You are on page 1of 169

KEMIJA ZA PRIPREMU PRIJEMNIH ISPITA NA FAKULTETIMA

Izdava

HINUS Miramarska 13B Zagreb tel./fax (01) 611 55 18


Recenzenti

prof. dr. sc. JASNA HELENA MENCER prof. dr. sc. ZORAN GOMZI DUBRAVKA TURINOVI, prof
Lektor

IVANICA URI, prof.


Korektor

MIRJANA ZRNI

ISBN 978-953-6904-27-3

Copyright Hrvoje Zrni

Knjigu moete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je stavljati na druge mrene stranice, umoavati ili je koristiti za bilo koju komercijalnu svrhu.

mr. sc. Hrvoje Zrni

za pripremu razredbenih ispita na fakultetima

HINUS

PREDGOVOR

Ovaj prirunik sa zbirkom rjeenih zadataka namijenjen je za dobro i brzo usvajanje, odnosno ponavljanje gradiva kemije potrebnog za polaganje razredbenih ispita, i to na svim fakultetima na kojima se polae kemija. Graa prirunika sa zbirkom podijeljena je u dva dijela. U prvom dijelu navedeni su osnovni pojmovi bez kojih nije mogue logiki dobro i u relativno kratkom vremenskom intervalu savladati drugi dio prirunika sa zbirkom. Drugi se dio sastoji od pitanja i odgovora koji su posebno rastumaeni. Pitanja potjeu s prijanjih testova razredbenih ispita za upis na fakultete. Pripremanje za razredbeni ispit samo pomou navedenih pitanja i zaokruenih odgovora dugotrajan je i mukotrpan posao, esto bez rezultata. Nedostaju tumaenja zato su ba zaokrueni odgovori toni. Upravo su ta objanjenja dana u ovom priruniku. Usvajanjem logikih tumaenja gradiva brzina savladavanja, odnosno ponavljanja gradiva viestruko se poveava, a dobri rezultati rijetko izostaju. U skladu s tim graa je obraena tako da je u poetku dana prednost opisnim tumaenjima. Uvodei simbole postupno, na kraju prevladavaju tumaenja dana simbolima, a opisno su dana samo neophodna razjanjenja. Ako su u pitanju navedena imena tvari, u pravilu u odgovoru su dane formule i obratno. Ovo djelo pisano je u nadi da e moje viegodinje iskustvo, steeno radom na fakultetu i u srednjoj koli te poduavanjem kemije za fakultetske razredbene ispite, biti preneseno irem krugu mladih ljudi.

Autor

SADRAJ

PERIODNI SUSTAV ELEMENATA ......................................................................... 9 UPOTRIJEBLJENI SIMBOLI I KRATICE .......................................................... 10 KEMIJA............................................................................................................................ 11


TVARI I NJIHOVE PROMJENE .................................................................................. 11 ATOMI I MOLEKULE ................................................................................................... 11 GRAA ATOMA ................................................................................................................ 11 ELEKTRONSKI OMOTA .................................................................................................. 12 PERIODNI SUSTAV ELEMENATA ...................................................................................... 13 KEMIJSKE VEZE ............................................................................................................... 14 Ionska veza ....................................................................................................................... 14 Kovalentna veza ................................................................................................................ 15 Metalna veza..................................................................................................................... 16 MEUMOLEKULSKE VEZE ............................................................................................... 16 Vodikova veza ................................................................................................................... 16 Van der Waalsova sila ....................................................................................................... 17 vrsto agregatno stanje ...................................................................................................... 17 Ionski kristali.................................................................................................................... 17 Molekulski kristali ............................................................................................................. 17 OSNOVE KEMIJSKOG RAUNA ............................................................................... 17 MASENI UDIO ELEMENATA U SPOJU ................................................................................ 18
IZRAUNAVANJE EMPIRIJSKE I MOLEKULSKE FORMULE IZ PODATAKA ELEMENTARNE ANALIZE.............................................................................. 18 MOLARNI VOLUMEN PLINOVA ........................................................................................ 19 STEHIOMETRIJA KEMIJSKE REAKCIJE ........................................................................... 20 GUSTOA .......................................................................................................................................................21 TERMOKEMIJA ............................................................................................................. 21 TEKUINE....................................................................................................................... 21 DISPERZNI SUSTAVI .................................................................................................... 22 PRAVE OTOPINE............................................................................................................... 22 Otapanje vrstih tvari ........................................................................................................ 22 ISKAZIVANJE SASTAVA OTOPINA .................................................................................... 22 Masena koncentracija ........................................................................................................ 23 Mnoinska koncentracija .................................................................................................... 23 Molalnost ......................................................................................................................... 23 BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE................................................................................. 24 KEMIJSKA RAVNOTEA ............................................................................................ 24 KISELINE I BAZE .......................................................................................................... 25 NEUTRALIZACIJA ............................................................................................................ 26 SOLI.................................................................................................................................. 27 HIDROLIZA ...................................................................................................................... 27 OKSIDACIJSKO-REDUKCIJSKI PROCESI ............................................................. 27 OSNOVE ELEKTROKEMIJE....................................................................................... 28 ELEKTROLIZA .............................................................................................................................................29 UVOD U ANORGANSKU KEMIJU ............................................................................. 30 NEMETALI ...................................................................................................................... 31 VODIK .............................................................................................................................. 31

HALOGENI ELEMENTI ..................................................................................................... 31 HALKOGENI ELEMENTI ................................................................................................... 33 Kisik ............................................................................................................................... 33 Sumpor ............................................................................................................................ 33 DUIKOVA SKUPINA ELEMENATA ................................................................................... 34 Duik ............................................................................................................................... 35 Fosfor .............................................................................................................................. 36 UGLJIKOVA SKUPINA ELEMENATA ...................................................................... 36 Ugljik .............................................................................................................................. 36 Silicij ............................................................................................................................... 37 METALI ............................................................................................................................ 37 ALKALIJSKI I ZEMNOALKALIJSKI METALI ..................................................................... 38 TEHNIKI VANI METALI ................................................................................................ 40 Aluminij .......................................................................................................................... 40 eljezo ............................................................................................................................. 40 Bakar .............................................................................................................................. 41 Kompleksni spojevi prijelaznih metala .................................................................................. 42 KEMIJA I OKOLI......................................................................................................... 42 ZRAK ................................................................................................................................ 43 VODA ................................................................................................................................ 44 TLA................................................................................................................................... 45 UVOD U ORGANSKU KEMIJU ................................................................................... 46 UGLJIKOVODICI........................................................................................................... 47 ALKANI ............................................................................................................................ 47 ALKENI............................................................................................................................. 49 ALKINI ............................................................................................................................. 50 UGLJIKOVODICI PRSTENASTE STRUKTURE .................................................................... 50 NAFTA ............................................................................................................................... 52 ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM.............................................................................. 52 ALKOHOLI ....................................................................................................................... 53 FENOLI ............................................................................................................................. 54 ETERI ............................................................................................................................... 54 ALDEHIDI I KETONI ......................................................................................................... 55 KARBOKSILNE KISELINE ................................................................................................. 56 ESTERI ............................................................................................................................. 57 ORGANSKI SPOJEVI S DUIKOM............................................................................. 58 AMINI ............................................................................................................................... 58 SINTETIKI POLIMERI............................................................................................... 58 ADICIJSKA POLIMERIZACIJA .......................................................................................... 59 KONDENZACIJSKA POLIMERIZACIJA.............................................................................. 59 PRIRODNI SPOJEVI ...................................................................................................... 59 UGLJIKOHIDRATI ............................................................................................................ 59 Monosaharidi.................................................................................................................... 59 Disaharidi ........................................................................................................................ 60 Polisaharidi ...................................................................................................................... 60 PROTEINI ......................................................................................................................... 60 Aminokiseline ................................................................................................................... 60 Peptidi ............................................................................................................................. 60 Proteini ............................................................................................................................ 61 ENZIMI ............................................................................................................................. 61 LIPIDI ............................................................................................................................... 61 NUKLEINSKE KISELINE.................................................................................................... 61

PITANJA & ODGOVORI ........................................................................................... 63

PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

10

11

12

13

14

15

16

17

18
2

H
5 6 7 8 9

He
4,003 10

1,008 3

Li
10,81 13 12,01 14

Be Al
22 23 24 25 26 27 28 29 30 26,98 31

B Si
28,09 32

C P

N
14,01 15

O
16,00 16

F
19,00 17

Ne
20,18 18

6,941 11

9,012 12

Na Ti
47,90 40 41 42 43 44 45 46 47 48 50,94 52,00 54,94 55,85 58,93 58,70 63,55 65,38 49

Mg V Nb
92,91 73 95,94 74, 98,9 75 101,1 76 102,9 77 106,4 78 107,9 79

S
30,97 33 32,06 34

Cl
35,45 35

Ar
39,95 36

22,99 19

24,31 20

21

K Zr
91,22 72

Ca Mo W
183,9 106 186,2 107 190,2 108 192,2 109 195,1 110

Sc Tc Re Bh
262,1 61 62 63

Cr Ru Os Hs Mt Ir Pt Au
197,0 111

Mn Rh Pd Ag Cd
112,4 80

Fe

Co

Ni

Cu

Zn

Ga
69,72

Ge
72,59 50

As
74,92 51

Se
78,96 52

Br
79,90 53

Kr
83,80 54

39,10

40,08

44,96

37

38

39

Rb Hf
178,5 104 180,9 105

Sr Ta Db
262,1 263,1 59 60

In
114,8 81

Sn
118,7 82

Sb
121,8 83

Te
127,6 84

I
126,9 85

Xe
131,3 86

85,47 55

87,62 56

88,91 57 *

Cs Rf
261,1 58

Ba Sg

La

Hg
200,6 112

Tl
204,4 113

Pb
207,2 114

Bi
209,0 115

Po
209,0 116

At
210,0 117

Rn
222,0 118

132,9 87

137,3 88

138,9 89 **

Fr

Ra

Ac

Uun Uuu Uub Uut Uuq Uup Uuh Uus Uuo 7


64 65 66 67 68 69 70 71

223,0

226,0

227,0

Ce
140,1 90 140,9 91 144,2 92 145,0 93

Pr Pa
231,0 238,0

Nd U Np
237,0

Pm

Sm
150,4 94

Eu
152,0 95

Gd
157,3 96

Tb
158,9 97

Dy
162,5 98

Ho
164,9 99

Er
167,3 100

Tm
168,9 101

Yb
173,0 102

Lu
175,0 103

6 Am Cm

**

Th
232,0

Pu
244,1

Bk
243,1 247,1 247,1

Cf
251,1

Es
252,1

Fm
257,1

Md
258,1

No
259,1

Lr
260,1

UPOTRIJEBLJENI SIMBOLI I KRATICE


A - maseni broj Ar - relativna atomska masa b - molalnost c - mnoinska koncentracija cm - centimetar D - desni, desna (u nazivu spoja) dm - decimetar e, e - elektron g - gram H - entalpija HGLB - hemoglobin IUPAC - Meunarodna unija za istu i primijenjenu kemiju j - broj jedinki jedne vrste k - kilo kat- katalizator kg - kilogram Kw - ionski produkt vode L - Avogadrova konstanta; litar log - logaritam M - molarna masa m - masa; metar; meta poloaj (u nazivu spoja) Mr - relativna molekulska masa N - broj jedinki NA - Avogadrov broj n - glavni kvantni broj n - mnoina tvari; broj pojedinih atoma u spoju; broj molekula; broj mera u molekuli polimera; broj kiralnih sredita (asimetrinih C-atoma) n0 - neutron o - orto poloaj (u nazivu spoja) p - para poloaj (u nazivu spoja); piko Pa - paskal p+ - proton S - entropija SI - Meunarodni sustav t - toplota TNT - trinitrotoluen u - unificirana atomska jedinica mase V - volumen Vm - molarni volumen Vmo - standardni molarni volumen w - maseni udio Z - atomski broj - alotropska modifikacija eljeza - alotropska modifikacija eljeza - alotropska modifikacija eljeza - gustoa

KEMIJA
Kemija prouava tvari od kojih je nainjen svemir. Ispituje njihov sastav, svojstva i unutranju strukturu. Kemija istrauje promjene i naine promjene tvari, odnosno kemijske reakcije i pripadajue mehanizme koje se odvijaju u prirodi ili su djelo ljudskih ruku.

TVARI I NJIHOVE PROMJENE

iste tvari graene od istovrsnih estica, atoma su elementarne tvari, a pojedine vrste atoma nazivamo kemijskim elementima. Tvari mogu biti u plinovitom, tekuem ili vrstom agregatnom stanju. Promjenom agregatnog stanja ne dolazi do kemijske promjene. Kod kemijske promjene bitno se mijenja sastav tvari tj. produkt kemijske reakcije nije vie ista tvar kao ona prije te promjene, za razliku od fizikih promjena pri kojima se mijenja npr. energetsko stanje tvari, oblik ali ne i sama tvar. Kemijske promjene su termika razgradnja, razgradnja tvari djelovanjem elektrine struje, kemijske promjene uzrokovane djelovanjem svjetlosti kao i sinteza razliitih spojeva. Pri svim kemijskim promjenama ukupna masa reaktanata i produkata uvijek je stalna.

ATOMI I MOLEKULE

GRAA ATOMA
Najsitnije estice neke tvari koje mogu stupati u kemijsku reakciju zovemo atomima. Te su estice vrlo malih dimenzija. Promjer najmanjeg atoma, dakle atoma vodika iznosi oko 100 pm (0,0000000001 m), dok je promjer najveeg atoma samo tri puta vei, dakle oko 300 pm (0,0000000003 m). Za oekivati je da tako male estice imaju i malu masu; masa atoma vodika iznosi 1,67310-27 kg (0,000000000000000000000000001673 kg), dok je masa najveeg atoma reda veliine 10-25 kg. Ovako mali, atomi ipak nisu homogene estice, ve su graeni od jo sitnijih estica. U sreditu atoma nalazi se siuna jezgra

11

(nukleus) velike gustoe koja se sastoji od protona i neutrona (nukleoni). U prostoru oko jezgre, nazvanom elektronski omota, gibaju se elektroni. U jezgri je koncentrirana skoro sva masa atoma (99.95 %) tako da elektroni, u usporedbi s jezgrom, imaju zanemarivo malu masu. Elementarne estice, neutroni su elektriki neutralne estice, protoni pozitivne, a elektroni negativne. Apsolutni iznosi naboja, elementarni naboji protona i elektrona su jednaki, a jednak je i broj protona i elektrona u atomu, pa je svaki atom prema vani elektriki neutralna estica. Tablica 1. Svojstva elementarnih estica Elementarna estica elektron proton neutron Znak e p+ n0 Masa 0 1u 1u Relativna masa 0 1 1 Nabojni broj 1 +1 0

Svaki atom je definiran atomskim brojem Z i masenim brojem A koji se esto pie uz simbol elementa kao 1 X, npr. 1H. 1 1 Z = N(p+) = N(e) A = N(p+) + N(n0) Kaemo da je atom stabilan sustav jedne jezgre i odreenog broja elektrona. Kako je vrsta atoma odreena samo brojem protona tj. atomskim brojem, broj neutrona u atomima iste vrste moe biti razliit. Atome istog broja protona (istog atomskog broja, istog elementa) a razliitog broja neutrona (znai razliitog masenog broja, razliite mase) nazivamo izotopima. Izobari su atomi razliitog broja protona, razliitih elemenata istog masenog broja. Nuklidi su atomi koji osim istog atomskog imaju i isti maseni broj. Samo 20 elementarnih tvari u prirodi sastoji se od samo jedne vrste nuklida pa ih nazivamo mononuklidni elementi. Ostali su polinuklidni elementi. Molekule su estice nastale meusobnim spajanjem vie atoma. Molekule su najsitnije estice kemijskih spojeva (vie raznovrsnih atoma meusobno spojenih), npr. H2SO4, H2O itd. I elementarne tvari javljaju se u obliku molekula (vie istovrsnih atoma meusobno spojenih), npr. O2, P4 itd. ELEKTRONSKI OMOTA ATOMA Najtoniji poznati prikaz karakteristika atoma moe se dobiti rjeavanjem vrlo sloenih matematikih jednadbi, stoga je potrebno istaknuti da nijedan model i nijedna slika kojima prikazujemo grau atoma i gibanje elektrona oko jezgre, ne daju pravi odraz zbivanja u atomu, ve nam samo olakavaju razumijevanje nekih pojava koje koristimo u praksi. Svaki elektron u atomu giba se velikom brzinom oko jezgre. Vjerojatnost nalaenja elektrona oko jezgre prikazuje se elektronskim oblakom, koji je gui na mjestima vee vjerojatnosti nalaenja elektrona. Poevi od atoma vodika, iji se omota sastoji od samo jednog elektrona, svaka slijedea sloenija vrsta atoma ima po jedan elektron vie u

12

elektronskom omotau. Svaki elektron u atomu ima tono odreenu energiju, odnosno elektroni se nalaze u razliitim ali odreenim energetskim nivoima ili ljuskama. Oznaavaju se brojevima od 1 to 7 ili slovima K, L, M, N, O, P i Q. Unutar jedne ljuske elektroni se zbog razlika u energiji, grupiraju u podljuske ili energetske podnivoe odreenih energija. Prva ljuska ima jednu podljusku, druga moe imati dvije podljuske, trea 3, a etvrta 4 podljuske. Prva ili s podljuska sadri jednu s-orbitalu, druga ili p podljuska sadri tri p-orbitale, trea ili d podljuska sadri pet d-orbitala i etvrta ili f podljuska sadri sedam f-orbitala. Broj ljuske kojoj pripadaju podljuske stavlja se ispred simbola podljuske, npr. 1s, 3p, itd. Desno gore, uz simbol podljuske piemo broj elektrona koji se u njoj nalazi, npr. 1s2, 3p5, itd (ita se: jedan es dva, tri pe pet). Kako svaka orbitala daje rjeenje za najvie dva elektrona, iz navedenog se moe izraunati maksimalan broj elektrona, bilo u odreenoj podljusci, bilo u odreenoj ljusci, s napomenom da je ukupan broj elektrona u atomu jednak broju protona, odnosno atomskom broju. Maksimalan broj elektrona u jednoj podljusci izrauna se pomou izraza 2n2 gdje je n glavni kvantni broj koji odgovara rednom broju ljuske. Elektroni popunjavaju omota zauzimajui najnie, najstabilnije mogue energetske nivoe, podnivoe, orbitale. Redoslijed popunjavanja orbitala je slijedei: 1s 2s 2p 3s 3p 4s 3d 4p 5s 4d 5p 6s 4f 5d 6p 7s 5f 6d 7p. Ako nema dovoljno elektrona uz maksimalno popunjavanje orbitala jedne podljuske, onda se elektroni tako rasporede da zauzmu to je mogue vei broj orbitala. U zadnjoj ljusci ne moe biti vie od 8 elektrona. Raspored elektrona u atomu nazivamo elektronska konfiguracija. PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Kemijsko pismo je meunarodno pismo, a predstavljaju ga simboli, formule i jednadbe kemijskih reakcija. Periodni sustav elemenata odraz je grae atoma, odnosno njegove elektronske konfiguracije. Potrebno je dobro usvojiti principe i simbole periodnog sustava da bi se iz njega moglo puno toga oitati to se prije uilo napamet. U periodnom sustavu elementi su poredani u vodoravne retke - periode i u okomite stupce - skupine. Redaka, perioda ima sedam isto koliko i moguih ljusaka. U prvoj periodi nalaze se dva elementa: vodik i helij, jer prva ljuska atoma moe primiti maksimalno dva elektrona i to suprotnih spinova. Atomi kemijskih elemenata iste periode imaju isti broj ljusaka. Atomi elemenata iste skupine imaju vrlo slina svojstva koja odreuje karakteristina struktura vanjske, valentne ljuske. Razliitost svojstava unutar skupine uvjetovana je razliitom, sve veom udaljenou elektrona vanjske ljuske od jezgre odnosno poveanjem atoma. Elemente u ijim se atomima zadnje popunjavaju s-orbitale i p-orbitale nazivamo elementima glavnih skupina. Broj elektrona u vanjskoj ljuski atoma elemenata prve dvije

13

skupine jednak je broju skupine, a broj elektrona u zadnjoj ljuski elemenata 13. do 18. skupine odgovara broju skupine umanjenom za 10. Elemente kod kojih popunjavanje elektronskog omotaa zavrava d-elektronima nazivamo prijelaznim elementima. Svi oni u valentnoj ljusci imaju dva s-elektrona, a d-elektronima popunjava se pretposljednja ljuska. Po svojstvima meusobno su jo sliniji elementi koji pripadaju skupinama lantanida i aktinida. Popunjavanje njihovih ljusaka zavrava f-elektronima, koji se nalaze u pretpretposljednoj ljusci, pa ti elektroni vrlo malo utjeu na kemijska svojstva atoma tih elemenata. Na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava nalaze se metali. Na desnoj su strani nemetali. Prijelaz izmeu metala i nemetala ine polumetali ili metaloidi. To su bor, silicij, germanij, arsen, antimon, telurij i polonij. Najizraenija su svojstva metala kod elemenata u donjem lijevom dijelu periodnog sustava elemenata, a nemetala u gornjem desnom dijelu. KEMIJSKE VEZE Atomi se meusobno spajaju jer time postiu veu stabilnost, odnosno stanje s manjim sadrajem energije. Meusobnim spajanjem atoma istog elementa nastaju molekule tog elementa, a spajanjem atoma razliitih elemenata nastaju molekule kemijskih spojeva tono odreenog i stalnog kemijskog sastava. Svojstvo atoma nekog elementa da se spaja s odreenim brojem atoma drugog elementa naziva se njegovom valencijom. Kada se atomi meusobno spajanju oni to ine pomou elektrona vanjske ljuske, valentnih elektrona. Koja e vrsta veze nastati izmeu spojenih atoma zavisi o elektronskoj konfiguraciji slobodnih atoma, tj. o energijskom stanju njegovih valentnih elektrona koje se oituje u energiji ionizacije odnosno elektronskom afinitetu. Energiju ionizacije definiramo kao energiju potrebnu da se atomu oduzme elektron. U periodnom sustavu ona raste u periodi od lijeva na desno (poveanjem atomskog broja), a u skupini odozdo prema gore (smanjenjem atomskog broja). Afinitet atoma ili iona prema elektronu je elja za elektronima; jednak je energiji koja se oslobodi kada atom ili ion primi elektron. U periodnom sustavu raste u periodi od lijeva prema desno, a u skupini odozdo prema gore. Ionska veza Da bi izmeu atoma nastala ionska veza, atomi metala otputaju odreeni broj elektrona pri emu nastaje pozitivno nabijen ion (kation). Atomi nemetala primaju te elektrone i prelaze u negativno nabijen ion (anion). Ti ioni suprotnih naboja meusobno se privlae ostvarujui tako ionsku vezu. O veliini ionskog radijusa, karakteristinoj veliini svakog iona, ovisi jakost privlane sile.

14

Primjeri: Na Na+ + 1e Cl + 1e Cl Ca Ca2+ + 2e 2Cl + 2e 2Cl 2Al 2Al3+ + 6e 3O + 6e 3O2

NaCl CaCl2 Al2O3

Atomi koji daju elektrone moraju imati dovoljno malu energiju ionizacije, a atomi koji primaju elektrone moraju imati dovoljno velik elektronski afinitet da bi (prelaskom elektrona) nastao spoj koji je stabilniji, energetski siromaniji od atoma od kojih nastaje. U pravilu ionsku vezu ine atomi metala s atomima nemetala. Iznimku ine, npr. atomi u spojevima formula SnCl4 i PbCl4, iji su atomi vezani kovalentno. Kovalentna veza U prirodi se kao jednoatomni elementi javljaju samo plemeniti plinovi (helij, neon, argon, kripton, ksenon i radon). Oni ili ne reagiraju ili vrlo teko reagiraju s ostalim elementima. To ukazuje na stabilnost njihove elektronske konfiguracije zadnje ljuske. Helij ima dva elektrona u zadnjoj ljusci ( ne moe ih imati vie!) a svi ostali osam. Stabilnu elektronsku konfiguraciju s dva elektrona u zadnjoj ljusci nazivamo dublet, a s osam oktet. Spajanjem atoma nemetala, pri emu se ostvaruje dublet odnosno oktet, snizuje se energija takvog sustava, tj. sustav se stabilizira (usporedi s ionskom vezom). Npr. ako se dva atoma vodika udrue, svaki sa po jednim elektronom suprotnog spina, nastat e molekula vodika. Svakom atomu u molekuli pripadaju oba elektrona jer se gibaju oko obje jezgre. Tada za svaki atom vodika kaemo da je postigao dublet. Par elektrona koji pripada i jednom i drugom atomu zove se zajedniki ili vezni elektronski par. Veza nastala na temelju zajednikog elektronskog para naziva se kovalentna veza. Elektronski parovi vanjskih ljusaka koji ne sudjeluju u vezi zovu se nepodijeljeni, slobodni ili nevezni elektronski parovi. Dva atoma klora u molekuli ostvaruju jednostruku kovalentnu vezu jer su povezani jednim zajednikim parom:

Cl + Cl

Cl Cl

Cl

Cl

Cl2

Dva atoma kisika u molekuli povezana s dva elektronska para, tj. vezani su dvostrukom kovalentnom vezom:

O +

O2

15

Trostruku kovalentnu vezu meusobno ostvaruju dva atoma duika veui se s tri elektronska para:
N + N N N N N N2

Postoje i vieatomske molekule elemenata nemetala ije su veze kovalentne, npr. S8, gdje je osam atoma sumpora prstenasto povezano; P4, (bijeli fosfor) gdje se atomi bijelog fosfora nalaze na vrhovima tetraedra, a bridovi predstavljaju kovalentne veze. Metalna veza Meusobnim spajanjem atomi metala postiu stabilnost tako da se njihovi atomi gusto slau u kristalnu reetku, a valentni elektroni su im delokalizirani, tj. privlai ih vei broj jezgara okolnih atoma. Gustim slaganjem atoma u kristalnu reetku dolazi do preklapanja atomskih orbitala. to se vie atomskih orbitala stapa, to su blie energijski nivoi valentnih elektrona, tvorei tako vrpce vrlo bliskih energijskih nivoa. Pojedine vrpce odijeljene su samo uskim energijskim podrujem, tzv. zabranjenim zonama. Zbog malog broja elektrona u valentnim ljuskama svi energijski nivoi u vrpcama nisu popunjeni elektronima koji se primanjem energije lako mogu kretati od atoma do atoma to omoguuje dobro provoenje elektriciteta i topline. Zato se nepopunjene vrpce zovu vodljivim vrpcama. Vrpce popunjene elektronima zovemo valentne vrpce. MEUMOLEKULSKE VEZE Atomi elemenata se razlikuju po elektronegativnosti, tj. imaju svojstvo da vie ili manje privlae elektrone vanjske ljuske drugih atoma. Elektronegativnost je relativna mjera sposobnosti jezgre atoma da privlai elektrone zajednikog para. Elektronegativniji atom u spoju je atom s veim afinitetom za elektrone. Npr., zbog razlike u elektronegativnosti, elektroni zajednikog elektronskog para izmeu atoma kisika i vodika (u H2O) ee e se nai oko jezgre elektronegativnijeg kisika. Zato e dio molekule vode u dijelu gdje se nalazi atom kisika imati mali negativni naboj, a u dijelovima gdje se nalaze atomi vodika male pozitivne naboje. Za takve molekule kod kojih teita pozitivnog i negativnog naboja nisu na istom mjestu, kaemo da su polarne ili da imaju dipolni karakter. Ovakva vrsta kovalentne veze, u stvari, ima djelomino ionski karakter. Vodikova veza Molekule nastale spajanjem vodika s jako elektronegativnim elementima (HF, H2O, NH3, ...) izrazito su polarne pa nastaju veze meu takvim molekulama. Meusobno se privlae atom vodika (malog pozitivnog naboja) jedne molekule i jako elektronegativan atom (malog negativnog naboja) druge molekule ostvarujui, na taj nain, vodikovu vezu. Ova meumolekulska, vodikova veza slabija je od meumolekulske, ionske ili kovalentne veze.

16

Van der Waalsova sila Ako nastale molekule nemaju izrazito polaran karakter (mjesta teita pozitivnog i negativnog naboja nisu jako udaljena) meu takvim molekulama javljaju se slabe privlane sile nazvane van der Waalsovim silama. Ove sile javljaju se meu molekulama joda, eera, meu slojevima ugljika u grafitu i drugdje. Van der Waalsove sile slabije su od vodikovih veza. vrsto agregatno stanje Unato vrlo razliitim svojstvima mnoge vrste tvari imaju jedno zajedniko svojstvo. To je njihova pravilna unutranja struktura, kristalna graa. Kristali su geometrijska tijela, pravilne unutranje grae, omeene ravnim plohama koje se sijeku u bridovima, a bridovi u uglovima. Pravilan vanjski oblik kristala posljedica je njegove pravilne unutranje grae. Najmanji dio kristalne strukture koji pokazuje razmjetaj graevnih elemenata u itavom kristalu nazivamo elementarna stanica. Tvari stalnog oblika koje nemaju pravilnu unutranju grau ne smatramo pravim vrstim tvarima, ve kaemo da su amorfne, npr. staklo. Ionski kristali Ionski kristali izgraeni su od, to je mogue gue sloenih iona. Razliito nabijeni ioni naizmjence se redaju u tri smjera u prostoru, a meusobno su povezani ionskom vezom. Broj istovrsnih estica koje su jednako udaljene od estice druge vrste nazivamo koordinacijski broj. Ionski spojevi u vrstom stanju ne provode elektrinu struju, to ukazuje da su ioni u kristalu nepokretni. Taline ionskih spojeva vrlo su dobri vodii elektrine struje jer su ioni u njima pokretni. Primjer: talina kuhinjske soli, NaCl. Molekulski kristali To su kristali izgraeni od molekula povezanih, vie ili manje, slabim vodikovim vezama ili van der Waalsovim silama koje su takoer elektrine prirode, a rastu s porastom veliine i mase molekula. Primjer: kristali eera C6H12O6. Pojava da se ista tvar javlja u vie kristalnih oblika je polimorfija.

OSNOVE KEMIJSKOG RAUNA


Mase atoma su tako male da njihove vrijednosti nisu pogodne za proraunavanja. Stoga se za praktine proraune primjenjuju druge fizike veliine. Unificirana atomska jedinica mase je 1/12 mase atoma izotopa ugljika-12 i iznosi 1,66051027 kg.

17

Relativna atomska masa je broj koji nam kae koliko je puta masa nekog atoma vea od unificirane atomske jedinice mase i zapisana je uz simbol elementa u peridnom sustavu elemenata. Veliina pogodna za iskazivanje koliina u laboratorijskom radu je mnoina tvari ija je jedinica mol. Mol je mnoina onog uzorka koji sadri onoliko definiranih jedinki koliko ima atoma ugljika u 0,012 kg ugljika-12. To je i osnovna jedinica SI-sustava. U jednom molu ili 0,012 kg ugljika nalazi se Avogadrov broj tj. 6,0220451023 atoma ugljika. Opa prirodna Avogadrova konstanta definirana je omjerom brojnosti jedinki N(B) i mnoine n(B): L = N(B)/n(B) i iznosi 6,0220451023 mol1. Relativna molekulska masa ima isto znaenje za molekule kao i relativna atomska masa za atome, a izraunava se zbrajanjem svih relativnih atomskih masa atoma koji ine molekulu. Fizika veliina molarna masa karakterizira istu tvar i definirana je omjerom mase tvari i mnoine jedinki M(B) = m(B)/n(B). Ona, ustvari oznaava masu jednog mola tvari. Jedinica molarne mase je kg mol1, a decimalna g mol1. MASENI UDIO ELEMENATA U SPOJU Maseni udio iskazuje udio mase jedne komponente u cjelokupnoj masi uzorka. Maseni udio, w pojedinog elementa A u spoju B definiran je izrazom
w(A, A j B) = m( A ) m(A j B) j (A) Ar (A) M r (A j B)

odnosno
w(A, A j B) =

gdje je j broj istovrsnih atoma jedne vrste u molekuli. Primjer:


w(Cl, CaCl 2 ) = 2 Ar (Cl) 2 35,5 = = 0,6396 = 63,96 % 111 M r (CaCl 2 )

IZRAUNAVANJE EMPIRIJSKE I MOLEKULSKE FORMULE IZ PODATAKA ELEMENTARNE ANALIZE Kemijskom analizom ustanovljeno je da su u nekom spoju maseni udjeli: kisika 0,6531, sumpora 0,3265 i vodika 0,0204, a molekulska masa 98. Odredi molekulsku formulu spoja. w(O) = 0,6531 w(S) = 0,3265 w(H) = 0,0204 molekulska formula = ?

18

Najprije emo izraunati masu pojedinog elementa u 100 g spoja: m(O) = w(O)m(spoja) = 0,6531100 g = 65,31 g m(S) = 32,65 g m(H) = 2,04 g Kako je broj jedinki razmjeran mnoini tvari vrijedi odnos: N(O):N(S):N(H) = n(O):n(S):n(H) m(O) m(S) m(H) n(O) : n(S) : n(H) = : : M (O) M (S) M (H) 65,31 32,65 2,04 : : = 16 32 1 = 4,08 : 1,02 : 2,04 |:1,02 =4:1:2 Empirijska formula je H2SO4. Broj atoma pojedine vrste u molekulskoj formuli dobijemo mnoenjem broja atoma u empirijskoj formuli s faktorom kojeg dobijemo dijeljenjem analizirane relativne molekulske mase spoja s relativnom masom empirijske jedinke.
98 M r (spoj) = =1 Er (H 2SO 4 ) 98

H21S11O41 H2SO4 U ovom sluaju empirijska i molekulska formula su jednake. MOLARNI VOLUMEN PLINOVA Molarni volumen plinova Vm definiran je omjerom volumena i mnoine
Vm = V n

SI jedinica je m3/mol, ali ee se upotrebljava decimalna jedinica litra (decimetar kubini) po molu, L/mol (dm3/mol). Pri standardnim uvjetima (tlak 101,3 kPa, temperatura 0 C) volumen bilo kojeg plina, tj. standardni molarni volumen, iznosi 22,4 L/mol, a oznaava se Vm. Primjer: Koliki je volumen 5,6 g duika pri standardnim uvjetima? m(N2) = 5,6 g V(N2) = ? m( N 2 ) 5,6 g n( N 2 ) = = = 0,2 mol M ( N 2 ) 28 g mol 1
Vm = V (N 2 ) V ( N 2 ) = V m n( N 2 ) = 22,4 L mol 1 0,2 mol = 4,48 L (dm 3 ) n( N 2 )

19

STEHIOMETRIJA KEMIJSKE REAKCIJE Spajanje klora s kalcijem, kisika s aluminijem, itd., nazivamo kemijskim reakcijama, a njih prikazujemo jednadbama. One daju i kvantitativan opis jedinine pretvorbe pa su zato temelj kemijskog rauna. Primjeri: Ca + Cl2 CaCl2 (1) 4Al + 3O2 2Al2O3 (2) Primjer: Treba izraunati masu aluminijevog oksida, Al2O3, nastalu izgaranjem 6 mola aluminija, Al. Sama rije jednadba ukazuje da broj pojedinih atoma na lijevoj strani (reaktanti) mora biti jednak broju atoma na desnoj strani jednadbe (produkti), potujui pri tom integritet jedinki koje stupaju u reakciju i koje nastaju reakcijom. Broj jedinki izraen je pripadnim koeficijentima u jednadbi kemijske reakcije. Za jednadbu (2) vrijede odnosi:
N (O 2 ) N (Al) 4 3 = ili = , itd. N (O 2 ) 3 N (Al 2 O 3 ) 2

Kako je brojnost, broj jedinki upravo proporcionalna mnoini tih istih jedinki vrijede i odnosi:
n(O 2 ) n(Al) 4 3 = ili = , itd. n(O 2 ) 3 n(Al 2 O 3 ) 2

Da bi se rijeio postavljeni zadatak treba nakon pravilno napisane jednadbe postaviti omjer brojnosti zadanih jedinki aluminija i aluminijevog oksida:
N(Al) 4 = =2 N (Al 2 O 3 ) 2 n(Al) =2 n(Al 2 O 3 ) n(Al 2 O 3 ) = n(Al) 6 mol = = 3 mol 2 2

Iz definicije molarne mase izvodimo: m(Al2O3) = n(Al2O3)M(Al2O3) = 3 mol102 gmol-1 = 306 g Primjer: Koliko e formulskih jedinki kalcijevog klorida nastati spajanjem 2 mola klora s kalcijem? Ca + Cl2 CaCl2 n(Cl2) = 2 mol N(CaCl2) = ?

20

N (CaCl 2 ) 1 = 1 N (Cl 2 )

Iz definicije Avogadrove konstante izvodimo N(Cl2) = n(Cl2)L Sada imamo N(CaCl2) = N(Cl2) = n(Cl2)L = 2 mol6,0221023 mol1 = 12,0441023 Dakle nastaju 12,0441023 formulske jedinke CaCl2. GUSTOA Gustoa je definirana omjerom mase i volumena:

m V

SI-jedinica je kg/m3, a ee se upotrebljava decimalna jedinica g/cm3.

TERMOKEMIJA
Sustav koji promatramo moe biti neki proces, neka reakcija ili neki objekt. Sve ostalo je okolina. Osnovni kemijski sustav je kemijska reakcija, tj. dogaaj u sklopu kojega se kidaju postojee i stvaraju nove kemijske veze. Kemijske reakcije mogu oslobaati toplinu u okolinu, egzotermne ili troiti toplinu okoline, endotermne. Ako je tlak stalan, izmjena topline izmeu sustava i okoline mijenja toplinski sadraj sustava, tj. entalpiju (H). Eksperimentalno moemo odreivati samo promjenu entalpije sustava, tj. razliku entalpije poetnog i konanog stanja. Spontane kemijske reakcije i druge prirodne promjene prati nesreeno rasipanje energije u okolinu to nazivamo entropija (S). Znai da je entropiju mogue promatrati i kao mjeru nesreenosti sustava. Oigledno, pri svim spontanim procesima entropija raste (drugi zakon termodinamike).

TEKUINE
Uobiajeno je nazivati tekuinama one iste tvari koje su pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi u tekuem stanju. Tekue stanje posljedica je meumolekulskih djelovanja (uvijek su elektrostatske prirode) koja su izraenija nego kod plinova, a manje izraena nego u vrstim tvarima. Za razliku od estica vrstih tvari, estice tekuina nemaju stalnog poloaja ve se gibaju slobodno, ali ne toliko slobodno koliko se gibaju estice plinova.

21

DISPERZNI SUSTAVI
Smjese dviju ili vie tvari kojima je jedna tvar rasprena, dispergirana u drugoj nazivamo disperznim sustavima. Tvar koje u takvim sustavima ima u suviku nazivamo disperznim sredstvom, a rasprenu tvar (ima je manje) disperzna faza. S obzirom na veliinu estica dispergirane faze disperzni sustavi dijele se na: 1. Grubo disperzni sustavi gdje je veliina estica disperzne faze vea od 200 nm, npr. smjesa pijeska u vodi. 2. Koloidne sustave s veliinom estica disperzne faze od 1 - 200 nm, npr. magla, dim, mlijeko, elatina. 3. Prave otopine ije su estice disperzne faze manje od 1 nm, npr. otopine kuhinjske soli u vodi, eera u vodi. PRAVE OTOPINE Iako postoje otopine u sva tri agregatna stanja, plinovitom, tekuem i vrstom, kad se kae samo otopina, onda se pod tim pojmom obino podrazumijeva smjesa u kojoj je disperzno sredstvo tekue, a disperzna faza vrsta. Prave su otopine molekulno disperzni sustavi. Otapanje vrstih tvari Ako molekule vode, dovoljne energije, udare u ion ionskog kristala dijelom svoje (polarne) molekule koji je suprotnog naboja od promatranog iona, one e te ione izvui iz kristala u otopinu. To znai da je savladana Coulombova (Kulnova) i da se ti ioni slobodno gibaju u otopini. Primjer: NaCl se u vodi razlae na ione, disocira NaCl Na+ + Cl. Proces otapanja molekulskih kristala razlikuje se time to molekule vode svojim udarima savladavaju mnogo slabije meumolekulske van der Waalsove sile i vodikove veze u kristalu, te u otopinu iz kristala odlaze molekule, slobodno se gibajui. Primjer: vodena otopina saharoze. Svaka prava otopina sastoji se od otapala (disperzno sredstvo) i otopljene tvari (disperzna faza). Otapalo je ona tvar koje ima vie. Najee otapalo je voda. Pokusi ukazuju da e se tvari polarne grae bolje otapati u polarnom otapalu, a nepolarne tvari u nepolarnom otapalu. Otopine koje sadre pokretne ione provode elektrinu struju i zovu se elektrolitske otopine, a one koje nemaju te karakteristike neelektrolitske. ISKAZIVANJE SASTAVA OTOPINA Za iskazivanje sastava otopine u laboratoriju se najee upotrebljavaju - maseni udjeli, w - masena koncentracija, - mnoinska koncentracija, c

22

Masena koncentracija Definirana je kao omjer mase otopljene tvari i volumena otopine

(ot. tvari) =

m(ot. tvari) V (otopine)

Jedinica masene koncentracije je kg/m3, odnosno decimalna jedinica g/L. Primjer: Koliko grama natrijevog sulfata treba otopiti da se pripravi 200 mL otopine masene koncentracije 0,1 g/L? V(otopine) = 200 mL = 0,2 L (Na2SO4) = 0,1 g/L m(Na2SO4) = ?

( Na 2 SO 4 ) =

m( Na 2 SO 4 ) V (otopine)

m(Na2SO4) = (Na2SO4)V(otopine) = 0,1 g L10,2 L = 0,02 g Mnoinska koncentracija Definirana je omjerom mnoine jedinki otopljene tvari i volumena otopine
c(ot. tvari) = n(ot. tvari) V (otopine)

U praksi se upotrebljava decimalna jedinica mol/L (mol/dm3). Primjer: Kolika je masa kalijevog klorida otopljenog u 200 mL otopine mnoinske koncentracije 0,25 mol dm3? V(otopine) = 200 mL = 0,2 dm3 c(KCl) = 0,25 mol dm3 m(KCl) = ?
c(KCl) = n(KCl) V (otopine)

n(KCl) = c(KCl) V (otopine) = 0,25 mol dm 3 0,2 dm3 = 0,05 mol

m(KCl) = n(KCl)M(KCl) = 0,05 mol74,55 g mol1 = 3,725 g Molalnost Molalnost (b) komponente A je definirana kao omjer mnoine A i mase otapala
b( A ) = n( A ) m(otapala)

23

Primjer: Kolika je molalnost otopine u ijih je 200 g otopljeno 10 g natrijevog nitrata? M(NaNO3) = 10 g m(otopine) = 200 g b(NaNO3) = ? Za izraunavanje molalnosti NaNO3 moramo znati njegovu mnoinu, n i masu otapala, vode. m( NaNO3 ) 10 g n( NaNO3 ) = = = 0,1176 mol M ( NaNO3 ) 85 g/mol
m(H 2 O) = m(otopine) m( NaNO3 ) = 200 g 10 g = 190 g = 0,19 kg b( NaNO3 ) = n( NaNO3 ) 0,1176 mol = = 0,6184 mol/kg m( H 2 O) 0,19 kg

BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE


Energijom aktivacije nazivamo energetsku barijeru koju je potrebno savladati da bi estice koje se sudaraju stupile u kemijsku reakciju. Brzina kemijske reakcije iskazuje se vremenskom promjenom koncentracije, tj. omjerom promjene mnoinske koncentracije c i vremenskog intervala t u kojem je ta promjena nastala. Srednja brzina prirasta koncentracije komponente A, v(A) dana je izrazom
v(A) = c(A) t

Primjer: Koncentracija reaktanta A promijeni se od 2,8102 mol dm3 do 1,6102 mol dm3 u intervalu od etrnaeste do tridesetetvrte minute reakcije. Kolika je srednja brzina promjene koncentracije reaktanta A u tom vremenskom intervalu?
v(A) = c(A) 1,6 mol dm 3 2,8mol dm 3 = = 6 10 4 mol dm 3 min 1 t 34 min 14 min

Brzina kemijske reakcije ovisi o koncentraciji rekatanta, temperaturi i prisutnosti katalizatora. Svi ovi initelji je ubrzavaju. Katalizatori su tvari koje ubrzavaju kemijsku reakciju tako da u nju ulaze i usmjeravaju je nekim drugim putem, smanjujui energiju aktivacije, a na kraju reakcije izlaze nepromijenjeni.

KEMIJSKA RAVNOTEA
Prouavanje kemijske ravnotee i inilaca koji na nju utjeu prijeko je potrebno za pravilno voenje kemijskih procesa. Disocijacijom, npr. slabe octene kiseline u vodi uspostavlja se dinamika ravnotea izmeu disociranih i nedisociranih molekula. Molekule octene kiseline disociraju do odreene (ravnotene) granice kada se disocijacijom nastali ioni spajaju dajui upravo onoliko molekula octene kiseline koliko takvih molekula disocira.

24

Pri stalnoj temperaturi omjer umnoaka koncentracija produkata i reaktanata koji su potencirani njihovim stehiometrijskim koeficijentom je konstantan (Kc). Slijedi da je za reakciju
aA + bB cC + dD

konstanta

Kc =

c c (C ) c d ( D) c a ( A) c b ( B)

Primjer: Treba izraunati konstantu ravnotee za reakciju

PCl5

PCl3 + Cl2

pri 25 C. Analizom je ustanovljeno da su ravnotene koncentracije komponenata u smjesi c(PCl5) = 0,1 mol dm3, c(PCl3) = 0,18 mol dm3 i c(Cl2) = 0,18 mol dm3. Kako je ravnotea ve uspostavljena vrijednosti koncentracija se mogu izravno uvrstiti u izraz za konstantu ravnotee
Kc = c(PCl 3 ) c(Cl 2 ) 0,18 mol dm 3 0,18 mol dm 3 = = 0,324 mol dm 3 c(PCl 5 ) 0,1 mol dm 3

KISELINE I BAZE
Primjeri kiselina su sumporna H2SO4, duina HNO3, octena CH3COOH, klorovodina HCl itd. Pod utjecajem vode (polarno otapalo!) polarne molekule kiselina cijepati e se, disocirati na ione vodika H+ i negativne ione kiselinskog ostatka. Vodikov ion nosilac je kiselog okusa, kiselih svojstava. HNO3 H+ + NO3 CH3COOH H+ + CH3COO H2SO4 2H+ + SO42 Vodikov ion vee se na molekulu vode te tako nastaje hidronijev ion H3O+ (naprijed navedeni nain pisanja disocijacije kiselina zadran je zbog jednostavnosti). Spojeve koji disociranjem u vodi daju hidronijev ion nazivamo kiseline, prema S. Arrheniusu. Osim kiselina imamo spojeve koje zovemo baze. Veliku skupinu baza ine hidroksidi, npr. natrijev hidroksid NaOH, kalcijev hidroksid Ca(OH)2. Svi oni sadre hidroksidnu skupinu OH koja se u vodi odcjepljuje dajui hidroksidni ion OH to je karakteristika baza prema S. Arrheniusu. Otopinu hidroksida u vodi nazivamo luina. NaOH Na+ + OH Ca(OH)2 Ca2+ + 2OH

25

OH- ion uvjetuje lunat okus, lunata svojstva. Iako vrlo slabo, i molekule vode disociraju. H2O H+ + OH Iz jednadbe se vidi da su (broj) mnoinska koncentracija H+ i OH iona jednake, a utvreno je da iznose 107 mol/dm3. To znai da voda nije ni kisela ni lunata ve neutralna. Umnoak koncentracija H+ i OH iona u otopini zove se ionski produkt vode, Kw. Kod sobne temperature to je c(H+)c(OH) = Kw = 1014 mol2/dm6. Ako je c(H+) = c(OH) otopina je neutralna, ako je c(H+) > c(OH) otopina je kisela i ako je c(H+) < c(OH) otopina je lunata. Kiselost odnosno lunatost ispitujemo kiselo-baznim indikatorima. To su tvari koje mijenjaju boju ovisno o kiselosti odnosno lunatosti ili pak neutralnosti otopine. Mjera kiselosti ili lunatosti otopine je pH. pH vrijednost je negativan logaritam mnoinske koncentracije vodikovih iona pa je odgovarajui matematiki izraz sljedei
c(H + ) pH = log mol dm 3

Ako je pH = 7 otopina je neutralna, ako je pH > 7 otopina je lunata i ako je pH < 7 otopina je kisela. Ako je u vodenim otopinama disocijacija kiselina ili luina potpuna ili skoro potpuna, govorimo o jakim kiselinama ili luinama, a ako je u otopini malen broj molekula kiseline ili luine disocirao, govorimo o slabim kiselinama ili luinama. I.N. Brnsted (i T.M. Lowry) definirali su kiseline i baze na slijedei nain: kiselina je tvar koja daje proton (protondonor), a baza je tvar koja prima proton (protonakceptor). Ravnotea kemijske reakcije uspostavlja se u smjeru slabije kiseline i baze. Po definiciji G.N. Lewisa kiselina je svaka tvar koja moe primiti elektronski par (elektron-akceptor), a baza je svaka tvar koja moe dati elektronski par (elektrondonor). Znai, nisu obavezno potrebni ni vodikovi ni hidroksidni ioni da bi neka tvar bila kiselina ili baza.
NEUTRALIZACIJA

Reakcija neutralizacije je nastajanje molekula vode reakcijom H+ i OH iona. H+ + Cl + Na+ + OH H2O + Na+ + Cl ili krae pisano u molekulskom obliku HCl + NaOH H2O + NaCl. Osim vode, reakcijom netralizacije nastala je sol natrijev klorid koji je u otopini disociran. Takoer moemo rei da su reakcije izmeu kiselina i luina reakcije neutralizacije.

26

SOLI

Soli su vani spojevi ionskih struktura. Kako je svaki ionski kristal u irem smislu jedna velika molekula, formula soli predstavlja zapravo formulsku jedinku soli. U vodenim otopinama soli su disocirane, npr. NaNO3 Na+ + NO3
HIDROLIZA

Kemijske reakcije u kojima sudjeluju molekule vode nazivaju se reakcije hidrolize. Otapanjem natrijeva acetata u vodi nastaju acetat i natrijevi ioni. Acetatni ioni kemijski reagiraju s vodom oduzimajui joj H+ pri emu nastaje slabo disocirana octena kiselina. Ostatak izreagirale molekule H2O je OH koji uz natrijev ion ostaje u otopini. Na taj se nain u otopini poveava koncentracija OH i otopina djeluje lunato: CH3COO + Na+ + H2O CH3COOH + Na+ + OH U vodenoj otopini amonijevog klorida, amonijevi ioni kemijski reagiraju s vodom oduzimajui joj OH pri emu nastaje slabo disocirana amonijeva luina. Ostatak izreagirale molekule H2O je H+ koji uz kloridni ion ostaje u otopini. Tako se u otopini poveava koncentracija H+ i otopina djeluje kiselo: NH4+ + Cl + H2O NH4OH + H+ + Cl. Prema tome, do hidrolize dolazi samo onda kada voda djeluje na soli dobivene neutralizacijom kiselina i luina nejednake jakosti. Iz navedenog slijedi da otopine soli - jakih kiselina i jakih luina djeluju neutralno, npr. otopina NaCl, - jakih kiselina i slabih luina reagiraju kiselo, npr. otopina NH4Cl, - slabih kiselina i jakih luina reagiraju lunato, npr. otopina CH3COONa.

OKSIDACIJSKO-REDUKCIJSKI PROCESI
Oksidacija je proces u kojem neka molekula, atom ili ion otputa (daje) elektrone, a redukcija je proces u kojem neka molekula, atom ili ion prima (dobiva) elektrone.

Primjer: Nastajanje natrijevog klorida spajanjem natrija i klora. OKSIDACIJA: 2Na 2Na+ + 2e REDUKCIJA: Cl2 + 2e 2Cl Natrij se oksidirao, a klor reducirao. Natrij je redukcijsko sredstvo jer je kloru omoguio redukciju, a klor je oksidacijsko sredstvo jer je natriju omoguio oksidaciju. Pri elektrolizi se na elektrodama, postoji li mogunost vie od jedne kemijske reakcije, dogaa ona reakcija koja zahtijeva najmanji utroak energije, npr. pri elektrolizi vodene otopine NaCl. NaCl Na+ + Cl

27

Na katodi e se utroiti manje energije za redukciju vode, nego za redukciju natrijevih iona. H2O H+ + OH KATODA(): 2H2O + 2e H2 + 2OH ANODA(+): 2Cl Cl2 + 2e Kod svih reakcija redukcije-oksidacije, redoks reakcija, koje su uvijek povezane, broj primljenih elektrona mora biti jednak broju otputenih. Oksidacijsko sredstvo omoguava reakciju oksidacije, reducirajui se pri tom, a redukcijsko sredstvo omoguava reakciju redukcije oksidirajui se pri tom. Pri nekim kemijskim reakcijama teko je sa sigurnou odrediti koja se tvar oksidira, a koja reducira, time je teko i sastaviti jednadbu reakcije. Da se to olaka, dogovorom je uveden pojam oksidacijski broj i pravila odreivanja: 1. Oksidacijski broj svih elemenata u elementarnom stanju jednak je nuli. 2. Oksidacijski broj kisika uvijek je jednak (2) osim u peroksidima gdje je (1). 3. Oksidacijski broj vodika uvijek je jednak (+1) osim u hidridima metala 1. i 2. skupine gdje je oksidacijski broj vodika (1). 4. Oksidacijski broj svih jednostavnih iona jednak je naboju iona. 5. Zbroj svih oksidacijskih brojeva u molekuli mora biti jednak nuli. 6. Zbroj svih oksidacijskih brojeva u sloenim ionima mora biti jednak naboju iona. 7. U spojevima s kovalentnom vezom oksidacijski broj nekog atoma jednak je zamiljenom naboju koji se javlja na tom atomu kada se zajedniki elektronski parovi dodijele elektronegativnijem elementu. Primjeri:
0 +1 2 +1 1

Cl 2

H2 O

H 2 O2

N O 3

+5 2

+1

+4 2

+1

+6 2

H 2 S O3

H 2 S O4

U gornjem redu su zapisani oksidacijski brojevi jednog atoma te vrste. Ukupni oksidacijski broj atoma jedne vrste dobijemo da oksidacijske brojeve jednog atoma pomnoimo s brojem atoma. Vrijedi i obratno, oksidacijski broj jednog atoma dobijemo ako ukupni oksidacijski broj atoma jedne vrste podijelimo s brojem atoma te vrste. Sve se to uvijek odnosi samo na promatranu molekulu ili ion. Uoi da oksidacijske brojeve piemo uvijek s plusom ili minusom ispred broja (npr. Ca+2) za razliku od naboja iona gdje plus ili minus piemo iza broja (Ca2+). Sada oksidaciju moemo definirati kao poveanje oksidacijskog broja, a redukciju kao smanjenje oksidacijskog broja.

OSNOVE ELEKTROKEMIJE
Elektrokemijski red elemenata ili Voltin niz je niz u kojem su elementi poredani tako da je u nizu najprije naveden metal (Li) s najnegativnijim standardnim redukcijskim potencijalom, a posljednji (Au) s najpozitivnijim redukcijskim potencijalom. Osim metala susreu se i nemetalne elektrode (Cl2/Cl) ili redoks elektrode (MnO4/Mn2+) koje se mogu svrstati u taj niz. Mnoge kemijske reakcije mogu se protumaiti upravo poloajem

28

tvari u Voltinom nizu, npr. tvar s negativnijim potencijalom e potiskivati tvar s pozitivnijim potencijalom iz njenih spojeva: Cu2+ + Zn Zn2+ + Cu Zn + 2H+ Zn2+ + H2 Navedena znanja koriste se za: izradu depnih baterija, razliitih akumulatora, razumijevanje procesa korozije time i za smiljanje metoda zatite od korozije.
ELEKTROLIZA

Tvari koje u vodenim otopinama ili talinama vode elektrinu struju zovu se elektroliti. Npr. disocijacijom NaCl bilo u vodi ili talini nastaju pokretni ioni koji omoguavaju provoenje elektrine struje: NaCl Na+ + Cl. Putovanje iona kroz otopinu ili talinu i njihovo izbijanje na elektrodama djelovanjem elektrine struje zove se elektroliza. Elektrode su dijelovi vodia elektrine struje uronjeni u elektrolite i spojeni na izvor istosmjerne elektrine struje. Elektroda spojena na pozitivni pol izvora struje zove se anoda, a elektroda spojena na negativni pol izvora struje zove se katoda. Pozitivna anoda privlai negativne ione koje zovemo anioni, a negativna katoda privlai pozitivne ione koje zovemo kationi. Dolaskom na katodu kationi primaju elektrone, a dolaskom aniona na anodu anioni predaju viak elektrona anodi. Tako ioni prelaze u neutralne atome koji se spajaju u molekule. Primjer: elektroliza vodene otopine bakrovog(II) klorida, CuCl2 koji najprije u vodi disocira. CuCl2 Cu2+ + 2Cl KATODA (): Cu2+ + 2e Cu ANODA (+): 2Cl Cl2 + 2e
Prvi Faradayev zakon: masa tvari izluena na elektrodi proporcionalna je mnoini elektriciteta koja je prola kroz elektrolit
m( A ) = M (A) Q zF

gdje je m(A) masa tvari A, M(A) molarna masa tvari A, z broj primljenih elektrona kationa tvari A, F Faradayeva konstanta (96500 C/mol) i Q mnoina elektriciteta. M(A), z, i F su konstante! Primjer: Odredi masu bakra koja bi se izluila elektrolizom vodene otopine bakrovog(II) sulfata prolazom od 2A u vremenu 15 minuta. I = 2A t = 15 min = 900 s m(Cu) = ?
Q = I t = 2 900 = 1800 As

29

m(Cu) =

M (Cu ) 63,55 g mol1 Q = 1800 C = 0,593 g zF 2 96500 C mol 1

Drugi Faradayev zakon: mnoine tvari izluene na elektrodama u serijski spojenim elektrolizerima istom mnoinom elektriciteta odnose se obrnuto proporcionalno broju izmijenjenih elektrona u tim reakcijama.

Q1 = Q2

n1 z1 = n 2 z 2

n1 z 2 = n2 z1

UVOD U ANORGANSKU KEMIJU


Elemente prve skupine periodnog sustava nazivamo alkalijski metali, druge skupine zemnoalkalijski metali, tree do dvanaeste prijelazni metali, trinaeste borova skupina elemenata, etrnaeste ugljikova skupina elemenata, petnaeste duikova skupina elemenata, esnaeste halkogeni elementi, sedamnaeste halogeni elementi i osamnaeste plemeniti plinovi. Alkalijski i zemnoalkalijski metali su vrlo reaktivni jer lako otputaju jedan, odnosno dva elektrona vanjske ljuske postiui stabilnost pa ih stoga u prirodi nalazimo samo u spojevima. Alkalijski su metali reaktivniji od zemnolakalijskih metala jer lake otputaju jedan elektron pri postizanju stabilnosti nego zemnoalkalijski metali koji trebaju otpustiti dva. Reagiraju s nemetalima dajui soli. Dobivaju se elektrolizom pripadajuih rastaljenih soli. Prijelazni metali se javljaju u prirodi u spojevima, ali i u elementarnom stanju to je odraz velikih razlika njihovih osobina. Dobri su vodii elektrine struje, lako se obrauju i tvore legure pa su neki od njih upotrebno vani. Najee su dvovalentni, ali su mnogi od njih polivalentni. Razliitih svojstava, prijelazni metali dobivaju se na razliite naine u ovisnosti o sirovinama i svojstvima pojedinog metala. U borovoj skupini elemenata bor je polumetal pa ne daje katione, a najzastupljeniji u prirodi je aluminij. Aluminij ujedno ima i najveu praktinu vanost. U spojevima je trovalentan. U duikovoj skupini duik je jedini plin i ini oko tri etvrtine mase zraka. Porastom atomskog broja u skupini sve je izraeniji metalni karakter elemenata. Halkogeni elementi se u prirodi javljaju u razliitim oblicima, a mogu se nai i u elementarnom stanju. Kisik i sumpor kao i njihovi spojevi su najzastupljeniji. Jedino je kisik plin; ostali su vrste tvari. Afinitet za elektronima opada porastom atomskog broja elemenata u skupini. Halogeni elementi se u prirodi javljaju samo u spojevima. Fluor je element s najveim afinitetom za elektrone. Reaktivnost pada s porastom atomskog broja elemenata u skupini. Dobivaju se elektrolizom talina odgovarajuih soli ili njihovih zasienih otopina. Plemeniti plinovi imaju stabilnu elektronsku konfiguraciju i stoga se javljaju u atomarnom stanju i tvore vrlo malo spojeva uz vrlo specifine uvjete.

30

NEMETALI
VODIK

Vodik je najzastupljeniji element u svemiru inei oko tri etvrtine ukupne mase svemira. Sve zvijezde, zavisno o starosti, sadre vie od 90 % vodika. Vodik ima izotope: deuterij s jednim neutronom u jezgri i tricij s dva neutrona u jezgri za razliku od procija koji nema neutrona. Vodik je plin koji hlaenjem ispod 252,8 C prelazi u tekue stanje. U slobodnom stanju je dvoatomna molekula. Zapaljiv je i u smjesi sa zrakom (kisikom) eksplozivan. Elementarnog vodika na Zemlji ima u vrlo malim koliinama, ali zato ulazi u sastav najveeg broja spojeva, npr. veeg broja spojeva nego ugljik. Na veliko se dobiva iz vode, npr. elektrolizom: K(): 4H2O + 4e 2H2 + 4OH A(+): 4OH O2 + 2H2 + 4e. Vodik tvori spojeve s metalima oksidacijskog broja 1 dajui metalne hidride te s nemetalima oksidacijskog broja +1 dajui nemetalne hidride. Spojeve oksidacijskog stupnja 1 tvori s metalima koji imaju najmanji afinitet za elektrone pa imamo litijev hidrid, LiH, kalijev hidrid, KH, kalcijev hidrid, CaH2 itd. Spojeve oksidacijskog stupnja +1 tvori s nemetalima pa imamo halogenovodike (HF, HCl, HI, itd), vodu, sumporovodik, amonijak, ugljikovodike (metan, butan, itd) itd.
HALOGENI ELEMENTI

Fluor, F, klor, Cl, brom, Br, jod, I, astat, At. Kod halogenih elemenata postoji veliki afinitet prema elektronima pa su oni snani oksidansi. Fluor je najsnaniji poznati oksidans, a sposobnost oksidacije opada u nizu prema jodu. Osim s atomima drugih elementa, atomi halogenih elemenata spajaju se i meusobno pa imamo F2, Cl2 itd. Najvaniji minerali fluora su fluorit, CaF2 i kriolit Na3AlF6. Uz klorovodik, HCl, najvaniji spojevi klora su natrijev klorid, NaCl, kalijev klorid, KCl, i magnezijev klorid, MgCl2 kojih ima u moru i slanim jezerima te klorna, HClO3, perklorna, HClO4 i hipoklorasta, HOCl kiselina. Klor je pri standardnim uvjetima utozeleni plin, nadraljivac, izaziva koroziju. Javlja se u obliku dvoatomnih molekula kao i svi halogeni elementi. Vrlo je reaktivan jer mu do stabilne elektronske konfiguracije nedostaje samo jedan elektron. Stabilnu konfiguraciju moe ostvarivati ionskim i kovalentnim vezama. Klor se najvie dobiva elektrolizom zasiene vodene otopine ili taline natrijevog klorida. K(): 2Na+ + 2e 2Na A(+): 2Cl Cl2 + 2e. Upotrebljava se u proizvodnji organskih spojeva i lijekova.

31

Tablica 2. Kiseline koje tvori klor

Formula HCl(aq) HClO HClO2 HClO3 HClO4

Naziv klorovodina hipoklorasta klorasta klorna perklorna

Imena kiselina se dobiju tako da se osnovi imena elementa koji tvori kiselinu (u ovom sluaju klor) pridodaju nastavci i predmeci navedeni u tablici. Uoi radi lakeg pamenja da se sastav, odnosno formule susjednih kiselina u nizu se razlikuju jedna od druge za jedan atom kisika. Princip je isti i za kiseline koje tvore ostali nemetali, npr. sumpor, duik, fosfor. Kod odreivanja formule kiseline uvijek kreni od osnovne kiseline, npr. sumporne, fosforne i njima dodaji ili oduzimaj po jedan atom kisika.
Tablica 3. Natrijeve soli kiselina koje tvori klor

Formula NaCl NaOCl NaClO2 NaClO3 NaClO4

Naziv natrijev klorid natrijev hipoklorit natrijev klorit natrijev klorat natrijev perklorat

Klorovodik je pri standardnim uvjetima plin bez boje, otra mirisa. Klorovodik najee dobivamo direktnom sintezom ili kao sporedni produkt organskih sinteza.

H2 + Cl2 2HCl CH4 + Cl2 CH3Cl + HCl


Klorovodina kiselina je otopina plina klorovodika u vodi.

HCl + H2O H3O+ + Cl Koncentrirana klorovodina kiselina ima maseni udio HCl od 34 do 36 %. To je jaka mineralna kiselina. Upotrebljava se za dobivanje lijekova, anorganskih spojeva, boja, kao otapalo itd. Soli su joj kloridi (osim ve spomenutih to su srebrov klorid, AgCl, kalcijev klorid, CaCl2, eljezov(III) klorid, FeCl3 itd.). Reakcija disproporcioniranja (pojava kada jedna tvar prelazi u dva nova spoja i kada su oksidacijski brojevi istovrsnih atoma u sva ta tri spoja su razliiti), javlja se kada se grije otopina kalijevog hipoklorita ili kada se tali kalijev klorat. Cl2 + H2O HCl + HOCl 3KOCl KClO3 + 2KCl 4KClO3 3KClO4 + KCl

32

HALKOGENI ELEMENTI

Kisik, O, sumpor, S, selenij, Se, telurij, Te, polonij, Po. Najei i najvaniji halkogeni elementi su kisik i sumpor, a time i njihovi spojevi. Atomi halkogenih elemenata imaju u zadnjoj ljusci est elektrona i do stabilne konfiguracije im nedostaju dva to ostvaruju bilo kovalentnim bilo ionskim vezama. Relativno su snani oksidansi.
Kisik

Kisik je najzastupljeniji element na Zemlji. U zraku mu je maseni udio oko 23 %, a u Zemljinoj kori skoro 50 %. Kisik se svojim najveim dijelom javlja u obliku dvoatmnih molekula, O2 ili dikisik. U viim slojevima atmosfere javlja se i u obliku troatomnih molekula, O3 ili trikisik, koji jo zovemo ozon. To su alotropske modifikacije kisika. Uglavnom se dobiva frakcijskom destilacijom ukapljenog zraka. Kisik se upotrebljava u metalnoj industriji (elik!), kemijskoj industriji za dobivanje spojeva s kisikom i drugdje. Pri standardnim uvjetima, kisik, O2 je plin bez boje, okusa i mirisa, ne gori, ali podrava gorenje to znai da se spaja s mnogim tvarima. Kisik je uvjet nastanka i odranja ivota na Zemlji. Gorenjem i disanjem troe se velike koliine kisika pri emu nastaje CO2. Nastali CO2 koriste biljke u procesu fotosinteze oslobaajui kisik ime je zatvoren kruni tok kisika u prirodi. Najvaniji spojevi kisika su oksidi, peroksidi, kiseline i njihove soli. Najei kisikovi spojevi su oksidi i to metala (Na2O, Al2O3, Fe2O3, ZnO itd) i nemetala (H2O, SO2, CO2, NO2 itd.). Vodikov oksid, H2O ili voda najvaniji je kisikov spoj. Ona je uz kisik preduvjet za nastanak i opstanak ivota. Pri sobnoj temperaturi je tekuina bez boje, okusa i mirisa. Molekule vode izraziti su dipoli pa je voda izvrsno otapalo naroito za ionske spojeve. U prirodi se javlja kao atmosferska, povrinska ili podzemna voda. Najia je atmosferska voda jer dolazi u dodir s najmanje tvari. Ona ipak pokazuje blago kiselu reakciju jer u malim koliinama otapa CO2 to je razlog da otapa vapnenac, CaCO3. 2H2O + CO2 H3O+ + HCO3 CaCO3 + H2O + CO2 Ca2+ + 2HCO3 Na taj nain iz mekih voda nastaju tvrde vode, tj vode koje sadre otopljene soli kalcija, ali po istom naelu i magnezija. Vodikov peroksid, H2O2 je bezbojna tekuina koja se u vodenim otopinama pri veim koncentracijama lako raspada. Raspad ubrzavaju ioni prijelaznih metala i svjetlost. 2H2O2 2H2O + O2
Sumpor

Najvee koliine elementarnog sumpora u prirodi se nalaze u podzemnim slojevima na dubini oko 200 m. Odatle se i dobiva taljenjem pregrijanom vodenom parom koju se do slojeva sumpora dovodi sustavom cijevi kroz koji se ujedno rastaljeni sumpor odvodi na povrinu. U istom stanju sumpor je vrsta tvar ute boje bez okusa i mirisa, a

33

javlja se u velikom broju alotropskih modifikacija od kojih je pri sobnoj temperaturi stabilan jedino vrsti rompski sumpor. Molekula rompskog sumpora sastoji se od osam atoma sumpora prstenasto povezanih. Sumpor tvori veliki broj spojeva jer se spaja sa skoro svim elementima.
Tablica 4. Neki primjeri kiselina koje tvori sumpor

Formula H2S (aq) H2SO2 H2SO3 H2SO4

Naziv suporovodina kiselina hiposumporasta kiselina suporasta kiselina sumporna kiselina

Tablica 5. Natrijeve soli nekih kiselina koje tvori sumpor

Formula Na2S Na2SO2 Na2SO3 Na2SO4

Naziv natrijev sulfid natrijev hiposulfit natrijev sulfit natrijev sulfat

Sumporna kiselina (tekuina uljasta izgleda) ubraja se meu najjae mineralne kiseline. Slui za proizvodnju umjetnih gnojiva, boja, vlakana, detergenata, lijekova itd. Najee se proizvodi tzv. kontaktnim postupkom. Taj se postupak moe podijeliti u tri faze: 1. dobivanje sumporovog(IV) oksida bilo spaljivanjem sumpora S + O2 SO2, bilo prenjem sulfidnih ruda 4FeS2 + 11O2 2Fe2O3 + 8SO2 Dobiveni SO2 mora biti to ii. 2. Katalitika oksidacija u sumporov(VI) oksid
, kat 2SO2 + O2 t 2SO3

3. Apsorpcija SO3 u koncentriranoj H2SO4 pri emu nastaje oleum ili disumporna (pirosumporna) kiselina

SO3 + H2SO4 H2S2O7. H2S2O7 se prema potrebi razrjeuje vodom. H2S2O7 + H2O 2H2SO4
DUIKOVA SKUPINA ELEMENATA

Duik, N, fosfor, P, arsen, As, antimon, Sb, bizmut, Bi.

34

Najei su duik i fosfor kao i njihovi spojevi. Duik je jedini plinoviti element ove skupine. Kada se javlja elementaran onda se javlja u obliku dvoatomnih molekula, N2, diduik. Elementaran duik je sastojak zraka s masenim udjelom oko 76 %. Od spojeva najei su nitrati. Fosfor se javlja kao bijeli fosfor molekule P4, tetrafosfor, tetraedarske strukture, crveni fosfor nepoznate strukture i crni fosfor slojevite strukture. Najei spojevi fosfora su fosfati. Atomi elemenata ove skupine imaju pet elektrona u zadnjoj ljusci i najee svoju stabilnu elektronsku kofiguraciju postiu kovalentnim vezama.
Duik

Duik je plin bez boje, okusa i mirisa, ne gori i ne podrava gorenje. Dobiva se frakcijskom destilacijom ukapljenog zraka. Sintezom iz duika i vodika dobiva se amonijak bezbojan plin otra mirisa, otrovan i eksplozivan.
p, t, kat N2 + 3 H2 2 NH3

U normalnim uvjetima ova je reakcija spora, stoga se smjesa zagrijava, a reakcija provodi uz katalizator. Meutim kako je pad tlaka velik (od 4 estice nastaju dvije, a tlak plina prvenstveno zavisi o broju estica) reakcija se mora provoditi pod znatnim tlakom. Inae bi se nastali amonijak raspadao nastojei poveati broj estica ime se nadoknauje gubitak tlaka. Amonijak se proiava ukapljivanjem, a neizreagirani plinovi vraaju se u proces. Otapanjem u vodi daje slabu amonijevu luinu. NH3 + H2O NH4OH Kao i svaka baza amonijak s kiselinama tvori soli. NH3 + HCl NH4Cl NH3 + HNO3 NH4NO3 2 NH3 + H2SO4 (NH4)2SO4 Upotrebljava se za dobivanje praktiki svih ostalih duikovih spojeva (umjetnih gnojiva, boja, eksploziva, duine kiseline itd.). Duina kiselina slui za dobivanje eksploziva, lijekova, umjetnih gnojiva itd. Proizvodi se iz amonijaka. Najprije se amonijak katalitiki spali (oksidira). 4NH3 + 5O2 4NO + 6H2O Dalje se duikov(II) oksid spontano oksidira. 2NO + O2 2NO2 Zatim se duikov(IV) oksid apsorbira u vodi. 3NO2 + H2O 2HNO3 + NO

35

Osloboeni duikov(II) oksid vraa se u proces. Ovim postupkom dobiva se HNO3 masenog udjela do 60 %, a 96 - 98 %-tna HNO3 dobiva se destilacijom 60 %-tne. Duina kiselina vrlo je jaka mineralna kiselina snanog oksidativnog djelovanja, npr. reagira s bakrom razrijeena i koncentrirana. 3Cu + 8HNO3 3Cu(NO3)2 + 2NO + 4H2O Cu + 4HNO3 Cu(NO3)2 + 2NO2 + 2H2O Soli duine kiseline su nitrati, npr. amonijev nitrat, NH4NO3, natrijev nitrat, NaNO3 itd. Duikovi spojevi nezaobilazan su sastojak umjetnih gnojiva. Najea duina gnojiva su urea NH2CONH2 i amonijev nitrat NH4NO3.
Fosfor

Fosfor gori na zraku dajui fosforov(III) oksid i fosforov(V) oksid. P4 + 3O2 P4O6 P4 + 5O2 P4O10 Fosforov(V) oksid se otapa u vodi dajui fosfornu kiselinu. P4O10 + 6H2O 4H3PO4 Soli fosforne kiseline su fosfati. Najee se upotrebljavaju kao umjetna gnojiva. Fosforna gnojiva se najee dobivaju iz netopljivog minerala fosforita Ca3(PO4)2, kemijskom obradom s H2SO4, ime nastaju topljivi superfosfat, Ca(H2PO4)2H2O + CaSO42H2O ili trostruki superfosfat 3Ca(H2PO4)2H2O.
UGLJIKOVA SKUPINA ELEMENATA

Ugljik, C, silicij, Si, germanij, Ge, kositar, Sn, olovo, Pb. U prirodi se javljaju u spojevima, a ugljik jo i u organskim spojevima te elementaran. Atomi elemenata ove skupine imaju etiri elektrona u zadnjoj ljusci. Svoju stabilnu elektronsku konfiguraciju mogu ostvariti kovalentnim vezama, a kositar i olovo i ionskim.
Ugljik

Najei spojevi ugljika u prirodi su karbonati. U istom obliku atomi ugljika mogu se vezati na dva naina i zato se ugljik pojavljuje u dvije alotropske modifikacije kao dijamant i kao grafit. U kristalu dijamanta svaki atom ugljika povezan je s etiri kovalentne veze s etiri susjedna atoma ugljika. Kovalentne veze svakog atoma ugljika usmjerene su prema etiri ugla tetraedra. U kristalu grafita svaki je atom ugljika povezan s s tri ugljikova atoma jednostrukim kovalentnim vezama tvorei tako slojeve s velikim brojem esterokuta. Po jedan elektron svakog atoma nije vrsto vezan, ve su relativno slobodni (delokalizirani) i pripadaju cijelom sloju atoma ugljika. Zato grafit vodi elektrinu struju. Izmeu slojeva u kristalu grafita vladaju slabe van der Waalsove sile.

36

Gorenjem ugljika fosilnih goriva uz dovoljnu koliinu kisika nastaje ugljikov dioksid, a redukcijom ugljikovog dioksida uarenim ugljikom nataloenim u peima nastaje ugljikov monoksid. C + O2 CO2 CO2 + C 2CO
Ugljikov dioksid je plin tei od zraka, ne gori ni ne podrava gorenje, neotrovan je i sadran u pjenuavim piima dajui im kiselkast okus jer njegovim otapanjem nastaje ugljina kiselina.

CO2

+ H2O

H2CO3

Ugljina je kiselina slaba kiselina. Tvori soli karbonate (Na2CO3) i hidrogenkarbonate (NaHCO3). Ugljikov monoksid je, za razliku od ugljikovog dioksida, plin neto laki od zraka i otrovan je. Djeluje kao krvni otrov vezujui se na hemoglobin 200 - 300 puta bre od kisika ime onemoguuje opskrbu stanica organizma kisikom. Koristi se kao gorivo, kao redukcijsko sredstvo i u organskim sintezama. Sastojak je vodenog plina.
Silicij Silicij se nalazi u sastavu veine stijena. Maseni udjel silicija u Zemljinoj kori odmah je iza kisikovog. Silicij i germanij su slabi vodii elektrine struje. Namjernim oneienjem silicija atomima s tri ili s pet elektrona u zadnjoj ljusci poveavamo njihovu vodljivost na dva razliita naina pa imamo p-poluvodie i n-poluvodie, tj. p- i nvodljivost. Uobiajeno, silikati su alkalijske soli silikatnih kiselina, npr. Na2SiO3, Na2Si2O5. Vodena otopina natrijevog silikata sadri ione silikatne kiseline, H2SiO42 koji mogu polimerizirati, (H2SiO3)n u vrpce, slojeve ili trodimenzionalne mree oslobaajui vodu. Odgovarajui broj kationa uvijek neutraliziraju preostali naboj. Konani produkt polimerizacije ne sadri vodik, (SiO2)n i poznat je pod nazivom silikagel. Svoja dobra adsorpcijska svojstva duguje izuzetnoj poroznosti, odnosno velikoj povrini. Silikoni su visoko polimerizirani spojevi lanaste ili prstenaste strukture ope formule (R2SiO)n u kojima atome silicija povezuje kisik, a preostale dvije veze silicija ostvaruju su s organskim skupinama.

METALI
Samo mali broj metala nalazimo u prirodi u elementarnom stanju (bakar, srebro, zlato, platina, nikal, itd). To su uglavnom plemeniti metali. Ostali metali se javljaju u spojevima, najee kao sulfidi, sulfati, oksidi, hidroksidi ili karbonati. Te spojeve nazivamo minerali, a osnovni su sastojci ruda. Metali uglavnom kristaliziraju tako da svaki atom bude okruen sa to veim brojem atoma na to manjoj udaljenosti. Atomi metala meusobno se povezuju slino kovalentnoj vezi s tom razlikom da jedan kristal metala moemo promatrati kao jednu

37

molekulu. Jezgra jednog atoma djeluje na vie elektrona drugih, prije svega susjednih atoma. U sustavu kakav je kristal metala ima puno elektronskih orbitala, energijskih nivoa koje tvore veze, metalne veze. Neki nivoi su popunjeni elektronima, a neki su prazni. Energijski nivoi slinih energija tvore vrpce nivoa. Energijski nivoi popunjeni elektronima tvore valentne vrpce, a prazni energijski nivoi tvore vodljive vrpce. Vodii struje imaju valentne (elektronima popunjene) vrpce toliko slinih energija vodljivim (praznim vrpcama kojima se elektroni mogu gibati kroz kristal pod utjecajem vanjskog elektrinog polja) da elektroni praktiki bez energijske zapreke prelaze iz valentnih vrpca u vodljive vrpce. Izolatori imaju veliku energijsku razliku izmeu valentnih i vodljivih vrpca tako da elektroni ne mogu savladati tu energijsku zapreku i prijei iz valentnih u vodljive vrpce, a to znai da ne mogu voditi struju. Poluvodii imaju takve energijske razlike, energijske zapreke izmeu valentnih i vodljivih vrpca da ih samo manji broj elektrona moe savladati za razliku od vodia pa je time i elektrina vodljivost manja nego kod vodia. Zajednike osobine metala su i velika elektrika i termika vodljivost, metalni sjaj, kovkost i podatnost razvlaenju. Legure ili slitine su vrste otopine ili intermetalni spojevi metala sainjeni sa svrhom da se dobiju materijali drukijih, eljenih svojstava razliitih od svojstava metala koji ine slitinu. Legure se dobivaju taljenjem smjese metala ili tako da se smjesa metala u prahu jako tlai u kalupima i zagrijava do temperature blizu talita smjese (sinter materijali). Legiranjem se mijenjaju i kemijska i mehanika svojstva metala, npr. duraluminij, legura aluminija (93 - 95 % Al) s dodatkom bakra, magnezija i mangana ima manju gustou i puno veu tvrdou od aluminija, ali zato bre korodira od aluminija.
ALKALIJSKI I ZEMNOALKALIJSKI METALI

Alkalijski metali su: litij, Li, natrij, Na, kalij, K, rubidij, Rb, cezij, Cs, francij, Fr, a zemnoalkalijski su: berilij, Be, magnezij, Mg, kalcij, Ca, stroncij, Sr, barij, Ba, radij, Ra. Alkalijski metali postiu stabilnu elektronsku konfiguraciju otputanjem jednog elektrona vanjske ljuske, a zemnoalkalijski otputanjem dvaju elektrona vanjske ljuske. Kako otputaju tako malo elektrona atomi ovih metala za to trebaju uloiti malu energiju to znai da imaju malu energiju ionizacije i da su jako reaktivni. Najznaajniji spoj ovih metala je natrijev klorid, NaCl. Nalazimo ga u moru kojem daje slanost, ali i u naslagama u Zemljinoj kori kao kamenu sol. Slui za dobivanje klora, natrijeva hidroksida, sode itd. tako i natrija i to elektrolizom njegove taline najee u Downsovoj eliji. K(): Na+ + e Na A(+):2Cl Cl2 + 2e
Natrijev karbonat, Na2CO3 ili soda je otrovna, bijela, vrsta tvar. Upotrebljava se za proizvodnju papira, stakla, sredstava za pranje, boja itd. Proizvodi se postupkom po Solvayu. Prenjem vapnenca najprije se dobiju ivo vapno i ugljikov(IV) oksid.

CaCO3 CaO + CO2

38

U natrijevom kloridom zasienu vodenu otopinu uvodi se amonijak pa uz ione Na+ i Cl u vodi imamo i amonijeve ione i OH. NH3 + H2O NH4+ + OH Ve dobiveni CO2 u dodiru s tom otopinom reagira. OH + CO2 HCO3. Od kombinacija iona koja je u otopini nastat e i istaloit e se najmanje topljiva sol. U ovom sluaju to je natrijev hidrogenkarbonat. Na+ + Cl + NH4+ + HCO3 NaHCO3 + NH4+ + Cl Filtracijom odvojeni NaHCO3 se ari i dobije soda. 2NaHCO3 Na2CO3 + CO2 + H2O Dobiveni CO2 vraa se u proces. Iz otopine amonijeva klorida regenerira se amonijak i vraa u proces. 2NH4Cl + Ca(OH)2 2NH3 + CaCl2 + 2H2O Gaeno vapno ili kalcijev hidroksid dobiva se gaenjem, reakcijom s vodom, ve dobivenog, ivog vapna. CaO + H2O Ca(OH)2
Natrijev hidroksid, NaOH, bijela, vrsta, vrlo higroskopna tvar koja nagriza organske tvari. Upotrebljava se u proizvodnji sapuna, papira, aluminija, lijekova itd. To je jedna od najjaih baza, tj. u vodi potpuno disocira. Dobiva se elektrolizom koncentrirane vodene otopine natrijeva klorida.

K(): 2H2O + 2e H2 + 2OH A(+):2Cl Cl2 + 2e Na katodi se reduciraju molekule vode, a ne ioni natrija jer je za tu reakciju potrebno manje energije. Katodni i anodni prostor odvojeni su polupropusnom mebranom da se ioni natrija mogu nakupljati u katodnom prostoru uz OH. Iz te vodene otopine NaOH, vrsti NaOH se dobiva uparavanjem. Kalcijev karbonat, CaCO3 u prirodi javlja u razliitim oblicima, kao vapnenac, kalcit itd. U poglavlju o vodi opisali smo kako se prolaskom kinih kapi kroz zrak u njoj otapa ugljini dioksid dajui ugljinu kiselinu koja dolaskom na stijene otapa kalcijev karbonat dajui kalcijev hidrogenkarbonat koji je topljiv u vodi i koji s vodom odlazi u podzemlja. Tu se dogaa obratan proces. Ca(HCO3)2 CaCO3 + CO2 + H2O Voda i ugljikov dioksid ispare, a iskristalizirani kalcijev karbonat gradi stalaktite, stalagmite i slino.

39

U opisu dobivanja natrijevog karbonata opisano je dobivanje ivog, CaO i iz njega gaenog vapna, Ca(OH)2, a kao poetna sirovina sluio je CaCO3. Gaeno vapno dio je svake buke. Tijekom ovrivanja buke gaeno vapno reagira s ugljikovim dioksidom dajui kalcijev karbonat. Ca(OH)2 + CO2 CaCO3
Gips, CaSO42H2O, kao mineral javlja se u naslagama u prirodi. TEHNIKI VANI METALI Aluminij

Zbog svojih dragocjenih svojstava, aluminij je u kratkom vremenu postao vaan metal. Proizvodi se iz boksita. Odvajanjem primjesa iz boksita dobije se isti aluminijev oksid ili glinica. isti aluminij dobiva se elektrolizom taline glinice. taljenje Al2O3 2Al3+ + 3O2 K(): 4Al3+ + 12e 4Al A(+): 6O2 3O2 + 12e Grafitna anoda reagira s kisikom dajui ugljikov(IV) oksid. Sam aluminij je amfoteran element kao i njegov hidroksid (reagiraju i s kiselinama i s luinama). 2Al + 6HCl 2AlCl3 + 3H2 2Al + 2OH + 6H2O 2Al(OH)4 + 3H2 Al(OH)3 + 3HCl AlCl3 + 3H2O Al(OH)3 + OH Al(OH)4 Aluminij je postojan na atmosferske utjecaje jer mu se na povrini stvori tanki sloj oksida koji ga titi. Postupak oksidacije povrinskog sloja moe se izvoditi postupkom elektrolitike oksidacije, tj. eloksiranja. Legure aluminija kod kojih se poboljavaju ljevna svojstva, tzv. ljevne legure nastaju dodatkom aluminiju manjih koliina silicija, bakra i/ili magnezija. Kovne se legure dobivaju dodatkom bakra, magnezija, mangana, a mogu sadravati i cinka i nikla. Za duraluminij vidi legure openito.
eljezo

eljezo je najvaniji metal. Bez njega ne bi bilo ivota jer mu u procesima metabolizma pripada centralno mjesto, sudjeluje u izgradnji hemoglobina itd. Javlja se kao , i eljezo, zavisno koju kristalnu strukturu poprimi. Najvanije rude eljeza su magnetit Fe3O4 i hematit Fe2O3. Dobiva se u procesima u visokoj pei koja se puni naizmjenino slojevima koksa i rude s dodacima. Vrui zrak obogaen kisikom upuhuje se s donje strane pei, pali koks i pokree time niz reakcija:

40

C + O2 CO2 C + CO2 2CO Fe2O3 + 3CO 2Fe + 3CO2 Rastaljeno sirovo eljezo skuplja se na dnu pei. eljezo je podlono i kemijskom i elektrokemijskom nagrizanju, tj. koroziji. Kemijska korozija uvjetovana je nagrizanjem eljeza agresivnim tvarima, npr. oteenja eljeznih cjevovoda prolaskom klora kroz njih. Elektrokemijska korozija uzrokovana je nastajanjem galvanskog lanka na povrini eljeza, npr. hranje, gdje je katoda vlano mjesto na eljezu s veom koncentracijom kisika, a anoda drugo mjesto na istom komadu eljeza na kojem je koncentracija kisika manja. Na anodi se otapa eljezo, a na katodi kisik reagira s vodom. K(): Fe Fe3+ + 3e A(+): O2 + 2H2O + 4e 4OH
Zatita eljeza od korozije postie se dodavanjem inhibitora anodnih ili katodnih rakcija, katodnom zatitom, galvanizacijom (pocinavanje, kromiranje itd) ili premazima koji onemoguuju kontakt eljeza s kisikom. eljezo koje se eli zatiti katodnom zatitom spoji se s velikim komadom manje plemenita metala, metala elektronegativnijeg redukcijskog potencijala (npr. magnezija) tako da e se u procesu korozije otapati magnezij, a ne eljezo. eljezo se legira u ugljine i legirane elike kojih ima preko tisuu vrsta. elici se odlikuju velikom tvrdoom, ilavou, elastinou, otpornou na koroziju itd. Bakar

Bakar je metal karakteristine crvene boje te izuzetan vodi elektrine struje i topline. Stabilnu elektronsku konfiguraciju postie otputanjem jednog ili dva elektrona u ionskoj vezi. U prirodi se bakar javlja elementaran, ali se najvie javlja u obliku sulfidnih ruda, halkopirita, CuFeS2, halkozina, Cu2S i kovelina, CuS. Koliina bakra u rudama je malena pa se rude najprije moraju koncentrirati da bi se zatim prile. 8CuFeS2 + 11O2 4(Cu2S + FeS) + 2Fe2O3 + 8SO2 Produkt dobiven prenjem pomijea se s koksom i kremenim pijeskom pa se tali. Fe2O3 + C + 2SiO2 2FeSiO3 + CO Talina eljezovog(II) silikata je troska koja pliva na talini bakrovog(I) i eljezovog(II) sulfida. Talina sulfida, bakrenac odvoji se od troske i propuhuje zrakom uz dodatak kremenog pijeska pri emu se oksidira sav sumpor vezan za eljezo, a eljezo prelazi u trosku. 2FeS + 3O2 + 2SiO2 2FeSiO3 +2SO2 Nakon uklanjanja troske nastavi se proces oksidacije sulfida dok jedan dio bakrovog(I) sulfida ne prijee u bakrov(I) oksid.

41

2Cu2S + 3O2 2Cu2O + 2SO2 Tada meusobno reagiraju bakrov(I) sulfid i bakrov(I) oksid dajui sirovi ili blister-bakar. Cu2S + 2Cu2O 6Cu + SO2 Ako na raspolaganju imamo karbonatnu ili oksidnu rudu onda se samo karbonatna ruda prevede grijanjem u oksid nakon ega se oksid reducira koksom dajui izmeu ostalog i sirovi bakar. Cu2(OH)2CO3 2CuO + H2O + CO2 CuO + C Cu + CO Sirovi bakar se proiava elektrolitikom rafinacijom u kojoj je anoda od sirovog bakra, katoda od tankog isto bakrenog lima, a kao elektrolit slui otopljen bakrov(II) sulfat. A(+): Cu (sirovi) Cu2+ + 2e K(): Cu2+ + 2e Cu (isti)
Mjedi su u osnovi legure bakra i cinka. Mogu se dodavati i neki drugi metali da bi se poboljala pojedina eljena svojstva. Mjedi imaju veu vrstou i otpornost na koroziju od bakra ili cinka. Bronce su legure bakra i kositra. Odlikuju se velikom vrstoom i tvrdoom te visokom otpornou na koroziju. Postoje i druge legure bakra, npr. novo srebro i konstatan. Kompleksni spojevi prijelaznih metala

Kompleksni spojevi su spojevi koji u svojoj sloenoj strukturi imaju dvije, etiri, pet i est, a rjee vie molekula vode, molekula amonijaka itd., iona ili drugih skupina koje pravilno okruuju sredinji atom, atom prijelaznog elementa. Ponekad je to jedna vea molekula takve strukture da se oko atoma prijelaznog metala nau pravilno rasporeene njene pojedine skupine atoma. Molekule, ioni i ostale skupine koji se veu na atom prijelaznog elementa svojim nepodijeljenim elektronskim parom zovemo ligandi. Poznatiji primjeri kompleksnih spojeva su uta krvna sol ili kalijev heksacijanoferat(II), K4[Fe(CN)6], tetraakvabakrov(II) sulfat monohidrat, [Cu(H2O)4]2+SO42 H2O, tetrakarbonilnikal(0), [Ni(CO)4], itd.

KEMIJA I OKOLI
Dananji ivot ne moemo zamisliti bez mineralnih gnojiva, plastinih masa i ostalih sintetikih polimera, bez poluvodia kao osnove elektronike, bez mnogih drugih blagodati koje su proizvod, izmeu ostalog i kemije. No, ta pozitivna strana ima i svoju negativnu stranu. U tenji da to bolje ivi, ovjek proizvodi sve vie i sve bre to za posljedicu ima da u okoli dospijevaju neeljeni sporedni proizvodi izazivajui neeljene posljedice za ljudsko zdravlje, bilo neposredno bilo posredno, bilo odmah bilo naknadno. Neeljeni proizvodi mogu oneistiti i zrak i vodu i tlo.

42

ZRAK

Zemljinu atmosferu moemo podijeliti na slojeve: troposfera (0 do oko 12 km visine), stratosfera (od oko 12 do oko 50 km), mezosfera (od oko 50 do oko 80 km), termosfera ili ionosfera (od oko 80 do oko 800 km). U troposferi se odvija glavni dio procesa kruenja vode u prirodi jer sadri skoro svu atmosfersku vodu. U njoj su sva zrana strujanja jaka. U stratosferi se apsorbira najvei dio ultraljubiastog (UV) zraenja zatvorenim nizom kemijskih reakcija disocijacije i nastajanja molekula kisika i ozona titei Zemlju od prevelikog zraenja. O2 O + O O + O2 O 3 O3 O 2 + O O + O O2 (apsorpcija zraenja) (oslobaanje topline) (apsorpcija zraenja) (oslobaanje topline)

Za stratosferu je karakteristino vrlo slabo okomito strujanje to oteava mijeanje troposfere i stratosfere. Tvari koje oneiuju atmosferu su SO2, praina, NOX, ugljikovodici, ugljikovi oksidi, klorirani ugljikovodici itd. Sumporov (IV) oksid, SO2 je glavni uzronik nastajanja smoga i kiselih kia od kojih masovno stradaju ume. Uzrokuje smetnje disanja, a takoer djeluje korozivno i kiselo. SO2 se lako oksidira kisikom iz zraka u SO3 koji se spaja s vlagom iz zraka dajui sumpornu kiselinu. SO2 + O2 SO3 + O SO3 + H2O H2SO4 Reakciju ubrzavaju: UV zraenje kojeg apsorbira SO2 pa tako lake stupa u reakciju; praina koja sadri ione prijelaznih metala koji kataliziraju reakciju oksidacije SO2; vlaga u kojoj se SO2 bre oksidira. Praine kataliziraju niz kemijskih reakcija na njihovoj velikoj povrini, a mogu i same sadravati niz tetnih tvari za biljni i ivotinjski svijet. Duikovi oksidi, NOX mogu s jedne strane sudjelovati u kemijskim reakcijama koje kao produkte mogu imati klorove radikale (unitavaju ozon u zatitnom dijelu atmosfere) i duinu kiselinu koja sudjeluje u nastajanju kiselih kia. S druge strane u niim dijelovima atmosfere mogu sudjelovati u reakcijama iji su produkti kisikovi radikali koji stvaraju ozon, radikale i oksidirane produkte ugljikovodika ako ih ima u atmosferi. Oksidirani produkti ugljikovodika su formaldehid, acetaldehid, akrolein, peroksiacilnitrati (PAN) itd. Svi oni djeluju otrovno, npr. nadrauju oi, oteavaju disanje itd. Cijeli taj niz raeakcija oksidacije ugljikovodika zapoinje apsorpcijom UV zraenja od strane molekule NO2. NO2 NO + O (apsorpcija zraenja)

43

Ugljikov(II) oksid oksidira se u atmosferi u ugljikov(IV) oksid koji je glavni nosilac efekta staklenika iako taj efekt omoguuju i vee koliine metana, vode, duikovog(I) oksida, freoni i ozon. Naime, efekt staklenika je drugo ime za zagrijavanje Zemlje. Povrina Zemlje i biljke apsorbiraju infra crveno zraenje sa Sunca koje dopre do njih i zagrijavaju se. Jedan dio svoje topline zrae prema svemirskim prostranstvima, ali zbog svoje male topline ti su valovi sad drukiji, veih su duljina (12000 do 20000 nm), duljina koje apsorbiraju gore spomenute tvari pritom se zagrijavajui i ne doputajui toplini odlazak u svemir to bi omoguilo hlaenje Zemlje. Klorirani ugljikovodici uzrokuju smanjenje koliina ozona i to onog ozona iz viih dijelova atmosfere, a koji nas titi od prekomjernog UV zraenja to omoguuje injenicu da ne budu spreni svi ivi organizmi na Zemlji. Apsorbirajui UV zraenje klorirani ugljikovodici disociraju i na klorove radikale koji razaraju ozon. Jedan radikal klora moe razoriti oko 100000 molekula ozona. CFCl3 CFCl2 + Cl Cl + O3 ClO + O2 ClO + O Cl + O2 Reakcija se zaustavlja vezanjem klor radikala na H i oksiklor radikala na NO2. Cl + H HCl ClO + NO2 ClNO2
Smanjenje oneienja zraka moe se postii na razliite naine. Na primjer, smanjenje koliina sumporovog(IV) oksida za polovicu postiemo tako da u loita ugljena ubacujemo vapnenac u prahu. Zbog visoke temperature dimnih plinova dolazi do termike disocijacije kalcijeva karbonata, a nastali kalcijev oksid reagira sa SO2 dajui gips.

CaCO3 CaO + CO2 2CaO + 2SO2 + O2 2CaSO4 Smanjenje koliina duikovih oksida postiemo tako da duikove okside uvodimo u vodenu otopinu vodikovog peroksida u kojem se u nizu radikalskih reakcija oksidiraju do duine kiseline koju zatim iskoritavamo.
VODA

Voda je temelj nastanka i odranja ivota i niim se ne moe zamijeniti. Moramo zatiti vodu mora, led, povrinske i podzemne vode. Najugroenije su povrinske i podzemne slatke vode jer su izloene najveem oneienju. U njih isputamo otpadne vode i to: komunalne otpadne vode koje sadre razne mikroorganizme, detergente itd.; industrijske otpadne vode koje mogu sadravati sve to industrija proizvodi zajedno s meuproizvodima i sporednim, uglavnom neeljenim proizvodima raunajui i njihove produkte raspada;

44

otpadne vode iz poljoprivrede koje sadre amonijak, sastojke umjetnih gnojiva, herbicide, pesticide itd.; povrinske otpadne vode nastale padalinama, a koje sadre natrijev klorid, naftu i sve to padaline pokupe u zraku i po povrini. Otpadne vode sadre razliite tvari razliitog porijekla koje mogu biti vie ili manje tetne za ljude, ivotinje, rjeju za okoli. Osnovna mjerila koja govore o stupnju oneienja su kemijska potreba kisika (KPK) i bioloka potreba kisika (BPK5). Kemijska potreba kisika je koliina kisika koja je potrebna za kemijsku oksidaciju organskih i anorganskih sastojaka otpadnih voda dok je bioloka potreba kisika ona koliina kisika koja je potrebna mikroorganizmima za petodnevnu razgradnju organskih tvari sadranih u otpadnoj vodi. ienje otpadnih voda moe biti: mehaniko, kemijsko, bioloko. Mehanikim se proiavanjem iz otpadnih voda uklanjaju suspendirane tvari vei ili manjih dimenzija. Vei komadi vrstih tvari se uklanjaju razliitim reetkama na kojima otpad ostaje dok se vrste tvari manjih dimenzija mogu ukloniti razliitim nainima taloenja i filtriranja. Kemijsko proiavanje otpadnih voda temelji se na kemijskim reakcijama kojima se tvar koja uzrokuje oneienje u otpadnoj vodi prevodi u manje tetne ili rjee, potpuno bezopasne tvari, npr. razaranje penicilinskih antibiotika sadranih u otpadnoj vodi oksidacijom vodikovim peroksidom. Bioloko proiavanje otpadnih voda temelji se na tome da tvari koje oneiuju vodu postaju hrana odabranim mikroorganizmima. Na taj nain mikroorganizmi uklanjaju neist (polutante) iz otpadnih voda poveavajui svoju biomasu rastom i razmnoavanjem. Bioloko proiavanje u ovisnosti o vrsti mikroorganizama moe biti aeroban ili anaeroban proces. Aerobne vrste mikroorganizama za svoj rast trebaju kisik, a anaerobne ne, ve ih kisik ak ubija. Glavni produkt aerobnih procesa je velika koliina biomase, tzv. aktivnog mulja koji se najuspjenije rjeava tako da se kao i ostali organski otpad kompostira, tj. vrenjem (fermentacijom) prevede u kompost, vrstu gnojiva. Anaerobnim procesima glavni produkt je bioplin, energent koji se sastoji najveim dijelom od metana, a manjim dijelom moe sadravati duik, ugljikov(IV) oksid ili sumporovodik.
TLA

Tlo je rahli dio Zemljine kore nastao raspadanjem ili usitnjavanjem kamenite podloge i organskih tvari biljnog i ivotinjskog podrijetla. U hladnim i vlanim klimatskim podrujima najee su vrste tla podzoli, u kojima su isprane pojedine tvari iz povrinskog sloja. U vlanim i toplim klimatskim podrujima osim ispiranja povrinskog dijela znaajna je prisutnost oksida metala zbog ega imamo smea i crvena lateritna tla. U polusuhim krajevima u kojima se na povrini, zbog brzog isparavanja, pojavljuju lako topljive tvari, najee soli, rasprostranjena su slana tla. U pojedinim dijelovima svijeta vjetrovi su nanijeli velike koliine prapora ili lesa, a rijeke velike koliine aluvijalnog ili

45

naplavnog tla. Najznaajni je povrinski sloj tla, debljine do 20-ak cm, koji je rastresitiji i koji sadri vie zraka, vlage i topline od ostalog dijela tla pa su u njemu najintenzivniji procesi raspadanja organskih tvari, tj. stvaranja humusa, temeljne pretpostavke plodnosti tla. Tlo, uz vodu, je temelj razvoja biljnog i ivotinjskog svijeta. Stanite je mnogih organizama koji mogu ivjeti u samom tlu, ali i na njemu. ovjek nekontroliranim odlaganjem svakovrsnog otpada na neureena odlagalita, tzv. deponije ugroava tlo, a time i sebe. Do danas, najbolja zatita tla postie se pravilnim postupanjem s otpadom. Otpad treba najprije razvrstati, npr. metalni otpad i to po vrstama metala, plastini otpad po vrstama plastike, otpadno staklo po vrstama stakla itd. do otpada koji se moe bioloki razgraditi. Metalni i plastini otpad, otpadno staklo i tome slino se treba reciklirati koliko je god to mogue, dio spaliti dobivajui energiju, a ostali dio zajedno s ostacima reciklae, npr. pepelom od spaljivanja, odloiti na ureena odlagalita. Bioloki razgradiv otpad treba biolokom razgradnjom prevesti u kompost. I dobivanje energije spaljivanjem i dobivanje komposta su svojevrsni naini reciklacije otpadnih tvari. Ono to je vjerojatno u ovom trenutku jedna od najvanijih stvari ne samo to se tie oneienja tla ve i svega ostalog je razvijanje svijesti o potrebi i nunosti ouvanja okolia, ouvanja naeg planeta.

UVOD U ORGANSKU KEMIJU


Za razliku od neivih tvari, ive organizme u najveem dijelu izgrauju ugljikovi spojevi i voda. Tako je maseni udio ugljika, vodika, kisika i duika u ivim organizmima ak 96 %. Ostali biogeni elementi su fosfor, sumpor, natrij, kalij, magnezij, kalcij i klor te jo neki kojih ima u mikrokoliinama. Danas se mnogi spojevi koje nalazimo u ivim organizmima s uspjehom dobivaju i sintetskim putom, a mnogi se prirodni procesi industrijski oponaaju. Dio kemije koji istrauje ugljikove spojeve, tradicionalno nazvane organska kemija, u stvari je kemija ugljikovih spojeva. Nastanak velikog broja ugljikovih spojeva omoguen je sposobnou atoma ugljika da se meusobno veu u velikom broju, jednostrukim, dvostrukim i trostrukim kovalentnim vezama, gradei due ili krae, razgranate ili nerazgranate lance i prstenove. Kada se atomi ugljika meusobno poveu jednostrukim, dvostrukim ili trostrukim vezama svakom atomu ostaje jo tri, dva ili jedan slobodan elektron koji se moe spariti s elektronima drugih elemenata.
C C C C C C

Ugljik je u spojevima etverovalentan, to je jo jedan od faktora koji omoguuje ugljiku tvorbu tako velikog broja spojeva.

46

UGLJIKOVODICI
Mnogi postojei spojevi graeni su od ugljika i vodika pa se zajednikim imenom zovu ugljikovodici. Ugljikovodici kod kojih su atomi meusobno tako povezani da ine jednostavne ili razgranate lance zovu se acikliki ili alifatski ugljikovodici, a oni kod kojih su atomi ugljika povezani tako da ine makar jedan prsten u svojoj strukturi, nazivaju se cikliki ili prstenasti koji opet mogu biti alicikliki i aromatski. Skupinu aromatskih ugljikovodika zovemo jo i areni. To je posebna skupina prstenastih spojeva, najee sa esterolanim prstenovima koji se obino prikazuju naizmjeninim jednostrukim i dvostrukim vezama, a svojstva im se razlikuju od svojstava ostalih ugljikovodika.
ALKANI

Ugljikovodici kod kojih su svi atomi ugljika meusobno povezani iskljuivo jednostrukim vezama nazivaju se alkani ili parafini. Iz istog razloga kaemo da su to i zasieni ugljikovi spojevi. Najjednostavniji je alkan onaj koji u molekuli ima samo jedan atom ugljika vezan s etiri atoma vodika, a to je metan. Kemijske veze u metanu usmjerene su u prostoru tako da zatvaraju tetraedarske kutove (109,5C). Etan ima dva C-atoma i na svakom C-atomu vezana jo po tri atoma vodika. U etanu i njemu slinim spojevima dolazi do mijenjanja poloaja atoma vodika u prostoru u odnosu prema nepromijenjenom poloaju C-atoma to je poznato kao rotacija oko jednostruke kovalentne veze. Kad prikazujemo organske spojeve simbolima najee se sluimo slijedeim formulama: 1) H H
H C H C H H

projekcijska strukturna; 2) CH3CH3 kondenzirana strukturna; 3) C2H6 molekulska (bruto); 4) CH3 empirijska. Prikaz dijela homolognog niza nerazgranatih alkana, ope formule CnH2n+2, gdje je n broj atoma ugljika u molekuli: CH4 metan; CH3CH3 etan; CH3CH2CH3 propan; CH3CH2CH2CH3 butan; CH3CH2CH2CH2CH3 pentan; CH3CH2CH2CH2CH2CH3 (CH3(CH2)4CH3) heksan; CH3CH2CH2CH2CH2CH2CH3 (CH3(CH2)5CH3) heptan; itd.

47

Homologni niz ini niz spojeva koji se razlikuju za metilensku, CH2 skupinu. U molekulama prvih triju lanova iz niza alkana atomi ugljika mogu se meusobno vezati samo na jedan nain. etiri atoma ugljika mogu se povezati na dva naina:
H3CCH2CH2CH3 H3CCHCH3 CH3

a pet na tri:
H3CCH2CH2CH2CH3 H3CCHCH2CH3 CH3 H3C CH3 C CH3 CH3

Spojevi koji imaju istu molekulsku (bruto) formulu a razliite strukturne formule zovu se strukturni ili konstitucijski izomeri, pa za navedene primjere kaemo da butan ima dva a pentan tri strukturna izomera.
Nomenklatura alkana

Imenovanje alkana meunarodno je dogovoreno kao i imenovanje niza drugih spojeva. Neka najvanija pravila su: - svako ime sadri u sebi korijen koji se tvori na temelju grkih brojeva, osim imena prvih etiriju alkana; - nastavak na korijen za alkane je -an; - ako alkani imaju razgranati lanac ugljikovih atoma ime im se najee odreuje prema najduljem nizu; - ako u molekuli postoje dva lanca s istim brojem C-atoma, ime im se odreuje prema lancu na kojemu je vezan vei broj alkilnih skupina; - alkil je opi naziv za vezane ugljikovodine skupine, a nazivi im se tvore pomou odgovarajueg korijena i nastavka -il, npr CH3- metil, CH3CH2- etil; - redni broj atoma ugljika odreuje se tako da atom na koji je vezana alkilna skupina dobije to manji broj: - broj koji oznaava mjesto alkila za osnovni lanac stavlja se ispred imena alkila, a ako su na istom C-atomu vezana dva ista alkila, broj treba ponoviti; - ako u spoju ima vie istih skupina, njihov se broj oznaava prefiksima di, tri, tetra itd. Evo redom primjera imena, za gore napisane spojeve, primjere strukturne izomerije: butan, 2-metilpropan; pentan, 2-metilbutan, 2,2-dimetilpropan. Fizika svojstva alkana Prva etiri alkana su plinovi, alkani s vie od 17 C-atoma su vrste tvari, ostali tekuine (kapljevine). Otapaju se u mnogim organskim otapalima ali ne i u vodi.

48

Kemijska svojstva alkana

Alkani kemijski reagiraju s malim brojem tvari. Kad ve stupaju u reakciju za njih su karakteristine reakcije supstitucije (zamjene) gdje se jedan (ili vie) atoma vodika iz molekule alkana zamijeni atomom druge vrste, npr. CH4 + Cl2 CH3Cl + HCl. Zapaljeni, alkani dobro gore dajui u potpunom sagorijevanju CO2 i H2O, a u nepotpunom jo i CO. Pirolizom uz katalizator daju ugljik i vodik, npr.
, kat CH 4 t C + 2H 2

ALKENI

Ugljikovodici kod kojih postoji bar jedna dvostruka veza, ope formule CnH2n, zovu se alkeni ili olefini.
Nomenklatura alkena

Korijenu imena za alkane dodaje se nastavak -en koji oznaava jednu dvostruku vezu meu C-atomima (dvije dvostruke veze -dien, tri -trien). Osnovno ime razgranatog alkena odreuje se prema najduem lancu C-atoma koji sadri dvostruke veze, a C-atomi se numeriraju tako da dvostruke veze dobiju najmanje brojeve. Brojevi koji oznaavaju poloaj dvostrukih veza piu se ispred imena. Uz to, sad i u budue, vae prethodna pravila nomenklatura drugih vrsta spojeva. Primjeri homolognog niza alkena: CH2=CH2 eten, CH3-CH=CH2 propen, CH3-CH2-CH=CH2 1-buten itd. Rotacija oko dvostruke veze nije mogua pa kod alkena imamo pojavu prostorne izomerije, stereoizomerije. Primjer:
CH3 C H C H CH3 cis-2-buten H CH3 C C CH3 H trans-2-buten

Kemijska svojstva alkena

Alkeni su puno reaktivniji od alkana jer sadre nezasiene (dvostruke) veze. Izgaraju kao svi ostali ugljikovodici. Za njih su karakteristine reakcije adicije (pripajanja).

49

Primjer: CH3CH=CH2 + HCl CH3CHClCH3 (2-klorpropan) U reakcijama adicije atom vodika adirat e se na onaj atom ugljika na kojem je ve vezano vie atoma vodika (Markovnikov).
ALKINI

Skupina ugljikovodika, ope formule CnH2n2, ije molekule sadre bar jednu trostruku vezu meu C-atomima zovu se alkini.
Nomenklatura alkina

U nazivima nastavak -in oznaava jednu trostruku vezu meu C-atomima. Sva pravila za alkane i alkene. Dio homolognog niza alkina: HC CH etin,
Kemijska svojstva alkina

HC C CH3 propin, itd.

Reaktivniji su (trostruka veza!) od alkena. Karakteristine reakcije su reakcije adicije: HC CH + HCl H2C = CHCl Reakcijom kalcijeva karbida s vodom dobija se etin, acetilen CaC2 + 2H2O HC CH + Ca(OH)2
UGLJIKOVODICI PRSTENASTE STRUKTURE Cikloalkani i cikloalkeni

Zasiene ciklike (prstenaste) ugljikovodike, ope formule CnH2n, zovemo cikloalkanima. Prva etiri lana homolognog niza su spojevi s tri, etiri, pet i est C-atoma u prstenu:

ciklopropan

ciklobutan

ciklopentan

cikloheksan

gdje svaki vrh lika predstavlja C atom koji veze, koje nije ostvario s drugim atomima ugljika, ostvaruje s vodikom. Cikloalkeni su kao i cikloalkani ugljikovodici prstenaste grae s tom razlikom da u prstenu izmeu ugljikovih atoma postoji jedna ili vie dvostrukih veza.

50

ciklopropen

ciklobuten

ciklopenten

cikloheksen

Areni - aromatski ugljikovodici

Osim spominjanih ugljikovodika postoji i velika skupina ugljikovodika ija se svojstva bitno razlikuju od svojstava ostalih ugljikovodika. To su areni, ugljikovodici koji u svom sastavu sadre makar jednu benzensku jezgru, benzenski prsten C-atoma. Benzen, C6H6 je spoj u kojem je svaki atom ugljika u prstenu vezan s dva susjedna atoma ugljika i van prstena s jednim atomom vodika kovalentnim vezama pomou tri lokalizirana valentna elektrona. Po jedan elektron svakog C-atoma delokaliziran je; pa tih est elektrona pripada svim atomima ugljika u prstenu. Simboliki

ili

ili

Benzen ne pokazuje kemijska svojstva slina alkenima. Npr. atomi vodika mogu se supstituirati drugim atomima ili skupinama atoma
Br + HBr

+ Br2

Meutim, u posebnim uvjetima benzen moe reagirati i kao alken, npr. adira vodik
t, kat

+ 3 H2

Zbog takvog, dvojnog ponaanja benzen i njemu slini spojevi svrstani su u posebnu skupinu spojeva. Nomenklatura arena odreena je prema ve opisanim pravilima za druge ugljikovodike, samo to se C-atomi u benzenskoj jezgri ponu brojiti od onog atoma na kojem se nalazi vezana skupina ije je ime po abecedi prije. Meutim, danas se jo upotrebljavaju i njihova uobiajena imena, npr. za metilbenzen toluen. Ako su u benzenu supstituirana dva atoma vodika, nastali spoj (derivat benzena) dobiva u nazivu rije orto, simbol o-, za poloaje supstituenata 1, 2. Za poloaje 1, 3 dvaju supstituenata spoj u nazivu dobiva rije meta, simbol m-. Za poloaj 1, 4 rije para, simbol p-.

51

Primjeri:

CH3

4 5

3 6

2 1

CH3 CH2CH3

metilbenzen ili toluen


CH3 CH3 o-ksilen ili 1, 2-dimetilbenzen m-ksilen ili 1, 3-dimetilbenzen H3C CH3

1-etil-2-metilbenzen
CH3 H3C p-ksilen ili 1, 4-dimetilbenzen

Mnogi areni u prirodi dolaze kao spojevi s kondenziranim benzenskim jezgrama, npr.

naftalen

NAFTA
Nafta ili zemno ulje ubraja se meu najvanije sirovine za proizvodnju gorivih tvari i mnogih spojeva bez kojih se ne bi mogla zamisliti industrija i poljoprivreda. Sirova nafta je gusta, tamna tekuina gustoe 0,7 - 0,9 g/cm3. Po kemijskom sastavu nafta je smjesa ugljikovodika, od kojih najvie sadri alkana i cikloalkana a manje aromatskih ugljikovodika. Sastav nafte prilino varira, zavisno o nalazitu. U proizvode odreenih svojstava i namjene, nafta se prerauje frakcijskom destilacijom i krekiranjem. Frakcijskom destilacijom nafta se zagrijavanjem razdvaja na pojedine frakcije (dijelove) koje sadre skupine ugljikovodika bliskih vrelita. Krekiranjem (cijepanjem) se tee frakcije nafte cijepaju na lake komponente. Danas se najvie primjenjuje termokatalitiko krekiranje. To je postupak pri kojem se pri povienoj temperaturi i tlaku uz katalizator molekule viih ugljikovodika cijepaju u molekule niih, uglavnom razgranatih i nezasienih ugljikovodika.

ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM


To su skupine spojeva ije molekule, osim atoma ugljika i vodika, sadre i atome kisika. Atom kisika u tim je spojevima kemijski vezan jednostrukim kovalentnim vezama kao i u molekuli vode ili vezan dvostrukom vezom na neki od atoma ugljika.

52

ALKOHOLI

Zajednika je karakteristika alkohola, ope formule R-OH, da sadre hidroksilnu skupinu (OH) vezanu na C-atom. Skupine koje uvjetuju odreeno kemijsko ponaanje nazivamo funkcionalnim skupinama. Kod alkohola to je -OH skupina. Postoje alkoholi s -jednom -OH grupom ili jednovalentni alkoholi, npr. CH3OH; -dvije -OH skupine ili dvovalentni, npr. HOCH2CH2OH; -tri -OH skupine ili trovalentni, npr. HOCH2CH(OH)CH2OH. Osim po broju hidroksilnih skupina kemijska svojstva ovise i o njihovu poloaju. Tako imamo primarne alkohole kod kojih na C-atomu nosiocu -OH skupine nije vezan niti jedan ili samo jedan C-atom, CH3OH i CH3CH2OH itd; sekundarne alkohole kod kojih su na C-atomu nosiocu -OH skupine vezana dva C-atoma, CH3CH(OH)CH3, ili krae (R)2CHOH; tercijarne alkohole, alkohole kod kojih su na C-atomu nosiocu -OH skupine vezana tri C-atoma, CH3C(CH3)(OH)CH3, ili krae (R)3COH.
Nomenklatura alkohola

I kod alkohola postoje odreena meunarodna (IUPAC) pravila za tvorbu naziva: - Kao osnovna struktura odabere se najdulji lanac C-atoma na koji je vezana -OH skupina. - Lanac se numerira od onoga kraja koji je blii -OH skupini. - Prisutnost -OH skupine oznaava se u imenu dodavanjem nastavka -ol (za jednu -OH skupinu, za dvije -diol, tri -triol itd.) osnovnom imenu ugljikovodika s istim brojem C-atoma. - Poloaj svake -OH skupine oznaava se brojem ispred naziva alkohola. - Ostali supstituenti oznaavaju se na isti nain kao i kod ugljikovodika. Primjeri: CH3OH metanol, HOCH2CH2CH2OH 1,3-propandiol.
Kemijska svojstva alkohola

Alkoholi u vodi slabo disociraju: CH3OH + H2O CH3O + H3O+ Kemijska reaktivnost alkohola uzrokovana je funkcionalnom, hidroksilnom skupinom. S natrijem alkoholi reagiraju prema jednadbi 2ROH + 2Na 2RONa + H2 pri emu nastaju alkoksidi, npr. iz etanola nastaje natrijev etoksid. S bromovodinom kiselinom etanol reagira kako slijedi CH3CH2OH + HBr CH3CH2Br + H2O

53

Dobivanje alkohola

Metanol se moe dobiti iz ugljikovog(II) oksida i vodika:


CO2 +2H2 t, p, kat CH3OH

Etanol se dobiva alkoholnim vrenjem (eera):


C6H12O6 enzim 2 CH3CH2OH + 2 CO2

ili sintetski adicijom vode na eten:

H 2 C = CH 2 + H 2 O CH 3 CH 2 OH
FENOLI

t, p, kat.

Fenoli su spojevi kod kojih je makar jedna hidroksilna skupina vezana na ugljikov atom benzenske jezgre. Prvi, najjednostavniji lan toga niza je hidroksibenzen ili fenol. Mnogi fenoli imaju trivijalna imena.
OH OH OH fenol katehol rezorcinol HO OH

Fenoli imaju posve razliita svojstva od alkohola. To su tekuine visokog vrelita ili vrste tvari karakteristina mirisa. Sam fenol (karbolna kiselina) sluio je kao prvi dezificijens. Fenol ima svojstva slabe kiseline koja su izraenija nego kod alkohola zbog djelovanja benzenske jezgre. Fenoli se upotrebljavaju u industriji kao sirovine za proizvodnju lijekova, boja, plastinih masa itd. U pokusima genetiara slui kao mutagen. Fenoli se dobivaju iz katrana kamenog ugljena i kemijski iz benzena: C6H6 + Cl2 C6H5Cl + HCl C6H5Cl + 2NaOH C6H5ONa + NaCl + H2O C6H5ONa + H+ C6H5OH + Na+
ETERI

Eteri su spojevi ope formule R-O-R', gdje R moe ali ne mora biti jednako R', npr. CH3OCH3, CH3OCH2CH3 itd. Nomenklatura etera Uz ime alkilnih skupina dolazi i naziv eter. Za nevedene primjere imena su redom: dimetil-eter, etil-metil-eter.

54

Svojstva etera

Eteri u tekuem stanju dobra su organska otapala, naroito za masti, ulja, voskove, smole i gume. Slabije su reaktivni od alkohola. Zapaljivi su, a pare su im u smjesi sa zrakom (kisikom) eksplozivne.
ALDEHIDI I KETONI

Funkcionalna skupina aldehida i ketona je polarna karbonilna skupina,


C O

Ako se na karbonilnu skupinu vee makar jedan atom vodika, nastaju aldehidi ope formule RCHO. Ako se na karbonilnu skupinu veu samo alkilne skupine, nastaju ketoni ope formule (R)2C=O, odnosno RCOR.
Nomenklatura aldehida i ketona

Na osnovu imena, odreenu poznatim nam pravilima, aldehidi dobivaju nastavak -al, a ketoni -on, npr., HCHO metanal, CH3CH2CHO propanal, odnosno, CH3COCH3, propanon, CH3CH2CH2COCH3 2-pentanon.
Svojstva aldehida i ketona

Zbog polarnosti karbonilne skupine aldehidi i ketoni topljivi su u vodi. Metanal ima karakteristian, otar miris. Nagriza sluznicu. 30 do 40 % otopina metanala u vodi naziva se formalin. On ima antibakterijska svojstva. Aldehidi se relativno lako oksidiraju 2RCHO + O2 2RCOOH, ali i reduciraju RCHO + H2 RCH2OH. Ketoni su postojaniji prema oksidacijskim sredstvima, a njihovom redukcijom nastaju sekundardni alkoholi.
Dobivanje aldehida i ketona

Prije svega dobivaju se oksidacijom alkohola, i to, aldehidi oksidacijom primarnih alkohola 2RCH2OH + O2 2RCHO + 2H2O,

55

a ketoni oksidacijom sekundarnih alkohola


R R CHOH + O2 R

2
R

O + 2 H2O

Mogu se dobiti i adicijom vode na alkine R C CH + H2O RCH2CHO R C C R + H2O RCOCH2R

KARBOKSILNE KISELINE

Karakteristina, funkcionalna skupina ovih spojeva je karboksilna skupina


O C OH

krae pisano - COOH.


Nomenklatura karboksilnih kiselina

Ime kiseline dobije se tako da se imenu najduljeg ugljikova lanca (imenu odgovarajueg ugljikovodika) koji ukljuuje karboksilnu skupinu doda nastavak -kiselina. Za supstituente glavnog lanca vae ve poznata pravila. Kako su to esti i odavno poznati spojevi za mnoge od njih se upotrebljavaju uobiajena imena. Primjeri: HCOOH metan-kiselina ili mravlja kiselina; CH3COOH etan-kiselina ili octena kiselina; CH3CH2CH2COOH butan-kiselina ili maslana kiselina. Soli mravlje kiseline zovu se formijati, npr. HCOONa natrijev formijat; soli octene kiseline zovu se acetati, npr. CH3COONa natrijev acetat. Karboksilne kiseline s jednom karboksilnom grupom zovu se monokarboksilne kiseline, a one s dvije skupine dikarbonske kiseline. HOOCCOOH etan-dikiselina ili uobiajeno oksalna kiselina.
Svojstva karboksilnih kiselina

Izrazita polarnost karboksilne skupine utjee uveliko na fizika pa i neka kemijska svojstva ovih kiselina, npr. vodikova veza, talita, vrelita, disocijacija u vodi. Od ovih kiselina one koje su topive u vodi i slabo disociraju: RCOOH + H2O RCOO + H3O+ Zbog polarnosti molekule vode nastali pozitivni vodikov ion prislanja se uvijek uz atom kisika u molekuli vode (mali negativni naboj!) i nastaje H3O+, oksonijev ion. On je ion nosilac je kiselih svojstava tvari.

56

Reakcijom octene kiseline s natrijevom luinom nakon isparavanja vode zaostaje tvar formule CH3COONa. To je natrijska sol octene kiseline, natrijev acetat. CH3COOH + NaOH CH3COONa + H2O. Kiseline reagiraju i s alkoholima i nastaju esteri (vidi kasnije dobivanje estera).
Dobivanje karboksilnih kiselina

Reakcijom oksidacije primarnih alkohola nastaju aldehidi, ijom daljnjom oksidacijom nastaju karboksilne kiseline

RCH2OH

oks.

RCHO

oks.

RCOOH

Mravlja kiselina industrijski se dobiva po slijedeem principu

p, t, kat. CO + NaOH 2HCOONa + H2SO4 HCOONa 2HCOOH + Na2SO4

Karboksilne kiseline s vie od 16 C-atoma nazivamo viim masnim kiselinama. Sastavni su dio ulja (nezasiene) i masti (zasiene). Neke od najeih su: - palmitinska kiselina, zasiena, 16 C-atoma, CH3(CH2)14COOH; - stearinska kiselina, zasiena, 18 C-atoma, CH3(CH2)16COOH; - oleinska kiselina, nezasiena, 18 C-atoma, CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH; - linolna kiselina, nezasiena, 18 C-atoma, CH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOH Prirodne nezasiene vie masne kiseline imaju cis-konfiguraciju. Zbog dugog nepolarnog alifatskog lanca i jako polarne karboksilne skupine svaka masna kiselina ima hidrofobni i hidrofilni dio. Takve molekule nazivamo amfipatskim molekulama. Soli masnih kiselina su sapuni. Sapuni u upotrebi, osim kalijevih i/ili natrijevih soli viih masnih kiselina, mogu sadravati miris, boju, dezinficijens itd. Detergenti su obino soli sulfonatnih kiselina koje imaju u sebi ugraene dugake ugljikovodine lance. I takve molekule su amfipatske.
ESTERI

Esteri su organski spojevi nastali reakcijom kiseline i alkohola.

O RCOOH + HOCH2R' R C O CH2R' + H2O

Reakcija dobivanja estera naziva se esterifikacija, a obrnuta reakcija (estera s vodom) naziva se hidroliza estera. Alkoholi reagiraju i s mineralnim kiselinama pri emu takoer nastaju esteri.

57

Nomenklatura estera

Nazivi estera tvore se tako da se ispred imena soli odgovarajue kiseline navede naziv alkilne skupine vezane za atom kisika, npr. CH3COOCH3, metil-acetat.

ORGANSKI SPOJEVI S DUIKOM


AMINI

Amini su organski derivati amonijaka. Oni su najvanije organske baze. U amonijaku pojedini atomi vodika mogu biti zamijenjeni s jednom, dvije ili tri alkilne skupine pa govorimo o primarnim, sekundarnim i tercijarnim aminima. CH3NH2, metanamin ili metilamin - primarni (CH3)2NH, N-metilmetanamin ili dimetilamin- sekundarni (CH3)3N, N,N-dimetilmetanamin ili trimetilamin - tercijarni
Anilini su amini kod kojih je amino skupina vezana izravno na ugljikov atom benzenske jezgre.

NH2

Derivati karboksilnih kiselina kojima je hidroksilna skupina zamijenjena aminskom skupinom nazivaju se amidi. CH3CONH2 acetamid U brzim reakcijama s kiselinama amini daju kvaterne amonijeve soli. (CH3)2NH + HCl [(CH3)2NH2]+Cl

SINTETIKI POLIMERI
Polimeri su spojevi velike molekulske mase, vee od 10000, a sadre vie od 1000 atoma. Za njih je karakteristino da se u njihovim molekulama, vie ili manje pravilno, ponavljaju atomske skupine povezane kovalentnim vezama. Sintetski polimeri su npr. bakelit, polistiren, polieten (polietilen), teflon itd. Prirodni polimeri su krob, celuloza, svila, kauuk itd. Unutar jedne (makro) molekule polimera razlikujemo izmeu 50 i 1000000 temeljnih strukturnih jedinica. Temeljnu strukturnu jedinicu nazivamo mer, a nastaje od monomera. Primjer: monomer CH2=CH2 eten mer CH2-CH2 polimer ...CH2CH2CH2CH2CH2CH2... polieten (polietilen) Polimeri su osnovni sastojci razliitih polimernih materijala (plastinih masa, guma, lakova itd). Dva su osnovna tipa reakcija polimerizacije, adicijska i kondenzacijska.

58

ADICIJSKA POLIMERIZACIJA

Adicijskoj polimerizaciji podlijeu molekule koje sadre dvostruke veze, a da pri tome nema sporednih produkata, npr. nastajanje teflona iz tetrafluoretena: nCF2=CF2 (CF2CF2)n
KONDENZACIJSKA POLIMERIZACIJA

Pri kondenzacijskoj polimerizaciji spajaju se molekule koje imaju dvije ili vie funkcionalnih skupina, uz izdvajanje neke male molekule, najee vode, npr. polimerizacija estera u poliestere: nHOOCCH2COOCH2CH2OH (OCCH2COOCH2CH2O)n + nH2O.

PRIRODNI SPOJEVI
Osnovne su skupine bioloki vanih spojeva ugljikohidrati, proteini, lipidi i nukleinske kiseline.
UGLJIKOHIDRATI

Po svojoj kemijskoj strukturi ugljikohidrati su eeri polihidroksialdehidi ili polihidroksiketoni, to znai da u molekuli, uz vie hidroksilnih skupina, imaju i karbonilnu.
Monosaharidi

Molekule monosaharida, jednostavnih eera ne mogu se razgraditi na jednostavnije molekule eera. To su aldehidi ili ketoni koji sadre najmanje dvije -OH skupine. Prema broju C-atoma dijele se na treoze, tetroze, pentoze, heksoze itd. Ako je karbonilna skupina na kraju lanca C-atoma, monosaharid se zove aldoza, a ako nije, monosaharid se zove ketoza. Neki od najvanijih monosaharida su: (aldoheksoza) glukoza; (ketoheksoza) fruktoza; (aldopentoza) riboza. Aldoze i ketoze uvijek spontano cikliziraju ako pri tome mogu nastati esterolani ili peterolani cikliki spojevi (poluacetali i poluketali).

CH2OH H H OH HO H OH O H OH H

HOCH2 O H H OH

OH

HOCH2 O H H OH

OH H H OH

HO CH OH 2 H

glukoza

fruktoza

riboza

59

Disaharidi

Disaharidi su sloeni eeri od dva monosaharida povezana preko kisikova atoma (glikozidna veza). Disaharidi zagrijavanjem u kiselom mediju lako hidroliziraju dajui monosaharide od kojih su sastavljeni. Neki od najvanijih disaharida su: saharoza (obini jestivi eer) izgraen od glukoze i fruktoze; maltoza izgraena od dvije molekule glukoze.
Polisaharidi

Polisaharidi su polimeri, uglavnom vrlo velike molekulske mase, u kojima su molekule monosaharida povezane glikozidnim vezama. Jedan takav polisaharid izgraen od puno molekula glukoze je celuloza. Poveu li se molekule glukoze na neto drukiji nain nastaju makromolekule kroba. I celuloza moe potpuno hidrolizirati i dati molekule glukoze. krob razgradnjom na manje dijelove (hidrolizom) daje dekstrin koji daljnjom razgradnjom daje disaharid maltozu, a ona slobodnu glukozu.
PROTEINI

Proteini ili bjelanevine su makromolekule izgraene od aminokiselina.


Aminokiseline

Opa formula aminokiselina je

CH NH2

COOH

U neutralnim vodenim otopinama aminokiselina, amino skupina je protonirana (-NH3 ), a karboksilna skupina je disocirana (COO), odnosno nastaje dvojni ion (zwitter-ion). Prema tome aminokiseline su amfoterne molekule jer se u vodenim otopinama ponaaju i kao kiseline i kao luine. Aminokiseline nisu topljive u organskim otapalima. Inae, pri sobnim uvjetima to su vrste tvari.
+

Peptidi

Kondenzacijom dviju molekula aminokiselina nastaje dipeptid i molekula vode.


O H2N CH R1 C N H CH R2 COOH

60

Peptidna veza je veza izmeu C-atoma karboksilne skupine jedne aminokiseline i atoma duika amino skupine druge aminokiseline. Peptide s dvije do deset aminokiselina zovemo zajednikim imenom oligopeptidi. Polimer izgraen od 10 do 100 aminokiselina zove se polipeptid.
Proteini

Ako u lancu ima vie od 100 aminokiselina govorimo o proteinima, iako stvarna granica izmeu polipeptida i proteina nije tako otra. Odreeni red kojim su aminokiseline povezane u proteinu nazivamo primarnom strukturom proteina. Sekundarnom strukturom proteina zovemo strukturu nastalu povezivanjem karbonilnih i amino skupina istog proteina, a koje ne pripadaju istoj peptidnoj vezi (naborana struktura i struktura tipa zavojnice). Kod tercijarne strukture proteina, uz sekundarnu strukturu, vana je interakcija aminokiselinskih ogranaka R (vodikove veze, disulfidne veze, meuionsko privlaenje itd.). U osnovi, sve ove strukture omoguuju upravo takvu konformaciju proteina koja najbolje odgovara biolokoj funkciji proteina i stoga je zovemo nativnom konformacijom. Izloeni visokim temperaturama, jako kiselim ili lunatim otopinama, ionima metala itd. naruava se nativna konformacija, time i bioloka aktivnost proteina. Ovaj proces zovemo denaturacija. Kod nekih proteina bioloka aktivnost se bespovratno izgubi, ali neki se proteini mogu renaturirati, tj. povratiti svoju prvotnu bioloku aktivnost.
ENZIMI

Enzimi su specifini proteini koji u organizmima djeluju katalitiki na mnoge reakcije, a sudjeluju u izmjeni energije izmeu stanice i njene okoline.
LIPIDI

Lipidi obuhvaaju veliku skupinu strukturno razliitih spojeva kao to su masti i ulja, fosfatidi, feromoni itd.
Neutralne masti

Po svojoj kemijskoj grai neutralne masti ili triacilgliceridi su esteri masnih kiselina i glicerola (1,2,3-propantriola), gdje su sve tri OH skupine esterificirane istim ili razliitim masenim kiselinama. Neutralne masti hidroliziraju zagrijavanjem u lunatom mediju na glicerol i soli masnih kiselina (sapune). Masti koje sadre preteno nezasiene masne kiseline tekue su na sobnoj temperaturi i nazivamo ih uljima.
NUKLEINSKE KISELINE

Po kemijskoj strukturi i biolokoj funkciji razlikujemo dvije vrste nukleinskih kiselina, deoksiribonukleinsku kiselinu (DNA) i ribonukleinsku kiselinu (RNA).

61

Nukleinske kiseline su dugake poliesterske makromolekule tipa B B B B


P Z P Z P Z P Z

nukleotid

polinukleotid

P je oznaka za fosfatni ion, PO43 Z je monosaharid riboza (u RNA) ili deoksiriboza (u DNA). B su baze, heterocikliki spojevi s duikom i to adenin, gvanin, citozin i timin (u DNA) ili adenin, gvanin, citozin i uracil (u RNA). Ostala pravila u vezi strukture ista su kao i za druge proteine. Dva se lanca DNA, dva polinukleotida povezuju vodikovim vezama izmeu njihovih parova baza (adenin-timin, gvanin-citozin) tvorei uzvojnicu.

62

PITANJA & ODGOVORI

63

64

1. Koja od navedenih molekula sadri jednu dvostruku kovalentnu vezu: A) molekula vode B) molekula klora C) molekula ugljikovog dioksida D) molekula kisika E) molekula metana Odgovor: D Strukturna formula molekule kisika (dikisika) je
O O

2. U molekuli Al2O3 je: A) ionska veza B) kovalentna veza C) metalna veza D) elektronska veza E) nita od navedenog nije tono Odgovor: A Ionska veza ostvaruje se izmeu atoma metala (Al) i atoma nemetala (O2) ije se elektronegativnosti dovoljno razlikuju. 3. U jake kiseline spada: A) H3PO4 B) CH3-COOH C) H2CO3 D) HNO3 E) H2S Odgovor: D HNO3 + H2O H3O+ + NO3 Duina kiselina, HNO3 jedina od navedenih potpuno disocira u vodi. 4. U jednadbi Cu + 2H2SO4 CuSO4 + SO2 + 2H2O bakar se: A) oksidirao B) reducirao C) istopio D) legirao E) hidrolizirao Odgovor: A
Cu + 2H 2SO 4 Cu S O 4 + SO 2 + 2H 2 O
0 +2 +6 2

Da bi bakar, Cu, preao iz stanja s oksidacijskim brojem "0" (nula) u stanje s oksidacijskim brojem +2 treba otpustiti elektrone, to je karakteristika reakcije oksidacije.

65

Shematski:
oksidacija 2 1 0 +1 +2 redukcija oksidacijski brojevi

5. Oksidacijski broj 4 ugljika je u spoju: A) CO2 B) CO C) H2CO3 D) CaCO3 E) CH4 Odgovor: E


+4 +1

C H4

Oksidacijski broj vodika u spojevima je +1, osim u hidridima metala 1. i 2. skupine kada je 1.
6. Vodena otopina NaNO3 je: A) kisela B) neutralna C) lunata D) plava E) zelena Odgovor: B NaNO3 je sol jake luine (NaOH) i jake kiseline (HNO3) pa je prema tome njena vodena otopina neutralna. 7. Elektrolizom vodenih otopina soli alkalijskih metala na katodi se izluuje: A) vodik B) kisik C) natrij D) metal E) nita od navedenog Odgovor: A Katoda () privlai pozitivni ion alkalijskog metala iz vodene otopine elektrolita ali se na katodi reducira vodik iz vode, 2H2O + 2e H2 + 2OH jer je za tu reakciju potrebno manje energije. 8. Atomskim brojem nazivamo: A) broj protona u jezgri B) broj atoma u molekuli C) jedinicu za promjer atoma D) broj elektrona u vanjskoj ljusci

66

E) broj elektrona u jezgri Odgovor: A Atomski broj je po definiciji odreen brojem protona u jezgri.
9. Duik ima u p-orbitalama druge ljuske: A) tri sparena elektrona B) pet sparenih elektrona C) tri nesparena elektrona D) pet nesparenih elektrona E) nita od navedenog nije tono Odgovor: C Iz prikazane elektronske konfiguracije atoma duika, 1s2 2s2 2p3, vidljivo je da u p orbitalama, kojih je 3, imamo 3 elektrona. Svaki elektron zaposjeda po jednu p orbitalu ime se ostvaruje vea stabilnost atoma. 10. Alkalijski metali su elementi: A) iste periode B) istog broja ljusaka C) na zraku su stabilni D) uvaju se pod vodom E) nita od navedenog nije tono Odgovor: E Alkalijski metali su elementi iste, 1. skupine periodnog sustava elemenata. 11. M-ljuska sadri: A) 16 elektrona B) 32 elektrona C) 8 orbitala D) 16 orbitala E) 9 orbitala Odgovor: E M ljuska (trea ljuska od jezgre) glavnog kvantnog broja n=3 sadri jednu s-orbitalu, tri p orbitale i pet d- to ukupno iznosi 9 orbitala. 12. Broj moguih izomera kod propana iznosi: A) 1 B) 2 C) 3 D) 4 E) 0 Odgovor: A Propan ima tri atoma ugljika, a tri atoma ugljika mogu se meusobno povezati samo na jedan nain. 13. Broj asimetrinih atoma u molekuli fruktoze je: A) 1 B) 2 C) 3

67

D) 4 E) 0 Odgovor: C
CH2OH C O HO C* H H C* OH H C* OH CH2OH

U molekuli fruktoze postoje tri atoma ugljika kojima su sva etiri vezana atoma ili skupine atoma razliiti (*). Takve atome nazivamo asimetrinim ugljikovim atomima ili kiralnim centrima.
14. Sapunima odgovaraju sljedee tvrdnje: A) to su esteri viih masnih kiselina B) to su soli viih masnih kiselina C) to su aldehidi viih masnih kiselina D) nastaju u reakciji sumporne kiseline i glicerola E) nastaju hidriranjem masti i ulja Odgovor: B Po svojoj strukturi su soli viih masnih kiselina, npr. CH3(CH2)16COONa. 15. Etin je: A) spoj ugljika i vodika B) spoj ugljika, vodika i kisika C) smjesa vodika i ugljika D) plinoviti element E) vrlo hlapljiva tekuina Odgovor: A

Etin je spoj formule HC CH.


16. Hidrolizom dipeptida nastaju: A) jednostavni proteini B) aminokiseline C) jednostavni eeri D) masne kiseline i glicerol E) samo masne kiseline Odgovor: B Dipeptid je spoj nastao spajanjem dviju molekula aminokiselina uz izdvajanje vode. Traena reakcija je suprotni proces. 17. Etilacetat nastaje reakcijom: A) CH3-COOH + CH3-CH2OH

68

B) CH3-CH2OH + HCOOH C) CH3-COOH + CH3-CH3 D) CH3-CH2OH + CH3-CO-CH3 E) nijedna reakcija ne odgovara Odgovor: A Iz samog naziva tvari, etilacetat, moe se zakljuiti da nastaje iz etilnog alkohola (etanola), CH3CH2OH i octene (acetatne) kiseline, CH3COOH.
18. Oduzimanjem vode od jedne molekule etanola nastaje: A) acetaldehid B) etan C) eten D) etin E) eter Odgovor: C CH3CH2OH H2C = CH2 + H2O 19. Veza u molekuli amonijaka: A) ionska B) vodikova C) kovalentna D) elektronska E) nita od navedenog Odgovor: C Amonijak, NH3 je spoj nemetala duika i vodika, a atomi nemetala veu se kovalentnim vezama. 20. H2CO3 je formula za molekulu: A) ugljine kiseline B) mlijene kiseline C) octene kiseline D) formaldehida E) metanola Odgovor: A Ugljina kiselina - soli karbonati. 21. Oksidacijski broj +2 ugljika je u spoju: A) CO2 B) CO C) H2CO3 D) CH4 E) Na2CO3 Odgovor: B
+2 2

CO Oksidacijski broj kisika u spojevima s manje elektronegativnim elementima je 2, osim u peroksidima 1.

69

22. Kisik je tei od vodika: A) 2 puta B) 8 puta C) 16 puta D) 32 puta Odgovor: C Iz periodnog sustava elemenata vidimo da je relativna atomska masa vodika priblino 1 a kisika 16, pa zakljuujemo da je kisik (uz iste uvjete) 16 puta tei od vodika. 23. Dvostruku kovalentnu vezu nalazimo u molekuli: A) natrijevog sulfida B) natrijevog oksida C) kisika D) duika E) fluora Odgovor: C
O O

24. U slabe kiseline spada: A) H2SO4 B) HCl C) H2S D) HNO3 E) H3PO4 Odgovor: C Sumporovodina kiselina, H2S u vodi disocira slabo.

H2S H+ +HS 2H++S2


25. Koja koliina vode nastaje potpunom neutralizacijom jednog mola sumporne kiseline: A) 1 mola B) 2 mola C) 3 mola D) 1/3 mola E) 1/2 mola Odgovor: B H2SO4 + 2NaOH Na2SO4 + 2H2O Iz jednadbe (provjeri da li je lijeva strana jednaka desnoj!) je vidljivo da iz jedne molekule, odnosno jednog mola sumporne kiseline nastaju dvije molekule, odnosno 2 mola vode. n(H2SO4) = 1 mol n(H2O) = ? n(H 2 SO 4 ) 1 = n( H 2 O) 2
n(H 2 O) = 2n(H 2 SO 4 ) = 2 1 = 2 mol

70

26. U reakciji FeSO4 + H2 Fe + H2SO4 eljezo se je: A) oksidiralo B) reduciralo C) legiralo D) hidroliziralo E) nita od navedenog nije tono Odgovor: B
Fe S O 4 + H 2 Fe + H 2SO 4
+2 +6 2 0

Da bi eljezo, Fe prelo iz stanja s oksidacijskim brojem +2 u stanje s oksidacijskim brojem 0 treba primiti 2 elektrona, to zovemo reakcijom redukcije: Fe+2 + 2e Fe0.
27. Od navedenih vodenih otopina soli djeluje kiselo otopina: A) natrijeva karbonata B) natrijeva nitrata C) natrijeva klorida D) kalijeva nitrata E) amonijeva nitrata Odgovor: E Amonijev nitrat sol je slabe baze (luine) NH4OH i jake kiseline to za posljedicu ima da vodena otopina takve soli zbog hidrolize reagira kiselo. 28. Koja od navedenih molekula sadri tri jednostruke kovalentne veze: A) molekula duika B) molekula amonijaka C) molekula vode D) molekula formaldehida E) molekula metana Odgovor: B Strukturna formula molekule amonijaka:
H H N H

29. Legure su: A) smjese dva ili vie metala B) spojevi dva ili vie metala C) smjesa metala i nemetala D) spoj metala i nemetala E) spoj dva metala Odgovor: A Prema kemijskim i fizikim svojstvima legure ili slitine su homogene smjese (vrste otopine) ili intremetalni spojevi dvaju ili vie metala. 30. Formalin je: A) otopina formaldehida u vodi

71

B) otopina fenola u vodi C) smjesa metanola i vode D) otopina mravlje kiseline u vodi E) smjesa etanola i vode Odgovor: A Otopina metanala (formaldehida), HCHO u vodi naziva se formalin.
31. Peptidna veza se nalazi kod: A) aldehida B) amina C) aminokiselina D) proteina E) primarnih alkohola Odgovor: D Peptidna veza ostvaruje se meusobnim spajanjem molekula aminokiselina, a od ponuenog jedino se proteini sastoje od spojenih aminokiselina. Vidi odgovor na pitanje 55. 32. Aldehidi nastaju: A) oksidacijom primarnih alkohola B) redukcijom primarnih alkohola C) destilacijom fenola D) oksidacijom sekundarnih alkohola E) redukcijom sekundarnih alkohola Odgovor: A
O 2RCH2OH + O2 2R C H

33. Masti spadaju u red: A) proteina B) estera C) vievaljanih alkohola D) soli E) aldehida Odgovor: B Po svojoj strukturi masti su esteri glicerola i masnih kiselina. 34. Potpunom hidrolizom kroba nastaje: A) galaktoza B) saharoza C) glukoza D) laktoza E) fruktoza Odgovor: C krob je polisaharid sastavljen od meusobno kemijski vezanih molekula glukoze to znai da hidrolizom kroba nastaje glukoza.

72

35. Eten je: A) spoj ugljika i vodika B) spoj ugljika, vodika i kisika C) smjesa ugljika i vodika D) plinoviti element E) vrlo hlapljiva tekuina Odgovor: A Eten je spoj formule CH2 = CH2. 36. Formaldehid nastaje: A) destilacijom metanola B) redukcijom metanola C) oksidacijom metanola D) destilacijom mravlje kiseline E) hidrolizom metanola Odgovor: C Formaldehid, metanal je aldehid koji sadri jedan C-atom a nastaje oksidacijom primarnog alkohola (vidi pitanje 32.) koji takoer sadri jedan C-atom, a to je metanol: 2CH3OH + O2 2HCHO + 2H2O 37. Oduzimanjem vode od dvije molekule etanola nastaje: A) acetaldehid B) etan C) eten D) eter E) ester Odgovor: D Opa formula etera je R-O-R gdje je R H. CH3CH2OH + HOCH2CH3 CH3CH2-O-CH2CH3 + H2O 38. Broj moguih izomera kod butana iznosi: A) 1 B) 2 C) 3 D) 4 E) 0 Odgovor: B
H3CCH2CH2CH3 H3CCHCH3 CH3

Butan ima tiri atoma ugljika, a etiri atoma ugljika mogu se meusobno samo na ova dva razliita naina.
39. Za alkane je karakteristina reakcija: A) polimerizacije

73

B) adicije C) supstitucije D) redukcije E) esterifikacije Odgovor: C Alkani su zasieni ugljikovodici koji sadre C-atome povezane jednostrukom vezom. Za takve spojeve karakteristina je reakcija supstitucije, npr. CH4 + Cl2 CH3Cl + HCl.
40. Acetati su: A) soli octene kiseline B) otopina acetona u vodi C) nezasieni ugljikovodici D) soli mlijene kiseline E) soli mravlje kiseline Odgovor: A Drugi naziv octene kiseline je acetatna kiselina, a njene soli su acetati. 41. Avogadrov broj je: A) 6,0221023 B) 6,0231022 C) 6,0221023 D) 6,0221023 mol1 E) nita navedeno nije tono Odgovor C: U jednom molu bilo kojih jedinki nalazi se Avogadrov broj, odnosno 6,0221023 jedinki. 42. Tona je jednadba: A) Ca(OH)2 + H2SO4 CaSO4 + 2H2O B) Ca(OH)2 + H2SO4 CaHSO4 + H2 C) Ca(OH)2 + 2H2SO4 Ca(SO4)2 + 2H2O D) Ca(OH)2 + H2SO4 CaH2SO4 + 2OH E) Ca(OH)2 + HCl CaH2O + Cl Odgovor: A S obzirom na reakciju jake luine i jakih kiselina te na dvovalentnost kalcija, Ca jedina mogua reakcija je reakcija u odgovoru pod A. 43. Koja koliina H2O nastaje potpunom neutralizacijom jednog mola ugljine kiseline: A) 1 mol B) 2 mola C) 3 mola D) 1/2 mola E) 1/3 mola Odgovor: B H2CO3 + 2NaOH Na2CO3 + 2H2O

74

Iz jednadbe (provjeri da li je lijeva strana jednaka desnoj!) je vidljivo da iz jedne mole_kule, odnosno jednog mola ugljine kiseline nastaju dvije molekule, odnosno 2 mola vode. n(H2CO3) = 1 mol n(H2O) = ? n (H 2 CO 3 ) 1 = n (H 2 O) = 2n (H 2 CO 3 ) = 2 1 = 2 mol n ( H 2 O) 2
44. Koliko moe nastati litara kisika kod standardnih uvjeta raspadom jednog mola vode: A) 16,1 B) 32 C) 11,2 D) 8,2 E) 22,4 Odgovor: C 2H2O 2H2 + O2 Iz jednadbe je vidljivo da iz dvije molekule, odnosno 2 mola vode raspadom nastaje jedna molekula, odnosno 1 mol kisika. Znai da e iz dvostruko manje mnoine (koliine), 1 mola, vode nastati dvostruko manja mnoina (koliina), 0,5 mola, kisika. n(H2O) = 1 mol n(O2) = ? V (O 2 ) Vm = V (O 2 ) = V m n(O 2 ) = 22,4 0,5 = 11,2 L n (O 2 )
1 1 n ( H 2O ) 2 = n(O 2 ) = n(H 2 O) = 1 = 0,5 mol 2 2 n(O 2 ) 1

45. Oksidacijski broj joda u natrijevom jodatu je: A) 1 B) +1 C) +3 D) +7 E) +5 Odgovor: E


+1 +5 2

Na I O 3 Oksidacijski broj kisika u spojevima s manje elektronegativnim elementima je 2, osim u peroksidima 1, a natrija je +1 to je razlog da je oksidacijski broj joda u ovom spoju +5.

46. Avogadrova konstanta ima vrijednost: A) 6,0221023 mol B) 6,0221023 mol1 C) 6,0221023 mol D) 6,0221023 gr E) 6,02210

75

Odgovor: B Avogadrova konstanta, L je opa prirodna konstanta koja je definirana omjerom brojnosti jedinki, N(B) i njihove mnoine (koliine), n(B):

L=

N (B) n(B)

Njezina eksperimentalna vrijednost iznosi: 6,0221023 mol1.


47. Otapanje bakra u koncentriranim kiselinama odvija se po reakciji: A) Cu + HCl CuCl + 1/2H2 B) Cu + 2HCl CuCl2 + H C) Cu + 2HNO3 CuNO3 + 1/2H2 D) Cu + 2HNO3 Cu(NO3)2 + H2 E) Cu + 4HNO3 Cu(NO3)2 + 2NO2 + 2H2O Odgovor: E U hladnoj koncentriranoj duinoj kiselini bakar se otapa prema jednadbi navedenoj u odgovoru pod E. 48. U istoj skupini periodnog sustava nalaze se elementi: A) koji imaju isti broj elektrona B) koji imaju u posljednjoj ljusci isti broj elektrona C) koji u prirodi dolaze samo u elementarnom stanju D) koji su istog agregatnog stanja E) nita od navedenog nije tono Odgovor: B U istoj skupini periodnog sustava elemenata nalaze se elementi vrlo slinih kemijskih svojstava koje odreuje jednak broj elektrona u zadnjoj ljusci atoma. 49. Skupina O R C O R karakterizira: A) aldehide B) ketone C) etere D) estere E) kiseline Odgovor: D Esteri su organski spojevi koji nastaju reakcijom alkohola i kiselina: RCOOH + HOCH2R' RCOOR' + H2O 50. Eter nastaje oduzimanjem jedne molekule vode iz: A) 2HCOH B) 2CH3-CHO C) 2CH3-CH3 D) 2CH3-CH2OH E) 2CH3-COOH

76

Odgovor: D Oduzimanjem molekule vode dvjema molekulama etanola nastaje eter (dietileter): CH3CH2OH + HOCH2CH3 CH3CH2-O-CH2CH3 + H2O
51. Aminokiseline se u vodenoj otopini ponaaju kao: A) baze B) kiseline C) jaki oksidansi D) antiseptino E) nita od navedenog nije tono Odgovor: E Zbog toga jer sadre karboksilnu i amino skupinu aminokiseline se u kiselim vodenim otopinama ponaaju kao luine dok se u lunatim vodenim otopinama ponaaju kao kiseline:
NH3+ R R CH NH2 COOH R CH COO + H2O NH2 CH COOH

U neutralnoj vodenoj otopini ponaat e se istovremeno i kao kiselina i kao baza (unutarnja sol) jer voda, iako slabo, disocira na jednak broj H+ i OH iona.
52. Hidrolizom masti uz prisutnost kiseline nastaje: A) glicerol i sapun B) glicerol i masne kiseline C) samo glicerol D) samo masne kiseline E) samo sapuni Odgovor: B Kako su masti po svojoj strukturi esteri glicerola i masnih kiselina logino je da hidrolizom uz H+ daju glicerol i masne kiseline. 53. Jednadba za reakciju etanola i natrija je: A) CH3-CH2OH + Na CH3-CH2ONa + 1/2H2 B) CH3-CH2OH + Na CH3-CH3 + ONa C) CH3-CH2OH + Na CH3-CH2NaOH D) CH3-CH2OH + Na CH2Na-CH2OH + 1/2H2 E) CH3-CH2OH + Na CH3-CH2Na + OH Odgovor: A Alkoholi s alkalijskim metalima reagiraju dajui alkokside, u ovom sluaju natrijev etoksid, CH3CH2ONa.

77

54. Broj moguih izomera kod butena iznosi: A) 0 B) 1 C) 2 D) 3 E) 4 Odgovor: D


CH3CH CHCH3 CH3CH2CH CH2 CH3 C CH2 CH3

Nema mogunosti postojanja ijednog drugog spoja iste molekulske formule (bruto-formule) a razliite strukture.
55. Peptidna veza je: A) -CH2-NH-CH2B) -CH-COC) -CO-NHD) -COO-NHE) -CO-NH2Odgovor: C Aminokiseline se meusobno veu tako da se karboksilna skupina jedne aminokiseline vee s amino skupinom druge aminokiseline pri emu se izdvaja jedna molekula vode. Na primjeru ope formule dipeptida prikazana je peptidna veza:
O H2N CH R1 C N H CH R2 COOH

56. Sagorijevanje metana odvija se reakcijom: A) CH4 + O2 C + 2H2O B) CH4 + O2 CH2 + H2O C) CH4 + O2 CO + 2H2O D) CH4 + 2O2 CO2 + 2H2O E) CH4 + O2 CO2 + 2H2O Odgovor: D Potpunim sagorijevanjem metana nastaju ugljikov dioksid i voda. 57. Tricij je: A) element skupine 14 periodnog sustava B) simbola Th C) izotop kisika D) izotop vodika E) nita od navedenog

78

Odgovor: D Izotopi vodika su: obini vodik (procij), 1 H ili H; teki vodik (deuterij), 2 H ili D; tricij 1 1
3 1

H ili T.

58. Prilikom elektrolize otopine CuCl2 A) na anodi se izdvaja klorovodik B) na anodi tee proces redukcije C) bakar se oksidira D) bakar se reducira E) klor se reducira Odgovor: D U vodi CuCl2 disocira: CuCl2 Cu2+ + 2Cl. Na katodi () se reducira (prima elektrone) bakrov(2+) ion, Cu2+: Cu2+ + 2e Cu 59. Formula fosforne kiseline je: A) H3PO4 B) H2PO4 C) HPO4 D) HPO3 E) H2PO3 Odgovor: A Fosforna kiselina , H3PO4; soli su fosfati. 60. Ionskom vezom povezani su atomi u molekuli: A) CO B) SO3 C) CO2 D) Al2O3 E) NH3 Odgovor: D Ionska veza ostvaruje se izmeu atoma metala (Al) i atoma nemetala (O2) ije se elektronegativnosti dovoljno razlikuju, a to odgovara vezi u molekuli aluminijeva oksida. 61. Pojava iste tvari u vie kristalnih oblika je: A) izomorfija B) polimorfija C) alotropija D) izomerija E) nita od navedenog Odgovor: B Pojavljivanje kemijske tvari u dva ili vie oblika nazivamo alotropijom, a alotropiju kod koje se alotropi (pojavni oblici) meusobno razlikuju po kristalnom obliku nazivamo polimorfijom. 62. Reakcije s vodom su reakcije: A) hidrogenacije B) hidrolize

79

C) dijalize D) redukcije E) esterifikacije Odgovor: B Hidor (grki) znai voda pa je reakcija neke tvari s vodom nazvana hidroliza.
63. U zemnoalkalijske elemente spadaju: A) magnezij, kalcij, barij B) natrij, kalij, litij C) fluor, klor, jod D) helij, neon, argon E) aluminij, fosfor, silicij Odgovor: A Zemnoalkalijski su elementi 2. skupine periodnog sustava elemenata, dakle, magnezij, kalcij, barij u ovom sluaju. 64. Soli sumporne kiseline su: A) sulfati B) sulfiti C) sulfidi D) persulfati E) persulfiti Odgovor: A 65. Polietilen je plastina masa nastala: A) meusobnim povezivanjem molekula etena B) polimerizacijom vinilklorida C) fermentacijom polivinila D) isparavanjem kauuka kod visokih temperatura E) nita od navedenog nije tono Odgovor: A Polietilen je plastina masa nastala meusobnim povezivanjem vie (poli) molekula etena (etilena). 66. Ketoni nastaju: A) oksidacijom primarnih alkohola B) oksidacijom sekundarnih alkohola C) redukcijom aldehida D) redukcijom sekundarnih alkohola E) redukcijom primarnih alkohola Odgovor: B Samo se iz sekundarnih alkohola oksidacijom mogu dobiti ketoni:
R R CHOH + O2 R

2
R

O + 2 H2O

80

67. Potpunom hidrolizom celuloze nastaje: A) fruktoza B) glukoza C) etanol D) laktoza E) metanol Odgovor: B Celuloza je polisaharid sastavljen od meusobno kemijski vezanih molekula glukoze to uvjetuje da njenom potpunom hidrolizom nastaje glukoza. 68. CH3-CO-CH3 je formula za molekulu: A) acetona B) mlijene kiseline C) octene kiseline D) etilacetata E) acetaldehida Odgovor: A CH3-CO-CH3 je formula molekule acetona (propanona). 69. HCHO predstavlja molekulu: A) formaldehida B) acetaldehida C) mravlje kiseline D) acetona E) mlijene kiseline Odgovor: A HCHO je formula molekule formaldehida (metanala). 70. Spoj formule CH3-CHOH-COOH je: A) primarni alkohol B) sekundarni alkohol C) mlijena kiselina D) octena kiselina E) aceton Odgovor: C Mlijena kiselina ili 2-hidroksipropan kiselina. 71. Zagrijavanjem kalcijevog acetata nastaju: A) aceton i kalcijev karbonat B) acetaldehid i kalcijev karbonat C) formaldehid i CO2 D) CO2 i aceton E) mravlja kiselina i CO Odgovor: A Ca(OOCCH3)2 CH3COCH3 + CaCO3

81

72. Amonijak: A) ima vie vrelite od fosfina B) je polarna molekula C) moe se lako ukapljiti D) molekule ovog plina stvaraju vodikove veze E) sve navedene tvrdnje su tone Odgovor: E 73. Avogadrova konstanta je omjer: A) mase i molarne mase tvari B) koliine i molarne mase tvari C) broja molekula i atomskog broja D) broja molekula i koliine tvari E) Avogadrova broja i mase tvari Odgovor: D Vidi odgovor na pitanje 46. 74. Koja se mnoina kisika izlui elektrolizom 36 grama vode: A) 0,5 mola B) 1 mol C) 2 mola D) 3 mola E) 8 mola Odgovor: B 2H2O 2H2 + O2 Kako je iz jednadbe vidljivo da iz dvije molekule, odnosno 2 mola vode, elektrolizom, nastaje jedna molekula, odnosno 1 mol kisika, mnoina (koliina) nastalog kisika iz 36 g (2 mola) vode je 1 mol. m(H2O) = 36 g n(O2) = ? m(H 2O) 36 n ( H 2O ) = = = 2 mol M (H 2O) 18
n ( H 2 O) 2 = n(O 2 ) 1 n (O 2 ) = 1 1 n(H 2 O) = 2 = 1 mol 2 2

75. Spoj formule NaHSO3 je sol: A) sulfatne kiseline B) sumoprovodine kiseline C) sulfitne kiseline D) disulfatne kiseline E) nita od navedenog nije tono Odgovor: C NaHSO3 je natrijev hidrogen sulfit, sol sumporaste kiseline.

82

76. Mineral dolomit je po sastavu: A) CaCO3 B) Na2CO3 C) MgCO3 D) SiO2 E) MgCa(CO3)2 Odgovor: E Mineral dolomit je po sastavu magnezijev karbonatkalcijev karbonat MgCO3CaCO3. 77. Oksidacijski broj mangana u KMnO4 je: A) +6 B) +7 C) +2 D) 7 E) +1 Odgovor: B
+1 +7 2

K Mn O 4 , kalijev permanganat Kisik je u spojevima s manje elektronegativnim elementima oksidacijskog broja 2, osim u peroksidima 1. Kalij je u spojevima oksidacijskog broja +1.

78. Potpunom neutralizacijom jednog mola fosforne kiseline nastat e: A) 2 mola vode B) 3 mola vode C) jedan mol vode D) 1/3 mola H2O E) 2/3 mola H2O Odgovor: B H3PO4 + 3NaOH Na3PO4+ 3H2O Iz jednadbe uoavamo da potpunom neutralizacijom jedne molekule, odnosno jednog mola fosforne kiseline nastaju 3 molekule, odnosno 3 mola vode. n(H3PO4) = 1 mol n(H2O) = ? n(H 3 PO 4 ) 1 = n ( H 2 O) 3
n(H 2 O) = 3n(H 3 PO 4 ) = 3 1 = 3 mol 79. Atomi razliitih elemenata istog masenog broja zovu se: A) izotopi B) izobari C) izomeri D) modifikacije E) polimorfija Odgovor: B Izobari su po definiciji atomi razliitih elemenata istog masenog broja.

83

80. Koliko e litara CO2 nastati kod standardnih stanja raspadom jednog mola kalcijevog karbonata: A) 1 litar B) 11,2 litara C) 22,4 litara D) 44 litre E) 12 litara Odgovor: C CaCO3 CaO + CO2 Raspadom jedne molekule, odnosno 1 mola kalcijevog karbonata nastaje jedna molekula, odnosno 1 mol ugljikovog dioksida. n(CaCO3) = 1 mol v(CO2) = ? n(CaCO 3 ) 1 = n(CO 2 ) 1
n(CO 2 ) = n(CaCO 3 ) = 1 mol Jedan mol bilo kojeg plina pri standardnim uvjetima ima volumen od 22,4 dm3 (L).

81. Relativna atomska masa kisika je: A) 32 g B) 32 g mol1 C) 32 D) 16 g E) 16 Odgovor: E Relativna atomska masa nam pokazuje koliko je puta atom nekog elementa tei od unificirane atomske jedinice mase i oitava se iz periodnog sustava elemenata. 82. Spajanjem kalcijevog fluorida i sumporne kiseline dolazi do reakcije prikazane jednadbom: A) CaF2 + H2SO4 CaSO4 + 2HF B) CaF2 + H2SO4 CaSO4 + F2 + H2 C) CaF2 + H2SO4 CaS + H2F2O4 D) CaF2 + H2SO4 CaO + F2 + H2SO3 E) CaF2 + H2SO4 Ca(OH)2 + H2SO2 + F2 Odgovor: A 83. Za neutralizaciju 0,2 mola sumporne, sulfatne kiseline potrebno je natrijevog hidroksida: A) 1 mol B) 2 mola C) 0,2 mola D) 0,4 mola E) 0,5 mola Odgovor: D H2SO4 + 2NaOH Na2SO4 + 2H2O

84

Za neutralizaciju jedne molekule, odnosno jednog mola sumporne kiseline potrebno je dvostruko vie molekula - dvije molekule, odnosno 2 mola natrijeva hidroksida. Dvostruko vea koliina od zadane je 0,4 mola. N(H2SO4) = 0,2 mol n(NaOH) = ? n(H 2 SO 4 ) 1 = n( NaOH) 2
n( NaOH) = 2n(H 2 SO 4 ) = 2 0,2 = 0,4 mol

84. Fosfor u posljednoj ljusci ima: A) 3 elektrona B) 2 elektrona C) 6 elektrona D) 5 elektrona E) 7 elektrona Odgovor: D Fosfor u zadnjoj ljusci ima 5 elektrona stoga pripada 15 skupini periodnog sustava elemenata. 85. Koja od navedenih jednadbi je tona: A) 2NH4Cl + Ca(OH)2 CaCl2 + NO2 + H2O B) 2NH4Cl + Ca(OH)2 2NPH3 + CaCl + 2H2O C) 2NH4Cl + Ca(OH)2 2NH3 + CaCl2 + 2H2 + O2 D) 2NH4Cl + Ca(OH)2 2NH3 + 2CaCO3 + 2HCl E) nita od navedenog nije tono Odgovor: E Ispravna jednadba glasi: 2NH4Cl + Ca(OH)2 2NH3 + CaCl2 + 2H2O 86. Broj moguih izomera kod pentana je: A) 2 B) 3 C) 0 D) 4 E) 5 Odgovor: B
H3CCH2CH2CH2CH3 H3CCHCH2CH3 CH3 H3C CH3 C CH3 CH3

Nema mogunosti postojanja ijednog drugog spoja iste molekulske formule (bruto-formule) a razliite strukture.

85

87. Za hidrogeniranje 1 mola oleinske kiseline potrebno je vodika: A) 1 mol B) 2 mola C) 3 mola D) 0,5 mola E) 0,1 mol Odgovor: A CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH + H2 CH3(CH2)16COOH Za hidrogenaciju (spajanje s vodikom) jedne molekule (jedne dvostruke veze), odnosno jednog mola oleinske kiseline potrebna je jedna molekula, odnosno 1 mol vodika. n(ol. kis.) = 1 mol n(H2) = ? n(ol. kis.) 1 = n( H 2 ) 1
n(H 2 ) = n(ol. kis.) = 1 mol

88. Hidrolizom etilacetata nastaje: A) aceton B) etanal C) etanol D) acetilen E) acetaldehid Odgovor: C CH3COOCH2CH3 + H2O CH3COOH + CH3CH2OH etanol 89. Alkoksidi nastaju: A) alkoholnim vrenjem eera B) reakcijom alkohola i kiselina C) reakcijom alkohola i luina D) reakcijom alkohola i alkalijskih elemenata E) reakcijom alkohola i halogenih elemenata Odgovor: D Alkoksidi nastaju spajanjem alkohola i alkalijskih metala, npr.: 2CH3OH + 2Na 2CH3ONa + H2 90. Acetaldehid nastaje: A) destilacijom acetona B) oksidacijom acetona C) destilacijom etanola D) oksidacijom etanola E) redukcijom etanola Odgovor: D 2CH3CH2OH + O2 2CH3CHO + 2H2O Prisjetimo se da aldehidi nastaju oksidacijom, po broju atoma ugljika odgovarajuih primarnih alkohola.

86

91. Aminokiselinama odgovaraju tvrdnje: A) u istom stanju su tekuine B) u istom stanju su krutine C) u vodi se ne otapaju D) topljive su u organskim otapalima E) ulaze u sastav polisaharida Odgovor: B Svojstvo je aminokiselina da su u istom stanju vrste tvari (krutine). 92. Za sve halogenovodike vrijedi tvrdnja: A) to su tekuine B) istog su vrelita C) otapaju se u vodi D) ne otapaju se u vodi E) nastaju raspadom halogenih elemenata Odgovor: C Svi halogenovodici su plinovi. Njihove molekule izrazito su polarne kao i molekule vode pa se stoga dobro otapaju u vodi. 93. Jaka kiselina je: A) sumporovodina B) fosforna C) duina D) octena E) limunska Odgovor: C Duina kiselina jedina od navedenih u vodi gotovo potpuno disocira. HNO3 + H2O H3O+ + NO3 94. Oksidacijski broj eljeza u Fe2O3 je: A) +2 B) +3 C) 2 D) 3 E) +1 Odgovor: B
+3 2

Fe 2 O 3 Kisik u spojevima s elementima manje elektronegativnosti ima oksidacijski broj 2, osim u peroksidima 1.

95. Mineral koji sadri bakar je: A) halkopirit B) pirit C) magnetit D) dolomit E) ortoklas Odgovor: A

87

Formula halkopirita je CuFeS2, odnosno Cu2SFe2S3


96. Koji od navedenih hidroksida je najjai: A) Ca(OH)2 B) Al(OH)3 C) Mg(OH)2 D) LiOH E) RbOH Odgovor: E Rubidijev hidroksid je najjai jer najlake disocira to je posljedica toga da je rubidijev atom vei od ostalih navedenih atoma koji tvore hidrokside, odnosno njegova jezgra (+) najslabije privlai OH ion. 97. Elementi istih skupina: A) istih su atomskih masa B) istog su broja protona C) istog su broja elektrona D) istog su agregatnog stanja E) nita od navedenog nije tono Odgovor: E Elementi vrlo slinih kemijskih svojstava svrstani su u iste skupine. Njihova svojstva odreena su istim brojem elektrona u posljednoj ljusci. 98. U amfoterne elemente spada: A) kisik B) jod C) aluminij D) kalcij E) fosfor Odgovor: C Aluminij jedini od navedenih elemenata stupa u reakciju i s kiselinama i s luinama to zovemo amfoternou. 2Al + 6HCl 2AlCl3 + 3H2 2Al + 2OH + 6H2O 2Al(OH)4 + 3H2 99. Reakcija s vodom je reakcija: A) hidrolize B) hidriranja C) neutralizacije D) destilacije E) redukcije Odgovor: A Hidor (grki) znai voda pa je reakcija tvari s vodom nazvana hidrolizom. 100. Oksidacijski broj ugljika +2 je u spoju: A) CHCH B) CH3-CH3

88

C) CO2 D) CO E) H2CO3 Odgovor: D


+2 2

C O Kisik u spojevima s manje elektronegativnim elementima uvijek ima oksidacijski broj 2, osim u peroksidima 1.

101. Za neutralizaciju jednog mola NaOH potrebno je octene kiseline: A) 1 mol B) 0,5 mol C) 0,3 mol D) 0,1 mol E) 3 mola Odgovor: A NaOH + CH3COOH CH3COONa + H2O Iz jednadbe je vidljivo da je za neutralizaciju jedne molekule, odnosno jednog mola natrijeva hidroksida, NaOH potrebna jedna molekula, odnosno 1 mol octene kiseline, CH3COOH. n(NaOH) = 1 mol n(CH3COOH) = ? n( NaOH) 1 = n(CH3COOH) 1

n(CH3COOH) = n( NaOH) = 1 mol


102. Meusobnim spajanjem elemenata nastaju: A) homogene smjese B) heterogene smjese C) jednostavne tvari D) sloene tvari E) nita od navedenog nije tono Odgovor: D Spajanjem razliitih elemenata (jednostavne tvari!) nastaju iste sloene tvari (spojevi). 103. Acetati su: A) soli acetona B) soli octene kiseline C) oksidacijski produkti acetona D) ketoni E) oksidacijski produkti Odgovor: B 104. Broj izomera kod butanola je: A) 2 B) 3 C) 4

89

D) 5 E) 0 Odgovor: C
CH3 H3CCH2CH2CH2OH H3CCHCH2CH3 OH H3CCHCH2OH CH3 H3C C CH3 OH

Nema mogunosti postojanja ijednog drugog spoja iste molekulske (bruto formule) a razliite strukture.
105. Fruktoza je: A) razgradni produkt glukoze B) vaan monosaharid C) vaan disaharid D) aromatski ugljikovodik E) aromatski alkohol Odgovor: B Molekule fruktoze ne mogu se razgraditi na jednostavnije molekule eera to odreuje da je fruktoza monosaharid. 106. Aceton je: A) nezasieni ugljikovodik B) spoj ugljika i vodika C) spoj ugljika, vodika i kisika D) sekundarni alkohol E) bezbojni plin Odgovor: C
CH3 C CH3 O

, aceton (propanon). 107. Broj elektrona u atomu: A) jednak je masenom broju atoma B) raste s porastom broja pozitrona C) raste s porastom broja neutrona D) raste s porastom rednog broja E) raste s porastom valencije atoma Odgovor: D U atomu, broj elektrona jednak je broju protona. Redni broj atoma jednak je broju protona. Slijedi da broj elektrona u atomu raste s porastom rednog broja.
108. Svi elementi jedne periode imaju: A) istu elektronsku konfiguraciju posljednje ljuske B) slina svojstva

90

C) isti maksimalni oksidacijski broj D) isti naboj jezgre E) isti broj ljusaka Odgovor: E Elementi u periodnom sustavu elemenata svrstani su u vodoravne retke - periode na temelju broja ljusaka u atomu, i to tako da se u jednoj periodi nalaze atomi s jednakim brojem ljusaka.
109. Molekula s polarnim obiljejem je: A) H3O+ B) HCl C) Cl2 D) CH4 E) NH4+ Odgovor: B Za molekule kojih teita pozitivnog i negativnog naboja nisu na istom mjestu kaemo da su polarne (dipoli). U molekuli HCl uslijed razlike u elektronegativnosti vodika i klora dolazi do polarizacije naboja na molekuli, odnosno do pojave malog negativnog naboja na dijelu molekule gdje se nalazi atom elektronegativnijeg klora, a na dijelu molekule gdje se nalazi vodik javlja se mali pozitivni naboj. 110. Mnoinska koncentracija je dana omjerom: A) mase otopljene tvari i mnoine otopine B) mase otopljene tvari i volumena otopine C) mnoine otopljene tvari i mase otapala D) mnoine otopljene tvari i volumena otapala E) mnoine otopljene tvari i volumena otopine Odgovor: E Mnoinska koncentracija dana je omjerom mnoine otopljene tvari i volumena otopine, a jedinica je mol/L. 111. Vodikova veza: A) odgovara po jakosti kovalentnoj vezi B) odgovara po jakosti van der Waalsovim vezama D) povezuje molekule vode u kristalnom stanju E) je veza izmeu dva atoma vodika u vodi Odgovor: D Molekule vode meusobno su povezane vodikovim vezama to naroito dolazi do izraaja kada se molekule vode nalaze u kristalnom stanju. 112. 96500 kulona izluit e iz otopine: A) 0,24 mola molekula klora B) 0,5 mola molekula klora C) 0,75 mola molekula klora D) 1,0 mola molekula klora E) 2,0 mola molekula klora Odgovor: B

91

96500 kulona odgovara ukupnom naboju jednog mola elektrona. ANODA (+): 2Cl 2e Cl2 Iz jednadbe je vidljivo da dva elektrona, odnosno 2 mola elektrona izluuju iz otopine jednu molekulu odnosno jedan mol klora, pa e dvostruko manje elektrona (1 mol) izluiti 0,5 mola klora. 96500 kulona = Q (1 mol e) n(Cl2) = ?
n (e ) 2 = n(Cl 2 ) 1

n(Cl 2 ) =

1 1 n(e ) = 1 = 0,5 mol 2 2

113. Neutralno reagira otopina: A) NH4Cl B) NaNO3 C) K2CO3 D) ZnSO4 E) CuSO4 Odgovor: B NaNO3 je sol jake luine (NaOH) i jake kiseline (HNO3) to za posljedicu ima da vodena otopina ove soli reagira neutralno. 114. Za neutralizaciju 0,2 mola kalcijevog hidroksida treba: A) 0,1 mol HCl B) 0,2 mol HCl C) 0,3 mol HCl D) 0,4 mol HCl E) 0,5 mol HCl Odgovor: D Ca(OH)2 + 2HCl CaCl2 + 2H2O Prema jednadbi, za neutralizaciju jedne molekule, odnosno jednog mola kalcijevog hidroksida potrebno je dvije molekule, odnosno 2 mola HCl. Slijedi da e za neutralizaciju 0,2 mola kalcijevog hidroksida trebati 0,4 mola HCl. n(Ca(OH)2) = 0,2 mol n(HCl) = ? n(Ca(OH) 2 ) 1 = n(HCl) 2
n(HCl) = 2n(Ca(OH) 2 ) = 2 0,2 = 0,4 mol

115. Amfoterna svojstva ima: A) eljezo B) aluminijev hidroksid C) kalcijev hidroksid D) bakarov(I) hidroksid

92

E) bakarov(II) hidroksid Odgovor: B Aluminijev hidroksid je amfoteran spoj jer se u reakciji s kiselinama ponaa kao luina, a u reakciji s luinama kao kiselina: Al(OH)3 + 3H+ Al3+ + 3H2O Al(OH)3 + OH Al(OH)4
116. Zagrijavanjem kalcijevog karbonata nastaje A) talina soli B) ivo vapno C) gaeno vapno D) vapnena buka E) peeni gips Odgovor: B CaCO3 CO2 + CaO kalcijev oksid, ivo vapno 117. Kalcijevom hidroksidu odgovaraju slijedee tvrdnje: A) jaka je luina B) slaba je kiselina C) slui za dobivanje ivog vapna D) naziva se ivo vapno E) naziva se sadra Odgovor: A Kalcijev hidroksid se slabo otapa u vodi, ali onaj dio koji se otopi potpuno disocira. Inae, jakost luina (i kiselina) odreuje samo stupanj disocijacije koji se eksperimentalno odreuje. Ca(OH)2 Ca2+ + 2OH 118. Sol e nastati: A) otapanjem NaCl u vodi B) hidrolizom Na2CO3 C) reakcijom HNO2 s HCl D) reakcijom HNO3 s Cu E) otapanjem HNO3 u vodi Odgovor: D Bakar reagira s hladnom razrijeenom i koncentriranom duinom kiselinom dajui sol bakrov(II) nitrat: 3Cu + 8HNO3 3Cu(NO3)2 + 2NO + 4H2O Cu + 4HNO3 Cu(NO3)2 + 2NO2 + 2H2O 119. Hidridima alkalijskih metala odgovaraju slijedee tvrdnje: A) u vrstom stanju su dobri vodii B) spadaju u ionske spojeve C) ne reagiraju s vodom D) su plinovite tvari E) karakterizira ih jaka vodikova veza Odgovor: B

93

U hidridima alkalijskih metala (LiH, NaH, KH,...) razlika u elektronegativnosti izmeu alkalijskih metala i vodika dovoljna je da njihova veza ima ionski karakter.
120. Kod otapanja bakra u duinoj kiselini odvijaju se slijedee reakcije: A) Cu + 4HNO3 Cu(NO3)2 + 2NO2 + 2H2O B) Cu + 4HNO Cu(NO3)2 + N2 + 2H2O C) Cu + 4HNO3 3Cu(NO3)2 + NO + 2H2O D) Cu + 2HNO3 Cu(NO3)2 + H2 E) 2Cu + 2HNO3 2CuNO3 + H2 Odgovor: A Vidi odgovor na pitanje 118. 121. Ugljikov(II) oksid nastaje: A) reakcijom mravlje i klorovodine kiseline B) djelovanjem zraka na uareni koks C) uvoenjem CO2 u sumpornu kiselinu D) oksidacijom CO2 E) redukcijom ugljika Odgovor: B O2 + C CO2 + C 2CO Koks je, ustvari, ugljik. 122. ilska salitra je: A) Na2CO3 B) NaIO3 C) NaNO3 D) Na2NO3 E) NaNO32H2O Odgovor: C ilskom salitrom nazivamo natrijev nitrat. 123. Oleum se naziva: A) koncentrirana otopina sumporne kiseline B) otopina sumporovog(IV) oksida u sumporastoj kiselini C) otopina sumporovog(IV) oksida u sumpornoj kiselini D) otopina sumporovog(VI) oksida u sumpornoj kiselini E) otopina sumporovog(VI) oksida u sumpornoj kiselini Odgovor: E SO3 + H2SO4 H2S2O7 124. Raspadom vodikovog peroksida nastaje: A) H2 + O2 B) H2O2 + H2O C) H2O + H2 D) H2O + O2 E) H2O + O3 Odgovor: D 2H2O2 2H2O + O2

94

125. Bezvodni fluorovodik je pri sobnoj temperaturi: A) tekuina bez boje B) spoj elektronegativnih molekula C) plin koji reagira s vodom D) spoj koji dobro disocira E) spoj vezan ionskom vezom Odgovor: C Bezvodni fluorovodik u otopini disocira: HF + H2O H3O+ + F Molekule fluorovodika prelaskom u vodenu otopinu ioniziraju to je bitna promjena, odnosno kemijska reakcija kojom nastaje flurovodina kiselina. 126. Reakcije na dvostrukoj vezi zovu se reakcije: A) supstitucije B) esterifikacije C) adicije D) hidrolize E) neutralizacije Odgovor: C H2C = CH2 + HCl H3C-CH2Cl 127. U ugljikovodike moemo ubrojiti: A) propanon B) propanol C) gvanin D) bakelit E) etilen Odgovor: E H2C = CH2 eten ili etilen. 128. Eterima odgovaraju slijedee tvrdnje: A) mogu nastati iz natrij-alkoksida i karbonatne kiseline B) mogu nastati iz natrij-alkoksida i alkilhalogenida C) mogu nastati iz natrij-alkoksida i klorovodine kiseline D) kemijski su vrlo reaktivni E) pri sobnoj temperaturi su plinovite tvari Odgovor: B R-CH2ONa + ClCH2-R R-CH2-O-CH2-R + NaCl 129. Acetaldehid nastaje A) oksidacijom glikola B) oksidacijom glicerola C) oksidacijom etanola D) zagrijavanjem kalcijevog acetata E) adicijom vode na eten Odgovor: C

95

2CH3CH2OH + O2 2CH3CHO + 2H2O


130. Aceton je: A) nezasieni ugljikovodik B) 2-butanon C) spoj nastao dehidrogenacijom primarnog alkohola D) spoj nastao dehidrogenacijom sekundarnog alkohola E) spoj nastao iz kalcijevog karbida i vode Odgovor: D
CH3 CHOH CH3 CH3 t, kat. CH3 C O + H2

131. Svojstva slabe kiseline ima: A) ksilen B) cikloheksan C) cikloheksen D) hidroksibenzen E) brombenzen Odgovor: D Hidroksibenzen djelomino disocira u vodi dajui i vodikove (hidronium) ione nositelje kiselih svojstava. C6H5OH C6H5O + H+ 132. Zagrijavanjem natrijevog formijata nastaje: A) ugljikov(II) oksid i voda B) ugljikov(IV) oksid i vodik C) oksalna kiselina i voda D) natrijev oksalat i voda E) natrijev oksalat i vodik Odgovor: E 2HCOONa NaOOCCOONa + H2 133. Voskovi su: A) eteri viih alkohola B) esteri viih karboksilnih kiselina C) soli viih karboksilnih kiselina D) poznati pod nazivom gliceridi E) polimeri fenola i metanala Odgovor: B Voskovi su esteri masnih kiselina s dugim lancima i dugolananih alkohola. 134. Saharozi odgovaraju slijedee tvrdnje: A) pokazuje reakcije na aldehide B) spada u monosaharide C) naziva se invertni eer

96

D) izomerna je s maltozom E) izomerna je s celulozom Odgovor: D Saharoza i maltoza imaju istu molekulsku formulu (bruto-formula) a razliite strukture. Molekulska formula ovih disaharida je C12H22O11, s tim da se molekula saharoze sastoji od molekula glukoze i fruktoze a molekula maltoze od dvije molekule glukoze.
135. Glukozi odgovara slijedea tvrdnja: A) sastavni je dio maltoze B) ravninu polarizirane svjetlosti zakree nalijevo C) u molekuli ima keto-skupinu D) spada u pentoze E) tvori soli glukozide Odgovor: A Vidi odgovor na pitanje 134. 136. Deuterij: A) je izobar vodika B) ima jezgru koja se sastoji samo od jednog protona C) ima maseni broj 3 D) u prirodi se javlja u smjesi s 1 H 1 E) se razlikuje po kemijskom sastavu od obinog vodika Odgovor: D Vodik se u prirodi javlja u smjesi izotopa: obini vodik simbola 1 H ili H, teki vodik ili 1

deuterij simbola 2 H ili D (usporedi s pitanjem 57.). 1


137. Ako je relativna atomska masa joda Ar(I) = 126,9045, masa jednog atoma joda je: A) 7,64251026 kg B) 2,1071025 kg C) 1,66051027 kg D) 4,21441025 kg E) 1,521025 kg Odgovor: B Ar(I) = 126,9045 ma(I) = ? ma(I) = Ar(I)u = 126,90451,66051027 kg = 2,1071025 kg 138. Unutar periode periodinog sustava elemenata od 1. do nulte skupine: A) energija ionizacije pada B) poveava se radijus atoma C) smanjuje se pozitivni naboj jezgre D) raste pozitivni naboj jezgre E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: D

97

Unutar periode, vodoravnog retka u periodnom sustavu elemenata od 1. do nulte skupine vidljivo je da raste redni broj, to je jednostavni odraz broja protona u jezgri; redni broj atoma jednak je broju protona u atomu.
139. Atomi nemetala: A) imaju malu energiju ionizacije B) pokazuju afinitet prema elektronu C) nalaze se u 2. skupini periodninog sustava elemenata D) meusobno se spajaju u molekule ionskom vezom E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: B Afinitet prema elektronu izraen je kod atoma malih promjera kojima u zadnjoj ljusci nedostaje 1, 2, 3 ili 4 elektrona do stabilne elektronske konfiguracije, a to je karakteristika atoma nemetala. 140. Elektronegativnost: A) raste unutar pojedine skupine od prve do sedme periode B) u periodikom sustavu elemenata opada od prve do sedme skupine C) je sposobnost atoma nekog elementa da oduzme elektrone atomu drugog elementa s kojim se kemijski vezuje D) ne ovisi o energiji ionizacije i afinitetu prema elektronu E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: C Prema definiciji, elektronegativnost je sposobnost (snaga) atoma nekog elementa da vie ili manje privlae elektrone vanjske ljuske drugih atoma s kojima je spojen. 141. Vodikova veza: A) ostaje nepromijenjena kada se led tali zagrijavanjem B) znatno je slabija od van der Waalsovih sila C) mnogo je jaa od kovalentne veze D) nije elektrostatike prirode E) uvjetuje neobino visoko vrelite amonijaka Odgovor: E Asocijacija (povezivanje, udruivanje) molekula amonijaka, NH3 uzrokovana vodikovom vezom uvjetuje neobino visoko vrelite amonijaka. 142. Koja od navedenih molekula nije polarna: A) NH3 B) CH3Cl C) NF3 D) SF6 E) HBr Odgovor: D U molekuli SF6 teite pozitivnih i negativnih naboja nalazi se na istom mjestu, a to ne dovodi do polarizacije naboja na molekuli, odnosno ta molekula nije polarna. 143. Topljivost: A) plinova poveava se s porastom temperature

98

B) plinova proporcionalna je tlaku plina iznad otopine C) kisika je vea u toploj nego u hladnoj vodi D) plinova se s povienjem tlaka smanjuje E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: B to je vei tlak plina iznad otopine otapa se vea mnoina (koliina) plina.
144. Kiselo e reagirati vodena otopina: A) Na2CO3 B) (NH4)2CO3 C) RCOONa D) C6H5OH E) CH3(CH2)11C6H4SO3Na Odgovor: D Vidi odgovor na pitanje 131. 145. Koji od navedenih spojeva ima svojstva soli: A) CH3COOC2H5 B) C6H5Cl C) CH3CH2ONa D) Cu2C2 E) niti jedan od navedenih Odgovor: D Zbog razlike u elektronegativnosti izmeu ugljika i bakra, Cu2C2 ima mnogo slinosti s ionskim kristalima a hidrolizom daje etin (acetilen):

Cu2C2 + 2H2O CuOH + HC CH 146. Oksidacijski broj: A) kisika u peroksidima je 2 B) vodika u hidridima metala 1. skupine je +1 C) vodika u hidridima metala 2. skupine je +1 D) sumpora u SO42 je 2 E) svih jednostavnih iona jedanka je naboju iona Odgovor: E Oksidacijski broj samo jednostavnih, monoatomnih iona jednak je naboju iona, a tek poznavanje strukture sloenih iona omoguuje pravilno zakljuivanje o oksidacijskim brojevima atoma u sloenim ionima.
147. Prilikom elektrolize: A) iz vodenih otopina soli mogu se izluivati elementi 1. skupine periodnog sustava elemenata B) na elektrodama se od vie moguih kemijskih reakcija uvijek odvija ona reakcija koja zahtijeva najvei utroak energije C) talina soli elemenata 2. skupine periodnog sustava elemenata mogu se dobiti elementi te skupine D) vodenih otopina soli na anodi se izluuje vodik E) vodenih otopina soli na katodi se oksidiraju molekule vode

99

Odgovor: C Elementi 2. skupine dobivaju se elektrolizom talina njihovih soli, npr. CaCl 2 t Ca 2+ + 2Cl ANODA(+): 2Cl 2e Cl2 KATODA():Ca2+ + 2e Ca
148. Koja od navedenih kemijskih reakcija je redoks-reakcija: A) CaO + CO2 CaCO3 B) H2CO3 + CaO CaCO3 + H2O C) CO2 + C 2CO D) CaO + 2H2CO3 Ca(HCO3)2 + H2O E) HCO3 H+ + CO32 Odgovor: C
C O2 + C 2 C O Redoks-reakcije su one reakcije kod kojih se odvija proces oksidacije, otputanja elektrona i proces redukcije, primanja elektrona to dovodi do promjene oksidacijskih brojeva atoma elemenata u tim reakcijama:
+4
+4 2
0

+2 2

C + 2e C
0
+2

+2

C C + 2e Napomena: Razlikuj simbol za oksidacijski broj, npr. +2 i 2, od simbola za naboj iona, npr. 2+ i 2.
149. Broj strukturnih izomera heksana je: A) 2 B) 3 C) 4 D) 5 E) 9 Odgovor: D
H3CCHCH2CH2CH3 CH3 H3CCH2CHCH2CH3 CH3

H3CCH2CH2CH2CH2CH3

CH3 H3C C CH3 CH2 CH3

H3C HC H3C

CH3 CH CH3

100

150. Metanal: A) se dobiva iz etina B) je bezbojan tekuina C) nije topljiv u vodi D) polimerizacijom daje cikliki trimer E) upotrebljava se za proizvodnju bakelita Odgovor: E Metanal, formaldehid se upotrebljava za proizvodnju bakelita, fenol-formaldehidnog kopolimera jednog od najstarijih industrijskih plastinih masa. 151. Butanon: A) je metiletilketon B) katalitikim hidriranjem daje 1-butanol C) adira halogenvodike D) sadri pet ugljikovih atoma E) je plin Odgovor: A CH3 CO CH2CH3. 152. Spoj formule (HO)C6H4COOH: A) dobiva se redukcijom toluena B) je salicilna kiselina C) dolazi u proteinima D) je optiki aktivni spoj E) koristi se kao gnojivo Odgovor: B 2-hidroksibenzojeva kiselina ili salicilna kiselina. 153. Eteri: A) nastaju reakcijom kiselina s alkoholima B) se mogu prirediti reakcijom alkil halogenida i natrijevog alkoksida C) reagiraju s elementarnim natrijem D) su krute tvari bez mirisa E) sadre =CO skupinu Odgovor: B RCH2Cl + NaOCH2R RCH2-O-CH2R + NaCl 154. C6H5OH A) je bezbojna tekuina B) nije topljiv u organskim otapalima C) pokazuje lunata svojstva D) je otrovan i djeluje baktericidno E) ne reagira s NaOH Odgovor: D Hidroksibenzen, fenol je otrovan i njegova vodena otopina poznata je kao prvi dezinficijens. Genetiari ga u svojim pokusima upotrebljavaju kao mutageno sredstvo.

101

155. Alkoksidi: A) nastaju reakcijom alkalijskih oksida s vodom B) s alkil halogenidima daju etere C) ne reagiraju s vlagom iz zraka D) nastaju iz aldehida i metalnih oksida E) su aromatski spojevi Odgovor: B Vidi odgovor na pitanje 153. 156. Spoj formule C2H5Br: A) je topljiv u vodi B) je kruta tvar C) nastaje iz etanola i bromovodine kiseline D) dobiva se adicijom Br2 na eten E) sa zrakom daje eksplozivnu smjesu Odgovor: C CH3CH2OH + HBr CH3CH2Br + H2O 157. Octena kiselina: A) je jaa od trikloroctene kiseline B) je optiki aktivni spoj C) se oslobaa iz kalcijevog acetata djelovanjem natrijevog hidroksida D) je hidroksi kiselina E) se dobiva iz metanola i ugljikovog(II) oksida Odgovor: E kat. CH 3OH + CO t, CH 3COOH 158. Aminokiseline: A) izgrauju masti B) su topljive u vodi C) u lunatoj otopini ponaaju se kao luine D) izgrauju nukleinske kiseline E) u kiseloj otopini otputaju proton Odgovor: B Aminokiseline otapanjem u vodi disociraju. 159. Jestivo ulje: A) sadri oleinsku kiselinu B) kuhanjem s luinom daje slobodne masne kiseline C) je glicerolpalmitat D) katalitikim hidriranjem daje sapune E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: A Jestiva ulja su esteri glicerola i nezasienih masnih kiselina izmeu kojih se javlja i oleinska kiselina.

102

160. Spoj strukture R-CH2-O-SO2ONa: A) koristi se kao umjetno gnojivo B) je detergent C) je sapun D) je umjetna smola E) koristi se kao otapalo za masti Odgovor: B Detergenti su po svojoj grai obino soli organsko-sulfonskih kiselina. 161. Saharoza: A) pokazuje reakciju na aldehide B) je polisaharid formule (C6H10O5)n C) je graena od glukoze i galaktoze D) hidrolizom s kiselinama daje invertni eer E) je netopljiva u vodi Odgovor: D Naziv "invertni eer" za smjesu D-glukoze i L-fruktoze potjee od eksperimentalnog podatka da se pri hidrolizi saharoze smjer optikog skretanja reakcijske smjese mijenja od (+) do (). 162. Albumini: A) su sloeni proteini B) se razgrauju djelovanjem dijastaze C) su netopljivi u vodi D) se denaturiraju s ionima tekih metala E) izgrauju nukleinske kiseline Odgovor: D Sile koje odreuju prirodnu trodimenzionalnu strukturu proteina prilino su slabe pa se mogu pokidati grijanjem, promjenom pH, djelovanjem sredine (teki metali) itd, ime se izaziva gubitak karakteristine bioloke aktivnosti proteina. Ovaj proces se naziva denaturacija. 163. Volumen vodika koji nastaje pirolizom 102 dm3 metana pri stanadardnim uvjetima je: A) 102 dm3 B) 4,55 dm3 C) 204 dm3 D) 44,8 dm3 E) 9,107 dm3 Odgovor: C CH4 C + 2H2 V(CH4) = 102 dm3 V(H2) = ? n(CH 4 ) 1 = n( H 2 ) 2
n(H 2 ) = 2n(CH 4 )

103

Volumen plina ne zavisi o vrsti plina ve je upravo proporcionalan mnoini (koliini) pa slijedi V(H2) = 2V(CH4) = 2102 = 204 dm3.
164. Metan: A) se u vodi dobro otapa B) nastaje djelovanjem vode na aluminijjev karbid C) adira klor D) zapaljen na zraku razgrauje se na C i H2 E) nastaje djelovanjem cimaze na glukozu Odgovor: B Al4C3 + 12H2O 4Al(OH)3 + 3CH4. 165. Kromoproteini: A) su jednostavni proteini B) sastoje se od nukleotida C) sadre spojeve metala D) hidrolitiki se razgrauju do masnih kiselina E) sadre adenin i timin meusobno vezane vodikovim vezama Odgovor: C Kromoproteini su spojevi proteina i spojeva metala koji im daju boju, npr. hemoglobin, klorofil itd. 166. Unutar pojedine skupine periodnog sustava, poveanjem rednog broja: A) radijus atoma pada B) uvijek pada vrelite C) pada energija ionizacije D) raste elektronegativnost E) raste afinitet prema elektronu Odgovor: C Unutar skupine periodnog sustava, poveanjem rednog broja atoma, zbog porasta radijusa atoma raste udaljenost elektrona valentnih ljusaka od jezgre (koja ih privlai), time se smanjuje energija odvoenja elektrona iz atoma tj. energija ionizacije. 167. Do disocijacije dolazi prilikom: A) prelaska elektrine struje kroz otopinu B) prelaska elektrine struje kroz metalni vodi C) prolaska struje kroz talinu D) otapanja tvari u vodi E) usitnjavanja krutih tvari Odgovor: D Npr. NaCl Na+ + Cl 168. U N ljuski atoma moe biti najvie: A) 8 elektrona B) 10 elektrona C) 18 elektrona

104

D) 32 elektrona E) n2 elektrona Odgovor: D Maksimalni broj elektrona u odreenoj elektronskoj ljusci dan je izrazom 2n2 gdje je n glavni kvantni broj ljuske. Za N ljusku (etvrtu ljusku od jezgre) n = 4 pa raun daje 242 = 32 elektrona.
169. Spoju tetraklorugljik odgovaraju slijedee tvrdnje: A) sadri ugljik oksidacijskog broja 4 B) ionski je spoj C) molekule su mu polarne D) teita pozitivnog i negativnog naboja u molekuli su ista E) u vrstom stanju je dobar vodi struje Odgovor: D Ako tankom mlazu tetraklorugljika primaknemo elektriki nabijeno tijelo mlaz se nee otkloniti jer su teita pozitivnog i negativnog naboja u molekuli na istom mjestu, odnosno molekula nije polarna i tada nema privlaenja. 170. Elektroliza je: A) rastavljanje spoja na ione pomou elektrine struje B) rastavljanje tvari djelovanjem elektrine struje C) svojstvo elektrolita da provodi elektrinu struju D) proces kod kojeg dolazi do oksidacije na katodi E) proces rastavljanja na ione u vodenim otopinama Odgovor: B Po definiciji, elektroliza je rastavljanje neke tvari djelovanjem elektrine struje. 171. Tricij ima: A) 1 proton, 1 elektron i 1 neutron B) 1 proton, 2 elektrona i 1 neutron C) 1 proton i dva elektrona D) 1 proton, 1 elektron i 2 neutrona E) 1 proton, 1 elektron i 3 neutrona Odgovor: D Tricij je izotop vodika koji u jezgri, osim jednog protona, ima i dva neutrona; simbol 3 H . 1 172. Kiselo djeluje vodena otopina: A) amonijevog karbonata B) natrijevog hidrogenkarbonata C) natrijevog aluminata D) natrijevog hidrogenfosfata E) modre galice Odgovor: E Modra galica, bakrov(II) sulfat je sol slabe luine, Cu(OH)2 i jake kiseline, H2SO4, pa e njena vodena otopina reagirati kiselo.

105

173. Otopina klorovodine kiseline koncentracije 0,001 mol dm3 ima: A) pH = 1 B) pH = 2 C) pH = 3 D) pH = 4 E) pH = 5 Odgovor: C HCl H+(H3O+) + Cl c(HCl) = 0,001 mol dm3 = 103 mol dm3 pH = ? n(HCl) 1 = n( H + ) 1

n(H + ) = n(HCl) iz ega slijedi c(HCl) = c(H + )


3 c(H + ) 3 = log 10 mol dm = log 103 = 3 pH = log mol dm 3 mol dm 3

174. Za izluivanje jednog mola molekula klora na anodi potrebna je sljedea koliina elektrike: A) 48250 kulona B) 96500 kulona C) 193000 kulona D) 289500 kulona E) 386000 kulona Odgovor: C n(Cl2) = 1 mol ANODA(+): 2Cl Cl2 + 2e Q=?
n (e ) 2 = n(Cl 2 ) 1 n(e ) = 2n(Cl 2 ) = 2 1 = 2 mol

Ukupni naboj jednog mola elektrona iznosi 96500 kulona, a 2 mola 296500 = 193000 kulona.
175. Formula dinatrijevog hidrogenfosfata jest: A) NaH2PO4 B) Na2HPO4 C) Na3PO4 D) NaHPO4 E) Na2PO4 Odgovor: B NaH2PO4 natrijev dihidrogenfosfat; Na2HPO4 dinatrijev hidrogenfosfat; Na3PO4 trinatrijev fosfat.

106

176. U zemnoalkalijske metale ubrajaju se: A) kalcij, kalij i stroncij B) radij, berilij i magnezij C) barij, kalij i stroncij D) barij, bizmut i stroncij E) berilij, bor i kalcij Odgovor: B Zemnoalkalijskim metalima nazvani su elementi 2. skupine periodnog sustava elemenata, dakle, u ovom primjeru radij, berilij i magnezij. 177. Reakciju otapanja prikazuje slijedea jednadba: A) 2Al(OH)3 Al2O3 + 3H2O B) Al(OH)3 + OH Al(OH)4 C) Al3+ + 3OH Al(OH)3 D) Al2O3 + 3H2O 2Al(OH)3 E) Al(OH)4 Al(OH)3 + OH Odgovor: B Aluminijev hidroksid kao amfoterna tvar otapa se i u lunatim tvarima. 178. Kalcijevom karbonatu odgovara slijedea tvrdnja: A) otapa se u istoj vodi B) otapa se u povrinskoj vodi C) taloi se iz vodene otopine hlaenjem D) nalazi se u magnezitu E) s vodom daje tzv. vapnenu vodu Odgovor: B CaCO3 + H2O + CO2 Ca2+ + 2HCO3 Povrinske vode sadre otopljenog CO2, te (stvarajui ugljinu, H2O + CO2 H2CO3) prevode netopljivi kalcijev karbonat, CaCO3 u, u vodi topljivi, kalcijev hidrogenkarbonat. 179. Elektrolizom otopine bakrovog(II) klorida uz platinske elektrode: A) dolazi do redukcije bakra na katodi B) dolazi do oksidacije bakra na anodi C) dolazi do stvaranja iona bakra i klora D) ioni bakra i klora se udruuju u kristalnu reetku E) na katodi se uzluuju mjehurii plina Odgovor: A ANODA (+): 2Cl Cl2 + 2e KATODA (): Cu2+ + 2e Cu Na katodi bakrov ion, Cu2+ je primio 2 elektrona, dakle, reducirao se. 180. Uranjanjem eljeza u otopinu srebrovog nitrata: A) otopina poprima utu boju B) otopina poprima modru broju C) eljezo se oksidira D) srebro se oksidira E) eljezo prima elektrone

107

Odgovor: C 2Ag+ + 2NO3 + Fe 2Ag + Fe2+ + 2NO3 Uranjanjem eljeza u otopinu srebrovog nitrata, Fe se oksidiralo tj. otpustilo je elektrone dok se srebro, Ag+, reduciralo, tj. primilo elektrone: Fe Fe2+ + 2e 2Ag+ + 2e 2Ag Do ove reakcije dolazi zbog toga jer je vrijednost potencijala srebrne elektrode vea, pozitivnija od potencijala eljezne elektrode (Voltin niz!).
181. Kiseline su: A) spojevi s vodikom B) tvari koje nastaju otapanjem oksida nemetala u vodi C) tvari koje nastaju otapanjem oksida metala u vodi D) tvari ijim otapanjem nastaju otopine veeg pH E) tvari koje mijenjaju boju indikatora lakmusa u plavo Odgovor: B Npr. P4O10 + 6H2O 4H3PO4 - fosforna kiselina. 182. Elementarni silicij se dobiva redukcijom: A) tetrajod silicija pomou koksa B) silana pomou koksa C) kremena pomou koksa D) silikata pomou koksa E) silicijevog karbida pomou koksa Odgovor: C Kremen, SiO2 s koksom, C daje silicij i ugljikov(II) oksid: SiO2 + 2C Si + 2CO 183. Halogeni elementi su: A) kisik, sumpor i fosfor B) duik, fosfor i arsen C) elementi sa sedam elektrona ukupno D) elementi sa sedam elektrona u vanjskoj ljusci E) elementi sa est elektrona u vanjskoj ljusci Odgovor: D Halogenim elementima nazivamo elemente 17. skupine periodnog sustava elemenata (fluor, klor, brom, itd.), u koju su svrstani zato jer svi imaju 7 elektrona u zadnjoj ljusci i time vrlo slina kemijska svojstva. 184. Pri djelovanju fluorovodine kiseline na staklo nastaje: A) vrsti silicijev dioksid B) plinoviti silicijev dioksid C) vrsti silicijev tetraklorid D) plinoviti silicijev tetrafluorid E) vrsti kalcijev fluorid Odgovor: D Temeljna sirovina u proizvodnji stakla i u samom staklu je silicijev(IV) oksid, SiO2:

108

SiO2 + 4HF SiF4 + 2H2O


185. Elementarnom jodu odgovaraju slijedee tvrdnje: A) istiskuje klor iz njegovih soli B) istiskuje brom iz njegovih soli C) nalazi se otopljen u morskoj vodi D) pojavljuje se u obliku sivocrnih kristala E) dobiva se iz jodida pomou jakih redukcijskih sredstava Odgovor: D Pojavni oblik elementarnog kristalnog joda su sivocrni kristali. 186. Alkini su spojevi ope formule: A) CnH2n+2 B) CnH2n C) CnH2n2 D) CnHn E) CnHn+2 Odgovor: C Npr. etin, n = 2

C2H222 = C2H2, strukturno HC CH


187. Izomerija je pojava koja pokazuje: A) da postoje razliiti spojevi sa istom molekulskom formulom i istom strukturom B) da se jedan te isti spoj pojavljuje u razliitim agregatnim stanjima C) da postoje razliiti spojevi sa istom molekulskom formulom a razliitom strukturom D) da spojevi iste molekulske formule imaju ista kemijska i fizikalna svojstva E) da postoji vie spojeva sa istom funkcionalnom skupinom Odgovor: C Vidi odgovore na pitanja 54., 86., 104., 149. 188. U ciklike ugljikovodike spadaju: A) detergenti B) aspirin C) bakelit D) fenoksidi E) ksileni Odgovor: E Ksileni sadre u svojoj grai ugljikove atome vezane prstenasto, cikliki. Npr. o-ksilen
CH3 CH3

189. Metanal je: A) plin pri sobnoj temperaturi B) tekuina pri sobnoj temperaturi C) dobro organsko otapalo

109

D) drugi naziv za dimetilketon E) tekuina koja se ne mijea s vodom Odgovor: A Fiziko svojstvo metanala, formaldehida je da je plin pri sobnoj temperaturi,dobro topljiv u vodi.
190. Zagrijavanjem kalcijevog acetata nastaje: A) kalcijev hidroksid i octena kiselina B) kalcijev hidrogenacetat C) kalcijev karbonat i kalcij-formijat D) kalcijev karbonat i aceton E) kalcij-oksid i aceton Odgovor: D Ca(CH3COO)2 CaCO3 + CH3COCH3 191. U aromatske kiseline se ubrajaju slijedee kiseline: A) maslana B) karbolna C) malonska D) alanin E) salicilna Odgovor: E
COOH OH

Kako u svom sastavu salicilna kiselina, 2-hidroksibenzojeva kiselina ima i benzenski prsten i karboksilnu skupinu ubraja se u aromatske kiseline.
192. Glicerol je: A) halogeni derivat propana B) hidroksilni derivat propana C) smjesa parafina D) jedan od fenola E) jaki eksploziv Odgovor: B Drugi naziv za glicerol je 1,2,3-trihidroksipropan pa mu samo ime ukazuje da je hidroksiderivat propana. 193. Karboksilnu skupinu sadri: A) adenin B) alanin C) timin D) formalin E) karbolna kiselina Odgovor: B CH3CHNH2COOH, alanin.

110

194. Fruktoza je: A) monosaharid formule C6H10O5 B) monosaharid formule C6H11O6 C) disaharid formule C6H12O6 D) spoj formule C6H12O6 s aldehidnom skupinom E) spoj formule C6H12O6 s keto-skupinom Odgovor: E Molekulska formula fruktoze je C6H12O6, a sadri i jednu keto (karbonilnu skupinu), vidi odgovor na pitanje 13. 195. Pozitivan test s Fehlingovim reagensom pokazuje: A) aceton B) saharoza C) metanol D) glukoza E) celuloza Odgovor: D Glukoza od navedenih spojeva jedina ima aldehidnu skupinu reduktivnih svojstava pa s Fehlingovim reagensom, blagim oksidansom daje pozitivan test. 196. Vodik: A) u reakciji s R2C=O daje primarni alkohol B) se u prirodi javlja kao smjesa izotopa 1 H i 2 H 1 1 C) se javlja u obliku 2 izotopa koji s drugim elementima tvore razliite kemijske spojeve D) ima masu 9,1091031 kg E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: B Vidi odgovore na pitanja 136. i 57. 197. Relativne atomske mase: A) elemenata su cijeli brojevi B) istih izotopa vee su od zbroja masa protona i neutrona koji izgrauju dotini atom C) istih izotopa manje su od zbroja masa protona koji izgrauju dotini atom D) mogu se izraunati ako je poznat sastav smjesa izobara odreenog elementa E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: E Relativne atomske mase su brojevi koji nam kau koliko su puta mase atoma pojedinih elemenata vee od unificirane atomske jedinice mase, 1,661027 kg. 198. Zemnoalkalijski metali: A) u posljednoj ljusci imaju jedan elektron B) s vodom stvaraju kiseline C) s halogenim elementima ne reagiraju D) s vodom stvaraju luine E) nalaze se u 1. skupini periodinog sustava elemenata Odgovor: D Npr. Ca + 2H2O Ca(OH)2 + H2

111

199. Skupina periodinog sustava elemenata sadri atome: A) s istim brojem ljusaka B) s jednakim brojem elektrona u posljednoj ljusci C) razliitih kemijskih svojstava D) kojima se smanjuje radijus atoma s poveanjem rednog broja elementa E) kojima se poveava energija ionizacije s poveanjem rednog broja elementa Odgovor: B Vidi odgovor na pitanje 48. 200. Koliki je maseni udio eljeza u hemoglobinu ako svaka molekula hemoglobina sadri 4 atoma eljeza: (Mr hemoglobina = 68000, Ar(Fe) = 55,85): A) 0,33 % B) 0,08 % C) 1,3 % D) 0,02 % E) 33 % Odgovor: A Mr(HGLB) = 68000 Ar(Fe) = 55,85 w(Fe, HGLB) = ? 4 Ar (Fe) 4 55,85 w(Fe, HGLB) = = = 0,0033 = 0,33 % M r (HGLB) 68000 201. Halogeni elementi: A) u molekulama hidrida vezani su s atomima vodika dvostrukom kovalentnom vezom B) su elementi skupine 16 periodnog sustava elemenata C) su male elektronegativnosti D) sa metalima stvaraju soli E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: D Halogeni elementi fluor, klor, brom, itd. s metalima daju soli NaCl, AlCl3, KBr, itd. 202. Van der Waalsove sile: A) ne dolaze do izraaja u tekuinama i kristalima B) ovise o veliini molekula C) nisu elektrine prirode D) su znatno jae od vodikove veze E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: B Slabe van der Waalsove sile meu molekulama su upravo proporcionalne veliini molekula. 203. Koja od navedenih tvrdnji je tona: A) kationi su redovito vei od aniona B) koordinacijski broj kationa ne ovisi o njegovoj veliini C) otapanje veine plinova u vodi je endotermna reakcija D) topljivost plinova se smanjuje s porastom temperature

112

E) topljivost plinova u tekuinama ne ovisi o tlaku Odgovor: D Izmeu ostalog, eksperimentalno je utvreno da se topljivost plinova smanjuje s porastom temeprature, jer se poveava kinetika energija molekula.
204. Ionski kristali: A) su kristali dijamanta B) odlikuju se vrlo niskom temperaturom talita C) se ne kalaju smjerom ravnih ploha D) u vrstom stanju ne vode elektrinu struju E) karakteristini su za plemenite plinove Odgovor: D Ionski kristali u vrstom stanju ne provode elektrinu struju jer u njima nema pokretljivih elektrinih naboja. 205. Koji od nabrojenih metala ne reagira s razrjeenom otopinom duine kiseline: A) Cu B) Fe C) Mg D) Ag E) Al Odgovor: E Djelovanje duine kiseline, bilo razrjeene, bilo koncentrirane na aluminij je toliko sporo da se za nju obino kae da ne djeluje na aluminij. U USA se duina kiselina transportira u posudama od aluminija. 206. Amonijev ion: A) je oksidans B) u reakciji s NO2 daje elementarni duik C) sadri duik s oksidacijskim brojem +3 D) nastaje disocijacijom karbamida E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: B NH4+ + NO2 N2 + 2H2O 207. Elektrolizom vodene otopine NaCl: A) dobiva se klorovodik B) na anodi se razvija vodik C) na katodi se razvija kisik D) na katodi se reduciraju molekule vode E) na katodi se izluuje elementarni natrij Odgovor: D Natrij je alkalijski metal, stoga vidi odgovor na pitanje 7. 208. Energijski nivoi: A) koji su popunjeni elektronima zovu se vodljiva vrpca B) koji su prazni zovu se valentna vrpca

113

C) u kristalima metala toliko su udaljeni jedni od drugih da elektroni ne mogu bez zapreke prelaziti iz valentne vrpce u vodljivu vrpcu D) u kristalima metala bliski su po energiji E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: D Atomi metala vrlo su gusto pakirani u kristalnoj reetki pa se jako preklapaju vanjske s, p i d orbitale susjednih atoma. Enegretski nivoi delokaliziranih (obzirom na svoju jezgru) vanjskih elektrona meusobno se vrlo malo razlikuju po energiji i stoga ine energetske vrpce.
209. Mjed je: A) vrsta otopina bakra u cinku B) vrsta otopina cinka u bakru C) intermetalni spoj sastava CuZn D) intermetalni spoj sastava CuAl2 E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: B Mjed ili mesing je legura, vrsta otopina bakra i cinka razliitih odnosa. 210. Heksan: A) je plin bez boje B) reagira s kiselinama i luinama C) ima 5 strukturnih izomera D) mijea se s vodom E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: C Vidi odgovor na pitanje 149. 211. Etin: A) je manje aktivan od etana B) se koristi za dobivanje etanala C) je na sobnoj temperaturi tekuina D) nastaje oduzimanjem vode etanola E) polimerizacijom daje polietilen Odgovor: B

HC CH + H2O CH3CHO
212. Spojevi formule R-ONa: A) nastaju reakcijom kiselina s NaOH B) ne reagiraju s vlagom iz zraka C) uvaju se samo u suhoj atmosferi D) u reakciji s alkil-halogenidima daju estere E) su sapuni Odgovor: C U vlanoj atmosferi reagiraju s vodom. R-ONa + H2O ROH + NaOH

114

213. Eteri: A) su kemijski vrlo aktivni spojevi B) nisu zapaljivi C) imaju vrelita via od odgovarajuih alkohola D) dobivaju se dehidratacijom alkohola E) ostvaruju vodikove veze meu molekulama Odgovor: D Vidi odgovor na pitanje 50. 214. Alkoholi: A) reagiraju s NaOH B) oduzimanjem vode prelaze u estere C) pokazuju lunata svojstva D) s halogenidnim kiselinama daju alkil-halogenide E) s vie od 11 ugljikovih atoma su tekuine topljive u vodi Odgovor: D Vidi odgovor na pitanje 156. 215. Neutralno e reagirati otopina: A) C6H5OH B) CH3COONa C) NaHCO3 D) (NH4)2CO3 E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: D Neutralno e reagirati otopina amonijevog karbonata jer je to sol slabe kiseline i slabe luine. 216. Kisik se nalazi u molekuli: A) adenina B) benzena C) austenita D) voska E) kriolita Odgovor: D Po svojoj grai voskovi spadaju u estere ope formule RCOOR' gdje su R i R' dugolanani ugljikovi radikali. 217. Arsen: A) je metaloid B) dolazi u tri modifikacije C) je zemnoalkalijski metal D) u hidridu ima oksidacijski broj +2 E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: A Arsen je polumetal, metaloid jer nema izrazite osobine ni metala ni nemetala. To je jedan od elemenata koji po svojim svojstvima ini prijelaz izmeu metala i nemetala.

115

218. Oleinska kiselina: A) je spoj formule CH3(CH2)14COOH B) je aminokiselina C) kuhanjem s NaOH daje sapun D) hidriranjem prelazi u palmitinsku kiselinu E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: C CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH + NaOH CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COONa + H2O 219. Acetilsalicilna kiselina: A) sadri duik B) je spoj strukture CH3COC6H3OHCOOH C) kuhanjem s NaOH daje sapun D) nastaje redukcijom salicilne kiseline E) u vodenoj otopini dolazi pod nazivom formalin Odgovor: B 220. Etanal: A) je plin otra mirisa B) ne reagira s Fehlingovim reagensom C) se dobiva iz etina D) nije topljiv u vodi E) upotrebljava se za proizvodnju bakelita Odgovor: C Vidi odgovor na pitanje 211. 221. Aminokiseline: A) u kiseloj otopini ponaaju se kao kiseline B) nisu topljive u vodi C) otapaju se u organskim otapalima D) povezuju se -CO-NH- vezom E) sastojci su nukleotida Odgovor: D Vidi odgovor na pitanje 55. 222. Koji od navedenih spojeva nije topljiv u vodi: A) alanin B) HOOC-COOH C) glukoza D) (RCOO)2Ca E) HCHO Odgovor: D 223. Volumen vodika potreban za katalitiko hidrogeniranje 11,2 m3 propena pri standardnim uvjetima je: A) 0,5 m3 B) 22,4 dm3 C) 11,2 m3

116

D) 3,7 m3 E) 21,02 m3 Odgovor: C V(propen) = 11,2 m3 V(H2) = ? n(propen) 1 = n( H 2 ) 1

CH3CH=CH2 + H2 CH3CH2CH3

n(H 2 ) = n(propen) Volumen plina ne zavisi o vrsti plina ve je proporcionalan mnoini pa moemo pisati: V(H2) = V(propen) = 11,2 m3. 224. Ulja: A) su esteri viih masnih kiselina i viih alkohola B) nastaju reakcijom izmeu dikarboksilnih kiselina i 1,2-etandiola C) sadre samo zasiene masne kiseline D) sadre oleinsku kiselinu E) kiselinom hidrolizom daju sapune Odgovor: D Oleinska kiselina, u razliitim masenim udjelima, sastavni je dio raznih ulja.

225. Albumini: A) su netopljivi u vodi B) osim aminokiselina sadre i molekule spojeva metala C) se dodatkom soli tekih metala denaturiraju D) se razgrauju djelovanjem dijastaze E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: C Vidi odgovor na pitanje 162. 226. U M ljuski atoma moe biti najvie A) 8 elektrona B) 10 elektrona C) 16 elektrona D) 18 elektrona E) 32 elektrona Odgovor: D Maksimalni broj elektrona u odreenoj ljusci atoma izrauna se pomou izraza 2n2 gdje je n glavni kvantni broj ljuske. Za M ljusku (treu ljusku od jezgre) n = 3 pa raun daje 232 = 18 elektrona. 227. Odnos promjera jezgre prema promjeru atoma iznosi: A) 1 : 10 B) 1 : 100 C) 1 : 1000 D) 1 : 10000 E) 1 : 100000 Odgovor: D

117

Znai, kad bi jezgru atoma mogli poveati da joj polumjer iznosi 1 cm promjer najmanjeg atoma bio bi 100 metara.
228. Avogadrova konstanta odgovara omjeru: A) mase i koliine tvari B) broja molekula i koliine tvari C) molarne mase i koliine tvari D) broja molekula i Avogadrova broja E) Avogadrova broja i mase tvari Odgovor: B Vidi odgovor na pitanje 46. 229. Topljivost tvari: A) ovisi o zasienosti otopine B) ovisi o vrsti otapala C) uvijek raste povienjem temperature D) ovisi o stupnju hidratizacije tvari E) je uvijek povezana s disocijacijom Odgovor: B Poznato je da polarna otapala bolje otapaju tvari polarnog karaktera, a nepolarna otapala nepolarnog. 230. Za potpunu neutralizaciju 1,5 mola H2SO4 treba: A) 0,5 mola kalcijevog hidroksida B) 1 mola kalcijevog hidroksida C) 1,5 mola kalcijevog hidroksida D) 2 mola kalcijevog hidroksida E) 3 mola kalcijevog hidroksida Odgovor: C

n(H2SO4) = 1,5 mol n[Ca(OH)2] = ?

H2SO4 + Ca(OH)2 CaSO4 + 2H2O

n[Ca(OH)2 ] 1 = n[Ca(OH)2 ] = n(H 2SO 4 ) = 1,5 mol n(H 2SO 4 ) 1

231. Uz istu koncentraciju otopljene tvari najvii pH imat e otopina: A) KOH B) NH3 C) CH3COOH D) H2SO4 E) HCl Odgovor: A KOH je jaka luina, a NH3 slaba pa e stoga disocijacijom KOH dati vei broj hidroksilnih iona odnosno vii pH. Ostali spojevi su kiseline. 232. Lunato e djelovati otopina: A) etanola B) natrijevog acetata

118

C) natrijevog klorida D) amonijevog sulfata E) natrijevog sulfata Odgovor: B Natrijev acetat sol je jake luine NaOH i slabe octene kiseline, CH3COOH pa e vodena otopina ove soli djelovati lunato.
233. Alkalijskim metalima odgovaraju slijedee tvrdnje: A) po kemijskoj aktivnosti jednaki su zemnoalkalijskim metalima B) talita su im via od susjednog zemnoalkalijskog metala C) stvaraju metalne kristalne reetke D) u dodiru sa zrakom i vlagom prevlae se zatitnom oksidnom prevlakom E) odlikuju se velikim molarnim energijama ionizacije Odgovor: C Kao i ostali metali u vrstom stanju alkalijski metali stvaraju metalne kristalne reetke. 234. Kristal magnezijevog oksida: A) izgraen je od atoma magnezija i kisika B) ima nisko talite C) ima izrazito visoko talite D) u vrstom stanju nije ioniziran E) spada u molekulske kristale Odgovor: C Magnezijev oksid se poinje taliti na 2800C pa se upotrebljava za oblaganje metalurkih pei, izradu posuda za arenje i slino. 235. Spoj kalcija jest: A) CaOH B) Ca2OH C) Ca(OH)2 D) Ca2O E) Ca2O3 Odgovor: C Kalcij, Ca je pozitivno dvovalentan, a hidroksidna skupina negativno jednovalentna pa spoj formule Ca(OH)2, jedini od navedenih primjera, postoji. 236. Aluminatu odgovaraju slijedee tvrdnje: A) otapa se u luini B) otapa se u kiselini C) nastaje u jako lunatim otopinama D) nastaje u jako kiselim otopinama E) nastaje djelovanjem ivinog(II) klorida na aluminij Odgovor: C Al(OH)3 + OH Al(OH)4 237. Pri elektrolizi otopine bakrovog(II) klorida: A) na katodi se oksidira bakar

119

B) na katodi tee proces redukcije C) na katodi se izluuje klor D) anoda poprima crvenu boju E) na katodi se izluuje vodik Odgovor: B KATODA (): Cu2+ + 2e Cu ANODA (+): 2Cl 2e Cl2 Na katodi bakar, Cu2+ prima elektrone, dakle vri se njegova redukcija. 238. Bakar je sadran u mineralu: A) cementitu B) magnetitu C) malahitu D) martenzitu E) austenitu Odgovor: C Formula malahita je CuCO3Cu(OH)2.
239. Tona je tvrdnja: A) oksidacijski broj kisika je uvijek jednak (2) B) oksidacijski broj vodika je uvijek jednak (+1) C) zbroj oksidacijskih brojeva u sloenim ionima mora biti jednak nuli D) oksidacijski broj jednostavnih iona jednak je naboju iona E) u spojevima s kovalentnom vezom oksidacijski broj se ne moe odrediti Odgovor: D Vidi odgovor na pitanje 146. 240. Dobar vodi elektrine struje je: A) silicij pri niskoj temperaturi B) vrsti natrijev klorid C) dijamant D) grafit E) vrsti magenzijev oksid Odgovor: D Kod grafita 4 elektrona jednog C-atoma ine 3 kovalentne veze s tim da je jedan elektron na svaki C-atom pokretljiv to omoguuje elektrinu vodljivost. 241. Ugljikovu(IV) oksidu odgovaraju slijedee tvrdnje: A) njegov volumni udio u zraku iznosi 0,3 % B) laki je od zraka C) upotrebljava se u proizvodnji natrijevog karbonata D) upotrebljava se u proizvodnji natrijevog hidroksida E) upotrebljava se u proizvodnji natrijevog formijata Odgovor: C Jedna od faza proizvodnje Na2CO3 je uvoenje CO2 u amonijanu otopinu NaCl do zasienja: NH4+ + OH + CO2 NH4+ + HCO3.

120

242. Otapanjem jednog mola fosforovog(V) oksida u vodi nastaju: A) dva mola fosforne kiseline B) tri mola fosforne kiseline C) etiri mola fosforne kiseline D) pet mola fosforne kiseline E) est mola fosforne kiseline Odgovor: C n(P4O10) = 1 mol P4O10 + 6H2O 4 H3PO4 n(H3PO4) = ? n(P4 O10 ) 1 = n(H 3 PO 4 ) 4
n(H 3 PO 4 ) = 4n(P4 O10 ) = 4 1 = 4 mol

243. Pri sobnoj temperaturi sumpor je: A) plin ute boje B) bezbojna tekuina C) vrsta tvar ute boje D) vrsta tvar bijele boje E) otrovni spoj Odgovor: C 244. Natrijev jodat ima formulu: A) NaI B) NaIO C) NaIO2 D) NaIO3 E) NaIO4 Odgovor: D Natrijev jodat sol je jodne kiseline HIO3. 245. Najelektronegativniji element je: A) fluor B) klor C) brom D) jod E) astat Odgovor: A Atomi fluora su najmanji atomi kojima do stabilne elektronske konfiguracije (oktet) nedostaje 1 elektron to je sve razlog najvee elektronegativnosti. 246. Izomeri su mogui kod slijedeih spojeva: A) propana B) propena C) acetilena D) butadiena E) butatriena

121

Odgovor: D CH3CH=C=CH2
247. Cikloheksan je: A) spoj izomeran benzenu B) jedan od ugljikovodika C) aromatski spoj D) nezasieni spoj E) spoj formule C6H10 Odgovor: B Cikloheksan, C6H12.

CH2=CH-CH=CH2

248. Alkil-halogenid nastaje u reakciji: A) alkohola s natrijevim kloridom B) alkohola s bromovodinom kiselinom C) benzena s bromovodinom kiselinom D) karboksilne kiseline s halogenom E) aldehida s halogenom Odgovor: B RCH2OH + HBr RCH2Br + H2O 249. Formaldehidu odgovaraj slijedea tvrdnja: A) to je lakohlapljiva tekuina B) to je plin bez boje i mirisa C) nastaje oksidacijom metanala D) nastaje oksiadacijom metanola E) stvara soli formijate Odgovor: D Vidi odgovor na pitanje 36. 250. Aceton nastaje pri: A) hidrogenaciji sekundarnih alkohola B) hidrogenaciji 2-propanola C) dehidrogenaciji 2-propanola D) dehidrataciji 2-propanola E) zagrijavanju kalcijevog formijata Odgovor: C Vidi odgovor na pitanje 130. 251. Benzoati su: A) hidroksilni derivati benzena B) derivati benzojeve kiseline C) soli benzojeve kiseline D) soli viih masnih kiselina E) aromatski ugljikovodici Odgovor: C

122

252. Opa formula zasienih alifatskih dikarboksilnih kiselina, gdje je n = 0, 1, 2, 3... itd., jest: A) CnH2n+1(COOH)2 B) CnH2n+1COOH C) (CH2)nCOOH D) (CH2)n(COOH)2 E) (CH2)n(COOH)n Odgovor: D Ove spojeve karakteriziraju: dvije karboksilne skupine, COOH; jednostruke veze meu Catomima; ostale veze C-atoma zasiene su vodikom. Navedeno se simboliki pie kao u odgovoru. 253. Aminokiseline: A) se mogu ponaati kao kiseline i kao baze B) se mogu meusobno povezivati preko kisika C) sudjeluju u izgradnji nukleinskih kiselina D) sudjeluju u izgradnji dekstrina E) se dobro tope u organskim otapalima Odgovor: A Vidi odgovor na pitanje 51. 254. Hidrolizom saharoze nastaju: A) dvije molekule glukoze B) vie molekula glukoze C) dvije molekule glukoze i jedna fruktoze D) jedna molekula glukoze i jedna fruktoze E) vievalentni alkohol i ugljikov(IV) oksid Odgovor: D Saharoza je disaharid koji se sastoji od kemijski vezanih monosaharida glukoze i fruktoze pa e hidrolizom i nastati glukoza i fruktoza. 255. Kod ketoza formule C6H12O6 broj moguih stereoizomera iznosi: A) 4 B) 8 C) 12 D) 18 E) 20 Odgovor: B Najvei broj stereoizomera moe se izraunati pomou formule 2n, gdje je n broj kiralnih sredita (asimetrinih C-atoma). Kod traenih ketoza (jedna od njih je i fruktoza) n = 3 (vidi odgovor na pitanje 13.) pa je 23 = 8 stereoizomera. 256. Elektroni: A) suprotnog spina ne mogu biti u istoj orbitali B) unutar jedne ljuske imaju istu energiju C) u ljuski koja je blie jezgri imaju veu energiju D) iste orbitale imaju suprotne spinove

123

E) tee da se raspodjele na to manje orbitale Odgovor: D Svaka orbitala moe sadravati najvie dva elektrona po svemu jednakih osim to su im spinovi antiparalelni (suprotni).
257. Oksidacija je proces kod kojeg dolazi do: A) poveanja negativnog naboja B) primitka elektrona C) primitka vodika D) primitka protona E) gubitka elektrona Odgovor: E Gubitak ili otputanje elektrona definirano je kao reakcija oksidacije. 258. Skruivanje je: A) egzoterman proces B) proces pri kojem se poveava gustoa tvari C) brz proces praen apsorpcijom topline D) nita od navedenog nije tono Odgovor: A estice tvari u krutom stanju se manje gibaju nego estice iste tvari u tekuem stanju pa je i sadraj energije u krutinama manji od sadraja energije iste tvari kad je ona u tekuem stanju. Dakle, tvar u tekuem stanju mora osloboditi energiju (toplinu) da bi prela u kruto stanje. 259. Do stvaranja dipola dolazi zbog: A) otapanja tvari u vodi B) razlike u elektronegativnosti vezanih atoma C) razlike u valentnosti vezanih atoma D) reakcije s vodom E) disocijacije Odgovor: B Vidi odgovor na pitanje 109. 260. Afinitet elementa prema elektronu: A) jednak je za sve elemente iste skupine periodnog sustava B) jednak je za sve elemente iste periode C) raste s poveanjem rednog broja elementa iste skupine D) pada s poveanjem rednog broja elementa iste periode E) vei je kod nemetala nego kod metala Odgovor: E Vidi odgovor na pitanje 139. 261. Podljuska: A) d ima vie od 10 elektrona B) p ima najvie 4 elektrona C) f ima vie od 14 elektrona D) ima ogranien broj elektrona

124

E) nema ogranien broj elektrona Odgovor: D Podljuske ili energetski podnivoi sadre ogranien broj orbitala, s podljuska jednu orbitalu, p podljuska tri, d pet, f sedam. Svaka orbitala daje rjeenje za najvie 2 elektrona pa e s podljuska imati najvie 2 elektrona, p podljuska est, d deset, f etrnaest elektrona.
262. U molekuli duika atomi su povezani: A) ionskom vezom B) preko jednog para elektrona C) preko dva para elektrona D) preko tri para elektrona E) preko etiri para elektrona Odgovor: D
N N

Atomi duika povezani su meusobno trostrukom kovalentnom vezom (3 para elektrona).


263. Otopina klorovodine kiseline koncentracije 1101 mol dm3 ima: A) pH = 1 B) pH = 2 C) pH = 12 D) pH = 13 E) pH = 14 Odgovor: A c(HCl) = 101 mol dm3 pH = ? HCl H+ + Cl

n(HCl) 1 = n(H+) 1
n(H+) = n(HCl) c(H+) =c(HCl) =10 1 mol dm 3
Prema definiciji
3 c(H + ) 1 = log 10 mol dm = log 101 = 1 pH = log mol dm 3 mol dm 3

264. Za potpunu neutralizaciju 0,3 mola sumporne kiseline treba: A) 0,15 mola kalijevog hidroksida B) 0,3 mola kalijevog hidroksida C) 0,6 mola kalijevog hidroksida D) 0,9 mola kalijevog hidroksida E) 1,2 mola kalijevog hidroksida Odgovor: C

125

n(H2SO4) = 0,3 mol n(KOH) = ? H2SO4 + 2KOH K2SO4 + 2H2O n(H 2 SO 4 ) 1 = n(KOH) 2 n(KOH) = 2n(H 2 SO 4 ) = 2 0,3 = 0,6 mol
265. Kiselo djeluje vodena otopina: A) NH3 B) (NH4)2CO3 C) NH4Cl D) NaHCO3 E) Na2CO3 Odgovor: C Amonijev klorid je sol slabe luine, NH4OH i jake kiseline, HCl pa e njegova vodena otopina reagirati kiselo. 266. Kemijske karakteristike magnezija su: A) u prirodi se nalazi samo u elementarnom stanju B) javlja se u mineralu martenzitu C) zbog tvrdoe slui za izradu predmeta D) gradi ionske divalentne spojeve E) kemijski je aktivniji od kalcija Odgovor: D Magnezij, Mg u zadnjoj ljusci ima dva elektrona koja u reakcijama otputa da bi postigao stabilnu elektronsku konfiguraciju. Otputanjem dva elektrona (oksidacijom) magnezij postaje divalentno pozitivan: Mg Mg2+ + 2e 267. Ope karakteristike amfoternih elemenata jesu: A) njihovi hidroksidi reagiraju samo s luinama B) njihovi hidroksidi reagiraju samo s kiselinama C) njihovi hidroksidi reagiraju samo s vodom D) njihovi hidroksidi reagiraju i s kiselinama i s luinama E) nijedan odgovor nije toan Odgovor: D Npr. Al(OH)3 + OH Al(OH)4 Al(OH)3 + 3H+ Al3+ + 3H2O 268. Spoj Ca(HCO3)2 je: A) kalcijev karbonat B) soda C) mineral kalcit D) sadra E) jedna sol

126

Odgovor: E Ca(HCO3)2 je sol iji je naziv kalcijev hidrogenkarbonat.


269. Bakar je element koji je: A) u svim spojevima dvovalentan B) u svim spojevima jednovalentan C) u spojevima najee jednovalentan D) dobar vodi topline E) u istom stanju krhak Odgovor: D Bakar je metal i kao dobar vodi topline upotrebljava se za izradu raznih grijaa, hladnjaka, kotlova, itd. 270. Pri dobivanju aluminija elektrolizom taline: A) upotrebljavaju se elektrode od tankog aluminija B) kao talina slui natrijev aluminat C) na anodi se izluuje kisik D) na anodi se izluuje klor E) kao katoda slui eljezna ploa Odgovor: C KATODA (): 4Al3+ + 12e 4Al ANODA (+): 6O2 3O2 + 12e Kisik nastao na anodi neprestano reagira s materijalom elektrode, ugljikom dajui CO2. 271. U reakciji 2H2SO4 + Cu CuSO4 + SO2 + H2O A) bakar je djelovao oksidativno B) bakar se je reducirao C) sumpor se je reducirao D) vodik je djelovao reduktivno E) kisik je djelovao oksidativno Odgovor: C
H 2 S O 4 + Cu Cu S O 4 + S O 2 + H 2 O Jedan od atoma sumpora preao je iz stanja s oksidacijskim brojem +6 u stanje s oksidacijskim brojem +4 primivi 2 elektrona odnosno reduciravi se to je karakteristika oksidativnih sredstava.
+1 +6 2
0

+2 +6 2

+4 2

272. Voda se omekava dodatkom: A) kalcijevog hidroksida i natrijevog karbonata B) natrijevog hidroksida i magnezijevog karbonata C) natrijevog hidroksida i kalcijevog karbonata D) natrijevog hidrogenkarbonata i magnezijevog klorida E) magnezijevog hidrogenkarbonata i natrijevog hidroksida Odgovor: A Voda se moe omekati uklanjanjem Ca2+ i Mg2+iona. To se postie dodatkom kalcijevog hidroksida pri emu se taloi netopljivi CaCO3 i Mg(OH)2.

Ca2+ + 2HCO3 + Ca2+ + 2OH 2CaCO3 + H2O

127

Mg2+ + Ca(OH)2 Ca2+ + Mg(OH)2 Viak Ca2+ iona uklanja se dodatkom natrijevog karbonata. Ca2+ + Na2CO3 2Na+ + CaCO3
273. Volumni udio duika u atmosferi iznosi oko: A) 89 % B) 87 % C) 78 % D) 21 % E) 12 % Odgovor: C 274. Svi halogeni elementi: A) mogu u spojevima imati pozitivni oksidacijski broj B) su kod sobne temperature u istom agregatnom stanju C) imaju isti broj elektrona D) mogu meusobno graditi dipolne molekule E) tvore dvoatomske molekule Odgovor: E Npr., Cl2, Br2, itd. 275. Pri otapanju fluora u vodi: A) ne dolazi do kemijske promjene B) dolazi do stvaranja kationa fluora C) nastaje oksid fluora D) razvija se plinoviti vodik E) razvija se plinoviti kisik Odgovor: E Zbog svoje izrazite reaktivnosti fluor oksidira kisik iz vode pri emu nastaju sljedei produkti: O2, O3 i F2O. 276. Kristalna reetka rompskog sumpora: A) sastoji se od molekula S6 B) sastoji se od molekula S9 C) sastoji se od molekula S10 D) sastoji se od molekula S12 E) sadri iste molekule kao monoklinski sumpor Odgovor: E U elementarnim stanicama (jedininim kristalnim elijama) rompskog i monoklinskog sumpora iste molekule, S8 razliito su sloene. 277. Dvostruku vezu u molekuli ima slijedei spoj: A) acetilen B) oleinska kiselina C) stearinska kiselina D) cikloheksan E) maslana kiselina

128

Odgovor: B CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH
278. Par izomera ine: A) propanon i metiletilketon B) glukoza i maltoza C) dietileter i 2-propanol D) 2-metil-1-propanol i 2-butanol E) 1-butanol i izopropanol Odgovor: D 2-metil-1-propanol i 2-butanol imaju istu molekulsku formulu (bruto-formulu) C4H10O a razliitu strukturu to ih ini parom izomera:
H3CCHCH2OH CH3 H3CCHCH2CH3 OH

279. Idealni tetraedarski kut susreemo u molekuli: A) fenola B) benzena C) etena D) propana E) etina Odgovor: D 280. Benzen je: A) karbolna kiselina B) aromatski alkohol C) teko zapaljiva tekuina D) jedan od ugljikovodika E) spoj izomeran cikloheksanu Odgovor: D Molekulska formula benzena je C6H6. 281. Formaldehid: A) nastaje oksidacijom metanala B) oksidira natrijev bikromat u kiseloj sredini C) pokazuje biuret reakciju D) je vodena otopina formalina E) je plin otra mirisa Odgovor: E Formaldehid ili metanal je plin otra mirisa. 282. Esteri nastaju: A) djelovanjem vode na alkil-halogenide B) hidrolizom masti C) reakcijom adicije

129

D) djelovanjem luina na fenole E) djelovanjem kiselina na alkohole Odgovor: E Vidi odgovor na pitanje 49.
283. Mravlja kiselina nastaje: A) oksidacijom acetona B) oksidacijom metanala C) oksidacijom etana D) oksidacijom acetilena E) hidrogeniranjem acetilena Odgovor: B Oksidacijom metanala (formaldehida) nastaje mravlja, formijatna kiselina: 2HCHO + O2 2HCOOH 284. Baza nukleinskih kiselina je: A) timin B) toluen C) alanin D) riboza E) peptid Odgovor: A Monomeri koji izgrauju makromolekule nukleinskih kiselina su: 1. fosfat ion; 2. riboza i deoksiriboza; 3. baze (heterocikliki spojevi s duikom): timin, gvanin, adenin, citozin i uracil. 285. Invertni eer je: A) saharoza B) L-glukoza C) smjesa saharoze i glukoze D) smjesa saharoze i fruktoze E) smjesa glukoze i fruktoze Odgovor: E Vidi odgovor na pitanje 161. 286. Kod aldoze formule C6H12O6 broj moguih stereoizomera iznosi: A) 4 B) 8 C) 16 D) 20 E) 24 Odgovor: C Maksimalan broj stereoizomera rauna se pomou izraza 2n gdje je n broj kiralnih centara (*, asimetrinih C-atoma). Kod aldoze (eera s aldehidnom skupinom) ija je formula C6H12O6, odnosno OCH-HC*OH-HC*OH-HC*OH-HC*OH-CH2OH n = 4 pa je broj stereoizomera 24 = 16.

130

287. Neutron: A) ima masu gotovo jednaku atomskoj jedinici mase B) ima masu priblino 1836 pu ta manju od atomske jedinice mase C) posjeduje elektrini naboj od 1,6 x 1019 C D) je sastavni dio jezgre atoma 1H E) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona Odgovor: A Masa neutrona je 1,008665 puta vea od unificirane atomske jedinice mase. 288. Izobari: A) imaju ista kemijska svojstva B) su isti kemijski elementi sa razliitim brojem neutrona u jezgri C) su atomi razliitih elemenata istog masenog broja D) imaju jednaki broj protona u jezgri E) su atomi istog atomskog broja Odgovor: C Odgovor slijedi definiciju. 289. Elektroni: A) iste orbitale imaju paralelne spinove B) u elektronskom omotau zauzimaju najnie mogue energetske nivoe C) unutar jedne ljuske imaju jednaku energiju D) u L ljusci smjeteni su u 9 orbitala E) se rasporeuju u orbitale tako da je broj sparenih spinova maksimalan Odgovor: B Sve tvari u prirodi nastoje biti to stabilnije tj. sa to manje energije. 290. Energija ionizacije: A) je energija potrebna da se izbaci elektron iz atoma u vrstom stanju B) raste unutar periode od 1. do 18. skupine C) raste unutar skupine periodnog sustava s poveanjem rednog broja atoma D) su vee za atome metala nego atome nemetala E) opada unutar periode od 1. do 18. skupine Odgovor: B Energija ionizacije je energija koja je potrebna da se pojedinanom atomu oduzme elektron. Unutar periode od 1. do 18. skupine raste atomski broj a time i naboj jezgre kojim privlai elektrone. To znai da moramo vie energije upotrijebiti da bi oduzeli elektron. 291. Vodikova veza: A) je znatno slabija od van der Waalsovih veza B) je mnogo jaa od kovalentne veze C) nije elektrostatike prirode D) je mnogo slabija od kovalentne veze E) niti jedna tvrdnja nije tona Odgovor: D Kovalentna veza se ostvaruje pomou zajednikih elektronskih parova meu atomima u molekuli, a slabija vodikova veza je privlana sila meu molekulama polarnog karaktera.

131

292. Natrijev hidrid: A) u talini provodi elektrinu struju B) pri elektrolizi na katodi daje vodik C) pri elektrolizi na anodi daje Na D) ne reagira s vodom E) niti jedna tvrdnja nije tona Odgovor: A NaH Na+ + H Taljenjem nastaju pokretni ioni koji omoguuju provoenje elektrine struje. 293. Jedan mol LiH u reakciji s H2O pri standardnim uvjetima daje: A) 2,24 dm3 H B) 22,4 dm3 H2 C) 33,6 dm3 H2 D) 11,2 dm3 H2 E) 44,8 dm3 H2 Odgovor: B n(LiH) = 1 mol LiH + H2O LiOH + H2 V(H2) = ? n(LiH) 1 = n( H 2 ) 1
n(H 2 ) = n(LiH) = 1 mol Pri standardnim uvjetima 1 mol bilo kojeg plina zauzima 22,4 dm3.

294. Koja od navedenih molekula nije polarna: A) HF B) SCl4 C) H2O D) HCl E) HI Odgovor: B U simetrinoj molekuli SCl4 teita negativnog i pozitivnog naboja na istom su mjestu. 295. Jednostrukom kovalentnom vezom povezani su atomi u molekuli: A) LiF B) CaI2 C) Cl2 D) MgO E) KBr Odgovor: C Samo su atomi klora (koji su meusobno povezani u molekulu) nemetali, a nemetali se veu kovalentnom vezom. Veze u ostalim spojevima su ionske. Kako klor ima 7 elektrona u zadnjoj ljusci potreban mu je samo jedan elektron, jedna kovalentna veza do stabilne elektronske konfiguracije.

132

296. Tvari s metalnom vezom: A) imaju relativno visoka talita B) imaju relativno niska vrelita C) u vrstom stanju ne provode struju D) u talini ne provode struju E) niti jedna tvrdnja nije tona Odgovor: A Meusobnim spajanjem atomi metala postiu stabilnost tako da se njihovi atomi gusto slau u kristalnu reetku, a valentni elektroni su im delokalizirani, tj. privlai ih vei broj jezgara okolnih atoma. Tako je omogueno dobro povezivanje veeg broja atoma. Taljenjem metala se kidaju te veze za to je potrebna relativno velika energija. 297. Koja od navedenih tvari vodi struju samo u rastaljenom stanju: A) Cu B) KCl C) Fe D) I2 E) niti jedna od navedenih Odgovor: B Taljenjem KCl, nepokretni ioni postanu pokretni to omoguuje voenje elektrine struje. 298. U kojoj od navedenih reakcija je sumpor oksidacijsko sredstvo: A) S + O2 SO2 B) 2H2SO4 + Cu CuSO4 + SO2 + 2H2O C) SO2 + 2H2O SO42 + 4H+ D) 2SO2 + O2 2SO3 E) 4FeS2 + 11O2 2Fe2O3 + 8SO2 Odgovor: B Vidi odgovor na pitanje 271. 299. Ako se elektrolizi podvrgne vodena otopina natrijevog sulfata: A) vodik se izluuje na anodi B) vodik se izluuje na katodi C) O2 se izluuje na katodi D) elementarni natrij se izluuje na katodi E) na anodi se reduciraju molekule vode Odgovor: B KATODA (): 4H2O + 4e 2H2 + 4OH ANODA (+): 4OH O2 + 2H2O + 4 e Otopljeni natrijev sulfat omoguuje otopini dobro voenje elektrine struje, a na katodi se ne reducira Na+ nego H2O jer je za to potrebno manje energije. 300. Atomi alkalijskih metala: A) imaju najvei afinitet prema elektronu B) ne oksidiraju se na zraku C) sa vodom stvaraju luine

133

D) ne reagiraju s halogenim elementima E) u posljednoj ljusci imaju 2 elektrona Odgovor: C Alkalijskim metalima nazivamo elemente 1. skupine periodnog sustava elemenata (Na, K, Rb, ...). S vodom reagiraju: 2K + 2H2O 2KOH + H2
301. Oksidacijski broj: A) kisika u peroksidima je 2 B) svih jednostavnih iona razlikuje se od naboja iona C) ugljika u CH4 je +4 D) vodika u NH3 je 1 E) klora u Cl2 jednak je nuli Odgovor: E Svi atomi u elementarnom stanju (ne u spojevima) imaju oksidacijski broj 0. 302. Kojom od navedenih reakcija moe nastati etin: A) C2H4 + H2 B) CaC2 + 2H2O C) C2H2 + H2 D) C6H5ONa + CO2 + H2O E) C2H4 + H2O Odgovor: B

CaC2 + 2H2O HC CH + Ca(OH)2


303. Heptan ima: A) 2 strukturna izomera B) 4 strukturna izomera C) 5 strukturnih izomera D) 6 strukturnih izomera E) 9 strukturnih izomera Odgovor: E Stvarno postoji 9 spojeva razliite strukture, a iste molekulske formule, C7H16 (vidi princip pisanja u odgovorima na pitanja 54., 86., 104. i 149.).

Spoj butan pentan heksan heptan oktan

Formula C4H10 C5H12 C6H14 C7H16 C8H18

Broj izomera 2 3 5 9 18

304. Etanol: A) je otrovniji od metanola B) nastaje hidrolizom etilacetata C) proizvodi se iz CO i H2 kod 400C i tlaka od 300 bara uz katalizator

134

D) s octenom kiselinom daje dietileter E) pokazuje reakcije adicije Odgovor: B CH3COOCH2CH3 + H2O CH3COOH + CH3CH2OH etanol
305. Fenol: A) se dobiva iz katrana kamenog ugljena B) pokazuje svojstvo luine C) nastaje redukcijom benzena D) koristi se kao sredstvo protiv bolova E) sa kiselinama stvara fenokside Odgovor: A 306. Eteri: A) imaju vie vrelite od odgovarajuih alkohola B) kemijski su vrlo aktivni spojevi C) na hladnom reagiraju s elementarnim natrijem D) nisu zapaljivi E) su dobra otapala za mnoge organske spojeve Odgovor: E Eteri su organska otapala pa u pravilu dobro otapaju sebi slino graene tvari - organske tvari. 307. Paraldehid: A) je inertan prema oksidirajuim reagensima B) nastaje polimerizacijom formaldehida C) je topljiviji u vodi od etanala D) ima nie vrelite od etanala E) je ravnolanani polimer Odgovor: A Tri molekule etanala (acetaldehida) povezane tako da ine esterolani prsten koji se sastoji od kisikovih i ugljikovih atoma naizmjenino vezanih daju paraldehid. Ovaj spoj je inertan prema oksidirajuim reagensima i inae se ne ponaa kao aldehid. 308. Spoj formule (CH3)2CO: A) koristi se za proizvodnju suzavaca B) nije zapaljiv C) nastaje redukcijom 2-propanola D) je krutina bez mirisa E) dobiva se depolimerizacijom paraldehida zagrijavanjem Odgovor: A Suzavci su klorirani ketoni. Od navedenog ketona acetona, propanona kloriranjem se moe dobiti npr. suzavac imena kloraceton, klorpropanon: CH3COCH3 + Cl2 CH3COCH2Cl + HCl.

135

309. Formalin je vodena otopina: A) etanala B) metanala C) fenola D) propanona E) paraldehida Odgovor: B Vodena otopina metanala, formaldehida naziva se formalin. 310. Spoj strukture HO-CH2-CH(OH)-CH2OH: A) dolazi u voskovima B) sa kiselinama stvara sapune C) je tercijarni alkohol D) je sastojak masti E) nastaje oksidacijom mijene kiseline Odgovor: D Navedeni spoj je glicerol, 1,2,3-propantriol a masti su esteri glicerola i masnih kiselina. 311. HCOONa: A) dobiva se uvoenjem ugljikovog(II) oksida u otopinu natrijevog hidroksida B) je optiki aktivan spoj C) dobiva se iz formijata djelovanjem natrijevog hidroksida D) je plin E) ne mijea se s vodom Odgovor: A CO + NaOH HCOONa 312. Aminokiseline: A) u lunatoj otopini ponaaju se kao luine B) u kiseloj otopini ponaaju se kao kiseline C) nisu topljive u vodi D) topljive su u organskim otapalima E) su kristalizirane tvari Odgovor: E Pri sobnoj temperaturi aminokiseline su vrste, kristalne tvari. 313. Koji od navedenih spojeva ima inhibitorsko djelovanje na rast mikroorganizama: A) C6H5COOH B) Ca(H2PO4)2 C) albumin D) saharoza E) glicerolpalmitat Odgovor: A C6H5COOH, benzojeva kiselina i naroito njena natrijeva sol poznati su konzervansi hrane ba na temelju inhibitorskog djelovanja na rast mikroorganizama.

136

314. Fruktoza: A) je aldoza B) ima ukupno 8 stereoizomera C) nije topljiva u vodi D) nalazi se u disaharidu maltozi E) nastaje potpunom hidrolizom kroba Odgovor: B Vidi odgovore na pitanja 255. i 13. 315. Koji volumen vodika pri s.u. je potreban za hidrogenaciju 26,04 g benzena (Ar(C) = 12, Ar(H) = 1,008): A) 7,47 dm3 B) 22,42 dm3 C) 67,13 dm3 D) 1,162 dm3 E) 78,12 dm3 Odgovor: B m(C6H6) = 26,04 g V(H2) = ?
+ 3 H2

n(C 6 H 6 ) =

m(C 6 H 6 ) 26,04 = = 0,333 mol M (C 6 H 6 ) 78,05

n(C 6 H 6 ) 1 = n( H 2 ) 3 n(H 2 ) = 3n(C 6 H 6 ) = 3 0,333 = 1 mol

1 mol bilo kojeg plina pri standardnim uvjetima zauzima 22,4 dm3.
316. Globulini: A) su netopljivi u vodi B) su topljivi u vodi C) su sloeni proteini D) hidrolizom daju hem i globin E) su tripeptidi Odgovor: A 317. Rijeite sljedeu redoks reakciju: FeCl3 + Cu FeCl2 + CuCl2: A) FeCl3: 1, Cu: 1 B) FeCl3: 3, Cu: 1 C) FeCl3: 2, Cu: 1 D) FeCl3: 2, Cu: 2

137

E) FeCl3: 5, Cu: 2 Odgovor: C


Fe Cl 3 + Cu Fe Cl 2 + Cu Cl 2
+3 1
0

+2 1

+2 1

Fe+3 + e Fe+2 |2 Cu0 Cu+2 + 2e 2Fe+3 + 2e 2Fe+2 Cu0 Cu+2 + 2e 2Fe+3 + Cu0 2Fe+2 + Cu+2

2FeCl3 + Cu 2FeCl2 + CuCl2

318. Napiite elektronsku konfiguraciju iona Al3+: A) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p4 B) 1s2 2s2 3p6 C) 1s2 2s2 2p6 D) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p1 E) 1s2 2s2 3d6 Odgovor: C 319. Koja od navedenih tvrdnji nije tona: A) Unificirana atomska jedinica mase, mu je 1/12 mase atoma ugljika-12 B) Omjerom mase molekule i mu definirana je molarna masa C) Relativne atomske mase odreivane su prije prema masi atoma vodika D) Relativna atomska masa atoma ugljika-12 je 12 E) Relativna molekulska masa izraunava se zbrajanjem relativnih atomskih masa svih spojenih atoma u molekuli Odgovor: B 320. Koja tvrdnja nije tona: A) Po Lewisu je kiselina svaka tvar koja moe dati elektronski par B) Baza je tvar koja prima elektron C) Kiselinski je ostatak uvijek baza D) Kiselina je tvar koja u vodi disocijacijom poveava koncentraciju vodikovih iona E) Kiseline su proton donori Odgovor: A 321. Izraunajte masu ivog vapna koja se proizvede arenjem 650 tona vapnenca: A) 36,4 t B) 182 t C) 320000 kg D) 364 t E) 34600 kg Odgovor: D CaCO3 CaO + CO2 m(CaCO3) = 650 t = 650000000 g m(CaO) = ?

138

n(CaCO 3 ) 1 = n(CaO) = n(CaCO 3 ) n(CaO) 1 m(CaCO 3 ) 650000000 n(CaCO 3 ) = = = 6500000 mol M (CaCO 3 ) 100 m(CaO) = n(CaO)M(CaO) = 650000056,08 = 364000000 g = 364 t

322. Gustoa 32 %-tne otopine octene kiseline iznosi = 1,0341 g cm3. Kolika je mnoinska koncentracija otopine: A) 5,155 mol dm3 B) 0,331 mol dm3 C) 5,511 mol dm3 D) 2,531 mol dm3 E) 0,551 mol dm3 Odgovor:C (32%-tna CH3COOH) = 1,0341 g cm3 c(32%-tna CH3COOH) = ?

m(otopine ) 1,0341 g 1000 1034,1 g = = V (otopine ) 1 cm 3 1000 1 dm 3 m(CH 3 COOH ) 1034,1 0,32 n(CH 3 COOH ) = = = 5,5152 M (CH 3 COOH ) 60

c(CH 3 COOH) =

n(CH 3 COOH) 5,5152 mol = = 5,51 mol dm 3 3 V (otopine) 1 dm

323. Za neutralizaciju 125 cm3 otopine fosfatne kiseline potrebno je 500 cm3 otopine natrijevog hidroksida mnoinske koncentracije c = 0,6 mol dm3. Izraunajte mnoinsku koncentraciju otopine fosforne kiseline: A) 0,720 mol dm3 B) 0,240 mol dm3 C) 0,80 mol dm3 D) 0,90 mol dm3 E) 1,00 mol dm3 Odgovor: C H3PO4 + 3NaOH Na3PO4 + 3H2O V(otopineH3PO4) = 125 cm3 V(otopine NaOH) = 500 cm3 = 0,5 dm3 c(NaOH) = 0,6 mol dm3 c(H3PO4) = ?

c( NaOH) =

n( NaOH) n( NaOH) = c( NaOH) V(otopine) = 0,6 0,5 = 0,3 mol V(otopine)

n(H 3 PO 4 ) 1 1 1 = n(H 3 PO 4 ) = n( NaOH) = 0,3 = 0,1 mol n( NaOH) 3 3 3

139

c(H 3 PO 4 ) =

n(H 3 PO 4 ) 0,1 = = 0,8 mol dm 3 V (otopine) 0,125

324. Kolika je masa 36 %-tne klorovodine kiseline potrebna za otapanje 32,7 g cinka: A) 0,0360 kg B) 1,010 kg C) 10,1 g D) 50,1 g E) 101 g Odgovor: E m(Zn) = 32,7 g Zn + 2HCl ZnCl2 + H2 m(36%-tna HCl) = ? m( Zn ) 32,7 n( Zn ) = = = 0,5 mol M ( Zn) 65,4
n(HCl) 2 = n(HCl) = 2n( Zn ) = 2 0,5 = 1 mol n( Zn) 1 m(HCl) = n(HCl) M (HCl) = 1 36,45 = 36,45 g % - tak = D(io) D 36,45 100 = 100 = 101,25 g 100 S = S (ve) % - tak 36

325. Koliko je dm3 amonijaka pri standardnim uvjetima, potrebno za neutralizaciju 25 cm3 klorovodine kiseline (c(HCl) = 0,1 mol dm3): A) 0,032 dm3 B) 0,41 dm3 C) 0,056 dm3 D) 0,082 dm3 E) 0,102 dm3 Odgovor: C V(HCl) = 25 cm3 = 0,025 dm3 HCl + NH3 NH4Cl c(HCl) = 0,1 mol dm3 V(NH3) = ? n(HCl) c(HCl) = n(HCl) = c(HCl) V (otopine) = 0,1 0,025 = 0,0025 mol V(otopine) n(HCl) 1 = n( NH 3 ) = n(HCl) = 0,0025 mol n( NH 3 ) 1
Vm = V ( NH 3 ) V ( NH 3 ) = Vm n( NH 3 ) = 0,0025 22,4 = 0,056 dm 3 n( NH 3 )

326. Koja je tvrdnja tona: A) elik je legura u kojoj je maseni udio ugljika vei od 1,7 % B) eljezo se nalazi u gotovo svim ivim biima C) Grotleni plin iz visoke pei nije otrovan i moe se stoga isputati u atomsferu

140

D) Sporim hlaenjem eljeza proizvedenog u viskoj pei dobiva se bijelo lijevano eljezo jer se ugljik izluuje i izlazi na povrinu eljeza gdje izgara E) Ako su rude koje se koriste za dobivanje eljeza kisele, kao talioniki dodatak koristi se kremeni pijesak Odgovor: B
327. Stereoizomeri su: A) Spojevi s razliitom molekulskom formulom ali istim prostornim rasporedom B) Spojevi s istim prostornim rasporedom C) Spojevi s istim kemijskim i fizikim svojstvima D) Spojevi s istim redoslijedom vezanja atoma i iste molekulske formule, ali razliitim prostornim rasporedom E) Nijedna tvrdnja nije tona Odgovor: D 328. Spoj CH3CHBrCH3 dobije se iz spoja CH3-CH=CH2 reakcijom A) adicije B) supstitucije C) eliminacije D) radikalske polimerizacije E) niti jednom od navedenih reakcija Odgovor: A Na dvostruku vezu spoja CH3-CH=CH2 adira se HBr tako da se vodik vee na onaj atom ugljika na kojem ve ima vie vezanih atoma vodika (Markovnikovo pravilo). 329. Reakcijom cikloheksena s bromom nastaje A) cikloheksilbromid B) 1,2-dibromcikloheksan C) 1-bromcikloheksen D) 1,3-dibromcikloheksan E) 1-bromcikloheksan Odgovor: B

+ Br2

Br Br

330. Proteini su velike organske molekule koje se sastoje od mnogo molekula: A) hidroksikiselina B) nukleinskih kiselina C) nukleotida D) aminokiselina E) peptida Odgovor: D 331. Analizom je dobiveno da je u ispitivanom spoju maseni udio ugljika 52,0 %, kisika 35 % i vodika 13 %. Empirijska formula tog spoja je: A) C3H8O

141

B) C2H6O C) C4H12O D) C2H8O E) nijedna tvrdnja nije tona Odgovor: B w(C) = 52 % w(O) = 35 % w(H) = 13 % Znai da u 100 g ispitivane tvari imamo 52 g ugljika, 35 g kisika i 13 g vodika. m( X ) 52 35 13 n( X ) = n ( C) = = 4,33 mol n(O) = = 2,19 mol n(H) = = 13 mol M (X) 12 16 1 N(C) : N(H) : N(O) = n(C) : n(H) : n(O) = 4,33 : 13 : 2,19 |:2,19 N(C) : N(H): N(O) = 2 : 6: 1 C2H6O
332. Koji je volumen kisika pri standardnim uvjetima potreban za izgaranje 0,3 mola etena: A) 20,17 dm3 B) 21,65 dm3 C) 19,41 dm3 D) 22,35 dm3 E) 20,96 dm3 Odgovor: A n(eten) = 0,3 mol H2C=CH2 + 3O2 2CO2 + 2H2O V(O2) = ? n(eten ) 1 = n(O 2 ) = 3n(eten ) = 3 0,3 = 0,9 mol n (O 2 ) 3
Vm = V (O 2 ) V (O 2 ) = Vm n(O 2 ) = 22,4 0,9 = 20,16 dm 3 n (O 2 )

333. Rijeite sljedeu redoks jednadbu: Sb + H2SO4 Sb2(SO4)3 + SO2 + H2O: A) Sb: 3, H2SO4: 3 B) Sb: 4, H2SO4: 6 C) Sb: 2, H2SO4: 6 D) Sb: 4, H2SO4: 8 E) Sb: 3, H2SO4: 10 Odgovor: C
Sb+ H 2 S O 4 Sb 2 ( S O 4 ) 3 + S O 2 + H 2 O
0

+1

+6 2

+3

+6 2

+4 2

+1

Sb Sb+3 + 3e |2 S+6 + 2e S+4 |3 2Sb 2Sb+3 + 6e 3S+6 + 6e 3S+4 2Sb+3 + 3S+6 2Sb+3 + 3S+4 2Sb + 6H2SO4 Sb2(SO4)3 + 3SO2 + 6H2O

142

334. Napiite elektronsku konfiguraciju iona Ba2+: A) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 3d10 4s2 4p6 4d10 4f14 5s2 5p6 5d10 6s2 B) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 3d10 4s2 4p6 4d10 4f14 5s2 5p6 5d10 6s26p2 C) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 3d10 4s2 4p6 4d10 4f2 6s2 D) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 3d10 4s2 4p6 4d10 5s2 5d4 E) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 3d10 4s2 4p6 4d10 5s2 5p6 Odgovor: E 335. Koja tvrdnja nije tona: A) Atomi istih kemijskih svojstava ali razliitih masa nazivaju se izobarima B) Kemijski elementi sastoje se od vie izotopa C) estice koje izgrauju atom nazivaju se elementarnim esticama D) Alfa-zrake su teke estice pozitivnog naboja E) Gama-zrake su sline rentgenskom zraenju Odgovor: A 336. Koja tvrdnja nije tona: A) Elektrolitika disocijacija je pojava da soli u otopini, djelovanjem polarnog otapala, daju ione B) Kod elektrolize kationi putuju od katode prema anodi C) Oksidacijom se molekuli, atomu ili ionu oduzimaju elektroni D) Elementi u elementarnom stanju imaju oksidacijski broj nula E) Elementi I A skupine ne mogu se elektrolizom izluiti iz vodenih otopina Odgovor: B 337. Koliko eljezovog(III) hidroksida moramo ariti da bi dobili 33,65 g eljezovog(III) oksida: A) 0,023 kg B) 0,041 kg C) 0,045 kg D) 0,054 kg E) 0,090 kg Odgovor: C m(Fe2O3) = 33,65 g 2Fe(OH)3 Fe2O3 + 3H2O m(Fe(OH)3) = ? m(Fe 2 O 3 ) 33,65 n(Fe 2 O 3 ) = = = 0,21 mol M (Fe 2 O 3 ) 159,7
n(Fe(OH) 3 ) 2 = n(Fe(OH) 3 ) = 2n(Fe 2 O 3 ) = 2 0,21 = 0,42 mol n(Fe 2 O 3 ) 1

m(Fe(OH)3) = n(Fe(OH)3)M(Fe(OH)3) = 0,42106,85 = 44,9 g = 0,045 kg


338. Kolika je gustoa otopine metanola masenog udjela w = 24,3 %, koja ima mnoinsku koncentraciju c = 7,31 mol dm3: A) 1,234 kg dm3 B) 0,963 kg dm3

143

C) 0,936 kg dm3 D) 0,897 kg dm3 E) 0,798 kg dm3 Odgovor: B w(CH3OH) = 24,3 % c(CH3OH) = 7,31 mol dm3 (CH3OH) = ? n(CH 3 OH) c(CH 3 OH) = n(CH 3 OH) = c(CH 3 OH) V (otopine ) = 7,31 1 = 7,31 mol V (otopine ) m(CH3OH) = n(CH3OH)M(CH3OH) = 7,3132 = 234 g m(CH 3 OH) m(CH 3 OH) 234 % - tak = 100 m(otopine) = 100 = 100 = 963 g % - tak m(otopine) 24,3

(otopine) =

m(otopine) 963 g 963 g = = = 0,963 g cm 3 3 3 V (otopine) 1 dm 1000 cm

339. Za neutralizaciju 25 cm3 otopine fosforne kiseline potrebno je 45 cm3 otopine barijevog hidroksida mnoinske koncentracije c = 1,0 mol dm3. Izraunajte mnoinsku koncentraciju otopine fosforne kiseline: A) 1,35 mol dm3 B) 1,20 mol dm3 C) 7,20 mol dm3 D) 0,68 mol dm3 E) 3,45 mol dm3 Odgovor: B 2H3PO4 + 3 Ba(OH)2 Ba3(PO4)2 + 6H2O V(H3PO4 ot.) = 25 cm3 = 0,025 dm3 V[Ba(OH)2 ot.] = 45 cm3 = 0,045 dm3 c[Ba(OH)2 ot.] = 1 mol dm3 = 0,025 dm3 c(H3PO4) = ? n[Ba(OH) 2 ] c[Ba(OH) 2 ot.] = V [Ba(OH) 2 ot.]
n[Ba(OH) 2 ] = c[Ba(OH) 2 ot.] V [Ba(OH) 2 ot.] = 1 0,045 = 0,045 mol n(H 3 PO 4 ) 2 2 2 = n(H 3 PO 4 ) = n[Ba(OH) 2 ] = 0,045 = 0,03 mol n[Ba(OH) 2 ] 3 3 3
c(H 3 PO 4 ) =

n(H 3 PO 4 ) 0,03 = = 1,2 mol dm 3 V (otopine) 0,025 340. Izraunajte masu 10 %-tne otopine klorovodine kiseline potrebne za otapanje 10 g aluminija: A) 40,6 g B) 405,8 g C) 811,7 g D) 162,3 g

144

E) 202,9 g Odgovor: B m(Al) = 10 g 2Al + 6HCl 2AlCl3 + 3H2 m(HCl 10 %-tne) = ? m(Al) 10 n(Al) = = = 0,37 mol M (Al) 27
n(HCl) 6 3 = = n(HCl) = 3n(Al) = 3 0,37 = 1,11 mol n(Al) 2 1

m(HCl) = n(HCl)M(HCl) = 1,1136,45 = 40,46 g


% - ak = m(HCl) 40,46 100 = 404,6 g 100 m(otopine) = m(otopine) 10

341. Izraunajte volumen kisika, pri standardnim uvjetima, potreban za potpuno izgaranje 8 g sumpora: A) 11,2 dm3 B) 22,4 dm3 C) 16,8 dm3 D) 28,4 dm3 E) 5,6 dm3 Odgovor: E m(S) = 8 g S + O2 SO2 V(O2) = ? m(S) 8 n(S) = = = 0,25 mol M (S) 32
n(S) 1 = n(O 2 ) = n(S) = 0,25 mol n (O 2 ) 1 Vm = V (O 2 ) V (O 2 ) = V m n(O 2 ) = 22,4 0,25 = 5,6 dm 3 n (O 2 )

342. Koja tvrdnja nije tona: A) buka nastaje mijeanjem vapna, vode i pijeska B) Portlandski cement se proizvodi i iz smjese vapnenca i gline C) Hidrauliki modul definiran je kao udio aluminijevog oksida u cementu D) buka spada u zrana veziva E) Kod stvrdnjavanja buke zid se sporo sui jer se reakcijom oslobaa voda Odgovor: C 343. Rotacija oko veze ugljik-ugljik mogua je kod: A) alkena B) alkina C) alkana D) ciklikih ugljikovodika E) aromatskih ugljikovodika

145

Odgovor: C Rotacija oko veze ugljik-ugljik mogua je kod jednostrukih veza meu atomima ugljika spojenih u lanac. Te uvjete ispunjavaju u ovom sluaju samo alkani.
344. Reakcijom bromovodika i 2-metilpropena preteno nastaje: A) 1-brom-2-metilpropan B) 2-brom-2-metilpropan C) 1-metil-2-brompropan D) 1-brom-2-metilpropan E) 2-brombutan Odgovor: B
HBr + H3C C CH3 CH2 H3C CBr CH3 CH3

Markovnikovo pravilo!
345. Aminokiseline su spojevi koji sadre sljedee funkcionalne skupine: A) karboksilnu B) amino C) amino i karboksilnu D) aldehidnu i amino E) amino i hidroksi Odgovor: C 346. Maseni udio vodika i ugljika u etenu je: A) w(C) = 0,857, w(H) = 0,143 B) w(C) = 0,825, w(H) = 0,175 C) w(C) = 0,922, w(H) = 0,078 D) w(C) = 0,893, w(H) = 0,107 E) w(C) = 0,902, w(H) = 0,098 Odgovor: A eten, C2H4 4 Ar (H) 4 1 = = 0,143 w(H) = M r (C 2 H 4 ) 28
w(C) = 2 Ar (C) 2 12 = = 0,857 28 M r (C 2 H 4 )

347. Oksidacijom sekundarnih alkohola dobiju se: A) ketoni B) aldehidi C) kiseline D) eteri E) alkoksidi

146

Odgovor: A 2R2CHOH + O2 2R2C = O + 2H2O


348. Masti su A) soli masnih kiselina i glicerola B) esteri viih masnih kiselina i 1,2-propandiola C) esteri viih masnih kiselina i glicerola D) esteri nezasienih kiselina i poliola E) eteri polialkohola Odgovor: C 349. Rijeite sljedeu redoks reakciju: Al + HCl AlCl3 + H2 A) Al: 2, HCl: 3 B) Al: 2, HCl: 7 C) Al: 3, HCl: 6 D) Al: 2, HCl: 6 E) Al: 2, HCl: 4 Odgovor: D
Al + H Cl Al Cl 3 + H 2 Al0 Al+3 + 3e |2 2H+ + 2e H20 |3 2Al0 2Al+3 + 6e 6H+ + 6e 3H20 2Al0 + 6H+1 2Al+3 + 3H20
0

+1 1

+3 1

2+

2Al + 6HCl 2AlCl3 +3 H2

350. Napiite elektronsku konfiguraciju iona Ca : A) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 3d2 4s2 B) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 4p2 C) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 D) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 E) 1s2 2s2 2p6 3s2 3d6 Odgovor: D 351. Koja tvrdnja nije tona: A) Priblina vrijednost Avogradove konstante je 6,0221023 mol1 B) Jednaki volumeni razliitih plinova pri istom tlaku i temperaturi sadre isti broj estica C) Omjer mnoine tvari i mase je molarna masa tvari D) Da se pomou empirijske formule dozna molekulska formula treba znati i molarnu masu spoja E) Ponekad su empirijska i molekulska formula iste Odgovor: C 352. Koja tvrdnja nije tona: A) Reakcije kiselina i baza zovu se reakcije neutralizacije B) Reakcije hidrolize su i reakcije kationa slabih baza s vodom C) Reakcije neutralizacije su endotermne

147

D) U vodi meu molekulama vode dolazi do reakcije protolize E) Otopina natrij-klorida djeluje neutralno Odgovor: C
353. Koliko se eljeza dobije prenjem 7,2 tone pirita: A) 0,670 t B) 3352 kg C) 6700 kg D) 0,2255 t E) 2794 kg Odgovor: B m(FeS2) = 7,2 t = 7200000 g nFeS2 = nFe m(Fe) = ? m(FeS 2 ) 7200000 n(FeS 2 ) = = = 60075 mol M (FeS 2 ) 119,85
n(Fe) 1 = n(Fe) = n(FeS 2 ) = 60075 mol n(FeS 2 ) 1

m(Fe) = n(Fe)M(Fe) = 6007555,85 = 3355194 g = 3355,2 kg


354. Kolika je gustoa 32 %-tne otopine octene kiseline koja ima mnoinsku koncentraciju c = 5,515 mol dm3: A) 1,3410 kg dm3 B) 1,0685 kg dm3 C) 1,0349 kg dm3 D) 0,9033 kg dm3 E) 1,3309 kg dm3 Odgovor: C c(CH3COOH) = 5,515 mol dm3 (CH3COOH 32 %-tne) = ? n(CH 3 COOH) c(CH 3 COOH) = n(CH 3 COOH) = 5,515 1 = 5,515 mol V (otopine)

m(CH3COOH) = n(CH3COOH)M(CH3COOH) = 5,51560 = 331 g


% - tak = m(CH 3 COOH) 331 100 m(otopine) = 100 = 1034 g m(otopine) 32 m(otopine) 1034 g 1034 g = = = 1,034 g cm 3 V (otopine) 1 dm 3 1000 cm 3

(CH 3 COOH 32 % - tne) =

355. Za neutralizaciju 40 cm3 otopine sumporne kiseline potrebno je 50 cm3 otopine kalijevog hidroksida mnoinske koncentracije c = 0,5 mol dm3. Izraunajte mnoinsku koncentraciju otopine sumporne kiseline: A) 0,3125 mol dm3 B) 0,0125 mol dm3 C) 3,125 mol dm3

148

D) 0,6250 mol dm3 E) 0,4250 mol dm3 Odgovor: A H2SO4 + 2KOH K2SO4 + 2H2O V(H2SO4 ot.) = 40 cm3 = 0,04 dm3 V(KOH ot.) = 50 cm3 = 0,05 dm3 c(KOH) = 0,5 mol dm3 c(H2SO4) = ? n(KOH) c(KOH) = n(KOH) = 0,5 0,05 = 0,025 mol M (KOH)
n(H 2 SO 4 ) 1 1 1 = n(H 2 SO 4 ) = n(KOH) = 0,025 = 0,0125 mol n(KOH) 2 2 2 c(H 2 SO 4 ) = n(H 2 SO 4 ) 0,0125 = = 0,3125 mol dm 3 V (otopine) 0,04

356. Izraunajte masu 20 %-tne klorovodine kiseline koja je potrebna za otapanje 10 g magnezija: A) 300 g B) 75,1 g C) 150,2 g D) 450 g E) 50,5 g Odgovor: C m(Mg) = 10 g Mg + 2HCl MgCl2 + H2 m(HCl 20 %-tne) = ? m(Mg ) 10 n(Mg ) = = = 0,41 mol M (Mg ) 24,3
n(HCl) 2 = n(HCl) = 2n(Mg ) = 2 0,41 = 0,82 mol n(Mg ) 1 m(HCl) = n(HCl) M (HCl) = 0,82 36,45 = 30 g

% - tak =

m(HCl) 30 100 m(otopine = 100 = 150 g ) m(otopine 20 )

357. Izraunajte masu amonijevog klorida koju treba dodati u suviak otopine natrijevog hidroksida da bi se razvilo 20 dm3 amonijaka pri standardnim uvjetima: A) 47,7 g B) 42,9 g C) 86,5 g D) 23,4 g E) 10,6 g Odgovor: A V(NH3) = 20 dm3 NH4Cl + NaOH NH3 + NaCl + H2O m(NH4Cl) = ?

149

Vm =

V ( NH 3 ) 20 n( NH 3 ) = = 0,893 mol n( NH 3 ) 22,4

n( NH 4 Cl) 1 = n( NH 4 Cl) = n( NH 3 ) = 0,893 mol n( NH 3 ) 1

m(NH4Cl) = n(NH4Cl)M(NH4Cl) = 0,89353,45 = 47,7 g


358. Koja je tvrdnja tona: A) Koncentrirana sumporna kiselina ne smije se transportirati u metalnoj ambalai B) Klorovodina kiselina u reakciji s bakrom razvija vodik C) Koncentrirana duina kiselina u burnoj reakciji sa eljezom razvija vodik D) Duina kiselina troi se za proizvodnju umjetnih gnojiva E) U razrjeenoj duinoj kiselini bakar se ne otapa Odgovor: D 359. Konstitucijski ili strukturni izomeri su spojevi: A) s istom molekulskom formulom ali razliitih strukturnih formula B) iste molekulske i strukturne formule C) razliite molekulske formule D) s razliitim brojem ugljikovih atoma E) nita od navedenog nije tono Odgovor: A 360. Esteri se dobivaju: A) reakcijom karboksilne kiseline i alkohola B) reakcijom aldehida i alkohola C) hidrolizom etera D) reakcijom karboksilne kiseline i etera E) nita od navedenog nije tono Odgovor: A CH3COOH + HOCH3 CH3COOCH3 + H2O 361. Alkalnom hidrolizom masti dobivaju se: A) esteri viih masnih kiselina B) esteri glicerola C) ulja D) sapuni E) triacilgliceridi Odgovor: D
RCOOCH2 RCOOCH + 3 NaOH RCOOCH2 HOCH2 3 RCOONa + HOCH HOCH2

RCOONa je formula sapuna, natrijevih soli viih masnih kiselina.

150

362. Koja je molekulska formula alkena, ako 11,2 g tog alkena reagira s 0,4 g vodika: A) C4H8 B) C4H6 C) C3H6 D) C5H10 E) niti jedna formula nije tona Odgovor: A

m(alkena) = 11,2 g m(H2) = 0,4 g formula alkena = ?


n( H 2 ) =

alken + H2 produkt

m(H 2 ) 0,4 = = 0,2 mol M (H 2 ) 2

n(alkena) 1 = n(alkena) = n(H 2 ) = 0,2 mol n( H 2 ) 1 m(alkena ) 11,2 = = 56 g mol 1 n(alkena ) 0,2 Mr(alkena) = 56, a formula C4H8. M (alkena ) =

363. Reakcija propanola s klorovodinom kiselinom u jako kiselom mediju je reakcija: A) eliminacije B) supstitucije C) adicije D) radikalske supstitucije E) polimerizacije Odgovor: B CH3CH2CH2OH + HCl CH3CH2CH2Cl + H2O 364. Racionalno ime spoja CH3CH2C(CH3)(OH)CH3 je: A) 2-metil-2butanol B) 2-hidroksibutan C) metil-propil-eter D) 2,2-dimetil-2-hidroksipropan E) butil-hidroksid Odgovor: A 365. Rijeite sljedeu redoks reakciju: NO2 + H2O HNO3 + NO A) NO2: 3, H2O: 1 B) NO2: 3, H2O: 2 C) NO2: 4, H2O: 3 D) NO2: 4, H2O: 1 E) NO2: 2, H2O: 1 Odgovor: A

151

N O2 + H 2 O H N O3 + N O N+4 1e N+5 |2 N+4 + 2e N+2 2N+4 2e 2N+5 N+4 + 2e N+2 3N+4 2N+5 + N+2

+4 2

+1

+1 +5 2

+2 2

3NO2 + H2O 2HNO3 + NO

366. Elektronska konfiguracija iona S je: A) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p2 B) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 C) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p4 D) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p23d2 E) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p23p3 3d3 Odgovor: B 367. Koja tvrdnja nije tona: A) Nastajanje ionskih spojeva je egzotermna reakcija B) Promjer kationa uvijek je manji od promjera pripadnog atoma C) Promjer aniona vei je od promjera pripadnog atoma D) Polarne molekule meusobno se odbijaju elektrostatskim silama E) Promjer atoma poveava se u skupini odozgo prema dolje Odgovor: D 368. Koja tvrdnja nije tona: A) Svi su metali pri standardnim uvjetima vrste kristalne tvari B) Veina je metala topljiva u kiselinama C) Samorodne rude sadre metale u elementarnom stanju D) U Zemljinoj su kori najzastupljeniji silikati, ali se metali veinom dobivaju iz oksidnih ili sulfidnih ruda E) Neki metali burno reagiraju s vodom Odgovor: A 369. Izraunajte volumen otopine barijevog hidroksida koji je potreban da se istaloi eljezo kao eljezov(III) hidroksid iz 20 cm3 otopine eljezovog(III) sulfata, ako su mnoinske koncentracije otopina c[Ba(OH)2] = 0,5 mol dm3 i c[Fe2(SO4)3] = 0,5 mol dm3: A) 0,030 dm3 B) 0,010 dm3 C) 0,100 dm3 D) 0,060 dm3 E) 0,300 dm3 Odgovor: D 3 Ba(OH)2 + Fe2(SO4)3 2Fe(OH)3 + 3BaSO4 c[Ba(OH)2] = 0,5 mol dm3 c[Fe2(SO4)3] = 0,5 mol dm3 V[Fe2(SO4)3 ot.] = 20 cm3 = 0,02 dm3 V[Ba(OH)2 ot.] = ? n[Fe2(SO4)3] = c[Fe2(SO4)3]V(otopine) = 0,50,02 = 0,01 mol

152

n[Ba(OH) 2 ] 3 = n[Ba(OH) 2 ] = 3n[Fe 2 (SO 4 ) 3 ] = 3 0,01 = 0,03 mol n[Fe 2 (SO 4 ) 3 ] 1 V (otopine) = n[Ba(OH) 2 ] 0,03 = = 0,06 dm 3 c[Ba(OH) 2 ] 0,5

370. Elektrolizom otopine bakarova(II) sulfata na katodi se izlui 20 g bakra, pri jakosti struje od 2 A. Izraunajte vrijeme elektrolize: A) 30301 s B) 31400 s C) 30372 s D) 11150 s E) 51500 s Odgovor: C m(Cu) = 20 g Cu2+ + 2e Cu I=2A t=? M (Cu ) I t m(Cu ) z F 20 2 96500 = t= = 30370 s m(Cu ) = 63,55 2 zF M (Cu ) I 371. Izraunajte masu natrijevog jodida potrebnog da se iz otopine koja sadri 10 g cinkovog(II) acetata istaloi sav cink kao cinkov(II) jodid: A) 0,1090 kg B) 0,0200 kg C) 0,0163 kg D) 0,0505 kg E) 0,1630 kg Odgovor: C m(ZnAc2) = 10 g 2NaI + ZnAc2 ZnI2 + 2NaAc m(NaI) = ? m( ZnAc 2 ) 10 n( Zn ) = n( ZnAc 2 ) = = = 0,0545 mol M ( ZnAc 2 ) 183,4
n( NaI) 2 = n( NaI) = 2n( ZnAc 2 ) = 2 0,0545 = 0,109 mol n( ZnAc 2 ) 1

m(NaI) = n(NaI)M(NaI) = 0,109150 = 16,35 g = 0,01635 kg


372. Izraunajte empirijsku formulu spoja u kojem je maseni udio vodika 2,04 %, sumpora 32,65 % i kisika 65,30 %: A) H2S2O5 B) H2SO4 C) H2S2O7 D) H2SO3 E) H2S2O3 Odgovor: B

153

w(H) = 2,04 % w(S) = 32,65 % w(O) = 65,30 % empirijska formula = ? Znai da u 100 g ispitivane tvari imamo 2,04 g vodika, 32,65 g sumpora i 65,3 g kisika. m( X ) n( X ) = M (X) 2,04 32,65 65,3 n( H ) = = 2,04 mol n(S) = = 1,018 mol n (O) = = 4,08 mol 1 32,06 16 N(H) : N(S) : N(O) = n(H) : n(S) : n(O) = 2,04 : 1,018 : 4,08 |:1,018 N(H) : N(S): N(O) = 2 : 1: 4 H2SO4
373. Izraunajte volumen ugljikovog(IV) oksida, pri standardnim uvjetima, koji se razvija prilikom otapanja vika kalcijevog karbonata sa 15 cm3 klorovodine kiseline, c(HCl) = 1 mol dm3: A) 0,643 dm3 B) 0,504 dm3 C) 0,336 dm3 D) 0,168 dm3 E) 0,244 dm3 Odgovor: D CaCO3 + 2HCl CaCl2 + H2O +CO2 V(HCl) = 15 cm3 = 0,015 dm3 c(HCl) = 1 mol dm3 V(CO2) = ? n(HCl) = c(HCl)V(HCl) = 10,015 = 0,015 mol
n(CO 2 ) 1 1 1 = n(CO 2 ) = n(HCl) = 0,015 = 0,0075 mol 2 n(HCl) 2 2

V(CO2) = Vmn(CO2) = 22,40,0075 = 0,168 dm3


374. Koja tvrdnja nije tona: A) Duina kiselina uglavnom se pripravlja iz amonijaka B) Plinska smjesa amonijaka i zraka provodi se preko katalizatora koji zbog endotermnosti reakcije, osim na poetku procesa, nije potrebno zagrijavati C) Katalizator za oksidaciju amonijaka kisikom je platina D) Otapanjem duikovog(IV) oksida u vodi nastaje i duikov(II) oksid E) Duina kiselina jaka je mineralna kiselina i jako oksidacijsko sredstvo Odgovor: B 375. Koliko se dvostrukih veza nalazi u spoju formule C10H16: A) jedna B) dvije C) niti jedna D) tri

154

E) etiri Odgovor: D Npr. CH3-CH=CH-CH=CH-CH=CH-CH2-CH2-CH3


376. Adicijom vodika na 2-butin uz katalizator platinu nastaje: A) butan B) 2,3-dihidroksibutan C) 2-buten D) 1-buten E) 2-hidroksi-2-buten Odgovor: A

CH3-CC-CH3 + 2H2 CH3CH2CH2CH3


377. Aldehidi nastaju oksidacijom: A) primarnih alkohola B) sekundarnih alkohola C) ketona D) karboksilnih kiselina E) estera Odgovor: A 2RCH2OH + O2 2RCHO + 2H2O 378. Kolika je masa natrijevog etoksida ako je u reakciji s apsolutnim etanolom potpuno izreagiralo 4 g natrija: A) 11,8 g B) 4,9 g C) 5,2 g D) 6,1 g E) 6,3 g Odgovor: A m(Na) = 4 g 2Na + 2CH3CH2OH 2CH3CH2ONa + H2 m(EtONa) = ? m( Na ) 4 n( Na ) = = = 0,174 mol M ( Na ) 23
n( Na ) 2 = n(EtONa ) = n( Na ) = 0,174 mol n(EtONa ) 2

m(EtONa) = n(EtONa)M(EtONa) = 0,17468 = 11,8 g


379. Nukleinske kiseline spojevi su koji sadre: A) fosfornu kiselinu i bazu B) fosfornu kiselinu, bazu i eer C) vie masne kiseline, eer i polialkohole D) fosfornu kiselinu, glicerol i bazu E) bazu, polipeptide i aminokiseline Odgovor: B

155

380. Koliko se grama etena dobije iz 100 g etanola u kojem je maseni udio etanola 98 %: A) 59,65 B) 65,25 C) 54,32 D) 62,58 E) nita od navedenog nije tono Odgovor: A m(EtOH 98 %-tni) = 100 g CH3CH2OH H2O H2C = CH2 m(H2C=CH2) = ?

100 g 98 %-tnog etanola sadri (1000,98 =) 98 g istog etanola.


n(EtOH) = m(EtOH) 98 = = 2,13 mol M (EtOH) 46

n(EtOH) 1 = n(H 2 C = CH 2 ) = n(EtOH) = 2,13 mol n(H 2 C = CH 2 ) 1

m(H2C = CH2) = n(H2C = CH2)M(H2C = CH2) = 2,1328 = 59,65 g


381. Vrenje je: A) fazni prijelaz B) stanje kod kojeg su tekua i plinovita faza u ravnotei C) endotermni proces D) lake postii ako je manji tlak okoline E) sve navedene tvrdnje su tone Odgovor: E 382. U etvrtoj periodi periodike tablice elemenata od vanadija do cinka atomski radijus se: A) smanjuje B) poveava C) ne mijenja D) sve tvrdnje su tone Odgovor: A Isti broj ljusaka u navedenim atomima trebao bi rezultirati istim radijusom, ali poveanjem broja protona u jezgrama atoma poveava se privlana sila jezgre i elektrona pa se radijus atoma smanjuje. 383. Molekula BF3 je: A) planarne i trigonske grae B) graom identina molekuli amonijaka C) tetraedatske grae D) niti jedna navedena tvrdnja nije tona Odgovor: A

156

F B F F
sp3-hibridne orbitale zatvaraju meusobno, u jednoj ravnini, kut od 120. Napomena: Kod bora i ostalih elemenata ove skupine objanjenja veza tumaenih na temelju elektronske konfiguracije okteta ili dueta valentnih ljusaka u suprotnosti su s eksperimentalnim injenicama.
384. Amfoterni oksidi: A) se otapaju u kiselinama i luinama B) ne otapaju se u kiselinama C) otapaju se samo u luinama D) topljivi su u vodi Odgovor: A ZnO + 2HCl Zn2+ + 2Cl + H2O ZnO + H2O + 2NaOH [Zn(OH)4]2 + 2Na+ 385. Elektrostatske prirode nije: A) ionska veza B) kovalentna veza C) vodikova veza D) dipol-dipol interakcija E) ion-dipol interakcija Odgovor: B 386. Vodena otopina sumporovog(IV) oksida obezboji intenzivno ljubiastu otopinu kalijevog permanganata. Time smo dokazali da je SO2: A) reducens B) oksidans C) amfoterni oksid D) neutralni oksid Odgovor: A
Mn O 4 ( ljubiast ) + S O 2 + H 2 O Mn 2+ ( bezbojan) + S O 4 2 Reducens je tvar koja reducira drugu tvar poveavajui pri tom svoj oksidacijski broj, tj. oksidirajui se. Oigledno je to u ovom primjeru sumporov(IV) oksid.
+7 2 +4 2 +2 +6 2

387. Galvanski lanak se sastoji od cinkove ploice uronjene u otopinu ZnSO4, c = 1 mol/L i niklene ploice uronjene u otopinu NiSO4, c = 1 mol/L. Standardni elektrodni potencijali su: EZn2+/Zn = 0,76 V i ENi2+/Ni = 0,25 V. Napon lanka iznosi: A) 1,01 V B) 0,76 V

157

C) 1,01 V D) 0,51 V E) 0,25 V Odgovor: D Napon je razlika potencijala pa je za lanak Zn2+/Zn//Ni2+/Ni, uz iste koncentracije Zn2+ i Ni2+, napon 0,51 V jer je to razlika od 0,25 V do 0,76. EMF = Ekatoda Eanoda = 0.25 (0.76) = 0.51 V
388. Reakcijom 2-butanola i kromovog(VI) oksida nastat e: A) butanska kiselina B) propanska kiselina C) propanal D) 2-butanon E) smjesa svih navedenih spojeva Odgovor: D
3CH3CH2CHCH3 + 2CrO3 + 3H 2SO4 OH 3CH3CH2CCH3 + Cr2(SO4)3 + 6H2O O

389. Ciklopropan i ciklobutan cikliki su organski spojevi za koje vrijedi: A) njihove se reakcije znatno razlikuju s obzirom na ciklike spojeve s vie ugljikovih atoma B) reakcije ciklopropana i ciklobutana sline su ostalim ciklikim ugljikovodicima C) navedeni spojevi ne mogu postojati zbog velike napetosti prstena Odgovor: A U istim uvjetima, cikloalkani s malim brojem atoma u prstenu (ciklopropan i ciklobutan) daju spojeve otvorena lanca za razliku od cikloalkana s veim brojem atoma u prstenu. Uzrok tomu su slabije veze u molekulama cikloalkana s malim brojem atoma u prstenu. 390. Reakcijom octene kiseline i etanola nastaje etilacetat i voda, prema jednadbi CH3COOH + CH3CH2OH CH3COOC2H5 + H2O. Iskoritenje se moe poveati: A) dodatkom vee koliine katalizatora B) izdvajanjem nastalog estera C) dodatkom vode D) sve navedene tvrdnje su tone Odgovor: B Na kemijsku ravnoteu utjeu: promjena koncentracije reaktanata ili produkata, promjena temperature ili tlaka. Izdvajanjem produkta (estera) poveava se iskoritenje reakcije, tj. reakcijska ravnotea pomie se u desno. 391. Empirijska formula nekog ugljikovodika je CH2. Gustoa ispitivanog ugljikovodika 14 puta je vea od gustoe vodika pri istim uvjetima. Molekulska formula danog ugljikovodika je: A) CH4 B) C3H8 C) C3H6

158

D) C2H6 E) C2H4 Odgovor: E Pri standardnim uvjetima:

(C X H X ) M (C X H X ) = M (C X H X ) = 14M (H 2 ) = 28 g mol1 M r = 28 M (H 2 ) (H 2 )
392. Nepostojanje F+ kationa objanjavamo: A) velikom energijom ionizacije atoma fluora B) najniom temperaturom vrelita od svih halogenih elemenata C) nepopunjenim d orbitalama atoma fluora D) niti jedan od ponuenih odgovora nije toan Odgovor: A Atomi fluora imaju najvei afinitet za elektronima od svih ostalih vrsta pa e uvijek prije primiti elektrone nego otpustiti ih. 393. Hipofosfitna kiselina disocira samo u jednom stupnju prema jednadbi: H3PO2 H+ + H2PO2: A) zbog toga jer atom fosfora stvara dvije kovalentne veze sa dva atoma vodika, a samo jedan atom vodika vezan je na kisik B) jer je H2PO2 anion nepravilne tetraedarske grae C) jer postoji dvostruka kovalentna veza izmeu atoma fosfora i jednog atoma kisika D) jer nije dokazano postojanje aniona HPO22 i PO23 Odgovor: A
H O P O H H

394. Od svih oksida duika najstabilniji je N2O. Tek na povienoj temperaturi razlae se na elementarni duik i kisik, a nije topljiv u vodi. Netopljivost u vodi objanjavamo sljedeom injenicom: A) niti jedan od duikovih oksida nije topljiv u vodi, pa tako ni duikov(I) oksid B) molekula ima veliki dipolni moment C) molekula je linearne grae i ima vrlo mali dipolni moment Odgovor: C
N N O N N O

395. Standardna entalpija izgaranja grafita iznosi H = 393,5 kJ/mol, a dijamanta 395,4 kJ/mol. Termodinamiki stabilnija alotropska modifikacija ugljika je: A) dijamant B) grafit C) entalpija izgaranja nije parametar koji odreuje termodinamiku stabilnost spoja Odgovor: B

159

396. Neke kemijske reakcije zbivaju se sloenim mehanizmom u vie koraka to esto nije uoljivo u sumarnoj jednadbi reakcije. brzinu takve reakcije odreuje: A) najbri korak u reakciji B) najsporiji korak u reakciji C) samo iz sumarne jednadbe reakcije moemo vidjeti da li se ona zbiva brzo ili sporo Odgovor: B 397. U nizu oksokiselina klora (HClO, HClO2, HClO3, HClO4) jakost kiselina raste: A) smanjenjem oksidacijskog broja klora B) poveanjem broja atoma kisika u strukturi kiseline C) smanjenjem broja atoma kisika u strukturi kiseline D) sve oksokiseline klora gotovo su jednake po jakosti jer sadre samo jedan vodikov atom Odgovor: B 398. Berilijev klorid, BeCl2 nije ionski spoj za razliku od klorida kalcija, stroncija i barija zbog: A) njegove otrovnosti B) berilij ima najvie vrelite meu zemnoalkalijskim metalima C) berilij ima mali atomski, a time i ionski radijus i relativno veliki naboj kationa D) berilij ima najniu energiju ionizacije meu zemnoalkalijskim metalima Odgovor: C 399. Reakcijom benzena sa smjesom koncentrirane duine i sumporne kiseline pri 50C nastaje: A) benzensulfonska kiselina B) cikloheksan C) nitrobenzen D) 3-nitrobenzensulfonska kiselina E) niti jedan od navedenih spojeva Odgovor: C
+ HNO3 H2SO4 50 C
o

NO2

+ H2O

H2SO4 vee nastalu vodu.


400. Elektronegativnost u periodnom sustavu elemenata: A) raste odozgo prema dolje i slijeva nadesno B) raste odozdo prema gore i slijeva nadesno C) raste odozgo prema dolje i s desna nalijevo D) opisuje sposobnost atoma nekog elementa da primi elektron Odgovor: B 401. Orbitala je: A) matematika funkcija B) prostor u kojem se nalazi elektron

160

C) kvantna jednadba bez rjeenja D) odnos radijusa atoma i broja elektrona E) sve su tvrdnje tone Odgovor: A
402. Endotermni proces: A) je onaj kod kojeg sustav apsorbira toplinu iz okoline B) nije nikad spontani proces C) je prijelaz iz plinovite u tekuu fazu D) je onaj proces pri kojem sustav oslobaa toplinu u okolinu Odgovor: A 403. Najjaa luina je: A) Mg(OH)2 B) Ca(OH)2 C) Al(OH)3 D) H2O Odgovor: B Od navedenih, otopljene molekule kalcijeva hidroksida najveim dijelom disociraju. 404. Kisik ima pozitivan oksidacijski broj u: A) oksidima B) peroksidima C) superoksidima D) spoju OF2 E) spoju HClO Odgovor: D Fluor je elektronegativniji od kisika pa je njegov oksidacijski broj 1, a time je kisikov oksidacijski broj u ovom spoju +2. 405. Osmotski tlak: A) ne ovisi o temperaturi B) ovisi o broju estica otopljene tvari C) ovisi o veliini estica otopljene tvari D) sve navedene tvrdnje su tone Odgovor: B 406. Pri otapanju NaCl u vodi: A) smanjuje se broj estica u sustavu B) mijenja se pH otopine C) oslobaa se klor D) smanjuje se elektrina vodljivost E) sve gore navedene tvrdnje su netone Odgovor: E NaCl je sol jake baze i jake kiseline pa otapanjem u vodi ne podlijee hidrolizi zbog ega se pH otopine ne mijenja. Otapanjem disocira na ione klora i natrija koji svojom pokretljivou omoguuju elektrinu vodljivost.

161

407. Voda je: A) samo kiseli oksid B) samo bazini oksid C) neutralni oksid D) moe biti i kiseli i bazini oksid Odgovor: D 2H2O H3O+ + OH 408. Brzina kemijske reakcije raste s poveanjem temperature uslijed: A) smanjenja energije aktivacije B) poveanja koncentracije reaktanata C) smanjenja kinetike energije reaktanata D) pomicanjem kemijske ravnotee udesno E) poveanjem udjela estica s kinetikom energijom veom od energije aktivacije Odgovor: E 409. Alkaloidi su prirodni organski spojevi koji mogu imati razliita fizioloka djelovanja. Ime su dobili jer: A) nastaju iz prirodnih karboksilnih kiselina i jakih luina B) u svom sastavu sadre razne metale u obliku hidroksida C) otapanjem u vodi oslobaaju amonijak D) sadre jedan ili vie atoma duika u heterociklikom prstenu i stoga imaju bazna svojstva E) niti jedna trdnja nije tona Odgovor: D Npr. kofein, kokain, atropin, nikotin itd. 410. Kontroliranom hidrolizom nukleinske kiseline cijepaju se u manje fragmente i napokon u tri karakteristine komponente: A) heterociklike baze, heksoze i fosfornu kiselinu B) heterociklike baze, pentoze i aminokiseline C) monosaharide, aminokiseline i fosfornu kiselinu D) heterociklike baze, pentoze i fosfornu kiselinu E) heterociklike baze, pentoze i fosfitnu kiselinu Odgovor: D 411. Kod izoelektrine pH vrijednosti, aminokiselina je: A) dipolni ion (zwitterion) B) neutralna molekula C) kod ove vrijednosti pH topljivost aminokiseline je najmanja D) sve navedene tvrdnje su tone Odgovor: D 412. Kiralna molekula: A) obavezno sadri atom duika u prstenu B) ima najmanje jedan asimetrian atom ugljika C) ima visoko vrelite

162

D) ne pokazuje signale u IR spektru Odgovor: B Asimetrian je onaj atom ugljika na ije su etiri veze vezane etiri razliite atomske skupine, odnosno atoma.
413. Temperatura sublimacije je: A) temperatura kod koje jedna kruta faza prelazi u drugu krutu fazu B) temperatura pri kojoj je tlak para krutine jednak atmosferskom tlaku C) temperatura pri kojoj je tlak para krutine jednak tlaku vodene pare D) temperatura pri kojoj se kisik adsorbira na cijelu povrinu krute faze Odgovor: B Sublimacija je prijelaz tvari izravno iz vrste, krute faze u plinovitu. Sublimiraju uglavnom molekulski kristali zbog slabih van der Waalsovih sila meu molekulama. 414. Henryevom zakonu topljivosti plinova pokorava se: A) HF B) CO2 C) He D) H2S E) svi navedeni plinovi Odgovor: C Henryjev zakon glasi: masa otopljenog plina na odreenoj temperaturi u jedinici volumena neke tekuine izravno je razmjerna tlaku plina. Ovom zakonu ne pokoravaju se plinovi koji kemijski reagiraju s vodom. 415. Brojana vrijednost konstante ravnotee kemijske reakcije ovisi o: A) koncentraciji reaktanata B) koncentraciji produkata C) tlaku reaktanata odnosno produkata D) temperaturi E) katalizatoru Odgovor: D Promjena temperature reakcijske smjese uzrokuje pomak ravnotenih koncentracija reaktanata u smjesi. 416. Spojeve C2H4, C3H6 i C4H8 ubrajamo u skupinu: A) alkana B) alkena C) alkina D) ugljikohidrata Odgovor: B Zadovoljavaju opu formulu za alkene, CnH2n. 417. Glukoza, jedan od najeih ugljikohidrata i najrasprostranjeniji organski spoj na Zemlji: A) u strukturi sadri keto skupinu B) s Tollensovim reagensom ne daje pozitivan test C) nalazi se u sastavu DNA

163

D) sve navedene tvrdnje su tone E) nijedna navedena tvrdnja nije tona Odgovor: E Glukoza je aldoheksoza.
418. Aminokiseline sadre nuno jednu od navedenih skupina: A) amidnu skupinu B) azidnu skupinu C) imidnu skupinu D) amino skupinu Odgovor: D Samo ime sve govori. 419. RNA se razlikuje od DNA jer sadri: A) 2-deoksi-D-ribozu umjesto D-riboze B) 2-deoksi-D-ribozu umjesto L-riboze C) D-ribozu umjesto 2-deoksi-D-riboze D) D-ribozu umjesto L-riboze Odgovor: C RNA se sastoji od D-riboze, adenina, gvanina, citozina, uracila, fosforne kiseline, a DNA od 2-deoksi-D-riboze, adenina, gvanina, citozina, timina, fosforne kiseline. 420. Peptidna veza ostvaruje se pri sintezi proteina reakcijom izmeu: A) karboksilne skupine jedne aminokiseline i hidroksilne skupine druge aminokiseline B) kondenzacijom karboksilnih skupina aminokiselina uz amonijak C) karboksilne skupine jedne aminokiseline i aminoskupine druge aminokiseline D) peptidna veza se ne nalazi u proteinima, ve u DNA Odgovor: C
O H2N CH C OH + H N CH COOH R1 H R2 O H2N CH C N CH COOH + H2O H R2 R1

421. Element s rednim brojem Z = 19 je: A) nemetal koji je u spojevima jednovalentan B) prijelazni metal koji ima jedan d elektron C) metal koji je u spojevima jednovalentan D) metal koji je u spojevima dvovalentan Odgovor: C To je kalij, K element 1. skupine peridnog sustava elemenata, skupine alkalijskih metala. 422. Karakteristika periode u periodnom sustavu je da: A) svaki element ima po jedan elektron vie od prethodnog B) svaki element ima relativnu masu za jedan veu od prethodnog C) su elementi poredani po padajuoj elektronegativnosti D) elementi imaju isti broj valentnih elektrona Odgovor: A

164

Unutar periode elementi su poredani po rastuem rednom broju koji je ujedno jednak i broju protona u jezgri i broju elektrona u omotau.
423. Broj valentnih elektrona centralnog atoma nije 8 (odstupanje od pravila okteta) u: A) H2O B) CO2 C) BF3 D) NH3 Odgovor: C Vidi odgovor 383. 424. Reakcijom 1 mola fosforne kiseline i 1 mola kalcijevog hidroksida nastaje: A) Ca(H2PO4)2 B) CaHPO4 C) Ca2HPO4 D) CaH2PO4 Odgovor: B Ca(OH)2 + H3PO4 CaHPO4 + 2H2O Iz jednadbe je vidljivo da nastaje jedna molekula (i 1 mol) kalcijevog hidrogen fosfata. 425. Ako se tlak nekog plina povea dva puta, a pri tome volumen smanji tri puta, tada e temperatura tog plina biti (T0 oznauje poetnu temperaturu): A) 2 T0 B) 3/2 T0 C) 2/3 T0 D) 3 T0 Odgovor: C p = 2p0 V V = 0 3 V T0 2 p0 0 p0V0 pV T0 pV 3 = 2T = T= = 0 T0 T p0V0 p0V0 3 426. Reakciju neutralizacije predstavlja: A) CaCl2 + K2CO3 CaCO3 + 2KCl B) Ca(OH)2 + K2CO3 CaCO3 + 2KOH C) Zn + 2HCl ZnCl2 + H2 D) Ca(OH)2 + 2H2CO3 Ca(HCO3)2 + 2H2O Odgovor: D Reakcija neutralizacije je reakcija izmeu baza, npr. Ca(OH)2 i kiselina, npr. H2CO3 uz nastajanje soli, npr. Ca(HCO3)2 i vode, H2O. 427. Izmeu etiri navedena hidrida najnie vrelite ima: A) CH4 B) NH3

165

C) H2O D) NaH Odgovor: A Veze izmeu ugljika i vodika u metanu su kovalentne. Molekule metana nisu polarne molekule. Time su sile izmeu molekula metana najslabije, a to znai da su molekule metana najpokretljivije pa metan prelazi u plinovito stanje na najnioj temperaturi od svih navedenih hidrida.
428. Oksidacijski broj kalcija u CaH2 je: A) +2 B) 1 C) 1 D) 2 Odgovor: A Vodik u hidridima metala ima oksidacijski broj 1, time kalcij u kalcijevu hidridu ima oksidacijski broj +2. 429. Jednadba koja prikazuje otapanje sumporne kiseline u vodi je: A) H2SO4 + 2H2O 2H3O+ + SO42 B) H2SO4 + H2O SO3 + H2O C) H2SO3 + H2O SO2 + H2O D) H2SO3 + 2H2O 2H3O+ + SO32 Odgovor: A 430. Acetaldehid nastaje: A) oksidacijom mravlje kiseline B) redukcijom etilen-glikola C) redukcijom octene kiseline D) redukcijom etanola Odgovor: C CH3COOH + H2 CH3CHO + H2O U reakcije redukcije octene kiseline spadaju i reakcije spajanja s vodikom. 431. U kompleksnom ionu [Ni(CN)4]2 cijanidni ligandi su u uglovima: A) tetraedra B) kvadrata C) trostrane piramide D) romba Odgovor: B 432. Ozon je: A) O22 B) O3 C) H2O2 D) OsO4 Odgovor: B

166

433. Polistiren nastaje polimerizacijom: A) acetilena B) 1,2-etandiola C) feniletena D) vinil-klorida Odgovor: C Polistiren nastaje, kako mu samo ime kazuje, polimerizacijom stirena. Drugo ime za stiren je fenileten. 434. U 500 mL otopine otopljeno je 0,01 mol kiseline HA. Ako se zna da ta kiselina disocira 10 %, pH nastale otopine je: A) 1 B) 2 C) 2,7 D) 3,5 E) 5,0 Odgovor: C V(otopine) = 500 mL = 0,5 dm3 n(HA) = 0,01 mol stupanj disocijacije, (HA) = 0,1 (10 %) n(H+) = n(HA) (HA) = 0,010,1 = 0,001 mol
c(H + ) = n( H + ) 0,001 = = 0,002 mol dm 3 V (otopine) 0,5

3 c(H + ) = log 0,002 moldm = log0,002 = 2,7 pH = log moldm3 moldm3

435. Ukupni broj elektrona u 0,1 mol Li+ iona je: A) 1,81023 B) 1,21023 C) 6,01022 D) 3,01022 E) 2,01022 Odgovor: B n(Li+) = 0,1 mol N(e) = ? Litijev redni broj je 3, a to, izmeu ostalog govori, da ima tri elektrona, a Li+ ima jedan manje, tj. dva. N(Li+) = n(Li+)NA = 0,16,0221023 = 6,0221022

N(e) = 2N(Li+) = 26,0221022 = 12,0441022 = 1,20441022


436. Za izluivanje 0,1 mol bakra iz bakarova(II) sulfata tijekom elektrolize potrebna koliina elektrinog naboja je: A) ista kao za izluivanje 0,1 mola Ag iz AgNO3 B) tri puta manja nego za izluivanje 0,1 mol Al iz AlCl3

167

C) ista kao za izluivanje 0,05 mola Na iz NaCl D) dva puta manja nego za izluivanje 0,1 mol Ag iz AgNO3 E) ista kao i za izluivanje 0,2 mola Na iz NaCl Odgovor: E Cu2+ + 2e Cu 2Na+ + 2e 2Na Iz jednadbi je vidljivo da se uz isti broj elektrona (isti naboj!) moe izluiti dvostruko vie atoma (molova!) natrija.
437. Prilikom izgaranja nekog ugljikovodika, volumen nastale vodene pare bio je dva puta vei od volumena nastalog ugljikovog(IV) oksida (pri standardnim uvjetima). Taj spoj je: A) metan B) buten C) benzen D) 2-pentin E) 1,3-butadien Odgovor: A Volumen pri standardnim uvjetima ovisi samo o broju estica, molekula. Znai da nastaje dvostruko vei broj molekula vode od molekula CO2. Jedina mogua kombinacija je CH4 + 2O2 CO2 + H2O. 438. Izdvojite skupinu u kojoj svi spojevi ili ioni imaju amfoterna svojstva: A) HCO3, Al(OH)3, NH2CH2COOH B) H2SO4, HSO4, Al(OH)3 C) H2CO3, NH2CH2COOH, CO32 D) NH4Cl, NH4OH, HPO42 E) Al(OH)3, HCN, CO32 Odgovor: A Amfoternost je svojstvo atoma, molekule ili iona da reagira i s kiselinama i s luinama. 439. Vrijeme poluraspada 130I iznosi 8 dana. Koliina preostalog (A0 je poetna koliina 130I) e: A) 1 A0 B) 3/4 A0 C) 1/2 A0 D) 1/4 A0 E) 0 Odgovor: D Za osam dana 1 n(130 I) = A0 , 2 Za jo osam dana (ukupno 16 dana) 1 1 1 n(130 I) = A0 = A0 2 2 4
130

I nakon 16 dana biti

168

440. reakcije C + 2H2 CH4 izraena u kJ/mol iznosi (energija veza CH 412 kJ/mol, HH 436 kJ/mol): A) +24 B) 24 C) +479 D) 776 E) 776 Odgovor: D rH = entalpija produkata entalpija reaktanata = 4(412) 2(436) = 776 kJ/mol U metanu su 4 C-H veze. Entalpije formiranja su negativne jer se energija oslobaa formiranjem veza C-H i H-H. 441. Saponifikacija masti je: A) reakcija sapuna i masti B) reakcija cijepanja monofosfatne skupine u fosfolipidima C) reakcija bazno-katalizirane hidrolize estera D) reakcija oksidacije eterske veze E) reakcija kiselo-katalizirane esterifikacije Odgovor: C Vidi odgovor 361.

169

You might also like