. rije{avanje problema. laboratorijske procedure. Pune kerami~ke restauracije . glass ionomeri modificirani smolama. balans. Ulaganje i livenje . konture. sedlasti kontakt. prednji zubi modeliranje . – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa . litijum silikatna baza. ulo`ne mase na bazi fosfata. aksijalne konture. radiografska evaluacija. CT. hirur{ke plo~e. izrada tijela mosta. preparacija zuba. odabir punog kerami~kog sistema. aluminij keramika. cementi za ove restauracije. nagrizni snimak. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. okluzalne povr{ine. specijalne zavr{ne procedure. cink fosfatni cement.otkri}e mostova fasetiranih smolama. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . – Generi~ka forma korijena . tehnike lemljenja.pregled literature.kerami~ke restauracije . mehanizmi oja~anja dentalne keramike. izrada metal kerami~kih mostova po fazama. koncepti dizajna. inlay i onlay. ekstra i intrakoronarni ete~meni. gumeno postolje za livenje sa konusom. oslikavanje. preparacija zuba nosa~a. kompjuterska tomografija. evaluacija. periodi~ni pregledi kontrole. modeliranje u vosku. glaziranje. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . karijes zuba.ciljevi dijagnosti~kog snimanja. finiranje metala. Obrada izlivenih restauracija . kompozitni cementi. totalna bezubost. 7. okluzalna radiografija. unutra{nji rub. odabir materijala za livenje. pregled. modificirano sedlasto. estetske posljedice). srednja linija. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. dostupni materijali. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. ishrana i pljuva~ka. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi. postupak dobijanja keramike. diametar. Maryland mostovi. gubitak kosti . aproksimalni kontakti. cink polikarbiksilatni cement. rezilijentna veza. sistem odabira boje. Cerec sistem. implantolo{ko snimanje u perspektivi. pobolj{ane metode ulaganja. karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. put postavljanja. ~vrsto}a. vla~na ~vrsto}a. magnetna rezonanca). fraktura veze. tehnike odlijevnih kanali}a. kontraindikacije. kiveta. pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). Lava sistem. probe aproksimalni kontakt.prednosti i nedostaci. unutra{nje oznake. preostala mjesta. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. pulpno i periapikalno zdravlje. lemljenje punih livenih mostova. labijalni rubovi kerami~ki. biolo{ka razmi{ljanja. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. uzimanje otiska. gusto}a. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. dostupni sistemi legura. keratinizirana tkiva. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. cementiranje. pre~ke. o~uvanje gingivalne arhitekture. meziodistalna {irina. veza keramike i metala.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. oralna higijena. periodontalno oboljenje. tekstura povr{ina. cefalometrijska radiografija. koni~no. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. prostor za me|u~lanove. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . sedlasto. toplinom pre{ana. modul elasticiteta. evaluacija ishoda. Procera sistem. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. postotak elongacije. prete`no bazne legure. kerami~ke ljuspice.du`nosti poslije cementiranja.fiksni protetski radovi. tipovi keramike. instrumenti analize boje. dizajn spojnica. anatomija osmijeha. puni kerami~ki mostovi. ma{ine za ulaganje i tehnika. metode izrade. pukotine. karijes korijena. pove}anje grani~ne temperature i distorzija. izvor topline. obrada glodalicom. nano{enje keramike. ovalno. izrada.kruta veza. incizalna forma. Konektori (spojnice) .gubitak ineralveolarnog septuma.

prelazni nosa~i.2. razmatranja "crest modula-vrat implantata".normalne zagri`ajne sile. dinamika `vakanja. proba zuba. klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba. opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima. nadoknada postranog zuba. vaskularizacija i bakterijalna flora. estetska procjena. ishod tretmana. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji. labavljenje vijka.pregled literature.razlaganje vektora. endodontska evaluacija periodontalni status. suprotni zubni luk. idealna pozicija implantata za puni zubni luk.pregled literature. dizajn fiksnoprotetskog rada. hirurgija vo|ena slikom. funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . 2. tiskanje jezika).klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh. oblik bezubog luka. Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. lokacija implantata. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). hipoteza osteotomije implantata. adhezivni most. Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. sila i te`ina.faktori stresa: "klju~". raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. postoje}e proteze. kretnje mandibule(medijalna kretnja.3). meko tkivo grebena kao potpora. plan tretmana. paralelizam.parcijalna bezubost. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata.10-godina pravilo. – – – – – – 3. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina.4). karijes. 4. deformacija i naprezanje. ~uvanje postranog prostora). povr{ina korijena zuba. laboratorijska faza 4. klini~ki momenat: visina okluzije. tri tipa sila. tretmanska opcija 3. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. hidroksiapatitna prevlaka. potpuno bezuba maksila. napredni hirur{ki vodi~. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. intermedijarni nosa~i). o-prstenasti ko~i}. hipoteza periostalne refleksije. i 5). vertikalna dimenzija. progresivno optere}enje). hirur{ki vodi~. pozicija permukoze implantata.planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. kretnje implantata. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. Gustina kosti . dizajn imlantata. veli~ina. pre~ke (frezovane i nefrezovane). uticaj na selekciju biomaterijala.faktori sila.pregled literature. horizontalne kretnje. du`ina. vertikalne kretnje. implantati povezani sa zubima (pokretljivost. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. ekspanzija maksilarnog sinusa. pozicija zuba. dijeljenje C-h prednje mandibule. spiralni lom. proba u vosku. istorija. {irina. razmatranja apikalnog dizajna). postoje}a okluzija. pomi~ne proteze.2. kretnje pokrovnih proteza. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . pokrovna proteza opcija 1. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. diskusija. laboratorijska faza 3. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). dentalni mostovi. pozicija u zubnom luku. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. okluzalna ravan. specijalna razmatranja za postranu maksilu).5-. kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. proba metala). odnos krune i korijena. stres.2. utjecaj na dizajn tijela implantata). povr{ina djelovanja. Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima .3 i 4). implantat pri~vr{~en na jednom kraju. kontraindikacije . odnos stresa i naprezanja. definitivni otisak. ate~meni za pokrovne proteze. selekcija mjesta za implantat u mandibuli. tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). prostor za zubnu krunu. konfiguracija korijena. gre{ka u postavci).karakter sila apliciranih na dentalne implantate. radiografska gustina kosti. opcije pokrovnih proteza za maksilu. pozicija ivice maksilarnih zuba. otkrivanje smetnji (ekstruzija. nedostaci prevlaka). klasifikacija totalne bezubost (tip 1. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. jedan dentalni implantat. gustina kosti: taktilni osje}aj. nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. {irina implantata). moment inercije. 4. 2011. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. hipoteze faktora stresa. subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata. parafunkcije (bruksizam. faktori sila (broj nosa~a. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. abrazija. postoje}a protetska ravan). postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. frakture od naprezanja. Raspolo`iva kost i dentalna implantologija . tretman proteza (menad`ment. kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti). broj zuba koji nedostaju. sile (komponente sila . klasifikacija gustine kosti po Mischu. volumen kosti (vanjska gra|a kosti). opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture.3. djeljenje raspolo`ive kosti. masa. multipli nedostatak postranih zuba).klju~ni faktor klini~kog uspjeha . utjecaj na dizajn tijela implantata. nerigidni konektor. restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. utjecaj na dizajn tijela implantata. gre{ka zamora). fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. laboratorijska faza 1. Parcijalno i totalno bezuba maksila . vertikalna dimenzija). linija usana. Preimplantska protetika .opcije nosa~a. "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). laboratorijska faza 2. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). subantralna opcija 2: podizanje sinusa. radiografska procjena). visina zubne krune. okluzalni splint).opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. rani gubitak kosti. etiologija promjenljive gustine kosti. planiranje tretmana. ~vrsto}a kosti i gustina. protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. pozicija zuba). pozicija nosa~a. du`ina poluge. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. tretmanska opcija 4. angulacija i te`ina kosti). temporomandibularni zglob. opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. Nadoknada jednog postranog zuba . stiskanje zuba. lokacija gustine kosti. pove}anje sile. istorija tretmana (tretman postrane maksile . vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. odnos maksilarnog i mandibularnog luka. hipoteza biolo{ke {irine. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . 7. pozicija ivice mandibularnih inciziva. vodi~ za spajanje implantata za zube.^etvrtak. uticaj optere}enja). veli~ina implantata. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. anatomija okolne kosti.dijagnosti~ki modeli. smjer optere}enja.pregled literature. meka tkiva interkaninog sektora maksile. geometrija navoja implantata (du`ina implantata. tretmanska opcija 2. Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata. tretmanska opcija 5). torzija). okluzalna {irina. Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ . pozicija zuba koji nedostaje. dugoro~no planiranje tretmana.

situacioni otisak. razmatranja tro{kova pacijenta. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. dijametar navoja). modeliranje mekih tkiva. pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. na~in ishrane. III. opcija 3: direktno). – Progresivno optere}enje kosti . polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. zamor.visina bataljka. zna~aj preoptere}enja. visina zubne krune. privremene proteze. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2.kratkoro~na i dugoro~na. broj i dizajn navoja. definitivni modeli. mobilitet zuba agoniste. navojima retinirane proteze. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. opcija 3: direktno indirektna tehnika. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. Principi navojima retinirane proteze . nadoknada prvog premolara implantatom. nagib bataljka. skupljanje porcelana. vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. tro{kovi pacijenta. pozicija zuba. 2011. privremene proteze. direktna naspram indirektne izrade proteza. individualna ka{ika. pukotina izme|u bataljka i krune). druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. neparalelni bataljci. – – – – i limiti jednog implantata postrano. Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji . progresivno optere}enje. tekstura povr{ine bataljka). distorzija voska. vrijeme tretmana. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. put insercije. materijali za otiske. popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. lemljenje. dentalni most. mikrobi na|eni kod periimplantitisa). dizajn navoja glave. pozicija implantata-dubina. kriteriji maksilarne proteze. faktori koji uti~u na tretman (starost. kompozicija metala. cirkularni most. vodi~ za imedijatno optere}enje. prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile.periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. IV. nagib zubnih kvr`ica. definitivno cementiranje. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. prate}i protokol). me|usklop implantata i kosti. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). situacioni otisak.evaluacija tkiva maksile. fiksacija navoja). estetski izazovi. okuzalni prostor). imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. pokrovne proteze na implantatima). tro{kovi i vrijeme). `elje pacijenta. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. selekcija tijela implantata. fraktura okluzalnog materijala. aksialno optere}enje. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. skupljanje metalnog odljeva. mehanika kosti i pravac sile. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. oblik zuba). visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. obostrano za{ti}ena artikulacija. 4. evaluacija mekih tkiva. laboratorijska faza 2. definitivna proteza). protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. meziodistalni prostor. posljedice cementa u sulkusu). otklon analoga. ishrana. okluzalni materijali. opcija 2: indirektna tehnika. protetski dizajn. pozicija okluzalnih kontakata. anteroposteriorna {irina. – Odr`avanje dentalnih implantata . implanto protetska veza (veza bataljka. parcijalno bezubi pacijenti. veli~ina implantata). resorpcija korijena). implant crest module dizajn. opcija 2: indirektno. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. dizajn za oslabljenu vilicu. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . jedan dentalni implantat. uticaj okluzalne povr{ine. privremene proteze. povr{ina bataljka.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. konturiranje mekih tkiva. okluzalna ravan. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. okluzija. Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. permanentna deformacija. 7. margine imlantata bataljka. laboratorijska faza 1. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt. visina hexagona. funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. metalni navojni mehanizam. Broj seminarskih radova. cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje. protokol progresivnog optere}enja. posljedice neuspjeha. periodontitis naspram periimplantitisa. platforma dijametar. sile smicanja. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. angulacija implantata). komponenta nalijeganja). cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa.za{tita proteza. rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. preciznost. vertikalna dimenzija. privremeno cementiranje. evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. meka tkiva).gustina kosti. ateroposteriorna pozicija. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. okluzalni materijali. V. estetika i higijena. rezistencija bataljka. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. veli~ina zuba. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. protetska faza. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. dimenzionalne promjene. histolo{ka evaluacija . te`ina kosti. konture krune zuba na implantatu. ekspanzija gipsa. nadoknada prvog molara implantatom. imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. II. peta odredba: kona~na predaja). za{tita implantata. pristup. pukotina izme|u krune i bataljka. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. otisak za maksilarnu protezu.retencija navojima (faktori sila. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . oblik grebena). stanje povr{ine. laboratorijska faza 1.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). pozicija postranih zuba). peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . forma postranih zuba. adhezivne restauracije. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. pomi~na parcijalna proteza. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . strahovi pacijenta. skupljanje akrilata. pozicija ko{tani greben.

Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija . Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. oralnih sluznica i fokalnog kompleksa.^etvrtak.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. ratni medicinski minimum. – etika i propisi. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. – promocija zdravlja. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. odbranjenih seminarskih radova. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. epiteze). Evidentiranje polo`enih kolokvija. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. – upravljanja sistemom. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. konsultacije sa mentorom. Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. epidemiologiju. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite. 2011. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite.medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum. – komunikacijske vje{tine. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. usavr{ava tehniku va|enja zuba. 4. 7. hirur{ko va|enje zuba i korjenova. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. A. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . protetsko zbrinjavanje parodontopatija. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija.

gljivica i virusa. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. Infektologija Konzilijarni pregledi. infektologije. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . mikrobiologije. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. ko{tanih implantata i implantologije. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. 7. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. Anatomija. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. dijagnoza i plan terapije. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. 4. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. diferencijalna dijagnoza. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. C. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. patologije. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. D. status. 2011. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru.

Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. 7. lingua villosa. Bulozni pemfigoid. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. 2011. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju. citohemijska. – timski rad.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Nutritivni poreme}aji. endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. konsultacije sa mentorom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba.^etvrtak. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. Krvne diskrazije. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. UVODNI DIO . – promocija zdravlja. Dermatitis herpetiformis. – upravljanja sistemom. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije .okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. – komunikacijske vje{tine. terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. – etika i propisi. Sclerodermia. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis.

Teoretski dio iznosi 420 sati B. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. kontraindikacije za apikotomiju. parodontolo{ki zahvati. . Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. Odontogeni apscesi. 4. 2011. A. 1 . komplikacije kod primjene anestetika. Definicija. hemiresekcija. razvojne ciste. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. – Oroantralne komunikacije i fistule. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. traumatski {ok. Osteomijelitisi. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. apikalne i lateralne. analizama funkcije i traumatske okluzije. Klini~ki stadijumi ciste.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. – Terapija manjih cista. . Asistiranje pri operativnim zahvatima. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Ambulantna kazuistika. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. dijagnoza i terapija. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. – Ciste oralnih tkiva. te osnovni principi terapije velikih cista. Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. reanimacija. indikacije. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . – Apikotomija. oralnog i dentalnog pregleda. Etiologija. Odontogene ciste. . Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. . oralna higijena. Definicija i klasifikacija. TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. . hemostaze. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. gingivalna recesija. pregleda okluzije. Seminarski rad:. 7. . a ostale dane prakti~ni rad). – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. . A. metodama lije~enja. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. hirur{ka obrada rane. TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. . 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: .Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. – Solitarne i fisuralne ciste. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. . – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. – Upalne radikularne ciste. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima.

sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. . Obavezan je seminarski rad. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. Studijski modeli. struktura. . A. metod dvostrukog otiska. vrednovanje raznih metoda otiska. . patogeneza. 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. – Eugnata permanentna denticija. Teoretski dio traje 16 sati. . okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. otisak antagonista (hidrokoloidom). . dijagnostika. B. fiziologija cementa. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . . dijagnostika. . estetski. – Izrada seminarskog rada. odre|ivanje dentalne starosti. . PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. . – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija.^etvrtak. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. ne estetski. – Inlay. Priprema otiska za izlijevanje. . – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. preparacija. – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. dijagnostika. . . otisak. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. B. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. plan terapije – Traume. . A. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. preparacija otisak i cementiranje. . 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. gre{ke u otisku. Seminarski rad . plan terapije – Distalni zagriz. dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. dijagnostika. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. klini~ka faza. . plan terapije – Progeni zagriz. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. uzimanja otisaka za inley i onley ispun. ne estetski. . dijag. cementno gle|ni spoj. PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. . funkcionalne sile. Seminarski rad . Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. preparacija. te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. cementiranje – Inlay most. . plan terapije – Strmi zagriz. konfekcijske lijevane nadogradnje. . B. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. . Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . A. Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. rase i spola. . . vje`be {patulom). – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2011. otisak radne strane (elastomeri). Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. 7. fizi~ke i hemijske osobine cementa. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . etiologija.. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. . Otisni postupak u fiksnoj protetici. plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. – Inlay most. estetski. . 4. cementodentinski spoj. – Eugnata permanentna denticija. otisak. TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. difer. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. . 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . – Ko~i} metalne nadogradnje. .

PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Teoretska nastava 1. – Zdravstveno zakonodavstvo B. apikotomije. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. 7. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama.850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij .Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. . – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . Teoretski dio traje 16 sati. – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. Prakti~na nastava 3. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA. miofacijalni bolni sindrom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Programiranje. – upravljanja sistemom. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci.5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet .komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. – Ekonomika zdravstva. Seminarski rad . Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije.850 300 50 3.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. impakcije.106 prakti~ni 3. .200 ukupno 5. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju.osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. . . . .656 500 150 6. – timski rad. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu. . Sistem pla}anja. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. . . – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa. – Programi rada. . izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. 6 mjeseca A. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. A PRAKTI^NE NASTAVE 4. ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. 2011. . – etika i propisi. dokumentacija i evidencija. – komunikacijske vje{tine. – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. – Operativna hirurgija-operaciona sala. B. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija. – Uklanjanje manjih benignih tumora. – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji.806 200 100 2. – promocija zdravlja. – Finansiranje zdravstvene za{tite.662 SATI. TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva.306 A. i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO . statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. – Kretanje zdravlja i bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 4. – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva.

Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. . Implantologija. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. farmakokinetika. razvoj i terapija.^etvrtak. – Lokalni anestetici. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Lokalni anestetici. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. pacijenti iz rizikogrupa. 4. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa.hirur{ka saradnja. na~in djelovanja. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. posebno malignih tumora. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. – Op}i principi ratne hirurgije. – Vazokonstriktori. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). podjela. ratni hirur{ki minimum. podjela. nastanak i razvoj. uloga i izbor. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. podjela. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. – Apikotomija. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). dijagnostika i metode lije~enja. Ortodontsko . – Tehnike {ivanja rana. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. nastanak. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. A. – Preoperativna priprema. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. 7. vazokonstriktori. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. 2011. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. izbor konca i igala. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. indikacije i kontraindikacije). empijeme. i gangrene. B. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. te savremene mogu}nosti fiksacije. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. slika kontuzije mozga. B. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. instrumenata i rublja. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. igala i no`a. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. odgovaraju}i instrumentarij. flegmone. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora.

te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. hemiatrofija faciei. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. . hemihipertrofija faciei. medikament). 2011. te principi lije~enja pareze facijalisa. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. rinoskopija. A. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. Troacher-Colins. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. vilice i nepca. mandibularni i maksilarni prognatizam. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. Cruzon) te njihovo lije~enje. limfomi). vilica. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. dijagnostika. hemostatski preme}aji. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. te pljuva~nih `lijezda. simptomi. patogeneza. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. na~in prehrane djeteta. usnica i usne {upljine. – Etiologija. fonijatar. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. A. {irenje tumora. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. – Patogeneza. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. te posljedice lo{ih postupaka. mikrognatizam i laterognatizam). – Etiologija. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. metastatski ~vori}i. klini~ka slika dijagnoza. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. strano tijelo. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. – Saradnja sa roditeljima. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. – Kod politraume. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. i postupci za njihovo lije~enje. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata. 4. tuberkuloza. 7. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. epidermioidne. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. na~ini zamjene i nadoknade krvi. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. logoped. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. otoskopija. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. na~ini obezbje|enja respiracije.gdje je granica? B. dijagnostika tumora mozga. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. Trigeminusa. B. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. proteti~ar. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. tireoglosalna. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. terapija i prognoza. ortodont. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku.

bakterijske infekcije oralne sluznice. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. klasifikacija oralnih bolesti. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Nau~iti interpretacije nalaza. registracija vrste patolo{ke promjene. 7. Za{tita zdravlja parodonta. preventivni postupci. oralni simptomi. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. klini~ki nalaz oralne sluznice. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. oralna klini~ka testiranja. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . dijagnostika i terapija oralnih fokusa. – promocija zdravlja. oralni hirurg.manifestacije na oralnoj sluznici. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. – upravljanja sistemom. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. OP]A . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – komunikacijske vje{tine. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. bolesti `lijezda slinovnica. gerijatrijske oralne bolesti. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. uzimanje anamnesti~kih podataka. 4. uklju~uju}i CT.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. dijagnostike i terapije oboljenja usta. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. – etika i propisi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. . Dijagnostika oralnih bolesti. A.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. – timski rad. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. Postupci odr`avanja higijene parodonta. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. oralne bolesti dje~je dobi. oralne alergijske reakcije. kireta`a d`epova kod pet pacijenata. 2011. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.^etvrtak. korekcija okluzije kod pacijenata. prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. prevencija oralnih infekcija. posebno juvenilnog i rapidnog. prekancerozne oralne lezije i stanja. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. ozljede oralne sluznice. proteti~ar.

nomenklaturu. nadgradnje zuba. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. oralno hirur{ki zahvati kod djece. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. okluzijske koncepcije. protetski materijali i tehnologije. apikalnih i hroni~nih oboljenja. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. patolo{ki zna~aj karijesa. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. primjene savremenih estetskih materijala. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. 2011. dijagnoza. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. funkcija zubne pulpe. dentinska adhezivna sredstva. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. patologiju usta i zuba kod djece. Izrada protetskih radova: fiksni. mobilne totalne. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. posebno u okviru medicine rada. 4. dentalni materijali. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. obrada hendikepiranih lica. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. dijagnozu i plan terapije. staklenoinomerni cementi. osnove sistematske stomatolo{ke njege. histomorfolo{ka. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. instrumenata. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. povrede zuba u djece. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. citokemijska. terapiju. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. profilaksu karijesa. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. Kolokvij. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. Kolokvij. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. inleji. Kolokvij. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). uzimanje funkcionalnih otisaka. kompozitni materijali. dentalni amalgami. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. oralne hirur{ke zahvate kod djece. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. prevencije. dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. radnih ploha. Kolokvij. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. impaktiranih i prekobrojnih zuba. lije~enje starijih osoba. fizikalno kemijska o{te}enja zuba. zubnoljekarski rad sa djecom. Kolokvij. kavitacije. Prenos registrata maksile i mandibule. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. prevenciju ortodontskih anomalija. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. Osim ovoga. pripremu zuba i usta za iste. krunice i imedijatne proteze. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. 7. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. dentalni paralelometri. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. faktori zubnoga karijesa (mikroflora.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. ve{a i ostalog materijala. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. kori{}enje artikulatora u protetici. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). mobilne parcijalne. okoli{ lokalni i op}i). doma}in i zub. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece.

– etika i propisi.ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija . – timski rad. veli~ine i boje. Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO . Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu .osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. a posebno ekonomske aspekte. – promocija zdravlja. tj. upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. oblika. ECC . 4. Kolokvij. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava . upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. karijes bo~ice.^etvrtak.2500 sati – Pregled pacijenta . . upoznaje ekonomiku zdravstva. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite. DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca. 2011.anamneza i status. – komunikacijske vje{tine.preparacija kaviteta. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava . studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine. konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. – upravljanja sistemom. te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba. I. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. etiologija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja. 7. PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . vilica i lica. Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo.

– Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi. paraplegi~ari. elektri~nih ~etkica. irigatora i vodica za ispiranje usta. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite.metode apeksogeneze i apeksifikacije. II. – Fluoridacija soli.savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". Plak indeks i Indeks OH. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. Karton WHO. 2011. – Detekcija karijesa prema WHO. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. amputirci). – Dentalni plak. – Oralna higijena. napitaka.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. – Primarne operativne mjere prevencije. ^i{}enje mekih naslaga. novine. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. Edukacija pacijenata. Skidanje plaka. Tehnika ~etkanja zuba. Efekti fluorida na oralna tkiva. Standardi primjene fluorida. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. ~asopisi. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. Tablete sa fluorom. PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. Endogene metode. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. Egzogene metode u primjeni. – Oralna higijena. – Prijem pacijenata sa fizi~kim. Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. Plan rada i potreban tretman. duhanski produkti. 7. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. Upotreba dentalnog konca. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . struktura i mehanizam djelovanja. – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. Pra{ak za zube. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. Anamneza. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. – Detekcija plaka. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. – Ishrana.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dokumentacija i evidencija. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). osobe sa mentalnim poreme}ajima). bro{ure i plakate). Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. – Zubne paste (sastav). status praesens.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . mlijeka. 4. interdentalnih stimulatora. Hemijska i mehani~ka sredstva. TV. – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata.

Sistem pla}anja. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. Programi rada.^etvrtak. Finansiranje zdravstvene za{tite. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. A. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. indikacije i kontaraindikacije. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. izgradnje i razvoja. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . 2011. gingivalna recesija. Kadrovski potencijal u zdravstvu. komplikacije). Zakonodavstvo u zdravstvu B. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Programiranje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. 7. B. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. Ekonomika zdravstva. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. A. dokumentacija i evidencija. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. A. TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Kretanje zdravlja i bolesti. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. A. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman.komparativnostatisti~ke analize. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. III. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. 4. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. operativnih procedura (25% sati) b3 . 1. u operacionoj sali (70% sati) b2 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Teoretska nastava: a1 .2. 2011.seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 .68 sati b3. – etika i propisi.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1.svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1.37 sati 2.72 sati 2.14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija . 7. Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1. terapeutskih.individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B. razgovori. – timski rad. – promocija zdravlja.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca. 4. Teoretska nastava: 91 sat a1 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .55 sati a2 . na odjeljenju.27 sati a3 .eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A.191sat b2. 3.Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak. – komunikacijske vje{tine.55 sati a3 . 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.27 sati a2 .predavanja.382 sati b2 . Prakti~na nastava: b1 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.136 sati b3 . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 . – upravljanja sistemom.

82 sati a3 .573 sati b2 .191 sahal b2 . Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 .7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.95 sati b2 .95sati b2.4. Teoretska nastava: 91 sat a1 . Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 2011.10.18 sati 2. 7.14 sati a3. Teoretska nastava: 46 sati a1 .14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.27 sati a2 .37 sati 2.1.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Teoretska nastava: 91 sat a1. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.14 sati a3.34 sati b3 . 2. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2.68 sati b3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .5.27 sati a2 .^etvrtak.191 sat 5 b2 .37 sati 2.37 sati 2.18 sati 2.6.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.14 sati a3 .68 sati b3 .68 sati b3.205 sati b3 . Nastavni predmet: Dijagnostika 1.14 sati a2 .109 sati 2.34 sati b3 . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 46 sati a1 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1.7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.27 sati a3 .Teoretska nastava: 273 sati a1 .8. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1.27 sati a3 .82 sati a2.27 sati a2 .27 sati a3. Prakti~na nastava: 136 sati b1. a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.7.9.34 sati b3. OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca.14 sati a2 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 .18 sati 2. Teoretska nastava: 182 sati . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 .41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1.191 sat b2 . 4.7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca.

68 sati b3 .82 sati a2.55 sati a2 . Teoretska nastava: 273 sati a1 . 3.382 sati b2.205 sati b3 .382 sati b2 -136 sati b3.55 sati a3 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.382 sati b2.4. Edukacija sadr`i: 1. a1 . Edukacija sadr`i: 1.72 sati 2.Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.27 sati a3-37 sati 2.205 sati b3.55 sati a3. Edukacija sadr`i: 1.136 sati b3. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci.55 sati a2 . Edukacija sadr`i: 1.191 sat b2 .55 sati a3 . 2. nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.382 sati b2.136 sati b3.2. 2011. 4.55 sati a2 .55 sati a2 . 2.72 sati 2. Teoretska nastava: 273 sati a1 .72 sati 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 . Prakti~na nastava: 546 sati b1.109 sati 2.136 sati b3 .72 sati 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 .55 sati a3 . OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.82 sati a3 . Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca.82 sati a2 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 .3. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca. Teoretska nastava: 182 sati a1 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca. 7.27 sati a2 .109 sati 2. 2.573 sati b2 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .6. 2.5.82 sati a3 .

Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. Na~in provjere znanja: kolokvij. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). regulator funkcije i dr. funkcionalna ispitivanja. Patrona`ni rad. mandibule. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. 4. karijes. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. skeletnog otvorenog zagri`aja. lokalne faktore. 7. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. hip i hiperprodukciju. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. op}e nasljedne faktore. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. labijalni frenulum.rascjepi i sindromi.osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . razvitak mlije~nih i stalnih zuba. endokrine disfunkcije. izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. funkcionalma.). Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . razna oboljenja.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. analizu fotografije i dr. maksile. – etika i propisi. analizu ortopantomografskih Rtg snimaka. Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece.109 sati 2. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. – timski rad. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. u~estalost. veli~inu zuba. izrada studijskih modela. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). – upravljanja sistemom. bionator.82 sati a3 . preoperativno i postoperativno lije~enje. postnatalni rast kranijuma.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba.. klini~ka. klasifikacija. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. – promocija zdravlja. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. rascjepa i sindroma . kongenitalne anomalije. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .morfologija. poreme}aj funkcija. morfolo{ka . funkcionalnim aparatima (propulzor. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. Teoretska nastava: 273 sati a1 . hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. kao i rendgen dijagnostiku. Vakcinacije. nalaz. asimetrije lica. funkcionalnih aparata raznih tipova. lokalna oboljenja. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. proba i predaja funkcionalnog aparata . uro|enih rascjepa lica.^etvrtak. proba i predaja funkcionalnog aparata . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. {tetne navike.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.monobloka . dijagnostiku uro|enih mana. izrada funkcionalnog aparata. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija. Savjetovali{ni metod rada. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema. usana i nepca. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija . lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima. Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta . terapijska readaptacija i kontrola pacijenata.monobloka. germektomiju i drugih zuba. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. 2011. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. analiza studijskih modela. autotransplantaciju zuba. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. Katalog znanja: – Anamneze. uzimanje otisaka raznim materijalima. fiksnih aparata. traume. nutricione potrebe i vrste hrane. intraekstraoralni lukovi i dr. profilnih tijela Rtg snimaka. metabolizam i ishrana. nalaz. tele Rtg dijagnostiku. uzimanje otisaka za reparaturu . – komunikacijske vje{tine. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica.205 sati b3 . poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom.popravka ortodontskog aparata. dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa. Edukacija sadr`i 1.) Savladati ratni hirur{ki minimum. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci.na studijskim modelima. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . predaja pokretnih aktivnih aparata.82 sati a2. Zdravstveni odgoj djece i roditelja. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate.

ostali nivoi zdravstvene za{tite. vi{estruka linearna regresija i korelacija. potrebe i njihovo mjerenje. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. – promocija zdravlja. RUKOVO\ENJE. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi.drvo odlu~ivanja. . 7. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. STATISTIKA: biostatistika. analiti~ki i eksperimentalni. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. faktori rizika. analize sistema. sistem primarne zdravstvene za{tite. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. efikasnost. procjena zdravstvene tehnologije. nabavka opreme. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu .popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. razlike u odnosu na druge sektore. 2. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. reumatizam. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. analiza vremenskih serija. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. unapre|enje zdravlja djece i omladine.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. zdravstevno odgojni programi. baze podataka. 6. planiranje i ispitivanje ishrane. zakon. 7. – upravljanja sistemom. tehnologije planiranja. zakonski propisi i sanitarna kontrola. atmosfera. klasifikacioni sistemi. razvoj zdravstvene za{tite. 4. rak. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. pravilnici i uputstva. organizacione strukture. karakteristike zarazne bolesti . evidencija i dokumentacija. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. zdravstevna potro{nja. – komunikacijske vje{tine. metode procjene.crijevnih zaraza. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. finansiranje zdravstvene za{tite. 2011. zna~aj tehnologije za zdravstvo. 8. {kolska sredina. higijena sela i privremenih naselja. buka. kardiovaskularne bolesti. zdravstevno zakonodavstvo. HIGIJENA: ekologija. oblici pona{anja i njihovo formiranje. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. voda. ekologija rada. Linearna regresija i korelacija. ekonomi~nost. komunalna higijena. pojam zdravlja i njegove za{tite. pisanje stru~ne publikacije. zdravstveni informacioni sistem. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. izrada plana. zdravstveni odgoj . bolni~ki sistem. izvori podataka i njihova vrijednost. korisnik i njegova uloga. analiza odlu~ivanja . funkcionisanje zdravstvene za{tite. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kori{}enje zdravstevne za{tite. nau~nostru~na literatura. SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . deskriptivna statistika. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. higijena naselja i urbanizam. – etika i propisi.multidisciplinarni pristup. ishrana. multivarijantna statistika. sistem odlu~ivanja. masovna nezarazna oboljenja. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. funkcionalne karakteristike sistema. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. cilj i predmet mjerenja. klasifikacioni sistemi. modeli za predvi|anje. osnovne klasifikacije. deskriptivni. 5. kontrola kvaliteta. njihova primjena i evaluacija. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. mentalna oboljenja. sanitacija sredine. indikatori. kontrola zdravstvene potro{nje. 4. ustanova za pred{kolski uzrast. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. karakteristike ishrane i uhranjenosti. najva`nije tehnike istra`ivanja. pojam zdravstve politike i metod delovanja. primarna zdravstvena za{tita. 3. kontrolni mehanizmi. determinante zahtjeva. organizacija djelatnosti. karakteristike stanja u BIH. – timski rad. mjerenje zdravstenog stanja.

UVODNI DIO Uvodni dio . HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih.Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 . jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .^etvrtak. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Predavanja. – timski rad.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . – upravljanja sistemom. 2011. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. – etika i propisi. vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec.Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . norminalne grupe. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice. diskusije sa mentorom A2 . 7.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . – komunikacijske vje{tine. konsenzus pristup i dr. 4. pu{a~e. . te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo. – promocija zdravlja.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1.

Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. 3. Nakon provedene edukacije. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. 3.3. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 4. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.4. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. 2011. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.6. 7.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.5. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.2. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju .Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. CPU.

Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. 1. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Uvodni dio . 7. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. 2011. Mentoru je prepu{teno da.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. 3. 4. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci. – Standardizacija droga. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. – Analiza droga po farmakopejskim propisima. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove.8. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. Nakon zavr{ene edukacije. ljekovitih pripravaka i lijekova. – timski rad. – komunikacijske vje{tine. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. Nakon provedene edukacije. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. – Fitoterapija. seminara. – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Nakon provedene edukacije.7. u dogovoru sa kandidatom. – Homeopatija. Tokom usavr{avanja. – upravljanja sistemom. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 3.^etvrtak. – promocija zdravlja. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Specijalizacija traje 36 mjeseci. Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina.

3. – Mikro biolo{ka ~isto}a. Kolokvij. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. Kolokvij. 2 analize fasifikata. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. 2. Kolokvij. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. upotreba. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. 7. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. uz nadzor stru~nog lica.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. – Ljekoviti pripravci. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka. Kolokvij. Kolokvij. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. reagensi. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . 2011. 8. 6. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. 4. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). Specijalizant je du`an da.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. – Samoniklo ljekovito bilje. Kolokvij. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. – Gajeno ljekovito bilje. trajanje. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. – Ispitivanje stabilnosti. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. – Primjena farmakognozijskih. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada. mikroskopija. 4. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. 7. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. histohemijske reakcije. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. – Doziranje preparata. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. – Odre|ivanje te{kih metala. Institut za mikrobiologiju . te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. – Ljekovito bilje i ekologija. – Standardizacija. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. Kolokvij. – Fitoterapija.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . 5. 9. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. Kolokvij. – Homeopatija. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. hemijskih. djelovanje.

– Specifikacija. odr`avanje kvalitetne razine nalaza. metodologije i instrumentacije. ekolo{ke mjere. 2011. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI. organizacije rada.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. pravilan prijem.3. – Postupci ba`darenja. – Izbor i upotreba poredbenih tvari. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju. rukovanje savremenom analiti~kom opremom. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12. – upravljanja sistemom. – Izbor dobavlja~a. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova".1. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. 1.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6.4. Reagensi – Specifikacije za reagense. – Ambala`a.Kontrolni laboratorij 1. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. Uvodni dio .2. – Sigurnosne mjere. REAGENSI. – etika i propisi. Kontrola kvaliteta lijekova 8. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. – Dokumentacija. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. 7.6. Dizajniranje novih lijekova 2. – Priprema radnih standarda. Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje. otrovnost. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. – timski rad. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . ~uvanje i ozna~avanje reagensa.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Provedba ba`darenja. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. te za izobrazbu saradnika. Biostatistika 13. pufer otopine i volumetrijske otopine. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. a osobito slo`enijih analiza lijekova. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . – Operacije talo`enja. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7.5. – Prijenos i doziranje otopina. Poredbene tvari – Hemijske. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. – Pakovanje i ozna~avanje. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. filtriranja i su{enja. Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. – Rukovanje. – Ekvivalentnost standardnih otopina. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. – samostalno pu{ta lijekove u promet. . opreme i materijala. standardne otopine. 4. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. Biolo{ki terapeutici 5. – Zahtjevi u farmakopejama. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. – Stabilnost. – Knjige zapisa. Po zavr{etku specijalizacije. – Ispitivanje kvaliteta reagensa. – Provjera na modelima. – Me|uproizvodi. 1. – Vaganje. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. – promocija zdravlja. – Mjerenje. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. Pretformulacijska ispitivanja 3. 1. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . 1. – komunikacijske vje{tine.^etvrtak. – Upotreba. Sirovine – Aktivne supstance. – rukovodi laboratorijem. – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. Prakti~ni rad . – Laboratorijski dnevnik. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. 1. obradu i ~uvanje uzoraka. – Etaloni. izboru analiti~kih postupaka. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. – Ulazna kontrola. – Pomo}ne supstance.

– Karakterizacija. – Fitoterapija. – Bolni~ka proizvodnja lijekova.1. – Analiti~ke metode i postupci. 7. – Nau~ni i stru~ni tekstovi. . – Analiti~ki postupci. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Proizvodnja medicinskih proizvoda. – Industrijska proizvodnja lijekova.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. – Kontrola kvaliteta. – Polu~vrsti pripravci. – Pakovanje i ~uvanje uzorka.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem. – Dokumentacija. – Dokumentacija. 4.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. – Zahtjevi kvaliteta. – Postupci odobravanja. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. – Priprema uzorka za analizu. Dokumentacija.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. – Dokumentacija. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. – Vje`be na modelima. BIOLO[KI LIJEKOVI . – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda.5.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . 2. izbor metode. – Analiti~ki postupci. me|uproizvoda. 2. – Radioaktivni pripravci. – Ispitivanja prema ISO standardima. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Otopine i disperzije. – Medicinski pribor i pomagala. – Tradicionalni biljni lijekovi. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Kontejneri za lijekove. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a. – Mjerenja. 2011. – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. – Odre|ivanje roka valjanosti. – Dokumentacija.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Uslovi i parametri ispitivanja. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. 2. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. – Farmakopejski propisi. – Ljekoviti flasteri. – Analiti~ki postupci. – Provjera kvaliteta proizvoda.4. – Tehnike predobrade uzorka. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e. – Serumi i vakcine. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek . – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. – Kontrola kvaliteta. – Dozvoljene granice odstupanja. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Dokumentacija. – Analiti~ki postupci. – Prosudba podataka. – Sigurnost primjene. – Metode priprave. 2. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .3. – Postupak odobravanja. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse. vrijednosti ili aktivnosti. – Dijagnosti~ka sredstva. – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . mjerne pogre{ke. gotovih proizvoda. – Zahtjevi kvaliteta.primarno pakovanje. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Pronala`enje i pretra`ivanje literature. – Medicinski plinovi. – Osloba|anje aktivne supstance. – Krv i krvni derivati. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja.2.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. GRANI^NI PROIZVODI 0.

Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. opreme i strojeva. – Izvje{taji stru~njaka. – upravljanja sistemom. – Farmaceutska. – Informacije za javnost. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Po zavr{etku specijalizacije. – Zaklju~na ocjena. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. koji moraju biti djelotvorni. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . zna~enje. – Uzorkovanje na terenu. – Dobra proizvo|a~ka praksa. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. Uvodni dio . specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. – Prijavljivanje i obrade nuspojava. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Uvodni dio . pretra`ivanje. procesna i zavr{na kontrola. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. te ju uvodi u praksu. Biolo{ki terapeutici 5. – Vodi brigu o validaciji prostora. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. – Bioekvivalencija. 7. Pretformulacijska ispitivanja 3. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci. 2011. opreme. – etika i propisi. – promocija zdravlja. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. postupaka i energenata. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. razvoju ili laboratoriju. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. – Prihva}anje izmjena. – Krivotvoreni lijekovi. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. – komunikacijske vje{tine. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7. – Povla~enje lijekova.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini.^etvrtak.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. – Korektivne i preventivne radnje. sigurni i kvalitetni. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . Dizajniranje novih lijekova 2.specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora. Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 .osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. – Vodi izradu tehni~ko . Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. – Ocjena dokumentacije. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. regulatorna va`nost. – timski rad. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. – Sadr`aj dokumentacije. – Reklamacije. – Ocjena dokumentacije. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. unos podataka u nacionalnu bazu.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. – Vodi brigu o nabavi. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku.

kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja. masti. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9. 4. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. `ive. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11.dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme.Broj 17 – Strana 148 8. Razvoj generi~kih lijekova 14. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. gelovi – supozitorije – suspenzije. toksoidi. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. konjugirane vakcine. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . 7. 2011. – Ljekoviti oblici droga. proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC . Validacija analiti~kih metoda 12. – Izrada magistralnih pripravaka. reagensi. – Teku}i pripravci. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. dokumentiranje. hidroliza.

. imunohemijskih metoda. vje`bi i individualnog rada s mentorom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2011. Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. – timski rad. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. seminara. 7. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. uzorcima atmosfere. od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Pravilan prijem. Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – etika i propisi. Specijalizacija obuhvata: 1. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. – Toksikologija bojnih otrova. – upravljanja sistemom. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor. vode. na~ini identifikacije. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. – komunikacijske vje{tine. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. – promocija zdravlja. hrane i dr. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. 4. – Otrovno bilje. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. Tokom usavr{avanja. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. – Provo|enje sistematske izolacije. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija). holin esteraze. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. te razvoj novih analiti~kih postupaka. – Toksikologija ishrane. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. hrane i dr. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. spektroskopske i kromatografske metode. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. Specijalizacija traje 36 mjeseci. klasi~nih hemijskih metoda.^etvrtak. – Uzimanje uzoraka za analizu. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. elektrokemijske metode. Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . spektroskopskim i hromatografskim metodama. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio .analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. obradu i ~uvanje uzoraka. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. na ~vrstim adsorbensima. – Izolacija lijekova. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu.

– Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. Teoretska organizirana nastava . – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. kandidati se osposobljavaju u. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. 7. organskim otapalima i dr. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. Kolokvij. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. specijaliziranim institucijama. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. a za prakti~ni rad. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. – Metode procjene rizika. atmosfera). – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. voda. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi.. – Uzimanje uzoraka vode. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. – Ispitivanje tragova insekticida. Kolokvij. 2011. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. 4. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima.Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. mulj. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. za pojedine oblasti. – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza.

– Odabrana poglavlja iz imunohemije. skrining. borelije. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. – Odre|ivanje krvnih grupa. – Validacija metoda. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. dobra laboratorijska praksa. vrste analiza. nefelometrija. – Autoanalizatori. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. – promocija zdravlja. – Imunohematolo{ka ispitivanja.analitika i dijagnosti~ki zna~aj. reumatskih faktora. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. skrining. – Konzerviranje krvi. hemijski. afinitet. urinu i likvoru. konduktometrija. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. – Antitijela kao biohemijski reagensi. kontrola kvaliteta. celularni imunitet. – Dijagnostika hepatitisa. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij. suha hemija. mikroalbuminurija. lan~ana reakcija polimeraze). dijagnosti~ki zna~aj. imunofiksacija. 4. jetre.^etvrtak. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. citolo{ki pregledi. – Analitika nukleinskih kiselina. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. AAS. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. – Voda i elektroliti. unakrsna reaktivnost. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama.terapeutski monitoring lijekova. bolesti i pretrage bijele krvne loze. 2011. pulovi. – Detekcija autoantitijela. Tokom svog usavr{avanja. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. – Priprema i izrada reagenasa. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. ozmometrija. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. – Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. punktata. Odre|ivanje ukupnih proteina. elektorforeza. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. amnionske teku}ine. pretrage za ocjenu eritropoeze. neoplazija. – Priprema standarda. srca. metaboliti. – upravljanja sistemom. tumorski markeri . GTT. poliklonalna antitijela. crijeva. hromatografske tehnike. NPN spojevi . specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. amnionska teku}ina). – Diferencijalna krvna slika. – etika i propisi. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. pojam refrentna i normalna vrijednost. AIDS-a. zna~aj i odre|ivanje. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. – Uro|ene mane.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. dijabetes. – timski rad. – Pretrage likvora. – Genotipizacija u farmakogenetici. – Hormoni. gu{tera~e. fluorimetrija. – Dijagnostika virusnih infekcija. uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. avidnost. – Biolo{ke varijacije. zloupotreba lijekova. predavanja. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. kostiju.primjena. – Kontrola antikoagulantne terapije. – Urinokulture. monoklonalna. Anliza gasova u krvi. derivati i metaboliti. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. kontrolni materijal. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. – Porfirini. urin. hemoglobin. likvor. fizikalni pregled. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. kalibracija. – komunikacijske vje{tine. spektrofotometrija. . 7. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije .dijagnosti~ki zna~aj i analitika. transudati. hemostaza. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. konjugati . – Enzimi. – Humoralni imunitet. HbA1c. ispitivanje ABS-a urina). Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. Provodi se u obliku seminara. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. refraktometrija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. radionica i individualnog rada sa mentorom. eksudati. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. proto~na citometrija. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage. – Funkcija komplementa: pojmovi. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. denzitometrija. – Vitamini. – Priprema uzoraka (krv. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. fruktozamin. primjena u laboratorijama. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. turbidimetrija. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. PCR. biohemijski analizatori. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. odre|ivanje krioglobulina. plinski analizatori. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. amino kiseline).

klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. interne klinike. seminara. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). – Farmakovigilancija. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta. – Anamneza primjene lijekova. seminari. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – Interakcije lijekova. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. – Informatika u farmaciji. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Osnove statistike. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. hirur{ke klinike. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. – timski rad. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. 7. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. Nakon zavr{ene svake oblasti. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. – Enteralna i parenteralna prehrana. nefrologija. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. . – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. dermatologija. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. – neuropsihijatrija. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). – komunikacijske vje{tine. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. rad na klinikama: pedijatrija. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. 2011. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. 4. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. specijalne vje`be Farmakologija. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. kadriologija). – promocija zdravlja. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. infektivna klinika. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije. – upravljanja sistemom. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. Tokom usavr{avanja. – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. gerijatrija. Uvodni dio . – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova.

farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. opreme i materijala. organizacija rada. pi}a. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. krvni derivati i pripravci iz krvi. – upravljanja sistemom. Po zavr{etku specijalizacije. – Utvr|ivanje optimalne doze. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. EKO hrana. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju. 4. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. – promocija zdravlja. – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. izrada i primjena. – Toksikolo{ke analize. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. mikotoksini. odabir i kontrola analiti~kih metoda. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. ukupno 3 kolokvija). – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). – komunikacijske vje{tine. 2011. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. 1. hormoni. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). pi}a. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). 7. vode. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. dijetetskih namirnica i suplemenata). – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje.^etvrtak. Funkcionalna hrana. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. za pojedinog pacijenta. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. – Medicinska oprema. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Standardni operacioni postupci. – etika i propisi. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. – Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. – timski rad. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. te razvoj novih analiti~kih postupaka. Program specijalizacije: Uvodni dio . – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. te{ki metali. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.

prera|evine i konzervirani proizvodi. hiperlipidemija. 4. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. pivo i vino. vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. bezalkoholna pi}a i napici. – timski rad. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Kafa. kakao i nadomjesci. Po zavr{etku specijalizacije. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. ~aj. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove). – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. povr}e. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. Mlijeko i mlije~ni proizvodi. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. 1. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. 7. dob i dr. vo|enje dokumentacije o uzorcima. – Procjenu nutricionog statusa. – komunikacijske vje{tine. 2011. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. – etika i propisi. Alkoholna pi}a. – Identificiranje strategija za prevenciju. napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. 2. Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). 2. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. parenteralne i potpune parenteralne prehrane. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. upitnici). Vo}ni sokovi. Prakti~ni rad . Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije. – promocija zdravlja. – upravljanja sistemom. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. ~uvanje uzoraka. Vo}e. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Savjetovanje u oblasti enteralne. Program specijalizacije: Uvodni dio . otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane.Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad).. otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija.

Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. dodatne i zamjenske obroke.^etvrtak. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. Interakcije lijekova. dijetetske namirnice.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . dodaci prehrani. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. 4. interpretacija rezultata. odrasli. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. funkcionalna hrana. adolescenti. kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane. trudnice. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. funkcionalnu hranu. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. statisti~ka obrada. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane . sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete. uklju~uju}i dodatke prehrani. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. interakcije hrane i lijekova. 2011. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. Prakti~ni rad . uticaj okoline. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. 7. djeca. procjene potreba u nutrijentima. gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. vjerovanja. dojilje.

– promocija zdravlja. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. karcinoma. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. – Komunikolo{ke metode. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja. 2011. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. – komunikacijske vje{tine. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. – Principi farmakokinetike. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. – upravljanja sistemom. ekonomski opravdane) farmakoterapije. – etika i propisi. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. Teoretski dio Uvodni dio . ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. . – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. farmakoterapija zasnovana na dokazima. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. odnosno izradom seminarskog rada. bolesti gastrointenstinalnog. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. – timski rad.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. 4. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. 7. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. izbor lijeka. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek. bolest. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. pacijenta. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. bezbjedne. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. – Principi farmakoekonomije. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. pra}enje terapije. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. – Osnovi menad`menta lijekova.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. – upravljanja sistemom. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. – Baze demografskih podataka. nacionalnim vodi~ima za terapiju.DDD). Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Procjena obuhvata: kratka test pitanja. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu. Korelacija. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava . – Priprema izvje{taja i referata. PDR i druge). spol.^etvrtak. programska podr{ka. regresija). vje`bi i individualnog rada s mentorom. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. seminara. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. Baze i banke podataka o lijekovima.ATK i definisane dnevne doze . – Odlu~ivanje nakon analize podataka. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. REFI. – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. izradu seminarskih radova. rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi. djelovanju. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. Vidal. – Menad`ment u farmaciji. tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja. matrice podataka. Rote lista. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. nosioci informacija). elementi opisa varijabli itd. – Kompjuterski statisti~ki programi. farmakoekonomski modeli i analiza. Internet i informacije o lijekovima. Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. izradu plana Apotekarske djelatnosti. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. analizu slu~ajeva. – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. Rad sa modernim bazama podataka. 1. – Farmakoekonomika.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. – Etika informiranja i publiciranja. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom. – promocija zdravlja.zna~aj i smisao. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – etika i propisi. – Prikupljanje. – komunikacijske vje{tine. – Informacijska pismenost. apotekara u bolni~koj apoteci.Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama.12 mjeseci. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO). operativni sistemi. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. poslovanju apoteka. problem based learning . – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. informacija .24 mjeseca. 4. – Proizvodnja informacija za korisnika. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . 7. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema. – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta.PBL). kontraindikacijama. trudno}a itd).).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. funkcije vjerovatno}e. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. kompjuterski sistemi. – timski rad. 2011. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. ne`eljenim efektima i interakcijama. . – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. farmakoekonomika. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Kolokvij ili seminar.priprema za statisti~ku obradu. te racionalizacija upotrebe lijekova. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. – Izvori podataka o lijekovima. indikacije itd. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). – Rad na izdavanju lijekova. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. – Uzorkovanje i uzorci . – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. 4.. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. 2011. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. – Inventura i defektura. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. – Fiziolo{ki. 7. spol. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. – Statisti~ka analiza pojave interakcija. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. – Rad na farmakoekonomskim studijama. – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. – Obrada izdatih recepata. – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. – Baze podataka o sirovinama.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. – Analiza interakcija. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. tj. – Podaci za informisanje javnosti. ljekaru. Kolokvij ili seminar. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. Kolokvij ili seminar. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. uputstvo za lijek. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). metabolizam. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. ATK grupama. u toku vizite i sl. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. opojnih droga. – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka.. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). . farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. – Zakonski propisi i preporuke. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. pra}enje ukupne potro{nje lijekova. transport. – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. Kolokvij ili seminar. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima).

neuropatije. timus. konzilijarno-poliklini~ki rad. mu{ka neplodnost. Clinefelterov sindrom. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . sindromi poliglandularne insuficijencije. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. hipoglikemija). prerani pubertet i pseudopubertet. – promocija zdravlja. komplikacije steroidne kontracepcije.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. osteoporoza. gestacioni oblik {e}erne bolesti. policisti~ni ovariji. – komunikacijske vje{tine. peptidini hormoni. kolecistokinin. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. testikularni tumori. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. Lije~enje {e}erne bolesti . insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. ginekomastija. funkcionalni testovi. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. – timski rad. te faktori rasta. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. hiperglikemija. ko`a. apopleksija hipofize.hipoglikemija. laktacidoza. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. gastroenteropatije. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. – upravljanja sistemom. hiperkalcemija. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. feokromatcitom. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. Periferna inzulinska rezistencija. toksi~ni adenom {titnja~e. Transplantacija gu{tera~e. – etika i propisi. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. kardiovaskularne komplikacije. neurotenzin. izolirani deficit gonadotropina. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. Trudno}a. . Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. biolo{ki inaktivni gonadotropini. Turnerov sindrom. hiperosmolarna koma. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. hirzutizam. bubreg. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. oftalmopalija. genitourinarni sistem. endogeni opioidi. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. 2011. Pagetova bolest. sindrom rudimentarnih testisa. Mu{ki hipogonadizam. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. osteomalacija. hipopituitairizam. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika.^etvrtak. kontrola ovulacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. srce. impotencija. graviditeti bolesti {titnja~e.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. plu}a. alopecija. Uvodni dio . KAH. 7. akne. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. nefropatije. Prostaglandini. mu{ka kontracepcija. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. Gravesova bolest. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. hipertireoza. gu{avost. pseudohipoaldosteronizam. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. hipoparatireoidizam. hiperplazija medule. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. upale {titnja~e. Infekcije u {e}ernoj bolesti. masno tkivo. edukacija i samokontrola. hipotireoza. inzulin. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. testikularna feminizacija. hipoaldosteronizam. hipokalcemija. hormonalno aktivni tumor jajnika. somatostatin. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. premenstrulani sindrom. gonadalna poreme}enja. menopauza. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. poreme}enja menstruacije. 4. Cushingov sindrom. upale. oralni hipoglikemici. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . tireotoksi~na kriza. kontrolirana tjelesna aktivnost. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e.dijeta. dijabeti~no stopalo. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. – Analiziranje prikupljenih podataka. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. reprodukcijska poreme}enja. karcinomi {titnja~e. supstanca P i tehnikinini. terapiju i rehabilitaciju. Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. Program u`e specijalizacije 1. komplikacije na oku.

dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. Metaboli~ke bolesti Debljina. metaboli~ki u~inci alkohola. hipoglikemije. druge bolesti povezane s jelom. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. cel-karcinom plu}a. Sekundarno uzrokovan niski rast. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. UZV dijagnostika). Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. hiperkalcemija. ateroskleroze. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. prirast na visini. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. nervoza.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. @enska neplodnost. Procjena rasta krivulja rasta. {titnja~e. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Gestacijski dijabetes i komplikacije. purina. duhana. Inzulin. giht. – etika i propisi. anoreksija. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti. Fetalna i neonatalna endokrinologija. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa. Ginekolo{ki ultrazvuk. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. paratireoideje. Hormonalna kontrola rasta. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. denzitometrija. neuroblastomi. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. dijabetologije i bolesti melabolizma.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. posebno metabolizma masno}a. Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. te drugih poreme}aja. rast u visinu. posebno bolesti hipotalamusa. SIAD). neurotenzin. posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. hipofize. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. somatostetin. osteomalacija. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. – dijabetologija. ACTH. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. Bolesti dojke. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. 7. hipoglikemija i hiperinzulinizma. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – upravljanja sistemom. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. ateroskleroza porfirija. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. endometrioza. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. mu{kih spolnih hormona. Hormoni i maligne bolesti. Indikacija ovulacije. 4. hCS humoralni. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie. 2011. gastropankreasnih hormona. karcinoidi. poreme}enje metabolizma masti. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – timski rad. gladovanje. funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. poreme}enja apetita. intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . dijabetologije i bolesti metabolizma. dijabetologije i bolesti metabolizma. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. radioizotopna dijagnostika. CRH. . medularni karcinom {titnja~e. – komunikacijske vje{tine. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti. CT. U sklopu ovog boravka. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. – promocija zdravlja. NMR. nadbubre`ne `lijezde. asistirana reprodukcija. – bolesti metabolizma. pinealomi. eritrocitoza. hiperreninizam. Pregled fundusa. hCG. ovjerenog od voditelja odjela.

elektrokoagulacija. – 5 abdominalnih paracenteza. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. 2011. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – komunikacijske vje{tine. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. . Ultrazvuk I. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. – centar za hemofilije. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. – 30 distalnih endoskopija.^etvrtak. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. Uvodni dio . Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. te abdominalnih izljeva i kolekcija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – promocija zdravlja. pseudocista pankreasa. tumora pankreasa. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. aorte. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. te lije~enja hematolo{kih bolesti. 4. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. Ultrazvuk II. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. – upravljanja sistemom. hematolo{ke. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. – etika i propisi. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. – timski rad. Endoskopija I. 7. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. onkolo{ke. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be. specijalista. slezene. – 5 nazogastri~nih sondi. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. bubrega. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). hepatalnih vena i donje {uplje vene. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. pankreasa. bilijarnog trakta. – 5 ERCP pretraga.

– promocija zdravlja. cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). sredi{njeg venskog. imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti).Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. metabolizam u eritrocitu. likvora. Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga). na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. – komunikacijske vje{tine. limfnog ~vora. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – upravljanja sistemom. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . poreme}aja hemostaze. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. 7. 2011.5 2 1 0.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. slezene i jetre. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. a na kraju se pola`u ispiti. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I.osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak. te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. i 24 h . 4. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih. – timski rad. brisevi itd. GODINA Uvodni dio . imunolo{ke pretrage. Koagulacijski. – etika i propisi. te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici.(20 pretraga). subpopulacija limfocita. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza).5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija .mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije . – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). Trajno se provodi provjera znanja. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije.) . nakon odobrenja mentora. kultura ko{tane sr`i. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.

. tj. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. 4.5 Uvodni dio . s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. . . . 7. te koronarografiju). . . kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka.5 5 0. 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji. . – komunikacijske vje{tine. . – upravljanja sistemom. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. – promocija zdravlja. kaptoprilska renografija. radiolozima i patolozima. II. Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. . Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. . GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. . biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. mikcijske citografi je. – etika i propisi. te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. . Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. . . sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti .^etvrtak. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. . . Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. Nefrolo{ki odjel. rezidualni urin). . protok plazme kroz bubreg. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . . – timski rad. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. te prevencija kardiovaskularnih bolesti . Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. . renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. . 2011. d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . .

Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. 2011. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju . mastocita. 9. funkcijske testove makrofaga. euzinoila. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. – upravljanja sistemom. MR i angiografije. – promocija zdravlja. (jedan dan sedmi~no). 4. 3. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. aloartroplastiku. Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane.reumatskih bolesnika. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . bakteriolo{ka analiza mokra}e. 4. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. – timski rad. – komunikacijske vje{tine. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. bazofila. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. 7. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole. 6. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). (jedan dan sedmi~no). uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma. . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. zna~enje imunofenotipizacije }elija. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . Uvodni dio .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. traume lokomotornog sistema. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . operativnu prevenciju lije~enja artroza. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze. 7. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. 8. ELI SA.reumatskih bolesti. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. RIA). 5. radna terapija. invalidski {port i pomagala.15 dana). Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. 2.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e.

pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. 7. . kao i odjela za radijacijsku onkologiju. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. . uklju~uju}i i voditelja programa. . transfuziolo{kih zavoda. . vje{tina. suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. . Profesionalizam . od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . klini~ka istra`ivanja i statistika) . . provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. 1 mjesec 2. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. tumorska imunologija. nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. evaluiranja specijalizanata. etiologija. 2011. Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. . Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. . dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. Uvodni dio . te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. simpoziji. pregled radiolo{kih. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno.osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. . Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. . te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom. konferencije. 2 mjeseca . Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. . Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. istra`ivanja.^etvrtak. . Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. aktivno ~lanstvo u regionalnim. . epidemiologija. odjela za nukleranu medicinu. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. kontinuirana medicinska edukacija. dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. . Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija.osnovna teorijska nastava. 4. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala. Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. . koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. razli~ite klini~ke konferencije. onkolo{ke konzultacije ili konziliji.

. do III. ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. . Radioterapija . simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. funkcije gena. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. "staging"u. lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. analize hromosoma. sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. . . saradnja u istra`ivanjima I. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. pisanje radova. . "snage" eksperimenta. kriteriji odgovora na lije~enje. . korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. . 2011. principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. . . i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika. informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. proliferacija i apoptoza. organizacije. prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. . nepoznatog primarnog sijela) . osjetljivost. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. a kada nisu dostatne. centralnog nervnog sistema. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. . kinetika tumorskih }elija. osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. . . razumijevanje }elijskog ciklusa. uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. indikacije klini~kih.Broj 17 – Strana 166 3. ne`eljeni u~inci lije~enja. znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. . poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. . Hirurgija . . farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. profili toksi~nosti citostatika. . probavnih organa. farmakokinetika. doziranje i pravodobnost primjene. uklju~uju}i antigeni~nost tumora. procjene pro{irenosti. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. . – komunikacijske vje{tine. . . . . . Tumorska imunologija. 3 mjeseca 4. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. 1 mjesec 6. osnova lije~enja. pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. . osnove statistike. dojke. prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. kompresija le|ne mo`dine). plu}a i mezoteliom. . sarkomi. palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. 1 mjesec 5. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. priprema sa`etaka. . poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. . metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. 14 mjeseci Uvodni dio . uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. . posebno PCR. – timski rad. . uklju~uju}i trajne u~inke. tehnike molekularne biologije. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. otkrivanje i kvantificiranje. . polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . cijena i u~inkovitost lije~enja. protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. eti~ka. genitourinarnih organa. primjena u neoadjuvantnom. . primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. `lijezda s unutarnjim lu~enjem. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. mjere prevencije. . me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. – upravljanja sistemom. – etika i propisi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. kriteriji potrebnog broja bolesnika. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . . . . uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. ko`e. ekspresije i regulacije naslje|a. 7. . 4. . interpretacija rezultata. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. – promocija zdravlja. tamponada. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. . Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. tumorske vakcine. . markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. procjena kvalitete `ivota. epidemiologija. . spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. . ginekolo{ki. . . . ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. postera i usmenih saop}enja. . . specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja.

Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. Rak ko`e . uloge hemoterapije. kombiniranog lije~enja. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. va`nost kombiniranog lije~enja. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. mogu}nosti o~uvanja organa. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. uloga kombinovanog lije~enja. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. a palijativna u ostalim. znakova i simptoma. uloge pra}enja. anoreksije i kaheksije. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. vrijednosti hirurgije. `iv~anog sistema. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. uloge hemoterapije. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. hirurgija. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. postavljanju dijagnoze i pra}enju. indikacije dopunske prehrane. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. hemoterapija. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. patofiziologije. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. poznavanje postoperativnih komplikacija. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. ko`e i sluznica. 4. hemoprevencije. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. kriterija operabilnosti. spektra patolo{kih obilje`ja. posebno postoperativnog. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji.^etvrtak. te lije~enja metastatske bolesti. hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. 7. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. uloga elektivne polihemoterapije. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. genetike. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. genetskog testiranja i savjetovanja. va`nost histolo{kog stepenovanja. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. ulogu hirurgije. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. lije~enja i pra}enja. dijagnosti~kih pretraga. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. 2011. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. sklonosti recidivu. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. radne terapije. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. probave. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. jedinstvenih genetskih obilje`ja. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. palijacija simptoma respiracije. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. ljestvica boli. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. indikacija odre|ivanja PSA. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja.

poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. problema terminalne njege. 4. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. sindroma s njima povezanih.Primjena citostatskog. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment".Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata. sposobnost integriranja ~lanova porodice. Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. adjuvantne biolo{ke terapije. indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. psihi~kih problema. alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – timski rad. – komunikacijske vje{tine.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. uloge hemoterapije za pojedine tipove. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. – etika i propisi. 2011. – upravljanja sistemom. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. sarkomi nakon zra~enja). duhanu. razumijevanje mjera primarne prevencije. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. – promocija zdravlja. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema. procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. kulturnih i duhovnih aspekata. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. spolne funkcije. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. . posljedice lije~enja. va`nost izlaganja suncu. poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. tumorskih markera. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. 7. pomo}i vjerskog lica. razgovori. ku}ne njege. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio .

15 sati a3) . Vezikoureteralni refluks 8.15 sati a3) .15 sati a3) . Rtg analiza 2. poreme}aji mokrenja 9. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Metode ispitivanja urinarnog sistema 3. Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr.15 sati a2) . Akutno bubre`no zatajenje 18. 2011.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Teoretska nastava a1) .^etvrtak. 4.137 sati a2) . Hroni~no bubre`no zatajenje 19. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .15 sati a2) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1.184 sata Prakti~na nastava b1) . Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7. Infekcija urinarnog trakta 5. Urolitijaza 10. Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .137 sati a3) . Anomalije urinarnog sistema 7. Vaskularne bolesti bubrega 16.751 sati b2) . Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4. Hipertenzija 17. 7. Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. Dijaliza 20. Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Tubulointersticijski nefritis 15. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna. Tubulopatije 14.83 sata b2) . Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca. Primarne bolesti glomerula 12. Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Opstruktivna uropatija 6. Sekundarne bolesti glomerula 13. Ultrazvuk urotrakta 3.30 sati a3) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .319 sati Nastavne jedinice: 1. Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci. Retrogradna uretrografija 6.83 sata b2) . Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec. Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4.83 sata b2) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .166 sata b2) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije. Ekskrecijska urografija (IVU) 5. – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma.15 sati a2) . .30 sati a2) . Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec.

5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. vi{estruko zatajenje organa. NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . 4. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . 200 EMG interpretacija. Rad na neurohirur{koj klinici. Megaureter 3. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1.30 sati a2) .166 sata b2) . Torzija testisa 11. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Vezikoureteralni refluks 6. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci. Cirkumcizija 12. – timski rad. Cistoskopija 7. Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak.Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. – promocija zdravlja. – komunikacijske vje{tine.6 mjeseci. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku).30 sati a3) . interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora . Ekstrofija mokra}nog mjehura 10. – upravljanja sistemom. Urodinamika i bubre`na funkcija 5. Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8. Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca.osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). 100 interpretacija EP .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok.83 sata b2) . u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. hemodinamska nestabilnost.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). odjel za djecu .5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .neurooftalmologija . Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). Valvula stra`nje uretre 9. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 2011. . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .15 sati a2) . Hidronefroza 4. ARDS. Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca. pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.0. .1 mjeseca.0.1 mj. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 7.15 sati a3) . Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga.

te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. Poseban naglasak na imunodeficijenciji. 2011. odjel za djecu . provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. nutritivne alergene. – timski rad. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. – upravljanja sistemom.neurooftalmologija . medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti). Rad na neurohirur{koj klinici. – etika i propisi. – promocija zdravlja. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela . ELISA. 100 interpretacija EP . – etika i propisi. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no).7 mjeseci. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor.1 mjesec.5 mjeseci. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. 4. eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina . Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.^etvrtak.2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. – komunikacijske vje{tine.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. profesionalni alergeni. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. 200 EMG interpretacija. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio . 7. – upravljanja sistemom. bazofila. uklju~uju}i po . RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . . PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. – timski rad. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. provokacijskih testova (parenteralnih. – komunikacijske vje{tine. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike. peroralnih. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . alergergene insekata. u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. konjunktivalnih. inhalacijskih.autoimunih i alergijskih bolesti. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika.0. nazalnih).0.IF. – promocija zdravlja. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.1 mjeseca. Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu.

Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju. Uvodni dio . terapija dijabetes melitusa 5. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1. te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci. Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec.Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) . diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. radna terapija.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Prakti~na nastava: 350 sati b1) .61 sat 2. bolesti hipofize 5. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. klasifikacija i podjela 2. vitamin D 9. dijagnostika dijabetes melitusa 4. sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. Teoretska nastava: 151 sat a1) .45 sati a2) . Socijalna i vokacijska rehabilitacija. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. 2. bolesti {titne `lijezde 6.60 sati a2) .60 sati a3) . – timski rad. Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) . Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. rast i razvoj 13. rahitis 10. MR i angiografi je. traume lokomotornog sistemu.15 sati . patofizilologija i klini~ki tok 3.221 sata Nastavne jedinice: 1. fetusna endokrinologija 2. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima. operativnu prevenciju lije~enja artroza. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. 2011. pra}enje dijabetes melitusa 7. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. dijabetes melitus. vremene laboratorijske kontrole.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. razgovori.15 sati a2) . bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. poreme}aji rasta i razvoja 14. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu.45 sati a3) .100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . 4. bolesti hipotalamusa 4. Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT.125 sati Nastavne jedinice: 1. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. osteogenesis imperfecta 11. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. 7. invalidski {port i pomagala. – promocija zdravlja.400 sati b2) . dijabetes melitus. aloartroplastiku. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot. hroni~ne komplikacije 8. neonatalne hipokalcemije 8. endokrina regulacija 3.225 sati b2) . poreme}aji spolnog razvoja 15.

poreme}aji menstrualnog ciklusa 9.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .45 sati a3) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .83 sata b2) . tireotoksi~na kriza 7. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1.83 sata b2) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a2) . scintigrafija 4. dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. 2011.45 sati a2) . 6. Edukacija sadr`i: 168 sati 1. bolesti hipotalamusa 4. hipotireoti~na koma 6. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec.15 sati a3) . rtg analiza 2.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . bolesti hipofize 5. 7. pubertet i adolescencija 5. Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . tumori spolnog sistema 8. testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a2) .249 sati b2) . 4. anomalije spolnih organa djevoj~ice 6. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . dijabeti~na ketoacidoza i koma 2.30 sati a3) .15 sati a3) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . bolesti paratireoidnih `lijezda 7.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1.83 sata b2) . Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec. magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. ultrazvuk 3. Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a2) .15 sati a2) . osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2. hiperinsulinizam 3.83 sata b2) . dijabetes melitus 2.15 sati a3) .166 sata b2) . 5. bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. upale spolnih organa 7. Teoretska nastava: 50 sati a1) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) . adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. pregled novoro|en~eta. 4.30 sati a2) .15 sati a3) . Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. 3.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . bolesti {titne `lijezde 6. hipofizna koma 5.^etvrtak. hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4. utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. bolesti nadbubre`nih `lijezda 8.deksametasonski test i dr. djevoj~ice i adolescentice 4. 8.83 sata b2) . Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju.20 sati 2.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1.).60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) .35 sati Nastavne jedinice: 1. Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) . hipoglikemi~na koma 3.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test. kompjuterizovana tomografija (CT) 5. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . 7.

– Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. Punkcija arterije. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. MRI i CT. inkubatora. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje). abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. procjenu gestacijske dobi. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. respiratora i monitora. uklju~uju}i deformacije i malformacije. – Transport kriti~no bolesne djece. znanje i vje{tine. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. lumbalna i ventrikularna punkcija. Down sy i dr. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. suprapubi~na aspiracija urina. pleuralna drena`a pneumotoraksa. Klinefelterov sy. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. 4. Modul I . Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. timski rad. 2011. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. – komunikacijske vje{tine. Modul II . Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . – promocija zdravlja. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – timski rad. Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. sa dovoljnim brojem ventilirane djece. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. Prognoza major neuropatologije.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. Procjena. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti.Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. – upravljanja sistemom. Podr{ka osoblja. – etika i propisi. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. Uloga specijalnih pretraga kao npr. 9.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) .

Urgentna medicina II: – APLS (primarno i sekundarno zbrinjavanje.Ispitivanje novoro|en~adi suspektnih na gre{ke metabolizma Modul VII Uloga specijalnih pretraga. sa publikovanjem u relevantnom ~asopisu. URGENTNA PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata nakon operativnog zahvata – Menad`ment pacijenata nakon neonatalnog operativnog zahvata Modul za menad`ment nehospitaliziranih pacijenata (Neonatolo{ko i neurorazvojno savjetovali{te) – uklju~uje monitoring pacijenata sa kratkoro~nim i dugoro~nim morbiditetom nakon pre`ivljavanja sa planom daljnjeg vo|enja. obim pomo}i) – Na~ela medicine kod urgentnih stanja – Interventna pedijatrija U trajanju od 45 dana.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Primjena ehokardiografije u detekciji PDA Modul V . Dje~ja hirurgija: u trajanju od dva mjeseca Lokacija: Klinika za dje~ju hirurgiju. – timski rad. – Akutni apendicitis – Ileus – Intususcepcija – Strana tijela – Rekurentni abdominalni bol u djetinjstvu – Adhezije – Opekotine – Povrede izazvane hladno}om – Ascites . Urgentna medicina I: – Principi. skrining i tretman retinopatije prematuriteta i skrining na o{te}enje sluha kod visokorizi~ne novoro|en~adi. zna~aj. uklju~uju}i razli~ite medije (lekcije. ciljevi. zadaci i polo`aj urgentne medicine u sistemu zdravstvene za{tite – Organizacija rada u jedinicama hitne pomo}i i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje zbrinjavaju urgentna stanja – Medicinska dokumentacija – Sistem i metodologija zbrinjavanja urgentnih pacijenata – Principi lije~enja: prva pomo}. Po`eljni moduli: Klini~ki moduli: Modul IV .Menad`ment pacijenata nakon kardio-torakalne hirurgije Modul VI . 2011. op}emedicinska pomo}. hirur{ka pomo}. npr. – etika i propisi. Modul VIII Ultrasonografija abdominalnih organa i displazije kuka Akademski moduli Modul klini~kih istra`ivanja. Iskustvo u preno{enju znanja na mlade ljekare i sestre. CT. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih elektro-fiziolo{kih testova. Moduli podu~avanja Formalni trening u metodologiji podu~avanja. kori{enje i interpretacija rezultata EEG-a. 4. organizacija sistem i metodologija zbrinjavanja u urgentnoj medicini – APLS (Advance Pediatric Life Support) – Urgentna stanja koja ugro`avaju `ivotne funkcije – Medicinsko-tehni~ki postupci u urgentnom zbrinjavanju – Definicija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kardiologija Neurohirurgija Anestezija Pedijatrijska klinika Broj 17 – Strana 175 20 15 20 10 10 10 30 45 545 Dijagnoza i procjena kongenitalne abnormalnosti i dismorfologije Modul III.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – upravljanja sistemom. interaktivno). postupak sa mirnodobskom i ratnom ranom.^etvrtak. Lokacija: Hitna pomo