You are on page 1of 259

Ir

PET STOLJECA HRVATSKE KNJIZEVNOSTI

Knjiga 1:
HRVATSKA KNJIZEVNOST SREDNJEGA VIJEKA

Priredio:
V]EKOSLAV STEFANIC

suradnici:

BISERKA GRABAR

ANICA NAZOR
MARIJA PANTELIC

Predgovor biblioteci: IVO FRANGES

PRED STOLJECTUA
HRVATSKE KNJ IZEVNOSTI

q{rFw t& ''


\
Odinski Stuite lud odinske snage I nanjem pal'te srca, 'er Sto ie drai.e Neg motrit oce i sliiediti jim trage.

Ivan MaZuranii

l:-,

I
{

lll

Grafidka oprerna:
MA]STORSKA RADIONICA

KRSTE HEGEDUSICA

itatac koii uzima u ruke ovu prl)u kniigu kolek' cije Pet stoljeda hrvatske kniiievnosti stupa u dodir s kniiievnim stvaraniem stariiim, doduie, od tvrdnie sadriane u niezinu nazivu, ali ne urtikniiievnoiiu iek takvim da bi se moglo nazvati prva stolieda u smislu umietnosti. Pa ipak, i ta jil.cvnog rada u hrttatskim zemliama.nisu samo priieko ktt kasniiih, zrelih zbivania, 1,,it rcban-uvod za razumiievanie 'trr'1yt tlokumenti knjiZevne kulture koia sviedoii o stvar.al,,,''lki,n sposobnostima ito su se mogle razviti i cielouitije r o povijbsnim silama ito su. se tom razvitku suprostavliale' 'snu.stivii se s datekih zakarpatskih prostora na suntane ,tltrtlc Mediterana, susreli su se Hrvati s velikom i buinom Irttinskoromanskom kulturom, a nedugo zatim, u procesu Iottnirania svoje driave, i sa sloienim pitaniima odfgt? 'l,,toka i Zapada. Il isto vriieme, pokrSteni, oni su bez velikih il(tl,orq, zahvatiuiudi dielu slavenskih apostola, brate Cirila , i1cto'd1,* s l'ako6om prihvatiti i jezik i pismo utemeliaia ',lrtvanski pismenosti: fezik tada ioi neobiino blizak govorirrrtt koji ti t" u Hrvatskoi upotrebliavali, pismo toliko pri'.tttt (la se u kosniiim stoliedima iedan niegov oblik po|eorttt;.irtati hrvatskom glagoljicom; a onT se' Lrza sve udarce i url)ovoline okolnosti, odriala iak do u nq\e dane. Pa i prvo t,,'jilno'svjedoianstvo jezika koii viSe nije starocrkv.enosla' lr'trski nego se vei u ta dateka vremena moie nazvati hrvat' ',l,ittt, uklisano ie potkrai iedanaestog stolieda u iedan dra' gtagotiicom. Iako viSe pravni dokument ,, ,t jcni kamen upravo ir,'11'o knjilevni iekst, Baiianska plota govori i o hrvatskom I'ruliu Lvonimiru i o druitrtenim odnosima u niegortu vla'
,

(fu/

rrrr,

i strtrti

-lt_ii-j"pu je simbolika da ova prva knjiga izTazi

1100. godiS-

Cirilove.

VII

.l(trriu; ttli, tttttt .sr,1r,r/oi.i i tt 1t1itrttl111s111 ;'ilcu kttji lti st, tt ,.r,i.,!i,rt.'t,,,1,,;'i,,' r(tslu hrvatskoga ie,1,,,,a6e vlasti, ubra..vo :ultrul j t t j t t( i t r i sl u.iltt',,,,, i 1 1,,,,,, Itott.stitttiru<, tt'ktt jii.cvt,i'ir) ,i, i, t:, i',',,,,,,,gu b ri.e i susiv;ii e ."i,'r,i ,'r',,, lo ltrvul.slca ie knii_ :-(1,,().\t jatltta.tl prvi-.r r,r,,,,,1,,'rt,ii,"tr', tltth.lt,i.;t,ictskih knii_ :.cy.nr,t..sti tt .kttioj ic I i tt 1i tt',, ,i',,,i',j,, t'ttjltio.s't,'ia piavtt.'l,tt jt, ltryttr.sA.tt iczik, i-z1,',',,'rt..'...tttt,tlii zittih prtctao;, stay.i.t.y,t,'l),,,r,,1',u,,,''l',',',,,i!,1,,1''i,t,,',1','),,;r,!"rl""ri"!lri; narod, odnosno, nttttr jc. ptttt,tii.ttti, ,tu t,l(t.slitrt titulatku pub_ liku, tcako sc otte, ,.,ii1,:,,1,,.t,,i .i'-ir,,:,;;;n',r.u,,, tt trtcu stolie6a. Razuijnjuti se, ito jc i 7t,rirtxlit,,r,^r,,r,',i cctjem suvremcnilt' t ilttx,a cr,'r'r'r')rrO';" 1::;;;r;":;;"r;;r;:r#r!:;, li!:,.:!: i:0ni,r"r.,.,,,.,,..:ttutru.n jc prutiz.ii,, kroz miicne i razcloot I a pozttat c avntp.s k.i rt kn i iZevnostiiro, nri i ene obil i eiene ie_ sto osobitostirta nalilt prilika, ,".zai,Ui" ueiim iti manjint zcttcnirleilim;,;";i;;; usporavana ponekad ," niu u cjetini moie kazati da ie, uprru,o kag urroprk" kniiievnosti, u vremenima sr()ga "i"t"ii-iilo" ,najbujnijeg ,o*oio, govorila glasom su_ vremenosti. pa i kategorija i"i"zui"Jg zakasnjenja, koia se p,?!!.!,od..:potrtinj e, i qot-or,-9 rri1"t, s- osie1ajem prikrivene rcrtvnie ili slabosti,, svjedo-ii, ,"p'i"ol o neientu drugom: ct pov czan o s t i I t rvat s ke kn j iievno itt s i, siri m, i silnom a upravo zoto "i;;;;.;"i, ;. ";.tiko prti1"t""*,(idani.u tih veza, u t e 5 ki.m t as ov im a p oti t i t k e i'"; ;;; ;;;;;;' n x o r q u. N"pzr?lina ie okolnost u razvitku hrvatske kniiievnosti da se ve6 i sama Baiians-ka ptotl "viimenski podudara s ptrbitkam driavne samos-talnoiti, ii|uiiria u persona.lnu uniiu s Madarsko*, ,iruaist."utazi 1102. godine potitrttig"; ;; niie i kulturnos. iivota prenosi ," iz-t'rid.i"r1om i ekonomikom bogatih datmatinskil ;r"iy;i.;r'i.i""Zi, r" i datie, iak izvan tcritoriia: u i?.'-i.?::l:"s .Bud.im, i|rL; se vei prvih godina avanaest oRa stol i cca, u hrvatskom naiionot.noi ;;;"f;";;,; ljaju snaiie cenirifugalne sile, ,ii;o;;;; no s it uac i j i j " i:,r". s v o j o i -iiiii i, " n X,I'I!oi, "o*ti ii"lf"rJi, t:!!i:k je stvaranie izraieno dijalektima, iakav.stconr, t oit ""roinik i"zikom, ali u trinta se kniiievnost poiinje raivijati "iioi"'i"Sttot o^t om. Hrvatska io- toi.orr*om dijatektu tt Dalmaciji i na itokavskom'" n"Uii""iku; postepeno se, zahvaljuj,uii prije svega dubrovaikim stvaraocima, sve viie sluii Stokarskim d.iiatikto*, aoi-'i"" poietka Is. stotieia, kad je n;;;;;"ii" r1 rr"ru, narodito orl posve potpata pott
r r

'.trtlrrtt republika, kad se hrratski politiiki iivot stao sve viSe "Lrrltl iati oko danainje metropole, Zagreba - potela javliati

lll,'i'ttttc, a Dubrovnik se sve uspjeiniie razvijao kao samo-

i'

l,ttitt.skom jeziku, knjiievnost bez koie bi, posve sigurno, ,'r'rttlt.slci srednjovjekovni i moderni latinitet bio osietno sitttnt(t.\,tiii' nemojmo smetnuti s utna da je hrvatski sabor l,rtt tntsl icdnii evropski parlament koji se, joi 1848. godine, '.!tt.itr ltt!inskim iezikom kao sluibenim. Ntgttivne, centrifugalne sile hrvatske politiike i knii;r't,ttt' lr()r'iiesti potpomogla je i ioi snaZniie uskovitlala nat' .'tltt 'l'rrrttliu, z,utevii neraynu borbu u kojoj je stoljedima t,tvtttitt ltrvrt!.sl<i ;711tjck, horeji se za golu egzistenciiu, ginu_ , t ntt ,(t\l(ttltttttirrt olgu ji.\tima ili napuitajuti ih Lt masema, 'l'rtrttliu txlnosno za vrijeme kratkotrainih l,r r'rl ttttl,'!itttrr ul'tttltt l.t \t'tttttl(r, r'rr/s/rr, tt ladainii turski teritorij. Ta ie t'tt'Lt,t,tt(t ltotlttt, ltoju ltrvulski narod u motivima i junacima u'.iltr'il1', tt(tt(,(ln( ltttjiiavrut.s!i"rtL,.l.e, se svim narodima slaven'.l,rt1' lttitt, ltttltttittirala kod Srbu k<tsovskom bitkom (1389), tt l,rttl Ilryttltt slolinu godina kasniie (1493) krbavskom bitIt,nt, ...tr liojtt tlobro kal.e icranriiski vapai skromnog popa hl,tt tittt'tt i'^,. Oroltnika da Tttrci "nalcgoie na iazik hrvatski<, ;,tr,', i i lrttlL:(i "vse zcmlie lrnut!.skc i slovinske do Save i ltt,rvr' tltt.\.t' do ()ore Zaprte< (Moslavine), ali ne mogahu im ., ,,,lrtlrrijcli "liospoda hrvalska i bani l.trvatski<, izgibavii ult l\ t l,tt,.\l(ortt poliu: "I t'gda nate\e cviliti rodiviije i vdovi nntt,t't' i ltroii ini. I bisi .skrb velija na vseh Zivutih v stranah .rlr, lrtl,tti'.r' ttast bila ot vrdmene Tatarov i Gotort i Ateld ne, r'.trviltu, Itida srce i kasnijim titaocima dobri glagoljaS , t t'tutt ltiltliislcim stilom. l'ttl;o .st' (\italac hrvatslee kniiievnosti nalazi pred neobiiuntt I,,i:!trotn. U doba svoga potetnog rascvata, u slobodnom I | i l; 1, sl arii a hrvat ska knj iievnost izraZava stanj e nar',,1,t l,rt ji st' tralazi pod trostrukom vla36u rnettusobno sukobt1' trrlt silrt: ltttttska ie Hrvatska (od 1527.) pod Habsburlima, ,l,tltrt,ttittsl,tt (ocl 1408.) pod Mleianima, istarska najvedim di1' 1"111 11 ttrlttatkim rukama, velik je dio takozvane Turske llrt',tt.,l't, I).,d Turcima, samo Dubrovnik uiiva plodove slot,",1,', ',lttyr't'i je dielima kakvih nema u to doba niiedna ,lrrtr,rt ..lrtrt'rr.slca knjiiemost. Sablja, puika, noi, kolac, krv
t
1

.'trrrt\ujna knjilevnost na kajkavskom diialektu. Ne valia, uttl,()l(()n, zaboraviti ni bogatu, viSestoljetnu aktivnost na

t 1 1 t 1,

1 1

VIII

IX

jaktt i ltrvatske kniiZev_ Dubrr,ririjri,l oti i tlthrovaiki.ttisci -u itttaitt i?.ttuttrcttan ,t(h-r? ;;;;;;,;';;;,,g ttar.rttt i za btasod.ati koja itrr ottitato nuai siiorrn""i"Tri',i,'iitr,,. u prctcino* aii"t, Itrvut.skc r$mene i "4u|-ii- iiriii",,,,i,,r,i ttr.st tasni i sloboda zt a I rt a post ai u or:.?y"1 trot rii racija. U isto ,riieme, i u Or)brol",rii'ri o i kn i i ieunih ins oi_ "i,i "' Z'i'i,o, ,, ..stctlint i dijetovima hrvatskih
tto.sti, lto.srttttlu osirtt

i tlinr, lo jt

.styrrt t.k).rt ltrua!..sliog t<stt

. rt,tltrr'[o1, .st'ijcla, da bi u doba narodnog preporoda _ ,rt'tt tt. !ttttlicije hrvatske- knjiievnosti dobite iajpuniji spoi , tt,tr'l\ tljtltt Ivana MaZurani1a, umjetniikom t,ilrurcu itii_

zematia, rada..se
ta.

tuZna,; ",; i;' " .tt i s j e c t a p at r i_ koja prerazi grttnice domovine, r:i?!r!: tfrli1i" :3.slut.nj-e iirih prostoia i ve6ih zajednica u kojima f:,T';:: XI!,t"" y !:l Z syojoj zada1i prem(r na.rod.u.Tln " ":f fo ii-ior"sti do niezine potpune angaliranosti u loky s.tolje6a, ti ie Zevnosti i o njezinoi utozi-;'-;;;;;r;rmutiniti da se o inii_ narodnom iivotu tzg,radi poiam kao. o. najviiem ,;i;i; nacionalne svijesti; z e v y.o s de postati p od ru j i e i i"" rr' ",i-::;" nacije ":r, \1 i_i 1 . se duh : - ::! najpotpuniie izr"ztrui' i "L" " "iiri"iii|";r;;.,r* . Znaiajna je osobina -hrvatske umjetne kniiievnosti nieztna prisna veza s .naro.lro*,.;;;;;,"';;. (Jsporedo s hntat_ skom umietnom lirikom, ve'6 150i.--g:odine, u kanconiertt Nikie Ranjine, koii donoii i",,iri""b'Zfi" Driitu i Siika Men_ ietiia, nalaze se'i zapisi.."rlii"-in i"il'snika. pa kotiko sod i bila oboiica ,po**uiih zvanih pet rar kisi a,,t:rik1 ;;i;';;;;;;;. pod utjecaicm tako_ "iiiili,#/, l, n aro d nih s tihova u s po m e n u t o m zb orn i k u. govo-ri o' ru ri o",,, p r e ple t a n u um nog i narodnol. A ta i i e t_ " ie _svijest i u d jt,tinta himanista t"iii,r"siigoriio," " iliirrtr"i kniiievnosti iiva oo, joi 1487. govori o narotlnoi hrvat,skoj-muzi s isti& z;;;ro* kao i o klasiinoi tatinstcoj, dok petar,'.H"t ti,):ui'ii," u;;:;"A u svoje djeto d.viie b u ga ri t i c a t t d a s n c t j a po.t c.,. d iil' irri" noi pocziii koia tc. u diatimu'|,Iii"" ii", o h rvat s ko j naro.d._ Eo*foviia, petra Zoraniia, pctra Zrinj.sltogtt i Frttna Xrll"Vloot opane, postati ne-u' ':::':d:y p o i u n.i.c t ti,og. i ry" r,14 "; [.- i {' r t o t e6 ct hrv at s ki 6 e pts ct p o t-set i s tt etik o j ub av t j u nt r ripi rtiit t iilri iii,r"t r""i,iiJ, !!.6",g uprc:vo tim putont i Aberto For v i a g i'o i D ;i trt tt z i a ( 1774 ) ske titaoce s" hrvatskint rzuor)ii'.to,k1"ii'i1orct "u;;,lr'ii riu;:i#: "ii:rt; im prijevod.om turobne balade

:"t_i",d:.:: ykyy.e a e t stvara ,rrr,:

p;;;;;;;r,,

sttazna, nezactriiva

ff;

:,:,t:n:ii",{i if

A s a n a g i n I i. flii" Je, u vrileme roman_ izma, hrv at s ka nar o d.nq"p o ezi 1" p ilii a iro i iro m ev r o p s k o ga

r'rrtir'ttit:tt da iitavo razdobtie jedne kniiievnosti bud.e ,,1'tl tt,;t'n(, tt(t?.ivom narocnog preporoda, govori o specit'it_ t.,'.,tr ttj,,:.irtu razvoia i o potrebi d.a se tol kniiievnoj gradi i .s I' ts t rukim mj erilom: vanj skim sv i et skim,' unu_ 1' t t'. I r rr,t,rrlirtt ttjat.ittirtt, l,trvatskim, jer samo njihov spoji"moi:e I' t r r r' I i I' rt.sr t t t i tt.s r r t, nent ' zq. pot puno razumii evanj i h'rvatsie | |t I t !'t'|t()\r i. I'rcd Iakvim se zadatkom neupu1en \itatac r,,, r l t i t' l, t i,r, t t i " lt r-,utuval eli i, ko j i ne prTpad.aj u hrvat odnosiom ',,t,rtttt r\()ttr lxtl jrt, lt,jitrrn croatitas itieitsenego f tat n \ t'rtr'i.s ltittt jtt, tttoJtlu, lcttlcva je korist, koja je ipoinal_ tt,t. tt'1,,t',,tt httii,',.t,r'trrt'..slt,t.sl;u vriiednost njihova'po&o. no 1, t..tt'I,,Lt, ()',uttt'ni .srrrisutt lto.stojunja literature, iismo ti_t,, | | t, t'nt u ttt,rtLvi.ttt jtvittta uprevo zapliusnuti go_ ..s.lrti.tt Ir rt,tt, ,t'lttt.t'lt,(l,ittt l,,litrirttt,ttt clcstraestetskih'elemenita. t,t''.r',r(^'tr li .s. tttt.i l;ritii'ki srrtl grad.om koia se vrl-t rir' tl'rt, rlr vrl, tttttt\tt,, r\()tt.srit,it'tt tt cjcrovit e'stetski d,tdiv11,r1' I rlttljt,: rtijc Ii .sutrt, !uhr;..r,tutittt vclilcim knjiievnostima u.l'lt'lt) tltt 5t', ltL:7. lxttttotli lti.slot.ij.skog, ,ukcirlentalnogrr, ttu1,tt1,t,,,,,,,, t'ltt.slit0ttt snuE()ttr, tttttttt,ltttt lctto cstetska t<o1i'ina? l t t t l (,, t.'tl, l i, tr, 7t,svc rr r guti j u. N t, pos rctltt a doiivli ajna . -d 1',t.1t1t111151 !uliozvuttilt vclikilt, svjL,tslcilt li!aratttra leii u ii,tt,tt t tlrt .s, ,rta uspielc iz.gratliti i tturrtatnttti opte usvoien t.t, rt .tt(tl\'(,t,(t, p. jc ott podjetlnalco vrijerlan i'u raztihiim t',lrttrtt(t- Klttsiftt,st Iitaratura koie zovemo klasiinima i t, .t , r tttjt'tti<.i du srt ()trL', po svim svoiim konstitutiynim ,1t1, 1rt1 111111, ltriltvatcnc kao uzor, kao kriterij. Drugim riie" , rrr,t, l, lrtsit'.tt( -tLt knjiicvnosti klasiine i prema unutra' , t',, |ttt t'luti; tnenie poznate kniiievnosti "klasiineo su pre,t,t uuutttt, "t-otnantitne" prema vani, nude1i sistem znaiova |"t' ,r,t i tt.slc, nacionalnu i iiroko univerzalnu val.janost. .\',' t',t,'ntttt, jt odavno da vrijednost _ i zada6a, ako potre_ ie I'ttrt t r.r'i lltjii.evnog stvaranjanijeu tome da prikaieisktju' j,,' ,,( t.,tr,", >,'t'distilirane< osjetaje, slike, d.uievna stanja, tt.t.tt t .'.(tu(,.s(,, kad je to objektivno i nemoguie. Ier ito je I t , uttt) , trtriltia ako ne konkretna mrlnia, Sto tiubav ,tt't 11111. t,t'.'.uud za dvoie stvarnih ljtLbavnika, ito rod.oljublje .'t ,, 1111,. lristorijski odredeno?... Ako manje poznate knji_
r1t t
t

'1,rt1'

1trtl,1 1'!11.

.r

rrr

XI

p a ip : e d:!r ogr's 1, ".-iiryg,r,"noo ss tt i.i 9 td.o iin i i :'::' r "{,i !!,i lr"; ar"",:o p e rcn iev u b a ilir s ko g, o* onliiio* ti .ev 6e se iste ideje o neminovno.j p;;;";;; neiovjeitva i o po_ v rat ku .sretnih v r entena o anrntl i izrazit i u' U oZiriiC [iu ^nr remek-dielu u Srnrt Smait_igeCengi6a, da bi se hrvat-ska koncepcija gra.danskog ipTi*tl*o iestitosti i aktivi_ ,teta izgradila u liku i d jetu Augttsia i"l.ii", koji ujedno vraia Itrvatsku knjil.evnost..rrunrniu i neposrednom iivotnom 'iasu. .Iz tako objatnjiu,ih raztoga niialskt c" ,oi,oiiiro'.i trajati sve do sntrti Seno.ine, "a uproio" Senoa Uli'ii-pi_ s-ac koji u knjiievnos"t .u.vocli i nove pogteae t nove styaraoce, hrvatske realiste, u biti samo nqstautioi" i razradivaie nie_ XII

Gunduli1eva Arkad.ija

i ttrugih.-ip6i l::!:ry:!tizam,..i nizspectfitnom i,o,ruo,ir, pravaca. i strunego u niihovu ra'nrq' odridenitt,' ,r-""J"ii"fi kad. apstrakcija i natiicptiena iii, vec stvaren razsoyor ,o i.iv o m, h is t o r i i s tci v j e t o v "ttt ano m g r ad iv u. o iL* r)Jfrir"," ) .u M ar ut i t u za i c t i k r h r v'a.t s ke i i, ii i ttrl kn i ile vni o"," t i, i s t ov r es rmeno i naciottalno i univerzalno'; " religiizni.katoticiz;; ; s);_ ibi bolne hrvatske ruialike, gd.i"' ,i iiihi" oslobada sakralnih apstrakcija i uproiiene pia1a" nalii'urgitn" ;;;;;" ;''rT;', i tako -r.96i precl otima pr"rt'*Afti;i (sptitskitt, ati i uopie hrv at s kih ) t it arac a konir etizii a'i iiri) nosti. Drii1ev suver,eni..smiieh, t ili ii"", iiii;;";;,ri 3; ; ;: "' odjekuie isto onotiko samosvjesno kotiko ; i;;;-'t ia r"'roaiJ "rr"i"i'"ti o stvaraocu bez koiega je nepotpuna veza "' " s kt a s ii no m t at in s i om i gr i i o m. c iri, i riti ct,ropske komediie c n, ;; r; i, ;;: ; ;"! ; stvq.rnog zla i pobiedl " toliko mila, toliko prisna hivatitcoj 1ud.9ytog dobra (tenta iiiiZ"rTrrrti)'*r)rozn nu posebnint tipom slovinskog, h.rvalskog o se u Osmabaroia,l;;;;" odretten nalom iiztio* i"rri"i,t ; r,iriiil,TiL tiZ
tr r

u pr.vi mah, maniu.koliiinu op6e prilzva_ :":ri." "a uiri- il-'t tttirtt ltit'srtitki doiivlja'i, ne znaii iirot na Kojlma se konstio d.a je tai d.oZivtjaj ,-:-,,:,,:, .st.ttrti ji i tludski' *"ii" iiiii"". i"iit i*k;;;;;;;o potttrttt jc i potvrdan primjei u toli-i;misftt. --'--.-'vvvL Kazati da se u -hrvatskoj kniiievnosti, t;e6 ocl ltrvilt poietaka, javtjaj.u r""' ti piin*e"'"rtc ertrop.skih niezinih nosti, znaii tek nago.vijestiti piiu1siirr,. pitrrnie kniiiev_ nije samo u iinjenici da smo- ima.ti.sr.:"in1ii1"io,uru kniiLevnost i
-1.r't'tt().rti

'<'t'ttilt .lt'tttt'ttttttt i

ltt.ttitt ju,

ntanizam

renesansu,

i tatiniziri-'i'ii,r,rtr, i

raciottaliz,am

hu_

c:
s.t

"!;;:f; D ; t ;""""ii",

rc

, I' r11!r'1'1t1 ij1, ijyote. Tako je hrvatski realizant nezamisliv 1., lt,tttr tt.,l,rt1'.tt i rttskoga, ali joi manie mogu6 upravo bez \tt!t tttlt,tnt(. l'(,i'(, su Scnoom. Hrvatski tnodernizam kulmi_ 'ut,tt t(. tt liirtttsli A. G. Mntoia, on te noviiu lrvatsku knji'. t ,tt'',1 tt('t (t\l\i(liyt) poveZati sa sLtvremenint evropskim Zbit,nttuiltt, (t .\(tut jc, lcao i njegovo djelo i utjecai , nepojmliiv 1,, r't'.t, .: ltli:.ortt i doljont hrvatskom tradicijom, prije sve!,t ul'ttn,tt',(t S(tt()()nt. Otljcdanput svi plodni odnosi Mato.,tt I'ttl(, \t,(ti/t .s frutrcttskom, a preko nje i s drugim knii', t ut',.tnntt, 1trt.:lu jrt i neobitno ttaini i ujedno nepotpuni, ,tl,rt '.1' trt' ttrvijr!lr !rrttlit'ii<tnt niegove kniilevnosti. A to yri1,,1t .'rt I tl(^'1, ttt.'tlttltlir' l;ojcmu ie moida - fOrmalna ZaI't rttttlr,,,l r'lt^'n.l nttuttl. Irrt,l t,)l.l l,rrLtt,./,ryl .suir'/,ski rat, kad zaylada smrt na :f ''' '.t, tttt,'. l'tt'.lntrtltti,r't,shrt irliltt, S blagim glaSOm SeOSkih .t,ttntt, ., Itr, r, tutttt, \ t'tt,t.nint lr'royovitna, S biielim crkvenim tttt ttlt't'utttt, lttt',ltt! ( t. l,,tr..tt.t ili ltttr nedovolina da iZraZi ilt't'tt ',ltntlt' \lt,tttt. llrIttt:l,tt jr kttji!.c,t,nost U tome fAZdObIjU lttl t,t'tlt h Lttltlt'r,tttt.sl tttttloy.tt, ?.ttttrr(nog i neoslobod.enog ,t,n,ttltt /tt t'tlttt,('(t Lttji tt ttjtt trlrt...i, z.a slrutniaka koji se ulttut lttn't. ttl'ljrtitt jt lo - litttt tt .svttl;ont drugom sluiaiu 1,,t., 1t1111 lt'rtt1'111,1, tttt,ltttloltt.\ki 1tri.sttt1t. .loi i tada u hrvat1.,,1 I't11t.'r,r,trrt,,li ltu() ().\nt,t,n(t krtlclytrija vlada opoZicija -rrt;.t' trtlr'n. llrwt!.sliu ja I;rtjii.t:t,tro.s! st.!jacirna prisiliena tt rttntt, r'ttrlrli t'ttt\utttt, ?.tt txtl itt naiega onu jc sklona prom&tt,'tt ;t\'ttt lnttl |o.s(ltrtittt luttottt, ona tak mora tude tretirati t'. ,nttt, l\,tl, ttr, ltriju!cl jslru. pojattu nego i kao etiiko i mor,tlrr,t .lrt .\trtl jc(u jc nu lo upozoravaju, dugo se yremena Iutr', tn,, ,,tvttruttjc ttcii.ltjcino razviialo u uvjerenju, koie t, , rtl, ntrttltt li(traklcr oltjektivnoga, da ie sve ito je naie tt1,,ltt,t t rlrtltrr', ltlcttrt:rtilo, ltutnano, sve ito ie tude opasno, ,, trrtntruttt, irtlt rtt:t,litno, Velika se promiena deiava u tasu
' ',r

jii.cvnost iz vlastitih problema, ne zanemalut tlt, ..rtl,ttrttt\i tt svjctske, ili toiniie, kad unjoj ponor)o sa_ , tt, '.t,tt, ..t tltt .stt rrar:ionalno i opde korelativni poimovi. Od t,t |,'t ,t ,,t, l(.t\l\()#r rala, od olctobarske revolucije j91.7, zahval1tr1rr, t '.rlttvitittt slrttianjima epohe, hrvatska kniiievnost odr, ,l't,'nt rtrl ..tttttt t'ttc, moglo bi se re6i provincijalne literature, ,tt',rr I1r'ttr' i:kIjtrtivo pitaniima vlastitog opstanka, postaie
t ,,,1 lrt t'rtt'.Lrt l,tr
1tr,

XIII

jali, reagirate
uet_izraien

iri",iftr"vct svoi tradicionalni -"iglZilono, ti i t eini e pr emct cstt't.skittt ttlctivitetima. Odjednoi ri podruiju hrvatske kttjiT.a\,1111q1i, tr nioi "o -i u'niezfn'im"''idejama pokretnicama, potinju voditi bitke koje i"ron"'lo^o u, nase probleme nego imaju iire zna\enje. I "*L kio ito u aono romantizma-ilirizma hrvatska knjiieunost, ii"rri sroioi tratliciji, najav_ Ijuje.iiroku viziiu itigostau"n'rt i,g'{r^,oro i njegove kultu_ rne i nacionalne entancipaci jc, tiiri irto tt razrlobliu iznteilu dva rata neka ostvarenja hrv;tttst i iniiZ."rrosti, i djeto Mirctslava Krleie u cielini, inmjtt a"tL,il" Sire, naclnacionalno znaienje' Maro ie ritcrrttura t t"--"" uzarena pitunja staljinskih
It a

tlu i

l)()nt)t'() Lrtli).tt,tto.st koja ctiie ritmom svjetskih zbivanja, a !ttt11 ,,, no jntanje 1t1
rt t l; I t,

tIa ttta

"" nit e..nacion a.lne

,., ,tltt,. t rt j,'rltrosli. Posve prirodno, i kritika je dohvatila | | nnt nntl(,!rto.sti lcoju je morala ocjenjivati. llrrrtt:l,tr l;ttiiicvnost, kad se pogleda u cjelini, u toku r,'1, t t;,r':tol jtlttt: povijesti pokaZuje kao jedno od bitnih "l,tl1t .'1rt tlrtltolttr uttgaiiranost. Taj je angaiman bio odreden ,,t'l, l,ttltrirtt ttvjttitrtct, ali ie uvijek hrvatska knjiievnost !,"nntt, l,trtliltt rtrtcionalni iivot i reagirala na nj: to je njent,t ,,t.tt'(til\'tt ttli i tticzina granica. Ta je knjiler)nost, u toku t,'l tt t tt, r'r ltr t\r'.slo pretrcimala zadade koje u sretniiim prilit.utt,t l,tt'n.'intuitt tlntgi oblici nacionalnog iivota, ona je :,,trrtrt nt tlt'L ltiltt lttt.sl jatlnji r ef ugium jednog tradicijom
l,,tt'rttr,1, ,tl1 1,,trijr'\,ttt rttTiri.avljenog naroda. U razdoblju iz,,t, ,lrt rlt,,t , ttltt, ill,t (tr'(, .'.ulryulittiuti sve snAinijem prodoru
rt

procesa

tatco

jeia(Krreinoti,:iioi,"lf,:i:i;;"3i"ri3i!rf"'o!":Xn::i;

pyuya angaiiranosti. To ne .stav znaii da izmed.u dva rata u hrvatslcoj kniiievnosti nije joi ,ri1"t, ,;;";;;;;;, : potfom?gnuta specit'innim druitvenim od.nosima _ seoska tematika tipitna za pretho.d.no stolje6e:, lraljujuti sad ve6 povotj2ijoj-prii"i ali je upr:av" ;;,";; potitiikih snaga, od_ ludno zakoraiila iz svos3 d.9tid.'rorrrilirog tokalizma; opre_ ka selo-grad. sve 1e i1e lzmicali.i s'pJ*"nuro1 stereotipnoj opoziciji ,rnaie,, >tude<,. o ,r" ,tii - sukoba. poseban poprimala realne ui_ dove naieg klasnog hrv at s ka ti,tt t,-"i" i" gav i i u, ;- ;;;; u oba tradicionalna pravcq hrvatske pjesniike " "lr:r';;7::"t ::#,r:n rijeii: i kao angalirana borbena

"i" i tistki,. tt ,"*"i |"lu kad. su se oni odviotlrjc'iito, a;;;;;;;rrijeme oiuvaju svoj

'lttl,ltilt lilu;tt[.sltilt koncepcija, politiikih vizintttrt ,,tunrt u\l\() ttttt'iottalni karakter, ta ie knii'. tttt,..t t'.,tt,utltt .,t'ttl.' ttttjltttlStlijr raz.tloblje a zadrZala svotu u,tt tttu,tltut ul,tt,,l.'t,1.'utt:t, ntolili llisttlo tak redi i da iu t, l',,t,t,,tltt lll,t,tr',, ,'ttlrvttljttittrti tttj sttijeSti, kOiU iZTA\AVA I ult t.t,t',t ,,lrtltttrlrtt r/,rr /.rri l,\,r'r,tt0.sl, ltrvdlslA ie nafOd mOgCtO I'ttl,trn'tnt tlor t'l,ttli tlttrl',i .st'jt'l.shi rrtl, i santo se Zato moglo ,1,,',',1111 rlrt \t', rt:ittt tttli<tlrt.) .\(l\l,rrl sporcdnih imena, sve 't,' 11' lttlrt Ltt jt).t'r'tto vrijr'rlttrt svt slttlo tt olpor protiv oku1,t l.,,1, ut
1,,,1,1r',lrt,

tlt

l,,tt I tr' t ttttt ttttl(tllt(

i:.tlttjt.

prodnra i tudcsne vizionarnosti (()ieti6eve rane zbirke). Si_ gurna u scbc i u ve6 provjercn, superioran standardrti iz_ r.a7, hrvcttska jc lirika u joi jednim glasorn svoie orom razaoUtiu ponovo proslovila viiestoljitne troii"i1", ,inoai*-1o stivont ekspresivnctltu st,ojih dijalekata,.ponudivii d jela po ntnogo iemu neobitna i u iirim razmiertma. Borbena i artistitki virtttozna petritina balacliinoit,odbateneo krii;,;;Stine i Nazorovi drcvni glasi galeotske iakavitine neka budu primier za sve. Konatno,,.2o"r" ,"i:tiit1" omjerilo s bogatom kazaliinom traitcfiim, nopot on uspjeino ostvarivii u iinim dramama, prvi put poslije niZfii,"nrratski teatarKrle_ uni_

lltr',tl',1,,t I'ttji,'.r'r'tro.sl tt 1to.tl jt'dttjoj t\clvrti slolieia intilnil,t ..t' t't'..1' !t.'. ltrt'tltotltrtt roztltiltl jc: kuo !to ie knjiievno t\,tt,nttt'tt j,'l,tt tttttt loyii:tttt ttuslrtvttlc i posliedica iskusta\,t I ttlt'lttt, r'tlt'l.sl,ilt s/1ll'()r'(r iz. tttcduratnog yremenq, tako t, I l'utt','t'trrtst l;ojtt ltoi'ittjc 1945. zapravo pojatavanje i istt,.tutt rt rrtln tlrt.st'tlttttlilt spoznaia. U meduratnom rqzdobllrr 1,tr'!1,tlr' .,tt.sr tlttiit'osnovne tematike: selo i grad, Pctnet ,t,l 1,,, tr i,!r'ttlrtorrt lrcltnanu starije tradicije takozvane , ,, 1., 1'1 tl,,,r'iit'.sti, ttrnogo ieite kao popri{te teikih eko,,,,rtt.l tlr 1'11 111('tn(t l()nte i psiholoikih kriZa, u pojedincima I u , tt,^'un ,l,ttltirttttrtct; grad kao pozornica vei raZbuktale t !.r tr, 1,,,r l,, i psiholo|kih problema koji izraiavaiu 'loi'.t'rtih I t, | | I t, t t r [, r utna suvremene knjiZevne tematike. Rat' ,.., t,t ,l,tltllq lttttl.slovlja posebnu pojavu, lnaiainu i u iz' , "',t,1, t,,trttlttun okyirima: jedan se narod odupire okupaciji, ' ,, lrrt.,l.,,t vlrtsli i riuzi u revolLtcionarnu borbu, a njegovi
, t |t
tt
r r

ttt

Xru

XV

lr

tr

ilt:v n

ici,

vi

cr

ni

slobodarsko

';;,r'"'l:ff

j,:,,:;,} j;,*l'"i1ii'J,li'i ji,iii

trad.icij

svo j

knj iievnosti,

oktrpiranoj clomov,ini) .rurrtoio1"u''rrilo", sa dom. Pretpo.stavke za takav raipl"i-[;;uarene svojim naro_ ",;,!,?,,,i;,,,!f:{!; su ve6 u me_ duratno.m yremenu, kad ie ali stavovima i rijeienjirna izvorne "*;i;;r;'*ate ,hrvatski- i"1ii'"i"'orri vode neke bitke koje ie puni evropski .razmih ; i;;;;;';rr, dobiti tek drugoga sv jetskoe'a rata: na te|ka'mo,riltto_politiika posriie pitania -o " t o t at it ari s t it ko s r i t i s ka,. i a. i;;; ; ;' ;:t t o.s a k n i i Zev n o s t i i revoluci j e, n a "sloic n a pi t an a' r, t r't., t, o" i nog stvaralaStva _ odgova'ra hrvatsica r, i j c.d nost i an gaii ranajboljim ostvarenj.
r

r:tw?ii[x::n":',i*Hii,#;w"ii":it:i Sjediniena
i|:"iltiT'::i"";!:,,;#"',,,:::'ff
kro
s

u ovom impozantnom korprru, koji po prvi

i e kn i i iev n e a d.ni k e,'p",t;!:;:::,::r,:,kili,i:;h* ii i in o nim za koje i tvori svaku t.rniiz"viLtri.'i"i'ft.riiiz*nosti i e dni i t v o m "'ri "nisu samo oni vrhovi na koiima i;1e v.leino-i"i""'ij"pote, i nizine iz kojih se stiemi' ;ri;;;';;;."'Ati ," nego i lclqnci vrhuncinta, a to pokazuje i hrvatska.knji/ev:no'it', ,tizi triai*'"io"i'iri nan.ra nego muinim ali zanosnim "i uspin-i, yLatl k9 i iilg. ;;: ;;;;",, t i,, niii i ;' ;;;;:i :.'';;; f"' i:;#: tro stremtienia i tu .p-temenit", ""liui"t;; ":: poruku hrvatske knjiZevnosti ;r;;;;"';"rct ;";";;"'r"i;;;. ii1"u.Trf; '-r knjigtt iitalac drii u rukamct. "i1o'-' IVO FRANGES

mn

., lrr r,.rt:lit. krr jilcvnosti, koji je u toku godine sastavio, rf ,r','r.rlrtrir.. N:rlr'rlrrc gocline izdavati su objavili prvo kolo, ",1 l .' h r lrl,. r lr (. t (.lll ('z('n lutivnc kolekciie. llr,'rlrriiliopl orllror':r rrsmicrena ie da u 120 svezaka t,r, 'l,.lir\i rrr.r,'rrillir | ./n.ri:tirril:r rl.iela i niihove autore s podrudja lrr rrrl ,l,r lrrriltr vrto'.tr rrrl rr jr.zinilr ;lot1r:ta.ka pa Sve do na5ih dana.. It,r I'i '., rr,r1'l,r..tl.r h,'nrl),rhlrrosl, t. jr.lovitost i nedjeljivost pro' r ,,f ',r.rhr, lr, Irrl,r ,rl rll',lt;r.rl klr jililr it.bor iz djela stare, starije
,r.r,
r, '111 1
r

^ N.rltl;rrlrri zuvod Matice poduzeie J,'r,r', ,,.,ror/:rli srr l9(r1. godine hrvatske i Izdavadko Urednidki odbor biblioteke Pet

| il'.r tl, lrrr,rl..l,r' I'tt;tz, rtt,r,,li. ', Irh rlt'rr\'rrrrr.r. Irilrlr,;-,r;tlr j:rrrIr i rtr.r:tlrridkim napomenama t. l', Iir rrir;r.rrr'rr.'lltr jllr lrr.r':rtskilr ktilit:rr-a, knjiZevnih povjesnil,r r li.,|..i.r'rill'.r,.v:r lrilrli'lckrr rl.rr'si rr *ir'ol<Onr izboru odabra,,r rl;, l.q ,.t,.r' ,.,.t(..(. i pr::'rt. hrr jizt.vrrt' lt:ri;tirrc l<acl i znadajna ,li, l,r .,rr',rr'rr(.rrll1 slvirr':rl;rilv:r, tt.vitlrriit. lt.lisl.vc naie kniiZevne lri .t,,r r '1,r.rlr;t.. l:,1it'rrtii rr pr.vorrrt' r.t'rlrr rrt.r.;rsliitlivi kr_,n[inuitet l, r 11 .l., lrrr;lzt'vrrt. ri.it.r.i krrrz sl,l ir.tl:r lrt'z .lrzirn .icsr,t li umiet_ .r, l.r rl1, l.r rr h.jiruir s('()lrir izr':rllrvl tr:rsrrrllr rra iakavskom, kai| ,i.l'rrr, rll ir,l\:rvsl(,rrr it'zitrrr,rrr 1-r,tll-trt.in, ov:.r bibliclteka, zir.r\.rtrr I t/lr(,t l)isltctr i il.iilrrrvir orlabran:r cl.iela upravo na takvoi r,r lr, rr,.rr lr'kr'ili. i lirgvistii'kih oblil<a, potvrduje zajedniiki I r ,rr .rl,rr I' r rrrr'rlii lrrv:rlsl<c lirr.iiZcvnosti uza svu razliditost kra_ i,,r r r.rzrl,,lrl j:r lio.ji str obiljcZili njihov knjiZevni izraz. lJ r,,rrr ..rrrr.,lr, orlr';rll:vlr.jrrci opic stanie stvari u Zivotu i kulturi llr r rt,r, u ovu slt liolr:lici,ju uvr5tena i djela onih pisaca koji su" r, ,r.rlf r.f l;rtirrsliorrr .jcziliu, a izrai.avali su duhovna kretania I lr r rl,lrr.,,\'(,1'it vt('ntclta. ht.r'.t,,t.rlo st. rll svaki pojedini pisac bude prikazan najzna, rirrpur rllr.lrrrr;r tr orrinl knjilevnim radovima gdje je to dopur ', , .tr r..hi i Iirriiicvni kvalitet: ponehad su izvjesna ograni , ,,1.r u\ tr.t(,\,.rnr slirricnim prostororn. i predviclenim opsegom Lrt,tr,rr, l,r. l'rr,,t lrrrr ic paZnja usmjerena na izvornike, originale, r''., r.,,l.rr1,r ili on:r rcdigirana od samih autora, pa je ova biir,,'r,l.r r..1rr.rr.'il:r rriz usl:rljenih pogre5aka Sto su se prenosile. ' i,lrr,,1, rrrl;rrrjrr rr nltrcclna; takoeler pojedini suvremeni pisci
f

XVII

;;j;ts; iedan dva romana ne mimoil:rlcii.. i ostale piSd"u" tekstove (;;ir;il, pripovijest, djcla piesnidkog Zanra). Opseg izbora ooicdirrog pisca u okviru jedne kniige, dijela te \1.iise iti u visc kniiga odredq" j" k"-iii""io-esterskim kvariterom djela, znadeniem autra-: y,rij"me;fi;g epohe, brolem, opsel gom i razliditojiu knjiievnih vrsta u f,ojima se kao knjiZevnik potvrdio, te razlozima kulturno_povilesne'vaZnosti.
i'ri

zevnog rada nekog pisca u ostalim kn.iilcvnrm vrstama i radovima ne nalaze ona diela koja ga u estetskom smislu boli" p.;;t*ii;_ ju. U sludajevima kad j. i"i.,ai"; pi.". vcii broi r.omana, opseg biblioteke diktirat-r .ic d:r sc'u izbor'rrvrsti ""pi.n,,,

rr*rru, iako tai za hrvatsku kniiZevnoit ,"ueul"i-k;;;;;ir.;, ";j;;i;i';;;;..i ni u koiem.sludaju nije zanema."" ;;;;oi opseZnosti pojedinih t; rc.,mancsknih djela nije iz. ove kolekcije ispuStcn ni jcdan ;;;;d:ajnijih romana nase k'iiZevne bairine uioriko r" ,i-"t"l,.,it"l]-

()11r.:rrriicrr opseg bibliotekenesumnjivo je diktirao i opseg izlx.r'ir irrrr'rr:r i diela u okviru, knjiz;i;iljr.tlirr.g. piscn. Zbog toga nije- Uiro"moguee ostvaren.ia svakos poi;

st() slr uvr.it('rur u na5u biblioteku.

/rr o\,(, \u

iz(l:ur

ic clcl'initivno redigirali i priredili ona djela

1,,,rr, l'1),

Ilr rzlr.r d jcl;r po.lcdinog pisca uvr5ten ie osim izabranih i kri r, r r, ;r,\'r t(. ,rilr pr.ilollt) predgovor, bibliografija (popis objavt1, rrrlr rllr.l.r i ri:rlrr;.ja lileratura), rjednik indc'l<s imena (prema
r' l, ,ti'\,.r (1rrx'zi.jt:, prrrze, dramskih, eseiistidhih putopisnih

,i" 1,,,.,tul)l\('i tlrzlogc Sto su ga vodili pri tal<vom izboru ili r,t il,,rrrr pr,,;r( ;r. O<ljc .lc to god bilo moguie priloZena ie fotografija ,lr tt,'rlrt t l)i\( l i l:rksirnil autorova potpisa. ll lrL,r'rroi oplt.rni ove biblioteke sudjeluju broini suradnici \l,r I t, rr ',[,' r:rtlionit'c Krste Hegeclu5iia,
(Uredniiki otlbor)

tr' n:rl)()rn(:na tr l<o.ioj je priredivad clotidnog izbora obja-

i pojedinih prirettivada ;;;k;"; raj pionirski urednik i izdavadki posao nesumn;ivo uvjlti".li. su pojeclini pisci djelomidno prikraieni, o{ngsqo3e i"" J; da }ttpt nosti nije uspielo dati onakvo znadenje koje im t.Iorrt -svojiin -"ti"i i'ro.r.,z.-i" kniizevnosti pri" oni po tvariteiamu i,r. iil;; r;i.i; ti1i.,*,".J_1 mJestrmrcno su mimoideni neki stvaraoci di ia se prir;il;;;; lrrvatskoj knjiZevnosti Aovot jno snail;';; os icia.
ne.to novo u okviru na.e.izdavat"ke
.ie u nam.icri, a tako i ostvareno s maniim-izur".i.,lo, ,lu-r" p";".fi"i pisci je do sada ne predstave u zbornicanra ili antologijnn.'" pr",'"-fnlii.,u,,i,r., vrslama gdje bi se mogao prczcntirati-vcii s lc,clnorn ili kraiom pripovi ictkol, br,i i'ncna makar c.jclini na pj;#;; n"go ii-rr-e.,j,ri iednome mjestu, u icclnoi ili kacl -ic u'jritriniir'ri"t.,i,r, knjiZevna lidnost, u vise knjiga, oclnosno visc pisaca ; j;;i;;i k"itil;-k[;;;;

Kako je z.adatak Urednidkog odbora

Princip ove kolekciie sadrian

vaZnosti, znadenju

Biblioteka obuhvaia. ctjcla i alltorc podetaka hrvatske kn^jizevrrosti, dakre zapoii".i" pr-il,ori"ro'i, ocl i."rrr"rra iz kojeg nam nrsu poznata imena noicclinih prcma tome nekoliko sto_ ljeia prije-nego sto pokazujca,t<.rra i Ji.J"rur"t"ile, a zavr5ava piscima roetenim r905'-godine. u."a"iid"ibor "r,il"" financiiskih moeuinosti pr"aulAui"-i"rJt*^f. i izdavadi u okviru kolekcije i nakon izlasl<a planiranih 120 knjiga, ," ?" .";';;; studa.iu nastoiati da se u narednim izborine.a (kroz dva ili vil; koiJ;;;r.i;;"i :znadajniji autori i knjiZevne pojave iz-na.;tvi;eg stvarala5tva.

opscgu iljclzr.

XVIII

llll\'\liilr.r\

I( N.I IZIJVNOST

:itrl t)Nfl (;,,\ VI.IIJKA

IITVATSKA PISMENOST I KNJIZEVNOST SREDNJEG VIJEKA

ovoi hrestomatiji nije nam moguie dati dobar i zaokruZen presjek pismenosti i knjiZevnosti Hrvata u toku srednjeg vijeka. Nije,tomu razlog samo ogranideni opseg knjige, nego jo5 viSe to Sto nam je iz starijih stoljeia naia pismenost vrlo slabo saduvana, a nieni podeci, koji seZu bar , rrr r I V I lI-XI. stoljeia, nisu nam nimalo poznati. Osirn toga ll ll,r'.f 'rlr ,lrrcsjeku neie doii do izruLaia neki e,lernentaorni fakr,r1 I l,,r ji za jcdno s prismenirn srpomenicirna ma hrvatskorn (iti I rr, rr ,l'olrrvatskom) jeziku sadi,njava,lu jedin'stvo naSe na,rrodrr, Lrrltrrrt: i knjiZevnosti, a to su: trad,icionalno narodno stva-

ll,r'.tvo

lio.je se preno,silo usrnenim putem ri kniiZevno,st koj'r.r rr.r'.r lirrcli stvarali na tudim jezictma, osobito na lati,nskorn. 'r l 1, r'.. r l r s r ucna kqj iZevnost kao knj iZevnost jednoga rnalenog rr rr, 1.r, ticograf,ski pritije5njenog raalidnim na,rodirna i tku:ltu', r,rr,r rrroZe da se shvati u kontinuitetu s drugim evropskim

l,rltrr.tntil odnosno,knjiZevnostima. Ona se ne razvija samoril. l,', r,rr:r rczultira iz lomova i kompromisa te se organski rrl l,r1'.r rr zukone iivota. Njen razvojni proces desto nije ;bio r,r,'trtir,nr liLcrarnim pobudama nego njenom d.ru5tvenom ,,1,'t,',rrr. Sloga se moZe reii da je i njena anonimnost i'neorir

jnih tendencija: to je srednji vijek. Ove su tendencije , ,t, ,lrrit'i s etnidkim osje6ajem jedinstva znale premostiti , ',,1','lrtit litr razjedinjenost i razlidne kulturne pojase koji su l, '\ l' lll( no rrastajali pod utjecajem te5kih politidkih razdora

,,,rt' nr rr vierskim spoznajama i dopunjavanjem vjerskog I rrlr.r. ;r:q i f<ad je htjela dazabavlja, ona se nije odricala vjer| ,,,r11',

u.rln,',,1 opravdana njenom odgojnom funkcijom, poduda-

,,

dirane, pudke knjiZcvnosti.

krr.j .. t'vnog stvarala5tva na narodnom ieziku. ViSi feudalci i vi5i lik'r', u ponegdje'i gradanski slo.i p<rkrivali su desto svoje poIlctrc na podrudju pismenosti i kn.jiicvnosti latinskim jezikom i tirne se ukljudivali u snvrcmcni kulturni Zivot z.apadne, ju|nc i srednje Evrope. Na ta.j jc nadin slnvc:nsknr oclnosno hrvatska knjiZevna djelatnost nuZno clobila karaktcr ncito degra-

itlit'lor,;rrrjt'ln l(ulture iadih susjeda a, naravno, i uslijed razlit'itilr rliirrlc'l<atskih segregacija. Feudalizam nije kod nas bio lrrLtol lio ji bi snaZnije djelovao na okupljanje i razvijanje

HISTORIJSKI POGLED aspon il i kr-rltrrrnohistorijski period o ko.jem govorimo inra kuo svoju podetnu granicu prijelaz iz nepismenog (agrafijskog) razcloblja hrvatske kulture u pismeno razdoblje, a to je otprilikc VIII. stoljeie na5e ere; donju mu granicu zatvara iako bcz naglih lomova humanistidko-renesansni preobraZaj hrvatske knjiZevnosti -u drugoj polovici XV. i u XVI. stoljeiu. Od tog dasa srednjovjekovna knjiZevnost ide u drugi red, ukoliko se njena tematika nije znala okoristiti novim knjiZewirn tekovirnama. Ti,pidni su prcdstavnici ,pretakanja starih sadrZaja u nove oblike Marko Marulii (1450-1524) u Splitu i Mavro Vetranovii (1482-1576) u Dubrovniku. No potlimo redom. Hrvati su podetkom VII. stoljeia siili na posavsko-jadranski prostor samo sa usme,no tradiranom knjiZevno5iu. Tu su (na podrr-rdju bivieg rimskog llirika) upali u krilo mediteranskc kulturc koja jc vci bila kristiianizirana, i to u obie varija'ntc: ;bizantskoj (istodno.i) i rimskoj (zapadnoj). U toj su sredini prirnili kr5ianstvo ,i da se posluZimo rijedirna 'ernorisca Hrabra podcli pisati slavensku rijed latinskim i grdkim pismenimar- >bcz Lrstrojcnja< tj. bez neophodne reforme. S koje gocl strunc clolazili Hrvatima misionari (iz Rima, Akvileje, Salzburga ili iz rlalmatinskih romanskih gradova), oni su morali za n.iih pisati na njihovu jeziku barem najnuZnije kr5iansrke forrnr-rlc i uz'to ocl,gajatri dornaii kler. Analogan primjer takvih formula st Briiinski tisti6i. Misionari su u svoje latinske knjige znali unositi glose na narodnom jeziku latinskim slovima, kako to potvrduju dva ne5to kasnija pri-

p !\

rf,l' l.l. t1 l:rttttrrrttrrtskc glose iz IX. i glose u Radonovoi bibr,ri i., \ '.1.lir'tirt. Velil<a jc vjerojatnost da je slavenske glose tt lt,t,l,tnttt'tti Itilttiii pisao prvi zagrebadki biskup feh Duh' ri,r r,,t r,.,i nt ttt,,lltla ic u ioku VIII-IX. stolieia postojati 1,,lrr,r rrr,rl,r lrtv:tlsli:t kniiZevnost. Koliko ie ona iSla u Sirinu' ri rrr,r, ',r'nrilir tt't'i, ali ne smijemo iskljuiiti pretpostavku ,l.r i, 1'r'r l.rrl.r ittutlrt prcvcclcn kratki evandelistar' Ipak smart,rur lrri '.nur)n{}trt tzv. zapadnu teoriju o postanku--glagolj.1,,,;, 1,1 .1,1., 1,o hoioi lri l;',vandelje i Psaltir Sto ih je Konstanrln { | n rl I rr.r'',:to tt:t llt't'sot'ttl bili hrvatskog podrijetla' No miIrrr ,l,r l, lt.lr,r i"l. llrri'ili rlroguinost kontinuiteta od predr it tl"rtt' t, r,l ,l,, l,rlttrri l'(' l)i:illlcnosti do pismenosti kasnog , rr,lrrl, sr r ilr l,'r llr rnrl,r tt:lltl sl)omenici hrvatske latinidke rrir rtt lrtlir' XIV. stolieia (npr' ned !-!9'; lf r.!rrtt rr., li ill:!il |'rrlt i,rrr *.r t,f rr,rtil, r, 'l',\ rrlr .r l/ | \'15, .SiDcrrslca molitva iz XIV' =l I ,lr r I r,l,,r rr,, ill r lrtir ttlr tt rl:t "t' lltinidka pismenost na rtar,,,!rr',,r! i, !il,il ilrlr |,, ' rt\,1 ll .\'rlll li:rsni.lim StOlje6ima bas
f

il j r!:'il1i.r

l '::rilr,i t,rlrlllt!1 , I'rlttt lrtttt lr{)l'ttslLtZenigm'

li,r,, r,,.,1,,1,1i, lrrr,rt 1,, ltr rrr( rrt,',ti i kr-r.iiZevnosti otvoril., ,-f rr r.r,l l,,t,l ,rr lltr,tlt ,1"'lt tt rlorlrl s ('irilovom i Meto,1i1.,,,ilr ,li, l,rlrr,'.' rl (l\,r ,lr,t lltr,tttltltr 'r iz S()ltlnn, po krvi i Zai. .,1 ,r ,,.,1,',1,r ',l,rtt lll, llr I lrl I \ ir"'lt tttt 'ti'trltt i ttlt Istcfl<ft, l{irslislava ,lt 1' llt'l ltrr "llrrlil'llltlltt tllol'l\"hr)l'l'll('/:l i.,,,=,. rlt 1 l,i .rrrl | il1'r;tl,r l\{rll,rll;r rr [\1'rl.l\"'l{rt, l( llloltl Potl irrristlili, ii 'rr l,ittt.1, , tlrtr' ()r'tl;r' ',rr rrll'.llll/ll'tlt t tlrvt'tti i lirrlltlrni =.i,,'l l',r ,,r1., t 1,t;l\'llt' t11l11o',r' tt;t lr:trt "l;lv('ll"l\tll" iczilin i rtO,,,1.,,, trrrt.r1,'l' pt"lll;1, 1'1.r1'11;rtt.' Njilrpv;t li6rrtcpc:i.ia lrcrJe i I.rr r n,l., t I'rrlltttttr"'ilr' Pott'tl tittlslic i lriz'irntskc - prerl"l'rl'r l, I "il\ l( lll|rl(' l'l:tr':ttt' Itilrlslic c|livc koii su se nadali rtr ,, u rtr,rr r.r( t ',;tvt'zttiltlt tt slltltlittt za(l.ievicama s njemadI i,ri r f ,r.',rrrl ,l,tttt vlltsl()tltit'itttit. Za livota Cirila i Metodija Irr, rr l,,r pr'.ttr( tr():il i lrolltlsltticLr.ic bili su se ukorijenili u ^l',r ,r .1,,1 r l'.rttotti.li tc sporadidno u nekim susjednirn zenrlirrri.r .\lr olpr)t' Nii('ltlll('lt oclnosno njihovih biskupa kao i ,,'i ',,lr'r. nr('(lu g,lilvnirll politidkim akterima doveli su do r,,1,r rlr t,,,'.lrit' Mt'locli.icvc smrti 885. nije bilo sile kojabi bila r,,',1 1.r ,1)rrl('( rli rrtlltt' prtltiv slavenske crkvgne organizacije i tri, rr.l..,;, lrol,rvsllllgrtja tr Moravskoj. Udenici braie Cirila i 1l r,,, 1r1.r, rrost't'i rra.jnulnije knjige slave'nskog knjiZevnog reu t1, I r,'r r1,r, Pisrrrrc glagol.iicorn, nasli su utodiSte djelomice | , l,'t, n:riri(c tr llrrgarskoj, a neki su dospjeli u Hrvatsku-

bastin^ r'koclcr urrvar.ira'ivr-st kori jen, kako t. prt."irrvar skosl.gol j ska r.,', iz"urrori. "U -ilr.eziv3eto ii*"irtrfi;;il: goljsko pismo san-rostatm_, r,,r"i; i.rfu u sieverno_ .dalmatinskom i kvarlrcrskom p,i,frt,ti"'rue do XIX. stoljeia. Cirilsko pismo procliralo j" i, B;;;.;L""pr"_u Zapadu pa je pomalo dospjelo i u Bos,nu,.Zat unltie t ltr"znll Dalmaciju, a in_ filtriralo se povremclo i.clal{e *i:"r.:"ef se na granidnim 3l1-t"ijiry s glagotjicom i lartinicorir. flf.o se dogod.ilo da se hrvatska pismenost i knjiZevnost ,r"a";.g vijeka mora traLiti
j

prirodnim u razlidit,* r,"5,fi#"j=,Hf'l?: nel<e vrste opii sravenski knjizevJ- j;;itil'i;j;d"td;5";"i: obiljeZje davala ortocloksn:r cikva i gict. t r.iizevnost iz koie su prcvoclcnjem ili prcraclivar'r.icrn picsacliv"' a:"i. tijil Zcvnc vri.iccln<tsti _ kaluilcrsl<u kniilcvnost. "iz" Sto sc Ilrvatsl<c tiic, u rr jo.j .ie Cirilov;r i Metodijeva knji_ Zevnzr
e

sc ci.'c-r-mctodska knjiga sa slavenskim bosoXl. stot.ieCa f po-slj"d"j;il' j;,;;#g;. lri, rrr:rrr:rslir u Sazavi.).i ovdje,"-utlgurifu nekim novim tek_ srtrvirrur. tt'i su novi tekstovi, *"A" lio3i_u ,i-iiiii"iir."rr. vitttt tc r,egend.e o sv. vactav) i i zirluna u Rusiiu i u.Hrvatsk;. U B;;".sku s Makedoniiorn l\4ctodijevi su udenici <-"i"-i..,iil]"r" istidu Konstantin Kliment i Naum) uspjesno p.""i;iii^ia at.ie razvi.jan starostjl vensku knjiZevnost pod zaStitom i""z-a*go.lra i cara Simeona (.890-927 ) tako da.Je.nastao,ri"l"-i blr*..r*. kniiZevN. gydje s9 linf iZcvnost ,iii"rliLr, prema ambijlnru, ";:rk. ::rjll tJ. prema bizantskoj kulturi i crkvi t",. .t..rg" ;;;, ;;"; samostalnosti. Stoga ," ,"-i"trtovi .11T]_:rj mijenjati i neki iznova prevorlili s gr.i.lioga, a glavna je promjena nastala u glagol i ica ie_z^11ijenj9L1 srJti* uncijarnim pismom f itly, r(oJemu su za slavenske specifidn-e glasove dodana slova iz gleguljskog alfabcra. Novo'je jcinim pismom u Biugarskoj, tt;;;"piogtaseno g. 893. ofici_ u'p;;;;;r;se iinilicom. Ipak se glagoliska lradiciia ;j.;' _saduvaia " l,tut plodnog djero,vanra Mepdij;;l"J#'r<ri-enta ;il;di; "Jo.rtji, ohridskoe, sve do XII. stolje-a. Iz Bugarsf."l ni"i.Ja"nije Sirila se staven_ ska kniiZevnost u susjedrrJzemlje I n"rii". U n"":" :"1.t, " ::l,T:^f rtjelo.i glagolj sko pismt, uri l" airr..." ;&tj;j;; crnrrcom kao r py.gu.."\9j. IJzajimno strujanje ;;.d; ruske i iuZnoslavensHfr tnliZe""ort'iprcstajalo, a omo_ guiivao je to narodito staroslav."rti;"ii "il"
:, tr

' rz.r r i(.r

(t'irr'i
|

)(l

t.r. l:r do

,r r.r rr r ltr.,rn:l' tt'kstovi


',.r ,lt tt1'o

se uzajamno prenose s jednog pisma

iiZiiii;i;,-i;p1;iiffi;il;

ll'.r1, n,urkr rl:rrras nije u moguinosti cla todnije kaZe u l"i, lr ',r'.u I rr:r lioji rradin je u Hrvatskoi prihvaiena iirilor,,, t',rl l,,r lr.r,=,tirr;r, tlirl<lc i glagoljsko pisrno i sletvensko bogorrr,', rr;r ( ) torrr rrr:rrr.l liu.ju historiiski izvori. Viicst Lietopisa 1 "1,,t l,rrl, lt,tttttrrt (ti. Ilrvatske kronike) da >sveti muZ Kor.rr, rr,tt I rlr l)r)l)()v(. i lin.j igu hrvacku i isttrmadi iz grdkoga I rr|1,r1 lrr r,r, hrr., rrt. rrroit'rrro uzeti u obzir, jer je to transponir,ur:r r r1,'.t /rtrt,r h')n.,1:ultirra-Cinila koja se odnosi na Morav11.,1, | 1'1',r ;r, L.rr.rLl(.r'ir i tckst nekih hrvatskoglagoljskih l,r. r rirr I l,,lr rrrrl,.nlr. Korr:,1:rrrli,na-Cirila d Metodija stavljajru rr ,f ,rlur,rlirr I' i ',,,1tn, ,r l, rl,rrt (Mrtvroy breVijar iZ 1460) jednO..r,r,,1,r 1.,1i, !.r r, trr ltr.r rr ,,v.,t. lirriigi hrvatske stlrnadi6e<. !1,11=1 .1;r, rl,r rr, tr,lr,r rri l'rnrrtrlio tvr.rlnjamahrvatskihglagol1,r='i 'l'r ir*r gl,rsl'rll 1,,, pi,q11,' r l,r ii,.vorl svctih knjiga pOtjede ,.,1 =,.1,,s lrr,,lilr,r l,rl,r.,r j, rrrnr:llotirrlr (kOja se SpOminje , e I 'l,t I rr,r..t,rl,r r jr r,lrrlnr' rrnrl,r h,rrl se: u papinskoj kuriji fl. t,,,liia l,r,'El,r..,rr,rl,, lrr r lih,rrr, ir tr,r;.i ,,n lllagolla5i t0m nali r,',*r lr l=llr',rr lrllr ll rirililili 1'l;s1'1 'll.rrrit. (ti. slavenSkO bOrr l, r ill l,rrlllt, li, , r krr ) ,rrl ;rro1'on;t i za,lfrana. 6;,,=111!5 li'

p.;;j;;;a

.itava'

l' l,lr, I rrl' l t,rrlt, llr' lrr;r,r;17,. o lrtr)l)l(.11t li:f li<l i kada Sg l.',,1 llt i'il:r lt ttjr .itlr, 1,lrr1',,11;r1il Mrro;'r .,r. ,,1:rztt rr ltfctpO--t,ti. i rl.r jr lrr l,rll tr.r r,r [\lr'lnrlr;r'r.,r /rvol:r lr. st' ltvittit.iu .,,'r1,,,1, i r.rintrut;, 1' trrrlir tljt l t/\,ot nu.t; nl)t. tt ;rtvollt i tlrU!:,trtf \',,rifr,'ttu ,'tltllt:,r' ;rlrtrlit;t n.l l)tr)l)il1()t/;iltit. (i friCnie) .,1, llr,r,, l,r,r l).rltrr,rr r;rr. No lrrrtlrrt i rltr st.<l tlotlirr,r svcte lt, r, , llr r',rlrrrr.r rrr;,1;r rrr' 1'.ovor'i rr rr jiltovirn T.itiiima, moZda i' l,li.', i .trnr lrrlrolr'./;t (l:t srr isl6rrr rr.jilrgvi r-rtcnici na bijegU 1, \l'r;rr..l:, ,l,r..lr ot,ilno i tlorri.icli sa sobom glagoljske knji!., ltrr;rr,rtr, ti' (l.r ;r' jt'rl;rrr rlio rri'crrika,clospio nr Veneciju gdje ,r l,rlr I'r,',l.rr.rrri l\:r() r'()l)()vi ckrk ih nisu otkupili neki Bizanrirr, i Vr lrr ;, l.rLo plt.lposluviti da su neki od udenika bili pre-

1,,,,,r
.r

rr,r rr.r;lrlrzt. lrizlrrlirrshc posjede u sjevernoj Dalmaciji, rr lrrlr ()',or'(('r'cs s l-oSinjem) i Krk. Tu pretpostavku ,',,r1 r,1'ltrrt, t rrrit.rritlr tlu su na ovim otocima i oko njih por.r,lr rr u.rt,,t:rrr ji lllrrgol.lslii cpigrafski spomenici u Hrvatskoj ' \ 'lrrrt .l,t rtrttltt.: r1r ClpcsLr, PlominSki natpis, Krtki natpiS , ' \1. :.lolit.c:ir i llditanska ploia na prijelazu u XII. r 'r;,,, | | (lir s\'rrir-Kvanncrskom podrudju i oko njega najja, ,rl .r r;.'rril:r gllrgol.jica.

r,,

I I r v:r
i

X. pi5e dalmatinskom episkopatu da se po -o.ioUr"".il niiho i jama uz njihovo preS"t'no ' Slri M;i#_ .icvrr "doctrina" keisgs ne nalizi metlu svetim piscima te traLi tlrr sc misa-sluZi pb oUiea;u Ril;k";;ve. U drugom pismu upuc'enom hrvatskom. kraliu Tomislavu i zahumsf,om i;;;; Mihajlu-papa apelira i na n"jih,nuf.u ,"'r^loZe da se boEosluZe_ j oba vt j a na o b a rb.ars k ory:, ;- i ; li" " "^ ^"." ;"";#ii.b-; g.924. dalmatinske su biskupije " "s; G;eci" njima krdka ska) bile pod direktnim bizaniinrti- r"u"."nitetom i osori priznavale.su jurisdikciju carigradskog puiri;*fr". A sada, kad su pre5le pod vlast hrvatsk-oga krJj;, ,ru'ouorn glavno pitanje da se.odlu-di to:J Z" c.tuu ie saboru bilo (6i;k"pi;;i ;;;; izabrana za metropolitansku i iato-ee-re u novoj politidkoi ";'i:1 s ituacij i razgran idiii teritonij poj eai"ir, f irt"pt, . kup ninski (i hrvatski uopee;'Ui";"i-al tog ".,d;;;; iasa pod dikcijom rimskog pape oinosno aluii"jrr.og patrijarhe.jurisStoga se ne moZe tvrditi da se i aa_njega od.rorip'.i:"f.o, daim.atjnskom episkopa.l", tj. "p"e"" -ao",-" i-po njegovoj biskupiii raSirita Merodijeva niuka, dakte stavefirt"'uigoriJ;;i;."i; toga bi proizlazilo da se upravo bizantsk. smalratj jezgrom glagolja5fva i da Grguru nrT_".ii"-;;; Ni"rtogu i..Ua smatrati samo borcem za metropolitsk"o pravo nad cijeJom Hrvatskom. Osim toga.situaciju i ta dinjenica da su tada- pod jurisdikciju splitskog'(solinskrgl _Jt."p"iitl "rui"ril,,ur, potpadale i biskupije u Kotoru, Baiu,'Svadu i ilicin3u. . Na.saboru je metropolija priznata splitskom biskupu, T"tF? biskupija ie ukinr_rta, o i"g.r* i" cloznadena skradin_ ska biskupija. o slaven-skom bog5rtr-il",i1,, i" ,uni"l.rro*Iu Pi.k."pi. rrc smi.iu zarcclivari gf agi,f ialc, aii da oni i".g""Uirj klerici i 'on.si; ipak ako rri oila ,-,".tuJi.u sveienstva, da i glagolja5i mogu vriiri-.sluZbu l->oi.iu ui papino oAo#"rr3". Ovako l'ormulirutna oclikr-inrr.tn v.aia gtagotjanju, a pogotovo dinjenica cla sc i claljc gl:rgol.ialo, pokaTrj'u cla se zakljudci sa_ bora nisu rcspckl.irali,uan"i"" au i" ,iiru. slavenskog bogo_ sluZe'ja tacla bila bi_skupir'i*pr..,2t"r, froblem. Treba dati vaZnost i onom izuzrntunju ntonaha, jer su monasi u toku srednjcg vi.ieka bili vcoma rasireni u hrvatskim krajevirna i dali golem udio hrvatskoi- duhovno; i-materi;alnoj Postoji mi5ljenje da su iib;egh Meioai;evi udenici kulturi. u stvari
rr

p:rp:r. lvrrrr

l)r.vt. pouzrlane vijesti o slavenskom bogosluienju kod | :r rr:r l:rzinro istom g. 925. pred otrurarri"

Jpfitrt"g,"i""i.

lr i s k

l,ilr rrr,rr:rSi koji su kasnije preuzeli benediktinsku regulu' Od rrrr,',1\':r bcnecliktinskih opatija i rezidencija koje se u nailm ',tr ,ur;rnr:r ilvl.iaiu u toku irednjeg vijeka samo se za nekoliko
r

il;

,,r r rl.r ',,, ,irrrr,ic slave'nsko bogo'sluZenje (Knk, Orni5alj, Badka, tt' ', .r( . lto'rovo oclnosno T,kcvn na Pa5rnanu, Povlia na Bradu)' jc preZivjelo jo5 teZu buru u XI. stoljeiu' Na t 'l,rJ,ol i:r(lvo :,1,lilsl'r,rtt sinodu g. 1060. na kojem su se pod predsje' r,\,,nr ,l,rrrl, rrr 1,,'1,i,r:r poslaniki Majnarda imale provesti -u djelo r,l, 1, r, l,,r irri.liilliog pokreta u katolidkoj crkvi, stavljeno je l,rl, r rr.r ,lrrr'r.'rri rt'tl i pitanje slavenskog liturgijskog jezika' O
r,
r

z;rlilitri:ltk: Zabranjujemo 'ilr t, lilrrr",r'il;tlto ttt' lr:rrric latinski. No zareclivati Slavene arhidakon splitski r ,.\,lr' l'rl,r'r' f irrf f r rr rf 1, 111 llt',ltttirt Sttlttrtitana pisanom 1266.ptita o to-m lrn'l!rr rli, rrli h,r,r trr rrzili l:rlir-ra5 pristrano i zajedljivo' On ,, lt ,1,, l, lril. r,tl,t.ttt1r'tlo ,l t:t\'lj:rti sluZbu boZju na sf1ve1..l,,rrl l, .ll,u 't ,,,l,,l ,t,lt,r','lltlr) rr:r l:rtinskom ili grdkom (da j-e l,tl,r r,r,1.,,1' 1,,,1r,r'lrr.', l1.r tt 'i1,litrr i Zlrtlrtl, znarno riz drugih
i=.,,!r:r

r.

t 1,,1 l ,r I l'l''1"'lj"l"r ) "lor';t tl:t jc izumio neki heril, l\lr l,,,lil, !,,1i rl,r lr ',1,'.1,r l)l ..ro proliv trrcdaba katolitlii rll'!\r',1'ttrll,Ir rtl, l' l'rlt'/:tl\'()l-(:llcitd'NafO-

,l.r rrlrrr

' rr rll.rlr;t, ;tlt ttt;r' lrrlolrt io slltvtlnsko t , rlr'rlrr n\'lr't rir rl:t ;',:t i('rl)lll)ll ti'nf dill,ri,,r\';,r u (lr)lu{rviltlt izlxrcili su lirdl, t, ,, rr,r tt j,'liovtt slolit'tt i vrsio sve bisr lr '.tr,1i;r por'llto svoglt lcgata kardinala , ,r.,rr(', :r .vrti lt' ;tloklc,o Cededu i pralf ( \ lr't rr jrrltto lrcrlccliklinca iz Krka), a
f

u t,rnrri( u. No

Ccxleda

,,lrrzlrrr tlok ni.ic

""",',,,','".'"1;:"',:'

je ipak i dalje kako veli Toma

,;' ,1';,ll,,il','1.'l:';,i';:r, historiograrija (N. I l ,i r rr 1'1' l t ,,.r' I n l,,tttitto.l priii jezgro historijske istine i , "! ,,r,lt ,itr l,,rl'r, ir' lrn'rrlslio glagoljaStvo odoljelo zabra',,,, rr llrr.rl''l.oi lt' bilo otpora reforrrr:no'rl pokretu, i r,ii,,',1,, l, 1,.r1 1r.rpr'Alt'li.slrrltlra II, imao jezadatak dapreI t,l,r I ,' , ,rr(,,1;r l{)(r(). pt'ovctlc rcformne ideje u Hrvatskoj.

IJIfo..(- Wo-U) vjerojatno podrijetlom negdje iz akvilejske patrijar5ije, bio je u- stl/gli poslanik protupape Honoriji tI. kcrji je doista tada (do 1064) stolovao'Rim*i odrlao,'" rrr" clo svoi e smrti ( I 071 ) evernoj Itzlli.ii. protivnrici refonmnog -u_sj pokreta postavili su dakle u Krku (a rnoZda i u Osoru i dnul gdje) svoga 'biskupa koji je udvrsrio glagoljanje direktnim ili indirektnim odobrenjem protupapc. t<ako ie krdki biskup negdje od sredine XI. stoljcia pa do g. 1154. driao na kopnu n-ek9]ik9 Zupa koje su te goclinc pripalc novoosnovanoj senjskoj biskupiji, vrlo jc v.lcro.iat'o cla ic l<roz tih stotinu sodin"a (ako veilije i pri ic) na lcrcnu kasnijc scn.iske biskupije prc_ uzelo maha slavensko b'gosluzcn.ie i oclrZaio se kroz it"t.;!ca. U drugoj po'l<-rvici XI. stolicia bili su kvarnerski otoci u sa_ stavu tzv. Dalrnatinske marke istarsko-kranjskog markgrofa Ulrika, a t9 jc bio politidki okvir unutar t<o.1egJie djeiovao antireformistiil<i tab_or i moglo se udvr5iivati gtagot3anje i u liburnijsk'm cliiclu rstre. Nije mladi od XI. stotieZa -ui; ntugoljski natpis na crkvi sv. Jurja u plominu. , Moglo bi se dakle zakljuditi da se glagoljanje spasilo od zabrana Rimske kurije i splitskih sabora ,ui."uiirri,rei borbi za- investituru i protureformnom pokretu. Iz sjev-erne Dalma_ c_ije i kvarnerskog bazela njena ekspanzija ie osvajala susje_ dne hrvatske_ ze,rnlje. Koliko se oni Sririla'prema'sjevennol Hrvatsk_oj (Slovinje) ovog dasa ne znamo, svakako oinivanje zagrebadke biskupije (1094) nije joj i5lo na ruku, jer je ona od podetka imala larinski lirurgijsl<,i iezik. Tek ii kisnijih stoljeia imamo potvrda da se glagotjaSko bogosluZenje i pis_ menost sporadidno proSirilo sve clo Save, osobito na posjedima Frankopana. Danas rsc nc moZc rcii cloklc ie segnula ekspanzija dirilo rnetodske glagoljskc pismcnosti iz hrvatskih krajevl prema Istoku, a dokle jc cloprla njcna ekspanzija iz eugirske i Ma_ kedonije. Moicla su se u,krstilc negdje na podrudj,Lr Bosne i Zahumlja. Jesu li monasi iz Dalmacije za vrijemL splitskih zabrana prelazili u Bosnu? MoZda na tomu ima ne5to. U XII. stoljeiu provodi se krd nas obnova benediktinskih samostana u srrr:islu clunyjske reforme te se ide za tim da se svi monasi uniformiraju na bazi benecliktinske regule. U to je doba bila prevedena na crkvenoslavenski benediktinska regula koja nam se saduvaia u glagoljslcom pr.ijepisu za opatiju u Tkonu s kraja XIV. stoljeia. I u samoj se reguli osuduj,urrnonasi koji
10

11,

I'r'.2 rt'sulc ili se skiiu bez stalnog boraviSta. Postoji miSrrlr' (1,. l'ctrovii) da su bosanski nereformirani rnonasi u r,,rrr progluicni bosans,kim hereticima' Bit ie u tom jedan ,trrr r',tnr(', pogoTovu ako su oni potpali pod utieca.i bugarskih t,,,1,rrrrrrl:r. Svikako u Bosni je bilo u upotrebi glagoljsko pisr,r, ', ,,un{) .ic ono polako u toku XII-XIII' stolieia zamijenjer,,, , rrrlsli.irtt (bosanskog tipa) na koje su prepisanc stare glaizmeilu 1,,11 .1'r' lirr.jige, osobito evandelja i Apokalipsa' Raskid ,li,r rialmatinskih i bosanskih glagolja5a postao je to odi 1,,,.rt r,1 t,()',1().jc u Hrvatskoj u toku XII-XIII. stolieia biia pro,,,I,i,,;r ,.,i ,rrma crkvenih knjiga po rimskom obredu. Ta se r. t"rnrir osobito ispoljila u formiranju tzv. plenarnog misala i lrr.riirrra, pri demu su im postale uglavnom suvi5ne stare l. lrlr tr',r.'vanclelja, evantlelistari, apos,toli, ho'milijari, rnineji i | 1r'r ,., te oni, prema potrebi, uklopili u misale i brevijare' jedna f s,,l, it' iu Bosni-za jedan dio vjernika bila formirana kako to svjedodi Splitski od!9ry{< , ' t , t', i ia plenarnog rnisa,la, , , ':lrt. pi.san negdje na podetk'u XIII. stoljeia glagoLjskirn t,i,r()nr koje je neSto arhaidno, jer ga nisu zahvatile neke ,,,,,, ,',' paleografske prornjene koje su nastale u Hrvatskoj r r,,Iu XII-XIII. stoljeia. I l lvlti su dakle naslijedili staroslavensku knjiZevnu baSr rrru r rrncla su je dalje razvijali. Iz dinjenice Sto se u zapadnim l,rr.rLli.in'r krajevima tako ugnijezdila glagoljica izvodimo zaI llrrt:rli cla je ona ovdje zarana uvedena, tj. nije je viSe llsPj-eje konadno zavladala f ,r 1,,r1f s11s1i pobjedon-osna dirilica koja i ,r lVl:rliccloniji i u Srbiji, Zeti, Zatrtmlju i u Bosni. Na hrvat,1,,1 1t' slrani glagoljica i u opiepaleografskom kao i u ortollr,rl',1\()n-l pogledu-poSla svojirn putem stvoriv5i od XII-XIII' ,.r,,ltcr:;r svoju uglatu stilizaciju i podesiv5i grafijski sistm 1,,' j,,,rrrlaitenom hrvatskom (preteZno dakavskom) fonolo5l ,,rrr sistcmu, ali u najstarijim svojim spomenicima od XI' do \ | | l. sloljeia ona pokazuje da stoji u kontinuiranom razvojr,,,,,r i,'rlinstvu s najstarijim glagoljskim spomenicima deSkim, l,rr1,,rr:.liirn ,i makedonskim' Jezik tradiranih glagoljskih spo,r' rrl\:r l<cl<l Hrvata u osnovi je staroslavenski, ali vei od po, , rl,.r oni gube neke tipidne osobine staroslavenskog, narodito r, ,,,rlrrc glasove g, I i y te ih zamjenjuju svojim refleksima-e, ,, | /, ;r zitim nastavljaju sve vi5e i vi5e zamjenjivati stare gla,,', , oblike, sintaksu i rjednik mladim i narodnim svojstvima r, u lako stvorili normu hrvatske redakcije crkvenoslaven11

'ir,

slioli it.zili.rr. lstina je.da ta norma nije dvrsta, tj. pojedina je. zri rr:r svoislva varirajugvislg o kraju i o stepenu svijesti da r't'lr:r ili jeiik. upada 'c treba duvati tradirani itare glasov.r"u odi.iu,"," rr rr:riirrr tckstovima dob,ro duvale oa.rorrro nr* liilic skupine St i Zd (koje u hrvatskodiakavskom ;;i" d^ilt t i j, a u Stokavskom i/ ili 6 i d.) _ dakle tipidn" oroLi.r.,U,r_ garskog jezika. Iz toga neki (npr. K. Ho,rdlek) ,atf5uJu;L aa je u, Hn'atskoj iirilometodska baltina clospjela samo l', ;U* garskog posredni5tva, daldle ne priie X. stotleia. Istodni ka_ rakter podrijetla trry3]s.kgelasoiiskih tekst&a rJ"j" _.A" ostalim i grdki itacrisridki izgovor'grdkih rijedi i vtas,ritin a,m"na ('kao Vitlesm ili Vitliom-, Avra-am i,tcl.) koii ie vdo duEo trstrajao u naiim tekstovima. U novije aoUa nasioii ," a"f.? zati (V. Tkactldik) cla je glagoljsko pismo, zasnovano na bazi makeclqnskog izgovora, doZjrvjelo prv,u r forrmu pri d;lask; u Moravsku, pri dcmru su stari znaci ,Stao i ,dervo k"ji-;; p-redstavl.iali makedonske glasove k, i g,zamijenjeni #;;; skim c_i z,' drugu reformu j1 navodno aiZivleto pri aotu.l,r'n, Bugarsku, pri emu su stari rnakedonski i morivski refi.lsi zamijenjcni bugarskim grujpama :t i Zd. po toj t.*iji, promjena bila toliko vitalna (jer ju je nosio vladaiuii "".j" slfi pre_slavske Bugarske ) da je dosko ri zahv atila.ij"l; ii;;;.;l; i,Makedoniju te j'r-rgozapadne slavenske zemlie sve do H;;;; ske (a naravno i Rusiju). .. _ Y t" moguinost munjevitog proiircnja bugarske reforme dak do zapadnih krajeva Hrvatike teiko ie vjeirovati. U dene reforme moZe se sumnjati rili moZcia o'ne nisu bil; "ur"svuda jednako tretirane. Za dciku rcdakciiu s ren"trima ;;i-i, kako je provodena u Kiiet,skirn ristitirna X. st. i praikiri oiIo_mcinra iz XI. st., ne mora sc uz.eti d.a je bila poo".J"", , Moravskoi i Panoniji u IX. st. U nauci je izniieto aoril aokaza jezid.c starinc prccilozaka hrvatskih gtagoiskih tekstova u_misalima i brcviiarirna, p.scbno u psaltiru, i"upozoreno na njihovu tijesnu sroclnost s tckstovima moravsko_panonskog podrijetla. Tijesna rc',kstualnur srodnost sa starirn iakramenl tarskim tekstom u Kijavsrcittt listi1ima, u Beikim listicima (hrvat_skoglagoljskim spomenikom iz XIL st.) te u kanonu hrvatskoglagoljskih misala iz XIV. st. jaki sr.r svjedoci direktnog puta sa sjeverozapacinih strana. Tim utrtim putem doSli su k nama i odlomci Ziti ja Konstantina_Cirila sa Sluibom cirilu i Metodiju, zat:ln Legenda o sv. Vaclcwu i dr., a konaino
12

..,r,r /, r/''r'!/ii /i.sliii dospjeli su u Hrvatsku i ovdje je na nji lt'lisI na prvom listu negdje u XII. stoljeiu, naravii,, r,' .t,' rrrl;rtlitn glagoljskim pismom. lt,.,l. '.rr sr: kontakti sa slavenskim balkanskim knjiZevno' -ri,' I r t,,ku srcclnjega vijeka rtoliko nametnuli, da se parale' ti:,rrr rr'1,'.tova narlazi ne saJno u tradiranim biblijskim i crk.,,rrrr tr l'.,lovitna, nego i u,ne5to,kasnijoj literaturi legenda, r1,,,l,rrl.r, t,.()vola i slidno. I rkao Sto je izvor biblijskim teksto.,'r r lrrr,1'rt'l<i, tako su i ovi drugi tekstovi najveiim clijelom l,tr 1,1r rr'rlt'rri ili preradeni s grdkoga negdje u Bugarskoj ili \1,,1,,1,'rr1i i zatim nastavili Zivot prepisivaniem po cijelom ll.rll,rrrrr r rr ltusiji pa i kod hrvatskih glagoljaSa. Hrvatski su r' l r,'\ | I'irll(:rcla u tje$njoj tekstualnoj vezi sa srpskim, kat' l',,1,r ', l,rrlirrlskim i makedonskim, ali, Sto neobidno zadudu1, Lrll,.r,l:r ba5 napose s ruskirn, a ne s balkanskim tekstovi' u,, l,r1 it' rrhodani put i5ao, dini se, ponajvi5e preko juZnih I' r r ;, r.r. t i. plcl<o zetsko-humskih centara gdje je kulturna kli rrr,, l.rl,.irrr zapadnim utjecajima bilaza to vrlo povoljna' Nije i l, ltu, ' n{) tla je koji tekst mogao biti s grd'koga preveden i u lr.,lrrr,r, rli (gclje grdki jezik nije bio tako nepoznat), ali Hrvanrrr.r ;r' rr ,,voj izrnjeni vi5e pao u dio zadatak da sa zapadnih i,,,,r.r, r1,,'i prenose knj'iZevne (i ne samo knjiZevne) tekovi-

r,,.r ,l,,rl.rrr

|'

r,r, r'.1,r ;..' .po.b. Ubrzava

jt.rrlacija Hrvata prema Zapadu, premda rano zapodeje opadanje bizantske snage na Ball.,rlrr rr:r iz.inaku XII. i podetkom XIII' stoljeia. Nwa p'o'lrirr, l..r '.rlrr:rci.ja daje rimskoj kuriji nade u pomirenje s istod' r"rr , rlivotn, Sto stvara novu klimu i u pogledu tretiranja nel.rrrrr',l,rlr iczika u liturgiji. U tom okviru moZe se gledati i
t tr
r

il,t l,,l()l(.

r' :rr1.r ltirirske crkve da

:r" t,' rnirlo privremenog uspjeha u abjuraciji na Bilinu p-olju F l.'(t I. No znadajniji su za nas stavovi na Lateranskom kon,

likvidira heretidku crkvu bosansku,

rlrr l.)l';. koji su doveli do formulacija da se dopuSta razno' jt'zil<a i obreda u crkvi. Zbog nesta5ice dokumenata rii' n,un poznato kako se to odrazilo u Hrvatskoj, ali smarr,r'r. rll lc moralo dodi do nekih (moZda i pre5utnih) odol',' r,t.r, liako nam to dopustaju zaktjuditi dva kasnija odobrerri.r rr 1218. i 1252. Prvim papa Inocencije IV. odobrava senj..r ,,rr1 lliqli,,tu da se smije prilagoditi obidaju sveienstva svoje l,r.lrrrt,i1c kbje vr5i bogosluZenje na slavenskom jeziku; drugirrr prt'l'o krdkog biskupa dopuSta benediktincima u Omi5lju

lrl.',,t

13

liturgiju. Novi tekstovi nredstavljaj" f.o,ufitet i u pogledu sadr'zaja kao i u poslc'ou jezika: "o" l"rid";;;;-u iini sve vise dakavsko narjedil LaclrLavajuci ;"-i-il; patinu crkvenog je_ zi\a.-I glagoljsko se nisryg ,""j;;-;;r;oju skladu sa svo.jom funkoijomi;1il;;ame izdiferenciralo u " evotvirao je viustav s ornamentacijom u kojoj se iljflr,q.dJski na srare srroma.ne elemc'te 11tl.rje.1uju Uogati i,nici;ali"i dlj;;;; po uzoru preteZno ralijanskih minijitorskitr no u retardaciii); o1.polylr_tuvnog pisma st<ora ir"t,i "urega stvara se od sredine XIV. stoijeia "urit "ei3.riih ;j]detverolinijito pirlo koje s jedne strane,adriava." k"ii;;pravilnije i konservativnije oblike (knjiiki kursiv), u potrebama,

IV (1347-1378) nasta,nio u pra5kJm sairostam,, Ernaus ske glagoljase da bi obnovio ;ilj;^.i;nsko-katoridku hrvat_

no_ sioci ritualnih bbrala", ni*'rf.. tU,; kojima je osobina kratkoia ditanja i .ogranidenori fri*.i"afje. Jade otvaranje prerna Zapadu znatilo je i preuzima";" ,rouifr, tekstova i knjiZevnih vrsta, i to ne ""fi,".gi:ri.jf, samo iz latinskog nego i iz talijanskog, niemadkog.i na kraju ir-!"Sf."g jezika. Do ovosa drugog kontakta s ceiima dosl; j;-k;':"-tLsr.ilr""r; ffii;

HTi:fi Iine Splita, u Lici i.Krblvi, u-pr""":" p"tuptju. I Na tom su podrudju ipak ostale u tarinaikim-*tu_u same biskupiie i njihovi kaproli, u demu dine iznimk" ,"";.f.u i modru3ki biskupij a. Ton Ii turei i rr.ofluii.to.rr,r) i oprerni ko_._"a.Zu;rr^ deksa daje ., o'o-* rurdob_lju p;;;J;;;.darski centar. Dola_ zi vise do izralaia utjecaj fj;"j;;"^i.;ji su postali glavni

i:' *tl':li;: " romudvrsri,o.",",ilT;1"lJj!Tl';ili:;.ffi


ffi"'"il

rrr't:rr i:r< r{i,'rske orkve i sluviri i clcfinitivno povezivanje Sjug;i:usu rkrrn Rimske crkve uz koncesij,i,r"poil"ausa Zivotom i obreupotrebe slaven_ sl<os iezika. rz toEa je slijcdilo-i."ia#ii:" skih reksrovu pr"-i_ larinskoj V;lg;; : biblijskih i liturgijpremda ono niie ni_ kada dokraia proveden" ilrkl;";uun;" ..Lu"nih knjiga po obidaju Rimskog dvora (seounclum mor Nasrara;" i.,irn" armosrera k"jriT"'iJffiJTliT,; " r' J'"p i s m en o s r.i koje -gr "s"

kako su to dinili i ( uz obraztoL.ile aa r.i t"i n*.rils;i;;iii niihovi ir#;" rrrolirr rr;rrri.iti latinsku knjigu). U okvir ovakvih akciia ,pc_r_ "hrvatski,rn -grugorjuii*l'#r2"il"
I,
r r. r

<l;r olr:rr'rj;rirr sr:rvcr.rsko bogosluzenje


|,r
rr I r r i

,ti:*i::

ir, rr ,lrplornutici i notarijatu, razviia vrlo slobodan i irr.ii' i.trr rl.rrr lrr zolris (kancelarijski kursiv). !rr l,r.rlrr jt.ovo zrelo doba dovelo i do tchniikogi napr.ciLe 1,1 r1',,11,,1't' lirr.iige, tj. do Stampanja. Prva poznata nalrr !t+rrrl,,rrr.r l.rriiglr glagoljska i hrvatska uopic ic Misol po ?,ot ,1"u u t t..l, t tt\t tlyora iz g. 1483. za koji se ne zlta grl.lc jc itarrr' lr4r ,rlr rl, l'()vir redakcija je djelo Istrana. Druga .ic: po lrr.or,r,l,r' 1 ,,ln r ('(lrl glagoljski brevijar Brvijal po ?.ul;otrtt rittt=t,,r,t .llrtttt i't g. 1491. za koji zbog defektnosti jcclirtog pr.inrlr rl,,r rrt lrisrrro takoder znali gdje je Stampan, da ni.ic.jt.tli,,'ri t',,,1.rt[:r li kraja XVII. stoljeia po kojem izlazi dajc trrit.=r', t,t, j.,,r.r (tlmpanja Kosinj u Lici. Treia Stampana kn.iili:r i- ,,1', | 1,1.r1'oljski Brviial za koji se zna da je dtampan u Vcr1' rii l|'tl. ;rocl rukovodstvom BlaZa Baromiia senjskog krrrrr,rrrl.r r r.lvr lu je knjiga opet glagoljski Misal Stampan u Sc:lll 1,r r',torrr lJaromiiu te Silvestru Bedridiiu i Ga5paru Tur, i, l r. ll')1. tJ Senju se na5ao skup domaiih sveienika,koii i. , l,r '.t,rr io ,Ll zadatak da na5irrn glagolja5,ima dade ru r,ulkc r'rlrur:rrr;r rt.pcrtorij crkvenih i poudnih knjiga, pa se tu <lo l'irui .,t.rrrrP:rlo ukupno sedam knjiga. Kasnije, tj. 1530-1531, st,lrr;,.rr' 1r. nroclru5ki biskup Simun KoZidii u Rijeci nekoliko sl.r1,,,l1 .h rlr lirr.iiga. Potkraj XV. stoljeia podelo je i Stampan.ic lrr r .rr ,1, rlr l:r,t irridkih knjiga. Najstarija za koju ,se sad.a inaclc l,i,r i, / t,tutt:(listar, Stampan u Veneciji 1495. za potrebe crkar ,r l. rlr' ..rr irrurle latinski jezik u liturgiji. Na podrudju Dubr-o'.,' 1,, r,'prrblike bila se, pored latinidke, stvorila i rnala vjcr. .1.,r l,rrtr/('vrx)st za katolidke vjernike na 6irilskom pismu. Na 1,,r,, rl,rr \VI. stoljeia bilo je u Dubrovniku vi5e poku5aja dzr =i | .,.r ,'r',. v.icrnike Stampa potreban repertorij knjiga, ali Lqf ,, rtrrlrloverdka vlada iz politidkih obzira nije Zeljela imati :r,ilrt,.rt r jt' rr gradu, do5lo je do Stampanja jednog rnolitvenika r trtlr,,,rrr (zirpadnog tipa) istom g. 1512, i to u Veneciji. To jc ttli, 1r. ttrl ltlaiene djeve Mariie iuza nj zajedno Stampano l',.ttr,t1.t tttolitava svete Bridide (drugo izdanje 1571). Jo$ lirt | '.t,unl)'ln je u Veneciji slidnirn dirilskirn slovirna Nalrlc | tt,ut,l,i i.stomaten u jezik dubrovadki. '
,r,r+,,,

""ffiAusnjim

14

I5

S'I'AIT()SI,AVENSKO KNJIZEVNO NASLJEEE


jirrr rrr'cnicima pokrio je osnovne por.rebe sravenske crkvt.r,t'or'lganizacije

'f,,2 niiiki rcpcrtorij

lr.i!:.r r, l,,r nrr' lrrvatskoglagoljskih knjiga. Istog su karaktera

1u Grikoviiev apostol iz pod. XlL stoljeia i Miianovi6",fo ,rr, oiioy"I i? kraja XII. stoljeia, ati oni (kako to pokazuje niifrov l:zjk i pismo) potjedu iz istodne periferije fr*utrtfg ir;;;, lja5tva, moZda iz Bosne, Zahumlja ili Zete, pa na njima nema

;;;-r#tii; priredila su sveta Braia prirudnike i premi irtofrro*-i ;;;;; zapadnom obredu, samo su oni sadurLni vrlo fragm""tirrro ., neS to- ka sni j im rukopis- tma ( K i j ev s ki ti s t i i i X . ;i : ii;;;; k-;, ;_ lomak XI. st. i Be6ki-tisti*i Xif. st.). eini se aa ie ie[gio-{irilometodske slavenske liturgije ,udirr;urruo prijevod tzv. turgije sv. Petra (u slv11i grdki prijevoa tatiost e *ir";;:d- Ligura) kojom su se sluZili Grci u Iliriku. Nieni traltvi ,; i"s nalaze u kanonu hrvatskih glagoljskih ,misata XIV:_X';. J; ljeia. u sastav Liturgije sv--peira"isao je i tekst Kijiisun-tisriia (de5kog -spomenika) i Benkih tist"i6a (hrvatskLg ;jilrijeg spomenika rnisnog_ sadrZaja). Ovakvi prvotni H;";;ijrki sastavi utopili su se doskora kod Hrvata ., ple.ra.rrorr, ;{"i; koji se formirao u XII-XIII. stoljeiu, dok su se u Busarskoi i ostalim kraievima koji su ostali u ,iu"i i.t"err" .rWEl"# -'r stili jer su bili zamijenjeni istod,nom liturgijom. Slidno se kod hrvatskih glagolja5a dogodilo i s tekstovima evanctelja, psaltira i ostalih UiUti;if<ifr mJtga. O"i ;;;;iij; clene tekstovc po potrcbi rasporcdili u novoformirane oririre i-brevijare pa su sc pri tom ncki tekstovi i iznova pr*;;i ;; vulgate ili iz ratinskih liturgijskih knjiga. Stoga je'raz";ijilrSto.se.kod glagoljasa nisu saduvati komltetni ietstovi rri delja ili evancteristara, rekcio,nara odnosno bibrije. satuvana ".rurr_
za samu

i kulture Sto su je oni propovijedali. U tom rt''c.toriju, koji su oni najveiim iil"to- preveli ili preradiii iz ;rrckoga,.prv_o je mjesto imao Eiangetiitar (Izborno evan_ clclje), zatim psaltir i-Apostol (izbor"iz Djeta aposlifrtini. Evangelistar jo5 u Moravskoj kompletirio prrijevodo* 9e tavih evarrd elja ( C etv ero ev and e[j e 1, a'moida i' apa stota.. eiri.zau.jet.bio je preveden barem ,, irbort, (parimeinl.t<.),Sli_ eit; vrlo je vjerojatno da je Metodije sa svojim ,rt orJpir.i*!,1 p{:ve_o potkraj ilota i najveii dio Bibliji,,u*o *Jrrii" ii_ gdje kompletno saduvana.I

l\

Sto su ga

stvorili Ciril i fuIetodije sa svo_

i .,i Lr 'r1i lr,rsunslii iirilski rukopisi biblijskog sadrZaja (koii i i , rr,rrit' rrosc u sebi tragove svojih glagoliskih predloZai,, i rr,rr,,rlrro1r, iliat"'skog govora), premcla ima i kod nekih od

liturgtil;

jva

stara glagoljska fragmenta s tekstom Apostola.

rriilr r..rr!t( rr;r lr'l<sta po Vulgati. Zanimljivo je da u ovoj maloj l, , ,rrr l,r j krrjilcvnosti ima tekstova zakoje se zna da su pi,..ri rr l,.rrlrr lrcr-ctidke crkve bosanske, a ipak u niima nema .,i r, ,i..r n('1..()n-l posebnom heretidkom udenju (maniheizmu iti ,lrr rl,zrrrrrl. Ocl nekih 17 spomenika s biblijskim (ponajvi5e . r,rr,l,,,,.l'irrr) sadrZajem koji pripadaju bosanskom stablu -f.,, l.. lllrll( rno Miroslavljevo evandelje s kraja XII. stoljeia rl.,l ,r.rl if i sr,r i najvaZniji spomenici: Grigorovi1-Giljf erdht,. , r ,',tl',ttrci eyandelistara iz pod. XIV. stoljeia, iz istog je ,,,,ll, ltt i Mostarsko i Diyoievo evandelie, sli;jedi Vrutoiko, ti,rt,tl,,r',, i Pripkoviievo evandelie te Gili-t'erdingov apostol r,,1r r,lrr joi r-r XIV. stoljeie; u pod. XV. stoljeia ide arhaidno 't ,,t1.,1,!) (verldelie, Daniiifevo evandelie, Mletatko evandei,, | \ r l(, znadajan Hvalov zbornik iz 1404. pisan za vojvodu I lr r , ' 1,r; rr XV. stoljeie padaju jo5 dva iirilska rukopisa u koii,lr,r rrlr;r rrrhaidnih glagoljskih zapisa, ito Cajnitko evandelje i l:,r,l,,..rtyl jcv rukopis (Apokalipsa). N, rrrole se tvrditi da na hrvatskoj strani nije bilo komlrrrlr lrilllijskih knjiga, jer neke se od njih nalaze u na5im l,l, lrrrrr 1'r1',lrirn knjigama. OmiSaljski odlomak Apostola iz XIII..1\'. stoljeia sa skazanijem dakona Eutalija (koji tekst .,,,rr(, i tr I. novljanskom brevijaru i koji se najbolje podu,1,',r ', rrr'kim ruskim Apostolima) dio je jedne cjeline i moZe r,,, lrrzrti hao primjer kako su se prekrajali stari biblijski r, | .t,rvi za brevijarska ditanja; imamo i inventarskih podat.tt t tr. XV. i XVI. stoljeia da se u Omi5lju duvala stara Biblir,, I n:rii su protestantski rukovodioci u XVI. stoljeiu imali 1',,r1:rlrrk o Bibliji koja se imala nalaziti na Cresu. K,rradno i za hrvatske latinidke lekcionare, psaltire i dru1, lr l,slove koji su se upotrebljavali u hrvatskim krajevima 1,,11, jr: bila latinska liturgija u crkvi sve se viSe pokazuje da ,r ',( lx)stepeno kroatiziranjem jezika i ude5avanjem po Vuli,,,tr r':rzvili iz starih crkvenoslavenskih tekstova. Od ovakvih I rrrrrrr'liih knjiga spominjem najstarije: Koriulanski lekcio' ,,,rr, llrrg;rnnat iz XIV. stoljeta, Zadarslci lekcionar iz podert .r \V. stoljeia, Bernardinov Lekcionar, Stampan 1495. i tzv. | ,trrl,ttttski molitttenik, dubrovadkog podrijet'la, s kraja XIV.
,
It

to

'

'.rtrk:r knjiZevnost sred. vijeka

17

Ul j" naistariji I. ttrbnitlci brcvijar s l<ra.la XIII. ili pci. XIV. stoljc<la; iz XIV. srolicia ih jc 10, nrcdu kojima II. I n/. trbnitlci, Ittltlcot,it'i.ov (Psallir) iz. j359, palntinski, Fariilci (u kojcnr sc saiuvula i zbirlia orl l0 p.jcsalna) iz 13S0 (?),Vatikanslci iz 1379, Ljtrbljanst;i iz 1396. i Vida Ontiiljo-:ttina iz 1396. (koji inta vrlo opiirnc tribliislrc lclistove). Ostaii su iz XV. sloljcca, a ocl n.j ilr str nli:2r.._:tni.1 i: Dra.gtt|ki tz 1407, M. yrbnitki, I. nrn,l juuslci it. 14it9, ll. novljonski iz 1494, II. ljubljanslci (Beramsl<i), Mosltovsl;i iz 1443, A4evro\, (Vrbnidki) iz 1460. iVatilcartski (Slavo 19) iz 1465. Sta.rnpane knjige vei smo
spomcnr,rli.

pr\rom ilurnpurr''r r'i:talu 1z ll}3. i osobiic llrvajev ittisd!iz prwih goclina XV. sl.c',lieia, pisan za vojvodu Hrvoia Vulr^dica Hrvatinida. No nar.istarije su potvrde hrvatskoglagoljskog m! salzr u n.ratrim Iragmentima: najprije u spomenutim Beiki.tn ti.stilirrttt ii: XtrI. :;tcljeia, v Kralnv.slcom pcLli.mpsestu jz ).,'f-I. st., tr S1r111.s1iont odlontku. izpat. XIII. stolicia (pisanorn iliav_ skim govorom vjerojatrro u Bosni) te:u Kttkuljeyi1eyu ocllornlctt i Birbin jsltottt odtontktt kaji su iz XIII. stol jeia. Kasnijih fragrnenata ima mnogo. je _ Osobito Jobmnogo biblijskog teksta, pcril<oira i ditavih knjiga (npr. i Psaltir) u hrvatsl<oglarol iskim brcvijarirna. trzrneilu rnno5tva malih fragmenata brc."'iizrra najstarili su iz XIII. stolie(a: Lomdonski odlonnk, I/rbniiki od.lonrci i tzv. Li:tbljan.ski homilijar. Porpunih ili l."r.rr jih brevijarskih l<od9]5sa saduvano je clo danas po h.r.iilrricama Evrbpe 29. Od

duva,li tradiciju, a clnrsi trn,t:;ili Tii i rpr.orir,i ir.r.:'.. D.-r f a-ras .l u svi.jctu 7 glai:,oli: lrilt I'ul.ropisrr!il n.lisal:i tzll[V. i Xr./. sto'ljr-'d:r. Orl rrlih jc naistlr-i.ii \/atil.:r::rslci lI.41ti OniSaljski iz prvc ictvlti XlV. stoi jccrr; I.icpolonl iltrrninaci je ediikuiu se tvii.sul l;rtt':.ct Nottulca jz 136E. koji jc b:o predio:iak
.ie saduvano

slol.jccll. T,rlog su karahtera i iirilshi pr:ijcpisi lekcionara za clnbrovail<c katolike iz XVL stoljeia. Jcclnom formirani misali i trrcvijari nisu r:e bitno mi.ien.fali, 1ck l<oiiko su to zahti.jcvnlc novc liturgi.jslce potrebe, lrovi br':lgclani i sveci, jli tc2tr ia za kral houiorn. promjene se ttisu r,-loe.le u rukopisin',,'t 111,ij,-:li i :,r'rrcla izyl'iit.i; sto,2;a i ne postoje clva i;osve jednal<a rtr!:c;nisnll nlr ni (l:.u.tl-r:na n:risa1:r i brerrjj;r,ra. Razlike su tncclu rr.i irll i.jczii.nr'. j;-r sn nelli lris:ri

el,, ir Ir l':rllir-s
=lirrr
1,

,rltir irrrrr), a k totnu on duva tekst lioii ne ide ukorak = ,, r rl,rrr Irr v;rtsliitri psaltirima nego se closta llodudara sa star irrr,.i r,'r,l j:.,1'irn Sinajslcim psaltirom iz XI. stolicia. ,'rr rtrr.:,t rur,,'cc'[enih i drugih liturgijshih knjige sastoji se rr r,rrrr, ,lrl {)r)c duvaju mnoitvo tradiranih i prinovljenih tek' --r., , r,,1r:rz!ir-"itiieg sadrZaja i knjiZevnih vrsta (osobito brer ii rr r I l.,l,rr ilu su one stvarno svojevrsne hrestomatiie. A b* ,t,r' , ,1 , .rr bilc svakodnevno Stivo sveienstva, gotovo jedinih

korncntaront (kao u nckim starim

iiril-

r,! ,,i, nrlr liurli, izvr5ile su golem utjecaj na formiranie dur,' ,,,',, i lirrltrrrnog profila klera, a preko njega i na mentalir,

liturgijsltih tekstova, vei su za Cirilova i I, r,,,,r;,.\'r iivota nastali na staroslavenskom ieziku razli,r ,i l, rrliicvni proizvodi ltoii su prcSli u baitinu po.iedi,, I I'r';ir'liih knjiZevnosti i dalie se inedusobno obogaiiva-

!,,,,

r'rr lqladanstva t',,r, rl biblijskih i

selia5tva.

!, i rr 1, /'::i-rriitak bugarske, makeConske, srpske i rr-rske kni! ' r,, rr. li.olilio su Hrvati nasliiedili ocl te rane knjiievnosti, | , , L Iiir;,siavenskim jezikom, odnosno koliko sL1 u to ranc

Posebno mjesto z..tuzitna

Petar FraSdii u Linclaru u

Froitiiev psaltir Sto ga je pisao Istri 1463, i to stoga ito je to Seaini


18

,' ," , rr ',i,,.j pa-riicipl:aLi, danas molZcmo sarno nagailati. | ,l ,r :;c closa:l nije medu hrvatskim glagoljskirn rukopisir,, | ,.t ,l:r potrrrcla cia je k nama prcniiclo ircito ocl iirilomcr,,, 1 Irlr l)ravnih spomenika. Tu najprijc r'rislimo na ,'t t ir t.l, trt LOl1, Metodijevu skraienu lcclal'iciir-r zi-'irlic zakona |' ri.f..r r:rkve (Joana Skola"stika). Jcciini jnclicii cla su i f lr,.rli iinnli taj tekst nalazimo u Ljelopistt ltopa Dttklianina govoreii o pravnom uredenju r tt , rl',!.,ri lironici) gclje se ,,ll, spominju,knjige ke pri llrvatih osta5e i pri njih se " ,r,1,',,1t', a zovu se Metodiosu. Drugi zakonski tekst, tzv. Zc|lcott ',,itt liiLtiem, kornpilacija bizantske Ekloge za svjetovnjake r ,, ii rrchi pripisrLrju samom Cirilu nije kod nas potvralern; rri lronitencijal (kakav ie u Sinaiskom euhologiju) ai r,ri,r r,', r\ lrir polior-u i ispovjedne formuie (kakve suu Bti!.inskittt ,t.tt, tiiltt). Pravni spomenik iz lV{oravske je i tzv' anonimna r,, ,rrrrli ir u Klotevu glagoljaiu, glagoijskon rukopisu iz XI. st. 1,,;r ',1' potkraj XV. stoljcia naTazio u rukama krdkog kneza t, ,rr,r liralnkorpana. Ta se adhortacija knezovima-sucirna, u ko, ,; rlr poziva na po5tivanje bradnog prava, pripisuje samom \t, r,,tliiu. Za sam Kloiev glagoliai ne zna se gdie je upravo t,, .,n, uli vjerojatno na hrvatskosrpskom podrudju'
1C

dosta tekstova iz'kanonskog prava (npr. u ktt iz 1468), ali dosad nisu naudno analizirani pa se ne moZe reii ima li u njima i ostataka kanonskih normi bizantskih odnosno Cirilo-Metodijevih ili su to prinove iz rimskog kanonskog prava. Meilu pravnim normama u Petrisoyu zborniku neke se joS tidu robovlasnidkih odnosa. Kloiev glagoljctl inaic saclrZi nekoliko homilija istodnih crkvenih otaca. A kako sc zna cla ie Mctoclije sastavio djelo koje se u niegovu Zivotopisu naziva Ot't'sky knigy, vjerojatno je u Klodevu glni4oljaiu saduvan dio takvih otadaskih knjiga (homilija). No u otataskirn knjigama vjerojatno je bio uilljuden i Patcrik u koicm su opisani Zivoti starih svetih otaca. Takvi tckstovi saduvani su joS i v Rilskim glagoliskim listovinta (u Bugarskoj) iz XI. st.,t Suprasalislcom zbondku, iirilskom bugarskorn rukopisu iz XI. st. i u Mihanovitevu homilijaru, iirilskom rukopisu iz XIII. stoljeia. Sto se tide homilija (tumadcnja Svetoga pisma) njih su puni glagoljski brevijari, ali nije proudeno da li je u brevijare preuzeto i stariiih staroslavenskih prijevoda. Svakako kao najstariji primjer spominjemo tzv. Ljubljanski homiliJar, nekoliko listova iz XIII. st. sa vrlo arhaidnim jezikom. Metlutim u Bugarskoj je zarana bio preveden bizantski Menologij (zbirka svetadkih legenda i crkvenih govora), koji se s vremenom raznoliko dopunjavao i na Balkanu i u Rusiji pod nazivom Citaii minej. Analogna takva zbirka na Zapadu ie popularna Legenda aurea koja je posluZila za svakojake knjiZevne preradbe. I u hrvatskoj su knjiZcvnosti, ako ne pnije, a ono vei barem u XIII. st. postojalc zbirke nalik na Suprasaljski zbornik odnosno Citatc ntincje. Sarno kod nas se od te knjiZevne vrste nisu saduvali ditavi zbornici nego tek njihovi fragme,nti iz XIII. i XIV. stolieia koji posvjedoduju stariji tip glagoljskih zbornika. Navoclimo te fragmente da se vidi Sto je sadrZavala na5a najstarija prozna, pripovjedadka knjiZevnost u glagotjskom pismu. Najstariji je sitan fragment Zivotopisa sv. Makarija (Budimpeitanski ostriici) iz XlI. st. Slijede tri lista jednog zbornika (pasionala) iz XIII. st. koji sadrZe tri legende: Mztenje 40 mutenika sebastenskih, Legendu o sv. Durdu i Pseudo-Prohorovu legendu o apostolu Iyanu na Patmosu. Tu je i
20

U hrvatskim glagoljskim rukopisima iz

XV-XVL

st. ima Petrisovu zborni-

,,ir,,!r i,rllt>rrtitk jcdne

homilije koji moZda ide pod autorstvo l.lrrrr.rrl;r Ohriciskog. Iz XIII. st. je i odlomak apokrifne Ie1,n'lt rt .st,. Tckli (br. 18), todnije odrlomak iz Diela Pavla i / , / /, 'l ol<st predstavlja prototip hagiografskog prikaza krSr ,rrr,,hr' rrrudcnice. Dobro je poznat u iirilskim minejima' I I X I II. st. ide joS i jedno apokrifno Slovo o blagovieite' ltr l\{)i(' sc djelomice podudara sa slovom Ivana Damaskina ;t,, ,,,'i'italo u m,inejimi za mjesec mart kao i sa slovom Ivar,r /.l.rlrrnsta u Supiasaliskom zborniku iz XI. st. ri m Mihano' I t,, t'tt tromiliiaruiz XIII. st. Po ovo n tekstu Marija tjera od ',l',' ;rrrclcla koji joj navijeSta roctenje Isusovo 'da ine usli5it lrr..r1, ivzvestif jereom i az li5iti se imam suZitija ljubve a I r , ,1r r ;r,l:tvu tesloju ,otdesnet<. l, rlar-r mali fragment iz XIII. st. vei sadrZi Poslanicu o tr,',l1,'liikoja je pali s neba na oltar sv. Petra i prijeti olirna l',,1,' ,',.' iasie neajelju. Ona pripada zapadnoj (flagelan-tskoj) r,,i.rkt'iii i naistariji je potwdi tog apo'krifa u slavenskim lir,,.'trrlama. Kasnije je taj apokrif mnogo puta potvrden..u lrr r,rtsl<oj knjiZevnbsti, dak sve do XIX. stoljeia, pa ga moZerrr,, islirlinuti kao primjcr konzervativnog duvanja tekstova' I cl ni ostaci j ednog velikog zbornika legendarno-apo]<rif; rrrlr tt'listova iz pot,. XiV. st. jesu tzv. Pazinski fragmenti' Ulrtrr:r se razabiiu odlornci ovih zanimljivih tekstova: apokrift,,,1, Nikodimova evandetia (br. 22) (o Kristovoi smrti i si1,,',1',, u pakao) kojemu je takoder matica bila latinska; apo'krrro* drietu, o dtdesnom drvetu koje je izraslo na lrrl:r O A,l,rrnovu grobu i na kraju posluZilo-za kriZ na kojem je b!or.rr:r1rct fiitt, apokrif 3e ra5iren'na Istok'u i Zapadu; ap,okrif rt rr:;peniju (smrtl) Bogorodice koioj su pred smrt doSli na r,.1,rrriaj ivi apostoii, doneseni na oblaku iz raznih strana svi' (potpuni ie tekst-u kas1,1t,,, imalr"r" t ruskom redakcijom ,,,;i,rr rukopisima); Iegendarna prida O Evstatiiu, svojwrsni .".rrrturisti6ki roman o ouo- kr5ianskom obraieniku i rim'.l.,,rrr vojskovotli (br. 40'); navodni Govor lvana Zlatousta tt,t lllagiviiesl koji iuti vezu sa Suprasaliskim zb,or,nikom i , ,t,ro sJ u martovikim minejima u istodnoj crkvi' U kontekst ,r('nologija moii ie se ubroJiti i jo5 poneki tekstovi iz na5ih ,rrlrrclih"giagoljskih rukopisa. Od njih je iz rukopisa XV' st' 1r,r,rt)lt ipr-. Govor Ivana Zlatousta o suielnom Lirtotu' ' Takva pripovjedadka literatura na5ega XIII-XIV'- st' ...,,lrii naslj6de lstofnin slavenskih knjiZevnosti, ali istodobno
;r

21

primorsl<o-zctskc oblalsii na A4akedoniju. Stcga se-i ne bpaZa upliv srpskc svctosavske crkve, nema traga kultu ni ,rprtlt, ni bugarskih svctaca. Pritjecanje legendirnoapokrifnih tek_ stova s istoinih strana jenjalo je u XIV. stoljeiu. Brojni tek_ stovi talivc vrste preuzimali su se kod Hrvat-a tal<o, cli se ne mole uvijck reii ni kada ,ni iz koje su iirilske knjiievnosti preuzeti. Njihove prijepise iz bogzna koje vec ruke nalazimo n zbornicirna raznovrsnog Stiva, sa vi5s ili manje izmijenje_ ma izmijeSani s tekstovima koji su do5li iz latinsko-talijan:;ke pa i de6ke knjiZevnosti. Ima sludajeva cla jc neki tei st kod nas potvrden prerna staroj grdkoj oclnosn.o nekoj sla.renslioj redakciii, a u ciruqom ruliopis,u prent;r ncl<oj preraclenoj ili skraieno.j zepadno.i vcr-zi.jr. Od s1'ron'icnika ovc vrstc, saduvarrih u kasnijim plijepisima ncki zasluirr.iu poseltan sporncn. To su u prrlvonl redu apolirifni tctstovi s1-risi lioii zabavlro i nnivno pridaju o bib1il-

ora rcd tecia irna c:\.ot:ena vrata zapaclnim prcdioicima lioje rxclu nv.stava u sr'oie zborniltc nan-li.icnjcnc javnom citanju paralclt.io s .lstodnirn uzcrcima. I{rvatska je kn.iilevnost biia nc srrrno perccptivna primafudi s objiu slrana, nego je ona bila i1-rclsredna karika preko k<_rjc str r-rckj lcl<stovi odnosno motjvi clo:;pjeli na iirilski Istok. Prcl<o r-rjc sr-r kako se rnisli preili na Istok: Nikodinnt,o t,t,rrndtl jc, (lioje je preko bullarske verzije dospjelo u Rrrsiirr), I)oslurtit:u o nr:d.jelji, moLt.izr. i,rzgenda o sv. I)trrtlu, u nar.oij l<> Mttliu. .st,. Antlrije koja je vrlo raiirena u hrvatskogl;rgol.jsli.irn brcvi.iarinta, a vei je n"egdje u XIII. st. bila plcnijctl rra lstok. Strujarr jc izr.r.tu.i.lu lr.r,,;r t sl<c i is,lolnoslu'ctrskih kniiiev'osti bilo je, kako:ic tirri, vr.lr i'tcnzivno * t.ku XII-XIiI. sto_ ljeia. Na r-r.icnr li,. rla r-ri.ic.slavio traga raskol izmedu Rir"nske i Carigratl:;kc crl<r,e. Strujanje jJ iSto ponajviSe irreko

!, , ,rrr.r (lrt . 28). Novozavjctni apokrifi: O lirsnant drvetu kao ieclan od naj.za' i.r , t 1,,ri:rvljtr.ic sc u raznirn oblicima , ,'l,r r;,lr rrrolir"lr za sreclnjorrjekovnog dovicl<a,.ier se '':irnr,, 1,,,,, rlrvcltL spaja u uzrodnu vezu Aclanlov;lnijeh i Kri, '. ' ,rl. rrlrljcrr.ic; l-alcovljevo protoevandeljc (br' 21) koje ,, ' , {1, trrlirrijc o Marijinu Zivotu i Isusovu djctinlstvu;-svo, ,,.r jr' l:rtitrska preraclba Protoevandelia Jakovlicva ,P.seu, \t 't' 1r't'o cvon{le1ie, dok je Tomino evandelie tematski na' ,, ,l 1't(]locvawlelia tako da i oni pridaju o Isusovr-r iu,, , ,r rlii'tinj stvu; Prepiranie Isusa s (lavloftt, tj' prida hako ,r,i ,,, r,l'rr(irva Isusa (potvrden jo5 u XIV. st. i dalje); apo|
, rt rr ,l , ,r

, ,lir'l:r lrpostolska, nalik na putnidlle romane s dudesnim ,1, )r , ,rcb'rje, u nas su Dieta Andriie i Mateia u gradu liu' 't ' ,t tirr. i9) \ Dieta apostola Petra i Andriie (bt' 20); Die: .r ,, t: tlri 'i-c;ne satuvana sll samo u iiriiskom clubrovadkom l.,l ttrr \'t.7520, ali po glagoljskom predloiku; ocl novozavr ,,,1 r :rpol{aliptidkih vizija istodnog oclnosno starosiavensKog 1,',lrrfctla itrotianie Bogorotlice po ntul<ama, tj' posjet-Ma-

nim jezikom, u XV, XVI i XVII. stolieiu. U tirn su

l<odeksi_

skirn licima i clogar,iajima o kojima u tzv. kanonskirn biblilshim kn.iigama Staroga i N<tvoga zavjela neine dovoljno spomeira. Oni su zaduclo u .uaioj linji2cvnosti bogato zastr-rpani. Ir,lavociimo one koic nisnr'vcd g.r'e spomc'uli. bd starozavietnlh: Avramoya sn1rl, opiirrra vcrzija, o posl-iectnjim danima i -cmrti dobrog gostoljubivolJ st:irc:r Ar,rama (br. 27); VartLlto,ta vizija (apokalipsa) u kojoj .ic opisan farrtastidan plrt ovog p;:orcka u nebesko carstl,vo (br. 30); O prekrasnom Josipi, proSirena biblijska priia o Josipu koga su braia prodlla
22

,, ,' 1',l.i,r u pratnji I\{inovila arhandela i Pavlova apokalipsa r ,,' priia o Failovoi viziji raja i pakla (br' 31), a postoji , | ,riislioi l':nilievnoiti i krada verzija po latinskop nrea| | r. rr l,;rsniiem prijcpisu potvrdena ie i Pseudo^[vanottcz a ima i drugih " i 't':rt. sasvin clrrga'-1i ia ocl kanonske, i Opis tlievice je l<arahtera 'i :|.;ih viziia. Apolrifnog 't,tt:t,' u glagoljskim rukopisima XV. :!. ko.ii se u srps.l<om , I rrr pr ifisuje Epifaniju, monahu jz )(II' st' Takav jc i govo.r , ' ,,'i ,1rr Kristovunaclbakao i o otkupljeuiu pravedniha koji .,,r r,rr.:,rn tekstu u Mihanoviievu homilijaru, iirilskom ru! "t,, ,u XIII. st., gclje se pripisuje Euzebiju aleksandrijshom' r )rl slar:ijih legencla, premda su nam sadul/ane u inLadim ' ',,lislrim prijepisima, iasluZuju painjt Legenda o Agap.ij.u r \,',,rrilr-t) *b"oftt koga je voclio orao do korablie r-r ltoioj je l, , l,;rr; s apostolima,zat\m je stigao u raj gdje irru jenalo' ', tl:r opi5e Sto je viclio, ciakle tematski se nadovezuie na andela 'r ,r rlilrtiEne vizije; Legencla o Makarijtt kojemu dvanjihova , ,r1rr ju kako cluSe izlaze iz tijeta i ltakc se mjere t1 t,,; l,cgenrlcL o sv. '\leksu (br.41) ko.ia, poput legende o r r.rlilulgranidi po strukturi s rornanom ' Cudesa sv' Nikole , .i :) o..,1raZavaju barsku tradiciju o ovom dudotrrorcu'

i {/si-rbnu hagiografsko-legendarnu skupinu dine tekstovi o 'r rn.travsl(o-dc5kih svetaca. U prvom redu i od historij-

:kgq .1"1.j"ja je dinjenica da su se i ,kod nas na5li dijelovi zitija Konstantina-cirila (br.3g). oni su saduvani n uurtuu., oficija Cirilu i Metodiju koji se u rri redakcije na5ao ko glagoljskih-brevijara XV. st. Mada ie to i<ratak tetst, vrio ";k;i; ie valan za rekonstrukciju Ko,stantin'ot,a iitiia por"6"rr;,, u : i j:it.. -tiryt ..ukopisirna. I(ontoks t of ici j a j e de5 ki,i " jezi,tu iria izriditih dehizama. Mada- je sama kompozicija .nJiJa-"a"r* na neSto_kasnije po rimskom uzoru, ipak i Zittie Xonstiiiii" kao i Pohvala sv. Ciritu (br. l7) kojojle autor kHment Ohrid_ ski, a-koja je takode_r uktopljena oft.i;, ovi tekstovi dosli do Hrvara-ntposrecrno iz tuoravike rii c;tk; "ii; "p"e"jl;;;; i-to najkasnije u X-XI. stoljeau. Ktrlt Cirila i Metodija e"t".l 9-":-j" u glagol.iskim lirurgiiskim_knjigama od prvih a.i""i;u XIV. st. pa nije vjer:ojatno da bi ipomenuri tekstovi ao$li k l.Tl.istom za vrijeme tzv. )emauskogn perioda (XIV_XV. st.). Slidno znadenje ima i Legend.a o iv.-Ve1eslavu (br. 39) nazvana prvom staroslavenskom legendom za razliku od. niza latinskih legenda o istom srrecu koje su takoder nastale u X-XI. stoljeiu. Buduii d.a je ova legenda saduvana samo u hrvatskoglagoljskim brevijarima XIV-XV. st. i u ruskim ru_ kopisima (a ne u bugarskim) , zna(i da je ona direktno iz ee5_ ke do5la s jedne strane u Hrvatsku, a J druge u Rusiju. I ka_ lendari zagrebadke crkve zovu Veieslava ,patronui Slavorum<. Istim je putern k-nama do5la i Legencti o sv. Vidu koja je u ee5koj b,ila prevedena s latinsfl<og negdje u X_XI. sto_ ljeiu, a nalazi se i ,u nuskim rukopisima. taj put ie imati i kult sv. Ludmile, sv. prohora i sv. Adalberta (Vblt3efra) u na_ Sim glagoljskim rukopisima. MoZda je tako starog postanja i Zivot sv. Klimenta pape (kojega ie moii sv. Ciiii donio u premda je \i-1, oficiju po i taj tekst kasnile primijenjen u brevijarskom zapadnom uzoru (saduvan iz XfV. ,t.;. U cl'gotrajnom kontaktu s istodnim iirilskim literaturamal na5c su glagol.jske rukopisc u5li ioS razni drugi tekstovi, ali buclurii da su rnnogi motivi postali opieevropsli, nije im uvijek moguie naii pravi jzvor.'Za neke tekstorrJre ,na du ,r, k nama doSli z:robilaznim pul-cm sa Zapada, kao npr. istodnjadki motivi u Priti o premutlrom Alciri (br. 51) i-u legendar_ nom romanw Barlaant i Jozalat (br. 50) i drugi. Iz starijeg je perioda ostalo po glagoljskim zbornicima i druge knjiZevne graile. Tako imamo u nekoliko verziia iz XIV. i XV. st. Pitanja i oclgovore (br. 55) u podecima poznate kao
iz
7/,

rlrrlr,,r'rtosl i znanje. Stara je i vrlo ra5irena bila prita O 12 t,, t,tl, rt rr lio.jc treba postiti i moliti da bi,se,otkloni'la zla sudl,irr,r ,,rinrr l<oji se u te dane ratlaju. No to ve6 prelazi u ka-

lt,

1,

,1,' tt

iitt svctitelia, u kojima

se trebala

ispoljiti mona5ka

llu t'7,t.orcizama, zaklinjanja i amuleta koji su se pisali ;rrr'prsivali stoljeiima zbog njihove toboZnie nadnaravne rl", I s,f iCnog je karaktera i prije spomenuta Poslanica Abgarr li.r' pr-irnjer donijeli srno jedno takvo vrlo staro istodno Amulet s molitrtama i legendom o sv. Sisinu za i,rl, lrrr j;rn.jc ,,r',trtu rlicce od <lavla (br.29). 'ilrorncnimo i odlomke iz Fiziologa (bestijarija) koji se 1,,rvl,rr r'po na5im glagoljskim rukopisirna (br.56) a da im ne rll,rllli) it.vora, premda je djelo vrlo rano nastalo na grdkom 1,,', lrrrt jrr. Slidno je i s malim Hronografima istodnog tipa u l',)trr:r sc daju osnovni kronoloSki podaci od stvorenja svijer,r l,.,rtl se u jednorn od njih spominju narodi svijeta, od Slar, n.r \(: spominju samo Bugari Sto dovoljno svjedodi o njilr,,r r r poclrijetlu. Itt'rl ie da u ovom osvrtu na staroslavensko knjiZevno na,11, rlr' l<aZerno ne5to i o pjesni5tvu. Prve slavenske umjetne I'l, ,nr(' potjedu od Konstantina-Cirila. On ie za liturgijske poznate. No 1, rr r .lrc prepjevao grdke himne, ali nam one nisu ',rtt,t1rl;i odlomalc misne liturgije, glagoljski rr,kopis iz XL '.r ,,;rtluvao je versificiran tekst za koji se moZe reii da pred.,t.rr lirr najstariju slavensku poeziju. Njen prozodiiski obrazac t, nrislona cjelina od 24 sloga koja se razlidito dijeli na polulllr,)\'('; druga partija ima obrasce: Il*7, 6+7, 11.+7, 6+7, I| 7, Druga poznata pjesma koja se pripisuje Cirilu je -7. l't,,1,.111.s, evandelie, saduvan u mladirn iirilskim rukopisirna, s,r, tpicv evandeljima koji za svoje vrijeme sadrZi neobi'dan ,;,, 1 slavenskom narodu da njeguje knjigu na svom jeziku. ',rrlr jo.i je dvanaesterac s nestalnom cezurom (pos'lije petog, ry, rlt'poslije sedrnog, a jo5 rjede poslije Sestog sloga). Osniva , ,l:rlile na broju slogova, ali ne mari za kvantitetuniza nagla,t Slijedeia je slavenska pjesma Azbutna molitva, za koju , rrrisli da joj je autor Metodijev udenik Konstantin BugarI r, islrjevana istim stihom kaoiProgla.s. Zanimljiva je po tom r,' i{)i prva slova stihova daju azbudni niz. Neki misle da je ,, t lid'ne molitve nastalo azbudno nazivlje za glagoljsko i ii' r LI.rl pisms.I u Kijevskim listi1ima, rnada se radi o molitvarrrr, r'i(le neki suvremeni slavisti (Jakobson) stihove po silat, r1"l
25

--7
,^r.irsLrr:

T';';:,gii;ii"l$L,&"ii:1'L'fr g'*iJ?.f"iilli*T j: l:l*itlil;'JI;iill'fr ?'Y.:#;lX;:;n:;;i:ll",,n:::;X


'll,r,:1, iflr 1rt"^qF;
'

."uofi

-5 6 15, o n0f;.") i 'll.],^| -7,6*5. Takva silabidiia proi l,1rur," ;tl]alognom biza111Lo* pjcsniitvu. Itacti
se

t_0,

, ]t,7+4,*-7; 7+4,

ili 2 >: St-7,

':]i,o'|.iq fi"iil.t l,.,rJlploino stilttra,.oti:'oSr'";ot


l.',

tij'iif.lusom u ko.jcm je jeclino sralno praviio cL.zl1ra. .^111 lQttltl racltnal o lo.mu cla oyukva r-itrnil<a ,ttu tonskih umcr;Li<a r.i 1r,,^1.e, tj. ocivocli
ti.r_r_

tr'1.';rrl]Iq pocziii na Istol<tr i na Zapariu

r.i

letko

II rkccrria. 1'ai,o jc porrrl,, .eoou_ t.rirrrctrima 11 ilrrnPskim - kcjj ;c uroctil;, Aia_ :LIfi. 1:1,.t, lllKo-1c aamp.slii rlinrcLar peurlelno s pui_ ,,rrt' ilrur politikos.) ul.jcca.o ltA stvaran.je ll irSes l' , u,. 1" lst ," -,irli 5c pbilrlo pnm3cnJtvao u grikoj i irt;nskoj c,.i.:r cI , I f:lJ,oclgovara osmerclt. U tslfl'om je metru ,,,'r l.t)i _lili',,,1''1, ri,il*iloitr'o crlivenih pjesama ko;e su polaltb ulazile
brrzi ,. fll.,r,:i, na ,tonskt-rg '],.:,'1,,;t;t ,,1,

",',ffi

;.':i : :JJ: Jii:

::i iT' :, "i1, ; ;,.'l?'.?";l;ll

**

',, rrrr 1 l,r,',url.,l.t' lrilri;rocliyc, t.i . t-rcl tr-ri1"ulla istihira i u poi ,1, | ',rr'' r ',.r{lrl;rjrr lt'vorli u clultolirt slltrinu, moida dak ,: ,, rl,rrrrr trrrl.l ,, tlolxr. [] istom btcvi.ilrlrr irrra ink uputa cla ,, rlrrrL l,l, \.rllr pr) l)r'\'()nl orlnosrto osril()rll gllrstt - ito go,, r ' ' r t,, rl,nr rr.rr ilrtt p jt'i,lut.jlt plctlllt t-rltittilttt. lr, ,rrl I r rl\.urr(':.1('r'it(', l.lltliav .jc tt Proglustt t't'ttttde'!.ja i ', ! ,, ' ,'r ut,,/ri r, r. irl,' rrchi (liolcndid) i u iilil:;irorn rritipi.r I r llr, l..r r l'or'liirrrrr rrir Llraiu iz g. 1tr84.'t'iil icst stit, , t,lr I,L ,l,rlt, .,r'1r'rlor'i lr:r:;r'tln lll'ilstarclg sliitoivot'sii'n. Za 1t.,.,, ,, ' ,,tltt t ll,ltt,lrttt (lrr.59) sltiut,anu u gla.i:oljsllirl brct lr(' n)();r() sc sa sigurnoidu rccj cla li 'i',,'r,r r l|r\'. | !' , t,! r.t.r{,t Irlr, ,, l,oi lr jt'srtti ili jc mo:ic1:r kasnija rit, !,r,, I ll t.rl r,'l rrtnir l\()j Plozi jr-. i prij.:r,,ocl Plestne
1

, !;i

,,

,t',,':'f,j5ke tin;13?. .
1,,

rrg'isko:iry:li:59j knjiZevnosti ni.je sadu'r,an ni .ie;ian


:'

t, tr
;',

st. liturgijsl<a ,rcvoluciia.. JeAen je i proclor novijc hinrnocli.jc u rirnski obrecl. ,r'l',,l..iiur l(ad si-t sc ntSli pr.ccl obllveznom reir;i:_ 1,1,, rtl',nnoljiie -

,r

z"rllaje u XI-XItr. "',

i,1',

I j:'-!i?r ffi

'*'l'^ i]:; li' ! l' *

i:*

";:

";

,,r,, ,r I l,r I it .,.t l.r,;rt l;rlr)ri('t- IIC /Ifi-riTl{) d;f ii iC fitI rlr 1,r ;;1 ,l.r, t ilttrirtlit' 1-:t-rr:zt lnogli bismO 'r r rr '. l\ ,, , a i tr r, Lrrr rrr',r ,, l,.r rr 1, ,,.r1'rlj, ,'t ttinr [ci'.:;lOVinf;r, i;aO . ,r t,r 11,r11 l, 111r,111,, 1r1,1 rr.r l.rl,rr l],:,1ji plut tc Seslo,,.,,,tt, t,,t,tt,./ { I,,,1\ r,l, r.r 1,,. rr hV. st.) t PolitLlli.ca ! | ri ' ,l'r il',lrrrt.r I'i' \ rl, ,',t ilrtlr.r,t i rr ,lll,r,,, ,. I ',r,, I .,,,i ,iit | ,tttt t;it,ltlt, ttil,it, <lfiCijti S .,1 l,i rrr',,rr l{l,rrr,',rrr I lr.r lr,rl,,llr"rrr i,ZillLf,liim1,,,;,,'l\ ,, i : 'fi:rt i, :ril,r, ,', !i., ir l'r,, I | 1,, l, l.rl " rr l.'t. lltirtl.;,lCrlttt !; ,-t:i it.t.lrl,,rri,,rr Il'' l,ir,,!,"ur,,1,, t rr rirrr'.i,.tlttt ., ,,lr rtrrr{ t,t|1,trr,rilr! i',t l),ttrr'lli'.,,!J,t,,,.r, i, i rr: i:rr ',, l''.li,, i,tr',,i ' 1'r, ,'lrrrtlr lttttt.rt;.t

,,,,, ,',1'i)it,, rrsvul,rla t-rnrskJ r:rliva..

: ,,i)l.L,,, t,t *,, *a,l.l, l'; 7lrllii.lr rr',';llrtltrrra

ll

ffi,:1,';1,i*:Ti,":;.3":;i?T* zuclaci-r cln prc-,rcciu himne iio

.ODi to.j zacla(i nisu bili

*:l:

. ., r.,r ,.li I r,,'1,,'lrlr, I'r lrol,rr.:tj ll|r';lta ! | rrt' r 1,,111!r i z;t1;tttlilihrll,jC|::::,.,,i lr1, , rl \( rlr)'' l"l(rola, ptlsiije ri , ,,lrrt,r 'rl l'1q11 1i1"111ia'I'r-rrakzr na ; | ,,! i !,, , i ,, li r ,l r,lrr' r ll,,.rl l,rr.r :,\'.' l:tii, tak i u kon', i I r, li 1,,1 | rrlr , rrrr,.lr. llr,rk lttltvo jc duclO kako ,, ' r rt,,.rrl, r ,lri 'r,lt:r1tto i'ritillll tliLcliciOnalne 'i' ! 1 r ,1 | , l,lulrr', lr rrlir.rrri i rtorrctu;tstitli teksiovi ,!, I r, .,, rrrrlr.r rr.'r,,,lrri 1, zil'. Iptrii .ie jo5 dugo kod ri , r l r,l rl r , r;, I rl.r g, Lrrjiut, r,ni jczilt crkvenosiaven,r i,, ,r , r,Lr,r,,r tr',rlr r, r,.'r'irrr ili man.jimuspjehom ,, ,tu t{ rl , r l r, rrrlr Lrrii;,;r, ll r-trl tol,:l ic icsto na-

. i |

26

\l:rl;t

nr

i i, I : i I:, I :,., i ; ; ;,,, st'r'v.rrivrri.j i, rr iro ;


i

i,.,,;rvirr.r sta

:""Tj*:, ie qarJe od crkvene 1.rrril11,?rtutu, to

;:ilJ",?

#glli'.,t{" i reksika. je kon-

i;

',,,,,,}'i'1,"*;":;'#,'o??:o-10;;;i;*#;'-il';",;*::,1XT:l m*Tsn iifu ir?it i' :"t i'"141;:$i : *civilizacije, u. neposrednom *.:i punoj ostataka ITI:"+ 5u5i,m-tjt -"t-1tt]l s preostalim flomarima, u gridovrma u kojima i. ,r d o rom a n ko-sr aven sk i q j r" erlli "- ;:"oll/,"# "il,",[hll: r: stuZe tabinskim jezikorfi i J.i.-,ii ,"?_: t drugim cenrrima ilij;"-i"X'j' ::jit.trJcsnu vezu s ^iilj ni"-t"in ^'i,1",1X13' n" t rE i.,u,,i o,* r-i #li ou' ilj'#i; h rva y:,.y1. ( novi i::: """".,i" s k h t?"r"i" "' ri li:i: U-;;;; "

il

;11,1, sxole raznih redova.

3r

ii

kantorske

"*ffi ;j&;i:k;;;i,:i:'xi.*u_, r",?, Lil;ii u uiri"p.[i_':;";f:.t,"*ry. nasim gradiskore_

rti"l

si

:i:,.l"ihii;#":.;#it;?JriT*f
r11

hr"",f

" o,1t,*;i'ff Ai?r':,:re,fffi;;3ff9;iX;11 glya1ike. i firozofi.y.e


rrcteo Acciarini

if :#"1"j:,q'J,'"$*,:;il:x*;,nT',r**r*ril;ilrii poznatija imJna t- <t" *0.'X'^'.::':, ooSoJeni ljudi, pa iai

![i:if H:#i;

y :, i,1'"n'""::#* i 11ff;^ol: :,^aaudn h' cu er a n a "uroo,


J.

:T,,

ji'o koii

"

n"uroun;i;;"i;

# *:d, "l:*
ko_'r I Xlil

Iffi
*
:

1fr ^fi,t, i:] tT_:,i

ffdll*lif [fr-gTdl+l'#+'ffi ##flT

ni#i'ffi
;#,

ffi ;fr:,,I;ilili{lld'iffi
s:jt*ii

ji,ip","di:q1;;,i1,",:ri.pj;tur;#fi::iilfu

s;* I 1 J :. # i*:tti: ] t Tr' ;il,"xtj'ji : llf if""i,,fi,11'il;I';::'l';;ll:'il:';T*:l?:"i"":::::??1J#X:.


28

i*

li lrrl,,1 lr.r,'rli lttt1';go ranije l,rif +'=t, lrriir,'rl, fl rl'r=qrl rtii..l;1, ' =, =a11.1 l;i gl=rg,,,li 1,,,111 l,r,rlrrri jtr rri.vrslila Spoznar.rillell l,rt,"ll,,,, 1' ='rl.t I l,l',ltit, tj. rrViCfenje Cla Oni rrr .tsrr rr:r =, ilr 1.,,,1r11r lirrr,r lri,.rrr nr,.,lr z;rrrri.jcttiti latinski jezik i t,l=lr,r |,rl. r.r llir, | :,tln,r,,l ntlr. nil\:r(l ll()tpunO pfimijenjerr.r *i r ,lrllr,rtrl Irr,lrrlrrl\..r, Lrrl tl u lirlr.rr.johrvatskoj regiji. f',.,r.=,r rrl,,,tr,1,, n r,.,ln"t. 1,.zrl,:r i llisnrit zavladala je na 1...irrr. i,r r ril,r,rliLr rlrrl,rs11,11rLt., u statutarnim kOdifikaCii.',r,i rr l','tr, r!ri lirrlrlr.r,ilo.,ll :,V;ll\(: Vl'stC, 1I pfipOVjedadkOj !. ,ri i rl l'1. 'ri',tr'rr rr h,rlr'tn lc olrrrltvlccna i duhovna dfama. rt :,.rt,,,i ,,,1 tilr 1,;,,"., pr',nr(.n():,li i knjiZevnosti bit ie ovdje 1. '1.,r11 i:.,i,,r;r rr.r n lr.l(.nr ..(. ont. lttttltijontu pojavile.
=e
,,|)

lt,llilr,il ilr ttilrilr iltt it /ittlt ir ,t lo stt 1tt-c'teZnO pje=r.r" i =, l'' rt -li ti lr,, 1, 1,r1,,,11'1,,' 1','rlru, ;, , rr;r ;rotltttt":iU UZe =ElrF lf r,ar=1.. i l..tr' l 11,r1:,'l1,l,irrr r rll,r,l't.,ll.l rrr,,y'rt tt:tii U f lLrt 1 \'l =l lril,r l,lrri lr l, ,t, rr t ., l" lltlr ...lninr r':rkttvskOt t ,.r,1.,tr irrr,r I lr r lr'L.,lovi ( koli sLr Lelter =Llrt rlil':1.1, t.illilr 1,,,'ttrl rt ir ;rtt'' l1rl. \V. sl.,ff srl.lttd.ti llrl tt I t,,,,,r',t.1,'"' rt 1.,'lttt;i', r rr lr I lllr, rr / l,tnt'.l,tt1t iz ;rlvc fi:lti*,,, l lr llll f*lf l!f t1 | =t il f,:.. ,,'t i. , ,,r l: \ \'l .t I rlr ), z.r.,lrrzrr.irr po;:4lrrlrt *1.,,E l.,ril..r, ,lirr, l, r r,111 ',t 1r rloit' tllt poictke

', r.,r trr r('i(.n(), latinski je jezik kod Hrvata u srednjem l.,r rrt. (lr j vr(t'11 tlruStva, crkve, feudalaca, inteligencije; l.rr,.lrrr ( p.r i 1 11i1,1'1to:;lavcnski) jezik u pismenosti suZen je i t'rit,,r rt,rln. rr;r iullozlrl'raclne krajeve i dru$tvcno na niZe sloi, ,' I rrr,rr' lnrl.r'ijt'. IPlrk pravih geografskih granica izmeclu l.,ri', l,',1, i n.rr,rrlrrolt lczikl ncma. Ali ni front narodnog jezika rtii, l,,lrrr..tlr.rr ljorrnilulc su se kulturno-jezidne regije od t'gilr r ..,.'.\'i'i,)nr lizi()nomi.jom istakle tri: glagoljsko-dar,,.l r 1.,,1.r lrtr'tr./(.rr sjt"r,t'nno.i Dalrnaciii, u Kvarnerskorn i .r., rrrr 1.. rl'.111 r I rr i tt' rr lslli; clalmatinska s latinidkim pisr,,',lr I ,,rl,,rr..l,rrn rr.rrit.r'it'rrr lc clonekle s iirilskim pismom i :r,,1 .rr l!rr r,r! 1,.{ lr.nr, :r h rrio.j gravitiraju i pozadinski bo=r,' l" li, r,,1,,,r,r, l.r I'r:r jr.vi; ln'(:r .ic gornjohrvatska, pretei,,, I. rit rr l,r r' t'rl.r. 1',', 1 j.rr'irrr trr:rrlilr-skim utiecajem. Medu ,,..rr r,,,ri,rnr,r lr,rh,, l,r pol\,t,/u ju i tt'l<stovi, bilO je Uvijek t ',rr'rl l.r | il:,rirrtrilrt'l! l'r",'ilil.rnl,t l,,li lr'listOVi mOgU Se na6i ,r ..'.t t, i ,,r ii, l,r i rr r,r tr I pt..nr.r N,'lii ;-rr-ozni i pjesnidki E i=t:i.' i 1:l,rs,,,ll l,',1, 1',,,lrl' lr l,l, r,rrltr jrr :,t. rr iUZnOj Dalma, iai t lt,rllrrr lll.rr Lrtlrt, "rr I ' l rlr, "ln. l:tlinittlii ikaVSki teki=
.

iir

$ttlf Elllllle It=;rr *l:t ll,.rl i,t,r =rti:

jedne od bencrlililinsliih opati.i:r. S irri.lcl:rza u XII. st. (oko 1100) potjcicr zn;,rnrcrritrr I)ulcurtskct ptoia (bt. 1) koia zajedno sa tri ocllor.rli, cll'Lrgc takve plode iz bcnecliktinst. sv. Ltrr:i.lc u Jr,'uurlvoru kr-aj Bail<e na Krku predstavija"ik,re neke vrste l<lirnrni f.art'lrrr. Fnvi .!e njczin zapis o ciar.ivanju zemlji5ta svctoluci.i.siiim bcnediktincirna od strane hr'atikoe kralja ilvoninriur. Po lironologiji (odnosno po palcograiskom irrit,cri jrr) slijccli nevciik Grcloselski natpis iz XII. .i. koii se clllirol;i nar posvetu oltara u Grcloselu u srednjoj Istri. Sij'aset cirr-rlirh llasni.jih glailcljskih natpisa ne sporninjemo. hla iirilskom pismu zapadnog tipa koje se uclomaiilo isior)no oci Spiita, u Travunji, Zahumlju - Bosni i - takocler su za{ana potvrileni epigrafski spomenici )<oji slijede zetsko&umski-r ortografi.iu. ldajstariji je ocl n.iih Hunrcilca ploia irod l-jubuikog iz Xtr. sc. u kojoj ima par glagoljskih slova; ona govori da jc l]krsmir, nurun* iupc, sagradio crkvu sv Mi_ hajla. trstoin iz cirr_:;tc polovicc XII. st. 1c Grdov natpis, naden kod '.11,-cbin.ja, toji saclrli naclgrobni natpis Zupana Grda. Kti. torskog jc sactrlaja Natpis l<stcz.a Brctkn na pragu crkve sv. Ivana rr I'ovl.jima na Braiu (bcncciiktinska opatija) iz g. i1g4. Slijcclc clva bosansklr natltis:r: Natpis bana Kulina iz g. ttSS. (ili 1194) naclcn liocl Visol<og, ltoji govori takoder o gradnji crkve; naclgrobna ploda /(lrlirrovcL sttclije Gradeie, nud"r, ,r"cla'no kocl Z.,r.ricc. Nutlgr<tbni nalpis kneza Miroslava (kneza bradl<o-l.rvarsl<og) u Omi!r_r potjede sa samog kraja XII. stoljeia. Vclik je bro.i nadgrobnih steiaka iz srednjeg vijeka u Bosni i Ilerccgovini (manjc u Dalmaciji i Slavoniji) koji se odlikujur figuralnom i simbolidnom plastikom, a -mnogi od njih imaju sadriajne i osjeiajne natpise (br. 2).
30

n_adgrobni natpis r.ra ko.it:rrr .ic rrprrr'tirr i siii'an lzrtiniki tetrist; I.{r9ki u samotn gr-arl. li.rkrr, lir.i i sc .ilrrt,,:;i na neko zicianje

glal:oljsliog pisma i narodnog krajcvin"ra nr()!lll sc naci baS na polju epl grnl il<e. U Kvarnerskom zal.jcvu sclu iali Lr XL stoljeie.-Iziog stoljeia poznata su tri natpisa: pi<t*tinsi<i na crkv] 'cvclilt^ sv. Jurja u Flominu (isloi'rrl riblila lstr-c) govori o klesanju leijeia istog sveca lro ji ic rrir istrrir liliirt',rr r-.rsi,i,ilo isklesan; v"tltntslci iz rnalenog sr'lu Vulrrrr r na ,trlirr crcsu, vjerojatno
.ir-'zilia

Epic,rafilca ar-i nerjstarije potvrdc , .,U str,irliatshim n

ll

trlil:a

t , i,,lrrro .jc naroclni jezik na glagol.jsliom i iiriiskom r., ,,,, ,, roiirr i clomenu ko-ia je u Evropi bila rczcrvirana sa,rr,' trri,, l.()rn .icziliu, a to je pisanje piszrrna ili isprava javne ,t. | | ,r svoii.r.i strukturi na5a isprava nasljcclujc clalmatinlrr l,rr r,,l,tr ispravu. Javlia se od XII. st., a vrio jc instrukt,,,, L i. r oiruhvata sav privatnopravni odnos, cl.lclorrrice i l,r,.,r() l)rA\ro, a sadrii gradu za povijest naroclnog livota , r' ,1,r. S vl:cmenom, a narodito u doba vladania rnletadke ,'r' 'rl.t', l.'ogato se razvila notarska isprava talijanskog tipa r\.n;va na ustanorri notarijata; na vanmletadkom pod, , r ,...viia se pedatna isprava koju izdaju feudalci ili kapr,,t, 1;otlrudja glagoljske pismenosti saduvalo se mnogo is:, t'irilsiiiir je s hrvatsl<cg podrudja manje. Najstarije r, il , ,i, '.,c potvraiene iz XII. st., ali nisu sa"duvane u izvornorn ,,r'l ..'l'o bi iniala biti jeclna gtragoljsha isprava datirana u I r,'i I rri itr na Krku g. 1100. o clotirar-rju cl"kve sv. Vida, ali sadu, ,,,, 'r illijanskom prijevoclu i u l-rrvzrtskom prijevodu s tar1 r,,r: iz XVIII. stolieda; ciruga ie iirilska isprava iz Po, ,1. r ,r:.r Erad'.r iz g. 1184, ali sad'uvana u ul,odnom dijelu tat , ,, i, r i:iL-ilslle isprave o utvrilivairju clobara benedil<tinsjue .,1' I li\' u F'ovl-jima iz g. 1254. Ocl siv:ri-lro sariuvanih najstarija 1, r'rr.ii:L isprava T(ulina bana iz g. 1189. koja saclrZi ugovor lr rl lorrCanima, a pisar joj jc bio iz LravLlnisl<o-zct:;kc pislr't ' ,,lc u kcjoi se iuti utjecaj l;rtinske l<ulturc, v.ierojatno 1 1 '5lrf iLrnika. Dubrovnik je vei od XII-XIII. st., porecl ::-: l;'llirske liancelarije, drl.ao i iirilskog pisara za porr' I ; irmenog saobraiaja s bosanskim, srpskim i bugarskirn , | ,l rr ,inD. Slidno je kasnije prakticirala zadarska opiina. ',ttt ltIti
,t,

iregule

I'()lrllt diplomatidkih dokur,lenata narodnim jezikom te "riiskim i (na svojem podrudju) iirilskim pismom bili su r,r ,rri Lr primorskom pojasu i zal<onsko-statutarni spornenici I ,,rlrril se reguliraju pravni odnosi (pa i kaznene prirode) , rtr sradanima. Takve kodifikacije su obidno nastajale pri', | ' ,';rr 6l;6$1veno-politidkih promjena. Statuie pisane laiin,,r iczikom imale su mnoge komune, a hrvatskim sar-no t . l{ajstariji i najvaZniji takar,' zakonski tekst je glagolji ' r,r rrisani Vinadolski zakon (br. 6) sastavljen u Novom g"
J-T

XVL st.). Sliiedi Vrbniiki (kriki) statut koji nije kodificiran odjcdanput, nego odredbe u nj unesene datiraju od g. 1362. do 1599, a rukopis koji ga je saduvao potjede najveiim dijclom iz g. 1526. kad se statut poclnosio mletadkim vlastima na oclobrcn.ie. OpseZan je i valan za ilustraciju narodnog Zivota iirilskirn kurzivom poljidkog tipa pisan Poljitki statut (br. 7) ko.ji sadrZi kodificirane odredbe za opiinu (kncZevinu) Poliica od g. 1444. pa dalje. Kastavski statut nastao je g. 1490. vjerojatno glagoljicom, ali je saduvan istorn u Iatinidkom prijopis;r.r iz 1759.Isto,m g. 1507. pisan je glagoljicom Veprinatki stotLtt u kojem su fiksirane starije odredbe obiiajnog prava. Ta veprinadka opiina u istodnoj Istri mora sc poscbno spomenuti zbog toga Sto je saduvala velik niz glagoljskih zapisnika opiinske administracije
1288 (a saduvan u prijepisu iz

sudovanja. Posebna vrsta isprava su razvodi,

obirnan dokumenat o reambulaciji komisije koja je g. 1325. imala todno odrediti i obiijeZiti granice izmeclu posjeda akvilejske patrijar5ije, pazinske kneZije i mletadkih posjeda odnosno njihovih podloZnika. Bio je pisan na latinskorn, njemadkom i hrvatskom jeziku, ali se saduvao sarno glagoljski tekst u prijepisu iz g. 1546. Za s'tipulaciju ovog dokumenta posluZili su i mnogo stariji pisani razvodi. Drugi je Koiljo-iki raz'nod (KoZljak na istodnoj obali Istre), manjeg opsega, pisan glagoljicom g. 1395. Hrvatskim su se jezikom pisali i urbari, kojima su u zapadnim podrudjima bile odredene obaveze seljaka prema feudalcima, ali od saduvanih nijedan nije pisan jo5 u srednjem vijek'u. I reclovnici glagolja5i pisali su svoje regule, konstitucije, privilegije i sl. narodnim jezikom. Regula sv. Benedikta (br. B) po kojoi su iivjeli na5i benediktinci bila je prevedena s latinskog vrlo rano, barem u XII. st., a saduvao se jedan glagoljski prijepis Rogovske opatije na PaSmanu s kraja XIV. stoljeia. Svoiu su regulu preveli i franjevci te postoji jedan njen glagoljski tekst s kraja XV. stoljeia. Ali franjevci 3. reda (pravi glagoljaSi) koji potkraj XV. st. biljeie svoju ekspanziju po sjevernoj Dalrnaciji i Istri, imali su i svoju regulu (npr. u Klimantoviteyu zborniku), a 1492. izradili su i vlastite Konstitucije (br. 9) rrr kojirna se od,raZava trnutra5nja discipli. na i nadin Zivota. Simun Klimantovii, pisac triju glagoljskih
32

skom utvrclivanju granica. NajvaZnija su dva: Istarski razvod,

tj.

dokumenti o teren-

.l,,,rrrrl.r iz prvih godina XVI. st. prikupio je iz latinskih iz,,,r,r i rlt'lrr zbirku franjevadkih privilegija pod latinskim na., 1,,\"lrl: Manr.tn manium. U ovo podrudje pismenosti ide i rl,rl ,l.rf iii lrr-vatski spomenik pisan latinicom, tj. Red i zakon ,, 1,1 11s1;11r.is u samostan sestara dominikanskog reda iz g. 1345. ff rrl,,,tris .ic vjerojatno nastao u Zadru kao prijevod s latin,'1,,1'.r Zcnski samostani rnoraju biti posebno spomenuti kao f ,,rrzurrrcnti< hrvatske latinidke pisrnenosti u gradovima, jer Jr l'.kl nisu udile latinski. One su imale na pudkom jeziku i l,,rr..trtrrcije i molitvenike i pjesmarice, a u Sibeniku ie 1615. , ,rl' lrrli optuZene zbog p,nikazivanja.jedne duhorrne drame. livo.ie statute, matrikule, imale su laidke ili pudke lrr,rl,,vstine koje su imale vrlo aktivnu ulogu u dru5tvenom :ir,rrrr rralih gradova i sela. U dalrnatinskim gradovima su nr',1'(' imale matrikule na latinskorn ili talijanskom jeziku r,l,r lri ih mogle kontrolirati mletadke i crkvene vlasti), ali ih i,ll.r I llrr hrvatskom jeziku. Najstarija su od njih tzv. Pravila t,t,ttrtr'.\tine sv, Duha u Baiki pisana glagoljicom g. 1425; Sta,t'. 1456. Bratov5tine s ',ttlrrri' Mariie u Zlarinu je iz g. jezikom svoje spi'seglagoljskog ja pisale su narodulirn i registre, 1',', ',rrrr,r ih ovdje ne spominjemo, jer se nisu saduvali prije \ \'1. sl.

ll t:torijski

tekstovi

I'r'cmda je narodni jezik osvojio razlidita podrudja javnog rr\,,t;r, historiografija (uglavnorn pisanje kronika) ostala je l:'rr'\'t) posve u rukama latinskih pisaca (npr. splitskog arhirl,ll\,)nir Tome, pisca djela Historia Salonitqna iz XIII. st. ili rl;r spomenmo jednog pisca ljetopisa iz gornje Hrvatske lvrrna arhiitakona goridkog iz XIV. stoljeia). To je valjda ;,rr, (to su glagolja5i, tj. niZi kler, rnalo imali udjela u politidl,,rrr 2ivotu i Sto se takav posao nije uklapao u njihovu vjert,'rliclaktidnu funkciju. Stoga se njihov kronidarski posao ,,1,r.rrridio na vi5e ili manje sadrZajne zapise po kodeksirna, ,,, 1 ko jih primjerice spominjemo:. Zapis pisca Juria u I. novll,rrrsliorn brevijaru iz 1459; Zapis iakna Broza Kolunida na I r ri',r Korizmenjaka 1486. (gdje je lijepo redeno: "da je knjis,,rrr tcSko priti i gdo knjige podtuje da je knjigami podto, , r,7; Zapis popa Martinca iz L493. (br. 4) u II. novlianskom r" t'ijuru o hrvatskoj katastrofi na Krbavskom polju, a Lje,,,,,t: Simuna Klimantovi1a iz podetka XVI. st. suhoparna je
I lr,\irtska
kniiTevnost sred.

vijeka

33

j'1,,rl;Iii+rri[**hr**s""*'i"ffi
ii

**1.p;gqs; l**i*,i*Jr*t"# u
i""1

ft{41if".'i 115fr*;??i1i::r#?35r ii::.ritYfti;,:|:;t;i;ilr?::?*,*+i;i*'"t:;#


M o"

"U.'*'tffi
n o r! i tt

lru;i:"*l"-e:v

svoiern iz.avir-

or al
o

ak t ii

p r o za
cr

n."d

:; i,:***.i.,Tlli; ;litT::'%5,'fft#"i "'i" il';i "' "'?'i '


J. i

r,

*]i;:;"'
;
;

:,' 1lyib m gl1rno fl -I ,: :Iii.,Lr, ;r i.r,,?"?r'?,Ii.j!,fJT:nii


"o..li'J;:j
i

1t

l " ixoza- i * op.

;;'',

i''.f,

ff r'lriTi:'1 ji::lJff.q":;,itf:,111"",,1-l?ti:il; t'l..l"ri.;;';:,i, publiku rr niZem "u.gi", propovjeclnicima kc li:[T nom nepisn*" #$:i::fl Jfu,:# n,::fr kol z;;; ;,' crna ni suvremcn ilr 1x;3:ff ]' iij.",;'"'15: l"'or ^',, ecrnoil wi.ili:" ;:i;Tl, J;.,11 j g:l odjcka atrrlrrrrrih r':rzrlr,r'. ''r^ ;1,,i ;l :lllii ;'fl,11
id

1xiili,

ff l*1iH',Xl,.#'itf#
ffi
x
rit,r..-'i.l,,,l-,, rror,"il., (r430) na
;

iI Iili ; $yi., :,;' "' lotl] :" ov:rl<vLr 11lrr11rl.islitr pir,r,.r,r.ril'-r, jc lcdi ko titui,,"i, rr.,tttti:a,,tt i irriiiiti\riTor['JTlri]]lr"{t. '., " fi'il;..i,','ili'lll.ili'"'' \'L'c. zit 1"';i,''o;'iii ncsa za liavderi.:,rie ocl crjcra ovur*,c vlstc rioja su 1< narna crosra iz lalil::i.:o_ ", i p.r:. : u a",, * J* iJllT l: i ;., xi L,'.: ff;i: ;,,, :i,., .il,il i t,:ii,; j; n s v il e r u p r,i"i,, i,,.-, o i, r i, n o ii il,h,. L"ioi', biiZiiii,X ::
ii:r!."lii
;t
I
I

, Ii,T:,

H'!: l';

l, I

il;

ilt,'

"

""

rr zborrriku iz 1468 Knjige Kata nntdroga (br. 54)" ,li:r:l ie latinske heksametarske distihe prevodio u prozi" I ,l rl,,ralistidkih sentencija je sastavljen i Nauk sintt Virta,i,,r /i ,to ga daje otac sinu (kao i premudri Akir), kod glagol1r .r l)r)tvr:ilen od XV. stolieia. Pu'no je moralisl.idkih senten, r1,, r pliiica, kojirna se ilustriraju kreposti i njihove supt:ot,r,'.tr, tljcf o koje se kod naSih glagolja5a zove CyeI ysrtlcc nttt.rt,' ti (br. 5B), a u talijanskorne izvorni'ku Fiore di viriir. It;, l,r jr.'kod nas prevedeno negdje u zapadnoj Hrvatsl<oi ioi r"'rl r:ri XIV. st., a prijepisi mu dolaze od prve polovice XV. | () rl'iicsima i manama raspravlja dosta duhovito jedna , , r', i\t A sedam smrtnih grijeha koja je kod glagoljaSa prer, '1, 1, 1 'rcgclje u XIV. st. vjerojatno iz talijanskog, premda joj t, ,,r' l,,r' fra.ncuski dominikanac Laurent d' Orldans iz )iIII. I rr rliL'lu Somme le Roi. I', r,l nazivorn >illlmma( cvali su u srednjem vijeku na , 'n tr,:oloiki prirudnici koii su obuhvatali ili ditavo krSiant, | , ' ur r)n.ie ili zaokruZene l<ompenclije moralne teologije. I rl i r sr.r prirudnici obidno osnovani na glavnim fornoulama ri ' ',;ri',1 yli:psn'ar:ia (C,ionll.i, V.ierovanje, 10 zanor,iiedi i , ;'1.1'1i1j1rjig su bili namijenjeni ispovjcclnicirna i1i sveieIr ,', I i,urdlrlatirna. Kod iras je nairaii'':cni.ii ovalrr.rr pr:irudrrrl lrirr prozvan Antanina (npr. joi g. 1603. u Vrbniliu jc po1,,1 iu :;vi sveienici, a po jeclnoi vijc:lti ttila jr: <lal< Statnrri, , r | 'rrrr je to jedna kompilacija konfesional a Suntmula coni ,r,r,; firentinskog biskupa Antonina (1389-1459) koja ,r,,,r ',.' saduvala u viSe glagoljskih rr-rkopisa ocl druge pol. \ \' .t (najstar ji u Axforclskom zbornilcu iz 1486). Zanirntrjiv i, rr rrir,i odraz tadaSr:rjeg Livota. Tu kompilaciju izradio je ,r'r ,\r:lr-rlin po svojem veiikom die\u Sumn.tcL moralis koie ' ,t , ',rlja5i nisu usudili ili nisu smatrali potrebnim prevoditi. '. r';rl<ter summe irrla i Kvadriga dulnvta, glagoljski pri,, ' rivrlalne teologiie u 4 ctriiela, prijevocl talijansliog djela 't,,,' ti',(t spiritu.ale Nikole da Osimo. Talijansko je izdanje i r I ' I n'i prrt :ltarnporn 1470, ali nad ie plirudnik prevcC::n i'. t,,, r'uliopisu. l, t ',rloike prinudnike ide job iedno vrlo popularirc djclo ,1 ,:,.,.r, a to je Dijalog Grgura pape. Ano nije identidrro , ,.'i ,rinl cljelom pape Grgura, premda se oba djcla je,1,',1, ,irit'lc ur 4 krjige. Naie djelo sadrii u obiiku dijaloga izI r ,, .rrilili i Lliit.rlja raspt:ave o mnogim pitanjima kriian-

r,l
f

Ir., '

-t1

.]j

ske dogmatike i moralke. Iako mu autor nije identificiran, original je svakako bio pisan na latinskom u Italiji u drugoj pol. XIV. stoljeia. NaSa kompitacija, nastala vjbrojatnd u drugoj pol. XV. st., Sto5ta je samovoljno mijenjala; napadni su npr. o3tri ispadi protiv bosanskih heretika, a kad se govori o tom kako je <lavao pokazivao Isusu strane sviieta, ieivrta strana je >Dalmacija,i Hrvatska zcmlja<. Naistariji glagoljski p.inigtqk Dijaloga pisan ie na samom kraju XV. st. na gospoStijri Kotljak tr Istri. Glagol.iski rukopis Ot jerejskago-oficija, sadrli traktat o sakra'rnentima i sveienidkim duZnostima iz XV. stoljeia. . Z3 redovnice ic kao poboZno Stivo bilo prevedeno djelo mistika sv. Bernarda od Clairvauxa Mod.us bene vivendi ad. sororem koie se kao Kniige blaienoga Brnarda opata nalaze u glagoljskom zborniku iz 1468. kao i u nekim mladim latinidkim rukopisima. Mimoilazeii obilje dlanaka svakojake teolo5ke, kateki ,zamske, liturgistidke, topografsko-biblicistidke i ispovjedni_ dke sadrZine, zadrl.at iemo se samo na onima ,kojaiu iza5la Stampom. Najprije navodimo raspravu Ispovid koja je djelomice saduvana u glagoljskorn rrukopis,nom zborniku -(Tkonskom), i to zbog toga Sto se tu o njoj kaZe da je svrien a 1492., da je Stampana >u kuii me5tra Pelegrina iz Bolonje< i da ju je sloZio fra Matij Zadranin (poznati starjeiina tieioredaia glagolja3a). Bila bi to dakle jedna od na5ih naistarijih inkunabula koja je ostala nepoznata. Ona niie identidna sa slidnom glagoljskom knjigom koju je pod nazivom Spouid op)ena Stampao g. 1496. u Senju BlaZ Baromov sin (Baromii) iz Vrbnika; ovo je prijevod talijanskog djela Conf essionale Michela Carcano Sto ga je prevco kasniii senjski biskup Jakov BlaZiolovii. Zaniml.iivo jc der je ovo prva glagoljska knjiga Stampana na disto naroclnom (iakavskom) ieziku. JoS su clva takva djela iz zavrSnog perioda ove na5e knjiZevnosti koia su proizalla iz scnjskog kruga kulturnih radnika na pod. XVL st., i to; Nurutnik plebanuieu, Stampan u Senju 1507, prevcdcn s latinskog djela Manipulus curatorum Spanjolskog teologa Gvida cle Monte Rocherii. Kao prirudnik za du5obriZnike djelo saclrZi: raspravljanje o sakramentima i njihovu administriranju, o ispovijedanju i pokori te o dlancima vjere. Prevelo ga je viSe ljudi senjskog kruga kojih "imena ne izridu se za ukloniti se ta5ie slaven, ali glavni je faktor
36

t"l, t,r'tlrvata bio senjski arhidakon Silvestar Bedridii, a Staml',1' ' ),,r ic Grgur Senjanin. Drugo je djelo Meitrija dobra umrrr1,r. rrlrrrlA za kr5iansku smrt, Stampana u glagoljskoj Staml',lr llr rl Scnju 1507., a prevedena s anonimnog latinskog djela lt , ltt'n( moriendi (Mleci 1478). I I n.roralno-didaktidnu prozu moZemo ubrojiti i homiletii h rr ( propovjednidku) knjiZevnost koja je obilno zastupana u pl,r1','l jrria. U starijim tekstovima tip crkvenih govora je jedrr,,.,t;rvrriji, nallk na homilije crkvenih otaca istodne i zapadne pa i >kapitul.), a u , rl,r,' (na5i ih zovr.r rslovo< ili "dten,ie" l,,r',rrijirna preteZe utjecaj novije retorike sa firnogo citata i I'rr;rriiih stilizacija. eesto su propovijedi snabdjevene zornim t,rrrrrit'rima, a to su dobrim dijelom legende preuzete iz razrr,rllrinih izv'ora, katkada i iz apokrifa. U veiim literaturama ,.rr lrostojale i posebne zbirke primjera koje su stajale pro(kao Jakova a Voragine, Ce1,, 'r 1,'tlnicima na raspolaganju

; rrrl;r r)cl l{eis,ter,baoha, Johanna Henclta, Gesta Romanorum t ,lr ), clok kod nas takvih kompletnih zbirki nije bilo sve do ,, , l; | \/c zbirke Mariiinih 6udesa. Isto tako kod nas nisu iz sred| rrq, 1i vijeka sa6uvane zaokruZene zbirke propovijedi za sve lrl.rl,rlrne ili svece u godini; veie zbirke javljaiu se istom potl r,r j XV. stoljeia. Prije toga (a i poslije) pojedine propovijedi tli .,lirrpine razasute su po rukopisirna zajedno s drugom gra-

podevli od XIV. sto'l',nr; nalazimo ih osobito u zbornicima 11,'r t (Ivanti6ev, Vinodolski, Petrisov itd.) pa dalje, a rnoZe r,' honstatirati da su se neke stare propovijedi prepisivale joS rr \ V [I. stoljeiu. Njihova originalnost je desto sporna, ali ipak ,,rrr nloogo puta pruZaju slike na5ih prilika, a neke daju i l,rrnricre dobrog stila. Od zaokruZenih zbirki crkvenih gor,,r:r, spominjemo najprije kolizmenjake ili kvarezimale, rl,rrlig gerata za preduskrsno vrijeme. Korizmeni govori su lrrlr rrvijek najprikladnije prilike za demonstriranje govorni, l,' vjeltine. Kod na5ih je glagoljaia poznat iedan Korizme' ry,r/i saduvan u detiri rukopisa s kraja XV. st' (u Kolunifevu 'Itttrnikat pisanom u KneZoj vasi u Lici g. 1486, u rukopisu r.ruLrna Grebla ili Grebliia koji je pisan u Rodu u Istri 1498' jedan u Oportu). NaSi 1, rl;rn j u Jugoslavenskoj akademiji, a je Ben1',r 1'lirgolja5i nazivaju Kniige svetago Brnardina te irn (urnro 1444), znarnenirtii. tatrijanski propovjedrr,rr tlin Sienski rrrl,, makar i indirek'tam autor. Jedan od retou:ridki najljepiih ;'r,'rlusikr^snih govora je Tlmaienie muki (kojim se na Veilil<i
37

loika. Zaokrtrlcna jc zbirka propovijedi i Bldr.danai", koji sacirii .5 1 .!r()v()r za svr:tardkc blagdane. To je prijcvod la,tinske kompilaciic Scrrrtones rie sanctis poljskog doninikanca Peregrina koji ic Tivio u XIV. stoljeiu. Nai je prijcvod noida nastao u clrr:goj pol. XV. st. a saduvan je u glagoljskcm prijepisu popa Andrija u Novom Vinodolskom g. 1505. preteino novlianskim govororn. Oko 1500. prirecXen je negdje na granici dzrkavsl.,og i kajkavsirog podrudja i veliki izbor propor,i.ir-'c1i zit cijclu godinu koii glagclje"Si u, pr:ijepisirna iz XVI. clo XVIIX. sf. zovu Sermoni Disipula. Izvor im je nairne u cljclu rr jcnradkog clominil<a.nca Johanna Hero'lta (um'ro 1468) Sertnones Discipuli de lempore et de sanctis u kojem ima i 99 Bogorodidnih dudesa (kojima se kasniie posluZio i na5 Malei Divkovii). Recl je da posebno spomcncnto .icrlrrtr dilavu malu poudnu knjiZcvnost koja jc nastalzr kocl glagoljaria prevoitenjem ili preraclivan.icrn iz icikih prccllolaka u toku XIV-XV. stoljeia. Do kontakta s Ccsima cloilo .jc kact ic car Kartro IV. g. 1?,47. poz.vln r rr plailii suln()stan []ntulrs lrrvatske glagoljaie da bi u Ccikoj r.,br.rovio slavcrrsl<o-katolidko bogosluZenje. Oni su eehe naui'ili glagoljicu (tako cla ic mcttu ostalim nastala i glagoljska Ccilcu biltliju iz 1416, Konteslor i dr.), ali u kulturnoj praihoj srcclini oni su ocl uditelja postali udenici: od starodeike poboirnc lin.j iicvnosti XIV. stoljeia preveli su na hrvatski svar znatnijar cljela (osim Stitnoga) i pri povratku pod. XV. st. clonijeli ih sa sobom (ili su neke i kasnije preveli) i tako pro5irili tematiku svoje glagoljske knjiZevnosti. Taj jaki
38

petak l(omentira mrr-ka Isusova i Zalost J\4arijina) ito ga je napisao Zakan Simun Greblo u Rodu 12193. Drugi glagoljski [(ctrizmenjak bio je Stampan u Sc:niu 1508. Preveli su ga s tali.ianskog djela Quadragesirnul c I'r'lr tr{oltcrla Caracciola ( 1425 495) (nevjerojatno popularnog napuljsl<og pr.opovjednika) -1 senjska arhidakona, Pctal Jakovi'ii (umro 1496) i Silvedva :tar Bedridii, koji se za Pogl'cil<c ispriiava.iu: >a nam ne zairririte zad srno roclom Ilrvllc, a nllul<ont latinskirn priprosti,<. Strmpar je opet bio (irgut' Scrriarrin. Zuol<rulcire jc zbirlia od i50 govora (postila) 'l'lttrrttL,n jL: syatilt tvtmiel jt llojima se tu::raie erranclcl.ia r-r loku goclirrc; glagol jsl<i r-uliopil;5to g:r je pisao g. 1503. l'ontai Pctrinii u Banjern Dvorn za br-injskog arhiprvacla Matiju fiaic<anina prcpisan je sa stari,jeg pred-

l ;l i'l; ;l;lx [; 1,11 :i:'" ., ll l l l l " J','i;"'ij"ll l,i';";5 i!'il,ll:,,Parurlistt.'.'ttrittt't'' i\llrcrtll VeIj' ,1t'11 vgfil cljcla: ltol tiu!'e ' " je ocl nJegl ctoiao tlo rt""ultt"*t,J'.",'] lt|t:'ill]i;":t; r lr,'1, ali " ;' lff :'# ?X:,f:;y,l,# ;'it iu stihov I,' i, i;',,, il X i I "; b"ilo-je pisano ,',',,tiriiiil""'it

:
,

;
.,

:':ir;lii-';;iki?;

l*l;

i1i
11ri:i

"-l\i?;4'"tliilri:i
,,,
-

;,*##l*i- **"l*"',rrut="t*''f# +t* ; {itxi*il**rr$ :'W:i Fin*r:;# *, ", "'r i,,,,,,' i't'r" " | f :i3f^"|i?fr,{1,",ffi ; ;; "ii.1i"1r'
""

",,i::;:K:!:"il,#:ii:i,n*i:iilii;iigt*:*'*-t";
j

", ;1,:,

l;,i.:,illn*{:},:1':{"#?,,?,#]tl,i;lUllt:,:i';111;, " I II; [' L'Si:ii;'l:"il: i " i+;"'] I'::t :,, I:',:""' : *'i. ,',',','' ..',,'i[lt:: !;, ;l;i,: ::1.,] ;:; :,11,,',:;i-,11 1:;;1illlll ,#;I ; il'; ;#i :1d**# i;:':',1 r,l |;1;,1i:.ii.!i : ::
l II

r:

:'

:r,l;l
i;

, jjilr f

fJ*it$iT1JirHil,K:.t; ;;i',; z'iatl adcivatno prcvcsii' yo',:i rc*iizevnost na nrse deika


j:1"il*?::a",fl'"

)u",:,.4*q.,';**s*

ll,3:sil#iJl*:l;;l;rrP:: **xlli:.'ij

| "',t'ndarna Proza moralistidke i vjerda. posve.odv:it]:"d ( )vir se O'o'o 6esto i mehanidki'po"" I , srou6n fcnjizevnosti' Ona ;e :.ljoP i samostalna' tendcnje ,,, r (nPr." g;;;;i;;i-"''it"rit"t ;;;;i; iri u j"" tu' t;,,:ll|;:tXt# ,, l,"i:
i
I

l,
I;I

t . lilcratu'u*u

*' i,'n*:".# :;t'I;'H*:;-d*f*l*lr'mi* i 6esto se iznova


"

"li

i;'i:
u

39

lurnim i knjiZevnim periodima, prelazili i u pudku usmenu knjiZevnost q3 im je te5ko naii iivor i put. Kocl nas se pored srarrn rstocnrh motiv,a javljaju novi koii katkada dolaze sa krajnjeg Zapada, Irske i Englcske. Rctardaciia primjene q N*t 11:oj knjiZevnosti dosta ic desta pojava. ":ifrlr" gende dobile romansirani oblik "rc prcaitivljaju " ,r, teprijelaz na svjetovne pripovi i.tkc ili romane toii t i.rd; ,r, predstavljeni u nasoj knjiZcvirosti, i to kao p'storovni tutoA"i ili viteSki romani. t.r,o ."llaani uilccaji il veie starine afirmiraju paralclno s istodnrma pa se to ;;j_ moze potvrditi i na apokrifima. Vei ,Tg_u prcdnjem p"gl";lj;;;;: me_nuli glagoljski fr-agment apokrifne postarici r- i"ii i, XIII. .stoljcca l<oji odgovara izv. flagelantskoj redakcijf. irt, "ti{ jg. vci spomcmrt litropsirnijc rcdakcije -fragment Ni'kod.imavi evandetja (br. 22) iz p6d. XIV. st. kao i Muka rr. Ana'rii" iz glagolj skih brevijara XIV_XV. stoljeea. iak;-; ;;i tovi od davnine nalaze i u iiritskim liierarurama, pa ;;;r_ i koj, rnisli se da s,rr onamo pre5li hrvatskoglagoljsli; u rus_ G;;;,ii:T^"1nt!,t1i"'ttg je izvora i zivot AdimZ ini"-_fli.")-o\, ruepog apokrlta o Zivotu prvih ljudi nakon njihova irgona raja zemaljskog. Tu se. prida i iegendarni pfa"tur.-f.?f.o ii 3J Adam.ov_ sin Sit posadio- na o6evi grobu grandicu ra;skJg drva iz.kojeg je niklo stablo, a od tog t .u;,i irG 3" staila san kriZ na-kojem je Krist razapet. Ii iog su se motiv "u a razvile mnoge a-pokrifne legende.,o Adamovoj smrti, o zidanlu Saia_ munova hrama, o drvu kriZa i o Adamovoj glavi koja ; pod ";i-l .kriZem. Taj krug raznovrsnih prida"(innog" ni]r i u umjelnos,ti) ,koje su djelomice potvrdenebri-i:""]._ i u naSim mlatlim rukopisima ne moZcmo ovclje poim".,." ,pomi.r;uti. !5dkoe podnijetla jc pak icclna kraia verzija aiortrifa O sntrti koja !!:"ry:yyi s,toljeia. s.e javlja u viSe glagoljskih ,"f."pi* Apok,r,ilrro slovo O ioainl" trrroru'i-i TV-XVI. dogadajima s Ivanom Krstitcljcrn kao i druga prida o raznim dudesima Sto su sc zbila u dasu Isusova ,oa"rr;u (sruSila se carska palada) proprisuju se, po latinskim izvol.irna, u na5irn rukopisima XV-XVI- stoljcia. Vjerojatno su rnlacli prijey"{ r latinskog i netki odilomci o Manij,i i d,jet,injstvu lrrsou., iz ,Pseudo-Matejeva ev.andelja kojih i,ma po glagol3skirn bnevijarirna. O Pilatovoj srnrti, tj. kako su -taZqi:-eni krivc,i
40

l',rrsove smrti, postoji niz apokrifnih legenda, posebno ona-o rrrlcsnom Veronikinu rupcu s Isusovim likom. NaSa ranija

It'11cncla

duZu tradiciju. Vei j.. .Lf"no.

Spomenimo nalprije apokr.ilnc lcgcncle koje imaju naj_

pod naslovom Kako bi prineseno lice Isuhrstovo v tirrrr i kako pogibe Ana i Kaiopa i Pilat (bt.24) ima bez sumrr jc latinski ptedloZak, a nalazimo je u glagoljskim rukopisirri:r iz XV. i XVI. st', ali ulogu Veronike u na5em tekstu igra Arscniia. Druga, mla(ta, u dubrovadkom iirilskim zborniku rr 1520. prerrede.ta je u prozi s talijanskog stihovanog pred1,,'lie (La vendetta di Christo). Apokaliptidnih ili eshatoloskih vizija koje govore o :yr' ,'rlir-r svijeti i opiem sudu ima takoder prilidan broj po na5im rrrtiol--isitila, i to u raznim oblicima. Pored onih koje su sporrr, nute u prednjem poglavlju spominjemo ljudski potresnu rtriit Sud Gotpioaina Eoga u kojoj se prikazuje kako pred ',rrtlnjim danom sunce i zvijezde optuZuju greine ljude i traZe govori o do1,,,n,,i'r pred Bogom. Druga, Ot skoniania sveta, i.,,l.,tr .q.ntikristJkoji ie sL roditi od davla i koludrice, o nje' 1',,r'oi propasti i o 15 znamenja koja ie prethoditt--:ydii93 'OUj" su vizije u glagoljskim zbornicima XV-XVI' ,t.,rr,i. '.t.ljcia, mada im je matiCa starija. Isto to vrijedi i za jednu .1,'rid'cnu atinskru ve,rziju Pavlove apokalipse ili vizije paklerrrlr muka. Kad bismo htjeli navesti sve primjere gdje s9.?pol,rilni elementi primjen;u3u i kontaminiraju u homiletidkim t, [slovim?, dugo ne bismo bili gotovi. Spomenimo samo prirrrit'r' lijepe up6.ktif.t" pride O kratju Asueru i kraliici Vasti koja se parafraza biblijske fabule . ,,',,tivonr ljubomore -glagoljskim crkvenim govorima od raI'r( t)tidava u mnogim rr,,;, XV. do XVII. stoljeia. Sticlbina dovjeka nakon smrti uvijek je izazivala veliku t'.r/niLr srednjovJekovnog dovjeka. Pored vei spomenutih t,,,r'cvina ljudikema5te koje su povezane s licima iz Sv' pisma pl ih stoga i zoverno apokrif,ima - nado5la je literatura o ,,ri|,,*u drugog svijeta, pripisivana svecima ili raskajanirn se u prozi 1,r, (rricima. Domovina im je desto Irska, iz koje su '.trlrovima Sirile po Evropi. Kod uras ima nekoliko takvih vii :rq.r lioje su vjenojatno prevedene jo5 u XIV. stoljecu' Tun' ,i,tltr'o lli Dundulovo videnie (br. 32) koje odgovara latin' l,,,rrr predlo$ku, nastalom u XII. st. u Irskoj, dolazi u gla,t;',lio.i verziji u zborniku iz 1468; latinidka verzija t Luciie, tr lrrtrniku. iz XVI. st. odgovara talijanskom predloSku. To" 1, rr.riliuclskija i najpotpuni javiziia drugog svijeta, pa se njo-'
41

j:-rodu) naziva.iu Vitly'tt jc .st,c!ulyo irnartlu (lr. i+). nj..fr'lL bilo zatim irrc'ri.icr., i u nuiu dirilsku i ratiriiku knjizlvno'st u Dalmaciji, B.srri i r,;..i Iiavsr<oj Itrrvatskoj u stirrovario* orriiku pa dak i kao cr'r.vcrro prikazinj e Govorlnje sv. l3crnardtt od dttie ostLjctrr: iz p<ti..XVI. stoljeia. U ovu kategoriju ide i f.ltt?.govor rttt'.itro PoliluLrpo sa imr6u (br. 35) f.J.;i ,r,o;" poiclltc ir-r'ra ujcclnorrr latinskom spisu iz Irske, a tu; ,",lrglu_ niio po cvropsl<irn literaturama aprozi i stihu. Kod nas je ire_ pri;"f'L" 1'e{cn negclje na dakavsko.kaikavlkom poclrudju iz.X[V.-u XV. stoijeie. U dubrovadko narjed3! pr""i,aJ"ul" "o talijanska versificirana verzija u Libru iz L520. Drugu temu obraelu je vizija Govor sv. Anselma, bisliupa ocl Canteburyja u Engleskoj (1033-1i09), u liojcm re priia ?j:goy r"z,gavor s djevicom f{gfjom koja mu lc ispripcvije_ dala de'taije o muci Isusovoj. Nad pri.jevocl s larinstod ,u;;_ van je u glagoljskom rukopisu iz pbe. XVI. st. Legendarno - iragiografska knjilcvltost znatno se obogatila blagom te vrstc rr latiusli.c_r-rali.janskoj knjiiev_ -golen'rim nosti. T*l<v.r jc stivo kolalt-r bilo r<ao'[iciicrni crkveni tekst na svctadl<c cl:u'rc tr bi-r:rriiarima, bilo u puii<im poboZnostima, u s;:ur-rOslaninra kao obavczna ili sloboclna lckiira skupljena u zbornicinra, a poscbno liao prirnicr.i (cxcnrpla) p"ofr,iu4"ai_ ma. osim rr glagrl.isliirrr br-cvi.in.i'ra (u sairktoralu),'toa ,ru, " gotovo cla i ncrrra prtpurih ztri.ki svctatkih regenda ili Zivotcpisa za ditavr-r ilrclinrr, ncg' .ic ta gracra tazasuta po zbornicima razlidita saclr.la.ja. Ilr.cvi.jarski lcgcndarij preteZno od_ govara lckstovirr.* Iatirsliog brcvijara, tekstovi su mu katkacla kratki (tip rir-nsliog rnar[irologija) a katkada opSirni _ 9yi:"9 o vaZnosti koja sc u oclrcdenom kraju pridavala svecu (lokalni kult) ili u crkvi uopic. Op5inne ,l, orobito pasije (rnudenja) svetaca iz ranog periocla kr5ianstva. U breviiaiima su
+z

r.nc.i Dantc inspirirao. Cistitiitc sv. pcttrit:ija (br. j3) siijna je iegendom lriziil povezana spreveclen o.lcclno.j jarni-i,loja vo,_li u f;sUiii;tc. \lai .je tekst s Jatinsltog, a s;li.i.rvau je u glagoljsli'rirr rullopisu iz prve polovicc XV. stol jt:da. Yiztja dasa kada cluia izllzi i;r tijcla po1"lr.imila 1e pllrlrim literaturama oblik pr-c'.irr ( riirrrr..:;ta) izrnecri-r u za_ cluie i ti jela..Navodno je autor rati'sric 1'r.rrrr'rticc [risr,.'p Filibert koji je Zivio u Engleskoj poicll<orn llll. sroljeia. Ilr:..,a,lski je 1;rijcvod nastao prictk'rrr XV. st. N, ga glagor.isrii rut.o. pisi od prve polovicc- X!. sr. (vjclojntno po r^ati.fanikom 'aii pri_

r' itstovi koji se nalaze u latinidkoi pisrrtcnosli, gclje nije bilo rL-:ne norme kao u crkvenim knjigama, lcgcnde su pisane i)'ovo posve narodnim jezikom. U brevijarima moiemo izabrati ovcii bro.j liicpih lcgendi I , io sLl s razliditih aspekata za nas intcresantnc. Tu nltlazimo ,';lirifnih pasija, kao Sto je vci spomcnuta o Andreiu apo' !tr, zatir.s o lvanu apostoltt i o ltilipt.r aposLoltt, a dali i poje;.,'c diielove iz Protoevandclja lalovljeva. U niima nalazi,r ,r f;1ftsifs1 'vei spomenulc otllomlic iz Zitiia Konslantinct' ' Ii' ilrt i legendu o sv. Vetcslnvrr (Vi'rclavu). Tu su zatim stare, 'linskog prevedene pasijc ili lcgcncle svetaca: Lucije, Agnije r Lr'uc1o-Antbrozijeva), Barltarc, Agatc, Margarete (Pseudo' Ilr'.otima),I(atarinc i<oia ic trztlil< na clrr.rgi prijevod u dalmarll1,,l(onl latinidkom Zitttsttr .stt. Kuturittc (br. 45) iz XV. st. ,, ,rrii;:njen opaticama; dctiri ol<rr-tnicna (lz Porfiriieve pasi;' r, .fcronima, Klimenta papc (o Irltlltztt modi na Hersonu), \rlorr:r opata, Krsogona, Duinla (:roliilsf.oll svtrca koga obra,l'ri,' i jcclna kasnlja spliisl<a lcgcntla), st,. hluvrtL (br. 43) koji 1' tlaCicijom vezan uz Pored u Istri itd. Od vanliturgijskih svetadliih lcgcncli 1-roscbnu paZnju svo' r ,'rr lrbrr-iom zasluiuju: Zivot sv. Pttvla TttrslitrTnlcri, kod nas u l rl'ol.jskim rukopisirna od XV" st. sit rrrlo arl'raiinirn iczikom, r,rr)isiln nekorn notaru Lavu, ali sc ptll<lapn s lntinskirn tekr',rrr lioji se pripisr.rje Jeronimu; Zivttt lVlttriia McLgdalene rl'r .14) nzrlik na roman, '.r glagol jr;liit.tl zbortlicima XV-XVI. t 7'it,ot sv. l,4argarere u glagol.isl<orn zbot't'tiku iz prve pol. . sl. (potptrniji nego u brevi.iarirtta); I'crtcttda o lvanu ZlcL', :t ,iont (br. 46) ispripovijedanzr v.icrojertno po talijanskom llrirn dakavskim dijalektom; Zivot sv. Jeronima u raznim ,, rziiurna, jer su na5i ljudi tog sveca smatrali >Hrvatinom." t, ,lrr:r .ic zajedno sa nekoliho clrugih svetadkih Zivotopisa l,rl'vcclena valjda na prijelazu iz XIV. u XV. rst. iz de5kog t', .r,,ri(la, ali ni tu glagolja5 nije propustio dodati Jeronimu , 1, rt t >I{rv&tin". Drugi je Jeronimov Zivotopis (koji se moZda I'r,rvorn pripisuje Marku Marulidu) u latinidkim rukopisi,, ,, I to u jednom iz samog podetka XVI. st. (u Laurenziani u prem| ,r , rrzi,t i u jednom trogirskom iz XVI. st., a u oba se ,lr ,r' r'lcli o prijevodu s talijanskog umeie patriotski us-

' i'cnim: stariji tekstovi duvaju i viSe jczitnc starine, a mladi, j c,ni koji su kasnije prevedeni, blili str nltrodnom jeziku.

' ,.'tadki

Zivoti pisani crkvenoslavenskim jezikom, ali neujed-

+J

pu Damasu o Jeronirnovoj svel-i-r.i smrti, Psctrrlo-Augustinova poslanica jeruzalcntslitnn bislcupu Cirilu u kojoj se velidaju Jeronimove lcrcposti, Pscudo-Cirilova poslanica Augustinu o dudesima svctog Jcronima, Cudesa koja su se clogorlila u Troii po zagovoru sv. Jcronima i na kraju dvanaesteradka pjesma o Jeronimu l<oja podinje: An'ielske kriposti nebeskoga kora. Taj cijeli zbornik osirn pjesme koja je originalna versifikacija legende preveo je netko iz senjskog kruga s talijanskog. No takav ie zbornik (moZda nepotpun) bio preveden vei i prije kod ira5ih glagolja5a, i to dak dva puta, jer dvije poslanice, tj. Pseudo-A,ugus't\i,nova i Pseudo-CiriLova (br. 48) dolaze vei.u Ivandiievu zborniku s kraja XIV. st. ili pod. XV, a jedna, tj. Pseudo-Euzebijeva, u jedn-om fragmentu iz prve polovice XV. st. Oba ova starija prijevoda prevedena su s latinskog, ali od razliditih prevodilaca. Oni se sluZe mje5avinom narodnog i crkvenoslavenskog jezika. U sva tri naSa prijevoda poslanica opala se te5ko svladavanje latinsko-talijanske mistidke terminologije. Kao Sto se u spomenutom T'ransitu pridaju tolika dudesa koja su se dogodila zagovorom sv. Jcronima, tako ima i drugih skupina legendi-dudesa koja su tematski povezana. Mogli bismo spomenuti npr. niz legendi na ,temu o rnoii mise, posveiene hosti.ic, dostoianstvu sveienika i slidno koje su razasute po glagoljskim rukopisima, ali da ne duljimo za_ ustavit iemo paZnju na najbrojnijoj -i najljep5oj skupini du_ desa, a to su Cudesa Bogorodice Marije (ili Mirakuti Majke boije, kako to dcsto velc na5i stari). Kako je kult Marijin u srednjem vijeku bio nevjerojatno jak (uostalom srodan viteikom poimanju Zene), to je ona u knjiZelrrosti i umjetnosti bila bez sumnje naiviSe zastupana tema. U legendarnim dudesima, kojih ima bezbroj, Marija je uvijek prikazana kao najjada zagovornica kojoj na nebu ne mogu odbiti ni najsmi44

Jeronimove svetosti,

pana u glagoljskoj Stampariji u Seniu 1508. pod nazivom Transit svetoga lerolima. U kn jizi sc porcd Zivota sv. Jeronima {br. 47) nalazi nekolilto priloga kojima sc slavi velidina

hrvackoga Slidan Zivot ,sv. Jeronima u sastavu jedne vrlo popularne knjige koja je na latinskom i na talijanskom jeziku doZivjela mnogo izdanja vei prije 1500, a prevedena je bila na hrvatski u iakavskom narjedju te Stam-

klik: "Jerolim je na5 Dalmatin, on je dika i jazlka.n je svitlost, kruna

po5tenje, slava

fctl. Psattlo-Ettzcbi i ct,tt poslanica bisktL-

,,nije molbe. Takve legende su tipi6nc.sredniovjeko'lrre pride, ,,,,ivne, ali zabavne. Nistajale su i prije, ali narodito su cvale rr XI-XIII. stoljeiu. Vei se u to doba Mariiina dudes,a..na /,:rpadu skupljaju u zbirke ili sluZe kao graclivo za razlitne jcsnidke obridbe, a pogotovo kao primjeri (prilike) u .pr-g' 1r pojedi' i,.,viiedima. Kompilatorizbirki'su poznati, ali autori ,,ilr dudesa su reclovito anonimni. u nasoj knjizevnosti prerukopi' 1,r'idavala su se pojedina Marijina 6r1dq9a no lnggi-m |,i,,'ra, i to obidno lijepim narodnim jezikom' Oveii broj moZe '.r' naii u lvanti1Zvu zborniku (prijelaz XIV-XV' st')' u I','trisovu zborniku (1468) i t Disipulima (XY-XVI' sJ'), a rr,riveia je zbirka $tampana u glagoljskoj Stampariji u Senju I i(;7. ili iSOg. tuo Mirakuli slal)ne deve Mariie. Senjski su mir.,liuli prevedeni iz jednog talijanskog izdanja, a i sta4jima.je , q,'.oiatnije bio talijanski nego latinski predloZak' Od ljep5ih je.Zenu r ,,'iiih motirr" spornii'njermo npr. onaj o dovjeku-'koji (br^. 36), o djevojci bez nuku (br' 37)' o slikaru l,r,rtlao ttavlu je i.,,1i i" davla naslikao tuizna a Mariju lijepu, o opatici koja se bio zaliubio kraljevii, I gPa,l,rll iskopati svoje odi u koje tr, i koja je pobjegla iz samostana a dotle je njenu sluZbu koga je Marija spasila s vje',1,;rvljila nnuiija, o razbojniku ...rlrr itd. Ima jo5 jedna vrsta legenda a to su one koie pridaju ,, irposniSkorir Zivotu i doZivljajima kr5ianskih pustinjaka' \','rl Ll ranom 'srednjem vijeku podeli su se ncki rigorozni I r'.t:ru'ri povladiti u iamotne pustinje bliskog Istoka i ondje ,rr jt'li oikudnim Zivotom u spiljama i kolibama; kad im se 1,,,,1 poveiao, osnivali sr'l zajednidke eremitaZe, a od ovih se t ,',rri'ic razviio redovni5tvo. KaLe se da ie osnivad pustinja't\':r s\/. ,\ntonije opat (umro 356). Pustinjak je bio.i sv'..Jeotocima Lwe r , ,rrint koji pi5e da na osarnljenim dalmatinskim jacl. Mi tmo vei i dosacl imali prilike spomenuti po 1,,r',tin i ,,1,r pustinjadku legendu (npr. o Antoniju, Makariju, Jerylir.rr. lvanu Zlatoustom i sl.), ali postojala je velika zbitka pouka koja je imala svoje s,rr',tirr jadkih legendi, anegdota i ,,,'tlic na grdfom jeziku" u istodnoslavenskim knjiZevnostii' ,' ., l,,rstojali i. r^tunu pod imenom Pateri'k, zatirn je slijedi t, t,rrirrsk-a kompilacija (Vitae sanctorum petrum), kojg su , ',1r'rvrcrn'rro piipisivati sv. Jeronimu' Nije poznato da li je r,, ,l1t'lo postoSato u starijoj glagoljskoj knjiZevnosti (neki ,r lrtit'li ito ,t to* djelu vide l4etodijeve >otadaske knjigeu),

l*

nik takvih legencli, sv.l<ako rra jiirki.iih u raio.i staroj knjiZevnosti, prevecle'.ic'cit, liusniic iz talilrnskog i sad.ro.an ie u jednorl dubr,vailt'rn lati'iikom zbornil<u piszrnoin u xVrr. stol.jeiu. U n.lcrn ic nalt,ipii,niji legcirclarni t.ornan Barlaam i lozcLf at (br. 50), srtkan ocl staroindijskih i krsianskih elernenata, u kojc.'r l.-r.al jcvii po5to je preveo na kr5ianstvo svoje kraljcvs;tvr-r -- post:.rje pustinjari. i tt. zivotu blal.ene Rosnite rinrsl<a cl.icvo jh:r u koju je zaljubijen kraljevii, poito ie trila procln'a u har-crn, rakon *inogih peripetija p.enodi na krsianstvo cijclo kraljevstvo. Tu su i zanimljivi romani javnih gre5_ niclt: zitt.r Abrama renLete (vei prije poznat u iirilski'i rukopisima) prida kalio je pustinjak obiatio svoju gre5nu ne_ iakinju l\Aariju; Od svete Eut'rosut.e koja je pobicgi-a ocl oca i krila se u samostanu u,rnuikim haljinirua; bd'r.,"ot" pelagiie foju- je biskup Nono obratio i ona pobjcgnc u samotnu ieli_ ju; Zivot s.vete A4ariie egipatslce, u hi,giogratiji veoma pctzrrate javire grelnice, koja prida o svo.ir:m Zivotr-r, o obradenjr-r i ocl_ lasliu u pustinju u kojoj je prolivjclzr 47 lroclina

koje su po komplcksrrrsli l'arrrrrc'arir<

rjcdju. Jr-rnaci ovih zanimljivih prida su pustinjaci askete koji se bore protiv davol.jih napasti i podvrila koje na kraju raskrinkavaju; katkada su t. s:rrr-r. slihc niihovi nadina Zi vota s poukama Sto ih clniu rtrladir-na. No ima joS niz Icgcnrla l<o.iirrir sc vcliia asketski Zivot i
11. r'oman. Jecran zbor-

rck znamo da je izbor tog djela bio negclie u XIV. st. preveclcn u clalmatinskoj latinidkoj pismenosli, vjerojatno'u Za_ clru pocl nazivom Zi6a svetih otitcct (br. 49) w dakavskom na-

l,'.,'iira. Te kontekte potvriluju nelii arhivski poCaci. Godine Iil15. u inventaru jednog zadarskog trgovczr nailcn je ne samo lrjr'1r prim-jerak Danteove Contntedlc r.rcso i Liltt:r destructionit 'l-roie na francuskom, i Esopus i Lttt:trrrtr.s (r' jcrojatno ver',rlicirani roman {to ga je po Lukanu napisrto.lacclrtes cle For,'sl ), i Tresor Btunetta L,atinija na I'rancrrsl<.otn itcl. U inv.":nr,lnr drLlgog zadarskog trgovca iz 1389. nliiuo sc t tttt.s rlntur.' , rrs (roma-n) F'ebi, unu.s Princevalis (l>tLr'.t.ivll), rnrtt.s rintruv r ru.s parvLts Tristani sva tri na latinsl<on'r .iczihr-r (ili pisrrru), .r rui hrvatskom unus liber Alexa'ndri lxrrtttt.s in litlcra s<:!trr:tl l //ilis rinitLttcitls (koji?) scripttrs ltorl!;rt in latitto et partint tr \('ii.Iyc. U Dubrovniku se u XVI. st..sponiin.ic pri.icrrocl ci icI t I rcali cli Francia. A u Earbanu u lstri st Lr oporllci kapciarr:r Anclrije Sapdiia g. 1556. porccl glagol isl<og mi:sala r l.rriig:rL Ccrlo lv4agno.
rt t'

spominje

Svjclovni

rorttani

sp.rnr cr u r irr snro sc r'or*ri li i pr-ii:r r.'a pribliZili svj etov'n nom ronlaun. Sv.ict.v;rc pr.i1-r,v.icclui.lic pr.ozc nije se koh nas p.nug" sui'r_rvalr, lrii Ir lrisl.r.i jsliirrr zaPisir'a znamo da je ona bila zn;rtrro b'|rrllj:r.'i'. rri.ic rriLrrlivo irrrlo iiad znamo u t<ai<v9m.ic ti.i.csir,rrr srr:;.ir'trst'rr 7;1,.icru rr,(n r<u.iiievnost s tuliianslionr !irrjilcv,r.rirlrr, rr rr rrjr.i :;c,cl..ziri.r i inotivika klasiine knj ilcvrrr;sri (rsrbir. r 'l'r'r.i i i , Arcr<snnclru) i clalekih istodnih kn.jil.::"'nosli l,llro i lr.lrrrcrrsl<c i bictgirsl.le vite$ke pripovjedadkc linjiZcvrrrsti (cr'*rs,,s cle gcste ). Za 1o posreanisivo ie b.ila cis'bilo pr11.rlr;_r rrrlctaiiia srccli':r, a kod nas gradske sredine tr Dalmaciii, r,.;olrilo rr Zlrdt-u i DLrbrovnihu. Nriu ol,,oi sredini nije isl;ljtri-cir ri tlirclitan kontallt s francuskim pi;cl"4(;

,',,rrlrlieni madarski prijevod). LI tl icltr .ic l<lar:!'xni n'lotiv (l<ao , ,, :,', iirr za,padnitt obra':lirrna tt stihrt i rr:o,',i) tolilto i-licclielr:irin, clzr u niem junaci cljcltrjtr Ii:ro {t'tttlalci i vit':zli-,'i, , I ;:rr ie rlrentalitet kristijaniziran. Pt volttrl ic naiie rc'rl'lli. rrioiida je to i dornaia prct:ttlb:r, r'it'r'o.l:rlrro bila.iti;::r.tt> r ' ;lra, incida nastala potcll:onr X. lV. sl. rrc cl:tlcli-o rlrl t ''l',-'.ilrll, dol< su -ie mnogi slavl.irtli rr ltrt'v. prinror.jc.'f;ll<r ':la,rr-'iji saiut'ao se sa.iro nrarr.i i <lio tr glagt-tljskom zborr (VrnodcLsilom) iz pn'e pol<lvic't: )(V. st., a tcti u irlagcljI : r:blrniku (Petrisovu) iz g. 14(r8. sat":uvana je kajkavizi' ' , ;rzija. Vjerojatno je ovn priia prr:ko hrvatske veri:ije I '1a sredinom XIV. st. u br,tgar:';l<.r-t linjiZevnost, a oclavle r ', ;,i.ieta i u F.usiju. I isLoj je sredini nastala i Alclcscutdritla (br.53), roman ','',.i,izima Alc:ksandra Vclil<oga, najljep5e pripovjedail;o ' r , , l or-1 t'uZnrh Slavena. Kornpilirano je prerna jednoj iuZI r L r:,j..oj verziii starijcg grdhog Pseudo-Kalistenova 1'o, {,;r'a je verzija Aleksaildra nzrpravila svoie vrste kridan' i it;:loirr, oruZjem proviclnosti. Iako se spominje vei g. | ,: :ii)omenutolTl invent;rru u Zadru, gdje "littera sclava( ,ri:,-l oznaduje glagoljicu, ipak se kod nas nije naiao , ',:'ije1ris. l{o ova je kompiiacija preko srpskog posrecl,1

Od takve kniiicvnc pruclrrkci.jc rlo ruts jc cloiao ilutnttitctc l:i (br. 52), r.l,nan ti zruzciu 'l'r'o.lc, lioii jc kornpiliran p'.1 I rrirn neidentificiranoll-t zrlpll(l Irott.t prctlloriku. Vjerojatno 1,, , t:,1 pi^edloiah bio latirlsl<i (prr:rltrllr trt'l;.i I'o'ie cla je to bio
j:
r

-ikavski,m jezidnim crtama. KoC nas se nisu saduvali'tckstovi s tcmom iz francuskih vite5kih romana. Ali u ruskim su se rukopisima saduvali romani o Tristanu, o Ancalotu (Lancelotu) i o Bovu koji imaju hrvatskosrpske jezidne ostatke, a predloZak prijevoda o Bovu

likovati od Aleksandride koja je u Rusiji bila prevedena s grdkog jo5 u XII. st. i ulazila u sastav hronografa). Postoji i mi5ljenje da je prevedena sa slavenskog na grdki - a ne obrnrto. Kod nas se Aleksandrida safuva'la u rnlaetim iirilskim i latinidkim rukopisima XVI-XVII. st. sa dakavsko-

nistva dospjela i ru B'ugarrsku i u Rusiju gdje se od XV. st. pod imenom )srpska Aleksandrija( veoma ra5irila (a treba ie taz-

',rr sc osnivali na oclredcnom llt'oitl slrll',rt';t ,r'rrih slogova, na stalnim cezurallllit, it it'slo
,t

(Buovo d'Antona) bio je venecijanski. lVlisli se da su i ovi prijevodi vjerojatno nastali na podrudju Dubrovnika u isto vrijeme kirclzr i Aleksandrida. Konadno epska grada francuskih chansons clc gcste bila je dobro poznata u Dubrovniku i prije XV. st. te je naSla odjeka i u epskim narodnim pjesmama u kosovkonr ciklusu i o Kraljeviiu Marku. Pripovijetka O premudrom Akiru (br. 51) pokazuje primjer orijentalne pride s jakom odgojnom tendencijom. Slavenski prijevod nas,tao je vei rano u Bugarskoj, ali hrvatska skraiena verzija dini se da je nastala u istorn arnbijentu kao i Aleksandrida. Na to urpuiuju njene jezidne dakavske crte. Saduvana je u tri hrvatska rukopisa: glagoljskom iz 1468, ci' rilskom iz $2A. i latinidkom iz 1621. Na roman nalik je i obrada drugog istodniadkog motiva o Barlaamu i Jozaf atu (br. 50), ali on je toliko kristijaniziran, da se mora svrstati meetu legencle.

Pjesme
Nadovczu.jrrii na ono itc .ic vci o pjesni5tvu reieno u prednjem poglavlir-r, nroramo najpri.je konstatirati da je pojam ritamskc icrcliuicc, t.i. stiha ili strole u srednjem vijeku bio shvaien clrr-rgadi.ic, t.i. sloboclni.ic ncgo Sto ga mi shvaiamo danas. Mnogc tcksto'vc, u stvari namijenjene pjevanju ili melodioznom rccitiruniu, nazvali bismo danas ritmidkom prozom ili sloboclnim stihom. No vei od IV-V. stoljeia, tj. kad se ni klasiini latinski ni grdki jezik nisu mogli odrZati nego su polal<o prclazili u vulgarne jezike, moralo se i stihotvorstvo prilagoclivati pudkoj tonskoj ritmici (umjesto kvantitetne). Nastali su brojni novi obrasci stihova i strofa koji
48

',i,ora je rima postala bitan elcmcttat ltrtt ttrortiit', rllnda se sto zamjenjivala i obidnom asonallc()lll. O'n'rt ttovrt litmidka lrrrczij? nije se htjela vezati ni na kakvc slittt' tttt lliilic stcge. \li uz nju Zivi i dalje ritmidka proza ili slolrotlrtrr slilr. Nova ritmidka poezija poznata je najpliic iz lrogllc , rlivcne himnodije koju je afirmirala osobito rrr0r[rslii'kit l,rrLksa, a ona je bila uzorak i novim romanskint lite lltltrlltirrrr. Ovakvu latinsku himnodiju usvajala je rano milarrslia i ,rl'r'ilejska crkva (rimska kasnije) i benediktinci. U njo.i tttt-t/('nro vei u VL stoljeiu naii osmeradke stihove tipa 4 | 4 {l'unge, lingua, gloriosi), dok tip 5*3 obiluje podev5i od mil.rrrskog Ambrozija u IV. stoljeiu. Rabanus Maurus (koga s',,liu5avaju dovesti u vezu s glagoljicom) iz prve povice IX' l.t. atrtor je osmeradke hirnne Tibi, Christe, splendo.r.patri,s. i , r r'aestelradke himne mudenicirna S anct orum mer itis inclit a ,',trttlia. Od Sesteraca tipa Ave rnaris stella iz VI. st. lako je na',t;ro clvostih dvanaesterac. Kad se znade kako je kod nas lrio ra5iren benediktinski rcd i kako su na5i liturgijski tekstori (i latinski i glagoljski) pod iakim niihovim utjecajem, ,,rrtllr ie biti naprirodnije u larti'skoj crkvc'oj himnodiji rr;rliti obra"ce rtasih osmeraca i clvanacstc'raca. Ta.i latinski l,rktor bio je trajno prisutan tc.ic ruorao biti.iadi od povrc,n( r)og utjicaja franCuskih i tali.jansliih longlcra koji su dol.rzili i_r nb5e gradove s francuskirn itlcks:r,nclrincem. Faktor rr;ric narodne poezije nije nam poztlat, jer nemarrro tabilje.,,'rrih tekstova iz srednjeg vijeka svc do clvanaesteradkih pje',,rrrra DZ. DrLica krajem XV. sto'ljeia. No s obzirom na to da su na5i glagolja5i u liturgijskim I rr iigama prevodili latinske himne u prozi ili slobodnom stihu, ,,r,,glo bi se zakljuditi da se forma latinske crkvene pjesme r,,rilrrije adaptirala na van'liturgijsku upotrebu, i to narodito ,, krajevimJ ili gradovirna 's latinskim jezikom u liturgiji' /.,,lrani su g. 1177. dodekali papu Aleksandra III. silnim polri:rlirrna i pjesmama na slavenskom jeziku (immensis laudil,rr', et canticis altissime resonantibus in eorum slavica l,rr;,rra). Pjesama je dakle vei tada bilo, samo mi 'o njima nit.r nc znamo. Pjesme koje su nam se sludajno saduvale u rul,,trisima XIV-XV. stoljeia pisane su redovito narodnim trr.' staroslavenskim) jezikom, i to ponajvi5e dakavsko-ikavI :

trlr titttitttta. Do-

lroltlzltltt

It:-rgla-

| |L\:rlska knjiievnost

sred.

rijeka

49

T
skim narjedjem. To govori da je njihova namjena bila vanliturgijska, pudka, ponajvi5e namijcn.jcna bratimskom Zivotu. Naravno da vrijerne i mjesto postanja nalih najstarijih umjetnidkih silabidkih pjesama osta.ic .joi otvoreno pitanje. Iz vrcmena prije pojave Manrlic(a, Mcr.ricrtiia i DrLica saduvan je malen broj pjesama i mi ih snratranro ostacirna ostataka. Saduvale su se uglavnom olrc p.jcsrnc: I<ojc sr-r in.rele odreilenu funkciju, tj. koje su bilc vczanc uz nclic obii'ajo i blagdane i namijenjene javnom p.icvaniu ili rccitiran ju. Priroclno da su gotovo bez iznin.rkc bilc v.icrskc insltiraciic: ponajone vi5e-su vezane uz blagdanc BoiJ&t,, Uskrsa (dakle i rnuke Isusove), Mailic bol.ic, pojcclinih svctaca (vcrsificirane svetadke legcnclc), zatim slijcdi skuprna mrtvadkih (pogrebnih) pjesama, satira o klcru, o Zenskoj ljubavi i sl. Njihovi su stihotvorci oclrecla iuronimni. Za neke pjesme znamo da su prevedene s lzrtinskoga (npr. U se vrime godi56a, Sudac gnjivan i dr.), dok mnogima ne poznamo izxora te sudimo da su domaie obraclbe, iako im je moZda osnovni motiv stran. Sto se tide njihove pjesnidke vrijednosti, ona je rela,tivna, na sebi nosi pedat konvencionalnosti, inspiracija nije dublje proZivljena, ponavljanje i razvladenje nije rijetko, imitacija pa 6ak i preuzimanje ditavih stihova i strofa iz drugih pjesama ne smatra se nikakvim plagijatom itd. Ipak je njihovo knjiievnohistorijsko znadenje veliko, jer one utiru 1-rut p'jcsnidkom izrazu kasnijih generacija. To je izridito priznao Merrko Marulii kad je u posveti Judite (1501) napisao: "Ilvo bo historiju tuj svedoh u versih po obidaju naSih zadiniarvac i joiie po zakonu onih starih poet.< Njemu su naimc "naii zadinjavci< domaii stihotvorci (i pjevadi), a >stari poctc( su mu klasidni
pjesnici.

Izvori naScga srcdnjovjckovnog 1-r.icsniStva vrlo su rijetki. i oni koji su saduvani saclrlc prcpislrnr-r stariju gradu. Najstarija i prcn"ra totru clragoc.jcna .jc mala zbirka od 10 duhovnih pjesama s l<raja XIV. st. cloclana jcdnom glagoljskom li. turgijskorn koclcksu (u pariilio j Nacionalnoj blblioteci, Code Slave ll). Tu i tamo inra po koja pjesma u glagoljskim zbcrnicima koji joi iih-r u XV. st. kao Sto je: Petrisov zbornik iz 1468, pun sreclnjov.jckovnc knjiZevnc grade, pisan negdje u unu'tra5njoj Hrvatskoj gcl.ic se mije3a dakavsko i kajkavsko narjedje; Oxfordski zbornik iz 1486, pisan moida u Istri; Akademijin zbornik lYa 92 iz druge pol. XV. stoljeia, pisan
Pa
50

moi.d,anaKrku.LatinidkeSupjcsnlill.it.r'izXV.s|.:Ktlrtulan. -rto-pi"tn'toricakojajenekritid-ki.iztlltrrrll{ft{)'p:rizllrrbljena ,iciteva liio'.io""fOe izaziia sumnju u datiran.ic).; Itrtlt.;l,tt ili i taliianima hrvatskiS, lrrtirr,rliilr iiesmarico iz 1471. u kojoj ilit p:"ru-a. No starijL pjesnidke grailc i'rrvrr.irr rrrrr.gi rtrkopisi pisani u l<asniiim godinama pa iz niill lrt'lr:r liriliiki iri,lCiti'ono Sto ima biijeg irednjeg vijeka' Od niilr ttrtvotlittto: Zbornik fra Simuna Kiiiantovi1a pisan glagoljiconr g' 1501i ioi l5l2.naRabu i naZaglavi (Dugi otok), a on je napisaopisan glagoljski rukopis J"u tiiJ"u zbornika; Tionski zbornik, ; ;;;t detvrti XVI. s't. negdje u jugozapadnoj Hrvatskoj; iiornii, fra Simuna Gtavi6a,- glagoljski-rukopis-iz 1529-1557 ' zbornik Libro od mno' ;i; ;; Galevcu i u Zaclrr-r; iirilskikraju 1520; latinidki rupisan u dubrovadkom iiien raztoga ii6pis I-"t i"triu.," u Firenci iz samog poi91k-a XVI' st' i 6tLitm-nr"rska piesmarica, pisana prvim dijelom l gtory' a drugim u Flvaru.posliie 1530, imaju-obje i Maruliievih tekitiiii por"ti1etta iil. ar;ga kordulanska latinidka piesmarica ii-tilO; druga rapska iz 1563; Vrtal Pe'tra Luciia iz XVI' st' sa pjesta,riiirn umioimi, ve,liki zborrnik raznih pa i Manr-rliievih druge' sama; Budlianska piesmarica iz g' 1640' i Najstariju potvrdu ritmidko'silabidkog stihotvorstva "put u glagoljskom Novakotttr rnisalu iz g' 1368't imamo'prvi i.;j"* je 1.ub zapis" izlvan teksta cloclano nckoliko stihova. Ti su'stihovi iz jeclne osmeradke pjcsmc tipa 4-1 4 u dist sima Pjcsma je..ditava ioii i" rimiraju preteZno Zenskom rimom' (bt' 77) sa6uvarta 1,oi rruttono-'Piian na spomenutie- smrti ir nekoliko glagoljskih ruiiopisa iz clruge polovice XV'.st' i u tlipiiol ai+li. ilI;utt o.tlo't,'rri moliv jc ncumitna prolaznost i smrt, prilidno je neposredna i formalno dotjerana' a moLda izvorna pjesma. Sve te nicne osobine dokazuju da i" i "i$t i prije, 'osmeradka i" tt"ai"o- XIV.^ st., a moZda vci u-svom razvitomduho'una stadiju' na narodnom jeziku bila iti"t-" forma na5eg pjesniitva i.i'|""ru je forma post;ta stanclardna xiv, xV. i XVI. stoljeia. To pot'vrduje Par Ska zbirka koja

,,rl 16 pjesamaimaT osrneradtkih koje se sve sastoje od rirn'ira,rih disiiha (prernda umjesto pravih ri'rna dolaze asonance' itri

su iskvare-ne promjenorm u ditanju jata)' I tematika tih pjesarrra pokazuje-da se vei 'ur XIV. st. ovaj stih primjenjivao na ,,,o,lotort"-teme' Jedna je pasionska Pdsan ot muki Hrstovi (l'rr.72),1.r kojoj se pnikaiivanjem rnu'ke Is'usove i d'alosti foIari51

t
jine Zele izazvati osjeiaji slu5alaca, a vaZna je ka'rika,u bogatoj evoluciji ove teme kod nas; jeclna je marijinska: O Mariia, boija mati (br. 65); dvije su boliine: Proslctvittto oca BogcL i Bog se rodi v Vitliomi (br. 68), vicrojatno na5a clomaia, vrlo popularna pjesma; dvije su rnltv:rikc (sprovoclne): Btatia, brata sprovodimo (br. 79) i l-u ntislirtttt, ltratiu, ta smo (br80) koja se imala pievati rtacl otvorcnim grobom; iedna je svetadka koja ima viic karaktcr molitvc ncgo lcgcnde: Mihaile preblaleni. OsLalc tr:i picsmc Pa,niikc zbirli.c i,maiu dulji odnosno slobodniii stih tc sc nlogll snratrati allraiinijima. To je najprije svctadka lcgcncla Pisan svatago Jtrrja (br. 61) u kojoj pjevad naipri.jc 1-roziva narocl na slu5anje; stihovi su joj tako sloboclni, :.rst-rci.iativr-ri, da imaju od devet do trinaest slogova, cezurc slr t-tcstatlnc, a rimama se daje veia vaZnost. Druga je Zat rtti ttti.ii, tluie (br.62),liiepa lirsko-asketska pjesma na tcmr-r bolanskc, duhovne ljubavi, samo je na Zalost defektna; i u n.io j su stihovi jo5 slobodniji nego u prednjoj pjesmi' a rime sc rcspektiraiu. Pjesma je vjeroja'tno izvorne inspiracije, nastala na ikavsko-dakavskom podrudju. Tre6a je pjesma Svi/ se konta (;br. 63) koja se o5trom kritikom pokvarenosti sveienstva tematski izdvaja iz obilia duhovnog pjesniStva; stih joj je preteZno trodlani dvanaestcrac s rimom na kraju. Obje posljednje pjesme rijetkost su u naSoj najstarijoj poeziji, jer nisu vezane uz odrectenu funl<ciiu i istidu se neposredncSiu, a posljednja i smislom za clru5tvcnc suprotnosti. One su svjedoci visokog uspona naic zadiniavaikc poezije u XIV. stoljeiu. Posve je drugadijega karaktcra jcclna pjcsma koja je do nas clo5la ncposredno iz XIV. stol.ic(:a. T<l ic tzv. Sibenska molitva (br. 64), ncka vrsta litani.ia zrtnosnih pohvala Mariji u posvc sloboclnotn stihtr s rirnatnlt koic dcsto nisu pravilne. Saiuvana .jc u .icclnorn lal-ilrskonl zbtlrrriku koji je, vjerojatno u dalmatinskour Bribirr,t, 1'risao r.rc'ki lrarnjcvac koji je pjesmu bez sumn.jc 1-rrirctlio po latinskcltn. Iz XV. i 1-roictka XVI. st. imamo satuvane vei mnoge pjesme, ali za svc rrtislinro da su starijeg postanja. Tako se za boZiinu pjcsmu Nuntdil sa jc krali nebeski (br. 70), koja je iz poclrudja zagrcbai.kc crkvc, misli da je nastala jo5 u XIII. st., za Sto govori i njcn joS neustaljeni stih. Stara je i nevjerojatno raSirena po svim hrvatskim krajevirna bila boZiina pjesma Va se vrime godi\ta (br. 69), purafraza latinske In

diju je metridku formu i zadrLala, tj' stro7i717*8. Strofu litinske himnodije tipa 8*8*7 (tip fe ponizimo
hoc anni circulo

Stabat mater) ima marijinska pjesma Danu se vsi (br. 66) koja nam je poinata izXV. st. u latinidkoj i glagoljit o; pit-uttosti, aii jbj strani predloiak ne poznamo' Strofom originala, tj. 81-8 l-8 zaodjela se i Sekvenciia za mrtve

(br. 76) (lat. iics irae) jedna od najpotresnijih pjesama irednjeg vijeka, koja .ic kod nas para,frazirana u prvoj pol' XV. sti;eea. Metrtlm sc razlikuje od 'rnno5tva osmeradkih pjesama Zri Mariie hoialttt (br' 75) koja se sastoji od sedmeiieHf, rimiranih distiha; tcmatski ona je uskrsna pjesma, ali je originalna barem d.iclomice, jer sp.ominje neko {lTu:" bospiio sveti5te i kncia Bcrnardi,na (Frankopana)' Daleko ," ,ris" Sabloniziralo osrtrcratl<o stihotvorstvo i u pogledu rnetra (4+4) i religioznc tcmltikc, frazeologije i kompozicije' ponavljala ttt t" up.^ rlt.icsln pa i ciieli stihovi - kao u na' roclnoj"pjesrni. Bila ic [o stvrtrllo crkvela pudka,pjesma na-ij""j.itu pjevanju' Nar.itrol ia it: potv-rda za to Koriulanska plit*ori"o'iz XV. st., punn osrttctai'kih picsama koje su-dlan'ovi bratovstine svih .svotilr tr Kor'i'trli stolieiima pjevali ,o ,-r"a;"t3u-u i blagdanina. T'akvilr picstnaric:a lokalnog karakr".u r-,"uel iemo kasnije ptl Irrrltlgitrr rrr.jt'stitnir, ali one desto imaju zajednidkih pielama kt-r.ic sc prcrrosc iz kolicna na korlenf i iz ieanog t<ri;a u clrugi'.lstii'rr sc skrtl'rinc p.icsama.u iast po3eainlm tu""i-u, skr-rpinc pasiorrsl<ih p.icsama (u Korttitanskoi lma pod naslovot'n Il trttlil jtt od palmi 7 piesan1a na temu muki Isusove) i sl<rrpitrc 1-rogrctrnih pjesama (iekvencija, kojih u Klimantovitgl'11 T.bttrnilur ima dak 9)' Sve su te skupine, lako nepotpunc, 1-rosto.ialc mnogo ranije nego .r-r zapisane. Od pasionskih spomin.icn'ro Versi boiia tila (br' 7\, pet pjesama iz dalmatinshih picsmarica XV-XVI' st" -arugima biti govora ctalic. Od skupine pogrebnih .t,,k Le o je, porecl vci spomcnutih, Sekvenciia nad lriesama dirljivija ltutakorn mrtYim (br. 81). U tom osmerad'kom duhovnom pjesni5tvu ipak nekim je npr' o{gina1na i lricsmama pripada posebno mjesto. To svoiih vernih (br. 67) u kojoj ;rktuelna pjesma Spasi, Mariic, .,c pjesnik obraia Mariji u dasu opasnosti od turske sile; na''l"ii ;" negdje potkraj XV. st. na ikavsko-dakavskom podru, irr. Druga- je Blagoslov puka (bt.82) koja takoder dodiruje r tv<>r zazi'tajuii blagosl ov na Zadrane i ostali krsianski svijet;
53

u ovoj ili slidnoj formi ona predstavlja vrlo popularni pudko-crkvcni obidaj. Treia koja se tematski izdvaia iz duhovne osmcradke poezije, mada je po scbi nlonotono versificirana, jest Zenska ljubav (;br. 83). Nitstala ie vierojatno u XV. st. na zadarskom podrudju, a glagollaS .ju je ubacio u rekst Cveta svake rnudrosti u Tkonskom zborni'ku. Nicn drastidan Zenomrzadki stav je tipidna askctska lcrler lio.ja se odavno varira u svjetskim literaturama. Stav cla .jc lcna kriva svakom zlu zasrtuipa ba5 jedan prozni ilarrrak u istom glagoljskorn Tkonskom zbonniku iz prvc i'ctvrli XV. stol.lcda. I(arahter srednjovjekovnog kontrasta iznrcdu ckric i tijola u dasu smrti ima takoder osmsradka p.jcsn'ra '1'ttl.tttja fuLie i tijela (br.78) s uobidajenim motivonr cl niStavc.sti ovog svijeta; saduvana je u latinidkim i glagoljskim rukopisima XVI. stoljeia. Upada u oii da meilu zadinjavadkim pjesmama gotovo nema potvrclc clvostruko rimovanom dvanaestercu (6+6) koji ie toliko obidajan u pjesniStvu M. Maruliia, S. Mendetiia i E. DrZiia. Vjerojatno se takvo pjesni5tvo nije saduvalo, jer njegove potvrde iz XV. st. ipak imamo. Najstarija su potvrda 3 nepotpuna stiha pripisana u dubrovadkoj carinskoj knjizi iz tre(eg decenija XV. stoljeia:
Sada sam ostavlien srid morske puiine valovi modno b'ien, dai dojde s visine kad doidoh na kopno, mnih da sam...

juvu da se neke prijasnje osnrct'llilit' ttlttrtrllrt' 1r|t'tltcltt.iu u


{l\/anaesterce.

,,r,luutom iz Daimacije i prirnorskih krl.it'v:r' :rli i iz' kopncne (zr11"r'cbadku r i;\.itt" .l"Zno od f.tp"' Za sjevernu I It'r'rtlslirr pr iic XV.I' ttema*o direhtnc potvrtlt' ni za Bosnu , 'ri""i f.tL ,,.Lroito XVII. stoljeda, ali i ove kasne potvrtlc.tloptr(taiu da je ovakvog pjesni5tvlgvdjc bilo i priic' Tcni',ko ie vierovati da su vjeriicizagrebadke crkve( bili sarrroI isr-r ','"tlott.tf" a kao. i to ifiri gr!t"t.i i-.t.tsuo.i"latinskog bog-osluZenj zbirknnra zai,if i oni u primorskim crkvama)' U mladim je Prekomurska 'tz 1593' N' Kra"I ,,'ubobkog pod,rudja kao Sto kni iiic e n to+0, P i,';;;itfu; ttlu "oLp. Petretiia iz 1.651,ovlinska p i esnurica .iz Drnjansko piesmarica \|+q',-ir""eeliomi
r

DuhovnopjesniStvookojemictlillrt'ijt.t.llrllt'I.tlcnojc

'

,r.l6s1.idr.,mogusenaiiipjesmezakojesemoZepretpoli,,uiiuti da su o'Jdic zivjele jol u sredn.iem vi.leku' kao npr' N,trirlil se ie krali ncbcski (br' 70)' Vu lo Yretne goatscu (i-p.;;. 69)', Sudec'serclit hoie priti (isp' br' 76)' Ali Trnavska zabrani' , ,[au j" g. |SOO, prim;en3";tei,ttla"tttt'te reforme' pje"aju p"opilevte na narodnom jeziku osim r,' A. ,J u"crkvi ,,rrih za koje se ,nu du ih je"ctlutna vlast prije 100-godina koje su ,,r,,t *tu. tia taj nadin su ovdje prcvagnulc pjesme prijevodi iz taiinite himnocliic (a ona je u ,, ,Luuii no..,iji ""Ut",i"i- knjigama obilno zastupana) i ,.,r,."t odki.bila.

; ;,;,;;;ikyrie

Po njima se ne moZe sucliti ni kakvom sastavu pripada ta slika morske oluje. Druga potvrda dvanacstcraca, i to dak s prijenosnom rimom s kraja clvostiha na polovicu slijedeieg dvostilra, nalazi se u prozno.i lcgcndi Zivot sv. Kotarine (br. 45). Tu oni sluZc kao antifonc izmcatu lckcija pa moZda svjedode cla je u XV. st. 1"rostoja,la iitava lcgcnda u dvanaestercima. Svakako s clvim stihovima ncma niita zajednidko osmeradka lcgcncla o sv. Kartarini u Kortulanslcoj pjesmariciizXV. stoljeia. DvanacstcrlaLktr. Lcgattdtt o sv. Jeronimukoja je $tampana u glagoljskont l['rattsittt svctog Jerolinta u Senju 1508, a pisana je i u .icclrrorn latiniikom rul<opisu s kraja XV. ili pod. XVI. st. (Laulcrrziana n Firenzi), danas se sa dosta velikom vjerojatnoiiu pripisu.jc Marku Maruliiu. Fo svemu se dini da se dvanaestcrac s clvostrukom rimom u XV. st. smatrao stihom Skolovanog pjesnika. Stoga imamo u XVI. st. poJ+

clirlgi pjcvni-'clijclovi nrise koje je Za Bosnu ,, ,,1,,J-i*u" pjevati za vrijemelatinskc liturgi.ic' p.icsni5tva naii u Nauku ,,,,,1,,r. ,* poilria" sta,rijeg duhgyrys. pivkoviZa iz 1616' kao i kod drugih kasnijih t' t '''tiansiom M.
eleison

I r .rrr

jewadkih Pisaca.

ltiirttoike
Kad je
rr,,,t ir

piesme i crkvena

vei osmeradki dvostih postao ,,1,, l,,rmi izraLavania i kad se udrulio.sa isto tako osnovnom porod,

prikazania osnovna i svagda5-

ikom kr5iankih soterskih misterija (djevidanski smrtl rrriltrtr, smrt i uskrsnuie Isusovo, svetadke muke' taJna .l ),'onda vi$e nije bilo kraja stihotvorstvu' ViSe nije trebalo , grada ,,,,,,,i,,, stvaraladkog ,tapooui jer su gotovo sav pribor i potto;uo jedal unutra5nji razvojni prot tr :",rlovi. No ipak"je . rtntttar kojega ,L ttutu gtudu stilski dotjerivala i pro5irii pojedine stihove'.iz ne' lr Mrrltar i-p-onavtjajuii iimarij na Siru narativnu formu' piesin! prelazi se '', trrt'statidt<e
55

iz narativne u dijalo5ku i konadno u dramsku formu. Tai su pr-oces pomogli i vanjski utjeca.ii, osobito talijanski, ati ai rektnog prevodenja gotovih pjesmotvora nc nilazirno. Cini se da su kod nas kao i u ltali.ji razvitak pudkog religioznog pjesni5tva ponijele na svt_rjim lcclima pudke bra,t-ov5tine u suradnji s niZim klerom. Ovo sc pjcsr-ri5tvo u crkvu uselilo na rnala vrata i postalo nckc vrstc pudkom liturgijom, osobito gdje puk nije razumio lirurgijski iczik. U talijanskoj pokrzr.jini Umbriji razmahao se u XIII. st. jedan radikalan re-ligiozno-socijalni pokrct tzv. fiagelanata (bidevalaca) koji sc doskora pro5irio na ditavu ltalijts, a za13l? i na na5c kra.icvc, o-sobito primorske. pokret je, sluteii blizinu svr5ctka svi.icLa, propovijedao askezu i pokoru. Bratov5tine su imale obavezu javnog bidevanja i pjevanja pokor-toj nidkih i pohvalnih pjesama lauda. U iiedini biro su se raz-vilc i cli.ialoike laude. Laude su znatno pridonijele afirmaciji p.jcsniitva na narodnom ,talijanskom jeziku, a iz njihova dijaloikog zametka doskora su se razvile drarna,tizacije krSianskih misterija i svetadkih legenda koje su u Italiji u XIV. st. bile vrlo popularne pod imenom odevozioni.. U XV. st. na njihovoj osnovi nastala je, osobito u Firenci, savrSenija, knjiZevnija vrsta duhovnih drama (sacre rappresentazioni; koje su se emancipirale od crkve. Slidan je razvoj stvar imala i kod nas, samo s vreratenskim pomakom. Davno je napu5teno misljcn.je cla su se naSa crkvena prikazanja razvila iz tzv.liturgijskih igara koje su u stvari bile scene umetnute ili tropiziranc u redovnu liturgiju koja ionako predstavlja svojevrsne scenske predstave ispu. njene simbolikom. Potvrda iedne talivc igre za Tri kralja (Tractus stellae) nalazi ,se u pontifikalnom pnirudniku zagiebadke katcrclralc iz XI. stoljcia. Moicla .ic takvih igara bilo i u glagoljaSkim crkvanra,'kako to sv jcclodi icdan umetak uz adoraciju kriZa na Vcliki pctak zabil.jclcn u II. vrbniikont misalu g. 1462: Ideii i.c, rrtilostivte, ku ltoi.rtiju (br. 16). BratovStinska cl.jclatnost (pa i llagelanata) bila je kod nas vrlo Ziva vci ocl srcclinc XIII. st. Medu obavezarnabra6e bila ie cla mo,rajrr rnrtvog brata ispratiti do groba u tunikama i bidujuii se. U to.i zgocli rccitirale su se ili pjevale mrtvadke pjesme. Niz tal<vih pjcsama saduvan je od velike starine (isp. br. 76-81). No dlanovi bratov5tina irnali su zadatak da pjel,aju po crkvama i u procesijama i u drugirn zgodama.

r''lslltvlie vcd l'ievadki repertorij jedne na(c bt alov(tittt'r r;1'tl'i li t lrt [rr-it t.vr .l r'tl rr ..i"-*n,tu korfuta,nsta pje"smarica. br.ilt ti,ii clil lrit'v:r "lnuclc. a,rt:#;'ffi;;. 14lt. t-a oareauuod pla(':rrr'i;r lr,(li,vrt za zaitlfl-u bude opro5ten
r r

,rt'gt"a"

e laude ne mogu se kod.nas pt'atiti zlrt.rg .ltcstasvc iiceietstorra' a sigurno je ba one i nisu moralc lrlt'l:rzit.i rezultatima d<-rsaclairriilr istta,,* tt"ai:" kao u ftatili. Pt"-u pudke duhovnc pjcsrrtc' pa iiianji,vrlo je moguiL da su na5e i oodetke i ai:Jr"tt" i r."ttt[" p5"sme,.i'rnale svoie sredina i u Zaclltr za taliianj" bila-pogodna n jegovu susjedstvu; u^io iadarske bidevaladke bratov5tinc sr'' 'f."'"t:".u:". U inveniaru Silvestra nal'aze ," ii"ai"ot XV' st' i dvije Pj"t-tti::,,L: su ,',r1"*-ig1^va Judina. Ne znamo dodu5e na koiem iJezrKu ali one su bez surmnie sad'rZavale neko lrile te pjesrmarice, ;;;;tk":ej;to za prtua'iva"ie kojega ie ti.ebala Judina pasronuz 11I: Dijalo5ke su pjesme u prvoln redu bile vezane vjerstoi i po.osjeiajnoj.tiniji bila .,tir-r tematiku koia j;i6 blalene vicrnicima naj'bliza. fotuu l" p1-";-,o Prigovaraniekoja ima karakter kon,iir,:"'iiiii" ikrila Isusova i'u..itl svoga sina i kriZa tr:rsta izmedu Marije-koja Zeii spasiti.Tivot Ta-je dil,,rii hoie da Isusovim rispeiem spasi.dovicdanstvo' poeziii i clrarmi' Dijalo5ka je I.r))a vrlo obidajna (br' 73) u "-putio"utoj r tlruga pjesrna tu Viifti tjedan: I-sus;ovtt rttutila prcdn'rctc koiima 'ima i,,,i',ri'u"a"o pokazuje Isusl pojcdjnc. st'' l,ili muden. laf.o t" LUp pjesme zabil.ic'/.crrc istom u XVI' niisvjedodi za rrlilrova udestalost piittiS"i- pjcsmaricama za Isusova " lr,rvo starije porturrJJ. Za obie p'i"t*"' a osobito da piedstavljaiu scene koie su se zapt"rpostavljamo ,, kao 'iff" i .u-..tr6pil" ,-r ,tusJ iiu-atiiacije Isu'sovc muke' Slidno ie na "Govorcnie ludino Skalam i .nrrostalna plesma-poznato j" trtropljeno i u dramat\zaciiu Muke' ,;+,1 ,,ii ioiici t"lJ No najomil;etija ai3atoSka p.icsma i najplodong:"ij?.:' ,zritku aramatiraiiie *"tt" tsuiove je.Plat Mariiin (br'-84)' koje rr ,tvuri clijalogizirant i versificirano pridanje o zb-ivanju Isusove koncentrira oko Marijine'tu, rr loku muke i srnrti , s;rtro to djelo,;;["4; u osmeradkim distisima' nije jedno tazvijala' ' r,,llrtstveno. Obrada njegove teme se autonomno s lirskorn tekstova evandelja r', niriprije narativno iiAa'i pj::.Ti ll,,'1,,rstucijofl, f.af."" nalazimo u vei sporngnutoj vei krajem XIV' sto: ,tt tttltl.i Hrstovi (bt'72) zapisanoj
57

icdnidke objede. '---Oiiutost

u narativno-di.ialodkom obliliu ;rroiirifir na pjesme duljega daha koje na5i stari zovv Plat. 'f ';rkav sc Plat kod nas vei u XV. st. razvio u vi5e verzija koje svc jmaju zajednidkih dijelova i time dokazuju zajednidku rnrrticu. Ipak se mogu konstatirati dvije glavne redakcije. Jeclna se obidno zove hvarskom, premda bi joj bolie pristajao naziv osorska, jer je njena najstarija verzija saduvana u osorskom dijelu Osorslco-hvarske piesmarice iz oko 1530, a nalazi
..,)v(' n)ulic. Zslirr, sc obrada
se u \rise dal,matinskih latinid.kih pjesmarica iz Kordule, Raba, Budve i dr. Tekstovi ove redakcije variraj,r.r od 700-1400 stihova. No za njih ie karakteristidno da su ostali viSe ili rnanje u narativnom obliku, tj. od ove redakcije nije se razvilo scensko oblikovanie. Druga redakcija Plaia nalazi se u nekoliko starijih rukopisa, od koiih je valjda najsta,riji v Rapskoi ili Piciteyoj

:r; rf r rr grit'sttti .l t'yyltt t'tt.sttto ).tljttr' 1,.ltt.si 11 1il;r1'ol.jsl'ortt zlrrr,rriLrr iz l,l(rtt; ili rr nizrr p.it'slr.rtur sl)()lu('nul('lr,r>r'r'trltrrtslitr ;rit':,rrr:rr it t' rr lio jirna sc naposc obraclu.ir-r po jcclini stacli.ji Istrf

;, r

piesmarici iz 1471 (u kojoj pored hrvatskih ima i talijanskih poboZnih pjesama), premda je on samo prijepis starijeg predlo5ka. U njem u nekih 990 stihova dolazi vi5e do izrai.aja dijalo5ki oblik, ali su upute (didaskalije) licima joS ukljudene u versificirano pridanje radnje. Versificiranje didaskalija je moida i naknadni posao, jer jedan glagoljski rr,rkopis P/aia (Vrbnidki) iz XV-XVI. st., koji je vrlo nalik na Rapski, ima odvojene didaskalije pa je vi5e prilagoc'tcn sccnskorn prikazivanju. Datrji korak u pravcu dramatizaciic Plrtta predstavlja jedan tekst u glagoljskom rukopisu (Akaclcmijinu) pisanom potkraj XV. stolieia. U nicm porccl clijaloga u stihovima s poveianim brojcm lica inran'rcl i stvarniic cliclaskalije u prozi. JoS vi5c jc u1--otpunicna raclr.r jlr lc prircclcn Ickst Plaia za sccnsko prikazivan.ic Lr prvorrr lllagol.jskom zbonriku Simuna Klimantoviilr koii .ic pisan ll. 1.50.5. rr nc:kih 1070 stihova. Kao i neki clrugi srcrln.jov.jcliovni lr'l<slovi i I'lat se ra5irio u sve na5e krir.icvc bcz obzirlr rra cl i.jalclitc, icrnu je kasnije veoma pricloni<r Matc.j l)ivliovid svo.iorrr konrl-rilercijom Plaia (izd. 1616. tt traft>m NuttlitL krs!jutt.slutrtt). Dramatizaci.la polpunog toklr nruli.c Isusove izvriena je kod nas ncgcljc u clrugo.j 1;olovici XV. st., i to na temeljima vei poslojcic pasionskc osnrc'radkc poczije. Gdje jc ona nastala, nijc utvLclcno, ali iliavsl<i elcmcnti u saduvanim teksLo58

ptt'ttttllt:'tt lt'l'"l.t''i ":tittl':tttt vitttlt 1',ovott'z;t.lttzrri.it'l'r;rit'vt" 's. potlt'tri'ilr ol'o Vittotlrrllt' i:rrliol''isirlra slurl() tl ltllr;itrl.isliinr 'ti ,;;,;i t"','ir,', ,.1",'" kt""' "uttntleliinr:r i tr li.rri'''lil']\(if.:1lt''J]:]; ('llil- N()\r svrll *^'*...1,t.i.'g vijcka, ati ncki tckstovi llclllll ltl rrrrrl.t'sil.:Uvrrna k u"u' i defektna dramatizaciiu ;;.l;l;ffi i tir."Tkonskom zborniku, g:lagoljskom rukt'r1'ristt iz prv.c iSgZ stiha' Mrrogo J"t""i XVf. ,tot;"e^ " ft":": (br' 85) ko-ja ie sadttv..tralc vcdi tt glaspqsiteti-e l"i"t1"iit, jl;?' "^Z "is"gi pi*gry u Hrvarskom pt'iruor'irt' goliskom rukopisu i;g. nizonr sccrre ;;;'z;;#; ;i;;; Riieci' ovi jei Muka prosirena u Jeruzalcm ulaska Isusova t kriza ".JJi"a.ritrrnreu'Lutu'oui i r$oqa' ona ie zapravo cikli#;;;ee"i'ttiJt":"tJ;#;;ikuli"u-i.1.3 dana Velikog tjeddko prikazanje te i veliki petak- Stoga ona -o,*".u.u ;;;;^CGtlti*, v"titi deivrtakpredstavlja naivedi domet i dak 3658 't'r,""t. crkvene at"m" tzv' pudtog stadija' No postanje ui hrvatske da je strukturu te drame iljLoti" tiututt6ttzlra dinjenicanalazerr rloi-Jka"o preko 1OOO fiiavitr stihova koji se-vei nalaze se niri;li.""rtie ,uo""ita, a v jednoj ,i drugoj Muci Mariiinu i velike skupine sttro#^ioji ;"';"^J ialaze i i't"t' pj"t-o-u' ova je dakle ciklidka drama il;t*^i,;ionskim vei postojeiih -teksnastala dobrim Oi3eli'm kontaminacijom kompiiator' U svjetlu..tih dinjei""t t":" je izvr5i'o nepoznatiMuki nas dornaii knjiZevni pro;l;; ;;;."te zakljuditi da ie pasionska grada' Da se Mulca izvod,iako rnu je u osnovibpia samom tekstu' r,*t"" iptitaiivati-upuiuju i neke upute u kao primjer pi." i p3"iltu'pti" 3"aun.odiomak r'a:"r"*rJ" poteUan dol<az da se ta drama dosan uz rnuzidku "oiu"ijtt' gradu Rijeci' jest to S'to se u iednou:n irlu prlf.urivala, i to'u drugoj detvrtr glagotjskom rut opiru iz Rijeke, pisanom u uloge' i to MariXVtr. st. saduvao t"iti j"a""Ljene^glumadke je zaUran3eno prikazivanie Muke u riiine. U XVII. st. b;i; jedkoj iuPnoj crkvi' Isu-sa-s kriZa' Na Muku nadovezuje se tematski snimanje vele-lip i slaOno je obracleno .t -#j"- prikazanju MiSterii gtagoljskom rukopisukao i Mu' 1)en...koje se ,ruf."i tt ittom ponavljanju pasionskih ka iz g.1556. Ono ;e-po oUfiml.tittt i ,tl!J otttt"tadke dramatizaciie scenA uskrssdhova izdanak te je Olra ie oUrada prenijetg -u juZnu Dalmaciju' ,ro! "ittttru. ne5to moderniiiran-oblik' Takav nalazimo u jedovdje dobila st. pod naslovom rrom latinidt.om ,,,t."pisu na Hvaru iz XVII.
59

G.:

(trr' 86)' To je potvr'""it tila Is-usorta Skazanie slimlienia s lcriia lii"au sjeveruog' glagotjskog i

da tipidne knjiZevne i"Z"tC, latinidkog Podrud ia' -- ^'u?ir*o i o'*"*


'

l:i:tr'fif3:is.5:tffi .T"t"Jt#iK'lli.';"i:1"]):'Hi';l'; i+it*" skupinu dine dva prikazanja^s cshat'1.(kirn moti-

.itroii - IJskrs.nute rsttsttlo :.1" l1;.i';'n"*r"mt;i l: *:: ""'': (':l' iI ; 3,lXTiY?:l a puaJi-Jtu"aogu-

i'iri. predmet su

joj

t l'.1'rT;"":*i.,,in"., f jugozapadnoj Hrp" u' -t;;;3 kompiliran u detvrti XVr. st'

,"ffi:Ii:

ihil'XT :ff;;,Tl: :: r.o, s ko'rn i,'"""""1"r:" t"li zb r nit<tt iz prve i


o

;fl riil*tr:::"{ii*if*ifru,"',1*Xit',*#
fi:,"i1';;:t',X;Tff,:i*!'{!i:t{:3i?H";:i;l'hliili

Podetkom bio.jc kocl nas manje zast'o' "tltlt: BoZiini ciklus t;;;;;tit^*c tt' bilo versificirano neveliko iv-' nan. Vierojatno jc iJ;; j; j;';;;:li':Ji-;ii#'*'f iii."; f
pi
s

istou stolici'a'

h,l*f,;'"r#ldri:*-1,i'ffifi *i1*Er31;fiF,

:?1i Hli}'"tit "Tl"i; .' a;;' l"- t "5 " 4."' ima-uske dodire s na5om distisima,., pt'ittcrt'iott""'l itttatr aviie boZiine teme' tj' pudkom bo7-iinom tl:!l#;tit'?iJ aruge #iju kraljeva' nisu
o
s

,'J',|?:,Tl#',?+iflWfi ano u mer adkirn

lli#i{iJl'{*.nift '.:"imt'T[i5l1i:g$*iti! r*r$'* J ;rru:;

lt*itr,l:*xTi"ff r
:

o navicitt'nju Marijinu Ali pietpostavljamo da ie vei u ovom 1.9 noLtoastvu saduvali teksiovi' nam se b nau'ieiteniu Mariiinu koje razdoblju postojalo" ititu'un1" ivil' st' obradili i Ivan Za"n su u mladcm, rit"'^""1j"li"uiix" "t ai^"r"'i s.u* M"i#'J;; iueu, :t' :;,ff ;: ttg fi i::

ti*

IE )H tr, i6 IE

t;;'*j" i,t I'tii 1:f;l"i:'h?'il31?J ;; ;-!r"E,^u"*l_: ?"'J":"J'i"1ffi -:*"'lu"rutt'oJ"r"o*"i."u**1lm*;:,;i.;';,,"",._u)r.o


j'i'

tti

J"l"T'31'"'i' :il T"iffi "**

iliTl i#::*F ll,tkUl",m::ffi ',rix*,*p"',5f"ri;r*ea[l;p$ltp{1i;;"ii


i:J?il.Tl'"1:"ronapoboznor,^^1"1

iqf;;itffili; fti,i ",,; T' r*:"fi XIT il'


i* *"f;;'J

lfi

.t

I t

,t

I,ly:J;.il.ll,ll1'_L".uii'JH"; t<o3 ili. U odlomku je rijed o Hcrodesu uj"t3""nruu cloila ie na red poslije obrada svetadkih lcgcncla Poznato nam je prikazanle pasionsl<o-u,k"""'i ;;;ii"; i"-J' r1 m11 izi rlna latinska'l:t:la9 l' cl M uk a sv e t e m o, t<o' ii J 1il,' Ova nain razvudena dramattzacl'14 cla puna duclcsnih 'f-ti""ni"' c' 1500' a saduvana (ima 1200 ,,t*"'"'^i';";i;tl;i;"allcl.1,1rko njih je iz Dalmaciic. Niistari3i od ruie u tri latiniika ,.,,i.,rpi*^ a i iedan zadarski tt'' ifirentinskil ' ,"ii"i"'^ iv-ivr 1500' postoii miSljenje da ie kopis iz XVll' r"g""ae izvr5io Marko Marulii' "l'li^iit"'.'ilel,veisifikaciir"t i tl'-;;;ii;tttiil' stadijc-zik posvc su u skladu s ranijim ali stih, stil i piesniilii

j1"r,:f

+u*i**ti5***ft dT3i",'J"i,T$,f# I,ttfrfiiir##i$5jrul?3l#:' kvffi


,''f*+t*fti'#xr:;[!ld:fi +Hllf Hi:tr$rir; xx' sioljeiu nisu mnogc
iliit:: ''i" i"d. rtorj"cu
dramske n1s; sredniovjekovne -r^,r^ nq{e t-""*';;g; stare tekstove Na kraju ovog pregleaa

il4' ry i; ni "'l:'ff a S il'?:',ffi li i: ll ''ur "":.: "..'-*^-j.' ; .r-n" cl2re pt ie Prikazartlc ztr'('t(t sv' i:li;, duhu stare Due';;;;;l'etoe"' s'"'acdi po stilu' osmercu i

rri

*t

ittiH*i*r*ll*n+*ft
61

nr?H'1)i:'::i::"3

60

viziic. U prozi je i clrugi dramski moralitet u istom rlrkopisu s lilir.ja XV. st. pod naslovom Kako se je duia s misalju na lcttp ninila i govr,trilu, dijalog izmeelu rnisli i du5e kako da se spasi duSa. Posebno je zanimljiv jedan dijaloSki lirski dramolet u prozi pod naslovom Plai ddvi Marije (podetak: Gdo be ta ki mi poveda); sugovornici su dvije Marije i Ivan, ali prave radnje nema. Tekst je saduvan u Petrisovu zborniku. MoZda je u na5oj starijoj knjiZevnosti postojalo i dijaloiko Karanie i prigovaranje ko iini an'iel dobri s tilom u ittsu smrti koje je u 684 rimirana osmerca saduvano iz g. 1614" Taj je kontrast preveden s latins,koga. V]EKOSLAV STEFANIC

lttttt,rlrt i tttit oltt'tlivt.slrt .rr,, s:rtlrrv:rl rt lt.rlrrorrr Ali;rrlt'rrriiirrrr 1'l.r1,r,l1.l,,,rn zlrotniltu s ltt:rj:r XV. ,1, (rzrl. l{. Sltolr:tl) rr ko. l( nr l( '.rtrrlrolit"lii l)til(ltzillt,ntisl('ti.i oll'rrpljt'rr jlr t'ov.jt'ilrrtslvltll rr',rrrrvr iovlr.j sc tckst osrrivlr rr:l konil'ustu I(u() i Ilaziytvor ,nt'\lt(t I'olilutrpu sa stnrtu (br.35) Sto srrro ga ubrojili ntcallr

BIBLIOGRAFIJA

GLAVNA IZDANJA I VAZNI]A LITERATURA O HRVATSKOJ KNJIZEVNOSTI SREDN/EGA VI]EKA Miho Baratla: Hrvatski vlasteoski feudalizam u Vinodolskom za-' konu, Diela JAZU 44,Zagreb 1952. Ivan Beriit: Niekoliko starosiavenskih i hrvatskih knjiga $to pi' ---sinih, Sto tiskanih glagolicom,- kgjlm 99-u skora5nje doba u trag uilo, Rad JAZE 59, Zagteb 1881, 158-186. Mladen"Boinjak: Satuvani primierci -prve hrvatske tiskane knjiGa|par Buias: Rezultati u proudavanju dije-la stare hrvatslte -p^99' ---'iii", Aiaavl Instituta'JAZIJ u Zadru VI-VII, Zagteb 1960'
ge, Slovo

6-8, Zagreb 1957,297-310.

Arturo Cronia: Della cosi detta letteratura glagolitica e del-periodo della sua maggiore flor\dezza, Ricerche slavistiche 3,
Lr'o'

509-539.

Arturo Cronia: L'enigma del giagolismo in Dalmazi" 4gt]S origini - all'epoca preseite, Rivisla-Dalmatica VI, VII, YIII, Zadar
di una -scoperta ai lmltig Arturo Cronia - L. Cini: Rivalutazione Tezza: "Editio princcpsu clei breviari glagolitici' AllL del.I
1922-1925.

ma

1954. 123-132.

7l-117. Mirko Deanovi': Les influences italiennes sur I'ancienne litt6rature yougoslave du littoral adriatique, Revue de littdrature
1954/55.

Instituto Vencto di scienze, Ietlere ecl artt I LJ'


comparde, Pariz 1934.

venezra

Franjo Fon""ut Grada za povijest hrvatske crkvene drame, Grada


Fr

st arina ll, Zagreb 1932,27-29. Franjohancev.' Hrvatska legenda o Ivanu Zlatoustom u stihovima, Grada, 13, Zagreb 1938,213-226. Franio Fancev: Muka Spasitelja na5ega, Grada 14, Zagteb L938'

lI, Zagreb

anj

1932, lI--63. o F aicev : Hrvatska crkvena prikazanja, N arodna

24r--287.
63

l/Jvlrttlrtt'Slr'lrtrrit': l{iit'tki lttlHlllt'llli'..llttt1111s IIt\t(tttt\ti"li ttt\ttrrrl,t lh/.ll \.'/':tt'rt'lr l()(r0' ll" ')t{'/' I 'tt'l,,t"l,tt' \lr'lrtttit': S;rlrllii orlloltt;tl' yl;r;'olir'ko1' tltt"'tllt :'l:ll ll(' l(' ,1,k, rj'', i/t't't' (r''tl, Zlr!'rr'lt l')5/' \'l l'1 {.' ,r,,r,.' iji,i,iir., silrcrrski glirgirliski slt,tttt ttit i, Zirg'rt'b l()'57' 'iti,,iti,',, sp<,rri.'rrici, A( t.(t.( r"II.l.i('tl' sv' l' Mtntt,trt't'rltr s',,l,ii,iir: ' " " t, i.ii,,,'ii"-l ttruatsxi SI'uvorunt Itt r i(li )'tul i tttn v I.' Zagrcb, lB98' uiiairi'o :t:,,i,ii,r:'Gligolitic Manuscripts i'r Lib-ry!-yr ttt,,,ii,i ^thc Bocllcian """'i;,-ii;;;i:-oiioTa l"uoii" Papcrs 4, oxford 1es3' lsl-ls8' i 5, Oxlord 1954, 133-144. Uori',i iiain' ia siaeolite ('glagoljica<) en Istrie, Croatig 91,?11.et matie dcptris-sea dcbuts jusqu' a son.-aporobatlon' llmlrcekai 'e-t 1252), Kyrillo rri""- a.(ini", p"t-i" Siiitr-Sieg" (-1248 Methodi6, tomos eo"rti&--"pl-iE-litioste kai ekhtosfe eteridi, meros Proton, Solun 1966' t,trririliiiiifr"i.i"l gr.i.iitiq,r" "tout" de 1375, Revue des d,tudes sloves 31, Paris 1954. o,i i' i iuii Li, ii t"itiratura medioevale^ _degli 'r, - "ib"fi"irrieinit, al XV secolo), Roma 1950' Slavi meridionali "N;i;;;'si t."ular chrvatsko-hlaholskv, Prag 910'-72 ii' tot -"i iZi"l v?'i'''riiliiiii:i r-'*uitloei"i't:tki misali' Diela J Azu 38'
L:
(

ITISl'OIIT.ISJKI- I I'IIN VNI SI'ONT!]N1CI.

1.

BASEANSKA PLOCA
Ba5danska ploda (danas u paladi Jugosl' akadernije u Zagrebu) ie kame-na ploda ispisana glagoljskim prsmom, io5 qz

ovcca

lotii?"iiit Siaiohrvatske duhovne pjesme, Starine XXXI' Zagreb '1905,258--275. lotei i"lsiii: frakovsk6 zlomkv hlaholskd, Slavia 18' Ptag 1947--1948.
tosef iaSiLa: Liter6rni pam6tky epochy velkomoravsk 863-885' Praha 1966. tvlorioTieit Ztornik srednjovje\ovnih^ natpisa Bosne i Hercego' '-*

Zaereb

1948'

cornii iub ima borduru s tipidnim ornamentom lozrce. rloca Je prezliterija ;il; ''r;r";;;' i;; p];i;t .tgtab"na. .,t ogradu izmelu.krSj pqs\e.nai u Jurandvoru i;;;ft;;Jiltlnst<5-iitve sv' Luciietal<ve ispisane.ploee. (pl]1teJ-ql' ,iiolu Krku. Postoje i ostaci druge Glauoliica plode ide u prijelazni tip izmeelu.,oble r uglate glagolJlt n"toiito osebuinili i iirilskih slova' Starohrvatski .;.iiiii;;fi" jezika. i"ri-fi-Gtrtu protkan ie elemi:ntima crkvenoslavenskogstoga se i.6;; ;sil;,jtti t i-"tiu tekst je na vise mjesta neditljiv, Kao

"i"", Carlo VerdiaLzl: II codice balmatico-laurcnziano'-M-s'- croato dei --'"ori*i-a!.."""i 5' Roma
Marulo nel c_o-dice -n carlo virdiaLzi.. prose e versi inecliti cli Marco e 6' Roma 1958' i i e r c h e sl av i s t ich co-La.,t".ttiorto, Dalt.nati
B

ft"j. l-IV,
29-r4r.

Saraj6vo- 1962-1964'

a"i-Xvf siioto, Riccrclrc


es

sluvistiche

1957,

struIniaci ni danas posve ne slaZu u ditanju, u interpretlranJu r"ri u datiraniu natpisa. "' S"aizii pfoe"-"i:" jedinstve-n, tj' predstavlja svojevrsni ikari ie .nasiavl jao na r utai Jikve" o'd"or.,o bpiiiJe- sv. I-irciie^ - .koi opar tlrusoi plodi. U prvom stavku sadrZana Je-nollclla. KoJom svoje Llnltrd itvrduie da ie hrvatski krali Zvonimir (Zvantmtr; u ctorlriieme darov"ao sv. Luciji >ledinuu (vjerojatno gospoclarsK,o

ioiii ir'n"", I-lrvatskoglagol.iski trlagclanar, Rad JAZTJ 285' Zagreb -1951,9-5-179.


"l o

anko p
V

V o tl n i k

Povii

hrval skc kni i Tcvnosti' Zagreb -1913'

si

r tt

r i

tt

L,'

llvanSldl iai t'c clc M iroslav,'S-Gravenhage 1961'

I
68

Lr<j). zatim navodi imena dostojanstvenika koJI su mo7.1a orll,pnsutni kod darivania i proklinje one koji bi to-darlvanJe poreKu' u tlrusom stavku obat Dobrovit izjavljuje da je sa- devetero Drace je postavio-i ggradu s.plocama (plY]9ll' s,rsiadio crkvu - dakle vriieme kneza Kbsmata koji je vladao ditavom KraJl-K;;ai -viiaa", a "D6brovit sasradio crk*r. i ';';i---"" i l,ilr. Ti ^r je "?"i ^iill; .;,ri;tid";idE" ot6-g. roo.'wu rlutg' preostala prosiora uklesan. 'I r:;.il;k, iiiJi.tl"u?' r.oji ri19 da je u to. doba postojala zajednica :,;.T;;ii"'i;;. Nilioi" u otodct'. - Na_uka.nije joS sa--sigurnoseu ni ,,i i,ia'iij'i6: J' F ;qa;"djt obuhvatala Krajina kheza Kosmata Loii ie to stvarno Otocac. ""'' 6-of"-*i iiletatt ri o'BaSdans\oj plodi ostavila je zbog nerl9' piii"j a otvoreninia' -Mi se uglavnom drZ-imo di' ', :rtti-iz-voia "iSe st"iu"ieu lii iiit lo i, ai i i I ugo staul i e r, 384-387' koj i , "l'''i " "-r-.imit.a da na podetku nema-datiranja' ' "fr ',',:i" 6iiiii* iii.eu : ljaain- od na j s ta ri j ih spom-eni\L hg^{t^ko; t<aplsma r "'s'i;; ,'t,"r.-,iiike pisnienosti"." ialan je dokumenat za- Povllest granicama
i r .i

f
I

',,')ii"]"iot-*"JJ ai:"

kvarn6rsko podrudje
69

bilo u

t*

t
Zvonin.rirove Hrvatske, u

sko ime na hrvatskom jeziku.

njoj nalazimo prvi put potvrtleno hrvat-

t\ Jime Otlca i Sin[a] i Svetago cluha'1 Az opat DrZiha pisah ' V r" o ledine juZe d-a Zviinirnir::,kralj hrvatskir [v1 d,ni s-v-oje v svetuju Luciju i s[.....]mia lupan Desrim[i]rar Krbav6, Mraltinlac L1u1ce, Fr[i]binegao [s]a posal Vinoldollez, Jak[o11r 1r otoi6.t naVe to porede hlni i Bog0 i 12 apcstola i 4 evanjelisti i svetaja Lucija, amcn. Da iZc scli Zivot rnoli za nje Boga.to Az opat D[o]brovit zclithtr clikav siju i svojeju bratiju s devetijurz v clni kncza Kosmitta oblaclajuiago vsu Krajinu.ta

2.

I beie v ti14 dni Mikula v Otodcils [si s]vetuju Luciju v jedino. 1 Ova prva rcicnica ie kr5ianski zaziv (invokacija).. Pred niom se villc tri znaka, vicrojatno zabunom uklesano az6 (umie' sio iza invokacijc), pa jc Radki to ditao + 1100, a Hamm + 1077. ' U or'ig. z'r:vttrimtrz. 3 U crrig. hr-aval'askz, ali je na krajq jo5 j,edno neditljivo slohrvatsky -- hrvatski. vo, kancla i, rJakle hrr'vattsk,'i ' 4 nciitljivosti ovog mjesta nije sigurno ni kamo spada
ni
5 Desimra sa onim specifidnim a na kraiu vjerojatno treba ditati tako da se iza m doda l, a specifidno a da se uzme kao dubleta za poluglas, dakle: Desimir. A Desimir ie doista bio krbavski

NATPISI SA STEEAKA

Sto znadi ovo nti.

Zbog

zupan.

Steici su kameni grobni spomenici razlidita oblika, ra5ireni u Boini i Hercegovini i manje u susjed',, ".ouStlni* si;UlSti;lu ;,im (raievima.Tih kamenova ili biljega (kako ih narod zove) rma ;;,.:i;tiiid1fiei. Oa n.iitr je velik bioi ukra5en simetridkim, sim' l','tietim i tieuralninr"crtbZima koji odraZavaju Zivot, zanimanje r vlcrovanie iok.oinika, a ima prilidan broi italcvih na koJlma su doinim narodnim govorom i iirilskim. pismom "rri"iu"i-tiitiisi Sve ie to vrlo zanimljiv kulturnohistorijski mar,,'ii".toe tipa. r,',liiJ iu-tiini sredirii vijek i ne5to kasnije vrijeme' Primjera r;rdi donosimo dva natPisa:

o orig. prb'anebga (sa nesigurnim g) bez sumnje !r9!q isp.ravljati tako-da se r, uzme kao zamjena za a ili,za r, dr:r-rgi D bio bi. sur,ri5an, a a na kraiu valjda zamjenjuje poluglas ?,' prema torne ime bi imalo glasiti Pribaneg lli Pribineg (koje je vi5e puta potvrcteno u na5im starim spomenicima). 7 posdl, tj. kialjevski dinovnik ili pt.rvicrenik u Vinodolu, jer Vinodol nije bila Zupanija; isprecl VinoltlollD je izostavljen prijedlog v zato 5to je za niim sli.iedilo v. 8 Jakov je misli se takoiler oposaln u otoku, tj. Krku, ier ni otok Krk-niie bila starohrvatska Zupanija nego po Zvonimiru

Iz Koderina na donioi N"."lui ko.ii ic klesan oko g' -1411' irlriclodanien ie nekolilio'puta, a pt-rslicdnji ga ic iz-dno Mat.'ko t r'!o u Zborniku srednjoviekovnih natpisa Bosne i Hcrc.c.g.ovtne, I',ri. I, Sarajevo 1962, sit. i2, pa smo se njime i mi posluZili'
b

stedena kraljcvska zcml.ia.

Iz Starog sela kod Jajca koji nij.e pob-liZe datiran, a Ja-gii ga ,', ,,,t.caer-,o-61avlja u XV:XVI."s19[-ei.9. Publicirao ga je Konst' lliilrnann u Wiisenschaf tliche Mittheilungen aus Bosnten und ,t,,' riiiiegovina III, BeE 1895, str' 485-490, odakle ga i mi prel

o Tko to porcdc ncka ga kune Bog. r0 Tho ovd jc iivi ncka rnoli z;r niih Boga.

rlllllamo,

r/i - prodituLi i :.idult. t2 sa svoic clcvctcro braic


r:t

tt 7f,ah, orig. zt'daln', moglo bi


Krajinu, o
k<.r.i<-ri

sc

s obzirom na alternaciju

io5 ic ti; ona jc svakakcr obulrvatala - pored otoka Krka - jedno Sire podrudje kojer.nu ic bio na delu knez Kosmat (moZda identilan i Kuzmom koji jc e. 1102. bio u pratnji kralja Kolomana u Belgradu). tr Orig. /o ispravili smo u /i. 15 tj. samostan sv. Mikule u Otodcu.

ovdje rijed,

nije uspjelo identificira-

ff Vaime Oca i Sina i -l-* tvtitos"uii. StuZi banu Stipanus i kralju

Svetago duha arnin.t Se leZi Viganj

Tvrtkus

i kralju

' Verbalna invokacija, premda na podetku dolazi kriZ kao l, ,rrnski simbol. ,; b*i"itl ban Stiepan II. Kotromanic (1322-1353). (1353-1391).
''
IJosanski

kralj

Sij-epan Tvrtko
71

;
Dabi5ir i kraljici Grubis i kralja Ostojue. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kralj s hercegomz i z Bosnom i na Ugre pojes Ostoja. To vri,me mene Vignja clojde kondina na svom plemenitom pod Koderinom i moliu vas, ne nastupajte ne me. Ja sam bil kako vi jeste, vi iete biti ka,ko jesam ja.o
b

ime Oca i Sina i Svetago cluha amcn. Sc lc kami Radojica Bili6a. Milostiju boZijom i pomoiiju roda moga izidah mnogo6asnu grobnicu i postavih si kamcn na grobnici mojej i ugotovih si vidni dom za Livota svojega, ako hoie gospodin Bog, sebi i drugu mojcmu. Molju bratiiu i strine i neviste: prristupite i Lah,tc me i ne popirajte me nogama, iere iete b'iti vi kakov jcsam .ia, a ja neiu biti kakovi jeste vi. [A se] pisa Vescoko I(ukulamovii.

3.

LJETOPIS POPA DUKLJANINA


(Hrvatska redakcija)
Spis

rr:rvoclno isprva pisan slavenskim

koji

se obidno naziva Ljetopis popa Duklianina bio ie

rosti preveo na latinski jezik neki katolidki sveienik dukljanske nastao sredilrisliupije, vjerojatno u Baru. Spis je misli se rr,,rn XIL stoljeia, a sadrZi u stvari rodoslov duklianske dinastije Loj;-r je navodno vladala sad veiim sada manjim dijelom juZno',|:rvcnskih zemalja. Kasnije, valjcia u XIV. stoljeiu, spis je pre\'('(lLrn na hrvatski jezik negdje u podrudju Splita, ali mu je tom lrrililrom dodano grade za hrvatsku povijest, posebno pridanje o rr;r11idnoj pogibiji hrvatskog kralja Zvonimira. Tu hrvatshu re,l.rl<ciju, pisanu najvjerojatnije
, ;rrrin

jezikom koji je u svojoi

sta-

iirilskim pismom, naSao je SpliDmine Papalii u Makarskoj krajini u kuii kneza Markoviia r plcpisao je. S Papaliieva rukopisa preveo je spis ponovno na Lrtirr:;ki pjesnik Marko Marulii g. 1510, a zatim ie Papaliiev prir, I'is prepisao latinicom g. 1546. Jerolim Kaletii u Omi5u. Ilrvatsku reclakciju izdao je I. Kukuljevii (1851), Iv. Crndii rlri74) tc najkorektnije Ferdo Si5ii (1928) i po njemu Vl. Mo5in r |');0).
Mi smo na5e odlomke preuzeli od Si5iia (Kaletiiev je pri ;,is u Vatikanskoj biblioteci). Prvi odlomak - tj. kraj 8. i 9. preuzeli smo zbog toga Sto se u njoi podaci iz Panonr'l.rvrr '.1,rlr lcgenda primjenjuju na hrvatsku i bugarsku povijest. Drugi ,'rllrrn:rk, tj. onaj o pogibiji kralja Zvonimira, donosimo zbog ,,r( )'()vc zanimljivosti za hrvatsku historiografiju, premda je pisan
1,

t, u(l(rrciozno sa gledi5ta papinske politike.

a Bosanski kralj Stjepan Dabi5a (1391-1395). 5 Kraljica Jelena Gruba, Dabi5ina udovica (1395-1398). 6 Kralj Stjepan Ostoia (1398-1404; 1409-1418). 7 tj. s Hrvojem Vukdiiem Hrvatiniiem s pocle o Viganj je, sudeii po gornjim podacima, umro oko g. 1411-

1 '!a

-1415.

u dubokoj starosti.

i
.1

rt obliku genealogiie pripovijeda sudbina poiedinih vladara" Nr'ki sa vladari progonili kriiane.
73

I'rita se kako su u balkanske zemlje doili sa sievera divlii pod vodstvom )oti identificiraju sa Slavenima - koji se rrojice sinoya kralia Sviholada (Svevlada) - se u nastavku te

):

72

fi
B
14

il
(VIII)f pomanjkavSe ti redeni i nepravdeni kralji, osta { sin jednoga ki bi napokonii, komu bi5e ime Satimir.r I ta kako prija gospodstvo, pode ljr-rbiti krstjane i ne da
Ir.<rstancu zovudi ga k sebi, jere sli5ao biSe kako pripovida5e vilu Isusovu i da bi5e tolik puk obratio na viru Isusovu i zato r':r viditi ieli5e. I tako sveti muZ Kostanc naredi popove i knji 1'tr hrvacku i istumadi iz grdkoga knjigu hrvaoku: istumadi

tada bi5e papa Stipane

posla listove ka svetu muiu

jih progoniti. I za njega opet podc vira procvitati i odit.ovati se krstjane, jere ciia straha krijahu sc. I u tom vrirnerur bi5e u gradu, ki se zovi5e 'Iesalonika,z jcclan dlovik mnogo nauden i filosof imenom Kostanc.n I taj muZ bi5e sasvima dobar i sveta :zivota i u onom rnistu vclik mcStar i velmi spametan i od ditinstva muZ svet. I nadahnut Duha Svotoga izide iz Tesalonike i pojde u Kazarikua i onclc pripovida viru krstjansku i kr5ia5e ki se obracahu u imc Oca i Sina i Duha Svetoga. I na viru

krstjansku obrati svu Bulgariju.r (IX) I ta umri kralj Satamir i prija kraljevstvo i pode kraljevati muZ clobar i pravden, imenom Budimir,0 koga bi5e meju inimi obratil redeni boZiji sluga i muZ. Ki Kostanc bi5e nauden, koji za mnogo dan pri5e sez s filosofi kojih razumom svojim clobiva5e. I pojde on u Kazariku i onde dobrovoljno primi5e ga i veseljahu se gospodstvu njegovu. I onde pribiva kraljujuii Sveti-puk koji Kostanc biSe obratil.e
1

Satamir.

U Luciusa Zaunimirus, kod Orbinija Svetmir, a u gl. IX.


kasnije pod imenom Ciril, prosvjetitelj

,'r,anjelja i sve pistule crikvene i tako staroga kako novoga zrrkona i udini knjige s papinim do'pu5ienjem i naredi misru i rrtvrdi zemlju u vinr fsukrstovu.lo I vaze pro5ienje i obrati L l{irnu put svoj koji mu pod posluh sveti zapovidin biSe. I r lcduielr navrati se na kraljevstvo Svetoga-puka koga bi5e na riru obratio, kojih gospodovaie mudri i dobri kralj Budimir Lo ji po Kos,tancu b,iSe nauden r.r viru.lz I rrazuminr$e kralj pri',:rstje Konstanca, bi vole vesel i's podtenjem primi ga. I tada 1r,,i:c Kostanc Livot i dudesa Isukrstova pripovidati i napuni i rrtvrcli kralja u viri svetoga jedinstva i trojstva boZanstveno1,:r. I u svem kralj virova i krsti se sa svimi ki jo5 u kraljevstvu r I i(.govu bihu nekr5ieni. I papa kada bi5e poslal po blaZenoga rrrrrla Kostanca, posa,I 'koji k njemr.r dojde, po papirnu dopu,,rlr'rrjtr posveti ga za koludra. I pribiv5e biaZeni rnuZ s kral1,.rn nikoliko dan, koji j'r.rre utvrjen u viri i u zakonih Isukr'.lovih biSe,ra vazam proSienje od obraza kraljeva i onoga I'ivt:loga-puka, pojde 'k Rimu.
1)

Slavena. Ono Sto se ovdje i dalje o niemu pripovijcda preuzeto ji"r:rft Panonskog Zitija Konstantinova i vjcroiatno iz io5 nekog

2 Soiun. 3 Konstantim, poznat

rrrr;r.ie stvarno pozvao u Rim papa Nikola

S imenom papinim nastala je neka pogre5ka,

I. g.867.

ier

Konstan-

R.usija) edje

Kazariia ili Hazarija, Kazarska zcmlia (dana5nja juZna je Konstantin-Ciril bio u misi.li god. 860-861. 5 Da bi I(onstantin-Ciril obrariaro Bugarsku - o tom Zitije Konstantinovo ni5ta nc zna. 'i Um.icsto Buclimir u latinskorn ic tekstu Svetopelek, kao Sto se i daljc u hrvatskoi rcclakciii vcli za nj da je kralj Svetoga puka. A to svc r-rpuiu.ic da ic 1.rop Dukljanin (i kasniii prepisivadi) udinio zbrku s irncnorn vclil<omoravskog kneza koji se u Panonskinr Zitijima nuziva Svetopdk-t'. Hrvatski izvori ne poznaju kralia Budimir;r. Dtrhl.ianin ic udinio zbrku i kad je podatke o Svetopluku primijcni<.r na hrvatsku (iuZnoslavensku) historiju. 7 Originalno pritaie sc ispravio sam (kao nesumnjivu pisarsku pogreiku) u priSe se (od prEti se : prepirati se) jer je ovo aluzija na Kr-rnstantinove diskusiie s filozofima u Carigradu, c dem prida Konstantinovo Zitije u gl. 5 i 6. 8 tj. dok je kraljevao Sveti puk koga je Konstantin obratio.
a
'7n

r(, Ova zanimljiva potvrda iirilometodijevske tradicije glasi rr l;rtinskoi redakciii ne5to drugadije: >Itaque Constantinus, vir ,rrrt tissimus, ordinavit presbyteros et litteram lingua sclavonica ',,nrponens, commutavit evangelium Christi atque Psalterium et ,,rrrr's divinos libros veteris et novi testamenti de graeca litera

,I s

3
fi

,,,rrlilnavit eos in fide Christi." Iz riiedi "litteram lingua sclavo,,r, ir (()mponenso razabira se: da riied "knjigu" u hrvatskoj.re,l,rl.r i.ji tieba shvatiti kao pismo ili pismena; da je iza rijedi l.rrjiriu hrvatskuo izostavljen glagol koji bi odgovarao latinskom i,'nrl)onens( : sloZivii, a i Marulii je u svojem prijevodu tu r r, 1111 i76514vio; da hrvatska redakciia upotrebljava termin "hrda hrvatski ', | l!:ri( gdje latinski ima "sclavonica.. Upada u odi papinim dor, ,t izostavlja rijedi >more Graecorum(, a dodaie "s Sto dovoljno ilustrira njegovu tendenciju. t,,, ( ( rr.icm< ', U predlo5ku krivo greduiuie, idu(i. ,, vjeri; pisar Kaletii vi5e puta zamjenjuje lokativ i aku,,,,."

,rr .,r'llrvonicam, nec non et missam eis ordinans more Graecorum,

"

/ri.sYc

su dodali izdava(L
75

t
oni ki bihu u tvrjavah i u vrsih gorskih i ki tajahu se i krijahu se i ne povidahu se krstjane oditovaie se odvrg strah. I svi ki bihu progonjeni vrati3e se i pode5e slaviti ime Isusa p'ropetoga. I tako kralj Svetoga-puka zapovidi svim koji latinski govorahu da se vrate svi u mista svoia i da podviZu i naprave gradove koji po poganeh bihu rasuti i poZgani. I taho iska5e B'r,rdirnir kralj Svetoga-pulka kako bi rasllte gradove sazidal i napunio. I to mu uUze u misal kako bi za svoga vrimena opet zemlju, kako je i priie bila, napraviti, zaSto imaie rnno5tvo ljudi, da sve bi5e izmiiano. I tako razabrati kralj odludi zemlju i ljudi i staviti opet Lr prave zakone. I iska5e kako bi mogal najbolje iznajtri. I natoj skupi sve starce i mudarce gospodstva svoga i pode niim od volje i odludenja govoriti rnoleii da bi tko o bol.icmu redu pomislio i tomu da se najde nadin k volji i misli kralievi. I tako stojeii nikolriko dan nitkor ne bi tko bi tomu umil red najti i'kralju niki put ukazati od odludenja njegova. I bi napunjen mudrosti od Boga i pride mu'r.r misal da po5lje ka sveto nu ocu pa,pi Stipanu i ka cesar'u Konstantinu,1{ oni k misli njegovoj da bi dali pomoi i da bi mu poslali brveleZer; stare u kih su pisane sve zemlje i kraljevstva. I moleii redeni kralj svetoga oca papu i cesararo da bi s njimi poslali nikoliko i mudarci. I kada posli od kralia i Svetoga-puka k papi Stipanu Fridoie,tz tomru sveti otac bi vele vesel i dobrovoljan ciia toga novoga pitanja od dostojnoga krstjanina ki po poslih molja5e svetoga oca papu da bi ga hotil napitati hliba nebeskoga i da ga nasladi ridi bolije ku srcem Zelja5e duti. I k tomu sveti otac dobrovoljno prigleda i posla naudena dlovika, a vi'karija svoga, u ime svoje i svcte crikve krstjanske, jednoga gardinala komu poda u svcm oblast svoju da more dati i-uzoti, svezati i razvezati. I posla drugoga gardinala i s njirni dva biskupa, a toj da imiju oni Svetiauk kripiti u viri i pnipovidati i cla jih imaju vcseliti od njih dobra,udinjenja i popove udiniti i crikvc krstiti i ine ridi potribne krstjanom narediti.
takc-rilcr pogresn6

I u to vrime bi udinjeno

veselje veliko meju krstjani

svi

I tako pri3ad5e redeni gardinali i biskupi najdo5e kralja ,ra planini ka se di5e Hlivaj.ta Suproi kim izlize kralj s mno' :.tvom ljudi, jere deka5e jrh,, zat zna5e njih pri5astje na ove ritrane, i bi5e skupio oda svih rusagov ki pod njim bihu' I tuj
rrclusvucl dojdo5e

krstjane i tako kralj sa svim mno5tvom ko lrri njemu bi5e prija jih s velikim podtenjern. I tako kralj zapovidi da vas puk zemlje njemu podloZne skupi se na ovom 1rol.ii. I u toj vrime dojd,o5e posli od cesa'ra Mihajla i oni posli s poltenjem velicim bi5e prijati. I buduii svi skupljeni, i ;biSe rt'cc jazikov i s njimi bi5e dobri kralj Svetoga nauka i podeie :,rr shoclom za dvanadeset dan, od kih osam dan ne govoriSe rrr'goli o strani crikveni, cr,ikvam prigledajuie i k njim red ;rlPravljajuie i narejuj:uie put od spasenja' Potom toga detiri ,trrl dti5-e itare priveleZelo ki bihu iz Rima pri'neseni, tako lri:,kih kako svih kraljevstvi i gospodstva jazika hrvackoga, trrlio primorsko kako zagorsrko. I toj sli5eii vas puk kako spor irlalru privelezi stari, po papi i cesaru poslani, od svih zernali r l.ako diljahu zemlju od ze,mlje i kako bi5e zemlja od zemlje liot:Lovan& i puk od puka i kraljevstvo od kraijevstva, i toj sve ,,,ztrrrrivie, bi vele ugodno tako kralju tako svim ki ondi u ',1'rrpu bihu. I gardinali i biskupi s voljom svega puka posveti, l'ralja i potvrd,iSe u kraljwstvo i svim zemljam ke pod njin-l t,ilrrr zipovidi5e posluh i volju kraljevu i ostatka njegova. I ,rfittiS" aihibisk.tpe i biskupe i posveti5e jih i razdili5e ',lrrrr gradih onakoj kako i prvo raspa bi5e bilo i ka podtenja llr po t ,,lrir pivo imili da i u napridak onako bude. I tako posla5e dva ,rlribiskupa: jeclnoga u lipi i nesriini grad Solin koga malo ali .,,,trrl bi5e ostalo, jere po nemilostive Gotezo bi5e poZgan i ra' .rrt, :r cirugoga arhibiskupa posla5e u Duklji. I rnnoge;biskupe ;.rzrliliie po mistih i poclloZi5e jih pod posluh redenih arhibi.l.rryrov,

toliko pod svakoga.

ili

rr Q papi Stiepanu v. biljcsku 9, a ime cara Konstantina je irmj. Mihaila III (842-867). ts brveleZe, od lat. privilegium, u stvari ovdje madi: isprave povelje, tj. stare ugovore i opise mecla.

Tdim je krali odredio zaltitu i sloboitine Crkv.i, razcliielio jc zuniie i odredio granice niima, g.radovim.a i.Zupunijat.na,. i ro sve'od Vinodola do Drada. Poiedinim micstima stavlieni su na telo banovi odnosno "duidevi" koii su morali biti ocl plernenitog koljena; zatim su banovima .pridani -satnici, "et ',tluiimao'iti herce2.ima knezovi da s rtiima sude narodu
1to odredenim zakonima.

rt i cesara dodali su izdavadi. tz pridoie dodali su izdavadi.


76

,'

"' lsp. bili. ',,


r :rlittzntiv
1',<i

' a;o ,"

zvaSe
15.

Hlivaj (Duvno?).

ncrnilostivim Gotima. Pisar- ponovno zamjenjuj: lokakao i malo niLe: poslaie u Duklji rnj' u Duklju'

il
I mnoge dobre zakone postavi5e ke bi rnnogo govoriti, da ako tko hoie napuno znati naredbu ku udiniSe i meja5e kudi postavi5e,i zemljam imena, vazmi iknjige ke pri Hrvatih osta5e i pri njih se nahode, a zovri se oMetodios<.zl I po tom narejenju gardinali i biskupi i posli cesarovi videie da su svaka narejena, od blaZenoga kralja i Svetoga-puka vaze5e proSienje ,i odpravi5e se s velikim podtonjem i dari. I posli poSadSi, hercezi i bani i knczove i ,satnici ki bihu po'stavljeni i vas puk s voljom kraljevom razajdo5e se i pojdo5e dornorn i u svoju zemlju.
u slijedctim glavama prita se o vladanitt i ratottima B,udimirovih nasljcdnika. Osobito se pohvalno pripoviieda o kralju RcLdoslavu na kojega se dignuo plastiti mu sin Seislav koii ga je satjerao u more, ali ie ipak uspio iednim brotlortt p<tbjeti u Pulju pa u Rim. Seislav ie isprva sretno ratotao s Ll g,rima, ali su ga na kraiu orti iznenada zatekli i okntlno ttmorili. Tada se Radoslav s papinim blagoslovom vrati "ntcju Hrvate, nedostojne ci.obra gospodina,,. Nasliiedio ga je sin Koloman, a ovoga Kri|lmiy koii ie imao sina Zroiimira.z2 Podatke od povratka Radosavlieva pa dalje do Zvonimirove smrti prita samo hrvatska redakciia.
l'l,r;':r ilriie veie vridna ureha natenah i rnladih ljudih i na I'orr jih rrer i nada sve imanje. I zemlja Zvonirnirova bi5e obilrr:r svakom raskoSom, ni se nikogar boja5e, ni jim nitkore rrrol',rric nauditi razmi gnjiv gospodina Boga koji dojde svrhu o,,t:rliia njih kako Pismozr govori: Oci zoba5e kiselo groZdje, .r sirrorr zubi utrnu5e. l)o ovi nadin i u to vrime zgodi se da cesar rimski s voliorrr svetoga oca pape posla posle i listove svoje ovako g do'.loirrornu kralju Zvonirniru proseie i moleie kako draga brat,r i rncju kralji krstjanskim kralja podtovanoga: ,Oto te molrrrro iprosimo da skupi5 k sebi svu gospodu zemlje tebi podl,znt'i svih od vridnosti. I kada bude skup5iina da prodti3 rrr,'jrr svimi ovi drugi list koga s tvojim listom Salje se od ',triuro na5e gospods,tvu va5emu moleie, kada prodte, da odgor',,r t' i cla dadu nam na znanje vo,lju svoju i odludenje k6 udine vrtt'zi i baruni s voljom gospodstva tvoga.( I tako dobri i sveti r:rli Zvonimir prijam5i listove od pape i cesarazr zapovidi po 'r',' liraljevstvo svoje da bude skup5iina i sa shodom u petih r rrkvlh u Kosovizr da svakibtide do dan dvadeset i pet. I pri'..,,1',t'rrrime, da pride mno5tvo veliko. I legoSe voiske i nare,1r.,'slraZe. I kada dojde dan, udini slavni i dobri kralj Zvoni rrrrr olvoriti listove pape i cesara velikoga grada Rima, s volt,,ril s\ictoga oca pape, koji kazahu: >Brata na5ega Zvonimira rr,rlrnro s vlasnici i pukom zemlje i kraljevstva njegova da bi lr,,trl otlluditi i s nami biti zajedno s pomoiu ine gospode I r',lj;rrrsl<c koj,i ovake listove irraiu od nas, i oni da odlude pri rr.iiir i k volji ','llrr i'l jestda nam dadu na znanje jesu li njegovana5oj jest t.rlr, z dopu5ienjem boZjim i sina koji 1,, ,r'it'n od dive Marije i rnuku ltrpel] i krv prolio na drivo I rrz:r i na njern umoren, koja smrt bi otkupljenje svita i oslo. t',,1r'rric: svctih otaciz limbene tamnosti. I tako z dopu5ienjem rr;,;',rvim i s pomoiu u njega verujuiih jesmo odludili oslo1,,', lrri rrrista koja je zaljubav na5u o,krvavio i gdi je pridao 'lrrlr ,r'u l<roz muku i trud i greb u kom bi poloZeno prislavno i l,' ni('govo." I toj duv5e Bogom prokleti i nevirni Hrvati ki ,,' rnn()go prija da5e pomoi hudobnomu sinu dobroga njih , ', 1,,'ilirra kralja Radoslava iz kraljevstva njegova izagnatii ,r{l1lr()rrl rukom s nemilostivirn sinom njegovim iz zemlie
1,.

(XXVII) I osta kraljem Zvonirnir koji podteni kralj, sin dobroga spomenuija [kralja Kri5imira], pode crikve veoma dtovati i ljubiti. I pode dobre pomagati, a progoniti zale. I bi od svih dobrih poljubljen, a od zalih nenavijen, jere ne mogaie zla viditi. I tako ne bi5e on za Hrvatc, za5to oni ne ie biti dobrotom dobiti, da bolji su pod strahom. I za dobroga kralja Zvonimira bi5e vesela sva zemlja, jerc bi5e puna i ureSena svakoga dobra i gradovi puni srebra i zlara. I ne boja5e se ubogi da gaizji bogati i nejaki da mu vazme jaki, ni sluga da mu udini ncpravo gospoclin, icre krali svih branja5e, zaSto ni sam prczpravclcno nc posiclovzric, tako rri inirn ne dadi5e. I tako veliko bogaotvo bi5c kako u Zagor'le kako u Primorje za pravdenoga l<r'alja Zvonimira. I biic puna zemlja svakoga
2r Strutn.iaci rrisu naiistu Sto bi sc imalo razum'ieti-pod klji' gama ko.jc s., zttvtt 'l\Actocliosu. Ponaivi5e .se mistri na Metodij.ev Ilomokarlrn (zbilku zakonskil.t propisa), ali bez sumnje su u njoj bile i clrugc oclrcclbc i ttgovori o-granicama (moZda ,izmedu Duhlje i Hrvatsk--c). Ni ic isklitit':ct'to d:t se pod rijedju "Metodios,,.kriie

hrvatska prcradba l'aironskih Zitiia (o Konstantinu-Cirilu i Metodiju) u ko.it-ri sc rrrcrtnlo govoriti o kontaktima s papom Stjepa-

nom (5cstim?r).

) t ,'\(rt'

2e'Zvonimir u stvari niie bio sin kralja Kre5imira.


7B

li. Svcto pismo. Slijedi citat iz Jeremiie 31, 29. bi svakako imao biti bizantski car. l,()..;()vA ili I(osovo, polje u sjevernoj Dalmaciii.
79

$i

..krx'iir', lr(' s;lttt() tlirld bi pIistirli tl;t rlrr',lo jtttt tttrlllrtl svt'l('Fil o(ir l)illt('t r't's:ttlt Iritttslt(}!'.;t tllt:,vt'l.t tttt',1;t tz Illl\ l)();';tttsl'tlt rzrrrrr i oslolrorlc, rlir orri llrliortr klt'li poicic hrir";rli i vili;rli rrit svt'lOga kralia ttrZci',i sc i vlrlriirrtti .it'tlrrirtl l',1:ts()lll, lilt'lio lt:t lsukrsta Zicltwe, cla on i(('c iz.vcsli rriilr iz tlotttov rriilr i ierl i tlice njih i s papom tcr s ccsarrrm otilttrtli tttisll gtti ic llt4l pr-opet i gdi je grcb nicgov. ,A $to .ic ttlrttl z'u ltt'?" I trcvirrti Hrvati vazese zlu misal i nepravdcn svit i lrtc.iLl soltorrr z.lo vit'r' udini5e i sebi i ostatku srvomu rasap i vidnjc pogricn jc. I talio podese upiti kakono Zidcvve vapi5e na Isukrsta kzrclir rcic 1"rt> glavica: "Bolje da jedan umre nere tolik puk da poginc." l tako sramotni i nevirni Hrvati pode6e govoriti vapijuie kak<r psi ali vuci: "Bolje da on sam pogine ner da nas iz didine nait: izvede ciia Boga i inim mista toliko daleko obuiimati, zemlic i gradove.o I ne inako, nere kako psi na vuke lajuii kada idu, tako oni na dobroga 'kralja Zvonimira komu ne da5e ni pro' govoriti, nere z bukom i oruZjem pode5e'siii njega i tilo niegovo raniti i krv prolivat'i svoga dobroga kralia i gospodina koji leZeii u krvi izranjen velic,irn'i bolizni prokle tadaj nevirne Hrvate i os,tatak njih Bogom i svetirni njegovimi i sobom i nedostoinom sm'rtju niegovom i da bi veie Hrvati nigclar ne imal'i gospodina od svoga jazika, nego vazda tuju jazi ku podloZni bili. I tako izranjen leLe6e a Hrvate proklinjuie izdahmr. I poide duh njegov, po milosti onogaj ki sve moZe, s an'jeli veseliti [se] u vike vikom.zz (XXVIII) I toj sli5av5i krali ugarski imenom Bela prvi Sto se b,i5ets zgodrilo u Hrvatih, pricle na pospih s voj'skorn golemorn i vaze kraljevstvo hrvacko i poZali smrt slavnoga kralja Zvonimira. I vazam Hrvate, i zagorsko i prirnorsko i bosansko kral.jcvstvo. I imiSe kralia Belu za gospodina, jere svoga bil.ru ubili prcz krivinc. I po redenom kraliu ugarshomu Hrvati biie poclloZcni otl voljc u ncvoliu; i od slobodnihu rabotu obrati. I bi, kako Pismo govori, cla zli teg zlu plaiu deka. I bi5e za svoj tcg plericni oni prokleti i nevirni Hrvati krozi griha, zaito pogubiic svoga dobroga gospodina kralja Zvoni' mira kako Ztrdiji gospoclina Isukrs'ta. I tako p'rokleti Zudiji
eo
??

trtirtl /r'r,rritrri' zi'i,, i';,;t;,:,,.:;r,;;:';il;i,i;:'i;i';,;;;;:;','i;r";';,r,::.'; r 1,, t. .r rrltr;t'rr lrr tlt lil lsrrkt.,lovilt lt.,rtr;r r o',.rrrtrlr".t'1, lr l,ri iI u'.r I r'',:tttttlt'st'l tturtt.it' .jt'tltto.::tt
r,tt..ltrttlitt l)tttittt l'rtltttliL: ttttjtlt'tn,oj 1ti:tttrt tt lttttjitti tt \l,rr | "r'tt rt jr'tltrt' l;ttji1lc .slurt: ltisttttt ltryrt<'lrittt lti.srttottt.tttt I ' l,t.,t tr't r'tri l)rrrittt ri( 1to rii. A ju.l crolittt Kttlt'li<t ot'oi ltri,.' ,rlr t tr'i't'rrilt lcttjig tttt listtia i pet sat i iclrda.sct ,.i('.s/ l{, , !,ttrr ,lrru olttltrtt ttti.secrt tL Otttiitt. BorruL hyalo.

a karlroli
ftiliSl.ienia

cla.

n-ja o pogibiii Zvonimira jo5 uvijeh su posve suprotna. :s OriSinetino ebiSe ispravili smo s biSe'
80

naiih historidara o vierodostoinosti ovog prida-

'' l.,r'irl.i Zvonimir umro je g. 1089. Hrvatska kronika (Kav('li i osamdeset manie jedno", a Maruliiev prijevod r,r,r (i:rko"tisuia u drugadijoj stilizaciji) takoiler godinu 1079. Vei je ,l,rl l. u l'rrpaliievu prijepisu bila ova godina. r. I'r'c'tcze miSljenje da je to >hrvacko pismou kojim je bila l,i .lr.r luvrrtska redakcija u stvari iirilica (zapadnog tipa). Za to r,,,\,'r | (lirr.icnica da se u toku XIV-XV. st, u nadelu u onim krai, \ rll.r rlijc upotrebljavala glagoljica; zatim da se zapadna iirilica I rtl.rrl;r lakocler nazivala hrvatskim pismom (npr. u jednom pri t, r,r',rr I'ol.iidkog statuta iz L665). Treba svratiti paZnju na datir,'r,1, /r,onimirove smrti godinom 1079. Ako je predloZak na iirill,,,rr1 pislnq imao doista ovu godinu, onda je ona bila pisana: '1 l o. Na glagoljskom pismu o ima vriiednost 80 pa se l,'h,' rr{)ic pretpostaviti da je prvotno kronika bila pisana glar',,1r,',)nr, ali je iirilski prepisivad preuzeo slovo o i tako se dobila , rrrl.l,,r vli.jednost 70 koju je onda preuzeo i Papalii odnosno I ,,1, rr, No na takav se nadin ne da protumaditi broj 9 koji se u 11,1 ,'l;11 i pisao slovom z, a u iirilici je slorro g (z) imalo brojnu ,rrt,'lnr)\t 7.
l, rr, )

r, tt,\.,i

1..r

krrjiZevnost sred,

vijeka

81

f*

ltltlt'i Ir'tl:r svt'lltl'o l':tvl:t, l)t\':ll1(t tt'tttt'li, ilr ir'vik:rli{ lri:(r, izlrr.:rrri ()ltrt. Vlrlt'rrlirr i Prirrt' v lrlr)illi st'ttt'r lrl;r1',i trttrz Ilutul lit'uttko po itrtclti Iluctisii plclllcrlcllll) Mollotrrvit: s bt'lttbogclboirti.irr svo.jr_r i olci zivui,imi v klo!trih Prirnor'.ia, nlLli.i sluZitelji Hrstovi, zakonorcgulnici, l.irrbvcnim diirri, i'iistni vociorrom svojim obsluZujuiim regulu svetago Avgustina i spiScce napra;liahu vsaka potribnaja crkvi boZjej. Ih Ze
:rlrilrrltrt/
rrrazcla 4.

zAI'ls t'ol'A
p<,p M, r r r i

MAI{'| INCA 1493'

Istihrst br:c1i ,i deva Marija, amen. Novorn podtovani muZ go'spodin Petir, plovan novogradski, i gospocfin Andrdj, vikar vinodolski, s svojirni liLrbvlnimi redovnici i sluZiteljito v gradu sem svr5eno pomo6,ii.i ci"l.t semu. Ih Ze imena pisana budite v knjigah Zivotnih,

I beie v

llll]en.

*r.,,

i.

*iti:lr[ii,,ffi j
i:, ?ll;*

lij;' *' *lt;X

l:,li#,t iit:lhhFtUlf I :${f 'i:*t:+i,i"q*:*}*ir*r'*i"* ,.I*JiTffi lT"" .i" sr"


:

t;i16;*1;4
e r ll
rrj

i'

i
1

Togo radi Ze molju vsih gospodu redovnikov, ot Boga cianilr o1ac,u tdkoZde ie i Lakanjako bratje, sice Ze i dtacev razLrmnej5ih pade mene1z za mnoge omr5nje jeZe priktrjudi'{e rni ne proklnite me, da ispravitetr svoju podtova,c v deli sem rru mudros'tju- i dtuCe blagoslovite Boga. I udi'te se imenija vait v potr6bnaja dajati Bogu da o njemZe vzrastete v spaseni-

i,i:iJf,

l'*i."f t**i.tl*.''*"'*,"J;;luJ'lBf

i"h1"*t'Iprcan

A',#1""-?:*,ii"Ttd*sft#:.fr ,i1.}1i:ffi#i{*:r moie'i hiZi v Grobnl( vreme


;;;t"';;;

;';;il;;;J"n-cq,:p":l;it*':f,;::-l;;^*_*,##; simijina, knalja rim ;;il;e i ;1+: .il1'i".* U lll I'l l.,lXt:;:?:iff ffl; -i' oi"u
1,

gospodini Davidi' plovani, grobnidkom'

j,'; zanje ne pisa sego Duh,sveti, tikmo uboga ruka gr65'nid.a' i k to*l, buduii mi v sk'rbi ,i priob,iZdenra rnisliju vsagda bih tt rati velike i nemirija jale prikljtrdi5e sets v vrirnena naSa, Agari rlbinje irrZero dvigo5e Turci suoi o:t i5iedija Zlnyla, sina vseljenej zemilj. I obujam6i vsu Grdiju Avrarnljei' proti vsei i Bulgariju, Bosnu i Rabaniju, na'lego5e 'na jazik hnvatsk'i posilajriii z"astupi velike; vojvode silne tvorahu branire mnogije , plko- hrstianskim, pobijajuii se na poljih i na pasihto i na
abitahu (prema ral. abitare), stanovahu. prior (starie5ina) u ovom samostalu. s U orig. Plemene.
7 e

F:i;;il
o

biskupzl Krstopora

I liT"i'l'1;'.,;;;,ia's,,' 13,''p.a i,, " pui'''t-lu..-:tt'ii"a"' uisrupa


lli"X,^
n

modruSkago

eo'poai"u i kr-

t'r'kvi.

. ieioiniZL su sveienici, a sluiitelii svi ostali koji 11 Otac ie naziv za sveienika-redovnika. 1r i ditaiice koji su razumniji vi.{e od mene.
rr ns prokunite me, nego isPravite.
ra oZalo5ien.

sluZe

*'lX?:'il;i

iteniic Marijc clovi ic Ilog

",;, :i
dao-.

:]:I T";1i' iol# ;lff:tii u?,*


c'cr
i

' "*iilmi ; iil ;:l ii"r1;Bflilliili;


:
o niezinom.
.T

(b

ci I u

rk'venom'

Abraha' irrerira'Bibiiii su vjerovali da..Turci Pltjeeu r'r' "sa siuSkinjom-Agarom; ,'tl lzmaila (kako se to ptida i u posebnoJ legencu KoJu oonosl
r r

n,zboe. velikih ratova 'u juZd, tj. koji rat. (L

koji su se zbili. Moisijeva 16) Izrnail ie bio sin -ltr5iani

nernira

"f.:tlii;ft"Yr1'

..t'"'o*

smisru'

I'lrlaea). 18 zarnetahu bojeve.


'o

ia iasih (prema tal. passo) na prijelazima (gorskim)'


83

82

F=lF

--

brodih vod.zo Tigda ze robljahu vse zemlje hrvatske i ^-2" slovinske do Save i Drave daLe d,o .9"r" .Z1pit",r, ur" #;i; daZe do mora robeie i haraluie i clorni b"rj; k'raniske ognjem i oltari gospodnje_ razctrm5ujuie, prestarih ;. ;;l"C; ili; juie uruZijem, junoti Ze, devi i vdovi, claie ptt ,UoZ3i peljailie v ,tuz6 usiliia ,rr"rrrri !:15:;* ;:*:: ".rC'i dajuii jezz na trZi5iih svoiih jakole skotu obidaj j;r;.1^;s; izide ba5a Rumanije i Vrhbosnc2:r i porobiv p"suiri"-.la--Li.l ModruSu. I pode rv'ri Moclruiu, poZga qg"i.Ii;ri;; okrstnije i rklo5tri o3ic.i 9r.kvg eosrycr_dnie. T ragoa Ze sosooda hrvatska ri bani hrvatskidvigole vojsku proti1iu

5.

Frankapana, tigcla otrpelja5e krneza M,irlilrlu erurtupu"i Ze ubise bana jajadkogo.z' Tigda Ze padoSe tr6pci'"iiezi;";i

":nlU"ilf i"#'f f TJ,#!i;""'.',.,##'pTiTH,'\i:,1"H:"il:::ti*. tiSe bana hrvatskoga oSie Zi':ia, tigda Ze ubi5e kfi;;-iril;

' ff* Ifih 5#'J ZL%'^33,: fllt,ffY 8ri "


biskup..simun Kozidii (oko 1460tslol it^rtfa?.f). ii ip .1 s:ri:ilii I' ii'i.i i". siii"ir"jffi' .r, ry.. i"ii. i i{i i'i zil i ct. zi t j a r i m s k i h )ilt o i;ll'j' T":i?1Hu;T:.du'F9: " ko j a s i d rZi ziv o te *:; l"; ry{piisane- ni ii':#".'d" #ili, :'!i,ij f.?H'ff : t ile in rouozn tr petra rr loif "r7,q?';;':#l;"iYl; 5?.lll v, d ;;i : _:! :,.1 {.1 " \i . r o m an i. u K;tida;;;:' r.ii: iii li'. 1 ; ;i;.,#i, { i:;i, bj: 'iiililii, bi skupu romi N-ii; lllst i:Kgp .i i.jili rt;fu c . ";ilt.j;;h -iil i^";!is^ napol'e oko izdavan i1. gr.?sgTjt5ih ir;:;u, lY-:l^ :: ^"1.r iran k glae"('j si<ih- ffij i i;ji i;,' ;" n i;oi#iljtmstie, rtt". e sovu "zi i m i r s KVa ren s i.fi iie" * ^;Bii.il,; i';il"r i i"1""r."-i J,'6i,rJ, irj * -xoiitic lt Krostzrranju jezika":rijd -bJ-g r.tiir, r i-?1 l?,Poptaviti. Tos .". poriu :i*tl;J";;'id ift"i, iriirr"aiudin ;E_ri..ilii;1,'1 ox nasovira Nigra df sio'p., r. napise kn iizi6:nl,5:J,t"q?.-tltolik..
..{-".111.nj. re . u _ svoror stampari

iiiil

I tdgda nade5e cviliti.rod,iv5ijeao i ud""i;;;;;'j prodi ini. I bisi skrb velija rna vseh iiryuiih .', stran"hri-.,;""'": koZe n6st bilaez ot vrdmene Tatarov i Gotov i ,\teresr I-6t gospodnjih 1493. ".6irJi;i;.
s mali'mi.zs

rritelji slavni v p,remozeniji jihzz v6ri radi Hrstovi. osZ"'2""r piici izabrani boritelj'i tu umri5e, obstrti zastupi v pteinelo_ lja tu Ze semrt prija5e vri radi jakoZe druZba i".t&. nn".,i.j_ cija.:s Tikmo ie \nez Brnardi-L Fra,nkapan izide ot ;;d.iil;l;

,-

il

:. i

na prijelazima vodA (rijeka). Zaprta kriv je prijevod latinskog naziva Mons clau dius za Moslavinu. bili svezani lanc_e-m_ lego_i prodajuii ih. i: pig rr -kgji.su to.bosanski .!" .sandZak-bcg .l l:itlum.'fufi"U'_puS". 2a boi izmc.lu deta; vjcroiatno ic izostavlje" glue6i
20

2r Gora

20

zr pobi.icilcn bi.

;;e".

bio ie to Jural VlatkoviC. 27 u njihovu porazu.

sc"":'kff 1Hi;it?[::i1]'Y"r'*l'h;T.?:fi izginuli kad nisu htieli da sudjclu.ju u pros, zr s malim broicm liudi.
3? a3

qi;I,;il^; fil;#;;ftki pisac, vieraj; j|i lJl:,"?l?1"" djero ood hii;;;k;,;;il;#; it doskora (noLcy ,. il ) qm.ro. Don os m o' d";^;qi9;i;;' It lj- *;;#ie""_;,; r\Igru-t .tr) glavu o Dio[b;iJ;;;kio primier ij".lfr, ae : KoljtiLte,, j e. doi sta ??r,, t"sk;p; I esova pat ri ,, ^"_r:..Io L otska t."a"i,it: ;iiril i;;, il:i;ak zad uzu e sp ot hJ,. l'ova pred sa snika na ul rt iip d["iilir 5.ii!:;ci ;;;;;i;iir;il,, " i'J: " i.i jvilfi, M odruikosa.
i
I
r

r\oziclc prevesti na hrva15pi'i-;a"ti-'i;;; f "?,yf; i*"d;?#jiii.?"1"sft slrny Niger, biskup dlnskr, pa rrogirski

r#!i+ji"{li="ll1i,*i:fi

$,ikl;+i,FSHSi

st U orig. pogre5no s/ralr.

ro rodil.ie.

kakva niie bila. Atile (u orig. AteIE).

84 85

a)

',\r,iv
,r,rrrr

Simun KoZi t.i(. Zaclranin, biskup-modruSki, dastnomu otcu gosp'odinu Tomasu -Nlgto, biskuPu trogirskomu' l:, ivili se ote lllrloT-;i, dastni arhijereju, da sam dobrovcljno se'.vloZil l-J'ftI;gui btittt" ,ii'.' i hotciui," jakoZe govorit jest:e da 'napravljam .knjige da sam nrku va og.tij, .ieZe pr1ur,iiate iuZc od rnnoz,ih vck' I ufa.iu da se ote van vrlcl da primut se i dtala.se 1;;;;;r'a;;tra i prestarivia,+ 2 mo;a il;ir;.1;; i,,ro" jc,sr zclos udiniti dlove,koin vsakogo jezika, irnui; van naSim malo nirrrj nevzrmoZnoc iZe dobrih knjig ne ni jednih ltnjig ne imajut' bo misali i vsag.ilaniih molitvicz te li-i Z" nauli l<i gotli nrogli bi prijati's I da jeZe imuL' tako su smo se sramovall lazlrirrri pisci i zalimi tlmadi, ilekezan" jeie prociniti dobro more5 ti i rrsaki *""ti na!;im iczikom. ;;t, kt zna;ct .ilort.t rniigu i naSu' Az Ze. krivim pred5adieje0 J" : naldeniji od-mene i bogatiji suiero - rnogli sut
""s", tf p.p*"f

iuZe misale i inije nike knj'iZice podobno se jest vidilo da knjiZice sije Stampamo, v kih se udrZit na kratcits 'rtjt' vsih rimskih arhijereov i cesarov, da jaLe prva sut dva t'lrrika meju dloveki, sledita prva Isusa Krsta, gospodina ',,r, rr,r..t'1'.o, iZe vsim glava jest i podelo. I tako,iziti ote van sije I rriizicc vojim imenom, iZe najstariji jesi arhijerej naSego 1, zik:r zrastom i naukom, za uzrok joSie ljubvita jaZe jest ',,, irr rrama, i da pospeSniji budeSi sloZiti knjiZice od hrvacke ','rrrlic i od hvali njeje, kako smo te prosili i molil'i. JaZe ako ,()r'irl)l.icna iest n.injets od poganske ruke, imat ona nidtoZe ,.rrrit'svoje hvali, jeZe mnogije sut i velije, jakoZe vesite. Slo, 1,' li, mi je hoiemo stlrnaditi i dinit Stampati, da i nas o sem r,' rrlirivct iZe po nas budut.tt Zdrav budi, dastni arhijereju,
,

l'

r', r',()spodine brate.


,rrr v Rici dan 4. maja miseca leto od l(rstova

rojstva

1531.

b)

se rnnoga. eeso radi Lel1iultt vernim rabom ozvati tilanat oC togo iZe obilno dajet vsakomu proseL.a'clani rnn6 Z"rr";i ne ponaiajet dvi iali midenici v neizkonadnoie skrorillie u*:", prno5u i toollto mogu trudim se za popravljen'je

Diokliciianl l i,,lilicijan vsim cesarom takmen mogal bi biti, ako bi se | .l tr.tlri.al bil od krstjanskije krvi.s Sa ot Solina grada ro;, rr i' l)ulmaciji pri Splittt. Videv jakoZe tegota cesarasiva , | .r jt'st neZe zadovoljan moZet biti sam jedan vsemur, X4ak1

naSe knjige.

ri'i'etima' Zaledi |to se ttierske sluibe vrie tu[lirtt i ulcrivtm 'rcii-ii'ii aili iipi"iio mnosc ttu';rtte priievodima'

i"ii

1 preLrzeo ovo breme.


'?

;r 19

5tanrP3:l:l lril:r iL'' vcL" un'llt'r'.tsk,m ^ ."r.,".ir;''-" glag"t'iit.o'", i:tlitrskrrnr, pa i cirilsliom pistn't; samo I':l',,",ii;';; ('jimi rrtoiilto ir:ra plrtvo t'""nii.j Itiit' sttttt.tp"no poudnih lcn;i1r' ','c tt:ruli l;i godi nrogll bl prl.i:rl l" )'
') oredSasnike' ro budlrcl.
1r i.ele(i.

jcst. { cla dc sc izl-raciti ono Sto ic odavno primlieno i zastarjelo' '$ lo .ic vr'lo lt'il''t-r' na(inr got(x/o ncnlogLrcc' 7 lre viial a. s KoZidicl ipak pl.cticru.lc, jc| clo 1531 ; L da-t ne go\rorlmo

lrtiiuii,

hotimice.

,rrrl.urir rlvgustom stvori druga sebi. Apraa svoju ruku ubi. r'ati i sam po sebi i'po tovari5ehr cesarastva prospej"lrr ',,iir' , ., .r r.,i. Otkudu smirivvas svit, po cesarastvu 20 leta, DiokliI ,rr v Niliomediji, l4aksimijan Ze v Milane, izrudista cesa, , r\ ( | t i;rlc'riju i Konstanciju, Velikago Konstanlina otcu, jeZe

jeziku

malx

" rrl'r':rtl<o. ' r io( zbog liubavi. ' |ro j:r iaho je sada porobljena. " l...rllo znaS. t,,ii ic posliie nas biti. ' ltr,rl'lt'ciian, rimski car (284-305).

:-

1:

tj. od Boga.
86

"

' .\pr.r, ti. Dioklecijanova suparnika za rimsko prijestolje. 1lrrr,1'q' r':rtove sim i sa drugovima (suvladarirna).
',r, 'r'.r srrririv5i

,r,r ..(' u./.(lr-lao od krdianske hrvi. \ r,ljt'vii cla.je teZina carevanja veia lriti tlovol.ian za sve.

i da sAm jedan

dovjek

sav svijet, poslije 20 godina carevanja.


87

v istinu tvrdostanarekli bdhu cesare d,lgo pr6jc;' Diokliciian otlirden'ji, zanie da 10 let - ieLe Live'pov svojem "i" oteUi S;ii"" "itu ttuil^t'tien'iu nastoia'4. Potr6boid*"u", "rili:; ro, otluden ;Lriti 'njem Ze od pripro5iago van sopet tu ""ru.trtjakoZe nikada ie mu veselije sln-ce nest Ziii^, t'".a"telstvuje 78 let gospoclstva #l;il;;;;;ilit;d j ueiu ku" t tan cotstu'pi'o Um:riernu zasimeadi svo j ia ii. i" iilr.'t t*i i ;; ;;: ubijen bisi jct v -z-ctu Marsilili' ."rurtriui Zcliiud'
i

ugotavljajet

Kbnstanciia Povelcn'.icm'

6.

VINODOLSKI ZAKON

Vinodolski zakon, sastavlien u Novom 6. januara 1288, najstariii ie hrvatski zakonski spomenik, premda ie saduvan istom pisanja ovog za'r icdndm elagoliskom rukopisu iz XVL st. Cjli odnosi. u Jtqv-oj Iona (statirtal 6io je da s-e normiraiu pravni situaciii koia'ie naitala kad su se dotad slobodne vinodolske
,,pcine"(Norii, Ledenice, Bribir, GriZane, Drivenik, Hreljin, Bakar, 'li'sat i Grobnik) naSle u feudalnoi ovisnosti o krdkim knezovima

tl.asniie Frankapanima): naime krali Andri ia II. je g' 1225. da' r','vao Vinodol krdkom linezu Vidu i njegovim potomcima' U Zal.onu se mnogo istide kodicifiranje starih i dobrih obidaja, ali iz t('l(sta se vidida se i5lo narodito za definiraniem kaznenog prava r z:L osiquraniem kneZevih prava' Zakon odlidno odrazuje drutvcrre olnosc"u na5im prim6rskim gradicima' St<.rga mu je nauka posvctila veliku paZnjui o njem se pisalo {nlosq ko-d.nas i.u. svi i, trr, izdan je nekohto puta podevSl od 1843' (A. Maiqranii) qq i'rsz. (nn. Birada), a u iom j-e vremenu bio preveden i na ruski r r,,rliiki i francuski. MiizZakona donosimo uvodni i zavr5ni dio tsir,rioliol i eshatokol) s nekoliko karakteristidnih dlanova oslatemelji-tim stu,";,rf trci se nn dva posljednja izdanja -PgPfqceqg ,t,|.irrr:r: [4. t(ostreriii1a @ad JAZU 227) i M. Barade (Hr-ua!-ski
, I i t,; I t' r t

t k"rdtj. Galcri ia i Konstanci'ia) imenovali biiahu carevima o*"rodi,li;ciian da tristirlrr ivrsto ostaclc.u. svojoj odluci h'duii k;il[;'ic pt-'tom Liviob6zvlasti u So]inu i" oto"id'ildiilf
irZivao
0

r r;r slnl iukopis. Trdba radunati s tim da iezik teksta kao ni .,rrrr lt'list irisu saduvani ba5 u svoiem izvornom obliku i razur,:rn.ic jc, narodito zbog specifidne-pravne t'{minologije, gte',,,1, .,,;,,,- liguUljena, tj. supohirana slova stavili smo u uglate

sl;.i f euclalizam

po V inodolskom. zako.nu, 4?et.p 1952) kao

u vrtlarstvu. .. ponor'rro zatreban na Vieroiatno znaccn.ic: Poito icobiettog zivota' sviedodio ic i'' "a' .!i,o .urrr.o'i"riid;;i;e J:gdijir]"si .rr"r",,1"'"'i"t""'"ij" tl"uro neg"o otkada od vladanja da mu nikada
odstupi.
lu lmalucl'
88 89

go"p"a" Fearlga, Ivana, Levnar-cla, Dujma, Bartola i Vlda' t<rftin, vinodolskih i modr-uSkih knczi':r Zad doivollje kr[at]r viclcii I jr-rdi ki bliude6i.svojih.stariiiih i islku5enitt tatb"tl , zzrlo trbo icdin po jedinorns.i.[vsi] zlalione shraniti je na illai ulioaolski zclcii onc steu.c cl[obrcjcnirr ncurdjeniro, sirupike njih prvi* vlsaglcla su s[lx.a]n ,i""i, 3e se vsi na liup" liak<! crikvcni tako priproiii ljudi' SvrI"rii"*t, JiLnijLrlc ,'1t'vjr'r svet14 u Novom gradu, pred obra,orrr t"gu irtt,,ilzr-l<n.,za Lconarda zgora imenov;rna, isbraie se oJi"otiog,, gr acla vinodolskoga ne vse starijii navkup' na ke ,riiol'r.ott cL s-c bolic spcminahu v zakonih.svoiiir otac i o.d svojiii Occt da bihu iliSuii. I njim nare-dide i ukazaie tesnim za"6en6pr,, cla bi vse dobre itare i skuiene zakone u Vinodol poloZiti v pisma, od kih bi se mogli spomenuti ili sliSirriti" lati ocl svojih ota; i ded zgora redenih, tako od sada naprid vrirne ko pride' -"g" u" uleii bluien'ja te ridirs i njih d6ca [v] primisai'ja v 'tih zakonih' da nimaiu
skih: z l{ovoga grada: ernja, dvornik vscga Vinoclola i

dan 6 miseca jenvara. V vr6me kralja Ladislava, preslavnoga rkralia ugrskoga' kraljestva njega lelo 6 na deset[c]. Va vrime ulo lellt;{t 312^1,

ime boZje, amen. Let gospodniih 1288' irrdiciot prvo:,

zi

zgara redenih, Fetar plovan i Vlkonja Pribohna satnik, Ranac"SaraZin, Bogdan Vifiilnti; z Ledenic: Ratkc prvad i Radoslav, popove,-Dobroia-iatnik; iz Bnibira: Dragoslav arhi-Bogdan Gradenii; z

pop, Zlonomer satnik, Jurislav prvad i briZan: Ljuban i Fatar, popovi, Domijan satnik, Dtlnat i Dragoljub i Vidorn-ir Vt6ii; iz Drivenika: Dragoljub satnik i Mi f,rrta Oragotjub i P.i;binig; a iz Hriljina Raden plovan i Ivanac satnik. 1lvina suclac i Kliman Nedal; iz Bakra: Krstiha plovan i Grubina pop, trvan satnik, Derga Vldina i Nedrag; iz Ctsata:to Vazmina ptorrut i Nedrag satnik, Dominik sudac i Vieka; iz Grobnika: K'irin plovan i Slavan satnik i Dornijan Kinovic'

FavaliSlavinaVukodruZii.Itivsipisaninavktr.pskupljeni od volje 'opiinske2l i jedinim pristanerr'jem:z i narejen'jem ke budu zdola pisane sabranim2,s vse opiini vinodolskeza volja
ke':5

Kiubobuduiizbraninatolgodtilristihlir-rciir.i:rodoli'rcl

su sliSali od svojih starijih. 1l Najprvo da ako ka od crikav opiinskih. z Vinodola iel. imajl ." itstiii volja ih bude krstiti gospodin biskup-v koj biskupiji jest crikav redena, n'ima imiti od krSien'ia redenoga nevei^e ,itn", benetadkih soldir..^i 40:o tr I obed tr I vederu, a navlasdno od onih ki udine tu crilcav krstiti. zakam ubo ki za biskupo'm stoji v toj istoj crikvi - zoue se hrvatski mahl<'' a nirna imiti od toga'istoga kriden'ja nevece vla5kimacarol2z

kne-

t i;t,Jicio, ind.ikcija, period od 15 g<lclina llcrii tr.tlatiranj'u sluZi kao kontrola godine; prvo se petnacstgocllste uzlnla oo J' 'sodine priie na5e ere.
zgorig.Pro-vo. g' ' Sviifr ovi knezovi doista Zivjcli
4 dosta lluta. 5 nrokuiane zakone 6 sval<i polcdini. 7 duvati ih potPuno'
1288'

bclanad:s 15 vernez benetadkih. (Izostavlieno) ako gospo'clin knez u Vinodolu volja redeni lel. 5l OSie: l-riskirp, tiaa Ui poSal po kneistvu po vinodolskom i v ki god rri graci p,ri5al kf od nj1ju, more diniti jati i k sebi diniti priti po"ruki iatnika onogagrada za svoje jiden'je i za svoje obite2o

ili

obidaie.

2t opie, svega Puka.


23

Trsata.

I njihovi
o

:2'iedinstvenim Pristankom.

10

lidavaii' ovo nricsto ispr:avljaiu u shranili'


nepovri icclcnc.

Prccli.

rr skup, sktrPitintt. 1: svr5etkout, na kraiu' tt fdrave bi iroZcla trcbalo ispraviti tt. zdratt' u lii kraju, po5to su obavili dobro vijeianje' t ne svi itiiiji, lcgo oni z1 koie su zna1i.
t0 obaveznim nai'inotn, obavcztto'

dinili' " Vleroiatno bi tiebaio ispraviti: u Vinodolu ts izbjeii pogrcSke u tim stvarima' rs za Lo, u tu svfhu'
90

:e najvi5e 40 soidrno. n-rietadkih veroneza (srebrnog novca), ri. 40 malih soldina. 27 malik je ovdje klerik koji biskupa posluZuje, nosi mu Stap-; r:ri se Sf np u-talii. zove mazza, od dega nosac Stapa tn.azzaruoLo' s:imo ,riii: iasna-vcza ovog znadenia s. onim-.51o ga lm.a.lu lste riicdi i u hrvatskom i u talijanskom gdje znacl: malr zloDnr cun' rr hlvatskom i macit. zs bolania ie sitan bakreni mletadki novac.
91

t' Ovdje vjerojatno n':dcstaju rijedi: :; ili, bilo koje.

skupitinskim (kolektivnim) naretleniem'

popisa5e zakone'

-'q%*=

f*

lji

od kih Lo1i:o goved i brav ke se mogu najti najbliLe, tako od rkotu kmetSiega, tako od plemenitih ljudi, tako od pop'i i od inih vsakih ljudi. Ni5tar manjeso za nje imaju plati't gospodin knez gdi se kolisr i mogu od svojih permans2 dinit jati za se i za svoiju ob'itelj i za vas svoi clvor ot najbliZnjago skota te iste opiine, btl&rii Lkoga godi zgora imcncxranih' gdri indi' tel. 6l Oiie: ako bi ki rubzrn'ji [udinil] na puti ili plati knezu libar 50da vo'lja ako tel. 7l Jo5ie: ki bi v grilcltt hram razbilr:t v noii, irna bi ukral v njem, ter ako bi klical "pomagajte<,:tr platit jesu Vapijui ubo "pornagajte< knezu libar 5b [i Skoclu cluplu]verovani, ako rcku s roturt5 da jesu onoga zlotvorca poznali' Nistar rnanje, ako nij ondc klicano, nima platit neo soldini +0 t"t Skodir, kako je vi5e izredeno. I ako tu hudobu va dne udini, nij clrZan platit neveie soldini 40, ako se more pokazati poverovanu svedoku'
(Izostavlieno)

Izostavlieno)

tel. 291 Jo5ie: ako bi ki ub,il od podkneZinov ,ili od siug od obitelii kuine gospodina kneza, od permanov, ter bi uSalno i'ne mogal se jeti, da knez vazme vraibudr to je zagovor vrne,iaz, kakov i kolik bude otil; zvrh plemene zlotvorca kolikoEs za polovicu, zad pleme ni drZano nere od pol, a zlodinac drugi pol. Da ako se jame ta zlotvorac, B njega ima 'ta is'ti knez i'Ii niki mesto njega udinriti ko godi rna5ien'ji bude hotil, a njega pleme ni5ie se ne obsujuje.ar
(

Izostavlieno)

tel. 151 OSie: vsaki pop drZan je straZu striii v noii v gradu kako ini 6lovik. lel. 161 Jo5ie: nijedan Lakan ne rnore prijeti svetih rediro jest' kneZstva,sz-ako nij od volje kneza i od opiine grada gdi opiinskih ne lel. 171 OSie: nijedan od kmetae i od ljudi mor! poltl'prebivati v nijednu cri'kav ni v nijednu opatiju ili ako nij -olitii .tnZitl ili se onde poloZiti za obarite'ljnika,:n " volju kneza i oPiine. s
?e so

rnikoga kmeta ili od roda iel. 311 kmet, da bi se ne rnogal jati, vpadi v osudrs libar 100 bliZikam, onoga grada ki je ubijen opiini libri 2. Od tih libar 100 ima imiti: dica ubije,noga, ako ima dicu, imaju imit polovicu, a drugi pol njega bliZiki. Ta osud tkrivac plati. Ako ubigne, imaju njega ibliZike osud platit pol, a pol njega redi, ako je ima. Da ako se jati more prrija ner se vraZba plati, volja ako z ie udinjena naprava,46 budi od njega ma5ien'ji, a njega bliZi

OSie: ako

bi ki ubil

l<i

budite prosti.
581

Izostavlj eno)

od kojih god.

ie iza koli izostao glagol naide (i moZda koja ri.ict), daklel gdic sc god natlc. " rr pcrmati l<nczevski sluZbcnik, sigurnosni i izvr5ni organ' ic
',r Vjcrcriatno m provzrlio u 3a u Pomoc.
ss

Ali, ipak.

Jo5ie: vsarki pop ki ima crikav v gradu duZan je Iel. vsaki dan stuZiti ma5u i sveti drugi oficij, neveie ako bi bil impadanas dostojnim nadinom. .Ako supro,tiv udini, zgubl'ja L vola i budi 'pol k'nezu, a drugi pol op6ini onoga grada v korn se to udini. tel. 591 Jo5ie: ako ;bi se 'ka Zena na5la tvarnica te,r bi se skazati svedodastvom verovanim,ae za ptvo ostaniso "roglalibar 100 volja se rsaZgi, ako bi,se ne imelo od desa plal.nezu I iti. A od sada naprid ako bi udinila, gospodin knez ju ka5tigaj

kuiu (stan).

uial (od uii), pobjegao. lazme uralbu, uzme vraZdu, tj. odmazdu u novcu. 42 to jest globu u novcu.
aD

41

pod zaklctvom.

43

red).

to svetih redova, f.i.


s7

viic klcridke

redove (osobito sveienidki

& U orig. bosujuee.


4; neka upadne
aG

samo.

lcneistva je iza rijedi iakan. ,i kmet je u druStvenom pogledu slobodan seliak, ali je imao odredene obaveze Prema kncztt. gs dati se (predati se) za duvara (brata laika?)'

ovclic v.icro.jatno na krivom m.iestu umjesto

udinjena nagodba. a7 Neka se na njemu izvr5i odmazda. oB impaian (tal. impacciato), zaprije(en.
50

ili ako je

kaznu.

40

te bi se moglo dokazati vjerodostojnim svjedodanstvom' U oris. ostaneni.


93

92

ft>

po njega volji. I takoj v toj istoj peni,5l ako v tom grihu, da se ka5tigaj.

se

ki mui najde

din knez ima pravdu i punu oblast, tako zvrhu plemenitih't-ako zvrhu ljudi crikvenih i zvrhu kmcti i zvrhu vsih inih ljudi' kako se zgora udrii. tel. 761 OSie: ki ubo zakoni z-vrhu pisani i vsi zgora red.eni i sabrani po reden,ih opiinah vinodolskih rekli su i potvrdili su potvrdeii i pokaZuii potvrdil'i su stare i iskuSene zakone vinbdolske i v nlin su vsigda Zivili i njih dedi i njih otci i vsi

tel.

Izostavlieno ) 751 Jo5ie: od vsih bandi,ss zagovori


(

reden'j'isr gospo'

7.

POLJIEKI STATUT

njih

rc\. 77) Jo5ic: na vspolrlonen'je ke ridi'ka irna priti i op' iinskoga svcclcteljstvasr ta is'ta opiina vinodolska to sada pismo za]roviclali suubiniti i jedino takajSe shranitiso va vsakom
gradu.

prvi.r;+

vanih, leta, miseca, dne, indicione redene.

Bi nadinjeno;z v Novom gradu, na sali knezi zgora imeno-

Statut, tj. skup pravnih normi koje su bile obavezne na odretlcnom samoupravnom podr-ur)iu, imale su mnoge naSe. opiine, osobito u prirnorskom pojasu. Tim su statuta,rnim.propisima grarlani duval^i naslijetlenc obidaje, a dopun.invali su ih od vremena rk.r vremena ili fone5to mijehjali prema novim politidldrn-prilili:rma. Statutima su se za5iiiivali bd samovolie domaiih feudal:rca ili stranih osvadaia. Tekstovi nekih statuta saduvani su na l:rt.inskom, neki na talijanskom, a neki na dornaiem hrvatskom reziku. Od posliedniih naipoznatiii ie tzv. Vinodolski zakon, zaiirrr Kriki itl ViUnitt<i stdlut i Potiidki statut u koiem nalazimo orlredbe definirane neito priie pada poljidke autonomne opii.ne lrocl mletadku vrhovnu vlast (1444), a zatim dopunjavane.od, 1fiti. st. Statut sadrZi norme o ustroistvu opiine (kneZevine) Poliica u Dalmaciji, o njezinu sudstvu i. upravi. StgiyJ je saduvan ri vi5e priiepisa pisanih bosanskom iirilicom poliidkog tipa. Od rrjih ie naisiariii-s kraja i5. ili podetka 16. stoljeia (datiranje.Vl. tt,i,,sina) d kashiSim prinovama. - Iz tog statuta,..pungg ?lye rloliumentaciie o" narodnom Zivotu autonomne poliidke kneZije, l',ria ie dokinuta g. 1807., donosimo samo nekoliko starijih odre.-tr/' ,l:rixr"po izdaniu Jagiia (Monumenta historico iuridica IV, ls',()). Yrijg-dno".je izdanje Poljiilcog statu.ta.s prijevodogr na. d3,r:rii'ji knjiZevni jezik r s raspravorn o_leziku izradio Zvonimir lrrnliovii u Polji\kom zborniku I, Zagreb L968.

tom istom kaz-nom. o svim kzlzltltlrr:t (:;rrclshim). o" ia\t:tt;ii izthrr':rdi riizliiit. picvodc: arbitrarnih odluka, oslotoAenia, por.irrrltr;; a nroglo bi sb misliti..i na pisarsku pogreSku prcsucla, oclluka, zapovijed). luLtni. retcit'ii ( - 5r i sli njihovi prctli. 55 Preira latinsiioi diplomatidkoj formuli: in futuram rei ,nemorianr et publicum lL'slinrcttium. r,; po jedno po.lrrani.
51

5:

t t.t0

I I ime gospodina Boga arnen. Statut polj'idki' I suii statut ii-j iz staroga lstatuta] dinimo na lita gospodina Isukrsta
'

57

tj,

pisano.

rrrr.r

' jrr

u orig. su ditljive samo dvije prve brojke, ali mladi rukopisi i brojku 40 (iirilsko M).
95

94

I I

l*'=='

1. Frvi zakon poljidki jest vazirnati kneza od gospodina hi je gospodinu vi'rans a Poliiccm ugodan. A zakon ga je do godiSea obirati. Tri kratr i na svako pri5astje+ dati mu ovan 5O au in je do godi5ia devetdcsct: o'togaj; pristavu opienorn'uc 3 ovna na godi5ie zad ih kttPi2. A osudiz da osucli kncz i sr-rci, knezu polovica, a opiini polovica; a opienomu p,ristavu clcscto izmeju njih's 3. I polag kneza imztir-r biti tri suci zakletv"tt' o ttiSo ple-

rlrzrrrni,
t;rl..o

tko grede glavom da je

duZan,15

a ina deljad da ni

rlrrTrra glavom.

Lcnlrt,ro kako je zgora pisano.

I na ovoj zgora kmetii ki koli


e

pisano prijaSe, tako vlastelidii, tako didii, ulize u tuj zgrihu, da je jedna osluha sva-

a je stabulo ali gibuie

men: jedio od Ti(cmiri, cln'rgi ocl Limii, a treto Kremenidani.ro I oni se ctostaju kacla i kncz i prominjuju' 23a. I pri.ia5c Poli,iianc svi iedinorr i zapovida5e t"iT -pl:: menitim uianfclcr',-, i dicliicm i'kmetiie'm i vlasiiemt-: ki koli bi s Turci poili na vojsku ili s martolosi, da didii ima se uhititi i vlastclidii i obiiiti, a gibuie sve u opiinu, asbliZnjemu plemeniiina,rl a rkmetii i vla5ii ki bi se na$at't da Turcii voi;j" ilt s martolosi, da se ima utlititi i obisiti, a imanja njego'ua pototina opiini, a polovina gospodinu njegol'u' Toj se
2

;r zove se

.,llbula.

gibuie da se giblje ili da se more lasno gibati, stabulo ali negibuie ono da se s mista ne giblje, a toj rt'li.uii zemlja ali kuia, polada u japno ali u pod,tz ali na selu p1;llpars ali crikva ali ka5teo ali pei ka je stanovita. 50b. Toj je stvar negibuia i stabula, a ino sve zove se giI'rrdc, i kuia da bi gomionica slamom pokrivena, toj se ne morc ino reii nego da je rid gibuia; i mlin ili ina kolovaja jest rid
50a. Zove se

\ l)tiSta.
50c. I voda Liva, ka nigdar ne pris,iSe, zove se da l,rrla i negibuia.

sve ino na

sviti zove se gibuie, zad se more lasno gibati

je sta-

orl gospodina

(tj. od plemenitih ljudi) koji je vjeran

vla-

daru.

U ovoi nerazumljivoj redenici nastalaL .je pogreSka vjerovJeroJalno iatno izostaviianiem iednog dijela redenice. l r-L krat se pocl-mecru 'odnosi na ob"avezu da lcnez tri puta na godlntl lma F;ii;d;t; krojiti pravclu, kako se to razabira iz isprave I"i.9* i""f"'tuef.,ia"Zdl. fii. i.444. odobrava uvjete pod kojima se Poljica Veneciii. Vjero;atno je u bvonr i'lanu izosta';lj.ena i ffi;;;;;;i,, iJei,ii?"'[6T" se oOriositd na"mogufnost uzastopnog biranja kneza ot "i 5 flHf;vakog <lolaska (razumiie sc: cluzni su Poliidani)' od toga. . opci"Srii ili iavni prisrav.ic (rr smislrr d1.67 i 68 statuta) sltrlbcuik-lioii <-'buvlja policilskc i po1no1'ng strdske poslove'
3

A da je voda rvenica ka je rukami udinjenau toj je rid ;,ilruia. Da sve ino na svi'ti jest gibuie, lasno jer se giblje, za toj
',(' zove gibuie.

Od prodaje plemenSiin
51a. Najprvo zakon stari hoie da se plemen6dina ne more l'roclati nizaloLiti u tmi, toj rekuii otaj,?0 a navlastito od bliZn icga'r1 da ima se prodati svitlo, bilodano, i ponuditi prvo lrlilniega svoga. A zakon je stari poljidki da ima opoviditi oni l.oji misli prodati po tri zborezz ali o knezu2g na tri obroke

Ncki rkp. irnaiu od sudi, 1j. od osttdc' od svega. tu Picm:i tracliciii stanovniitvo Pol.iica dijelilo se na tri spo' mcll.ta plcnrcna koii str nuvoclrrt-r pot.iccali od triiu slnola bosallif."n Uono Miroslava: TiScmira, Elcma i Kreiimira'
7
8 desctitra o od triitt.

vla5rcniitoi pt"rn""irih llucli, ko.ii se dalje dijeli na vlastelidii-e i"jrti.jiui'i'n;Jid,i.', sitrrL pl.'msivo (diediie, 6aStinike) i na puk koji se diieli na kmetiie (dcminutiv od kmet) i vlaStce (demrnlrtrv od vlah). 1r bliZnjem rodu plemen5tina, tj. nekretnine koje ic naslijedio'
14

11 12

zaledno.

Dru5tveno sc stanovni$tvo

u Poljicima

rasloiava,lo nL..p9-

nasao.
96

r; Neki rkp. dodaju glatorn, tj. duZan je platiti glavont. ri' tko god napravi taj prekrSaj, neka je iednaka kaz;ta :;r'alrorrrrr; u nekim prijepisima umjesto osluha slojt, osuda. r; zidana kuia vapnorn ili kuia na kat, 1" polipa moZda je seoska kuia oblijepliena blatom. rj bunarska voda, rukom iskopana. ro u tami, Sto znadi, potajno. :t od bliZeg po rodu. r: na tri zbora (javna sastanka), 'rr] Lr prisutnosti kneza.
'/ IlrYitska knjizevnost
sred.

vijeka

97

govore:e4 Ovo

ako

51b. A iko,prodaje ne more iskupiti opet. ljica jo5ie uzakonila da je blilnji voljan iskupiti do godiSia5ic. Ako li se joSie koji bliZnii najde bliZe od oroga.i k je iskupio, voljan je oni od onogaj iskupiti. 51d. Ako li stas; oba po jcclnako bliZnia ali bi ih veie bilo ki nu su jednako blizu, tada imajr-r onakoj i na oni dio iskupiti kakono i svoju plcmc.nSiinu dilc. 5le. Nap'okon konca ako in-ra biti prava i zakonita prodaja, ima se ciniti po cincih clostojnih,'koji procine i stimaju po svojoj ku5enciji onoj da jc taj ptemen5iina vridna.

iu prodati, ako ie koji bliZnji kupiti, pristupi; li lneie),a ja 6u komu mogu. Da sada su Po-

8.

REGULA SV. BENEDIKTA

Sveti Benedikt (480-547) osnivad je zapadnoevropskog morr:rstva, tj. benediktinskog reda. Prvu redovnidku obitelj osnovao r:rstva, 1,' rra brdu Monte Cassino u juZnoj Italiji, bio joi je prvi opat i ,,rrtl.ic je sastavio pravilo ili regulu za monahe. Monte Cassino je

l,i() matica reda koji se zatim naglo ra5irio po ditavoj Evropi i srednjem :em t'ostilo glavnim nosiocem zapadnoevropske kulture u sredniem je, pa i u regulu r iit'ku. U temelje monaSkog iivota - Benedikt - kolektivnos Zivota i posiedoposjedostavio r',,r'cd molitve, stavio nadelo rada i kolektivnog t',,r'cd r:rrrja. I u na5im su se krajevima rano pro5irili benediktinci, ,,.i()i)ito- uz jadransku obalu, tako da je u hrv. kraievima u XIII, ,.roirito t, bilo nekih 100 njihovih samostana; kasnije su u iakom opadarrlrr. Zaniml ;rr. Zanimljivo je da su neke njihove opatije njegovale glagolja,l,o bogosluije i knjiZevnost te su benediktinci mnogo utjecali na Lo r:rrnc grane kulture i civilizacije kod nas; oni su npr. klesali BaS(:ursku plodu. Regula o kojoj je ovdje rijed, pisana je glagoljicom ()pat1'll sv. rr onaliii sv. Kuzme i Damiana u Tkonu na otoku Pa5manu u po-

eia, njen predloZak bio mnogo tlrrioj detvrti XIV. stoljeia, ali je n stariie o dem svjedode mnogi ostaci starijeg jezika i starije Rukopis l l:riroljske grafije. Rukopi (danas u Jugosl. akademiji) izdao je rr;,iprije rr;'iprije Armin Pavii u I Starinama VII (g. 1875) i zatim Ivan t )sttriii u dielu Benediktit )sttrjii djelu Benediktinci u Hrvatskoi, sv. III, Split 1965. (zalt rlno s foto-reprodukcijama).
' ll.

r.rli.ji

Podetak regule i prologal svetago Benedikt a opata. p rislu5aj, ljubveni sinu, zapovEdi me5tra tvoga i prikloni l- uho srca tvoga i svi,t ljuibvenago oca radostno prirni i velr, rrcl svr5i, da k njemu se vrati poslu5anijem i trudom ot
2{
2s

na

su (dual).

tri roka (vrijcme kneZeva sudovanja)


98

govorcii.

t U iat.: Incipit prologus

regulae.
99

njegoZe bi5e otbigalz l6nim neposluhom. Pn k tebi vzvratit se moie ttouo, ,ti t<-oti otvrZet se svoie voljc: i gospodu tr-susu

Zeleiot posluSaje l<repko u*tiA"o oruZje prijernlje5i. P'riie nsre li podne5i dobnoje delo prije ot njego dlstoju molitvoju prosi svrSiti's Da i on ki nas jest ielil v dislo svt-r.iih sinov pridestiti,{ ni koliie skroz zlobu rna5u prognjiva.iet se'5 Taho nam podobajeta vsaki das, jego iblagosti racli, poclanimz jemu biti, da ne jegda prognj6vaj-eise otac i otimct im8 vsa clobraja, ni paki tako jaloZE botp"d liubeznivi naSimi zlimi dcli rasrjen jakoZe neaostolnlm rabom [v] vednu prdda muku ki'0 5 nji'm ne I'zljubet iti v vddnuju slavu.

Hritu istinomu cesaru vitezovati

Izostavlieno)

Plemena mniSaska to sut koludarskal') i Prodih. Mnihomrr 4 redi svidomno sut' Prvo cenobiti,r: to sut jest mnilc,irs ki vitezujutr+ ,pod regulu i opatorn. Drugi red

[Glava

1]

lrrami stojeie, na v svojej ikuiini stojeie, zakon im jest Zelirr'je:: imiti k Bogu.za JeZe koliido vZelejut to tvore,t, i to da vzl.iubet to ne tvoret.zs Cetvrti red jest mnihom rki se zovut jerova5i,:ue to sut li Ictci,:z ki svoj Zitak po vsej zemlji i po rnolstirih dan na kiZdo ,llr.r prohajajuie ss,zs isku5ajuie gostinice me5tarske, vsagcia Prohajajude se, rsrtojeie 'u svojej brujosti, ,savsim ,sLlt gorS,i ot srrrabit. Ot njihZe vsih sih uboga ilitiiazs bolje jest mldati nere li sovoriti. Tagda ostaviv3e vse se redi vzvratimo seao k cinobiIorn iZe bo jest silniji red ot vsih, boZijeju pomoiju pritacimo_
(

protivLr pomi5ljeniju, boZiju pomoiiju, moini sut rvati se.rs 'l rcl.i red mni5aski jest stra5ljiv2o Sarabiti,2l ,ki su niiedne re1'rrlc mojstarstva pohvaljeni jakoZe izlato, veie buduie mekci j:rl<o i olovo, oSie semu svitu sluZe6e, kaZuie se Bozu laioi jt'clinoju pli5ju.z: Gdi 2 iti 3 ili 1 bes pastrra, ne v gJspodnji

Izostavljeno)

ASie mogut dto ljubo


tlrrn

lGlava

331

mnisi usvojati.

nakor6,rr to sut remete tih ki ne novago podetija hot6nij.em molstirskago iskusenija dlgostiiulo sut se izudili protivu djavlu druZbu irtogntr izudeni-sut rvati se dobro nastavljenije ot bratske sdruZbi na jednu rvanju eremitsku svobodno bez druzbe moii jedinu rlkr$ ili laktom protivu grihu pltsku ili
s od koiega si odbjegao. I molitvom moli da izvrSi5.

Najprije v,molstiri ta lakomos,t v korend isici se. Da nijebrat drugu svojemu brez opatove zapovidi ne smij desa vzrlati, ni prijati, ni pri sebi imiti, nijedne tvari savsirna, ni l\vaterne,31 ni tablic, ,ni zbice,gz da savsima nidtare, jere im ni
1r,

Smisao cijele (loSe stilizirane) redenice: pustiniaci moeu koii su se naiprije u zajednidkirm ZivoTu ,,i'clid-ili uborbi protiv davoljih zasjeda da bi se mogli na svoju

lrostati oni redovnici


r

. J"-i" hit

u broj svojih sinova uvrstiti.

* inr, njirna, t.i. sinovima (boZiim). o onc koii. ru y1:*1g nronaha to icst koluclara (redovnika)' u lat. motustcriule. t4 vitezujut, v<.r.iu.iu (ier-' po kr5ianskom shvaianju, ljudski ic borba za ncbcsko carstvo). 15 iakor\ (lat. artachorctae), samotnici, pustinjaci'
ra rnonasi.
16

o treba, dolikuie se. ? noliorni.

oda zbog na5e zloie ne

lasrdi (tj' Bog)'

rt lll triltorrt nr.i. ttttri ltttv. c cittobiti (lat. coutobilac), rcdovnici koji

Zive

zajednici'

boriti. strailiiv, straian. :1 U iat.: monachorum teterrimum genus est sarabaitarum. :: pozna se da tonsurom Boga varaju. :r zakon im je vlastila Lelja (pohota). 2t imiti k Bogu u lat. nema odgovarajuiih riiedi. :5 Sto god sami poiele to dine, i to Sto sami odaberu (kao tol,r,l(' 11sy4lj4lo) to ne dine. :t; ierovaii (prema lat. gyrovagi), lutalice. )1 letci (vjerojatno od letac), koji lete, skitaiu se. 5 od dana do dana obilazeii. io O jadnom Zivotu sviju nr'ih. :to,.yzt).ratimo se je suvi5no kraj daljeg pritacimo (pritecimo, .
rrlirr

.:i

1,r

ijr.ilimo).
r;1

rt u dru5tvu mnogih (lat' multorum solatio)' tB jednom rukom (tj. sam).


100

dugotraino5iu.

r':

r,r,lunim tablicama.

U lat.: neque codicem. .U lat_. ,graffium, a to je pisaljka


101

ili stil kojim

se pisalo na

imiti volje rni v t,!li, ni v pohot'in'ji svoje oblasti; nam' Gospodi' t9.tu*: lu i;'o";;;i-b"va'l gtagoljet rekuC: oNepotrib-u ot opata dekati je' 'Jt.to'" vsaku i;:;i;;oj"*,iai: il;;;. ,r"'it"itl, 'titmo 6to opat vzda' Vse imin'je.molstira ne smii dto liubo tvoriti ili svoje v opiinu irn budi,rr "Illai"ti koli:ra v rom zilorn grihu nasast'sz #;ilil-li'Ura"t se' budi "oiiu budi jed,nov'iii"'"Trt'tii;rs ill<o li ne popravit
dl,sea

kako bo

i'isri, ti dtite.

sltrz.bcnikirz ob6dvaj. A bratja redom ne d.tite, da


(

ki lipo umiju

Izostavlieno)

nakazan

sibami

n'kazan'

(lz.sravli,tt)
[Glava
381

ne budi' Ni Stol bratie, kadi jide, brez lekcijees.nirkadare popad kvaternuao ne smij 6isti onde' da komu paki kto liubo po misi v svetu disti jest Creza vsu nedilju'ar V nedilju vlizi izbavit ot duha .,rre uraijl *ttiti za setz ga Bog ;;il^;;t;ti -i ^da

Ot brata ki drez nediliu

dte'

;ffi ii ;il; ::lr :i;"*;Tffiffi zaje5i usta rnoJa \

?ffjT.:T, #:T: *? vlizi dtiti'ra Usilno rn;ldan'je ;il f t"k; vzam bta-goslovenijeiti slova. takmo onoga ki dte budi na stoli, ni :ean5ga Sapta jest onim ki jidrr;t.ili pijut, taksli5ano budi. Ako e" p"?ilU". proda nijedin ne srnij ridjudto-ljubo ;;fu airg" st,oZeje, gla;om.ot nu't<e iti ki'rn ljubo znasiti iili da bude p.;iil"; ond6 ;;"T;; da ne i*it""i''; Nijedin ne smii takrnoot lekcijers ako pri'ur J;-;" ;; mrsi dteniie-' dto ljubo u"r"aorru,ti A brat ki 6rez nedilju iame dto hotiti. t<ratk" t"Ji oi potribe' 'd;;; ;;d^;lenijem zatozi-t" skozi prijatie t6la bozja i krvi' po torn s nediljnimi da mu ne bucle t"sk;;;;; postlti ie'"i
r:r

?#;

l.rrnle ot Yazma do kalendi oktobra4s izjutra po prirni dari ,lo tcrce, a dto jest potriba delajte, a po terci i po misi budite ,lo (cksteae v dten'ji. A po Seksti obedvajte, a po ob6di vstavSe ;roiivajte vsaki v svojej postilji tvrdi,m mlkom. Ako li ki hoie t isti v svojej post6lji, tako dti, da d,ruga ne budi. I podeku_ irrt:cso zvonite na nonu, i po noni dari do vidernje d6lajte. Ako li v tom rndsti, v,kom su, potribno jest ili uboZastvo ih toliko yt st, da sam,i iivot svoj spremljajurr i tizato ne budite dreseli, Icr.c tim v istinu jesu ko'ludri, kada po muci svojiju ruku Zivu k:rlio oci naSi proroci i apostoli. A vsako d6lo s meru d6laite .,l,ozi malomoii.sz
(

Ot ddla rudnoga va dne. Prazdnost je neprijatelj du5i i zato na vrimena nareiena ,lllrri sut bratja i rukama ddlati, a na druge godine itite svete l,rriige. I tako mnimo pravadno narediti 2 vrimeni: to iest

lGlava

481

Izostaylieno)

Ot oditelii

[Glava

551

bratje.

Oditelj bratji protiv tomu5s v kakovrih mestih hoclet;4 ili l':rliova godina budet vzdaj se,ss jere v m6stih studenih veie 1,r r<lobno jest nere li v teplih. I to za razumin'je na opati budi. r\ rrAm se mni v mestih ka nisu vele studena ni tepla dovolje t(' vsakomu kolud,ru kukulja tore suknja; im6ti kukulju zi,mi I'osmatu, a leti lahku i distu, Skoplar na teg,56 oditelj nogam
do kalendi oktobra, do podetka oktobra. 1s prima, terca, Seksta, nona su latinski nazivi za kanonske rrrr'. t.i. kad se mole odrealene molitve, pa ie prima rano iutro r ,/r,f ir ), terca oko 9 sati, Seksta je podne, iond oko 3 sata popodne. ",t poiekujuie, podekav5i, u pravo vrijeme. It dA . pef Sesami Zivot svoj spremljaiu, lat. ut ad fruges recolligen ttrt.\ OCCUpentUr. 5r s mjerom (umjereno) radite zbog (ljudske) slabosti.
aB

ll #fl: jH"tl;. zarcdniiko. ,- il?ii.^t.iuii"^ iii"l iza volia ki (: bilo tko)' ll l3flt"u" ukorcn jcdnom i drugi put' sr
bez ditania.

jer im niie dopu5teno.

'; s nedjeljnim (tjednim)

posluZnicima.

:: H#"'5ff-if3"'i:i$fi[i, o' dita kroz svu nedjerju' ,t ;;il tnoi'i tuu hracu da molc za njega' r d-obiv5i blagoslov podni ditati. jezikom' 44 povorom na ruKe triLilo-t";im znakom' ali ne '.5 5 onom Sto se dita. * U iii. Iector hebdomadarius'
102

;:r prema tomu,

"'zrve.
5c

5; neka se dade.

Skapular (komad odjeie prebaden preko pleia) za rad.


103

i Lkopitca. I da tih svits7 lipost ili grdost ne tuZite se toiudri i da tikove svite imdite kakove mogut se najti .ili il;;j" kupiti v toj zemlji v koi Zlvu' A opat vij;s 1o da svite ;;;;ji ne budite dlge ni ialiS kiatkc' A vzemljuie nove.svite' se, stare vratite i te s.tare hranite se, ubogim savsima vzdajte jest koludru imiti 2 sulinii i 2 kukutji skozi noii a" l"r" J"iti ir,t'oriptutt'1e. e ea zali5, brcznadno icst, o'tsikni se' I dto ljubo pii-"ie,ss vetho vzvr:rtitc' Oni ki na put othode 9a9e o| ""rc pti-ite, i kacla opct pridut, opravserio opet vzdajte' I t"it"ti
noga.i,ice

boljSe primite l"fJj"'i strknie oni 'ki ocihodct na put claj malo dosti budi plst je' Postdlie ot suiiara, i priSaaSe opet vzvratite i ui.rtr', i pokrov i poalinica. I te postilje od opata de-sto budite izisk'ane, cla potajene tvari v njih ne naidet se' I da ta siih,potai".,'ia v korenu odsiden budi, vzdaj se ot opata 11saka ;;;;ib;, i;; icst: kukulja, suknja, kopitca, bidve, gainik' taili", gt*;:; to jest zbici,noL, jaglu, rudnik, da nidtare bratja ne potribujte zalisno. (Izostavtieno)

KONSTITUCIJE FRANJEVACA

III. REDA

ostalih Snmostanski franievci III' reda bili su - za razllklt od pravi glagolja5i. Krajem XV' st. imali su svoje salr.rrricvaca lr,)\tane odZidra preko Kvarnerskih otoka do Kopra. Na svojem ;l,rrlrr ra otodiiu Gilevcu pred Zadrom 1492. oni su prihvatili vla'.trl('konstitucije u kojima su sadrZane odredbe o nadinu Zivota i

l,rzrrc prekr5it;ljima.-Tekst ilustrira samostanski Zivot, a Stj' tt;ticlPoviestnb crte o samostanskom III. redu sv. o. Franie, /.,rlirr'1910, str.42) veli: >i te su kazne kod nas bile u obidaju sve ,t,, rrajnovijeg doba.n. Zanimljive diielove tih konstitucija preuzi r,r.rnrrr iz prvog glagoljskog zbornika Simuna Klimantoviia iz g' | ,rrl-1512. Stampao ih je Ivandii u spomenutoj knjizi.

tretoga reda blaZenoga Frandiska, provencije Dalmacinainieni oda vse bratje na kapituli na Skolji Galevci prid r{,' /.rtlloln. Nir ldt boZjih L492. na 12. dan rniseca aprila. ovo iest 1. kapitul: Ki bi oficija ne govoril, tomu pokora ii ,l;111 v l<lad,i,s i vsaki ta dan suho da ji dokol6 je v kladi i da r ,r olicii boZanstveni. I ako bi Lse na5lo ipotom toga da ga ne

17

irne

bolje amen. Ovo jesu kustacionir bratje pokornih

'

57

rs neka paz,l. 5e I Sto god novo Prlnlc.


oo

tih svita, odjcic.


posto ih opertt.

Lut. constitutiones, konstituciie, odredbe. I{cclovnici III. reda, isprva pustinjaci, koji se desto nazivaqrr Pokollricima, formirali su svoiu samostalnu redovsku provin, ,1u tl:rlrnatinsko-istarsku sa sjediStem uZadtu u drugoj pol' 15' st' " rr lilacli, predmetu kojim je kaZnjenik bio sputan.
104 105

I '

govorit, za vsaki dan nereden'ja oficija boZanstvenoga 1 deSiplinaa i suho da ji ta dan. 2. kapitul: Ki bi hodil brez kapuda pr6d ljudi svitovnimi, tomu pokora 1 deSi,plina. 3. kapitul: Ki bi poscgal udorcem na ministra,s tomu pokora 1 misec v lcladi i drcz nccliliu 3 dciipline, i ne mozi ga

29. kapitut: Ki bi nosil na sebi ko5ulju zvanka nemodi, ili lancuni imil i rna njih spaval brez pro5ien'ja, tomu pokora I dan v kladi i jedna de5iplina. Ako li veie krat na njem bude

ri5iti

nego papa.

4. kapitul: Ki bi poscgal uclorcem na vardiians,c tomu pokora pol da za minisl,ra, i cla ga imii ministar re5iti. 5. kapitul: Ki bi varcliian p<-rscgal udorcem na koga gocli brata ki je profes,z tomu pokora 8 dan v kladi. I ako bi bil udorac do krvi, irnij mu se pokora'ta duplati. I ki godi bi iini brat ki ni varcliian i po'segal bi udorcem na koga koli ;brata ki je profes, tonu pokora ,kako i vardijanu ka jest vi5e. 6. kapitul: Ki bi listi ministrovi falsal ili breZ njegova dopu5ien'ja otvoril, ili ako bi je zad'rLal za svoiu nepomnju,tt lomu pokora'kako je vi5e ot poseZen'ja na m,inistra. 7. kapitui: Ki bi list napisal na pogrjen'je brata, ili ridju rekal, tomu pokora 15 dan v kladi i na treti dan deSiplina. 8. kapitul: Ki bi spovid propovidals po ki koli put, tomu pokora da mu se ima vzeti spovid v veki,to i misu za tri ldta da ne govori, i jedan misec v prZuni da stojit. 9. kapitul: Ki bi tajna redovskall propovidal svitovnim ljudem da bi ;bi,lo na pogrjen'je reda, tomu pokora 8 dan v kladi i tri deiipline i da nima imiti glasa v kapituli.tt I ako ibi se veie krat naSal va 'tom grihu, da mu sc ima pokora duplati. 10. kapitul: Ki bi igral na zar ili na karte s ljudi svitovnimi ili s bratjom, tomu pokora da plati 3 libre i 'tri dni v kladi i tri deSipline.
(

Izostavlieno)

a lat. disciplintt, (in poniZenja i priznania krivnje pred samostanskom zaicdnicom, obidno povezano vlastitim bidevanjem (makar i simbolidkim, npr. konopcem koiim se opasuje). 5 ministar, star.ic5ina redovske provincije.

lio5ulja, da mu se Pokora ta du,P'Ia. 3b. kapitul: Kf bi oruZje nosil i u seb'i dtLalbtez pro5ien'ia minisir,ova ili vardijanova, tomu pokora 7 dan v kladi i t'ctire de5ipline i da zgtbi oru?je. 31. kapi'tul: Ki ibi bratu niki gnih postavil pred -odita za ki pokoruitnpil, da trnu se da ona pokora ku bi on brat trpil' ic 32. kapitul: Ki bi bil apo5tata i pri5al bi na pokoru, imij sc drZati db godi$ia za novicija.u I vsaki petak da govori svoj godi5ia 1 de1,r'ih pred Uritjom za tu falu.rr I vsaki petak do icpliia da rnu .se daje. I za2tr6ti da nima oficijan'ja nijednoga rrre.iu bratjom.lo '33. kapitul: Ki bi u'kraL molstirskoga ili bratskoga ili irroga dlovbka svitovnoga, tomu pokora da vrnet da je ukral, ;r v"komunlz tolikoje da plati i 15 dan v kladi i na treti dan ,leiioli,na. Ako li bi'se veie krat naSal va tom grihu, irnij mu ',,, ta pokora ctr,plati za vsako kraden'je. I 'ta pokora da stoji ,,r veliku kraju, a za manjSe'krad6n'je, manj5a pokora, kako lrrrcle viditi ministru ili vardijancrm z bratjom. 34. kapitul: Ki bi za super:bijure da godi razbil ili ko godi rrro zlo ubinil od opienskih ridite ili kadi godi indi, tomu qrol.ora 5 dan v kladi o suhu kruhu'i o vodi i da plati onu robu ( ('lvero duplu. A da bi nehoteii razbil, da redet svoj grih i da plimet pokoru'ka rnu se dast. 35. kapit'ul: Neiemo da se fabrikabrez pro5ion'ja to jest lrlcz svita bratje. 36. kapitui: Hoiemo da se vsaki na5 brat na5e provencije ',;rovicla na vsaku 15 dan vazda i da se pride5iuju vsaki misec ,,,zrla oni ki nisu misnici. A ki bi se ne pomnilizo spovidati i I'riicsiivati kako je redeno, tomu pokora da vpada v neposluh r', liki vardijanu svomu. A vardijan vsaki, ako'bi se ne pomnil ',rrovidati ni vsaku 15 dan, tomu pokora da qrada v neposluh

gvardijan, starlc5ina samostana. ? redovnik koji je poloZio zavjete. s iz nepaZnie, e odavao ispovjednu tainu. 10 oduzeti pravo ispovijedania zauvijek.
1r redovnidka. t2 ne smije imati glasa na skup5tini. 106

oii niie '" pred se drZati u rukopisu dovoljno ditljivo' godinu dana kao novak'
'o ima tr zborr toe prekr5aia.

(zvanja) mettu braiom' ", da fiemI irikakve sluZbe '7 u zaiednicu.


'u zaiednidkih stvari. to zanemarili.

r* iz oholosti, iz prkosa.

107

*d

veliki ministru svo,nru. I vsaki misnik ki bi se ne pomnil spovidati na vsaku 15 dan, lkako jest redeno, ,tomu pokora t<i i vardijanu. 37. kapitul: Ki bi pr6dival imcna bratu svo,mu inako neso kako rnu je ime, tomu pokora jed.na desiplina. Ako li veZe krat udini,ta skandal, imij mu sc pokora auptati. , 38. kapiturl: Ki bi govoril za stolom biez pro5ien'ja ka_ da se obedva ali videra, tomu pokora: ne dajte mu vino piti on dan za onim jiden'jcm. Ako bi potom togabrez proiien'ja govoril blagujuii, pokora mu jedna deiiplina. potom toga ako veie krat pr6stupi tu zapovid, imij mu se ,ta pokora duptati.

Ii. BIBLIJSKI I LiTURGIJSKI TEKSTOVI

10.

GRSKOVICEV APOSTOL

,'tl sama 4 lista koji sadrZi odlomke iz Djela apostolskih.-Pisan l, moZda_ i u prvoj polovici XII. stolieia. Oaiemo mu posebnu \,r./nost zbog.toga sto je to najstariji poznati kniiZevni spomenik rr liojem je izridito do5la do izrai.aia hrvatsko-srpska rbdakcija ',1;rroslavenskog jezika (kao gubljenie nazala i dr.). Spomenik je l'lsirn na podrudju Stokavskog narjedja, gdje je kasniie zavladala , rlilica, a to je najvjerojatniie bosansko-zahumski kraj. S bosan'.kirn je bjeguncima pred Turcima vjerojatno dospio na Krk Prenosimo malen odlomak I'rljc je pronaden proSlog stoljeia. tr,l. V, 1-16) po Jagiievu izdaniu u- Starinama XXVI (1893), i to ,' lrogibiji Ananije i Safire (Sampira). U transkripciji smo ne ',rrrro mimoiSli poluglasove nego smo i y pretvarali u i.
Gl. v, 1-16 Pnti su kriiani prodavali stoja imanja i utrZak davali apostolima u zajednicu.

Grikortiievim Apostolom zovemo jedan glagoliski fragment

r, .;:r dcst4 jeteru, pri nogah apostolom poloZi. Rede Ze Petir L n jcmu: >Ananije, podto neprijazin isplni srce tvoje, sdlgati

l\ fuz Ze jeter imenem Ananija s Arpirojut Zenoju svojeju I V I prodasta steZanije i utaji ot cdni svSduii Zen6z jego, i pri(: ' sa znaniem Zene. : Iskrivljeno umj. s SamPiroju
109

sa Safirom).

" rloniievSi. 'U orig. iosfo.


108

7Duhu Svetumu i

utajiti ot cdni sela? Ne prebivaiuieje Ii tvoje bd?r Podto poloZi v srci svojern veii s,iju? Ne silga dlov6ko,m, ni Bogu.n Stri5av Ze ,{naniia slovesa 5i,c pad i izd65e' I bist strah veljej na vs6h sli5eiih se.z Vstavie Ze juniji, strdbi5e i, iznes5e pogrd5e i.a I bist Ze jako trem godinam zakisndnijee i Zena jego ne v6duii biv5agoro vnicle. Otveiav 'ze Petdr rede jej: mi aSie na tolicctt sclo otdasta?n Ona Ze rede: >Jej, na
dvareh,ra iznesut
V5ad5ets Ze

"Rci tolic6.u Petir Ze redc jci: >Cto iako svciano vami bisits iskusitirg Duh Gospodinj? Sc nogi pogreb5eje muZa tvojego pri junoic i obrdtu ju mrtvu, izne55e pogr65e ju v muZaro svojego. I bi strah veljej na vsdj crkvi i na vsdh sli5eiih se. Rukami Zc apostolskami znamenija i dudesa bivahu v ljudeh mnoga. I bchu jedinodu5no vsi v pritvor6 Solomunji. A prodi nc smdhu prilepliati se ih niktoZe, ni velidahu je ljudije.rz Padc Ze prilagahu se v6rujuie Gospodu narodi,re rruii ie i ieni; jako i na puti iznositi neduZnije ih i polagati na po' steliir{r i na odrdh da greduiu Petruuo po,n6 st6nj os6nirt jetena ih. PrihoZdaie Ze narod ot okrstnih gradov v Jerusolirn prinoseie neduZnije i straZduieje ot duh nedistih iie isc6l6vahu vsi. suiija jeres'sadokijskazt Vstav Ze arhijerej 'i vsi iZe s njima isplni5e se zavisti, i vzloZi5e ruki- svoje na apostoli i vsadiSe - v tirnnicu ljudskuju. An'jel Ze Gospodinj otvrze dvdri je timnice, izved 2e je rede: "Id6te i stav5e v cr"kvi glagoljite ljudem vse glagoli Zizni seje. Sli$av5e Ze apostoli si vnidu nau-

i tc." Paclc Ze abiie pri nogu jego,

11.

izda5e.

PARABOLA O MUDRIM

LUDIM DJEVICAMA

o mudrim i ludim dievicama (Matej 25, ) tipidna je parabola iz Evantlelja. Preuzeta ie iz glagoljskog \i, ,.rl:r kneza Novaka (1368). Odrazuie Zidovski ienidbeni obidaj t'r. nrir kojemu su odlazak zarudnice k zaruiniku pratile njene ;,'r;:rtcl.iice s upaljenim svjetiljkarma. Poredba se u kr5ianskom ,lrrlrrr ocinosi na budnost: zarudnik je simbol Krista, a svadba je

II

I'arabola (prida)

.rrrl

roi hraijevstva nebeskog.

trijavcrkiviudahu.

5 Zar nije ono Sto o ove rrlecr. ? ovo. s pokona5e ga.

je preostalo bilo tvoie?


sata.

10

i poilo sr-r-pro5la olto tri


ne znaiuii Sto se zbilo.

tl

za toliko. Dakle vi ste se dogovorili. U oris. iskusi. rr Evo pri dvcrima nogc koje su pokopale tvoga muZa.
12 13

ts USavSi.
1? 10

ra pokopa$e

ic kod muZa. ali ih liudi vcliiahtr. 's Ijudi'


t"ako da su

I'rrt:rrrrier sv6tilniki svoje izidu protivu Zenihu i nev6st6. Pet ., ,,t njih bd bujih a pet mudrih. Buje Ze prijamSe sv6tilniki r rr;t' i ne vze5e ol6ja sa soboiu. Mudrije Le vze(e ol6j sa sol,,,1rr rr sasud6h svojih sa sv6tilniki svojimi. Kasneiu ie ien\l,,r rzrltema5e se vse i,spahu. V polunoii Ze vapdlj hisi:s "Se .', rrilr pride, izidete v srdtenije jego". Tagda vstaSe vse d6vi ,,r,, i ul(rasi5e svdtilniki svoje. Buje Ze r65e mudrim: "Dadite ()i oleja va5ego, jako svetilnici na5i ugasajutu. Otvedade ',rrrr ,,,rr,lri.je glagoljuie: idete "Jeda kako ne dostanet nam i vam, ' 1r:ric k prodajuiirm i kupite seb6!". Sad5im Le tma kup,i1i, rl,rlt' lrrid Zenih i gotovije devi vnidu 5 njim na brak izatvor, rr biie dvari. Posl6d Ze pridu i prodeje devi glagoljuie:

q ,' 'r,o vr6me rede Isus udenikom svojirn pritdu siju: Potiubno jest cdsarstvo nebeskoje desetim devam jeZe

ih na postelie. 'ro'dok bi nrolazio Petar. 21 i svi koii su (bili) s njim, a to je bila saducejska sljedba.
110

i na puteve iznosili

svoie bolesnike

i postavljali

'

l<o.ie uzev5i.

lluduii da ie zarudnik kasnio. ' rlpaj bi, nastade graja. ' [:ad su one otiSle...
111

1r{

,'Gospodi, Gospodi, otvrzi namlo. On Ze otveiav redet im: gilagoljti vam: ne v6m vas.o Bdite ubo jako ne vister 'Am6ns dne ni dasa!".

12.

BESJEDA NA GORI
(

z Matei eva evandelja)

,r,

llcsjeda ili propovijed na gori odlomak je iz Matejeva. eYqlli;r, gl. V. Ta isuSova propovijed je jedno od najimpresivnijih 1',,1'l:rvlja njegova udenja o ljubavi i pra5tanju. Tekst,- naravno'

,,.,i.'rirno u"minogim na3im evandeljima i bogosluZnim knjigama, ., rrri smo ga preuzeli iz jednoga bosanskog iirilskog rukopisa' tj. , llvllovizbbrnika koiiie piiao g. 1404. Hval ,krstianino u dast
\ .'

rrrl.r bio glagoljski kao

Hrvoja Vukdiia Hrvatiniia. PredloZak je- Hvalovu. zbori mnogim bosansko-iirilskim rukopisim-a. l, rrk ic u njem mnogo pribliZen narodnom, osobito u pogledu rl,rr',tinc; mismo i sr-koje je tu i tamo zaostalo prctvorili u i, a rr c'ili ii (dok ga je D. Daniiii u izdanju teksta, Starine lII, l,r,lVr|ilo u luT).
r\/()(le

Isus narodi vzide na goru ndku, s6de tu i pristunjemu trdenici jego. I otvrzl usta s\roja uda5e jez ItlaZeni ni5ii duhom, jako tih jest carstvo nebesnoje. ItlaZeni pladuie se, jako ti uti5et se. ItlaZeni krotci, jako ti naslEdet zemlju. f tlaZeni alduie rteidute pravdi, jako ti nasitet se. IllaZeni milostivi, jako ti pomilovani budut. ItlaZeni disti srdcem, jako ti Boga uzret.

Itlaleni smirajuie
otvorivii.

se,a

jako ti sinove boZiji narekut

se.

s Anten, zaista. 6 ne poznam vas.


7 ne znate. 112

ic

.-- ih (udenike). ko.ii se mire, koji su miroljubivi.


ka knjiZcvnost sred.

vijeka

113

sBlaZeni ,izagpani pravdi radi, jako tih jest carstvo nebesnoje. BlaZeni jeste jegda ponoset vam,n iZdenut vis i rokut vsaki zal glagol na vi laLu(e mene racli' Radujte se i veselete- se, jako mazda va5a mnoga jest na ncbesih. Tako bo izagna5e i proroki iZe bi5e preZde vas. Vi jcstc sol zemlji: a5ie sol obujajet,u dim osolit se? ni ka dcmu Zc budet k tornuz takmo da isipana buclet van i popirajcma dlovrlki.s Vi jeste sv6te vsemu miiu. Ne moZet grad ukriti sc vrhu gori stoje;to ni vaZigajut svitilnika i postavljajut jcgo pocl spuclom, na11 na sv66njacilr i sv6tit vsim iZe v hramini sut. Tako da prosvitit se sv6t va5 prdd dloveki, cla uzre.t d6la vaSa dobraja i proslavet otca na5efo li.ejest na ncbesih. Ne mnete jako pridt razortti zakona ili prorok; ne prid razoriti, na isplniti. Amen11 bo glagolju varn dondiZe pricletrs nebo i zemlia, jota jedina 'iti jedina dria ne pridet of zakona dondiZe vsa si budut. IZe bo razotit jedinu zapovid sih rnalih i naudit dlov6ki tako rnanji naredet se v carstvi nebesnim. Glagolju bo vam jako a5ie ne izbudet pravdi va5e pade knjiZnik i parisi,ro ne imajte vniti v carstvo neibesnoje. Sli5aste jako redeno bist dr6vnim:rz ne ubije5i, iZe trbijet povi.ran jest sudu. Az i.e glagolju varn jako vsak'i gn6vaje se na brata svojego ispitjure povina.n jest sudu; iZe redet bratu svojemu: xaka,le povinan jest snimi5(u;zo 12" reiet: buje, po' vinin jest jeonier ognjdni. ASie ubo prinese5i dar tvoj k oltaru i tupomeneii jako brat tvoj imat n6dto na te, ostavi tu dar tvoj pr6d oltarern i idi pr6ide smiri se s bratom tvojirn i togda
a qrde vas. s frogone vas (od izgnati
e ishlapi,

dar tvoj. Budi uveiiavaje se s suprem2z tvo1,,', ,li.iro, dondiZe jesi s njim na puti, da ne prddast tebe su,trqr i sr-rclija te prEdast sluzi i v tamnicu te vivrZet. Amen gla1,,,ljrr tctri: Ne izideii ot tudu dondiZe vizdasi posljednji kon,, j.,::r $lijsste jako redeno bist drdvnim: Ne preljubi stvorisi' Az' zc glagolju vam jako vsaki 7ie vdztit 'na ienu s pohotiju 1,r2.'liibi-stvorit s nJejutn v srdci svojem. ASie oko tvoje des,,,,i,'sl.rblaZnjajet te, izmizs je i vrzi je ot sebe; un6je tibo jest ,l,r pogibnet-3eam ot ud tvojih' a ne vse tEIo tvoje vdvrZeno t,rr,ict"v jeonu. I aiie desna ruka tvoja siblaZnjajet te, otsici jest da pogibnet.-jedin ot ud 1,r i vrzi ju ot sebe; unije ti bo iv,,lih, u n"ltt" t6lo tvoie idet v jeonu..Redeno Ze;bist drev,,,,'i, ile aiie pustit Zenusvoju, da dast jej knjigi raspustnije; .,r ).c glagolju varn jako vsaki p'r'rSrtajezo Zenu svoju - razvi ',l,,vcsJ lj-u;bbd6janago,27 tvoF'+ ju prEljubi ddjati.ze IZe podjako redeno bist 1,,'11rr pojirnljet, pr6lju,bi ddjet. Paki sl'iSaste , t, i'urrim-: ne v laiu klne5i se, vzdasi Ze Gospodevi kletvi 'tvoje' ,\r, i.c glagolju vam: Ne klnete se otnud, ni nebom, jako prer,rt jei,t U"ii; tti zemljeju, jako podnoiije jest nogarna jego, ,i .lcrosolimom, jako grad jest velikago cara; ni glavoju tvo1t'lrr klni se, jako ne rrr.-oZe5i jedinogo vlasa b6la ili drna stvor rt i. Budi Ze slovo va5e: jej jej i n6 n6.zs Liho sije ot neprijazni zl:'b za zub. Lz Le 1r'sl.:ro Sli5aste jako redeno bist: oko za oko i na a5ie kto te udarit v desnu l,lrrgolju vam: ne protivite se zlu, t.,,ri.tu, obrati jernu i druguju; i. hoteiurnu sud prije'tirt s tobolrr i rizu tvoju lzeti, otpusti jemu i sradicu tvoju.
t,r rsrrtl prineseSi

? neie

biti ni za ito. i da jc ljudi pogaze.


svietlost.

pokvari

se.

iZdenu).

to

lr

stoicii.

P Da;idii: svtitanaci. t3 Ne mislite da dotloh. rt ZaisIa.

nego.

ttltrem'a).

:2 sporazumijevaj

tr umj. priidct, Proitc. rr; 4a 3l<6 nc bucli pravcla vaia veia nego knjiZevnika i farizeja. 17 drEvnim, tj. u Moisiicvih l0 zapovijedi. 18 ispitju, uludo, bezumno' 1s raka (hebrejski), budala.
zo

se s protivnikom (starosl. sgpra, Hva\ t:t kontrat umj. kvadrant (lat. quadrans, sitan novac)' 'n vei je s njom udinio Preljub.
"s izvadi ga, :o 1kq pusti. preliuba' '7 osim- zbos

sanmiStu, skup5tini. zt jeoni prema Vulgatinu gehennae, paklu'


114

'$ da da, ne ne. ro Sto je vi5e od toga od zla je.

navodi je-aa eini preljub.


se.

rr pravdati

115

i pri

okanci

prizirajez punestri.s

Sa jest vzljubljeni moj

govore mnd:r Vstani, napravljal' se, prijateljnice moja, golubice moja, krasnaja moja i pridi.
JuZe ubo zima minu, daZd otide i pr6sta,

13.

cvdt vsija na zernlji na5ej.

PJESMA NAD PJESMAMA

Vrime ot rizan'jar pride, glas grlice sliSan jest v zemlji na5ej.


Smokva ,pokaza plod svoj, vinogradi procvatoSe i da5e vonju svoju.

Pjesma nad pjesmama je jednq od starozavjetnih biblijskih knjiga koja se s nepravom pripisivala kralju Salamonu, ali ni do dairis nij"e utvrelen ni njen autor ni vrijeme postanja. Njen je sadrZaj ljubavna (einia lzmeclu zarudnice.i zarudnika prikazana u osndvi'u dramskoj formi i to u poetiziranoi ritmidkoj -pr-o{. Taj se ljubavni, _lirski. intonirani siZe. rl krsia*:!9j 1it"-t311:i,99ii no"tumadi mistidnom ljubavlju Boga i Crkve. Pjesma ie vjerojatno stare hebrejske-knjiZevnosti, a svjetskoj najpoetidniji proizvod stare hebreiske-knjiZevnosti, -a u svjet*oj "kniiZevnbsii mnogostruko bio eksploatiran sve do danas. Priie "miien"ien je inilenSen ie i u liturgijskim knjigama kr5ianskih crkava pa je tako .".11"ti'r"ima dosoio i u hrvatskoslaeoliske misale i brevijahrvatskoglagoliske - te u latiniike iirilske lekcionare -i' n oAtomcima - i dospio lekcionare i oficiie. Odlomak koji koii rc ie. re re rr latinidke ovdje donosimo (2, 8-14) preuzet je iz Berlin-skog glag. misala je unesell u okviru mise na Po tz t;. 1402. - u koji neSto kasniie hoEenje Marijino. Crkvenoslavenski je jqz-ik u niem prilidno -po narotlen. Podjelu na stihove izvrSila ic Mariia Pantelii (Radovi Starosl. instituta 5, 79-80).

Vstani i pripravi se, prijateljnice moja, krasnaja moja, i pridi, prijateljnice moja i golubice moja, po okancu ot kamene meju grarnadu i javi mn6 lice tvoje.
Zvanit glas tvoj va u5iju mojeju:o glas ubo tvoj sladak i lice tvoje krasno.

Na! odlomak poiinje zanosnim riiedima koiima zarutnica otekuie zaruinika:

a1c iest onr

Pbdoban jest vzljubljeni rnoj Se jest on


iZe
1

i"Z"

prcvzide gori i minu hlmi.

laniiu ot jelena.

stojit vani pri okanci

'3 proviruiuii. u lat. prospiciens per cancellos.


I
dual: u u5ima moiim.

{ eovoreii meni. t irijeme obrezivania voiaka (loze).


117

to je onaj.
116

r*

Blagoslovite vsak daZd


,lrrhz boZji Gospoda.

rosa Gospoda, blagoslovite vsak


Gospoda, blagoslovite

r;rl
t

Blagoslovite oganj
Gospoda.

i znoj

zima i
i mrazi

Blagoslovite rosi
iospoda.
(;{}spoda.

i in'je

Gospoda, blagoslovite ledi

Blagoslovite slana

sn6zi Gospoda, blagoslovite

noii i dni

14.

Blagoslovite ,sv6t 'lrllrci Gospoda.


Blagos'lovite gori
irrdajag na zemlji.

i tma Gospoda,
i hlmi

blagoslovite mlnije i

KANTIK TRIJU MLADICA


l,.r

Blagoslovi zernlja Gospoda, lwali

pr6vznosi

i va veki. i rdki

Gospoda, blagoslovite vsa proze-

prozt. duLvr r'u rv vrv l?i"o',1?;:'*'i'iJ'5:.q . psalmodiiskog pjesniStva rit psalmodiiskog'Pjcsni5tva u rltmzlranoli .pruzr' Autor mu Je Proml adiii ma mladiiima bio r fi ri's7-ss \o.j.i b"'ii i Danijel (I-lI, !i-88Ii 1o: i ije JEI'eini lidovskim drugovi-Anani i.ii' iok " se njegovi .,A',e,rran ,r suzai-r;stvo fiilii;ifi!":Kia "1't crrianiqtvo Bab tar.'a"^'u ia, Azatiia i Misirel nisu lii:[i:Sl'l*i,+1''iT^'J]#'Y1't3.*t ffiliHi j:i"fitrjilei1rff htjeli poklonitr.zlatnom llKu Kl

*tlil-il

j;,sl?$#3i"#f'il#i

.l'lf

je

(;(rspoda.

Blago'slovi,te istodnici Gospoda, blagoslovite mora

lllagoslovite kiti i vsa dvlluda se va vodahr Gospoda, bla1,,,slovite vse ptice nebeskije Gospoda.
Illagoslovite vsi zvriri

t?t"l?,'iti.iri,-uiii ." : Fe\o prida Danijel,.su oni oievari ovaj _-b1i:ol,* ::f$f;'l"f ifdT"#.;tilil;;;;''rl g u &;i j;i ;;#' i*'; ". .a"',:ll":, -l ?T: ^ f : "::,* I ilili,i p: lji';";i" "
j
g_',,-'

skoti Gospoda, blagoslovite vsi si'

r,,,r,',' dlov6dasci Gospoda.

ilr[#iJ;#;k.k?i-i.'t"t'1t:*i:*]tTt5:1"":.?*iJllii. rs'rta r q JrvrvJ lti H# i""."" ;, i.^'"*-'-ii"]- i :Mi smo tekst :preuzeli iz glagoljskog *, ge, tj. Brevijare Psall "; "l':: :::*? r,:-:^3:ii, ;'5;"*:, 5il3'; crr r(rrz-^ ir5e. pisao zakan Kirin,1i ^-L,-, s;;;lJ iJJi"" (danai u nauci-poznat kao"iry*.:::*5:1; t:;iii; Lobkowiczov
Se"ju ;;l]ili;;L i"tt po izaanju J. Vajsa (Psalterium palaeoslovenicum "t"fiitl, golitic um, Prag 1916)' c roat ico-gl
a

lllagoslovi Izraerl Gospoda, hva[i i pr6'tznosi ri va vdkri. lllagoslovite jereji gospodnji Gospoda, blagoslovite rabi

1.,,.,

lllagoslovite dusi i du5e pravednih Gospoda, blagoslovite l,r,.t'oclobni i sm6reni srcem Gospoda. ltlagoslovite Ananija i Azarija, Misail Gospoda, hvalite i , l,r.'vznosite i va veki. Blagoslov,im Otac i Sin sa Svetim Dulr,,rrr, hvalim i i pr6vznosim is va veki. Blagoslovljen jesi, Gos.^ utvrdi nebesc6j,o hvaljen i slavljen i pr,ivznesen va
l,:'i,'J,

roclnji Gospoda.

prevlagoslovite vsa d6la gospodnja Gospoda, hvalite i i znosite i va veki. Blagoslovite an'jeli gospodnji Gospoda, blagoslovite ne'
besa Gospoda.

Blagoslovite vodi i vse previ5e nebesr Gospoda' blagoslovite vse sili gosPodnje GosPoda' Blagoslovite s nc6 i luna Gospoda, blagoslovite zvEzdi ne-

beskije GosPoda.

r iznad nebesa; u orig. prEviSnee ispravili smo u ptEviSe pre'


ma drugim rukoPisima'
118

ti. vietar. ito klije, bilje. ',r't' (to se kreie u vodama. lrv:rlimo i uzvisujmo ga.
',vt:

r;r svodu nebeskom (prema lat. firmamentum).


119

-. -

ntvltime bo bliz.r Joan 7 crkvam suiim v Asiji: blagod6t vam i rrril ot suiago iZe b6 i greduiago i ot 7 duh iZe sut pr6d prdstolorn jego; i ot Isuhrstu 17sr jest sv6ddtelj v6ran i prvinac iz rrrrtvih i knez cesarern zem6ljnirn ljubeiemu ni i razdr'5Surnu ol grdh na$ih krviju svojeju. I stvoril jest nam c6sarstvije i ;trerji Bogu i otcu svojemu. Tomu slava i drLava u viki vekorr:r amen. Se gredet s oiblaki i uzrit vsako oko iZe proba5e.o f 'lrrd i vd.pdlj stvoret o njem vsa kolina zemiljna amen. Az je:,rim aolpaz ir,r, nadetdrkri kondc, glagoljet Bog, sej [i] bdjej i I'r't'dcj, vsedrZitelj.s Az Jovan brat va5 i obidnik v pedaleh i , r:sarstvi i v trpin'ji Isuhrstovi. B6h v otoci naricajemim Fal()nrrr za slovo boZije i za sv6d6teljstvo Isuhrstovo.
:,t'r'c slovesa prorodestvija

i sdbljudajuie napisanija v njem:

15.

IVANOVA APOKALIPSA

Apoialipsa ili Otkrivenie 5to se pripisuje It'anu, apostolu . i evand6listi, jcdina je prorodka knjiga Novoga zavieta. Piga1a j9 u obliku poslanice-maloaziiskim crkvama. Puna fantastidnih vizija i proiodanstava, sva u simbolici detalia i fatalqih zbiv.anja, oria ie-kniisa neiasna i vrlo se razlidito tumadila. U osnovi ona rrrikiztric iize borbe izmealu dobra i zla: tamne sile privremeno bobieduju, ali na kraju trijumfira Krist. PonajviSe se uzimalo da je ovo proroStvo o svrSetku sviieta. Kao dio Svetog pisma Apokalipsa je bila prevedena i-na staronekolii<o bosinsko-cirilskih rukopisa (Rukopis krstianina Radosava, Hvalov rukopis i Rukopis mletatke Marciane, sva.tri iz XV. stolieia). Tekst Abokalipse ia osnovi bosanskih rukopisa rekonstrriirao je prof. J. Hamm (Stovo 9-10, Zagteb 1960). Ovi.tekstovi iuvaiu v"etiku iezidnu starinu, ali i vrlo pomlatler-e iezidne crte, kao 3to su obijni ikavski refleksi. Mi smo tekst, i to samo prvu glavu, preuzeli iz Radosavljeva rukopisa, premda se ona nalazi i
slavenski jezik pa 5e primjenjivala i u-liturgiiskim ditanjima.-eini se da ie blla posebno u cileni u bosanskoi crkvi te se saduvala u

2. O vid6n'ji

sridE 7 svitilniki

u njemZe Isusa vidE po

ih duhom [v] dan nedeljni i sli5ah za soboju glas veli jako truba glagoljuii: "Jeie vidi5i, napi5i v knjigi i poslji 7-mi r r L\rcrrr v Efes i v Izmurnu i v Pergam i v Tijatir i v Sardeju r v Filadokifijuto i v Ladokiju.tt< I obratih se viddtitz glas iZe 1'l:rylola5e s mnoju i, obrai se, vid6hrs 7 svdtilnika zlatih gor rr,'i i po sredi 7 svitilnik podobna sinu dlovddu obldena v po,lrr i pripojasana pri sdscu pojasom zlatirn. Glava Ze jego i r l.rsi bili jako i jarina, jako i snig, i odi jego jako plamen jirni,ra i nozi jego jako podobni mddi livanovi,tr jako u peii , '1'rr

l) l)

u glagoljskim brcvi.iarima.

1.

Prolog ot andela i eLe jemu dano bisi

pokalipsi Isuhrstovir icle dast jemu Bog pokazati rabom svo.iim imZe podobajet biti uskor6.e I skazav,a poslav an' delom svoiim rabu svojemu Joanlr, jeZe sviddteljstvova slovo boZije i svid6teljstvo Isuhrstovo jeliho vide. BlaZen dtej i slir Riici apokalipsis shvar'cna ie kao mnoZina. ono Sto ie se uskoro dogoditi. 3 Neki tekstovi s/caza.

U KaradZiia prijevod glasi: Ja sarn alfa i omega, podetak r '.r r ictak, govori Gospodin, koji jest, i koji bje5e, i koji ie doii, . r, rllliteli. I Drugi rukopisi Patom (: Patmos). "' Iskvareno mjesto Filadolfiju ili Filadelfiiu. ,, tj. Laodikiju (Laodiceiu).
n

t U orig. jele. '; U Hvalol.u zb. probodoie. I Pisar je izmijenio originalni

I Prilog blizu.

alfa.

,'

t,

" U orig. ognini. '',Originalnu grdku rijed halkolibanos il (lvue IUecl.


121

cla vidim. "\ U orig. ttidEti.

1: poluzlato) rastavio.

120

*$-raLdei,eni, i glas jego jako glas vdd mnogo tekuito drZejtz o ruci desniji 7 z'tdzd, iz ust jego mid obojudure ostir izostrsn ishode, i lice jego jako slnce sijajet u sili svojej. I jegda videh, padoh prdd nogama jego jako mrtiv, i poloZi ruku svoju desnu na,rnn6 glagolje: >Ne ;boj se. Az jes6m prvi i poslidnji, i Ziv, bih jako mrtdv i se Ziv jesdm u viki vikom amen. Imam kljud smrti [i] adu. Napi5i ubo jeZe vidi i jaZe sut [i] imZe podobajet biti po sih. Tajna 7 zvizd jeZe vid6 na desnici mojej i 7 sv6tilnik zlatih: 7 z,rdzd anilelits 7 crkiv sut, 7 svdtilnik jeZe vidi 7 crkdv sut.

16.

IDESI ZE, MILOSTIVEE, KA POZRTIJU


Ovaj odlomak uzet je iz obreda otkriia i adoracije kriZa na \teliki petak u II. vrbnidkom glagoljskom misalu iz g. 1462.

I'r'cmda su svi obredi Velikog petka nalik na dramu, ipak ovaj ,,rllomak, koji nam nije poznat iz drugih misala, donosimo zbog l()ga sto podsjeia na ostatak jedne liturgijske igre. Tekst se pjeva rr Vrbniku do danas, a zabilje1en je i u jednom glagoljskom rrrolitveniku iz XVIIL viieka u Vrbniku. Isp. Vj. Stefanii, Glalttljski rukopisi otoka Krka, Zagreb 1960, 351 i 415. - Vanjski otrlik teksta ide u svojevrsnu starinsku poeziiu, ritmidku prozu riii je izraz pjesnidki. Stoga smo je i podijelili na stavke. Na poietku je uputa da dva klerika pjevaju tekst umilieno, tugaljivo, !\ao Zene narikade.

stavSa pred oltarem i vspojetas umiljeno

l)otom vazrnetal 2 i.akna krit pokrven2 i kako Leni pladivice. l de5i Ze, milostivde,r ka poZrtiju za vsrlh. I Ne tebe li Ze se otvrZe Petir; ki obetovaSe
1

se

i umr6ti s to-

ltoju.o

uzmu (dual).

t0 kao glas t7 drLe(i. r0

(3um) mnogo voda Sto teku.

tt U orig. obujudu, s obie strane.


122

2 pokriven (tkaninom). 3 zapjevaju (dual). a Mladi rukopis: milostivnide. 5 Mladi rukopis jednostavnije: Tebe

se otvrZe Petar.

U orig, and(e)lu, sedam zvijezda jesu andeli 7 crkava.

6 s tobom.
123

XF
I
ostavi te Toma

ki

vsdm udenikom

Pojdom
iZe me predistu sh'ranil jesi, sinu
See

tvojim govora5e: i mi da umrem 5 njim.z

ni jedin ot t6h um,irajet, takmo ti sam jedin, Gospodi, moj i BoZe moj. Prid6te i vidite Boga i dlov6ka viseia na kriZi, iZe rne predistu shranil jesi, sinu moj i BoZe moj.
17.

POHVALA SV. CIRILU

bila .staroslavenskim jezikom vjer<Sjaino lo5 u Tnorairsicoh r.'zrlrrbljrr, tj. prije Metodijeve smrti (885)"i razl"aza niesovih ud;_ rrrl.rr iz Moravske. jg .qutor Kliment Ohridski (91*O). fetst -Nj.g" r,, i ic saduvan u mlaclim-gjrilskim rukopisima,ruskim, bularskim r '.r psftiry1, podevSi od XIII. st. s odgovaraiucrm _ l lrrvrtskoj glagoljskoj knjiZevnosti -bili su-dosadrzmlenama. poinati samo rr.,;'rrVi Pohvala, i tlr u oficiju Cirilu i Metodiiu, sadivanom u ne_ l',rlili.o glagoljskih brevijara. Nedavno je u jbdnom dosad nauii r, prrznatom brevijaru, nazvanom Breviiarom popa l\1lawa iz s. I l('r), pronaale! veii dio Pohvale. Ona ie fu _ Sto je vrlo neobiin"o . rrlxyd.ela u lekcije,.g lekcije (ditanja) opet predstavljaju r.' rz ulrlrova znua (ranonsKe legende), o eem vidi u ovoiodlomkniizi I'r 3ll. Prenosimo ditav tekst pbhvale iz Breviiara popa lvtiirru - M. Pantelii u Slovu, 15-16, Zagreb |SOO, sir.'fff_t:t s',, rzdanju r ntcm-Je.samo prva redenica dodana pri komponiraniu oficiia. \r,nro je izostavili zato Sto i ona, kao i-ostali tetst otiiiia u Mi_
.'
r r

;r

I'ohvala Cirilu, Metodijevu bratu,


ic.

koii ie umro s. g69. naoi_

,,,|:rlicijom nego baS s ruskom (Sawaii-ova), a to io5 iednom r','rvrduje da je i Rusima i Hrvatima Pohvala Cirihr- (kab i io5 r,, l,i rckstovjl do5la iz jednog izvora, tj. iz Ce5ke, joi barem u r ,.toljeiu. fo je.i razlol di je na5 tdkst dugotiaj"nim prepisir.urlLrn na vi5e mjesta iskvaren.
?

r"vu brev-ijaru,.Cirilovo.rodenje stavlja u Solin u Dalfraciii, i i'()va i Metodijeva djelatnost prenosi se iz Hrvatske u Ctjiicu. l,rr(' .se potv5d-uj-e veza _i-zmealu glagolja5ke tradicije i barske lr..'(rrcrJe zasvJeclocene- v Lletopisu popa Dukljanina (gl. VIII. i | \ r KoJr Je na hrvatsku povijest primijenio podatke panonskih i' 1,.t'nda. Druga je vrlovaZha okoholt da 3e tekst potrite i \l.rvrovu -brevijaru ne podudara ni s bugarskom ni sa srpskom
\

r,rr

rijedi.

Iz evanalelja nijc poznato da bi apostol Toma govorio ove

8 Evo.
124 125

frf--f 7 Dlmaciii v Solind grad6 rojstvo svetago Kurila i ;brata cesara i sve'tago GaV i"gt"ftili"aij" "t "Jau D6oklicija'nadan podobajet-dastiti presveti ia papi.r Danas nam, bratje, si uditeij j ereom. slov6n skim' ki nam i,?Jujizl""e;; C";id radi ivsija nLazemlji' Be bo last ot dlovelt i krasotoju "ot trlasoveriemg ;;.r";;J ;'p"e""tki:" rlobi gotte boZastvenoju siloju' Pre' -rtt"fitott jego'
"*ri:atti" titrUit me vztiuUtjen Pqa"t, .ot:em mojim ki je-st na reJe: Ki ;blaZeni Kuril ostavalj vsa
nebes6h. Vednago otodastva vziska

Na jazici jego leki na hcrofim6 podi Duh sveti razdEljajc d"h;;;ij;duri'lpo Pavlju glasu ki icde:. Jedinomu komuZdtr jest biagoclet po irerl darovanija Hrstova'z Gospod

UoZja sazaa seb6 hram

v srdci

.,' ,1, lrrrlr.nr svctim kimro nam mnogorazumni svet prosija" : t,,r,,.r , nrtit <lti tvojirr kima na5e tmi sv6tlostiju prosv6ti i .,r i, l,'.r.rr'r().i tvojej zenici ozirajuii selz ot slavi boZije. O t,r.,,r trr rrr( (. tvoii kima nam preda tsts piia sveta i k Bogu ?l' ii, ||| 1,r.,t r Ivo.jc kimi nam otkri pismom boZi.je tajni. O sver,,=.ir,, r1.r', tvo.ja utroba of ke Zivota voda istede. I predastn6 r,.i=. r,,'1r Lirrr:rlnnogije strane obtede.kako i slnce. I predastri:il,i ' rlr v rrir:.iie iivi rnnogorazumni organ.15 Togo radi po '.li r, t,.,.pr)rl v presveti Zivot prijati, otde Kurile. PriloZiro | , , -rrrtr'nr i vcroju k vsem svetim otcem.
|

;;;;,;

v divac frobisio kako an'jel' otb6gaje Zitskih slasti pisnh Jtnot^ift poudajet sei Btagodet bo Hrsto' psalmdh i v va izlija se v ustdh jego. Ze i Kako Solornrrr, .ud"t V ust6h vzeto duvstvo korunu Ot jazici, rnilost jimi Ze- vsa zloba hulna otrine se' mif"J"u zestotoju..I ;il;" ..rriirtorrriL ii""i" istede presah5i na5ejudastna javi5c rnnogohulni jazik jeretik' Tulo usta ;;;;;" Poznahom- to' se kako jedin ot ,"rupi* Boga proslavljajem' u--i"ai"o b"oZistvo i aeia dobraja hrstjan' boju troje sobstvo

stvu. jirniZe nam Togo radi proslavljajem presvetaja usta tvoja ja'

i mtogu govoren'ja boZastvenaja; turio igi"*l^p*povedi boZastvo preslarrno lititt: n "tg.-e otgone' O presv6'tloje lice tvoje prosvc' i *""eih grdf,,i i rnrak
ia',ri sf"start duhovnaji
tani a ria' ia'ri

t Ot" ie redenica stilizirana-onako kako podiniu -crkvena Cl' ";;;;u ut"ui iutima i- u martirologijimn' ;a;;4";; u dal' " ii;d;"T; ciiir" i-l,,ra,li?:;'(K".irti rvretuaije) lokalizira seslavcn' s.ii" irtt:"tti''i iiSLl Soi"n' Ujedno se ova dva i""^Ti,i;ii ;li;';;;;"Liii"riu o"uJo" i'i'a ' ilms$qr carems Dioklecijanonr (lat' ifirli, a;i'i;i;i;;;d;;iis"ri"i a.liii Salona) i jepapom-G-ajctlt tu'di da bio Dioklccl' ?;j'2'83r;e;i ;;- k"s;'i;iii"i:i iinov roilak. " t U orig. Prohlaicnag,o' r U orig. btaeovc';iff";erjem, ispradjeno po iirilskom teksttt, pi-evare od.ljudi' '; F-n8"i" tlierao) ie na kerubrmu, podinu Duh Sveti dl' 'N'""?:;;;il'jerit.r, kao ieleci " c cluhovne darove. svakomu od nas. poslanice EfeLanima 4' 7' '8 biii.iiiiiii-Pavlove ostavivSi sve u svijetu.
o djevac osta'

l,l t'u sc.

',(vr)tuia zornaja umj. svdtozarnaja,

tj.

svjetlom

127

#n
III. APOKRIFI

tB.

DJELA PAVLA

TEKLE

1i,,,1 r rl l) jt la Pavla i Tekle nastao je u II. st. na grdkom f;*i!l \,, rr X. ili najkasnije podetkom XL st. bio je preveden .iH -r'r,,.l.rvr'rrski negdje u Makedoniji ili Bugarskoj. Odatle se *lrtir. :,1r,,, 1',r ei.iclom slavenskom svijetu. Tako ga vei u XI. st. llarr=r,r,' rr lirrsi.ii gdje je saduvan najstariji slavenski fragment Iti.t', 1",,1't i'lt'kle. U hrvatskoi knjiZevnosti potvrden je taj t;',,! i it rr \ | I l. \t. Iz tog naime stoljeia datira glagoliski fragment l,'tt ', , rrr.r rr Alhivu JAZU. Taj je fragnent naistariii spomenik F =,, l.'r 'ur.urc tipiino hrvatslie uglate glagoliice, a uiedno naj|t"'r1r 1,,,rr.rti jtrznoslavenski prijepis apokrifa o dielima Pavla i l.t,t, . r,lrl.i svcga detvrtinu, ali najzanimliiviii dio samog apo|rif + l: r,1, llagmenta uzet je i na5 tekst. Taj apokrif potvrtlen t: I rr l,r,'qrrirrr iirilskim rukopisima. Mi se ovdie sluZimo zapoft,,11i.1, 1111,. rlr'lcktnih i nejasnih mjesta iirilskim tekstom u izil+r'i,, | ,.nrl.t (Apokrifi i legendy, t. III, Ljvov 1902).

,"1,'tutrrrr) li ,t l'tn

propovijedima u maloazijskom gradu Ikoniiu obrajepu djevojku Teklu. Tri dana i tri noci ne mide L l,lrt s prozora s koieg slu\a Pa,ttlove riieii, gluha za sve .tt u,,', l)u i za rijeii slog zaruinika, mladog Tamirisa (Ta',,, 'r,t) ;.(t kojega ne mari otkako ie tula Pavloy govor u kot,,tt .t vclita iivot potpune iistoie. Ogorden i otaian Tami' ' 1 I rttrtrtr) ieli se riieiiti Pavla, gledajuii u niemu glavnog 1 , t, tt \t() go Tekla odbija, te ga na savjet odbjeglih Pavlo' '! I'ttr!il(rL:d (tim momentom potinje naS fragrnent) optuit t ,,,l lttokottzulom (antupatom) da zavodi narod. Pavao je !,',' tuti(t baten u tamnicu, gdje ga noiu posjetuie Tekla"
Lrlr/r'\'l{):rt sred. vijeka 129

Frtrekla noiiju 1i snemsil rnonista dast vratarevi i jej dviri i ide v timnicu dav5i tdmnidnomu strraZu I otvrze 6carc srebrno. I vnide k Pavlu i s6d5i u nogu jego,t poslu5a5e i,elidija boLija. Pavil ie -ttg:I jako nidtoze jemrl b9{et, Ziv65e drznovenijern boZijem. onoj ze vera rast65e, oblobizajuii uzi jego. Vnegda ie bE Tekla iskomar svojimi i Tamorom jako jedin ie ot vratar poved6 iro"giUsit i po putem iskahu ieje, izide. Vprosi5e Ze j: "Kid6 ide?< I rede irn"ret latb nbeilus irn: ,Ide v timniou k stranomu'" I Sid5e obrdtu ju iboZijeju ljubvijua privezanu sloveseh jego- Izved5e ju ot,tud6, pojim5e"naroOi, vesez ju sd soboju ki-knezu i povedaSe jemu ti',rs"i".t I povel knez privesti Pavla na sudi5ie i svetuju Tdkl;. Ona Zc ubo ide s radostiju veseleii se. Narodi Ze vijest, podrSvSe Pavla privedena na sudi5ie, vipijahu: >Vlhdv gubi ilo Antupats Ze v slast posluSa5e ?avla o pr6podobnih iAldfr Htrtovdh. I sv6t stvor,1o prizvav T6klu glagola k njej:
ze vstavsi
>Podto ne posagne5i zaTamora jakoZe zakon jest ikonijsk?tt< Ona Ze sto3aSJ vzirajuii na Pavla, nidtoZe ne otvdiajuii' a i.e- maLi j eje vz6pi glago,ljuii: tz,"Y dLL6t e bezakonicl-r,

d6vice prindse drva i seno da T6klu uZgut. Jegda ie izju nagu, proslzi se knez i divi se dobrot,Sts jeje. Skla,loie ie drva i 'povol6Se jej ljudije vzl6sti na nia'20 Ona Ze ,,tvorSi obraz Hrstovzr vzlze na drva. Ljudije Ze vzgn6ti5e ,'gr'rnj. Ognju Ze veliku suiu,z: ne prikosnu se jej oginj.Bog lro ju milosrdova glaszs zemdljni stvoriv i oblak sviSe naide vocli pln i grad prolija se na zemlju. I rnnozi umre5c grarlorn.2a Ogdnj ie ugase i Tdkla spasena bist. Pavao, medutim, sklonitt\i se u iednu grobnicu na putu koji posti i moli s Onesiforovom ie vodio u '(Onesipor) Dafnu (Dapon),Boe izbavio Teklu od smrti. obitelji da bi Kad si napokon Onesiforova dieca ogladniela,. skine Pavao sa sebe gornju haliinu te dade iednom dieiaku dq zg nju
zc

,,gsera

kupi htieba.'Putem dieiak sretne !gt,r!" i odv.ede ie Pavlu. grobnici za'vlada op1a radost i "bE liublieyiie,mnogou. Ne Zeleii se viSe odvaiali od Papla, Tekla reie Pavlu:
LI

Teoklij

sitLLdte nenevdsturs posrdd6 pozori5ia da vse Zeni ubojet se udimije im!*r+ Knez 2e raLdaliv sirr velmi i Pavla biv, izagna i iz giada, a T6klu osudi uZeii. I vstav knez izide na pozo-

risie-iv6snarodSnjimiclenaljutojetovid6nije.T6klaZe pastira, tako i ta gledaSe SatoZe jagnje v pustinji gledgjel v naiodlvid6 Gospoda jalrol llYlu sddeia ijavla. f gledaluef i rede v JeUC: llato ne rstL'peiu ttlsro 1p'ride Pautr videt me'nel'( jei'

gleda5e na nj,

vzirajuii.ri On

Ze

na nebo ide ztedi

Otroci

1 siednuvSi do njegovih nogu. 2 mneii, misleii.

3 islcoma ptc. Prez. Pas': traZena. I kao nestala. 5 rekav5i da noiu.


o boZiom liubavi. 7 povedoie.

''l)a po teb6 hoZdju jamoie a5ie ide5i." an ile rede k njej: ',Vrcme se zlo jest, ti Ze jesi krasna, jeda v druguju napast vlrlcleSi v gor5u prvije." Rede Tekla k Pavlu: >Tdkmo zna' rrrt'nije Hrstovozs daj mi i ne imat mn6 prikosnuti se napast.< I r'cde Pavil k Tekl6: "Trpi i ,primeSi dar boZij.u Otsla Ze l';rvirl Onisipora v dom svoj jemu s vsdmi jego. Pavil ie po' l,rrn T6klu ide s njeju v Antiohiju. Jegda Ze vhoZdaieta, srdte 1,r'r; Sirin:z Aleksanddr prvijz8 grada antiohejskago, mnogo .1, tVore v grad6 tomu v dni kneZija svojego. Vid6v Tdklu, l,rlrza ju i moljade Pavla zlatom mnogiiem i darmi. Paval Ze glagolje5i. Nest rnoja." rr r'c k njemu: "Ne znaju i.en\ iuie ( )n ie mnogo mogize v Antiohiji, sam ju hot6 pojeti. Ona Le rr,' r'adeii, na Pavla iska5e. Vipi Ze gorko: >Ne nudi me ',tr':rnice, ne nudi mene rabi boZije. Prvih bo jesim ikonijska
'o U orig.

to udiniv5i

tt ikonijsk piema gradu Ikoniju u Maloj Aziji'


11

viieie. tr oovika eovoreii. kbie on udi.

8 Sto se zbilo. s aitupat je ncprcvcdeni

griki

izraz za prokonzula'

na njih, ti. na drva. :1 udiniv5i znak Kristov,


:ro

divi se suii dobrotE.

ts Spalite Zlosretnu ncv.icstu.


1r raZaliv5i se. to kao da neiu izdrZati. tz U orig. rtziraiuci Ze iei' 130

je ogani bio velik. ,r:r {J fil. trus (: potres). "' od grhda, tude. ,'5
:r: Premda ,r;

ti. znak kriZa'


krStenje.

(dual). 'r Sirac (dodano prema iir.). '' Prema (ir., u orig. prvih. "' mogui, moian.
131

Kristovo znamenje,

ih

tj.

grada.< I jemSi Aleksandra strga mu glavotegso i v6ndc strZe s glavi jego i postavi i sramna prdd vsemi. Aleksandir Ze stide [se1at 11n4i privede [iu pred kneza]. Jegda Ze is[pov6d61 jeie

stvori jemu osudiSe ju vdvr6ii k zv6rem.

Neka iena imenom Trif ena (Tropena) - u strtari sama carica saZali se nad Teklom i ugne ie k sebi na iuvanie do dana izvrienia osude, kad je priveiu na ljutu lavicu da je razdere. NaS odlomak zavriava priTorom kako Lavica, umjesto da naudi Tekli, Iiie niezine rtoge.

19.

I)IIILA ANDRIJE I MATEJA U GRADU LJUDOZDERA


tJzbudljiv sadrZaj apokrifa o djelima apostola Andrije i Mati l.r r)realu legendarnim ljudoZderima pribavio je tom apokrifu r, lrl,rr lropularnost. O tom svjedodi znatan broj prijevoda i pre,.,,1,r gldkog originala. Na crkvenoslavenski preveden je po svoj 1'rrlit'i do XII. st., negdje na slavenskom jugu, vjerojatno u Make,t,,nili ili Bugarskoj. Kod Slavena nalazimo taj apokrif u vi5e tai I rt( l)tsa koj, bugarsKoJ i rusko"j reoaKcul hrrratskoi 1,r r jL ;"riso u lrrvatsl(ol, srpsKoJ, bugarskoj I rusKoJ redakciji staroLr,,,t'rrskog jezika. U hrvatskoj redakciji predstavljen je tekst u :skoj ,lr.r glagofska zbornika: u Tkonskom zborniku iz podetka XVI. '.r i ir Berdiievoi zbirci br. 5 iz XV. st. Mi smo tekst uzeli iz Ber, r, t'r,c zbirke, ier je onaj u Tkonskom zborniku nepotpun..Naudno r,,f:rrrje teksta s raspravom izdala ie B. Grabar u Radovima Sta' t,t.l111,sntl<tt instituta 6, Zagreb L967.

ono vrdme apostoli b6Se vsi sabrani k Isusut I razdilja' hu strani da gre vsak'i v stranu karno komu dopade Zr6b. 2e LrEb Matijev pojti jemu v stranu dlov6kojadac. Lju' ,lrjt: is grada togo kruha ne jidihu ni vode pjahu, ner jadihu 1'lt tlovddasku i njih krv pjahu. I to dinjahu vsakomu ki pri'
lr,rjuhr:

v grad ta. I jemahu je i odi im znimahu i pasihu je travi.z I napas5i je,e vsajahu ih v tamnicu i dajahu im
I u Isusu.

, Tu je pisar krivo '., rralazila rijel otravitl.


3o

31

stideii

U Cir. hlamidu,
se.

tj.

ogrtad, pla5t (prema grd.).


132

shvatio tekst svoga predloSka u kojemu Tu rijed pisar nije uzeo u njezinu osnovrr,,rrr znaienju (opdarati, zatarati), nego ju je povezao s rijedju tr,n,o, o kojoj je govor malo dalje, pa je tako doiao na ideju da rr liudoZderi pasli ljude po travi. 't Po5to su ih napasli.
133

travu jisti. I Matiju priSad5ir v grad ta, ja5e ga grajane ti i zne5e jemu o6i i napas5e ga, posacl,iSe ga v tamnicu i da5e jemu travu jisti. Prijam Ze ot demera njih,s ispi i ne na5kodi jeinu, ni um izmeni se, da prebi Boga rnole i glagolje:o "Gospcdi Isuse Hrste, kako vse oslavihom i v sled tebe idom,z tebe razurnihom kako ti iesi pomoinik naddjuiim se na te. Pridi i vij,s truOo stvori5e rabu tvojemu, kako pripodobi5e rne skotom. Ti bo razumcjeSi vse. I a5ie jesi, Gospodine, pri-

sudil grajanorn sim sn6sti me, ne prestanu mole se. Daj mne svdt odima mojima da viju kako me budu v gradd sem si bezakoni dlovdci mutiti. I ne ostavi me, Gospodi Isuhrste, i ne predaj me v smrt siju gorkuju." Tako se jemu moleiu,s vidi sv6t veli v tamnici. I glas pride ot togo svdta glagole: ,Kr6pi se, Matiju naS, i ne boj se, neiu te ostaviti. I oiu te izbaviti vsake tuge, ne takmo tebe da vsih ki su s tobuto v toj tamnici. Potrpi malo tu drez dni 27 i potam po5lju ti Andrdja i ispelja te van s te tamnice i vsih ki su tu s tobu.< I to rek Isus, paki rede: "Mir tebe, Matiju naS!" I ide na nebo. Tagda Matij prozrev i rede: >Svetinja tvoja prebudi 'sa mnu.11<( I to rek sede v tamnici i pode peti.
Dvadeset

i sedmog dana Matejeva tamnovania iavi se Isus Andriii te ga Salle u pomot Mateiu koiega su liutloZderi imali za tri dana pojesti. Na ladi koiom ie upravljao sdm Isus, preruien u kormilara, stil.e Andriia sa svoiim ud.enicima db zemlie ljudoidera. No prije nego ie lada pristala,

Andrija i njegovi udenici zaspe, a kad se prob.ude, nadu se pred tratima liudoZderskog grada, kamo su ih u snu pre' nijeli andeli. Andriia nevidliiv ulazi u grad. lye! njim -nestaju sve zapreke. Andriia ude u tamnicu i izliubi se s Mateiem.

vstav Andr6i i Mat6j, pomolista se. I po molen'ji poloZi Andrej ruku na o6i slipih ki behu v tamnici i tudje prozriSe. I udinista rnolitav nad niimi i premini se um jih v 6lovedastvo. Otveiav Andr6i 'i redc: "Idite s mirom!. A oni reko5e

nt' nur: "Idite vi s nami jeda nas sarenu i udine nam muke 1,,rr,,r' ;]rVih.o I rede Andr6j: >Idite, ne imat pas i lanuti na r r', ,, I pojdo5e. I be5e muLi 149, a Len 40 tere 9 ke izvede bla, rrr Arrclrdj. Tada Matij obrati se i izide izgrada i pornoli se. Lrlriicr pride oblak i vze Matija i udenika Andrdieva.t: I por,lr i.jurr oblak v gori kad6 b6 Petar ude narodi'14 I prebi5e rrlirrr. I tudje ide Andr6j istamnice,ihoja5epogradu. Inajde rlt) nriclen i na njemu bi5e telo imenem Andrijant'ts I sede 1',,,1 tirn stlpom da vito da oie biti. I bi vniti slugamtz v tam' rr( u cla ispeljaju ljudi 6a budu jali knezi i ini ljudi. I gda 1,r irlo(e k tamnici sluge i uzri5e tamnicu razbjenu i straiu rrrrtrru. I tudje poteko5e ka knezem i reko5e: "Tamnica je r.r,,lrjcna i straZe rnrtve vse.* Tada reko5e knezi slugam: ' l',' jtc, prines,ite nam te straLane da je snimo dokle pojderno rrl.irmo ter najdemo 6a nigdi plinimo ljudi ali se nigdo na' ,,rrli v grad k nam.< I18 sluge prineso5e te straZane. A biSe l,,rito udinjeno i v njem paljak kadi zakaljahu ljudi i krv ;',rljllru i pjahu. I poloZi5e te mrtvace nad korito' I prostr lrrl'rr ru]<sro hote ih zaklati. Andr6j Ze sli5a glas ot Boga go, t'i k njemu: "Vij, Andr6ju, da se dini v gradu tom.u I tudje ',r \rr,lr.ij pomoli se Bogu i rede: >Pro5u te, moi Gospodine, r', irri da spadu noZi slugam tim." I tudje spado5e im noZi' I r'irliv5e to knezi reko5e: 'rJo nam nebozirn, da oiemo udiniti ',rrl:r, are imamo vsi pomriti od glada. Da da udinimo? Sbe,rrro nikoliko ljudi starih tere meiimo oba nje Zribzo da l,rrrlcrno jili.. I spravi5e ljudi227 i meta5e Zrib oba nje. I pade 'r rlr na 20 tar 7 ljudi. I rede 1 dlovdk ta ki bi5e Zribom dopad:t r,rr slugam ki ih imdhu klati: uMolju se vam, imam jednoga '.rrr:r, njega vazmite, a mene pustite.< A sluge reko5e: ,'Mi lrr;,;r De smimo udiniti dokle knezem ne povimo.< A knezi r,l,o(e: >Ako ia da za se da bi se moglo slatko sn6sti, pur:r

a 5 6

Kad ie Matil dolao.

7 sve ostavismo i tebe sliiedismo, s vidi. o dok se on tako molio.


10

od njihova darobnog napitka. moleii i govoreii.

r, rr',lti
ro ,u

ih (dual). " udeii narode. (pravilna osnova riieii andtids : kip) '5 Grdki andrijant
'3

Andrijine udenike (dual).

1r sa mnom. 134

s tobom.

proltr sluet ruku dodano prema Tkonskom zborniku. orostr iuga Zdriieb. bacaimo za niih Zdriieb, imo z-a I'r na kbjega je bao Zdrijeb. Izraz Zribom dopad (prema dopao Zdriieb. bieea grdkoga. i) iskriv 1,,r,,r1) je iskrivljen prijevod s gt
:r(r

sluge uSle. '? Kad su o4n ts oia f Orig. I gda.

da vidi,

je prevodilac shvatio kao lidno ime.

sla-

135

stite ga.< A starac rede: 'Imam i hier. obi ti diteti?2 vazmite. a mene pustite.< I vaze6e-ti.diteti, a njega pusti5e. I molja_ hota sezr ti diteti: >Ne ubijte naju24 itotte oSie poZivev"ez; do nikoga vrimena, a tada naju zakoljite!. A oni itr ne ti5e pomilovati. A ti diteti jesta plakati.eo I vidi blaZeni Andrej njiju pladuii se, proslzi se i vazrcv na nebo i rede:2z )Go: spodi Isuhrste, ne daj slugam sim prinesti semrti na otrodete si,zs na stvori da rastldjut,sg noZi jih kako vosak va ognji.< I tudje ispadu noZi is ruk iih. I vicliv5e knezi vzvapi5e i pla_ dem glagoljuie: >Ljute nar-r-rl Ca stvorisrno k tomu juie?* I se djaval pri5ad podoban starcu ndkotcromu glagoliSe po sred6 narocla: ljute nam, kako umiraiem nJ imudi jasti! Pojdimo "O gradu tere poiSiimo ieLa da najdemodeio po zad bi to narn bllel:.:rq Andr6j Ze vidiv djavia kako gcvori i rede mu: oO vel.jare vrate, rrse stvari si boZie ti ratnik. BoE na5 vavrLe te v beznu!" A djaval sliSav to .ide: ,Glas tvoj "sli5u, da ne vim gde stoji5.( Rede Andrdj: "Ne daj ti nog tbtasti na grade sem!,< Tada Gospodin javi se Andr6iu i reEe: ,Javi se im da vide gdo im-u6ini tol< I pri5ad Andr6j sta mej njirni tere rede: ,Ja jesam koga vi i5iete.< Tada oni ludie potekofe na nj govoreii mu: "Kako si koli ti nam udinil, tako hoiemo mi tebi.< I oSie govorahu mej sobu::ro oKakovu muku hoiemo mu udiniti? Ako mu glavu usidemo, to mu je smrt, to mu ni muka." I tudje I rneju njimi vragom nauden rede: ,povrzimo ga uiem za glavu tere ga vladimo po vsem gradu! I gda umre, tada ga razdilimo tere ga snimo.*
Tri .dana vuku ljudoZderi Andriju po gradskim ulicanta, a svaku veier odyode ga svcga iz.ranjena u tamnicu. Treie idere za njihovu okrutnost, Antlriia zapopiedi nekom kamenom kipu da po<\ne izbctcivati yotlu. LiudoZderi uzalud trale spas u bijegu ltred bujicortt, jer im ognjeni obtak lcoji je
::r

p.rijeti.da izadu iz grada. t) ncvo!ji zamole liu,to:(t':rt..Andrt1u da im se smiluie. Kad Andriia uvidi da'su s.c s.krt:lili, zapouiedi vodi da piestane teti. N'a motttu-obii ccrrth lludold.era ostane Ardriia jo| sedam dana medu njitt,krtt,7io. g.rad

ttta pouiavajuii ih u vjeri.

noii iavi

se

Andriji Krist i iscijeli m.u rane. Da ka1ni liuclo-

2t obe ta dieteta

2a

2i

zr poZivrmo (dual). 2e uze5e plakati.

Tako u Tkonskom zborniliu; nas (dual).

u orig. molata

se.

?8 2e 30

i reie dodano prema Tkonskom zborniku. na ovu diecu (dual). zaSto nam se to doeodilo.
meclu sobom.
136

137

DJELA APOSTOLA PETRA

ANDRIJE

i Mateja u gradu liudoidera,.neposredno.se romal koji -govori o dje. Umii'po.t"la Petra"i braii mu Andriie mealu barbarima. I taj f,tpuna Pot je aookril preveden s grdkoga, ne mnogo priie XIV st. Potpuna m ie apokril preveden s.grdkoga, ne.mnogo prije.XIV apt-rkrif ednom ie( irkvenoslavenska verziia tos aookrifa saduvana ie samo u jednom Lrkvenoslavenska verzijl toglpokrifa trkvcnoslavenska verzi.ia tog apokri [a slacoliskom rukopisu,"tzv.-Zebmbiievu zborniku iz XVI. st. iz loj?gd su prexzeti 4a5i gd.l.om.ci. Postoje. i dva,kraia. iirilska pri. ieiiia Die[a Petra i Andriie, i to u ruskoj redakciji. N]atrino izsaclrZa.icm nadovczuje drugi'apostols-ki.

Na Dicla Andriie

lriskupe Petre vseje crikve mojeje, radujte se vsi opier rrroji i krepki budite v trudeh mojih! Se govoru vam, v rr rrlt'h prebivajte skoze dlovdki v mire ovom va dni i v dasi, ,, t,() lom paki budete se pokojili v cesarstvi moiem. Vstav5e rrlrtr. V grad varvarski i propovedajte evan'jelije cesarstvija rrr.jt'go. I az budu s vami v njem i va vseh dudeseh biv5ih ,, 1;ss.rlq I celovav je Gospod vzide na nebesa s radostju veli1, 1rr zclo. Petar i Andrej i Aleksandar i Matej i Rup ido5e 1'r:rd 'l','lnr: barbarski. I biv5im njim bliz grada4 toga i rede Andrej >Brate Petre, bude li nam muku trpeti totu kako sam 1rr j:r trrpel v grade dlovekojadac?" I rede njemu Petar: >Ovo l, rkrv6k star pred nami na njivi svojej! Kada dojdemo do rrlr'111, prosirn u njego hleba. ASie dast nam, togda trudimo '., Alio li redet: ne imarn hleba, togda vem da rnuku trpimo.< I krrtla pridoSe k starcu rede Petar: se, delatelju doI'r!u Otveia starac i rede: "Radujte"Raduj putnici dobri!< se i vi, I rt't:c njem,u Petar: kna5i 'li hleba da dasi nam? Nam jest rr,,lostalo bra5na." I rede njemu starac: "Po6ekajte malo! ttlr:rlujte rni volus i semena da Sad v grad prnesu vam
rrr,

,,'

I'r.rillal.<

Zasreb

hanie teksta priredila B. Grabar u Radovima Starosl- instituta


1967.

6,

\ / oni dni izide apostol Hrstov Andrej iz grada dlovdkoV jadac i tudje oblak svetal vshiti ga i nese ga na goru kade b6 Fetar i Matej i Aleksandar ri Rup.1 I kada videie ga, celova5e ga i vzradovaSe se radostju velijeju. I tada rede njemu Petar: "eto bi, brate Andreju, jesi li propovedal sl.ovo istinoje v grade dlov6kojadac ili nisi?" I rede Andrej: >Brate

Dok se starac ltratio i4 grada, Petar i Andrija su izarali ,startevu niivu i posiiali Zito, a ono ie istog iasa niklo i sazrelo-.Kad ie starac vidio iudo, poklonio se apostolima i obratio se na kritanstvo. Apostoli ga Salju pred sobom u grad sa snopom zrela Z.ita. Saznavii za.iudo,_grads.ke starjefine pozovu starca i stanu ga ispitivati. Kad tttju da apostoli, o kojima se govorilo da rastavljaju iene od muleva, dolaze u niihov grad, iele to svim silama sprijeiiti. U ttadi da apostoli nede htjeti proci krai gole lene, postave na gradska .trata golu bLudnicu, ali na Andrijinu mol.itvu sleti s neba arkandeo Mihael, uhvati bludnicu 2a kosu i digne je u zrak. Apostoli udu u grad, stanu diniti iudesa i obraiati
gradane.

Petre, molitvami va5imi vzmogoh, na rnnogo zla mi stvori5e muZe ti grada togo. VladiSc mc tri dni jako okrvaviSe stagni

grada togo.n I rede Petar: >Brate Andreju, vzmaga.i o Go' spodd i hodi, podivati hoieSi od truda tvojego. Dobri bo delatelj teZit v trude zcmlju i plod mnog stvorit i budet njernu za trr)d radost. Ako Ii zlo trudit se, ploda dobra ne stvorit njiva kada zal plod stvorit, a za tr.:.d Zalostan budet." I ovo govoreiim im, javi se njim Gospodin Isuhrst i rede: >Raduj

I lrrr v gradu tom d,lovdk bogat velmi imenem Onisipor. Videv ..rr;rrrrcn'ja ot apostol i rede im: >Veruju v Boga va5ego, ako rrr,,1'rr znamen'ja stvoriti kako vi tvorite.< I rede Andrdj:
",'\',t.c otrede5,i se vsego imdn'ja svojego i Zeni i ded svojih, l..rl'o i mi otrekosmo se, tagda stvori5i znamen'ja kako i mi.<
:'

t Ruf (grd. Rufos).

r Vrsta pozdrava, kao na5e >zdravo<. u svim dudesima koia se zbudu po vama. o Kad su bili blizu grada. ' Priduvaite mi volove,
139

SliSav Ze to Onisipor i naplni se iarosti i vazam konop poloZi ga na grlo Andrijovo i vladaSe ga i bija5e govoreii: jeste! Kako mogu Zenu i decu i blago moje ostaviti?" "Vlsvic I bijaie ga grozno. I kada Petar obrati se, vide Andreja bijuiaz i rede: dto tvori$,i? Prestani bijuiis 6lov6ka "e1,ov6de, toga.< I rede Onesipor: "Viju iako ti stareiina njih jesi. Reci mi ti Zenu i decu i blago mojc ostaviti, dto li ti govori5i?" I rede Petar: >Az jedinr-rjr-r govoru, da je laglje velbludu skoze uii igleni projti nego li bogatomu v cdsarstvo boZje vniti.n Sije sli5av Oncsipor, velmi naplni se iarcsti. Izne konop z grla Andrijova i poloZi ga na grlo Petrovo i na6e vladiti ga govoreii: "Veliki vlhav ti iesi. Ne vhodi velblud skozi u5i igleni. Ako li stvoriii siie dudo, r'eruju v Roga tvo,ga ne li az sarrr, na i vzrs grad. Ako li ne stvori5i, to zloju semrtiiu umorim tc po srede grada togo.o To sli5av Petar i oskrb6 se velmi i pomisli govoreii: "Vladiko BoZe naS, usli5i me v si das! UloviSe bo me od sloves tvojihe i od prorok i ocl patrijarh tvojih. Naudi me i daj mi razum prorodji da ne tuZu od nas vse dni taceh.to Ti Ze Vladatelju, ne ostavi nas! lli iesi slavimitr od herofim.* I se njemu govoreiu, javi se njemu Gospod va obraze otrodete mlada, letu L2 i rede njim: az bo jesam s vami vsagda. Da prineset "Ne bojte se, drzajte, se igla i pripelja se velblud!" I ovo rek5i Gospod, vzide na nebesa. Patapios niki ki bi5e sli5al od Pilipa nauk evan'jelski i verovaSe v Gospoda Isuhrsta i ta isti prinese iglu imejuiu u5i velice, blagodet tvorelz apostolom. Videv Petar i rede: 'Sinu, prinesi rnalu iglu! Neie nam umanjkati red Isuhrstova.. I prinesoie malu iglu i pripelja5e velbluda po srede grada. I be5e se sa5lo mnoZastvo ljudi. Videv Ze Petar iglu poloZenu i velbluda stojeia i vzapi glasom velijem govoreii: ja "V ime raspetoga pri Putancejern Pilaters ti velju, velblude, da projde5i skozi u5i igleni.n I otvorista se u5i igli i bi5e jako vrata velija i projde velblud. Videv Ze vas narod dudo i rede
6 v. Rj. ttlhav. ? vidje kako Andriiu tuku. 8 Prestani tudi. e UhvatiSe me naime za riiedi tvoje.
10
12 1s

tt Ti si slavlien.

da ne traZe od nas uviiek takve stvari.

,r'r;rrn vinograde mnogije, imam sela mnoga, detrdeset i devet lrtr'r'zlat? i srebra i rabov mnogo. Razdarn imen'je moje ni, rrrr, rabi moje osvoboju, ako stvoru jedino dudo kako vi rr(,r ilc.<( I rede jemu petar: "Stvori5i znamen'je v irne Go_ 1',,rlit naiego Isuhrsta.u I b6 Petar v skrbe velic6 jeda se t, nrr ne svrSi sila. OSie ne b65e prijal sveto kr5ien'je. I ovo l', tlrr misleiu, bisita glas s nebese: >Reci njemu tvoriti. Tem t,, \,rvestim jemu." Otveiav Petar, rede: oTvori kako i mi ' rr,,rirno!<< I pri5ad Onosipor, sta pred velbludom i rede: "V ,,,r,' [suhrsta i apostol jego velju ti, velblude, da projde5i ,1,',,(: u5i igleni,je." I tudje projde do odiju. Otveia Onisiporr i r rrrc: "Podto ne projde takmo do odiju?" I rede Petar: >>Zato '.r,= kr'Sien nisi v irne Gospoda na5ego fsuhrsta.< I rede One.,;',,r': ,Ode Petre, vnidite v dom moj i podijte." Vnido5e i l,r rrod i krsti se v toj noii 80 i 8 du5 v domu jego. V jutrnji .' (lrn uvederd Zena bludnica, govora5e: "Kako ne beh dor,'inlt verovati sa vsem gradom?" I rede sa slzami: >Vse rrrr'rr'.je moje dam ubozim i dom moj Zenski molstir udinim." ',r1, sliSav Petar od Zeni i rede: "Velju ti imenem Isuhrstovirn '"r,li clolu!<< I tudje snide zdrava i razda imenJe svoje ubo,tnr, t.l"ata 5 U:tar i ,mnogo svitri dom svoj udini manastir ;' rr.;lii. Apostoli Ze Gospodnji stvori5e crkav v ime Gospoda r.r'.{'l:o Isuhrsta i vsi verova5e v ime Gospoda Isuhrsta. I po.r.rvisc njim popi i djaki i predaSe je Bogu jemuZe verova5e. l'r'.udirn i 6tuiim i poslu5ajuiim i verujuiim budi milostiv ttt,rr'i Sin i Duh Sveti i Deva Marija i njega apostoli i vsi , , ti. Amen.

l', t.rr: "Vnidi paki s'kozi!" I projde paki takoje. Videv Ze to (tr(:iil)or i rede: >V istinu velik vlhav jesi, na az ne veruju. l'rrrrcsite mi inu iglu i naidete mi Zenu skvrnu i poloZirno . r'rlrrr vclbluda! MuZi bo si vlsvi sut." Sli5av Ze sije Petar i r ' , , : ,Clov6de Zestosrdi, prnesi iglu i vsadi Zenu.n I vsadi5e I'r ,l;r projdet skozi. I otvorista se u5i igli i projde velblud l,,rzi- I rede Petar: >Projdi opet!< I projde da videt slavu l','zjrr. I videv Onesipor dudesa ivzapi glasom velijem govor , , i: ,Velik jest Bog Petrov i Andrejov! Veruju, veruju v njega. V rrrrc Gospoda Isuhrsta usliSi molitvi moje!" I rede: >Petre,

zahvalnost iskazuiuii. pod Poncijem Pilatom.


140

,, bi.

"

saznav5i.
141

;f
da jemu Bog sina Isaka. Pedalan Ze bi Akim velmi. ne l.rvi se Zeni svojej, na Sad v pustinju satdes krov sebd tu i ;'osli s 40 dni i 40 noii glagolje v sebi: ,Ne snidu nabrajno rri rra pivoo dondeZe pos6tit mez Gospod Bog. Budet Ze mnd rrrolitva v bra5no i v pitje." Zena Le jego Ana oblk5i se8 v rizi .,voie setnije, dvi sitovan'ji sitova5es i dva plaia plaka5e gla1',rliuii: >Pladu vdovstva mojego i pladu ;UeSeeaija mojeg-o." I'r iiadSu Ze dnevi Gospodnji velikomu,ro pos.raii ;u i3uAit r:rlra jeje, glagoljuii: >Dokol6 oskrbljaje5i du5u tvbju ietulrrr'i. Se ubo pride dan Gospodanj veliki. Ne podobajei ti sito_ r,rti, na prirni glavoteg sirr ii,e da rnni Gospod, jeda rkako rnni rr,'prodobajet uvezati se im ponjeZe raba jesam, a sa obraz r.rt'sk12 imat.< I rede jej Ana: "Otstupi ot,rnene, segoZe ne ',tvoru. Gospod ubo moj sm6ri me. Jeda li kako lastnil ie dal tr'lri i.pridestit me gr6si tvojejem.lr( Ijudit ie zelo srrari5e 3u yl:riloljuii: "Dokol6 smiraje5i du5u tvoju? podto ne poslu'.:r jt'ii glasa mojego?" Pedalna Ze biv$i Ana zelo, svlid-e rizi '.v,ric setnije i oblde se v.rizi svoje bradnije. K godini ie d.e\( t().i14 vnide v sad svoj prohoditi se. I sid5i pod peniju,15 1,,,rrroli se Bogu glagoljuii: >BoZe otac naSih, blagoslovi me r .,liii molitav moju jakoLe blagoslovil jesi loZesna Sarinaro r ,l:r jej sina fsaka.< Se Ze rek5i,vzrC na nebo i vidri Enizdo I'trt'ic na p6niji. Vsplaka Ze se glagoljuii: "Uvi mn6,"komu rrl',rtlobih se az? Ili kto me rodi i kaja me loZesna izn6se,rz 1.rl,,r rZ kleta rodih se pred sinmi Izrailjevimi. ponosi5e rne, 1,,'rllaZa5e me i izgna5e me is crkve Boga rnojego. Uvi mnd, l,,rrrrr upodobih se az? Ne upodobih se ni pticam nebeskim, rlr r ptice nebeskije plodoviti sut pred toboju, Gospodi. Uvi
1,'1'o 5 podigne;

21.

PROTOE,VANEELJE JAKOVLJEVO

ilelje sastavio jc neki nepoznati kr5ianin u II. st. na grdkom. Naikasni.ie do XlI. st. prevedeno ie na staroslavenski. Od tog prijevoda, koii je poznat u brojnim iirilskim prijepisima, saiuvana su u hrvatskoglagoljskoj literaturi samo dva odlomka. Prvi sadrZi podetak Protoevandelja, a dita se na blagdan Zaietia Ddvi Marije 8. XII. u glagoljskom rukopisnom brevijaru Metropolitane I\{R 161 iz g. 1442, iz kojeg smo preuzeli na5 odlomak (a), i u Sl.ampanom Baromiievu brevijaru iz g. L493. Drugi odlomak (o roalenju Isusovu) doiazi u ditaniima na BoZii u Ljubljanskom brevijgru i u brevijaru Britanskog muzeja. Odlomak iz Ljubljanskog brevijara, iz kojeg je na5 drugi odlomak (b), Stampao je Jagii u Archiv f. slav. PhiI. br.25. Tekstova po sadrZaiu srodnih Protoevanclelju nalazimo joS u drugim glagoliskim rukopisima, a potpuna parafraza je u Oxfordskom zborniku iz prve pol. XV.
stoljeia.

. ,.Protoertandelje

(Prvo evandelie)

ili

Pseudo-Iakovlievo evan-

a)

\ / leto napisan'ja oboju na desete kol6nu Izrailjevur b6 V Akim,: bogat zelo i prinese dari svoje Gospodev6. PribliZi se dan Gospodani vcliki i prinese sinovea Izrailjevi dari
glagolje: >Viju aiie az jcdin ne stvorih ploda va Izrailji.< Ispitav ie i obrite vse pravadniki jako plod va Izrailji stvoriSe. Spomenu Ze Avraama patrijarhu jako v poslidnjeje dni
1 U godini popisivanja dvadeset koljena (plemena) izraelskih. 2 Joakim, otac Marijin. 3 prineso5e sinovi. a Ruvim (Ruben) iedan od Tzraelaca. 142

svoje. Stav Ze premo Akimu Ruvimr glagolje: >Ne podobajet tebe prvo prinositi dari ponjeZe ploda nisi stvoril v Izrailji.< Oskrbd Ze Akim zclo, ide v obe na desete koldni Izrailjevi

t, .r lll'ilena.

", Kad je-doiao veliki dan Gospodnji (moZda Zidovska pasha)" ,r ovt-r,pokrivalo (povez) za glavu.' carsKl znaK. 'r Da,ti ga nije dao varalica pa ie me udiniti dionicom tvogrt,. dafne

' U orig. - <-rbukav5i se. " dvije tuge tugova5e.

"

u orig, st'ie. \eit1 siii da jedem ni da pijem. pos|tit.

,, oho tri sata poslije podne. ,' sirlil, sjednuv5i; ?.eniju je iskrivljena rijed prema
l'f\i,l'), U CIf. dAlInLlelU. ,,, liriio Sarino (Zene patriiarha Abrahama).

', lioje me krilo

iznese (rodi).
143

mn6, komu upodobih se? Ne upodobih se az ni zverem zemaljnim, zanje i zvdri zemaljni plodoviti sut pred toboju, Gospodi. Ni zemlji sej upodobih se, zanje i zemlja sija piinosit plod na vsako vr6me i ta te blagoslovit, Gospodi." Sice glagoljuii An6,re se an'jel Gospodanj sta pred njeju glagolje: ,'Ano, Ano, usli5a Bog molitav tvoju i se podneSi i -roaiSi i vzglagoljet se s6me tvoje po vs6j vselen6j.< Ana ie re(e: >Ziv Gospod Bog moj, jako aiie porojulo muZask pol ili Zensk, privedu i v dar Gospodu Bogu mojemu i bude sluZezo jemu vse dni iivota svojego." I se pridosta 2 vistnika glagoljuia jej: >Se Akim, muZ tvoj, gredet sa stadi svojimi."
U.grtk.om originalu se dalje opiirno priia o Marijinu rotlenju, nj,czirtu djetinjstvu i djeiojaitvi, o borapku'u hramu, o zarukama s Josi.pom i o and.elovu navjeitenju. Nai b) od'lon'tuk poii.nje kad se losip i Marija spremaiu u Betlihem da se ondje, prema zapovijedi cara Augusta, popiSu.

,lr{

b)

f zide povel6n'je ot Avgusta kesara napisati se vsej vseljeI ndj. Rede Osip: ,Se az napisaju sini moja,:r sej ie otrokovici dto stvoru? Kako napiSu ju? Zenu li seb6?(22 Na
ndst

stiZdju se jeju.zr De56er li mi? Na vedet sinove Izrailjevi jako mi de5ii. Se dan Gospodanj, da stvoritz4 jakoZe hoiet!" Se Ze rek, osedla osle i vsadi ju i ved65e ju sin jego Jakov. Ssmion Ze posl6dova5e. Id6hu 2e iz grada Nazarata2r v grad Vitliom26 da napisali se biSe. B6hu bo ot domu Davidova jegoZe i grad ta glagoljet se. Pre5ad5em Ze im tri prapri5ia, obrai se27 Osip vide Mariiu drehlu:s i rede: nJeda kako suieje v njejzs truZdajet ju." Paki Le obral se, vid6 ju smdjuiu se
te
2o

oMarije, dto se jest, jako lice tvoie viZdiu oiogda ie ,smejuie se?" Rede jemu Marija: "Zanje 1.rl'o clr,oje ljudi viidju: jedini pladuii se, a drugije veseleii , , (ireciuie Ze prejdu do sredi puti i rede Marija ha Osipu: 'r:rsrcli me sa oslete jako suieje va mne nudit me iziti!" rr''rtr Zc sasadi ju i rede jej: >I{ade te irnam vesti i skriti te, ,l\() nlisto sije pusto jest." o5161e Ze abije tu vriap i vnvcdc r lrr i pristavalj't tu,sini svoja izicle i,skati babi Jevrejani'' i ot Vitl6oma. Az Le Osip*r hode hoZdafu:rE i ne tru2dah sc. \.':r'r'ie na nebo, videh kruZen'je nebeskoje stojeie i pro'r,r znamen'ja mnoga videh. Po sih i.e zrev, viddh ienu ie. rrr shodeiu s gori i rede mi: >eiovede, kamo ideSi?" I reh , ; ,Babi Jevrejaninje iSiu." Otveiaiuii ie rede mi: "Ot Vit, ,,,rti ii iesi?,., I reh k,n,jej: "Jej." I rede ka rnn6: "i(aja. jest ', ,iriucija:r va vrtap6?" I reh jej: "Q!1s5enaia mi Zen:r, na ,, r n-ri lsns. $9:16 Le jevze raLda.iet sveto od Duha Sveta za. , , t1t' imat.< I rede baba: "ASie ubo se v rdsnotu?u ,I rede rr rlr: >Gredi i vrZd!"rz Ide ie sa Osipom baba. I se o lak ',1:,1 sta nad vrtapom i svdt veli vsija va vrtapi iako odima rr, tr'1;eti. I rede baba: "Vzvelidi se dula moja clanas jako l'.r.;cn'je vsemu miru rodi se." Pri5adii ie baba vidd mla,lr'rurc saSlli sasac Marije matere svoje i vzapi giagoljuii: 'Vt'lik jest mnd dan danas, jako vid6h dudo novoje.u I izide ,/ vr'lapa slaveii Boga.
Ir!o,r}il ovogda Nct povratku sretne primalia neku Salomu koioi ispripov. jedi kakvo se iudo dogodilo, ti. da je djevica ro'dila, u- ito S-al.gma ne vjeruje. Stoga je primalja odvede u spilju, gdje Saloma ugleda Mariiu s dietetom, ali u isti tas osieti [a je lcainjena za svoju nevjeru: ukotila ioi se ruka. Na njeTinu rttolitvu Bog joj poialje andela koii ioi rete: "Prinesi ruku tvoju k otroieti i iscdldjeii!" Saloma posluia i odmal,L ozdrat,i. (Dovle nai fragment). Dalie se u apokrifu joi ukratko priia o dolasku i poklonu maga te o ubojstttu Zaharije, aca [vana Krstitelia.

, r(ie:

sluZit ie. Prema apo_krifnoj tradiciii bio ie Josip, muZ Marijin, udovac. Izprvog ie braka lmao dva sini: Jakova i Simeoni, iato i ja iu popisati moje sinove.u kaZe: "Evo,

to ako poroclim.

Dok ie Ana tako govorila.

zz
2a

"' U orig. truhlo.

Kao svoju Zenu? 23 Cir. mkopisi nemaju


2B 27

2i Nazareta. Betlehem.

neka udini. okrenuv5i

rijeti jeiu.

"r hodeii samo hodao.


se.

" postavivSi. " babicu (primaliu) Jevreiku. " Prelazi na upravni govor. ' Tko ie ta Sto raela.
U otig.
uDotli
semu.

:s U orig. truhlu (: gravidnu). :s MoZda ono Sto je u njoj.


144

"\

"

vidilu

llr\.rtska knjiZevnost sred. vijeka ,flJ

22-

NIKODEMOVO EVANDELJE (2. tlio: Kristort silazak nad pakao)


v o eu an d eI i e spojena 9-u .nrvoqg ^grt tlazaK' i- io: rila t o*i a . di ela i Kristort ssmrt r su{gnje Isusu' niegova :Jirikazano

n"ouiJ#'iioiilfii. a:"L' prvom paktto.


rrutl

pod naslovom

N i ko d emo

f #';fu:e"1fl

i postao temom sladogadaia dao .1e.,povoJitjt":"i* obradama riti crkvenih Prikazan;a' f uto se opienito, misli, Nikodemovo *ilX",1i: i;ttt:';g:L"; a""" i ritl*ti6g ttu- slavenski najkasniie ^u - islodne,-shY:fft3 na needie u HrvatskoJ. 6au"t"..r"".prosirilo, ttuii: i priiepis saduvan ie u glagor;srtm

\"".".ltlf r*:-ii^ii!?;o'?*r*'Fi'U"'ii;

iiiiiit"""ltii.- NjE"". "u.l iu,;;,iii_f ragin6ntiml;ii""*"a:r[Ti".;:;,"iTJ,^ii (


teksta,

jtli6+1i
i'lfrisi!

i;;;il'

'gl,d,ff

iedr-rim

i ;;" pi5'uo, iZ F'i+*l odlomkom


to iz Prvog
.

A.i

f y^li":i'!;l i'ii'"'."''"'"

{%,ltiF-\ft -''Hi''"'l?ti',if L'i' Sioian<ivic u Glasniku i.'qn" i'Uiis"';t-'.Tfi ma iirilslrom tekstu :i;;; :" o+ (Beograd 1885)' srpskoga ucenog aruS"tvla,ii"i'

1 Tr,rtvorite vratall pristra5naja midena i zatvori ieldzne f ' zabijte i usilno protivite se da ne budet udrZe strani rr,lllanija na5ego..z Sija ie sliSav5e mnoZstvo svetih prorok, 1'lrrsom radostnim r65e k pak'lu: "Otvorite vrata i vdzmite se, r r;rta vddnaja, i vnidet cesar slavi!< I vzdpi David i rede: "Ibo ,vr. na zerrrlji sui prordh:a Ispov6dajte se Gospodev6 jako jako va vdk milost jego i dudesa jego sinom 6lovediI'lrr11, ,,liirn, jako skru5i vrata mddena i pritvori i,ellznije skruii i 1'rilat je ot puti bezakonija ih i prodaja.< I paki Isaija rede: '. 1 az pror6h: Vstanut mrtvi i vskrsnuta iZe v grobdh sut r rr;li$et gias Sina boZja i vzveselet se iZe pravi sut, ibo rosa I,rzt'ot Boga jest isceljajet je, zemlja Ze nedistivih padet. I I'rolih: Smrti, kdd6 jest kl'in tvoj, kdd6 jest, sdra, pobdda tr,iii?< Sija sli5av5e sveti, r65e k paklu: nOtvori vrata tvoja, rrrn ji: bo po;b6jen,s ti ne obladati vddne5i.ua Stvoren rbisi glas ,lrugovje velik kako glas groma velika reki:z >Vazmite vrata, L rr, zi, vaSa i razvrzite se, vrata v6dnaja, i vnidet cesar slavi!< Vrtli'v$i muka kako dvakrat vzdpi5e i jako ne razumiv5i rede: ''1.. lo sd jest cesar slavi?" Otveiav David k rnuki, vzgude rr'lii:s >Razumdh az Duhom Svetim i pror6h: Hrst krdpik r .,ilan, Gospod silans v brani, td jest cesar slavi. I sam Go'.potl s nebese na zern-lju prizrd i usli5a vdpalj ljudi da raz,lr tiiit je siloju kriZa u:rnntja svojego. I ninje, skvrna ri smrdeia rrrrrlio, otvori vrata da vnidet cesar slavi!< I biv5u semu,lo ,rlrijc pride cesar slavi v oibrazi dloveddskom i Go,spod prerr'lil<ije sili i tme v6dnije prosvdti kako i slnce. I abije rastrl'u se uzi svezanih i snidoSe se ,padajuie i klanjajuie Isusu. l'l,ist se,redenoje Davidom:tr "Vsija slnce i snido5e se i na l,'zilr svojih vzlegut.lz( I Zaharija rede: >Prosv6tit s6deiije v trne i v sdni semrtnoj.< Se vidiv pikil i smrt i nedistivi
Dodano prema iir. tekstu; dalje slijedi nai fragment. Sudeii oo lat. tekstu znadenie bi bilo: da ne bismo bili :,rr,'bljeni mi koji drZimo roblje. ;' Ta i ja, dok sam bio na zemlji, prorekoh. 4 ustat ie... uskrsnut ie.
:r

'

l:,,L::,E':*xf,'ik'!,

svctcnika Ane

Kajfe' te Nikadema'

12i",,:l:t:i:iviL'iili?ir#nlxt;r"a'-2#i'f 'i;I{#i,##i:ir
t!,',fr';?"i"',0:i'Y#o{t,}ln,ni"i'no'
146

f:'!"';'

?;,#f!{ii-!k{{*

'i neie5 obladati. 'zagudi govoreii, " silan prema iir.; orig. sll. "'I Do5to se to zbilo.

'

pobiieilen.

" Zbi se ono Sto ie rekao David. B leii ie,


147

ffi

:'#ff #ii,r:|.".';r#T"";:',i'Jiri",illli':"1-:"Jf, J1""'#[,:J!1 l;k. ; flri i nagt,o v n;itr teautitt javi se svate se'14 I vzapiSe

f,:;1;;t;..#,4;;"J,:?#11,'ili"il?'.".T,*"'#,"*'1ffi i i"ri ii.-e"ani, strasan vzrenijcm i ne istl6nan17 i ne prema-

ij*:1 H{r

ligu t.iz vsa Z#p"iae. Ibo v smrti tvojejro potreso5e se i rnrtviie svor"aisi i besdi slna ivoinstval l1'? "'t':pr"jlii;*l,Xi, iff*il: ;i ki ;;iiry i . o ip' i',1" l";'.ffi il;H;ll*'":#,'1'X3i", 3!i prosv.eiajeSi?a:r Ja[e bo vsi illrri* tvoicgo ,o3ttui sijanijom bcsdislni ndrriiazni ustra3eni bojazn[iju] " '
s

u[*i'*:l:lur:l1 : drZi umorcna, mrtva, pogreben v grobi' a.k nam


I

*,:s]i

i"#:ql

23.

SMRT BOGORODICE MARIJE

,T::,:f:;'W":,;itffi#:#!:ii:ifkfi^Lf :ii:' Ti###"'f,:!n,'xxffT;:ii'iilii?f;n:Wf;':4 L.' ir'; ; i' x i i i i o- i' r'


' ri
rr

"ii

i.o

""

",tff ,f 'fri;l:r ttrt!'f Ul

v*,r{;;X#;1:ff;iilif t;iifr":#i:i;ii{w
StaiZ iosve
Bogom.

Apokrif o smrti Bogorodice Marije poznat je na Zapadu pod Tranzit Bogortsdice, a u slavenskoj literaturi pod na. slovorn Uspen'ie (Usnttte) Bogorodice. Tekst je preveden s grdIo!'.a na staroslavenski negdje clo XII. st. Iz tog vremena saduvan it' i najstariji crkvenoslavenski fragment Tranzita, i to ruske re,illicije. Od glagoijskih tekstova najstariji je onai u Pazinskim ,,rilorrcima iz pod. XIV. st. Tai ie, inade naibolie tradirani tekst. Taj ie. tekst, tekst, rrrr Z:rlost, nepotpun i vrlo oSteien. Potpuni Tranzit dolazi u tri vrlo rutrl rrrracia glagoljska zbornike i u .jednom latinidkom rul<opisu iz ika )rVIL st. Nad tekst uzeli sr: iz tzv. Vinodolskog zbornika iz prve smo t,olovine XV. st. (izdan i kod Strohala). Defektna mjesta popurrjcira sti u uglatim zagradama iz Gr5koviieva zbornika (glagoli:,liog rukopisa XVI. st.).
rr:istrovom

flr;iti"li:i"i/i:;,irzrlr:T.f :1:!i4'#,;i:{ifi#iit identiin'a' Sve. to. iave Jr


iixli;r:;:'iTi[utr';rif',rl;f ;,:r;:;n,f ,'?i'!ii,ii'i!;irt:'!':"z
prctrz.cto iz cir. tcksta,

.'!.:'.!i...!,'1f ' 'nit vidarunt ' ' ii '""-''::"t)[ci suis'icdibus davli' ""iiiii"- nrisci, rnrski prrci, ti' lcbe)' (ocl

i<."i icte"icc ie lo5e Preveden iii trhairu.,; le,t. tekst glasi: iiiai r,'i,rnicc ic loSe prcvcden :.::-i asni!!,!. ,rpor"iiii . . .. nonitnnt tanli ltrmini: claritatem, dum Christum
rn ta Svladani smo tobont r? strasan na poglcd i ncrasPaOtltv;

t:t zlirni Iic tx olitni

ier ie u nas neditljivo'

u orig. ne straian

vzrZ'

furada. [blaZena diva Bogorodica Marijal hoja5e na sveti f\ grob sina svojego Gospodina naiego Isuhr'sta, po,klarrjajuii kolene svoji presvete, molja5e svoga sina Gospodina Itoga da bi ju vzel i prestavil ot sega svdta na vddni svdt, r cisarstvol nebesko. A Ijudeji behu udinili da nigdore hode" rrrr sveti grob plakati se ne smi, da na grob sina Marijina..r l):r biSe pn,i dan po vskrsen'ji Gospodnji, listo pride sveta N'l;rrija na sveti groib sina ter pode tvoriti molitvu,q pozirajuii
1

niiem i istlEnan'--'-'r^ koii se ne da5 svladati varkama. ro sil6m uPornosti'


20

Dodano Prema iir' et one koii- su bili vez,ani uzama grijeha. zz stran'ni' u lat. caPtivos (uznike).

:r U oris. oslipleni

bdie.

je pisar odito neito pogrije5io pa ie ditava redenica lrrlo neiasna. Smisao se dade razabrati iz Grikoviieva teksta ',,,, 1,ljc sc kaLe da su Zidovi naredili da se ne smi nigdore plakali rt,t tlrohi sina Boiia ni hoditi na sveti grob njega.
s Ovdje

U orig. ot sega p cdsarstvo.


dolazeii.

:o U oriE. Prosvdtajut se'


148

' inoliti.

149

v nebesa k svomu sinu.

Il$rlji, An'jel Gabrijel prilet6 s nebes k njej tere jej rede:

nebesa se otvori5e ka Gospoji svetoj

"Raduj se, Marije, usli5ana je molitav tvoia v nebeseh. Hoie te sin tvoj vzeti na,nebesa v crisarstvo nebeiko.o Sli5av5i sveta Marija te rddi od an'jela i vrati se vaspet va Vitleoms grad. Pojam5i 3 divojke svoje ke ni.i sluZahl, rede im: ,Prnes6te mi kadilnicu!( I d'Zeii kadilnicir rcde: oGospodi Isuse Hrste, slnu moj, usli5i glas moj i'poilii mi Ivana apostola i da videdi njega budu se vcscliti.-I ki su se k tebi pre,stavili sveti apostoli i ki su Zivi na scm svct6, vsi apostoli po5lji sa vs6h stran. A nad6ju se, sinu moj, da me thbies slisatil< ... Pride Ivan Duhom Svetim s patomo,skoga otoka Epesao i rede jej: oRaduj se, sveta Mariie, hoceS poJti ot sega sv6ta k svo,rnu sinu!" Sveta. Marija proslavi B^ogi govoreli; "Gospodine Isuse Hrste, sinu ry1e1.-stvori dudeia da te se uboju i ustraSe ki su te propeli ,ri t riZi i ki va te ne v6ruju! I kada me vazme5 ot" sega sv6ta, tada pridir mnoZastvo an'jel tvojih tere me vazrni, sinu 6ei k sebi, BoZe moj, zad su se Ijudeji obeialie valgati telo moje i sa ovim odrom na kom leZu kad umru.s( I rede sveti Ivan apostol: oNe boi se, Go,spoje sveta Marije! Ijudejl glase sli$ero s nebes da prihoju bratja moja i apostoli danis simo.u Duh Sveti redi im:rr >Pojdite va Vitleom grad I Mariii, materi Gospodnji!,. I na oblaceh vsed5e, pnido5e v_sr apostoli ter irn rede sveti Petar: >Bratja moja draga, pov6jte -Mariii Gospoji ot kih stran je gdo v4stz pri5al simo!< A Mariia vzveclc se proti apostolom vsem ter im rede: "Ninje vdruiu da oce priti iin moj s nebes, a va5 uditelj... I rede lvan: uja hoiah k svetomu lbltaru na sluZbu boZju v crikvi v Elpese ter mi rede Duh Sveti: Fojlr va Vitleom na pozdravljen'je Gospojino, matere Gospoda na-

,('g(.) Isuhrsta.< Petar v RimE bihi jutarnje poslu5ajerr i l)uh Sveti rede'Ja Idi va Vitleom na pozdravljen'je k mami: tr'r'i na5ego Isuhrsta, hoie se prestaviti od sega sv6ta na on 'lit.< Andr6j i Filip apostol i Luka i Simun Kananejts 1i vsta5e iz mrtvih, ti prido5e na pozdravljen'je svetoj Mariji

v poladi i Duh Sveti vze me i postavi me po A Marko rede: rJa bih v Leksandarskom r'rrc1u,18 pokajan'je dinjah i Duh Sveti vshiti me simo.. Jaliov rt'i:c: >Ja bih v Jerusolirrn6 i D,uh Svet,i vshirti rne sirno." A It:rrtolornrSj rede: Ja bih propovddajete ,slovo boZje i Duh pridoh simo.* I pridoSe Svcti rede mi: oldi va Vitleom - i vsi apostoli va Vitleom k svetoj Mariji, materi boZjej' A (;ospa sveta Marija vzdviLe rucd svoji:o k Bogu na nebo i 1'r icle mnoZastvo an'jel serapimi i herovimi k njej. Kada le,,:rie mati Gospodnja, slnce i misec stahotael va Vitleome i rnnoZastvo svetih predstojahu Gospoji svetoj. I pride mno,,rrstvo ljudi neduZnih mnogo k svetoj Mariji, vapijahu velir':rna17

i;r Vitleom. A Paval apostol rede: "Az bih v gradi Tiverit0 i l)rrh Sveti vshiti me sirno.< Toma lsis; "Bih v Indiji u Alkupca
,ric16 vas simo..

l,im glasom: >Sveta Marije Bogorodice, pomiluj nas. Kako ',starvlja5 nas greduii na nebo?" A sveta Gospoja bi milostiva rrl greiniki i na nevoljne. Tu sl6pi prozirahu, tu knjasti i lrlomi zdravi bivahu, znamen'ja se dinjahu od svete Gospoje. 'l tr stahu radosti, p6sni i vesel'je mnogo duhovno okol svete { iospcje. I videvii Zidove da se dini slava boZja ot apostcl ,rliol Gospe,22 svete Bogorodice i sveia jemslz lrud kralj r rlruzi Zidcne veie stra5no i posla5e tisuiniki na Mariju Itogorodic;u i na aposloli va Vitleom Gospoda,vdornGospoda rrrriego Isuhrsta da jamuzr Bogorodicu i vse apostole. I na14

; .

apostol g.stvari dosao rj Betlehem, na otok Patmos g(rjc Jc tvan.neko vrtJcmc Zivio u progonstvu. z
rz, lio.lega Je

6 NaS. je prcpisivad pogrcsno smicstio maloazi,iski grad Efez,

Betlehem.

u Rimu bijah slu5ajuii jutarnju. t; U orig. Simun i Kanandj kao da se radi o dvije osobe. to U orig, Piveri. Prema grdkom, radi se o nekom mjestu
1? 18

ne-

na koiem iu leZati kad umrem. 10 Prerna grdkom originqlr, glas s neba javio je Ivanu da apostoli dolazJ u Betlehem.
12 tko od 13 Podi.

neka doite. zarekli.

te propovijedajuii. :o uzdigne svoje ruke.

U grd. taj se trgovac u gradu Aleksandriji.

zove Labdan.

tt tj. apostolima.
vas.

,: Vidjev5i Zidovi da apostoli slave Gospu. :r U orig. iemun i lrud. Rijed iemun koju je pisar shvatio kao lii rro ime u stvari je grd. Egemon : voila, vladalac.
2a

:1 stado5e, zaustavi5e

se (dual).

da uhvate.
151

150

braie clrv hoteii ju saZgati i odar njeje i apostole vse. I kadn pridoie ha hrarnu k dvarem, listo pride oganj znutar s hrama silu boZju:r i poZga je ognjem an'jel BoZji Zidove ki bihu pri5li k Bogorodici. I bi strah velik po vsem gradu i vsi ljudr ki se Boga bojahu poda5e Boga v6rovati Zidove. Tako pravi slovo boZje: "Ako hoiei spascn biti, dlovede, v6ruj v Bcga vsdm srcem i v svetu Bog<-lroclicu i v sveti dan nediljni zad je v nsdilju prijala pozdravl.jcn'ic ot an'iela Gabrijela, v nedilju je rojen Gospoclin nai Isr-rhrst vani Vitleoma grada va vrtape, v nedilir-r vskrsc iz rnrtvil'r, v nedilju hode priti na sud Gosnocl naS." I rcic Gospocl l< mar-cri s\lojei: "Ne sl.irbi, ko:s se veseii i riicluj! Nai a ,si blagodit i s,lavu moju hu jzL imam s Occm rlojim, ke slave nigdore ne more ispovddaii. I du5a svcta.ja tvoja hoie pojti v sr,6tlaja skrovi5ia kacli je mir i 'l'cscl'.jc mnogo." Rede Gospa Bogorodica: "sinu moj preclragi, 1"iolo2i na mni ruku desnuju tvoju i blagoslovi me, sinu moj !. A Gospa sveta Bogcrodica Marija clrLeci dasnuju desnicu sin:r svojego Boga tere re6e: osinu rnoj prddragi, klaniaju se desnici tvoiej presvet6!< Tere ju27 celova i rede: ,,Isuhrste sinu moj, prirni du5u moju i budi miicstiv vsakomu dlovehu hi priziva ime sveto moje da buclu proslavljena za.i sam te rodila, sinu moj!n A Gospodin Bog rc'ce jej: "Gospoje Eogorodice, r'eseli se, cla radujet se srce tvoje v tebi! Vsaka duda 1;.a priziva imc disto ne more poginuti v vi'ki." Obrativ se Bog k svetomu Petru,:s rede iemu: "PribliZi se vr6me, hoie pojti sveta Bogorodica ocl sega sveta na nel-.o Duhr,;nr S'vetim, zato podni pcsan peti!" A sveti Fetar poda najprvu pesan: aleluja, a vsr: sili poda5e velikirn glasom: aleluja. A. tada se lice r:natcre Gospodnje prosv6ti 7 krat veie nego s'lncc sego sv6ta i prostri se i trzdviZe ruci svoji Gospoja Bogorodica i apostole blagoslovi svo.ju ruku i vz<lahnu. Precla cluiu svoju pnedistuju Bogorodica [sveta]ja v BoZji rLlci,:e a Bog prostri ruci svo.ji presvcti, prija blaZenu i neporodnu du5u Bogolodice Mariic. Kada izicle presvc-ta cluSa Gospojina, tada se vas grad Jerusolirn naplni blage vonjc, a sili nebeskije vspdse pdsan :; BoZjom snagom.

r, lirrr llasom: "Blagosiovljena ti jesi v Zenahl" A Gospodin r z, tliriu Gospojinr-r Svetim Duhorn na nebo. A sveti apostoli \ /( \r' s\/eto telo jeje i dastno poloZi5e na odar i ponesoSe, r t tli,c na 12 oblaka svitla i poioZi5e v rai. I kada nesihu sveti .,1,ostoli t6lo svete devi Marije, tada 1 Zidovin irnenem Ofirrrj:r lare pode razmitati odar Gospojin. Na tom dasi pride .rrr'icl Boiji i uside mu ruci v pleiu.3o I poda moliti se k Bogor,rrlici:;t Ofinija i k svetomu Petru da bi mogal cel biti. I rede I', 1:ir': >V ime Oca i Sina i Duha Sveta." I na torrn dasi pri,l,stu obi ruci jego v pleii jego tere bi cel. Ki vid65e to dudo I to znamen'je poda5e vdrovati i slaviti Boga i,moliti Gospoju It,rtorodicu Mariju. Gospodin Isuhrst zva dvor nebeskoga l, rrrsolima herovim i serapim: "Ku dast dostojna je prijati rrr:rti moja?< Odgovori5e 'sili nebeskije: "Dostojna je pojit,i r rrt'beska prdstola skrovi5ia.< I pojde Gospod s mnoZastvom ,rrr'iel noses: d,u5u jeje v je33 dom. I tu savkupi dulu jeje ' It l'uin i vznese na nebesko ladan'ie.

:i ti. desnicu. _ 28 Peiru izostavljeno u originalu; rralazi se u svim tekstorrima. 2e u BoZie rulie (dual).
152

:6 nego, naproti\r.

drugim

" oclsiiede mu rulic u rarnenima. , U orig. rcf.


ltosecr. "r rijezirt.
153

24.

KAKO

BI

PRINESENO LICE ISUHRSTOVO V RIM KAKO POGIBE ANA I KAJAPA I PILAT

l,r',e vdovica imensm Arsenija. Ona ;biSe veliko Zelila viditi r,,spodinl Boga i veie se ona plaka5e Gospodnje sernrt'ir rr, r'r.: nijedna rids na sem svete. I ibeSe na njeje glave jedan ,,lrlrrsac i bi5e veliko lip da va vsem grade ne rbi se bil rnogal lr1'lji najt. I pozre Gospodin Bog na onu Zenu i rede: nZeno, ,l:ri rni obrusac ki ima5 na glavd tvojej da si otaru tugu i pot ,,,1 lica moga.<( A ona mu poda on obrusac svoj' A Gospodin lirl1 pozr na nebo i pritisnu obrusac k licu svojemu a lice l,,rz.jc k onomu obruscu prilnu. tr poda njej Gospodin Bog rrlrlrf s?c sa svojim licem, a onaZerra pojde v dom svoj noseii l,,rzic lice tere je shrani v svojej skrinji diste v Jerusolime

rrr'sc{e i kamen'je se raspada5e i slnce i mesec i zvezdi to lrr..t: vss potamnelo viduies Gospodina Boga na semrt i na r.rspctje kriZno peljajuii. I bi5e jedna Zena v Jerusolime i

Moliv o Zeni (obidno zvanoj Veronika) kojoj je Isus na rupcu ostavio sliku svojeg lica i koia tim rupcem ozdravljuje cara, vrlo je raznoliko bio primjeniivan u literaturama Istoka i Zapada. Na Istoku ie motiv vrlo rano bio povezan s mctivom o kralju edeskom Avgaru koji je Isusu slao poslanicu i Isus mu poslanicom uzvratio i tako ga izliiedio. Tako se motiv poruezivao i s nekim drugim apokrifima, osobito s apokrifima o Zivotu i srnrti Pilatovoj. U zapadnim verzijarna ove legende ozdravljeni car je rimski car Tiberije koii po ozdravlieniu ialje svoje vojskovoele u Rim da kazne Pilata i drr-rge koii su Isusa osudili na smrt. U mnogobrojne varijante ovog rnotiva obradenog po zapadnim literaturama, pa i u de5koj i ruskoi, bugarskoj i srpskoj,

ide i prozna obradba u hrvatskoj (glagoliskoj) kniiZevnosti, saduvana u nekoliko rukopisa (Petrisovu zb., Akademiiinu zborniku IVa 92 oba iz XV. st. te u Zgombiieva zb. iz XVI. st. i u Fateviievu iz XVII. st.). Glagolja5ki se tekst u vi5e pojedinosti razlikuje od sviju poznatih nam tekstova, a narodito po imenu Zene koja posjeduje dudotvoran rubac, a to ie Arsenija. JoS se

Mi donosimo tekst iz Zgombiislcljudcno da je to bila deika. ieva zbornika, jer je onaj iz Akademiiina rukopisa izdao Strohal, Apokrif Osvetenie IstLhrsto'to a onaj u Petrisovu niic potpun. u Dubrovadkom zborniku iz 1520. posve je drugog postanja, tj. prijevod je talijanskc piesmc La vendetta di Cristo.
ada peljahu na5ega Gospodina na kriZno raspetje, tada r" narod ljudir plaka5e, muZi i ien, oni ki Gospodina Boga ljubljahu od srca svoga i vsaka tvar se sa zemljuz

ne zna iz koje je literature dolao k nama ovaj tekst; nije

l,.rtli clna prebivade. I bi5e v Rirne cesar poganin ki bi5e gospodin vsemu 1,r:rtlu Rimu i vsi Ri,mljane behu pod njega va ono vrime. Tere lrr,t' on cesar rimski beteLan zalim betegorn i v njega glave 1,,'tc1r biSe. Ono lbehu osio live tere stahu v njega obr97e' \' n()su i v glave tere ga jedihu i opet van izletahu. I bi5e r r'\rrf orr zli obraza i sla5e po vse detiri strani posli svoje 1,,1:r bi mu gdo mogal pomoii od one nemoii' I mnozi likari 1'rilrodeie celjahu ga i ne mora5e? ga nijedan isceliti zemalj',1,i likar. I sliSa ta cesar proroka velikagoa v Jerusolime imerr,'rrr Isusa ki ga moga5e od toga betega isceliti. I posla sli .r',,ic k tomu proroku v Jerusolim i pridoie posli pitajuie: "Krrcle je tu on veliki prorok? I druzi 'ga ljudi praveo da je ,,rrrr Ilog i prave da je on mnoge nemoine zdtave udinil' jeda l,r rrrogal i na5ega gospodina zdrava udiniti ot oneh os ke ga trrlrr?<lo I sliSa to ona Zena Arsenija i rede: >Brati moji drazi, l,,,1lu vi dlovdka pitaterr ono je sam Gospodin Bog ki se je r,,,lil od devi Marije. Onoga, bratja, Pilat knez osudil jest ,.r svcrjim sudci na semrt. Zato, btati drazi, u mene jest " Drusi rukopisi ttideii. , viSJie ona oplakivala Gospodnju smrt. U A[ad. rkp. nijedne riii (ti. stvari).
o ose.

[/ s,-

''' moease. za iclikoea proroka. "

2 sa zemliom.

U Akad. rukopisu plk mnogi.


154

" ," U o"ris] sliiddi ioS isceliti.


iovjeFa kojega- vi traZite'
155

drusi liudi dridaiu za nj.

*
$
&

tr
tr
F,

njega blaZeno lice; ako oie va5 gospodin verovati va to boije lice, on a(e zdrav biti ot oneh os i ot onoga zalago necluga.< A oni pcsli rekoie: oPoidi, scstio, s nami! Gospodin nab hoie rad verovati va to boZje lice, ako more zdrav biti." A tada Zena pojet njih v dom svoj i otvori onu svoju skrinjicu v koj bi5e boZje lice. A tadaje or-ra skrin.iica prosveti se sedam krat veie nere slnce sega sveta. A 1c slugi tadaje pado5e se na kolena svoia i pokloniic sc boZju licu. I vazam5i b\ai'ena Arsenila boije licc pojclc s n.iirni v Rim k cesaru. I posla5e slugi jednoga niih naprccl oct scbe l< cesaru v Rim. I kada pride, rede k ccsartt: "Gospodine, bucli vesel, ovo gre likar ki te hoie ulititi izclrava udiniti ocl toga betega.< A one osi uduviel: ta glas, taclaie i pode5e se ljutiti v cesareve glave jaduie ga. A cesar od velike boli omadle i na tla se pade. I prici<lic oni posli sa onu Zenu u ke bi5e boZje lice. I kada niih cesar uzre be vel6 vesel i posadi onu Zenu s boijim licem poli scbc, a one osi pode5e ruti I'elikim glasom v cesareve glarre. I redc blaZena Arsenija cesaru: "Hoie5 li verovati va ovo boZie lice da sada zdrav budeii od toga bctega?" I cesar zvapi glasorn velijem i rebe: "Veruju sa vsirn domom mojim da je to presveto lice boZje." I pokleknuv cesar na kolenu svojeju tere se pokloni licu boZju. I ta Zena razagnu lice boZie pred cesarem i tadaie one osi spadoie van na cesarevo krilo. A va one osah pode5e se letati besit'r i zvapiSe velikim glasom oni vrazi govoreii: oJu nam i gore nam, kako nas nigdore ne moi:e izignati razve Arsenija z boijim licem nas izigna iz na5ega doma." I cesar b6 zdra',t tere se krsti sa vsimi Rimljani. Odtole pojcle hrstianstv<-r po svetu i do danas je.

rricr-r

I rcie Arsenija l< cesaru: "Gospocline, moliu te udini pogubiti one suclce v Jertrsolimc Anu i Kajapu i Pilata kneza hi su toga Gospodina na scn'lrt osudili koga je lice te,be zclrava udinilo.u I tacla ccsar rcdc: ,Ja sam to rad udiniti." I pode cesar spravliati vojsku na razoren'je grada Jerusolima i savkupi vo.isku silnr-r i posla dva svoia viteza s vojsku na Jerusolim, Tita i Vcspasi.ianzr. .A. blaZena Arsenija poloZiv5i lice bo;ije v Rime tere po.icle 5 njimi. I kada p'ridoie pred Jen-rsolim, ne mogo5e ga vzcti tudje, tada i sta5e pred njim nekolil<o vrime. I posla k niirn cesar veie vojski i vze5e grad
r: [J 6119. krilzq uctl7rse, lNUPetrisaiu Akademijinu rkp. tiniti vrazi.
i
T g

Ir'r'usolim. I tada je5e Anu i Kajapu i vsadi5e njijul4 v tami davahu njima na dan jednu undu vodi a drugu kruha. pojdo5e jemat Pilata rkneza. I 'kada hote ga ieti, tada mu I '.(' rnesto jitja vsi pokloniSe. A Pitat ne rnne5e da ga ote jati r prihoja5e na njih stan, a [o]ni ga podtovahu i sprovajahu ,i,rrnov-s podten'jem. I oni ga vazda mi5ljahu iati dokle ga ,(' viclehu; a kada ga videhu odima, tada. mu se vsi poklanjahu r lako ga ne moZahu jati. I videvSi to Arseniia, rede tema , itczema, Titu i Vespesijanu: ,rDa zat vi ne udinista po zapor ctlc vajut; gospodina? Zat ne jarnetato toga zlotvorcl P]la1a Irrezo i ne udinita mu kako je vama cesar zapovedal?" Tada , rri rekoie k njej: oGospoje, ne moremo ga iati jere kada r,.r lioli oiemo jati, tada mu se vsi poklonimo.o I pomisli tada lrl:rlcna Arsenija: ,>Zat. ga ne mogu jati, da v mesto jatja da r,rzrla mu se poklone?" I rede Arsenija: ,Ja vam povem zac 1,,r vi ne morete jati, za( je na njem svita Gospodina Boga ,r lrlr rre da Pilat Zreba metati,zat ju sebe vze,17 ku bi5e sama lrl:rlcna deva Marija udinila sinu svojemu, ka ni Svena, nats r,".1 \rsa satkana. I zato vi se niste Pilatu klanjali, da klanjali ,tt' se onoj suknji ka je na njem." I paki rede niim Arsenija: ', 1:r vam povem kako ga vi jamete' Zovite ga k sebe na stan r, r'r' ga podtujte dotle dokle se zanoii i ustavite ga sobu jamite." Tada ta viteza 1r;11i.irr l-q16i rkada se svlde, tada ga rr, l,i dan poslasta po njega, a Pilat tadaje pride k njlm, 3 ,,ni ga mlst;atru jati i v mesto jatja vsi mu se pokloniie. I I kada b6 1,,,..,-lSe ga podtovati i veseliti se 5 njim vas dan. r,,'c k nbii nadini5e tomu Pilatu knezu postelju' I kada pojde I'rl:rt spat, koliko svldezo [sa] sebe onu svitu boZju, tudje 1,,, rlugi popado5e tere ga sveza5e naopak rukarni i vrgo5e r.., t AnJ i Kajape k njega sudcema v tamnicu. I kada be .,,rirrlra, ispelja5e Pilata kneza van i svlekoSe sviti Z njega i ,,1,( l ga sv-ezaSe naopak rukama tere mu o(izavezale' I tako ,..' ,.r-imotno pelja5e po gradu Jerusolimu fru5taiuie i mnozi

llrrrli jerusolimsci dudovahu se za( tolika kneza tako sra,,,,,1rro" ga sramoiahu. I tako ga za tri dni peljaSe fruStajudi
'r' vaSega.

" ttjiju, njih

(dvoiicu).

',' iamdla (prez. duala od iati), uhvatite. 'r sebi uze.

'" koja nije Sivena, nego "' z.adrLite ga da s vama spava. '"

tim

svude.

156

157

sre5il4 tere mu rede: >Kada to drivo plod udiiri, tada tvoj 6tac zdrav bude." I kada se Sit povrati k ocu svoiernu, tada otac njega bi5e umrl i biSe pokopan. A Sit vsaCi onu kitu na grobi oca svojego. A ta kita sc prija tere vzraste cirivo veliko. I tako sta tri tisuia i pet sat let dari do vrirnene
Solomunova.

njega teg udiniti criltvi.

I vsi mc5tri nigdarc ne mogoSL' toga driva pripraviti v tcg, jerc nigcla bi5e dlgo a nigda kratko. A oni za sramotu toga drlva udiniSe v niem most na jeclno,rn potoci prccl Jcrr-r:;olimom kr-rclc ljudi hojahu i dobitak. tr kada pride Saba kral.iica viditi mudrosti Solomunje i govoriv5i 5 njim vrati se ot Solomuna. I mimo hodeii po onom drivu i po svctr:m Duhu zvidi i pozna da je vele moino plemenito drivo tcre malo od5ad5i posla k Solomunu rekuii: >Dain ti viditi cla drivo ko v takovi mesti [v] va6iini stoii da po njem vse kraljevstvo Zidovsko ima poginuti.u Cesar Solomun sli5av to, vze drivo to tere je v tretom obzidi pokopa gluboko v zemlju. I potom onde lokva se udini vrhu onoga driva pred pristri5kom Solomunjim tere sta onde dari do jatja Gospodina. A kada bi zajutra v veliki petak, tada drivo zi5lo bi5e van iz zemlje tere plava5e po vodi. I tadaj Zidove prokleti vzeie ono drivo i i. niega udiniSe Gospodinu kriZ na kom ga raspe5e. I tada isplni se rid an'jelova ku bi5e rekal Situ: Kada to drivo plod ubini, tada tvoj otac zdrav bude. A Gospodin nai umrv na kriZi i pojde k paklu i izvede ot tudu Adama i oce svete is tamnice i postavi je v svetlost veinu,
amen.

I kada Solomun crikav ziclaic ku mu bi5e Bog zapcvidal zid.ati, lada ono drivo za li1-rotu niega udini posiii i hoti Z

26.

ZIVOT ADAMA

EVE

Zivot prvih ljudi i njihova sudbina nakon izgona iz raja bila pod raznim naslovima i na raznim .iezicima desto obr:adivana rr ;rlrr>krifnim spisima. To je tema i latinskog apokrifa Vita Adae , r littee (Zivot Adama i Eve) prema koiemu ie nastao i hrvatski lriicvod. NaS je prijevod saduvan u dva glagoiiska rukopisa, tj.

;,

,r zgombiievu zborniku iz XVI. st. i u Fateviievu zborniku iz rVl[. st. (drugi izd. Strohal u Stare hrvatske apokrit'ne prite i It t'.t'trd.e). U glagoljskoj literaturi poznate su jo5 i clruge pride o rrrrtu prvih ljudi, ali su razliditog izvora. NaS je tekst uzet iz Zgombi(eva zbornika.
u

( ten'je kako bi Adam iz raja fizignan] I tlarn i Eugat kada ,izignana bista iz raja vlasti i slasti, I \ stvorista"sebe krov. i stasta2 7 dni pladuia i riclajuda v ,,,rlo:;ti velikoj. Po sedmih dneh ladna bisLta i iskahcta sebe prr c d& bista jila i ne obretahota. I rede Adam k Eugi: "Gos-

1'.!c moj?, vele mi ladna jesi. ISdi 'nam piie dto jasti nadnemr ,l,l,le uzrim jeda kako pomilujet nas Bog i prizovet nas I .rrlt: i preje bihomo." I vstav Adam i hodi 7 dni po vseh oneLl

,,
I To je spoznanja dobra i zla" s kojega je Adamu i bilo Evi takoder "drvozabranjeno jesti plodove, ali su oni preltr5ili zabranu i sagrije5ili.
160
I

,, rrrllah,i ne najde piie 'takovije kaksvu preje irni5e v raji. Rel.rrlrr.

jeda kako umrem od zc Euga ka Adamu: "Gospodi moj, I ako ja urnr'r., oie tebe gospodin Bog peljati v raj '.,, t'iia mene srdit jest gospodin Bog. I zato ako mene ubi'Eva. " ito iemo jesti.
,r stase.

ll,\rtska knjizevnost

sred.

vijeka

1f6i1f

ieSi i ia umru, jeda si tebe vpelja gospodin Bog

v taj, zai za

iloju krivinju spujen jesi.o Odgovoriv Adam i rede: >Ne hotej,r Euga, govoriti tako, ne hotej, da ne navedet gospodin Bog prot<tetitrrila. Kako moLet biti da bim ja vzl'oLil ruku moju na

rou6 pu4i da prestupil bi5e zapoved stvoritelja svoga i da bi5e .1lv5ls1 od velikije slavi vesel'ja. A voda jardanska ustavi se <lo togo 6asa11 ne dineii toka svoga dokle minu 29 dn|

ie i na telo tvoje ubiti te? Vstani vskore i iSii nam odkude Ziti moZem da nam ne pomanjka." I hodeia 8 dni iskasta piie takovije kakovu imehota v raji i ne nahajahota razve piie ku skot ji. I rede Aclam k Euzc: "Ovo, ugotova Gospodin piiu skotbm i zverem zcmljiurim, a na5a ubo piia b65e an'jelika i zato pravo i dostojno pladcm pred gospodinom Bogol naiim iZe nas je stvoril. I pokajmo se vclikim,inolitvami, jeda kako odpustit nam gospoclin Bog i dast nam odkudu Ziti moZem.. Paki rede Euga k Adamu: ,Reci mne, dto jest pokora i kako pokajemo se jeda kako trud na se poloZimos jegoZe isplniti ne vzmoZemo i ne budemo usliSani v proinjah i otvratit lice svoje ot nas gospodin Bog naS, ako dto obeiamo i ne isplnimo toliko, gospodi moj, koliko umislil jesi pokajati se zad hako ja napeljah [na] tebe trud i smuien'je." I rede Aclam k Euze: oTi ne vzmoZes toliko dni trpeti pokore koliko ja. Se ja stvoru pokoru 70 dni ni pijuii ni jiduii. A ti ubo r,-stani i pojdi na reku Tigruo i vazmi kamen i stoj na njem va vode aaZe ao grla v glubosti re,ki. I da ne izidet rid iz ust tvojih jere nedostojni jesmo moliti gospodina Boga, jere ustni naiijaz nedostojni stvorene sut i oskvrnjene clreva radi prepovedanoga. I stoj va vode reke Tigre 30 dni i jecla sis pomiiuiet nas gospodin Bog. A ja hoiu va vode reke jardanskiies 40 dni.o I Euga pojde na reku Tigru i tako stvori kako rede njoj Adam. Takoje i Adam pojde na riku Jardan i pode stat na kamice daZe do grla va vocle. I rede: "Tebe govoru, voda iardanska, Zalui me! I da zberut se vsa plavajuiija jaie v tebc sut. I vsa iaLe Livotna v tcbe sut stvolena [da] obidut melo i c1a pladut sa mno.iu. Nc cla pladut sebe, na mene zad oni ne si'lgleiiSe, da ia sagrciih." I tudje vsa Zivotna . vsa plava' juiija pridoie i obiclo(c ga i vsplaka5e 5 njim pladem velikim
a nemoj.

Gledaiudi kako Adam i Eva iine pokoru, solona se razgnievi i preobrazivii se u andela svietla, pode dvadeset i deveti dan na "Tigru" te pozove Evu da izade iz vode ier da joi ie Bog oprostio. Eva povieruie i izade iz vode. Adam,.medutim,. odmah uvidi da se radi o davolskoi rtarci te ustraie u pokori 40 dana, a dayao na Adamoyu molitvu iSiezne. Na to reie
Eva:

c1a

6 Tigris.

ne bismo r:a scbc teret poloZili.

6 pleonastidko sl.

nom. pl. Z. r.

gospodine moj! Tebe dan jest Zivot jere ti prvid i drunisi prela5ien ni prehinjen, da ja prelaSiena i prehinjena 1,,:i lrilr jere ne shranih zapovedi boZjih. I ninje odludi rne od ',r'i'tlosti Zitja sego ili pojdu k zapadu slnabnomu i budu onde rl,lile umru.< On Ze ne odgovori njoj ni besede. Ide Euga k ',tr'^nam zapadnim pladuii se i sa vzdihan'jem velikim. I ',tlori sebe krov. A jure imc5e v dreve svojem otrode. I jegda I zvapi 1 rrtrliii se vrime roditi, poda smuiati se bolezan'ju. ;,,spoclinu Bogrr i rede: >O gospodine BoZe, porniluj me i p,moZi rni!" I ne be usli5ana ni be milosrdja 5 nieju. I rede ,.;rrna v sebe: nPovem sijetz momu gospodinu Adamu.u I t':rlii rc,ie: "O svetila BoZja nebeska, molju vas vratite se na r',lol< i povijte sije gospodinu mojemu Adamu.u I vrati5e se 'r't'tila na vstok i po Sumu niih razume Adam da Euga te5koI'r bclezan'ju mudit se. I rede: oPlad pride ka mne' Jeda sit:t zrrrile pridoie k Euze i ratet se 5 njeju?< I vstav Adam ide l. rr jcj. I kada pride k njej, najde ju va velice ridan'ju" I rede l'rrrla k Adamu: "Pokle uzreh te, gospodine moj, ustudi se ,!u:,:r moia od bolezni v koj jesam poloZena. I ninje moli go' rr rrlina Boga za me da usli5it te i prizrit na te i izbavit od 'rne Ir,lcZin mojih kemi skondavajem se." I moli Adam gospodi rr,r l3oga Euze radi. I se prido5e 2 an'jela i dve sile nebeske r ',lrrie o desnuj'r-r njeje. I kosnu ju jedan an'jel v lice daZe 1l r f)r's i rede k njej: nPreblaLena jesi, Eugo, za volju Adarna sut 1'r'oicn'ja 'r.r,li poslanijego velija tebe pred Bogom. I molitav njegovih jesmo k da primeSi pomoi naiu. Vstani rrrrit'i pripravi se'k rojen'ju!" Ona Ze stvori tako i pripravi ., i rocli sina. I bi5e vele lep i svetal. Euga v istinu ne vide'

r\',iiti,

ro

riieke Jordana.
nelia me opkole.
162

', od toga dasa. ': rcrii iu to.


'rr

upitno sl.

163

f
it

*
r'

lj,

eaamul"ldi Se lsis;rs nCa je to 6a porodih?" I rede Euga ka jeni brl,i]Gospodine, ubij tb da porodih ne da kako sami ubrii" .n-ffnoo njego rad,i,-zad bojim se da v zel'jah jadovitiht0 nusu nJlt':' Odeo=vori Adam ,i iede: "Ne ubij, jer plt i krv slatkols'.je.n 1l.t41s detii potede i v ruku svojeju zel'je preI nare'5i trnejuci i divniie tlti. f da to zel'je svojej materi' i naueil.tTe njemu Kajan." An'jel Gospodanj pokaza-Euze nlihail jl kakoimiSe toga ditiia clojiti i gojiti i te5iti. I tada vstok. I*than'j"I poiat Eugu i Adama i otrodiia i pelja je na rnena y'"IoslC Cospodin po an'jele svojem i pokaza njim seliu da r.*cskaia i kako Aclam ima delati i sijati i te2al\ zem' tri"eo ;od" imeti plod od kih plodi Ziti vadnutls on i vas rod abi. il nj"m. Potom Euga pode i porodi sina komu ime be ka AO"Irebivahota Kaen i Avel vkup. I jedan dan rede Euga sina 4u.'lu: oGospocline moi, ja va sne videh da krv naSego si ubii^ir3 Prohoia.Se r,ucerr Ka'inu.o I njoi rede Adarn: "Jeda rur"n";'' Kaerr Abela?. I rede Adam: ,Hoiu razluditi njiiu na nise K^)tvorimo niima vsakomu o sebe:o prebivan'je." I uiirazlueJ,l,la teZatelii zemlji, Abela pastira ovcam. I kada besta Zrtvu,lia. drug od dm,gi ri potom kada ,imehu dati tsogu l6t 1i2'1da ,t6i Kain e=bela. uu;ett Le bd Abel kada ir-neSe i nare6o{.Potom tlved'e Adam zen'u svoj'r'r i za(e i porodi sina u *".ti lrne-jemu Sit. I rede Adam k Euzi: oOvo ima5 sina
.roela.(
o"_.

iit't i

iq4._..

i'l]n Koino, Abelai Seta (Sita) rod;la ie Eva ioi 30 siitov.a isprita im Adam ito ie sve etrc t'rtclto di,: le sapriieiio i bio isticran iz raia, a kad navrst'15U C9' 5,i'a Ie osieii da mu se bli|i krai, dadc Adam pozvalt preda ti,"'" troi" potomke, koiih ie bilo 5 tisuca muikLLraca bez ..<t
/r,r)'e1i. Jednog dana

I liadq o^,

t diecc.

iest tex)abrani bchu vsi i oni vs'i jedinemi usti:r rekoie: ueto cla si nas savkupil? I zad leiiS na postelje?< ,Si,ni moii, rneni ie zlo jere v bolezneh jesam'< Tacla "^|ce: vsi sinove njegovi: >eto jest da ti je zlo i v bo'

aarn ll'odc na(, ---.-jrioSe -\.l{ ,.


l8 ^\{ln.

jesi? Tagda Sit, sin njegov, rede: "l\{oj gospod'ine i jeda si ploda rajskago poZelil od koga v raji jide5e i zlo ,,,..', ',,lr,,ien jesi i v bolezneh leZi5i? Reci mn6, az idu k vratom r.riskim i posiplju prahom glavu moju i vrgu se pred vrata r,riska i budu plakati s ridan'jem velikim proseii Boga, jeda ',i rrsliSit me i po5ljet Gospodin an'jela da prineset mane od pkrcla koga poZetit jesi.uzz I o5ie rede Sit: oA dto iest bolezan, rrr,rl ode 1 gbspodine? Ne hotej potajati'zs nam, na reci narn! n,lim rede: "Kada stvori nas Bog, mene i mater va5u i poloZi r,:rs v raj i da nam vsakoje drevo plodovitoje k jaden'ju -i r,'i:c natrn da od dreva razumen'ja dobra i zla ko je na sredi r;r ja da ne jala bisva.zr I da nama Gospodin an'jela ka obaro,','ir'iu. I prlde das kada idut an'jelipred Boga moliti' I tudje ;,ricie i niide mesto protivnik na5 djaval kada odstupili behu ;rrr'jeli i piehini rnater vaSu da jast od 'dreva pr6povedanoga i ,',;li-ri poda. I'rasrdi se na nas gospodin Bog i'rede rnrn6: oKako ,,t,"'rZd zapoved moju i sloves mojih ke ti poloZih ne,shrani? s,'rravedu na telo txojeTT ran razlidnimi boleznami od podela 1'l:rvi i odiju i ust daZe do nohat noZnih po vseh udeh tvojih proiclut te i vzmudet te. Sije stvori ka5tigan'je boleznem, ,tr,'i'a radi sija vsa posla na rne Gospodin i na vas na'rod rr:r(.u I sije rek5i Adam ka vsem sinom svojim i rede: oObjaie r,r.' l:'olezni velikije." I zvapi glasom velikim i govoraSe: 'eto .,t\'oru az nedistivi ,i ,nevoljni v tolikih bolezneh poloien?n I l.rrcia videv ga Euga pladuia se i ona nade plakati se i govor rti: >O gospodine BoZe moj, prenesi bolezan njegovu na me 1r'r'c j? sigre5ih." I rede k Adamu: "Gospodine moj, daj mene ,lt'l bolezan tvojih zad mojeju krivinjeju sija tebe pridoSe." I r'cte Adam k Euge: "Vstani i pojdi sa sinom naSim Sitom k \'rirtclrn raja! I posipljita prahom glavi va5e i prostr'-te se rr.r zemlju i pladite,pred gospodinom Bogom na5im jeda si 1,,,rnih-rjet vai Bog i poiljet an'jela svojego k drevu m'ilosrdja r'. l<oga teie olej Zivotni i dast vama malahno toga oleja. I t,,,rrraZete me njim i podiju od bolezan kimi skondavaju se.*
l, zrrch

rs i|^,zna.iuii. dodano

Eva

Drcma Fatcvicu. ,' r\cc liotr.ovnom 6il1u.

i Sit podoie pred raiska vrata. Na niihovu molbu andeo int donese graniicu s drtteta spoznaie dobra i zla i preda je Situ neka ie hitno odnese ocu na cLtiehu iet da te on za 6
jesi.

;:

"

$.i:gll tJTs? ;?jl'i",'


"senim slasom.
164

'' U orig. polel


lgsrn6j fajiti. :r da ne bismo
,',r

i.Y1kom

zi

se.

jeli

(dual).
165

dana umriieti. Na povratku padne im g.rantic.a u ,riieku Jordan. Kad ie Adam tuo da im ie grartcrca pala u Joraan' on Salie Sita natrag na Jordan.
se Sit i najde totu kiticu i prinese ju ocu svojemu' On Le kada uzre ju, ljubeznivo pr'ijat ju i vzradova se radostju velikoju i rede": odvo ssmrt iest i vskreien'je'" I 'prosi v.sih sincrv ivojih da vsadet ju v glave groba njegova' I kako njim

I vrati

1.

$
$

$ 6
g

]t

prveje rete Mihaj,l a'r'hi,n'iol: "Po iestih dneh hoiet umreti Adu-... I kada pozna Aclarrr cla pridc vrime semrti njegove i rede ika vsem siirom svoj,im: ,Ovo, ja jesann let 9 sat i 30 let i kada umru pokopajte ne protivu vstoku slnca na njive pre-stvoreno jest kada govori sinom svojim, bivan'ja jego." I presta od besecl svojih i preda duh.-I-tudje slnce pomrde-i iuna i zvezcli 7 dni. I kada sinove Adamovi objemahu telo oca svojego narikajuie nad njim i plakahu se gorko i govoru6s; "iui ju, gospodine i ode naS, kako napelja na nas ibolezan i semri.. i tudie Mihait sta nad glavoju Adamovu i rede Situ: ,Vstani od tela oca tvoga i pridi i vijzs 61o od njega Bog delaje,t skozi to da ,stvoril jest i milosrt imejet.< I -tudje Sit uzre ruku Gospodnju prostrtu drZeii Adama i du5u jego i preda ju Mihajlu govoreii: >Budi v shranjen'je ruku tvojeju do dne progledan'ja i do let poslednjih v kih obraiu:0 Zalost rriih v raaoit. I tada sedet na prestole toga'ki prelasti ga'< I piki rede k Mihailu i ka Urilu an'jelom svojim: >Prnesite irud tri sindon'i bizeni i prostrite na telo Adamlje, a inemi sindoni pokrijte Abela sina jego i poloZite ga poli Adama'< I pristupiv5e vse sili nebeskije vlasti nad telesa i posveien be dom siloju slavi Gospodnji. I pogrebo5e Adama i Abela Mihail i Uri,i a,n'ieli boZji. I rekosta k Situ i ka inim sinorn Adamov,i,m: oKako ninie vidite, taki'm zakonom napreda pogrebajte mrlvije va5e.. Sije Ze isplni5e an'jeli boZji i oti' ho5e od njih. I Sit v istinu, sin jego, vsadi kiticu dreva, ja' koZe prosi otac jego Aclam [v] vzglav'ji groba jego, ka po torn vzraste v drevo vclijc.
Slijedi umetak o sudbini tog drveta na koiem ie kasniie bio rasqel Ktist, Po Sestih ubo dneh kada mrtav b6 Adarn, pozna Euga smrt svoju i sabra vse sini svoje i rede njim: "Sli5ite, sini moji
zt,
zo

vzljubljeni, povem vam. Kada ja i otac vai prestupismo zapoved Gospodnju, rede nam arhan'jel Mihail: 'Ciia pregre',t'n'ja va5ega rodu va5emu napelja se gnev suda, prvo votlo.itt,2. ognjem; ovima dvima sudoma slrditi hoiet Gospodin , ltividaski r-od. Ninje ubo sli5ite me, sini moji! Stvorite skri zrrli kamenije, a drugije skriZali od blata zemlje i postavljate rrl njih Zitje vade:z kako v nas sli5aste'i vicleste' Na kim surlorn prvo sudit Gospodin dlov6daski rod i te skriZali od bla-

t.r zerlrlje otreiet se, a skriZali kamenije ostanut.< I kada \ \rr ova rede sino,m svojirn, vzdviLe ruce svoji k nebesi mol, r1i se. I preklonii kolene svoji na zemlju, gospodinu Bogu l"rrlu vzdi i preda cluh svoj. Po tom kada stvoren b6 plad javi se l,oliopaSe ju vsi sini njeje. I kada plakaie se 4 dni, rriirn-an'jel govoreii k Situ, dlovdku boZju: "Ne pladite k f ,,rnu veCe razt,e 7 dni mrtvih va5ih zad 7-mi dan Gospodin poi:i od vsih del svojih. I v sedmi dan vskrsen'je Gospodnje i,rrclet. Osmi v istinu dan buduieje i vedno iblaZenstvo je v l.,rrn vsi hrstjane s tdm i s tim stvoriteljem i spasiteljem na',irn vkup s teli i z dulami vskr5eni budut' I k tomu veie ',r'ilrfti ne budet, na cesarastvovati budut pravadni s gospo,lirrom Bogom v vse v6ki vdk. .Amen'

oridi i vii dodano prema Fateviiu. ir koiima'iu obratiii.


166

L;

Kod Fateviia: postavite na niih pisan'je Ziia va|ega.


167

;;oliaZu. I poslu5ah ga i pojdoh v zemlju l.poc. I pt"ai *i imJGospod govor-e:sJ( tomu ne naredeii se
Go-

ku mi pokaza

avnaLrro'v,q, SMRT

koji predstavlia duliu redakciju' uzet + t 4 il,xi . s r. SIi in a redaki, b'"'r L,TJr.il ;id;i: i " ie i u iirilskim ..iffiiit"^ tta'.N' Tihonravov' Pamiatnikii Liia ",:i,''iioi str' 7e u;;;;i;;i''-i, s-u"rtp"t"'hure 1863' redakcija iiirt:i,,,,ii kraiili Folivka , Arcttivu t. ttirl'fii,it'. iViii',_ii3-l25t. zb' 5' Petrisov zb' il;';i;;i.;iir." elag.rjikit.t i'Lopita (Berdiievaiz 1520' ii[;;;l;i-;b.j-r.7o i tiDubrovadkom zborniku
Ovai apokrifni tekst,
rr.oe-irr.jrn i r.u

k
&

p i kada skonda5e se dni Avraamu, govori Gospod arlraS'rci El i"f" l/Iihovilu: >Vstav idi k Avramu itvoii njemu kako skondaie se' lica se zemlje, sega svita' Dni iziti imat ot od svita sego'" I a"-"tt..:iSl dni i dom tvoj dokle ne izideii bi5e iziae Uitrait k Avraamu i nalae ga u ratajl svojih sedeia' n9 vele. PriSad Ze Mihail k Avraamu i celova ga' Ijesi, to stur Avram: "otk'r.rda vilaser Avraam gdo je. I rede niemu ;i;;6.i; i i"r"""iu-u Mil.raii: 'Putnik jesam'" Tada.rede eu*rnt ,Da posidi malo da poiliu po dva konja i pojdgvg

Avram, na Avraam naredet ie i budet ime tvoie'o Otveda ljun'f ifrait'i rede: oBlagosloviju te, Gospodi, da vidih 'muZa lrt'cago te, sli5ah bo kat<o jesi sa5ad 60 prapri5i i prignav tel:rc i*zaklav i vstav5im u tebe.<o I tako govoreii njima meju ,ol;u Avtaamu i Mihovilu vstav5i i pojdosta i pnidosta. na ,,lan. I prizva Avraam Damaska, sina Elizarova, domaiega rrrtridiia, govore: 'Icli i privedi dva konja.da ideva, trudna bo tako bo t,'sva.(7'O"tveia Mihovif i rede: "Ne trudi otrodete, j,l,,,neia se dojdeve'.8 I pridosta do rike iedne s dr'-ima rabi, i,'"roo i najdclsta jeclan dubac vele velik i imiSe kite tri porlrlrne brezi i sli5ista glas ot kiti govore k niima: >Sveti' jesi'u SIiSav l,rrrcsi naredenije svetomu k njemu Ze poslan glas i ukrepi ses i skri tajnu v srci svojern govore: ),' Ar,raam r :r hoie to titil I kada pridosta v dom svoi i rede Avraamral,,,nr svojim: ,Idite v sticlo i privedite tri bravi skoro i zakol;rit' je i svarite jero da jimo, radost b-o velika bi nam' I pri prizva Avraam Isaka' 1,rr:rie otroci, zakla5e i variti poda5e. I :.,,',, svojego, i rede jemu: moj, dragi Isade,-.vstani -i "Sine ,,,,lii rukoini;n au umijeve noze]1 ,gos-tu semu pri5ad5u k jes-t ,,.',,r^, ,urt-i3n Uo v misli mojej kako iure mi poslidnje i umiti nozi gostu semu pri5ad5umu k ,,r',, nalijati rukomiju ,,,,,rr.u dli5uv bo Iiak oca svojego to govoreia plader: se je to da rede: pol,nr('se rukomiju. I rede njemu: oOde,.da :t,,trrle mi jesinalijar,i ruliomiju i umiti nozi prisadsumu k ,,.,','iu Sliiav Ze dvraam pladud se Isaka, plakati se nade 5
govoreii' ' I nromiieni mi ime GospodM-ihailovim riieiima.tra drugu tI;;i'i;;eniii aludira se " pripovijeda kak<; je negda Avr.am go-

.,1,,,t',
f

s'
&

$r

v dom moi. K vcderu jcst, da podine5i u nas i zajutra-pojde5i tu-o ttoC"Si, jccla te ne utaknets zalzvit i sn6st te'< I uprosi bo l'{ihail Avrama govore: nKako ti je ime i povij mi.dokle v dom tvoj vniclevci. I otgot'oti Avram i rede: "Roditeli stvoriser mi irne Avram. Gospocl ie rede k 'meni: Vstav izidi iz ku 1i domu ot zemlje tvojeje i bt roda tvojego i idi v zernlju
1

i ,,,i,iuo nortustio ti.i "ncpoznita ilo5liaka zaklavii za njih telc. r ,r'',i;;i"lii;;ii' ctosta ie mududi krava, ma.ika peeenog t-cleta' ,', r. ii. ',',i r,.iou''uGospod, o2ivi [ele. (Ruskuo vsrzi.irt Starnpao. Je..]'. Ja' licah'.i so,apEiiilieist<iia skazaniia 225; prapriic je I ',, 'rii'q^"r.if"i"-iu."lc i8i7, str' 135 i ^ucthozovEtnih.' nas ispra, 'l , rl orrg. Je PrLPrsc. 'idemo, irtcia"icsva - icsmo (duali)' t'nvrl iaitrdi doci icmo.

iir.ipiidu-u iiojoi

se

, ii-viiase (: ne vitic I i":;asretne (ne je ', I; j;d -iitoiisi pi"nzi,ii u rukopisu ispuSteno)' smo ii ciriiskog (Tihonravov)'
vtdiaie),.t.i' nc znadtlaSc'
168

kod ratara

"

';;i';;;i";;-:-obodri se (ali iirilski u Tihonravova ima


rtf/iite ie
uzeli smo iz iirilskog (Tih') ier je u giagoljskonr iskiivljeno vrarite. tl:-r umijemo noge (dual). pladuii se.
169

" "';'

r 1, r,rj;rlno

'i

'

",;fi F1i:-y:ifli,i'3#"i::: ti lH lffui+ il I ;;i $,' :':: :' 3ri lt + ii j* l::""ft *J;13tij;.iit' :':::' I l,ill J"'." wnhovl vz-ide na r"'?,;;fi!;' :i:i"" ",x'i,:r?il;s"a

tii:l

lii

!t

* :ji{*i.*::r",,"-

*" ; l'; llti**|" ;i'l *i'iYt?#, a:X? 1.'*1 H"'t#ffi ;;1,r;;",,q*ii4*Sili*;[:ili!:miff $;i,,:",lii.
"

II

:iczaqrloocapladuiiseicelova5ega'Vsplaka"Ze'se'i Sli5av ie to .1i#*..'Vtai"}"'nnituil plakati se pode.5vnjiml' svojej i ona i buduii njej. kliti ,'j"eu, pr"J-:iii .;;;;"; t'5ift govorec.i "Go' rrride k dvarem f.oai'iiufui" i" i -upioii tako pladeie v su noc? Jeda d" i"* ui a" lriodH;;;;;; jest va56g-ara ali ieda umrl lrlo niku ri6 povida nouil-oi-Ututa STl sluZeii pravlNi' 1,il"r"l"t "i"io" lrll''otg*ori Mihail: SliSav5i Sara i razume niiedne-ridi o Lot6-" ,i,i ""^pirlilt;hjeredtt" uiS" J vsih'dlovk rid niega vele' I jego

yf*iJ:"f;

iiffif :";','3*{,f,
il;;r
",

i',Tti$t"#-tryr,'';'$p;+l::'iu'*'*
tfif;

tfl '#,T,' i;il*:f# ^&:':'i,:""l !:iJ ".ii{:i, ; H:l


lx'.:Trhll,:*':*:Y;:l*.ll''.,";ii:?t,:!:i:t"i,fti -; v ;i uu' i ia J e;l*ru;*5i#:,rl
ilffi " il?J"\l'i'lfi
j'*':?.f

T?ilq"rultirilU{-iiift

iillm,*i'fi1 H':li;;;:::*iii"*ii:'tt,gJ'i""X: $,';v,*tli:li*ffi iii+fi :i#tlt r*ii'*'{?"i'xi *t'1ffi


,

:l*fiil3:ili?l;l"#?'H:I;istsak i icle t auot"#iuai UiS" gt:t


vstav

idTffi r-f*
san i vspregnu rede: "Otvori da
s

;",r ; dt"' .,' "i" '' Vstav Ze Avraam i

jnll"",

"X

:,1:9t f ""H, fi

Ji?ilt'i I ffi*:
slova

.llr-rienije dlov6ku semu ltrte k Avraamu: 'o'ufto-aa plakati pri5aclSumuv naSem domu senu sviteiu se li nam ali kako proslzi sv6tu domu'naSem' a ne plad'< I vrr ovu noi, radost uo-;Ltt bila v sego boZja'budur,'ie Avraam t nj":'""iiaf'" "lS ti dlovdka razutneh kako jedan jest oc ,,,7u:'r Otveia Sara i ;;dtt 'Ja kada ti poiad na ,,nih muZi jid5ih poa^J"Lo* ambrejskirn v dornu naSem'<:' '',,li'i. jis'mo.5"njimi p.iettil"u"'i ""iti-i i kada umih noge I r'cee Avraa*t 'oo6'o-3"ti iu""*ila; la boumih pod dubom ti" {1aa rrit';1a, razurnif", f.ar.o"ii i"G "o'i sodomljan tuau- gt"'a-irtot"ozz izbaviti Lota ot ';i"iJt;iil; tajnu'' f;d;-A;;;am k Mihailu: 'Gdo ti jesi?" I r 1,.vida mi Rede Avraam: r,.,,c Mihail t evra^amui 'Az jesam Mihail'" mni'<s8 I rebe Mihail: >Sin ''l)l skaZi mi deso "ie potfu "u' ku moj Isaku: tv,ri Isak skaZet t"Uii' n"f" Avraam ka >Vidih"Sinu kasni va l ,:ric, rci mi eu 3"'iuidil va sni'' Rede Isak: ttu glavi mojej i.se muZ veli s nebese l\() slnce i misec uiS" mojeje i ostav-i mene '.\,rle se kako svdt veli i znet slnce z glavi mojej i sveta mo' se i rih: 'Ne otjemlji slnca glavi , ":,1rlukuv govoreii: Ne otjem\i i zv1zdi 1,;',r. Vsplaka Ze se i slnce se da '.r,la sili naSeje. Otvdia sveti muZ i rede mi: Ne pladi bozs ot nizoti na visotu' ot ,,t1;rlr svet domu tvojego, othod'it I rih k njet, ,rrr)ti na'prostran'iuJ, ot trni na prosveienije'
,',,

- I tlgli3t3tr H1?!4'' .vetiii ti besictovati'


ll 3 Siiii:; i?i'!';Y:#;::; jyy+,or'ttiti ; t"",lli: fi"zx;un?", ;*'r; ;11;"n e d a n e u stisi t' snz' '20 Eiiiltti dodaje: v -gae prema iirilskom ti. Avraam. .. ispravili smo u vdzi ;; di#.i:11. valga
v'leg.
22

,,, Opet aluz-ija na. apo]<rlf91,pit^d:*15:"i: Avram Pogostio -mumbrej skog)' ir.oe tili ,,,,,,,r,Xuiia'liiit'J "*uifi ''' kako su to noge KoJe'

bio Avramov necaK' Rijed je o Lotu koji je (prema Bibliii] .., r/-1-^ +: --^x .{o je mrai ioviek boiii? ip boiji? ' kut"'ti znal da ovaj dovjek

"

,r , rril., PStivta).

"' zbog dega vas je poslao k meni "!,Originalnoi|LoditboispraviliSmouotho(litbo(kakoje


171

irfasmo.

(Bog)'

usavsl.
170

mu: Molju te, Gospodi, vzmi i lude 5 njim. I rede mi: Ne v sa das lude, da svitit se dokle skondajut se 12 (asa, kako bo govori Mojsij:so Svetli mui vidih,et slnce oca mojego vshodeia na nebesa.. Otveia Mihovil i rede: "V istinu tako jest, slnce otac tvoj jest i vazmet se na nebesa i telo njega ostanet na zemlj,i dokle vskrdsit i Gospod. I n,inje, Avraame, tebi go. voru: ustroji dom tvoj i svr5i strojenije svoje." I rede Avraarn k Mihailu: ,Molju ti se, gospodi, da ne izidu is tela, na da i s telom idu gori da bih vidil vsa dela Gospodnja tka udini na nebesi i na zemlji.n I rede Mihail: ,Ne dostojit mi toga udiniti, na da idu i povim ocu nebeskomu, da ako povelit mi, tagda skaZu ti vsa.< I vzide Mihail na nebesa prija misli dlovedaskije i sia pred Gospodom i govori Mihail Gospodevd govore: ,Siko govori drug tvoj Avraam: Hotil bim s telom viditi dela tvoia.< Otvdia Gospod Mihailu i rede: "Idi i pojmi Avraama s telom'i skaZi njemu vsa; ka ti redet udini njen-ru, drug bo mi jest.< I pride Mihail i pojat Avraama s telom na oblaci i nese ga na riku naricajemu Okijan. I uzri Avraam dvoja vrata, jedna mala a druga velika i posrode obojih vrat na rpr6stol6 dlov6k veli i narod rnnog am'jel okolu njega pladuii se i smiju6i se. Plad Ze jest veii s'miha 7 krat. I rede Mihail k Avraamu: nNe zna5 li njega?" I rede Avraam: 'Ne znam, gospodi." I rede Mihail: "VidiS li oboja vrata, velika i mala; ova bo jesu vavodeiija v Livot, a velika v pagubu. Sa bo muZ sad6 Adam jest, prvi dlovdk koga Bog udini i privede ga na mesto ovo viditi vse duSe ke ishode ot teles. I ot toga jesu vsi dlov6ci. I kada ga vidi5 smijuia se, razumij kako du5e v iivot vidi5 gredui; i kada ga vidi5 pladui se, razumij kako vidi5 duSe veduigz v pagubu.
Mihail je proveo Avrama kroz mala yrata. Ayram prisustvuje sudenju jcdne greine iene. je Avel, griiehe iita "Sudija" iz knjige Enolt. Oblak potTese Avraanta ,na tyrd,< (lat. firmamentum) odalcle gledtt zlotinstva ljudi na zemlii i traii da se greinici smjesta pogube. Kctd je Bog vidio da bi Ayraam svojont strogoiitt tutiitio svu zemlju, naloiio je Mihailw da ga vrati na Temlju. Uto ie unrla Sora i Ayraam ju je pokopao. Katl su bili odbrojeni dani Artraamovi, Mihail po|alje

Tstom"na nieeov nagol)or pokaie ntu se ona u svoi straholi, rako da je'to"ga ciana umrlo u rtiegovoi .kuci^40 li.udi od strlaho. Na Airaamove molitve oni oilvieie. 'Smrt iSCeznu, Avraam kako va sni preda duh svoi." Isak ie pokopao Avra' ama kraj svoje maike.

po niep,a ukraienu Smrt, tako da

ie on niie

prepoznao.

sz koje bivaju voclene (ovdje je naime imao biti pasivni particip, kako je u iirilskom: vedomy i vedomya).

Mojsij dodali smo po iirilskim It Vidjeh svjetloga muZa.


r0 Rijed

tekstovima.

172

1/5

tq
F; 4g

::**

Dok su
.losiptt:

sina Josipct, ali su gn ostala brada zbog -to.ga nettavidiela' -braia pasla avce u planini' zabrinuti otac rece

svojej i vij zdravje njih i stada "Pcjdi, sinu, i idi k bratji i vrati se skoro ka mni.. Prijam Ze Osip zapovid oca svojego i itlc k irra.iii nose njim ot oca mir. Iduiu Ze njemga po- pustinji
zrrbludi

28.

ie i ne najde bra.tje svojeje s stadi. Pedalnu Ze njemu l,ir'Su njih cii i najde dlovdka i pokaza njemu put. I kada vidi ic izclaleka Osip ihe s radostiju. Uzri5e i oni kako zvir divji i pomisli5e uUiti.s Osip Ze idi5e kako janje mlado.nezlobivo
r

O PRE,KRASNOM JOSIPU

Vrropopura'n"pl,'i3,o,s:"5;i';':r.jil-,t5i1T*iij:Li;'J-l#

lrasti v ruci griSnih zatih vtk. Kada i,e pribliZi se 'njim, celova r, liubeznivo nose mir njim ot lica odina. Oni Ze tudje vsta5e ,,,, nj kako zvir i svlko5e 5 njego pisanu svitu v ku bi5e obu, t'n i vskrsta5e na nj vsaki zubi svojimi poZriti ga zlo0 nemilrstivo obraz javljajuie i bijahu svetago otroka razlidno svoi,
j'-r

?,x"J#'i'fi'ilil__*:liiidil*,r#iI3#Eeu*ye.ffi h?;
:i,J*''i;:'ll':u,urjl",?'l,t*,r.;i.iri"cu.u,"'.r.'Fiiiffi
*f

zloboju.
Sva Josipova arkliniania nisr,t porttog'la

*:*'*$;tpiii,il'i-,T';t+?ff ll"'-'?:l?l:l;"",,':rinlir: j:ll'i:-i"fl L1t'i''Lil#:$T:f t,:#t."'# i:5'#;;"Jt$:ifi li:

jh5lf.ll

u jamu.

brada su ga bacila

m"i'i{:t.l'.",llf iJ.*;l"*?'J'i'&ffi#f $fi ;;;'i;"v"iir.o,i'i-

l].:'fi *:gl*'
Krist.

j3:Jilll"l?#,","#|"iil1',ij?'t""iJ"';t1i";:,1,1'=

tenije

p:i:li?i"6i,ilJZa i sveta

T}oZe Avramov, BoZc Isakovalj, BoZe Jakovali, BoZe.izbavi I5-;;-; piou".r"o svoiih slug vzljubljenih sebi i tebi' Gostuo5" blagosti ftai, au v6rujur va rnni' potoc--i o prekrasnom da PiT.To3ul Osipd biv5im ltitoi .,retit<o napisati pozori5ie muZa patrjarhe Jakova' pi"fitti- po todn pr.itarago

Kada sverepi ti vrgo5e Osipa v rov sedo5e iisti i piti s r:rtlostiju kako koti pobediv5i grad' Jaduiim Ze njimi i pju, irr? v radosti velici, izvedLe odi svoji vidi5e iduie kupce Izrr;rriliteni neseie aromati i zvaSe je k sebi. I riSe: "Nam bolje ql rr166l3li Osipa stranim kupcem da umret na tujej zemlji i ir,' buclet ruka naSa na njem." Izvlko5e i iz rova bratja zviri lrrko zviri dviji i vzeie cenu njego i proda5e i kupcem ne ';',rmneie pedali i skrbi oca svojego. Il.upci ie iduie inim putem dojdo5e do m6sta Predroma l,;rtii bi grob Rahili.s Tu bo bi5e urnrla na puti nred P19d1op ,,,rcnjuJu se Jakovu ot meju Soramije.s Kada Le vidi Osip ;'r,,b h.ahili, matere svojeje, 1"110 pade na grob i vzdvig glas :r,rj i vsplaka se sa slzami vapja5e v goresti duSe svoje gor,,rg; zgio Rahilo, Rahilo, mati moja, vstani ot zemlje i vijtt
Dok je on iSao. ttbiti"moida treba proditati ubiti i (ubitr ga). " z]o moltl.;. bi sc tnoralo protitaLi zelo' ' Dok su oni ieli i pili. Josipova, druga Zena Jakovljeva, 'majka nirtC ' ic r.!rnpl3(Ratiela), pri porodu Ben.iaminovu. t',r,r ' Iskrivlieno umj. Mejupotamije (Mesopotamije)' "'

' 1

ItkT,:#i"r,i?t!f;f ,2i?i,i,"ou,it':t"kf:{f"*tt'f ';H:;


1 2

'

uiruju.je u ment.

moZda iskrivlieno'

ir;d"iribzoa treba ispraviti u s"ttitlo


174

(prema ruskom)'

',' lrstckavSi, potrdav5i. r


1ridi.

175

t
Osipa koga si

ja prodan jesam. Otvori mi, mati moja, i primi me v grob svoj i budi grob tvoj tako mani tako i tebi i primi, Rahilo, iedo svoje da ne rabotajet do smrti tujirn. Prirni, Rahilo, liSenago ot Jakova kako i ot tebe liScn bih. O Rahilo, Rahilo, ne sliSi5i li glasa sina svojega Osipa i nc hoicSi mene prijati jalio vazvah, glasa rnojego ne sliSa. Ovo sada paki te prizivam i ti mene ne hoie5 sliSati da umru sada nacl grobom tvojim, da na tuju zemlju nc idu kako zlodinac." Kada f,c vicli5e i kupci kako tek pacle na grobi matere svoje, govclrahr.r meju sobu: "Ov junak da hoiet nam udiniti eda more ujti ot nas. Jamimo ga mi i sveZimo ga da nam vsim pcdali nc udini." I pristupiSe k niemu priteii njernu ri5e: nVstani jure i prestani ot dari ke dini5 da ne probodem tebe nacl grobom tim i pogubirno zlato ko dasmo za te.<< Vstav5u 7c n.jemut:t vidiSe lice njega o;buhtilo ot grlia plada i node5e ga pitati vsaki ot sebe: "Ca se pladeSi tako ljuto ofkle uzri grob ov na Predrome ovom? To jure otimi strah i gnjiv ot srca i povij narn da ti ie cldlot+ i zad prodan jesi nam. Oni bo pastiri ki te prodaie govorahu: euvajte ga da ne ujde ot vas i budemo bez griha. Rihom ti to, jure govori nam istinu: eji rab jesi ti, pastirov ili inogo? R.ci nam dcsa cii ti pade na grob ljubeznivo. Mi te kr-rpismo i gospoda ti iesmo, rci nam kako rab vse da je ot tebe. Ako da utajis ot nas, komu ima5i reii pravo? rab bo jesi nam. Kaiio riie nam oni pastiri da ubiZati hoiedi ot nas nam bolj5im, uti:li se i rci nam da ti je delo. Vidi5 bo se nam kako slobodan i ne hoiemo tebe imiti kako raba, nego kako brata ili sina vzliublicnago, vidi bo na tebi vi:liku slobod v dobri shranjen'ji, dostojan bo jesi cesaru predsiojati i s velmoZnimi predstojati i [sa] svemoinimi dast

mi predana kako zlodinca rukami tujih. Tako bratja moja naga me proda5e v Ejupt i Jakov, otac moj, toga ne virz kako

ljubila

da njemu

bi. Ovo pl6niki vedu me rllka-

govore: ,Ovu svitu najdosrno na gorah povrZenu i tada po znasmo da je riza Osipova, brata na5ego jest. I v pedali jesmo vsi jego ci6 i za volju toga, ode, pustihom paSurr ne ,ri5ad5e lrrata svojego Osipa.. Poznaj Le i ti, ode, ako je riza Osipova, sina tvojeg_o, vsi bo ju mi poznasmo kako Osipova iest." Kacla Ze vidi Jakov rizu sina svojego, vzapi s pladem i ia vzdihanijem gorkim govore: "Sina ,rnojego jest riza ova, zv,iri zaf,i snil je sina mojego.( I ridaje govora5e s vzdihaniiem umudenim: >Zad ne sniden ;bih ja v m6sto tebe, sinu moi, zad mene ne rastrza, podto ne bih ja njemu v bra5no! Uvi mn,-i, kamo pride, sinu moj, da Sad sidine moje rastrzajura nad krasotoju tvojeju. Jure bo ne hoiu Ziviti ne viderz Osipa. Ja bo jesam krivina smrti tvoje, ja ubih te poslav te v pustinju viditi brat_ iu sa stadi. Vspladu se jure, dedo, i setuiu llo vse dasi dokl6 srridu v ad k tebi, sinu moj. Vmesto telo iuojego rizu poloZurs pred odima mojima, slzi bo ne prestaje izlivijq.re I se riza tvoja na setovanije postavljajet me, sinu moi. Ovo zaisto vsa cela jest kako napisa ju. Ni tebe zv6ri snil, neprijateljskima lu,kama dlovdds,kirna svlden i ubjen jesi. Ako tikoro kako Irratja tvoja govorahu iziden jesi, riza tvoja rastrzana bi bila rra kuse. Ne dekajet bo zvir prvo svliii se, potom plti nasititi sc. Ako li bi svlk te paki snil, riza tvoia ostila bi bez kn,i. Da rra rizi tvojej ni trzanija nohat ni hvatanija ot zub, otl<r-rclu lirV ov& bi na rizi tvojej? Ako bi ta jedan zviri bil v puslin ji, Io mnd setovanijem i ridanijem setuju Osipa i niclaiu za clvi sctovan'ji i dva plada vspladu se: Osip ove rize sviden bi i izidel bi.st.Sinu moj, kadi te uzru, Osipe, svite moj i potpolc, riza tvoja sa mnoju snidet v ad, ne lioiu bo svita seco Etc_ tlati ne vide Osipa.< V F.eiptu su lzmael.i(ani prodali Josipa uglednont iottieku koii se zpao patrikii. ovai.ie _ vid jeisi Jo'sipoi" u1;*;;r1-, s.posobnost predao njemu upi.avu naci svim' sioiii
imetkom.

prijimati..."

Josip je trgovcima objasnio svoie podrijetlo lcao oni pastiri koji su ga prodali njegova brata.
klaSe

i tc da su

Bratja Ze Osipova kada proda5e i, privcdo5e kozla i zai i okrvavi5e suknju Osipovu i posla5e ka ocu sviJjemu
fle zna (od vEddti). ie on ustao. t{ 5to ie na stvari,
t2

U orig. paiu ovu rizu, da (po5av5i) sjedine moie dupam. t7 ne videii,


15 16

tg Posto

bi tako. :r. Jakov p-lade dva plaia, tj. .lo je bio od zvijeri pojeden. ito je r
176

:o Orig. Ako

rs poloZit iu. ro suze bez prestanka liievam.

Josipu bila svudena haljina

f.)

fIn'atska knjiievnost sred.\ijeka 177

Gospoja Ze Patrikijna vidiv prekrasna Osipa i ran-i se srce njeje ijuUav3u sotoninu i vele Zeli5e sagri5iti 5 njim' I to"muLapaica5e se vavriii v rov ljubodejanija mnogu rn"iogo putan"j dineii na vsaki dan rkako bi ga prelastila: svite pre!o iri";u;"ei v vse dase, lice promrinjujuii ri..umivajudi i svite propo mizi djavlji:e-ponigajudi odima i smijuii se i lahoteci "iS"j"Ci, ,i"Ji t"f'o zmija pravedn-ago i sama pade timi ridiboZijim Osipa. Osip Ze strahom prelastiti pt"piuu"d.tago Lgralen ni^miialju ni ridiu ni odima- pogleda na nju' Vidivie Ze 26. Ze"a kako mnogih krasot dinjen'ja zamar: biSe, mnogo udii veie raspalja5e se ne videdi da bi mu -zloiete razLiga5e sc oiLu- I poiottt pomisli p."rJt.tdtto ptizvati njega na delo je,rr prizri kakb zmija-i izlijatt na nj-jad govorei ovako 'bezstudno: olezi sa mnu, ne boj se odnikudar i poj ka mni:s da naslaiu se ia lipote clobrote tvojeje i ti nasladi5 se krasoti mojeje. Mno.uije posile're da ti vladaje5i vsim domom mojim i ne vnutr vlisti k nama i ne sli5it nigdore dela naju' "igaoi Ako li iruZa bojiS se mojego i ne hoi, ja ga umoru dav5i mu "-it On Ze ne ibi premoren duseju i telom, v tolice bure ne otrov.<

jati i ocelivati brata svojego i opitati ljubviju ako Ziv jest otac :rli pominajet li Osipa i ne more objati ni pitati, nego vnide v l'lit svoju i vsplaka se otaj i v ta das v ki vidi Venjamina brata svojego.
Josip
syor11

starom ocu.

je platuii opiirno izraiavao

njeZne osjedaje prenla

:,lLriajte, bratja, razrtrna Osipova, jere vsadaskaja bezvestni ',tlah im dinitizz i rede im sesti po imeni i po stari5ini kako I'i rojen jest i kako vlhvuje da5u srebrnu ku imi5e vzam polo2i na ruci livoj i udira5e prstenom desne ruke kako vlhvujui i zuk dinja5e va u5i vsem predstojeiim. I paki udriv rede:

rrrn

I potom plakav se mnogo v loZnici svojej bez glasa izide i poveld je vse vkup vesti da vkup obedvajut 5 njim. Po-

pogruziseoridikeredenjemustrahaciiboZijashranivse
bes poroka:

Kad sve Josipovo pozivanie .na razhoritost, strah- .boiii i c^::'-,i i i i, no t t .p r rma go s po d ar u'n i i I po n o gl o, ?.1, ! : " !"? i' osv.etc u zospoltntm le rukama ostala niegora hallln.a' lz op7uZita'ga ie'tcod muZa, i on ga ie.dao baciti u tamntctt' dioiici iia.mnidenih faraonoyih ciiai i"'t"i"atib siepoz'iao da i niemu.protuma-ti sIuZ-t r,ritro. Faraon ga ie :a\.p! Kolt ce ic losip savietoiao caru da imurtti" nttttlra covleka vri j.ettte 'i,,iiii{ liii'ia viriicmc rodrr;h g,odirta i di jetiti sa za ulttJttilt yodina koic fu dotti' Fura.ott ic-trn-enovao Jostpa t "nrr'rloo nltt vlas! nad tilurom 7L'tttllont' Kad Ie nastatagtaq' 'i|lsii"t"'i- l"iiporo braca po \iro' Iosip int p,a ie da.o i.zu' Ira:io du drugi put dttvt'du i-trttimladcg Druta benlaml-na'
r

,l{trvim je ime starijemu bratu i ta prija sedi." I paki udriv >Semion rojen je po njem<. I povel6 niirn sesti. I paki trr:tid udri i povel6 njim sesti vsim po imeni i vsih v strah r loli i da vsi reko5e: >Vse ta vi.o28 I otja paki strah njim i ot ',r'o je trpezi del da njim, boljSi i,ebratu Venjaminu. Zat to tirri Osip bratji pokazav njim da vse vi, da v vek5u krivinju najrlt'[ n? njih i paki da ukrado5e sasudi njego i potom zapovida 1'ristavniku dati njim p5enicu mnogu bescenu i da vloZet va r r it'u Venjaminovu da5u i da skoro otpustet je s radostiju.

rrie:

i e at e. ii ii oc"i' e" iitu'ii" poznottt' Kttct' da i podep rsit.islu .gl ad' l akov bracom po Ztto je pus'tic't'i BenjamirLa

tc|ka irca

Kada Le vidi Osip brata svojego Venjamina predstoieia ob' sa strahom i trepetom, dviZe se utroba niego za nj i hoti
zz
23 sa

Josipov "pristavnik" je tako uradio i kad su braia otiSla iz grada, dao se za njima u potjeru i u Benjaminovoj vreti naiao srebrnu iaiu. Doveli su ih natrag pred Josipa. On je tralio da Beniamina zadrli kao roba, aIi kad se Ruvim bacio pred njega na koljena i ispriiao mu sye o tuzi oca Jakova liojemu ie zviier uei rastrgala jednoga sina (losipa) i kad jc stcto zaklinjati da njega zadrii, a pusti Benjamina, ondcL Josip ne izdria uzbudenie i rete braCi "l,idovskim jazikom" tla je on njihov brat Josip koga su prodali. Oni su ostali ,kctko mrtrti od strahao, a on ih ie zag,rlio i pustio da se odnuth vrate k ocu. Po Josipot,oi ielji, stari se Jakov zatim srL svitna preseli u Egipat.

ps elavoljem migu.
Orig. izliiati.
meni. zlo.

:t podi k
ze

posild je nejasno.
178

'' lza vsaiaskaja (: sva5ta) izostavljena je neka rijed; iz konr:l so razabira da je Josip htio braiu zapanjiti svojim toboZe . ,r,,lrrr j11f(irn gestama da im ulije bezvestni (: nejasni) strah 'Ilii zna sve. r,l
179

lilF
Cl veti Sisine, 'atrr.

29.

AMULET S MOLITVAMA

LEGENDOM O SISINU

ils"e-ir"" ivoje ne imat crblasri duh zali na sih ffnut*"* i Mitreloju ni na vs6h d6teh jeju:z..moiilur. svetijeI IsuKrsta; cldvi Bogorodice Marije, mat9r9 Gospoda naSego i muEenice; i moiiju svetije ,,'oCil., ivetiie Katarini, d6vi ivi^td-aii, id"i i-"e"tice; i moiiju svetije Ursuli z druZinoiu Mihoi"i.;-i "t"elju svetije Jeleni, cdsaiice; i moiiju svetagornoiiju svetago Kuzmi i Domiana; i i'ii"'"iit""':eta; i mbeiju t.,"t*go Jeionima proivitera; i moiiju svetago Ilije das.tnago bolr;;;;1"; i moiiju'svetago Jurja muienika i vsdh svetih Sina * i Duha Svetago' )iiir f- V ime Oca * i
(Izostavlieno)

ti iesi istrgal is pleiu i z gttanat vragu.T ii,-Lt"ii 'siti^", 6brzd'ai- tvojrg strahom vraga da rabih bozjih

u"""?,*?oil*;TfrH]:I:fi#t"idiqilil+tr?-1-.d'{:,{!Tfl -j [;t ir. gu*"";i^'6- Je e"oa n oa Fi5,IY;,:'j:X t",f n!:?**-'; ;;rvrst6 i "' g-lqeoliskoi kniiZevnostt'
i

naistariiih rpo*"t'^t""i"{i" ftoii*u


SadrZi najprije molrtve

zlih"du' t--"- traZi mir i"zaitita od djece' strJedr t"rog. inuiiiiuTrytiqgi" kaoi niihove hova za obitelj

*:;*f ';:tiqr."{rtl[lt#t;'-"ll**;;#ix':"?'1""';i'ie"llqlil Na kraju se iz Starog i Novog tti'iiiq. i quemirsk-ih,zbivania' legel9i

Sisinovoj zazivaitu pomoc.po'ndt" z*tt" svetice'(igt " roditelja sv' Mr' demon ,rr,,,'"uf ij""Jt)"';t1*-'1t^ginici Zenski zq4vaniem naipoznatrltn hael i sv. Mat91, vg'6'o)it"'-zavl5ava Nikole, lijednika- 4g"*s .n"iuil?'iiij", ru.ja, imena krscarrr**.

i,t*:liti::.;Ugfi;f a;tTs'hlT:\-",'"T!]1it'ttlTtuXriuq{'} ioi ie unistio sed' Zenskoq qeilq";i;je scsire' l<oii


nobieduie

o Zenskoin-d-emonu koji se in"rb dje."' Slijedr :"i'l"a"u.lelenda usmriuie ro'lenu i nero q"u sAm naziva ,rrrr,"u,t""dioii'it-u-* 1 m":i^Lvtltrlel arkan'leo' ona denu diecu, ah' Kao :"J'#tl'tii" s-vo.i1^t1mna imcna i kune se se kaie i moli op'o'iJniJ' iaijti se niena imena' cta da th6 god bllclc 'noo-iii irnuo"napisana-uza dodane r,u"u'ii"ftnoiiiuot"o^za Matevlievu obitelj mu neie *o., sv' Sisina
su

Svcti Sisjn, Sisinos, Sikinor, Sikisanor, T6odor'a Gospodi B-oic moj, poslav je na svoje orudije i pridu bratija i obrdto5e ."rtr,-isuoju v gore i vazva5e ju i r65e jej:; >Sestr" liS?-Y:: It'stino, otvori nam vrata, jako velika jest zima I ncst Kadeo i rede im: "Brailr,,rli po.lf.fonitin. OtveiavSi sveta Melestina vam vrata, da boju se vraga mojerii,, -oju clragaja, otvoru jako izjast mi 6 otrok mlade1,i, t'looiai, a ne'vrata Aneriju,z p:k":i j"ej bratija jeje: l',,t.r................; i.gaa otvdiajuie i r8ie 'Mi.se Navadi, a ne vrata Anen3u<' ragoa rr',, ,-rEoniti vraga tvojego jecini ruku vrata, i tagda se vrag pod konj, 'tia-otvori ,tjlt,r, k-opito poimada.s I sestra skuha im vederu i prostri im v polunoil":qfi:l:] 1,,,rt.11i i pttoZi bratiju svoju spat' I ,,r sna'svet-a Melestina i obrdte dite svoje mrtvo. Iagcla vzapl vrata' r r t e r it:n: >Bratija moja dragaja, r6hto vam: Otvoru vam rttoi"go Nayad!.,.. a ne vrata Aneriju' I da ,l,r boju se vraga ,,'l', 1o -i i Uitt.-. nrati3l Ze vskodi5e se i vzdvigo5e ruki svoje
3
o

'r U oris.: is'pldtu iz'grtana. nad iirom n.iihovom djecom.


moiu. su..ponavljati U egzorcistidkim molitvama obidavali radi u stvarr o'1Yl^ dve skandiranje; ovdje se

i dvije za sre-tan #;t;'"ilit;;'i zaiedno s legenclom 'ii'u"i ti" jik'l'#;#,'"Ttip';jx"",",':l*:ii#tsi:il'i'??:4[ iiJ,'/". i njegor'rr lesendu kao i dlo leta prenosimo t,u' s"i'i"nJu"'*Jfit"" irk-venoslavenskih oblika' dosta zavrSnog teksta. L "tiii' lilu* io5 . crkve' nalazimo npr' u gta' Osudu amuleta, ti''tii" t'atonete iz s' 1486') gdje so soliskom Korizmenllkit''(K;lt;ftii-#'zbqlnit nosi5 ke cedule iti ka [l{u 1i fa/s; oti dinis grih;J;k;iGi; iiiiiuau 6ini5 baiatio itd' (iztl' oisma pri sebi i va;l"Hili;s
Valiavac
126).
180

slidna zakliniania p-oznata su od starine na Istoku

' rr.,';i-nen?-tiJ"eto
l'r,rl;1. ,, rekoSe

joj.
jasno. Aner je prema hebrejskim rukopisima Podmade, Podmetne'
181

,' nema gdje.

rr \lll. st., ancieo sv.ietla.

2#;j;;ije

" podmada mj. " rchoh.

restero mlade diece.

I nade5e konji ihtr k Bogu svojemu i vraga gonece' I utaknuie kupinu dihati plamenem oganjnim vrasa leteia?n Ona Ze i r65e jej: 'Dr6vo iboiije, vid6 li tamo ptof,l"S" ju i rSe-jej: oni Ze rede im: oNe videh, gJspoait" au ["ti"tr" r utiknuse vrbu i ,'Gdd ti jest koren, ,""i;;l;;j leteta?" I rede: re5e jej: 'Drdvo boZije, vid6 li tamo.vrasa jej: >Rasti na pttti"t" ju i-r65e >Ne vid6h, gospoait' 6iri'2" j'emu: i mokri zemlji, u u", ptJauf "l"tprosiSe kumparisa 16-99 I rede: "Vid6h' goii to*o "iugu leteia?n ,Drdvo boZije, i' I "iac spodi, pod ostrvij" ieiS;-i diie nosi5e"' I blagoslovi5e li BT9 "tu'C-o uiatr,trle maslinu i ,3s" i"jt 'Dr6vo boZije' vid6 pudini<' I blagostoIeteia?n I rcdc: ,,Vid;;, gJspodi, posr6de da dastrz-sv6ilost i da vazmet se vi5e ju i riic jcj: 'r"oj if"& s ot njego sveto kr5ie"i:'J'^fttit*a i ol6j:<rr A oni sasedo5e jsu vra$ i stvori se ribu'rs A oni obkonji svojih. r pooerriii' i mrizami i ja5e ga i i.1tt"\::,"-l::; vrgose ga seclmimi
vsedo3e na konje svoje'

r',postola

i ;;ii?;.u.i^go Vida"mudenika z druZinoju ijego' I sv.etago I svetago l\{ikuli. biskupa ispovdclnika' I k"r"tiint-;itu' iiitr svetitr UoZ;ftr. + V ime Oca * i Sina " "
(

t'-r*iugo Ilije

evanjelista'

svetago Jeronima prozvitet'a' dastnago ptotbku' I svetago Jurja mudenlka'

I moiiju

-fi tvari djavlja, hodi daleko ot sego m6sta kadd jest list si' rab i"aO U. iLtti tZ upttioio i 4 evan-jelisti ki obarujut-sih i vsu d6t jeiu ot vsakogo -nasilovan'ja rr"Ziitr lniteva i Ulneii .i;;+;itk;;'iot vsato;e napasti' Moiiju svetije d6vi Bogorotlice Marije
Vejmo

IzostaYli eno )

itd'

(Izostavlieno) ovo pisan'je jest protivu protivu misecu ki otrodcem

j**, rese"ai"t-i "Kryng hot65e ub6Zati' zbljujte t"ttti -riaJ"." p"z*zu A on rede im: >Aoni udrii"s", ""Js" sasali jeste ot matere va5elu A vi ml6ko rnaterino ko izbljuvaie ml6\o.qr-aterino-Pr6d 5e se trimi prsti v p;til;i;i i i^ai izbljuva vrag mladenac ke ooZrl b65e " " se rm
nu"rtu u"rrtto.

neprlJazm

.lrlrn ae*orro.n i protivu vilam, i .,k;i;:fi; riouen. Se sut imena 12 ridi svetih i pravil:- Je2 tlin jest BoglLe rtuori rr"Uo i zemlju i vsa jaZe sut v njih' tlble jesta Jtarago zakona Mojseja " 'zt p'redmeta Sliiede uz poiedini broi nabraiania .bilo osoba' it'i'iii"a'iii ii ii."iii*i; iili,iii dolaze ttviie motitve koie -ii

razum6j,mo:o da ove besedi

i6t"

tcoa test<o-c Poroda'

sila svetije frolice*i iert-!"titef' stlpi-iZe zemlju va5a pisana Matdj, Marko, Luxa, f*",-au tud6.f3ubo imena rabom bo dostojna priti k sim budut ili dtena, tt Ju ,ti tu lo'em ddiem-ieiun'l8 Moiiju tvoje' Ziim Mat6vu i Utitreil ""-'U"Ju devi ju, Gospodi rr,tr.r.i", iitt e-"gu Zivago' i moiiiu svetijemoii Isuhrsta'I Bogorodice Vruri.i",'mui"i" C6tpoaa-naieeo svetije Margat m&iiu ' ju svetije Katarini $;i-i """r""i""' Ursuti i aruzino;u. j"i:''n t""iije r6ti clevi i mueenice.*it""ei:" I moiiiu svetiie Lucije d6vi svetije l"f""i

mi "li-. glagolje: ,Ne pogubite rie, a da vam se klnu:r6 "Tako podrZet:rr

I moiiju "etitice' i mudenice. r .t"t.;;^il;;;iiu'utttutt'3hu' I


11

svetago Mat6ja

niihovi.

1,

bolesnidkog PomazanJa. il osietivSi ih.

t:Y.gi3&no ulje kojim

se sluzi kod krstenja' potvrde I

tr pretvori se u ribu. 16 a i kunem vam se. zemlju' " inititt tetlriju stupova koji-podrZavaju rA l;. svoj djeci njihovoj (dual)' 1e s druZinom nienom'
182

:r 214iillo i razumiimo. '' l"ii" *-ptode Siarog Mojsijeva zakona'

IV. VTZTJE

30.

VAROHOVO (BARUHOVO) VIEENJE


Varoh (Varuh, Baruh) je starozavjetni prorok. Ovo njegovo ali ima i kr5ianskih aluzija (o slu5anju mise). Arhetip je grdki. U hrvatskoj knjiZevnosti saduvan je samo u glagoliskom Petrisottu zborrtiku (1468) odakle smo i mi preuzeli tekst ali naS je pisar neke odlomke na Zalost kratio. U srpsko-iirilskim rukopisima ovaj je apokrif saduvan u vi5e prijepisa od XIV. do XVII. stoljcia. Tekst je rano uSao u crkvenoslavensku literaturu pa ima rr ieziku vrlo arhaidnih crta. Stoga treba paziti na dualne oblike, na participe, na konsti:ukciiu akuzativa s infinitivom itd., a porrcgdje je tekst nejasan zbog iskvarenosti i kraienia; mije5a se i 1l'idanje u prvom i treiem licu. Ovaj tekst je publicirao E. Hercigonja u Zborniku za filologiju i lingvistiku, VII, Matica srpska, Novi Sad 1964.
praSa5e

vielen'ie ide meclu starozavjetne apokrifne apokalipse,

lri otvorenije nebese. I bi5e prvo nebo najvi5e Ze na nebesih. I pokaza mi nebo i dvari nebeske prdvelike. I rede mi anJel: ,,.icdva vnidev[ v dvari vnutr za 50 dni." I vid6h sijanije lrolje i viddh polje preveliko. I behu tu dlovEci iivuii, im6lrrr lica kako vol, rozi jel6nji, nozi kozje, dresla ovnja. I rrsprosi Varoh gospodina Boga:e >SkaZi mi kuliko je tlstota .,('go nebese ku projdosva i da je polje sije da ja skaurr sinom dlov66askim." I rede mi an'jel Panuel: uDvari rlt' projdosva kuliko je ot vstoka slnca do zapada tolika
t..I{ijedi u zaporkama uzete su iz iirilskog rukopisa (po Her1

nebeh

Varoh gospodina Boga: "FokaLi mi dto jest na i na zemlji." [I vzet me an'jel sili'i nese me]1 ideZe

rl'()llll ).

Boge

je pisarska gre5ka umi.


185

an'iela.

je tlstoia, a koliko je do zemlje tulika je Sirota jego." I na drugom nebi vid6 polje prdveliko i rede Varoh k an'jelu: oGospodi, a rsi i,noobrazni dlov6ci dto sut?" I rede mi an'jel: "Ti hot6hu stlp zidati i preobrazi ie Bog.n I poia me an'jel i vede me na treto nebo i pokaza mi dvari otvorene prdvelike i rede rni: >Vnidev6 va nje.< I idosva leteii za 50 dni. I pokaza mi klit preveliku zelo i b,6hu v njej dloveci Zi-

vuie inoobrazni. Niim b6hu lica pasja, nozi jelenji, rozikozje. I rede mi an'jel: "Se sut ki hotehu stlp zidati i vl6sti na nebo i preobrazi je Bog." Ti Bogu sagre5i5e muZi i Zeni i vsi ki zidahu stlp tu bdhu viddti dudesa: ovi drdva s6ku6e, a ovi noseie, a ovi kamenije tlkuie, a ovi cigal, a ovi japno, a ovi var metuie. Tu be5e tuga ljudem ot vstoka slnca do zapada. Otmetahu se vsaki njih svojego Litja i bi5e skrb lnnog? i tuga ljudem t6m. I najde se Zena jedna i pride jej das poroditi otrode i ne sme5e otstupiti ot ddla togo i metuii japno i porodi dedo i prijam5i odeju svoju i poviv5i je povrZe i na zemljue i to d6lo pode d6lati. I sazida5e stlp 1000 tisui seZanji i urkova5e sv6d,ri i oskrdi frek5e] : 'Da nebo prosidemo, da vidimo kakovo je: ili je cigleno ili je kameno ili mddeno." I vidd Bog veliku oholost njih i porazi je paliceju i razd6li jeziki jih na 72 i pojdo5e vsaki njih svojim jezikom govoreie. Behu Ze prvo vsi jednim jezikom su,rijskim ot .A,dama do sazdanija stlpa govoreie.r I poja me an'jel i idosva leteta za 52 dni i pokaza mi po lje prevel'iko koga um dlov6das,kri ne more razum,lti. I bi na po lji tom gora pr6veiika velmi i na njej leZa5e zmij ot vstoka do zapada i priklanjaje se upija I lakat mora vsaki dan i ji zemlju kako vol seno. I rede Varoh k an'jelu: >Kako more zmij upijati lakat jedan vsaki dan?" I rede an'jel Panuel: oSli5i, pravadni Varo5e! Gospodin Bog stvori 363 rike pr6velike. Prva rika jest Alpija, 2. Avir, 3. Gornik, 4. Dunaj, 5. Eprat, 6. Jion,7. Jagavidos, 8. Indus, 9. Prokol.s Vsih jest 363 rike. Te vse v more teku. I zato stvori Bog zmija togo i veli jemu na vsaki dan piti jedan lakat mora. Ako bi sa zmij ne upijal mora, vse bi potonulo. I zato razLiga Bog utrobu zmiju da pije vsaki dan 1 lakat rnora da ne pribudet ga." I r6h k an'jelu:
miie5ajuii vapno porodi dedo i uzev5i svoiu odjeiu i pe vivSi ga (dijete) baci ga na zemlju. a govoreie dodali smo prema iirilshom tekstu. 5 Imena rijeka u svakom rukopisu glase ne5to drugadije.
3 186

hailu sabrati 200 tisuii an'jel i tri an'jeli da nasade raj. I vsa_ di iVlihovil rnaslinru, Gabrijel jablku, Rafail rkupi,mr,-Kupail rrrih, Rasail narandu, Sotonail lozu.z I pravo tC ime 3emu Sotonail zad po spaden'ji vsadi lozu.s I vsi an,jeli nasidi5e ,i obrazi driv." J rih: raj razlidnimi koluri "e6spsdi, pokaZi mi drivo kim je zmija prelastila Adama i Eugu.n I rede mi: "Sli5i, pravadni Varo5e, pnzo drrivo jest loza. To je pohot grilrom i izl|jal ju je Sotonail na Adama i na Eugu. Zato b-i3e Bog proklel lozu, zat ju Sotonail vsadi i lozoju prehini zmija llugu i Adama." I rnih rk a,n'jelu: >Gospod,i, da-kako pro,klel b6 ts98 lozu i plod ieje, zat je na potribu ljudem?" i rede mi: "Varo5e, pravo upra5aje5i o ssm. Kada sltvori Bog potop na zemlji i mnoZastvo ljudi bezdislnih v ta das pogiUe. I izide roda previSe vseh. gor previsokih 15 lakat i vnlde voda v raj i iznese prut lozni. I stvori Bog da vodi pogibo5e. I be suho i izide Noj is kovdega i najde lozu leieiu na zemlii ,i ne zna_ (e jeje, da sli5al b65e ob njej kakva jesr obrazom imi5lja5e v seb6: Se jest v istinu loza ku vsadi Sotonail po sredd raja i rrjej'r.r.prelasti Eugu i Adama; sego radi prolile Bog lozl i plod- jeje; to ako ju vsaju, eda kako prognevajet sE na m" Ilog? I preklon koldne svojie pomol,i se i posti 4b dni i 40 no_ t'i mole se i govore:ro Gospodi, ako vsaju ot dr6va sego, eda liako prognevajet se na me milost tvoja? I posla Bog-an'jela l.arasaelatr i rede jemu: Vstani, Noje, i vsad.i dr6voleZe"ob_ rtte-i az pr6menu je i stvoru je na dobro.rz Cuvaj eda drivo zlo bude, imat bo v seb6 Sotonail da ne prdmdnii vino zlobi rvojeje. I gdo koli veliko vina pije vse zlo stvori opiv se: ne mie pojela ga i dala ga (tj. voie). ? Ovdje smo izostavili stavak: i ,,tsi

,'Gospodi, da kulika je utroba zmija sego?< I rede mi an'jel: "Kuliko je ad glubok.< I rede Varoh: >Da pokaZi mi drivo kim je zmija prelasti_ !a Eugu, izila je i dala jeo Adamu i zato iju Bog iiagia iz ra_ ia.<< >Jegda stvori Bog Adama i Eugu, tada povel6 an,lelu Mi_

tj.po5to je.otpao_od Boga Sotonail . KoJom zmua (: Sotonail) prevarila (anileo zla) zasadio ie r('rll : Adama i Evu. U ovoin Je ',,'
odlomku nasluiuje trag bogomilskog udenja. o sagnuvSi svoja koljena.
to
11

an,ieli nasadiie rai.

moleii se i govoreii. Neki tekstovi vele; Sarasaela. tr ja iu ga promijeniti i okrenuti ga na dobro.


187

lujet brat brata ni sin oca ni otac sina, za zlobu vina b\va razboj, tadba i rvanja i pretjubod6jstvo i vse zlo biva vina cii'" I paki rede an'jel: >>Hodi, Varo5e, da ti pokaZu inije tajni otkud slnce ishodi.< I pokaza mi detvero oruZje obrazom i b6hu konji plameni i na njih sed6hu an'jeli pernati'-Na oruZju tom 40-an'jel sed65e i ptica prevelika punizatg pr6d letaSe vapijuii i krllajuii perima svojima ot vstoka slnca do zapada. f r6h k an'jelu Panuelu: >Gospodi, skaZi mi gdo je dlovdk ta na oruZji tom nose oganjni vdnac, svetli v6nac boZji' i ptica sija skaZi mi dto se jest.< I rede mi an'jel .P-anuel: "Sa dlovdk na oruZji tom to jest slnce, a sija ptica pr6d letajuiija to jest hranilo vsega svita.. I rede mi an'jel Panuel: "Sija pticairostirajet krile svoji pred ludeju slnca ognjenoju i da bi ne Lranila i ne zastupala ptica sija, vas svet bi izgor6l' I zapy veda Bog rabotati sej ptici vsej zemlji do iskondanija veka' I b6hu totlu knjigi pr6vetite kih nigdore izmdriti ni sazr6ti ne a svetle kako zlato. I r6h k an'jelu: more kuliko in .rrltit ", knjigi sije govore." I bi5e v njih pi,Gospodi, povej mi da runoi Rodi i nirodimi prestoli j. venac.14 I 'r6h: >Kako ri'rne ima sija ptica?* I rede mi: "Ime jest jej puliz?-'* I rede. mi an'jel:",P'ojdi, Varo5e, i uzri5i slavu boZiju'" I b6hova stojeia i po3uiatu ietutt boZju i sli5asva grom prdveliki zelo s nebese i upiosih uh'3"1a, "eio jest grom si ki sli5asva pr6veliki?< I rete'mi an'jeli >Si grom razludajet svdt od tmi; vzima bo se venac stnaeni ot pi6stola boZija." I videh slnce greduii kako dlovdk nevesel dreselo i unilo; i viddh pticu greduiu 5 njim dreselu i unilu i uprosih an'jela: >eto jest ptica ta dresela i unila?o I rede mi an'jel: ,Dresela jest ptica od znoja slnadna' go.u I sli3ah ju zovuiu: ,Svet davde, poSlji svet tvoj, davde, poSlji svet tvoj miru.o I tuclje peteh vsp6. I paki reh: "Gospo' ii, .rr"tito li vr6me slnce podiva?o I rede mi an'jel: "Dokle ku' ri zapoju i paki svet biva.< I rede mi an'jel: "Sli5i, VaroSe, oiie ti skaZu o prohojeniji slndanom; jegda rnimohodi dan i zahodi slnce, greclu nazapad24 an'ieli i vazmu venac slnad' ni i nesu ga k Bogu zaE se je oskvrnil od grihov zemaljnih; kada gre slnce pod nebom vidi bezakonije i vse zlo i plade tt punize, legendarna ptica phoenix; u iirilskom funizo. la bva ie reEenica iskvareni; u iirilskom glasi:. ni me rodl nebo ni zeidia, nb me rodi sinu otaia.
15

slnce i oskvrni se venac slna6ni. zato se odisia ot pr6stola boZija.< I o5ie r6h k an'jelu: "Gospod,i,.skaZi mi o prohojeniji ,'iisednom da uv6m takov jest.< I rede mi: >Misec je podol;arn Zeni sirdeiej ,na kolesnicah, ko sutra volove 'tozete kolesnicrr; to su 40 an jel voze1i ga obraz misedni'" I r6h k an'jelu: uGospodi, skaZi mi zad misec nima svetlosti vaveki'" I rede ,,ri an'iel: 'SliSi, VaroSe, da uv65 i skaZu ti vsa sija' Kada zlaja i obnaZasta i pla1,r:elast"i zmija Eugu i Adama i izista i,asta nagotitt s'ttoje. I gorko plakav5i se vse stvorenije o rriiju, nedesa i slnCe i zvezdi i vsako stvorenije qi!?Sg set8 do .i'cstola boLija, an'jeli i arhan'jeli i vse sili podviZahu se za progneva l,rcstupljenije Adamovo.ro A luna posmeja se. Zato
f

1,"

rllgotu dni imdjuii kako i slnce.*to I paki me pojat an'jel i pokaza mi goruiu riku i bi5e na jezero i glubin-a-veu jcj j6zero.2r I uprosih an'jela: >eto jest rijaZ" f rede rni: >rJezero i glubina velija otkud vazmu oblaci ,,lclu i daLje na zemlju.* I rdh k an'jelu kako govore dlov6c_i ,lrr oblaci ishode i vazmu vodu iz mora i daZje po zemlji' I govori, zad r t:de mi an'jel: >LaLeI rod, dlovddaski i ne vi da slana jest i ako bi odaZdil morem, ne bi plod v,rcla morsk-a
r

"u rrrcni sdstarati se; odza(ela ne b6 tako, da tako bi5e svetla

ttjt

B"og

i pomradi

svetlost jeje

stvori ju po mali vri.

lsal po zemlji." I'poja me an'jel silni i postavi me na Sestom nebi i poka,,r rni^vrita prevelika i behu pisana imena 6lov6daska na vraL'lr. I rede mi an'jel: uKim je vniti simozz tih imena ovd6 pi',:rna sut.< I rdh k an'jelu: "Otvori vrata sija da vnideve v rril.<<:3 I rede an'iel: oNe oWore se dokrle ne pride Mihovil ,,,1 cesarstvija boiija." I rede rni an'jel: >Pojdi i-uzriSi slavu lrrr2iju.< I biglas s nebese viSnjago kako grom tri krat' I rih.: ,.t;ospodine rioj, dto jest glas sa?' I rede mi: "Ne boj se' prl-t',,rli'Mihovil di',prirne motiwi pravadnrih dlovek' Se glas priU iirilskom je i umj. ko. nagosti. '' oosiido5e niei i pla"kahu zbog svoje ziba|e se jer Je u cIbrieinalno zabiie-se ispravili smo u '" rrlskom kolebase se. rs pokrenu5e se zbog prijestupa Adamova' -oI ulTo'tai<o, n'ego je bila tako svijetla i imala " Fd;tku nile sunce. r" rlrrZinu dana kao i ' ' ;T"rci j. ,v"e kraienja iskvaren, iezero bi imalo biti na
rn

1,,,liu.

stajasmo

Pievasmo.
188

Koji imaju uii ': u niih. :r

ovamo.
189

i otvnzut se vrata.( I otvoniSe se vrata i 'bi grom veoi tri krat prvoga groma. I pride Mihovil i sr6te ga an'jel ki b65e sa mnu i pokloni se jemu. I viddsva ga i drZa5e kadilnicu veiiku zelo v ruci svojej. Gluboka bi5e kuliko je od neba do zemlje. I rrlh k an'jelu: >Gospodi, ta dtii to Mihovil?" I rede mian'jel Panuel: uTo se vedu gre5nici v tu glubinu,zr 7a? n9 moremo Ziveti u njih nedistoie jih radi, toliko su krivi." I rede Mihovil: "Sli5ite vsi an'jeli boZji, nest vam dano otstupati ot gre5nih dlovdk, na dano jest vam sluZiti im dokle se pokaju. Ako s" ne rpokaju, to az suju i6,:s glagoljet Gospo{, ialt"'i posluSajte i sluZite gre5nikom dokle se pokaju. Ako li se ne pokaju, to az po5lju je va oganj vedni. I po5lju na nje tanu f nedug i smrt naprasnu i prugi i gusenice naprasnije i ljute i tude i grad i grom i vojske ! Sradom razdru5enije. Poilu5aite, bratja, i razumdjte strah boZji i ubojte se jego i zbirajte se k cr6kvi i poslu5ajte svete mise.' I potom rede mi an'jel: oVij, rabe boZji, pojuiih pravadnih i veliku radost jih i siavu jih mnogu. I paki pojdi i vij nepokoj nedistivih i vzclihanije jifr.. f drvi jaddhu je i ne mogahu umr6ti, a drugi do nebei vipijahu govoreii: Pomiluj nas, sudija pravadni! I rdh k an'jelu:- "Pusti me, gospodi, da i az plai;.;- se o- njih,ro rab tvoj, eda kako gospod Bog pomilujet ih usli5av raba tvojego.* i pride glas s nebese gtagolje: >>Snesite Varoha na lice z{mlje di skaZ-e sinom dlov6daskim jeZe vid6 i sli5a tajne nebeskije.u Bogu slava va veki. Amen.
det

31.

PAVLOVA APOKALIPSA

,."-1lte'i:;#!rriq""*.1fl 3o#{';,1g,,iift.*i:r';"* i;: ;;"p;;slliia na j:-,iffi knjizevnosti R-lisJt .mnoge i ; 5; iis;l'".'r".5 [Ij ir?;*tllf ili I ..,,-. ui,' i i.' 1
i

:'J.3, s

*j;g:ffitf Hln?', &'?i*t'"'s:3i.:.1,1 ;


i

"

;:

ii "f

"t

uu

rusko

j,

lr:Hryll*f l+:t*#;,1s#"rt!,i]i]i3-*-1qi';''iil
;;i;ill|:[ff,9Ji,t#i1i"i';;i;'";',,iziie-natu,',iJ;l*?l:eetii[i: ,liiiJijii.,-iti-joi i9 fretlloiak vjerojatno b

i,;iiiilp:Ti.i"';;i:l*,tn.*'Yld:'*ir"':lllll"R:::''ili.Hii! puuuo Zivo sudiclujc u zlrina nebu i g*Stift'" puiiu'


''rivcdnih
t,:

r#.;j""F5j*;i;*P'xi#"i1;';i*ffi j:l'1?'"1?"*"rf6iH""'.
Cl

d#

B:?

lir'#'l#:%

l;'

il'

il* 66 ry $:;?" : g:fr ,1r'l

ini

dlovedasci,

molju vas neprestajuie hvalite i blagoslo-

;iiTi'J:x'ii'?E:fr i:rr: P"-t*"i:'i;,t'tL*"1"::Hiffpokloniti se Bogu i prinoset pred Bo[a gredu


je ovdje kao

zq To nije odgovor na Varohovo pitanje; tekst dalje mnogo kraien. :; ja iu im suditi. :c da i ja pladem zbog njih.

.r"- "" t""tf5i ia udini dlov6k ot jutra do srred Boga u.u a"u it"tEe"trt"" gredu k tjudem komu sluZet i;; Jt6;; i zla. I oui u"1"ti ki pofi-kili Zivu; se su{ruzi r,eseleii se zat a"ur" ;I"j" onl prue*:i t" ri rj"a"- zat zlo dine poli kih Zivu' ,,;'i"iii.i;t;" v ta das pridutt I kada zaidetrrtt"" i?uJu t"d"t prvi das noii'
I Rijed Pridut smo dodali'
191

190

vsi an'jeli vsi muZski i Zenski ki je hrane po obrazu t po pq. dobiju boZju i jesu kako i dloveci. Takoje i zaiutra kada hoie slnce iziti i v ta das paki pridut an'jeli mu5ki i Zenshi k Bogu i poklonet se njemu i prinesut vsa dela ka udini dlovdk ot vedera do jutra ili dobra ili zla i otgovor dadet pred Bogom vsdh del dlovddaskih i prinoset je k Bogu. I zato vam to govoru sinom dlovddaskim: Hvalite Boga ncprestano va vse dni i dasi i v udinjeno vrime. Zad vsi an'jeli ki se raduju pridut: pred Boga i takoje ki se pladu zad ne mogu imiti dobrote v 6lov6ceh tih kim sluZe i zato se prcvele pladu. I vsi na kup pridut k Bogu pokloniti se pred njim va udinjeno vrime. I kada bi5c ta das poklonjeniia vs6h an'jel, i pridoie radujuie se i slatkije pesni pojuie pred Bogom, i Duh sveti izide protivu njim i rede njim: "Otkudu greste, moii an'jeli ki nosite brimcna dobrih del i blagih v6sti?" Oni Ze otgovor:iSe i ri5e: "Mi pridosmo ot onih ki su se otvrgli ot sega sv6ta slasti irnene cii svetago tvojego, ki Zivu v pustinjah i v propasteh kajuii se i pladuii se, grihe svoje ispovddajuie na vsaki dan. Se su tegotni viSe vseh buduiih na zemlji laduie i iedaju(e za ime tvoje prepojasav5e dresla svoja, imuie v ruku svojeju tamjan i kadilo, srcem i usti blagosloveie gospoda Boga na vsaki das, skrbeie is kroteie telesa svoja, pladuie se i ridajuie. I rni an'jeli njih plademo se s njimi. I ako je tebi drago, Gospodi, zapovij ,nam takim s'luiiti za( se,r-rdini5e sami ubozi za ime tvoje veie vsih buduiihr na zemlji.< I bi glas go-,,ore k njim: "Po istind vijte i vsi Zivuie, budi vam moja blagodet i pomoi moja 5 njimi jest, zad sin moj vzljubljeni predstojit pred njimi i sluZit njim, nijednoga njiir ne zabiva, zad je mesto njih vsa veseljenaja.us I tada otido5e ti an'jeli. I tada pridoSe drugi an'jeli pred prestol boZji va vrime poklanjanija ki plakahu se i ridahu. I duh boZji pojde protivu njirn i rede njim glas boZji: "Otkudu pridoste, moji an'ieli ki nosite te5ka brimena zalih del?o I ri5e: >Mi pridosmo ot onih ki sc vzivahu imenem krstjanskim i svojej plti sluZet na vsaki das i nijedne molitvi ne udini5e vsim srcemc i vse vrime Zitija svojego pogubiSe. ea nam
z
3 U orig. nema I (ali ima a viSe od svih koji jesu.

sluiit gre5nim dlovdkom?" I rede njirn Goprestajuie sluZite njim dokle 'Zapovedaju vam da ne obratet se. Ako li ne obratet se, oni imaju priti ka mne i ja imam sudit njim.< Vidite li, sinove dlovddasci, da vsa dela va5a ka vi udinite na zemlji an'jeliz prinoset na nebesa pred Boga, dobra i zala. I paki reku vam: Blagoslovite gospoda Boga da budete v
:;pod:
ic'st potriba taki,m tluse svetejem. I rede mi an'jel: "Pojdi v sled mene,8 Pavle, da ti pokaZu rnesto svetih, da poznaje5i mesto kadi pravadni prebivajut i

iiamo prinoset see i poznaje5i mesto griSnih... I potom paki poidosve doli v beznu kadi je tma i ad i pokaza mi duSe greirrih i mesto v ko prinoset se kada umrut. I idoh s an'jelom i t zvede me na nebesa i pozrih v ad i vidih tu stolje oganjne i rrrr-rku stra5nu i te5koiu veliku i zabit Zestoku i tegotu srdac .lovddaskih. I biSe tu duh zali i klwetni ri bludni i vazda srditi i tu ki irnenije lju;bet i tu bihu drZatelji lukavi. Ova vsa videh pod lt:beskoju tvrdiju. I potom vzr'6h i vidih an'jeli nemilostive ki rrijedne milosti ne imihu ni Siedroti, na stra5na njih lica bihu j naplnjena vsakoga zla. I imihu zubi vi5e usenulo i dela njih .,r'iiahu se kako zvezda i vlasi glavi njih kako plamen oganjni irhoja5e iz ust njih. I vprosih an'jela: "Gdo ovi jesu, gospojesu ki se posilaju po du5e gre5rlj?< I rede mi an'jel: "Ovi rrilr i nevernih va vrime b6dnoje, zat, ne imiSe veri k Bogu i rrt: mnjahu imiti Boga pomo6nika i ni upva5e na gospoda Bo1'rr." I pozrih na nebo i vidih druge an'jeli kih lica sviiahu se h: l<o i s'lnce i prepasani pas,i zlatirrni i 'utvrdiv5e prsi svoje ii,,totoju i drZahu pe6at v rukah svojih i to bi5e pedat boZji. I rrnehu svite presvetle i svatehu se kako slnce i na svitah bir' pisano,ime iboZje i naplnjeni bihu vsake tkrasote i milosti. jesu ovi, gospodi, ki Zivu v tolici kraI rrprosih an'jela:

"Kto ..,,ti?< Otveiav an'jel rede

',
li

1"rosilaju k pravadnim rga, tih du5e ki upva5e

"Ovo i ti prinoset duie pravadnih pred imiti Boga pomoinika i upva5e na

mi:

jesu an'jeli pravadnih ki

u orig. pridut'

e.

'8 Rijed anjeli


u iir.

s veseljenaia

v'seljenaja, vasiona. 6 U orig. na vsim srcem.


192

Tihonravov 42).
t

tllnt.

dodali smo prema iirilskom. poili za mnom. e U orig. prinosit se, a iirilski Tikvedki dodaje: jegda umiviSe (iznad) usana (usena prema stsl. gen. duala ustonu

10

r',( tltl
I

USanU).

I{natska knjiZevnost sred. vijeka ,|pJ

I rih njemu: "Vsi pravadni i gri5ni zovut li sb j"atri* glisom?u I otveiav an'jel rede mi: >Jedan put jest"rr kim giedut k Bogu, na pravadni im?jl sa soboju svetije da ne usira5et se greduii pred Boga javiti se pred Bogom'" i rih k an'jelu: "Hoiil bim viditi kako ishode pravadni i griSni ot sega sv6ta.., I otveiav an'jel rede mi: nPozri ninje doli na zemlji.* I vidih vas ta mir i bi5e kako za ni6ie preda mnoju. I viiih sini dlov6daskije kako ni5tare'i v dase Siezni5e' I iifr ,t an'jelu: >Je li talio malo veli'das'tvo dlov6dasko?u I otveiav an'jel reee mi: >Ovo jesu oni ki su zjutra zdravi, a do vetera pogibtt.tt." I vzreh i vidih oblak prevelik ognjen prostrt nad v-as mir i rih: 'Ca je ovo, gospodi?" I rede mi: "Se jest dobrota i zloba smi5ani vkup gri5n-ih ljudi'< t j.a. v]a]n i vzdahnuh i plakah se i dih k an'jelu: "Hotel bim viditi duse srisnih i duse ipravadnih kakim zakonom rishode ot iitija svoi"o"... f otve6ai an'iel rede mi: "Pogledaj doli na zemlju'" I po"zrih i vidih sini 8lov6da5ftije da v. nidtoZe pogi'bajut' I vi' sv6t preda mnoju i bi5e v nidtoie'iSiezajuie' I.pogle' iift je pra'
spasenije njega.<

plja5e ju i pojde 5 nju na nebesa. I takoje pridoSe vlasti na sretenije njeje, zali an'jeli, i riSe njej: "O du5e, kako vred grerle5 na nebesa; podekaj da vidimo ako je da na5ega zlago dela

i vidih dlov6ka hoteia umriti. I nede rni an'jel: "To dah "ur vadnik.. I ond6 vidih dela njega dobraja ka bi5e stvoril za l*" UoZ3". I vse njega dobro iitije i vse pred njirn.s'tojaSe veselo i Lkra5eno. f ti eas videh prestavi se i imi5e prijeti po' fio; i .,esef'je. Prija bo nere dusa 'is tela rnjega ishojade. 'p'rilote-douri an'jeli"k njemu i tudje paki i zati 5 njimi i vidise Slovdka zli anieli i ne najdo5e v 'njom del za'lih' I dobri an'jeli vzese dusu pravadnidu i sluzahu njej dokl6 izide is tdla i ,r"s" dusu i vritise ju v telo tri krat i rise njej: >o'. duse- blasaia, poznavai svoie ielo s kim imaii stati na sudi, ot koga 'dostojna bo jesi vratiti se v telo tvoje da u 91n iaha !rea"Si, v-tlti"prlm"Si to f-a nog obeia vsim pravadnim'< I prija5e dudu ot tela ri celivahu ju zad ju znahu i prija vderanje'ga-dne

itretogadne.RiSenjejan'jeli:"Krepise,du5e,pokleudinila j"ti bo,Zju ibuctlCi na-zemlji." I rpride na sretenije njej "oij"hranja5e ju vavse dni njeje i rede njej: "Ukrepi.se' ti l"'j"t auie, t<a si u6inila volju boZju Uuauei na zemlji; ja- sam an'jel tvoj ii prino5ah na nebo vsa dela tvoja dobra i zlaia k Bogu'c f plti duh pride na sretenije njej govoreii: "O duSe, ne smu' euj r" i ne Lstra5aj se da ii prlSta na -mesto koga nisi nik-oli viaita; ja ti budu pomoinik, najdoh b-o v te;bi pokoj dokla prebivair v tebi kad-a ti bi5e na zemlji." I tako duh njeje ukrc'
rr U orig. jedan ocl puti (ispravili smo po iirilskom izd' Tih')'
194

v tebi; i mi vidimo veliku pomoi s toboju, an'jela tvojego i cluh tvoj ki se raduje o tebi da si udinila volju boZju Zivuii na zemlji." I takoje pride na sretenije njeje duh bludni i zali i vidiv ju vsplaka se i rede: "O du5e, ka si mene 'ubeZala i mo.jej sile, ka si udinila volju boZju na zemlji i to ninje koliko vesel an'jel tvoj i duh tvoj s veliku radostiju gredeta s toboiun. I tako vse lasti zale riSe, o gore njirn. An'jel njeje i duh prelastiti rr.jeje rede jim: "Otidite posramljeni, ne mogoste bo rluSc ove dokle bi5e v teli." I potom sli5ah glas s visoti nebeskije govoreii: >Vznesite simo du5u tu ka je udinila volju boi..iu, da razumejeit da je Bog 'istini, kornu se klanja,la buduii na zcmlji." I kada vzvedo5e ju na nebesa, i tudje sli5ah glas tisut'c tisuii an'jel i arhan'jel vapjuiih Boga. I nade5e vsi duditi se videie ju da drZa5e boZje znamenije. I vzvapi5e k njoj vsi jednim glasom rekuie: "MuZaj se i krepi se, duSe, i vsi rrri veselirno se s toboju ka si udinila volju boiju Zivuii na zt'mlji." I naudi5e ju pojti pokloniti se pred Bogom. I tudje Mihovil i vsi voji an'jelsci i pojdo5e 5 nju i pokloniSe se pred Itogom podnoZiju nogu njego i pokaza5e du5i toj Boga govort'ci njej: ,rPozri, duSe, se jest Bog vsadaskih ki vsa stvori i t('[)e po obrazu i po podobiju svojemu." I pred nju gredi5e ,'rr'.iel njeje i vzapi an'jel: ,O gospodi BoZe, pomiluj nas stvorcnije tvoje, i ovo je du5a ke prinosih dela na vsaki dan k tel,i'. Udini njej po tvojamu sudu i po tvojej sil6.u I duh ki be5e u ivil v njej rede: >Ja sam duh ki sam ju oZivljal i dihaje v rricj i imihoverz oba poli nje pokoj va ono vrime v ko Zivihove v njej i stvori njej po tvojemu sudu.., I bi glas iboZji i rede: ,,hruko oina rnene ni oslqrbila, tako i ja njeje ne osrknblju; i l;rko je ona pomilovala ubozih tako i ona da bude pomilovarr;r i da dast se Mihovilu zaveta i da neset ju v rajsku piiu i rr;r sud da pridet; dotle da radujet se v slavi vednoj sa vsimi ',r,t'timi mojimi." I bi glas tisuie tisu6i an'jel i 20 i 4 starci jrrde hvalu Bogu i govorahu: uPravadan jesi, Gospodi, i sud 1',r t\n joj istinan jest i ndst licemerja v tebi i dajesi vsakomu po

t rede rni an'jel: "Vidi li, Pavle, i raztrmi lri ,kako gdo za..lrrii tako primet va vri,rne potribno." I rih: ,Gospodi, vidih.n
,, di5uii u njoj

tvo

jemu sudu.<

imasmo.
195

llll1
doli 13 t:*Ii" je srdila Boga dan r jisti neso s mirom"^lii mr. ptttiU"t govoreii: Ni'uaujti'-oiit "i-si-e |n'oga vralit k nam i povi' ioi i a3. - tamo prebivanijebi 'ie i piti; gdo je ta xrje fisJ;;J ' '< r.urto ili;i ?u*
>Pozri- sada rede mi paki an'jel: ot tela'.ka ka sriSnu du5u

vsakih'plocli i llilrrr vt'lt' slirtki' lirr irnihr-t plocl valsako vrimc ttilit: 20 lll<at' a I viclih tu ulike l,t'o^il"ift"'Lift" l!tatlt'1t'a z.rirr, scclmcveie ncrc rriric 16 lakat. r uis"'luiiiu-zemrja 'ic zcmlja i'i9e" mi an'icl:

?&!,i,::,,'^':'f ;i,"'''f:,::iff:r'i;f ",,:l]{;;in;;;f

!l#:or!""wi1ii.i*:i!i*":t",*;;y;
r' o

!ft#k!:f;{fl#\tr;
ti
m6sto pravad-

'izi*t,r:T.ll,ia.;i"'i,i[l,,Fr:::2""?*!i';i'ti:i;nz/iz ', "ii l3r7i\fr" i i," J iii " i",i i' a' i "' i::,,, ii:i';,: Y, :' : lt !
I
nir, .l

ffi fl"j'-'i'"*J"':'l*i;l'il*J*lm!:'-T?"',.1'#:t "'suas"' pro-

i;:ji:l : :i:t'lj"liil"l""nf; llil: it.i"'f i'il3,ii


iil"-li"
"
imaj u'

rede

mi: 'Pojdi v sled mene i

pokaZu

''l'o ricciu. I rih: >Ko :" t" ti"JtJz" nisi slisal nisrrrrilc tt"i'iilj;;Ult-"all::t zcmlru. I tt-r .ic zckrr ic Bos obeial nastedet r,, covori: BlaZeni r.orci, tI uo i'ia"t.is tela' na ovo ilrcsto a"l" rnlii ta. r kada p'u"u"atiiit P.luJ", dt li p"^l?i:l se.< r paki tJJ"'*i "";:"i', "Pojdi, vidih da vze an3ct herorime i 'r.inesut i,'ilil;';;;.f i uit';;;i;-" dokre pridosmo v n":"1',1 ilJ;";;'iu..an'j1ti i,ll""t v gradu veseljahu se o :,rld Hrstov ,u"" '"i"'"Jtl*'-bibeei g:udt tom sv6t svetliji ',rr're i vidih-uvele. I pridoh i';jil #;;^t; ;4 i biSe vas zlat i bise ograsl*ca i veie se si5asJ uis'"'ot dragoga kam-enija' d.vima na doste;t1;*^;'"t^ili re grad ta' r brse a.,rik3 i 'rris" u njem 12 tit"J"tiipi..i rika.medveia' a ot juzne strant ^obhoiahu ,,,1 zapada grada tog;tltiei rika vin'na' a ot severa rrKa lo"ioiu r ika mldna, u o' 'ttt"u

;i;il;

olejna.

l,:ii"ii;"r3ilt1"i,I"":',; i,"

Pavao IJz navedene riieke i -Y syetgm: .Jerusolimu

je vidio

:ix

t'ffi

;nn i'ru:i,:
zad

:','^iffii
b'o]

E:'""1'

:iilFi

rdir,':;iiiiril;xz:a.i:;'n^;f J!""xf !'!!T"i 'greine duie'


slnca

#i1.J'rii*tT,r'lq#,tffi i,f {}+i#ffi su qod3pije ;jiii, il i''['^' ":t"


a

su ovdi znamenani i"i"r"*.Cziil I :il;XilJ1lTtJ"o*'li. ^' o r aur"' p' i HH i,:y"lii&r*J I' ui ;.uli : : :? jfi ',,:ift :xJngl;sj'5;'Hi,itJ:JihHiq;,1.1'F,;.',! i?L

*u;
I

zrri'elo nebesko o"'ouuno oganJje reee-mi.an';el: >Ovo rika .,rr'.1ela: ,Ca je i "fiih riku oganjnu poleiut; 'iru'o"u"J"-l r,rr ka pokriuu '0"'.u'Jij"""i"* i Zen' rrbihu pogruZeni v rtct r v niei bise mnolastvo- muZi

I vzet me an'jel i postavi velici rici vodnoj' i I na ^?.!":?p"d

* lilitJ uprostn

$'J:hr#T?T:t'""L'#l**16;:Tixiii!r-TIl" cesar nada viimi' tada njega komu ti klanjaje5i t" i tua"t '#;ii:i'r1i;nx"x*ru"laix*#T*?l i:#:*l"fr njej vsim svetim svoJlm r na
.tto"uti
skih na njej'n

i,; ;iii ;;k;r""',;-,'in ao p^:i,:,tifi l,"n,t36*'fi:tl a niki do vrha'.I."pto:11:,"1o tolena?n I rece mi ,i, "tr"t, i na.Ii i' iH.:il' r ffi l'; J;"' ::i"' ".ill pt"""a"itt. Ii',,"?i'^;i;;deno I bili gre5nih' eittc ";;"b "i. "'- t^fi ',rr se da ni su v #il i'"h" " J# i r a v ri me r""r."it"' i o".J :l'i;il
I;
,

'ls?ii;ii:-H'l;l""? jTl: u"-tlil"l?'-ff trl"olil"';f


,3

-:^: -xr-., +olrrrlr mli-

I""ilI uprosrn tvc clari do umrtija njih'n I rigrely va bgnji?" I rede'm't l,,rspodi, xi su-pffii"iti'"is" ne za volju mo'tltvr' :r''iel: ,To su *t'Etli"'i tt"19i- crikvi t:ti t-t?,,11 p-rip ro?;; 1 :: ,,, "11"1ffi11. ? #: I grdlml ""1 i.r,'Jir-tu..." tizoarug na druga
r

;'

J'

Ii

r{ oqra(len sa dvanaest zidova' goruiu' "ittiii'^

Iliia, starozavjetni Prorok'


196

''

t"i

potlti), paleiu'

197

su ovi ki su pogruZeni do pasa v ognji?" I rede mi: 'Ovo su ki prijemljut sveto telo i krv gospoda na5ega Isuhrsta . i tudje blud udine i v tom prebivajut dokle umrut ne ustanede ot njego i zato tako goret.< nA gdo su ti ki su pogruZeni do ust va oganj?< Rede mi: "Ovo jesu ki pomigaju odima na ljubodejanije v crikvi i zalo tako mudet se.< >rA ovi ki su do vrha pogruZeni va ognji?" ,A to su ki dastni krlL dri'e6 klnut se njim." I vidih drugo mesto od zapadne strane i ondi bihu razlidne muke i bi5e vse plno muZi i Len, a rika oganjna teda5e vrhu njih. I pozrih i vidih tu propast veliku i gluboku vele i v njej mnoZastvo du5 jedna na drugoj leia5e. I bi5e gluboka tii-tisuie lakat. I sli5ah je vzdihajuie i pladuie_.i vapjahu: O Gospodi, pomiluj nas. I nlprosih i rih: "Gospodi, gdo su ovi?o I rede mi: 'To su ti ki rne imiFru Boga na pamet, ie mnjahu imiti Boga pomoinika." I rih k an'jelu: 'Glu!in1 ova ki je toliko veliko gluboka, rnude li se dolika du5e?" I rede mi: >Propast ta toliko je gluboka koliko ako gdo pod' tolika je jarna vigne kami'k dokole na7 Lst d:na ne dojdetto vrgnut, mnogo let jedva dna dojdet.c ta. I ako duiu va nju I ja sliSeii to vzdahnuh i splakah se za vse sini dlovddaskije. I rede mi an'jel: ,'ZaE se plade5i? Jesi li ti rnilostiviji ne're Bog? Bog bo blag je vsim upvajuiim na nj i podajet vsakom po delih njega kako udini na zemlji.< I pozrih na oganjnu iit<u i vidih tu stara dlov6ka i vladahu ga i pogruzi5e ga v oganjnoj rici do kolenu. I pride an'jel Temelih i imi5e v cuku -i.elezo veliko i na detire strane bi5e o5tro i njim iz' svojeju vlada5e utrobu tomu starcu van usti. I uprosih an'jela i rih: nGospodi, gdo je starac'ov ki ima toliko veliku muku?" I rede mi: "To koga vidi5i pop biSe i ne svrSa5e sluZbi boZje pravo i ne prestaja5e jiduii i pjuii i blud dineii, a ne prino5aie molitve Bogu i zato taku muku prijemlje." Tako se nilu muke poiedinih iadnika; Pavao pita, a antleo mu odgovara tko se-za \to muti. Nad tim se oiaiem Pavao

I rede an'jel k an'jelu ki bi5e nad rnuku tu: uOtvori kladezac da vzljubljeni Bogom Paval vhodit i da vidit vse muki, zaE dana,rnu je oblast viditi je." I rede rni: "Stani dalede, Pavle, da bude5i mogal trpiti smrada kada otvori se muka ova.. I zinu bezdna, izide smrad ljut i velik i ne mogoh trpiti smrada toga. I rede mi an'jel: >Rih li ti, l'avle, stani izdaleka." I pogledah v muku itu i vidih tu i bi5e
biSe zapedaien 7 pedati.

liako kamin'je oganjno goruie va vsih ugleh i zozot (!) dlovika vmestei.ra I rede mi an'jel: "Ako gdo vavrLet se v beznu liladezca i zapedatit se v njej, jure ni ga pominanije va veki i nima priti pred'lice Oca i Si,na i Duha svetog.< I neh: ':'Gdo sLr ovi, gospodi, ki vavreiut se v kladezac ov?<< I otgovori rrrr'jel i rede mi: >Ki ne spoveda5e da Isus snide s nebes ni rla bi se rodil ot devi Marije i ne verova5e v svetoje telo fr<rZje i krv gospodnju.to I vze5e me paki na zapad i vidih trr dol velik i glubok i taman i leZaSe v njem mnoZastvo ljudi i biSe sliSanije velika vapja i skr5tanije zu;bi. I pozrih i prosveti mi se i vidih zviri od dvi glavi i bi5e podobije njih Iiako zmije i ujidahu njih. I zima velika ishoja5e ot njih kako je zima ova i otkuda ishorrc moga5e se trpiti. I opitah: "ea tlit?< I rede mi: >Ni ovdi ino nego snig i groza." I rih: "Ako :,lLrce vsijajet na nje, sagrijut li se?" I rede mi an'jel: ,Ako lri 7 slnac vsijalo na nje, ne sagrijut se nikadare, da tolika zirna ishodi iz rnesta toga.< I sli5av vzdatmuh i rih: ,'O gore 1'r'iSnikom, bolje bi'bilo da bi se ne rodili gri5ni!" I vsi videii rrrc pladuia i splaka5e se sa mnoju. I potom vidih nebo ()lvoreno i Mihajla arhan'jela shodeia s nebese i s njim vsa vo.jinstvija an'jelska i sta5e nad mukami.
Op6em vapaju za pomilovanjem

andeli

ljuto

rasplakao.

muke na dan spete nedielie. Zatim je andeo porteo Pavla u raj i7 kojega ie bio iz.agnan Adam. Tu ie vidio stablo na koiem je poiivao duh boiji, tetiri rijeke, stablo dobra i zla i starozcwietne pravednike.

pridruiuie se Mihajlo, svi koji je rtidio "nebo gibljuie se kako drivo at vetra<<. Sin boiii se smilovao i oprostio je greSnicima

Pavao

I rede mi an'jel: 'Ca se plade5i? OSie nisi vidil velikih muk. Pojdi v sled mene i uzri5 gor3e muke sedmericeju.n I postavi me na zapadnuju stranu muk tih nad kladezcemt? I
ro ako tko povrgne (pisarskom pogreSkom podvigne) kamen u jamu, neie u 7 godina doii do dna. 1? nad zdencem (dodali smo nad prema iirilskom u Tih). 198

te Ovdje je prepisivadka pogre5ka, a znadenje se moie raz,rlrlati po iirilskom: da je ulaz bio uzak toliko da primi dovjeka r I | (la se smjesti dovjek): uzota ego tuiuju ielovEka vntdstgita. Pos'rr'ika ie zozot tumj. gzosto lli gzota. ls To je u stvari bogumilsko udenje.
r

199

q
v papstvo obljubljen.r I v tom l6ti tako papa lluicnii vrati Maoi zemljL Galilejskije. takoje v t9m liti '"'u'ii*v manastiii ki se imenujeI Ky9!e ili Lisr cla sc'svcti prcstavt lrrhijaa ,,.i i"g" svdta. I rto viden'je 66 vi'd6no v jednom gra$Lt .\1 r,ietrololise i jesta to 2 ,k'raljici irzabrane v tom graclu ki ,,, ,otl Ardinoka. Paki ot poludan'je strani Ibernije jest icjest"jcdan tlan gracl ki se zove Kalaziensis.o Is toga gradl;bi-l i glasit, imenem Dundul'z I ta dlov0k rrruZ"rodom, imenit proti boZjej plavde i pln zalih d6l i b65e vitez udir,li" ".1" voljua niug6v^a brumni hrabrstva, jere b65e hitan i"r-, iu ';;;r;g^ *dtu teE*L, a bd5e rnoian v zivotrS' Da to da bi bilo ,,-'rpuiEt'3i njega duii ob tom ni5tar ne mari5e i gdo bi mu t,il ia govorii o spasen'ji njega {u5!.t9.mu b6Se velik neprii nevoljnim irrtelj. i ne hoti5e rad ka irtivi hoditi i ubozim ii- ir" dadi5e nigdar preda se priti ni- jim niiednog3 dobra ,," ri":"s". Redoinike-i vse boZje s-luZbenike tih vsih nenadarot,i.ri^SJ, a" pi5iace i trumbitare, gudc-e t-e vazda obilno je im65e i 6a koli im65e na nje stra,,.S" i'tt tno3"1 ljubvi ,l(e. L"gu" *6iu aitl tSuut;a5e- i paki oholo v zlat6 i v

32.

DUNDULOVO VIDENJE

poznato kao Tundalovo, a Ovo viilenie - u literaturi obidno u clasoliskom"Petrisovu zborniku kao Dundulovo - jedno je od naTzaiimt iiuiiih srednioviekovnih opisa drugoga svijeta. Stoga i niic dudo da"niecovih"odieka nalazimo i u Danteovoi Komediii'

Viziia ie nastaia-sredinom XII. stolieia u Irskoj, vjerojatno na Iatidskom ieziku, a zatim se pro5irila po Evropi .u vi5e ko..mni' laciia i priievoda, u niemaikom ie dak bila pretodena u strhove jo5 "u XiL "st. Od slavenskih liter-atura nalazimo 'ie u de5koj i u hrvatskoi. U na5oi su poznate dviie verziic: starija, u Petrisovu zborniku (1468), odgovara latinskom predlo5ku (ali pokaz.uje i deikih traeova),-dok-druea, koia se nalazi u poznatim latinidkim zbornicimi, t.i. Luciievu-Vrtli i Luliievu zborniku- (XVI-XVII st.), ima tilijanski predloZak. Latinidku verziju objelodanio jo Sti. tvSie u Siarinarria 41 , a glagoljsl<a se ovdje najveiim -diielotn pubticira prvi put, jer joj je Jagii publicirao samo poeetalr u Arcltiv f. slav. Philoloeie XXXV. Mi'srno preuzeli tEkst iz Petrisova zborniha. N-"5 j" prijevod mogao nastaii krajem XIV. ili podetkom XV. stoljeia'

.':"rrrc fr":iSe, jere imi5e mnogo zlata i srebra i druge gtvari -koli gospodinu sluZaSe bi5e od ,rt dike ,.gu ,lr"tu, zad komu ,,,l,lgu goJpodina vele ljubljen i darovan za njega,brypn-o r'itc7asiro.^I takoje im65e veie potrebnu.druZbu' I takoje ime., ;;;gt pri;atet3, ,meju kimi prijatelji njegovimi.bi5e rnu
a-tzott

pride termin' postra te tri konje' ',',rrn i, ;i;*; za spameidn'je da bi mu dal I bi jedan dan po tom roku da sam svojim kip.om jezdi prijat kako r. tomu-rjrijatelju. t nuau k njemu pride' bi lipo

tii tonie io roka'-I

k-a$a

Ovo je govore n' je pravo i disto od dobroga viteza D undura.


1149r b65e drugo l6to va vr6me kralja Kondata, cesara rimskoga ratnago, ki ime5e v to vrdme rat s Jerusolimom,r a to beSe ldto detrto da be5e Eujenij papa

a l6t Hrstovih
1 Godina

u rukopisu glasi grcskom 1049, 5to smo ispravili u 1149. -- --|'Kondaf, u stvari njemadki car Konrad III. Hohenstaufen (1138-1152) tioji je udestvovao u II. kriZarskom ratu, koji sc
oi'dje naziva

3IzbornaDeEugenijapadaug.ll45,dakledetvrtagodina niegoia-izbora ie Ll49' ' #;fi'nn.i"tt:"1-uiikup u connoru i reformatorgost velikog -'i:Xi. il'ib:I, cr"ii"iqKu edig je bio irskog.mo' ,,,,stto.-tilio ,,:liiiiluioiu z"apadnog monastva sv' Bernarda' zove clara vallis. " "'^;'i;k;i"rJ"io i-"" iiui*u"i t oj" se latinski , sudeii" po latinskom tekstu, u nasem je rutgqi;1:1t]lil: ,r,'t.a:iijed-jdo dvjema irskim metropolama' a ne o dvlema Krasiedi5te u sradu | |r{ :rma; JednoJ, tl. t:"i"ttiJi'"1";fin"tt -9ilo'ie (u nasem tUi.' I'iamotca, stvarno,Armlsh)' -1--dryg^:i' A ri I i racha 'r,,)'i.ii, -6itdlJij"aiste ir gradu Casselensis (u nasem rtrp' KaIorr.rlirrn '"";
r

ovog lica je u raznim-lat. verzijama vrlo razlidito: r,,,,.t^lrri,-titug",latui, tungdalus, Nugdalus i sl'
^ zbog.
201

r,'r

rsis). "ii*"

ral s Jerusolimom

(L146-LL47).

200

ima prijatelj prijatelja prijati i prebi tu tri dni u njega veseleii se i pirujuii. I tako govorahota o mnoz6h mudrih 16deh sega sv6ta. I kada b6 treti dan, pode ga Dundul prositi toga dlga u toga prijatelja za tri konje. A on mu ne imi5e dim on trat platiti toga dlga. A tada se ta Dundul vitez rasrdi i hote pojti tudje tja i slugam zapoveda konje i oruZje pripraviti. A ta njega prijatelj pode ga umiljeno prositi da bi rnu od obeda nikamore ne Sal hoteii mu dobru volju najtie kako mudar dlovdk. I tudje mu volju naide i odnero [tj. Dundull ot sebe oruZje i osta pri obede. I kada sedo5e za ob6d i pode5e jesti i tudje posla Bog an'jela svoga ki na rukahrr Dundula rani velikoju bol6zniju tako da ne more niiedne ruke k seb6 prikrditi kako je be$e na stol protegnul. I pode vapiti Dundul i sluge njegove i gospodar oni takoje vzapi5e s velikim pladem i s veliku Zalostju. I ta gospodar zapovdda va vse zvoni zvoniti kako mrtvomu. I kako sli5a5e ljudi te zvone zvoneii kako [na] mrtvoga, tu se sa vsega toga mesta steko5e prriprosti, popi i fratri. I vsi se smeto5e skozi tako giasovita viteza. I kako ipozna na seb6 toliku bol6zan, tudje preporudi tomu svomu prijatelju v koga bi5e na stanu, i ta bi5e takoje bruman vitez, i zato mu naporud,i svoje oru,Zje i vsu svoju r6d govoreii: "Hrani prijateljski te moje r6di jere si das imam umrdti." I v ta das ni'ega t6lo pade na zemlju i b6 prez du5e. I to dudo viddv5e vsi okolu stojeii dudi5e se kadi tako naglo b6 mrtav tako krdpak vitez i vsi se ZaloSiahu okolu njega pladuii i ne viduiitz da udiniti. I tako leLa bez du5e njega tdlo v srddu prvo ,podan5i pol dnerr daZe do sobote, i zato ga ne pokopaSe zat v livom boku se dujaSe nikoliko tepline. I po tom znamen'ju14 dakahu ljudi niko javljen'je. I potom jest vraiena du5a njegova v njega telo. I kada b6 du5a opet na svojem m6std v njega tdl6 i pode vele mledno vzdihati za jednu uru. I kada se vsi dudovahu i tedahu ljudi na veliko dudo, a on pode umiljeno pozirati simo i tamo. A ovi krstjane ki okolu njega stahu ti ga pode5e pitati ako bi hotdl boZje telo prijeti, a on njih umiljeno pro5aie da bi mu dali boZje t6lo. I kada pride redovnik,
o
10
11 12 13 11

ispov6da mu se.

I da mu boZje t6lo i pode hvaliti gospodina Isuhrsta tako govoreii: "Gospodi Isuhrste' ovo v istinu v6luju da je vek5a tvoja rnilost nere moje sagrdSen'je zalo i zalo kako koli jesu stra5ne te rnuk'e i te5ke ke mi ukazal iesi i skrb i bol6zan mnozih prez disla i o5ie, Gospodine, oZivil me jesi i povratil me jesi iz ove glubine paklene goru[eje. I vse to da pi5u zdola kakve muke du5e dlov6danske r rpenu viddlrr jesam istino.to I sopet, BoZe istini, na si svdt povratil me jesi!" I kada ,to izgovori na tom m6std stvori svoj tiStament <rt svojega blaga i vse jel? razda na prosv,lien'je cr\yam' rdovicim i sirolam i na Spital i redovnikom i ubozem hi3nikom. I ni5tare ne ostavi vsega'blaga svoga, ner vse dA v Boga irne da koli im65e i otvtLe se vsega im6nJa svoga ko i'm65e ,tL8 Sg& javljen'ja. A sam pode od rnala do velika pravitilo i'a bi5Jvid6l i sli5al i da b65e pretrp6l va tmah preispodnjih i mukah paklenih, ot djavlje sile i ot an'jela ki ga je vodil po mukah. Najprija ovo rede: nKada jure du5a moja b65e iza5la is tila moga i videii t6lo mrtvo po6e trepetati velikim strahom i stra3iSe se spominajuii se na svoja pregr65en'ja i ne virlc5ezo da udiniii i vele se stra5aSe ne viduii se da domisliti t'a bi ot sebe udinila. Bila bi se rada sopet v t6lo povratiti, rrli nikakore ne mora5ezr vniti jere im65e gtozan strah oda vsih stran. I tako pladuii se i cvileii i trepeiuii i tu pozriv5i vid.6 mnoZastvo djavlov kako rnoinu maglu k sebi greduii ra vs6h stran. Ne da bi jih 16 samo rn6sto plno 'da22 vse ulice i vse strane bi5e jih plne. I tu obs'tupiSe moju ubogu du-Su i r cko5e: uVspojmo toj ne6istoj du5e skrbnu i tuZnu pesal icre njej pristb;i v6dna pogibdl, zat ie ta jure na5a po nje ,"sluzen;jii gotov je njofv6dni oganj, kako- jest-jure od svdttosti odludenats vsake, a zdrwi.ena jest s v6dnimi v tamnost'<
rs U orig. ke"ttidel. tekstu, cijelu ovu-redenicu govori pi' 'u Suae&'po fiiinstom ,,,., a tJ ftndal. Pisac je prvotnog teksta neki Marko Irac' 17 sa (ti. blaeo). rs 5r je"vjeroJatno pogre5ka umj. do'
10 20 21

hoteii ga udobrovoliiti.

u ruke. ne znaiuii. u srijedu prije

skinu, odloZi.

U orig, lnamen'ja,

podneva.
202

$ odijeljena.

ne znaSe, ne mogase. tz Ne samo da ih je bilo puno samo mjesto nego'


203

tandine PriPovijedati.

il'

I pristupi5e k njej s veliku grozu i skritahu svojimi zubi na nju i sami svoja lica derihu svojimi ognjenimi nohti i govorahu njoj: >O nedistivko zala, ovo su ,ti ljudi ke si sebi bila obljubila za prija,telje tvoje pri k6h si tvoga Boga bil zabil. I zato se ima5 5 njimi va ognji paklenom muditi i v6dno goren'je trp6ti. Ti si bila delateljnica vsakoga zla i ljubiteljnica vsh stvari ke mi ljubimo. O du5e okana, zad se sada ne gizda5? zat sada ne gre5 na preljubod6jstvo i ne ljubodeje$ lrodeii v tvojej velikoj gizdd? Mnogije ddvice posla po zle svdtu i mnoge zakonezr Zene v gr6h obrati i v nepodten'je postavi. O du5e okana, kadi je sada tvoje hvaljen'je ta5ie slavno i tvoja vesel'ja sujetnaja? kadi su tvoji veliki sm6hi, kadi jest sada tvoja velika sila i med tvoj moine ruke kus; si ti mnozih ustra5il? zat tu jure odima tvojima ne more$ simo i tamo? i tu sada ne postupi5 gizdavo i ne govori5 prstom kaLuci, sada nimai zalih i oholih pomi5ljen'ji v srci tvojem kako si obidaj im6l diniti va vsakoj zlobd i nedistot6.<

i rede mu an'jel: "O Dundule, ovo je on koga volju ti jesi iinil vsagda, a moju si zanemar imrEl, da zato li bude5 imel milost UoZlu t<e ti n6si dostojan po tvojej dobrot6, zad moju volju i zapov6d gospodina Boga tu si zanemar pustil, a djayja I iu volju tu si sviSlt. t zato drli se dobro i budi vesela, zat "an'jel ki sam ti sluZil vazda v Zivotd tvojem' A tvoj icsam sada pretipi ,to da ti pokaZu i ne zabudi, za6 se imaS sopet

I kada tako govorihu okolu njega priteduie djavli, i ondi vid6 jednoga mlada ddtiia lipa obrazom kako zvlzda jutrnja. I pode na njega gledati umiljeno du5a Dundulova, nadeja5e se ot njega niko ut65enJe prijati kako ki ne vija5e ino nere djavle okol sebe. A to bi5e an'jel iboiji i njegove duSe. Are vsaki dlovdk ima pri sebi 2 an'jela, I boiji a drugi vraZji. I kada se pribliZi k njemu imenova ga njegovim imenem govore: ,rZdrav budi, Dundule! ea tu dini5?< Kada to sli5i du5a Dundulova da ga njegovim imenem vazva, radostan s veliku rados,tju rede: >O gore mani, gospodine rnoj, zad rne obido5e duSe paklene i je5e me mr6Ze smrtne.( I rede mu an'jel: "O duSe Dundulova, stoprve li me zove5 gospodinom i ocem, a imejuii me vazda pred soboju i nisi mi nigdare takove r6di rekal." A tada du5a Dundulova rekuii: "O moj gospodine, kada sam te ja videla ali kada sam ta glas preslatki sliSala?< A tada jej an'jel rede: ,Ja jesam vazda poli tebe hodil i kamo si se koli ti obrnul i kada si sdddl i jel i pil, govoril, mldal i spal i va vsako vrime nisam bil indi nere pred tobu i s tobu, a ti nigdare ne hot,6 moga svdta poslu5ati.< I pokaza mu jednoga djavla ki najveie na njega vraZdova5e
1 zakonske, :; koiom.
udate.

v t6lo vratiti tvoje.< I tada duSa ustra5i se vele fiInogo. I tada ostavi mrtvo telo iz koga bi5e iza5la i pristupi bliZe k an'jelu. SliSav5i i r,id6v5i djivli ovo, kako se ovo vesel'je dava5e onoj du5e ot rrn'jela, vii djavli ti ni5tar ne mogo5e udiniti protiv toj du5i, t u-elikim kridem pode5e Boga kleti govoreii: da ni Bog pravcdan ni istinan, da nam se ne di platiti nada vsakim ki je proti njemu i kako nam obeial b65e. I v toj Zalosti-vzdvigoSe ," rami na se djavii i pode5e jedan drugoga biti i kleti i otitlo5e tja. I tu an'jel pojde naprid i rede du5i: "Poj za mnu'( A,tada <lu5a rede: "Oime moj gospodine preslatki, ako ja pojdu za lobu, ti zali dusi popadu me i vrgu me va v6dni oganj." I rede itrj an'jel: "Budi Jtanovita, zad jesu v nas vele moinej5e stvari r nji'r. Pokle je Bog s nami, gdo rse mo're protivit'i?"..' ',"go I kada pridosta k jednomu veliku dolu i stra5nomu i llmnomu i UeSe vele straSno glubok. I bi5e ta dol pln go' r rria ognja. I bi5e na tom dolu pokrivalo Leldzno. I tlstota ;cldznibE5e Sest sat lakat. I ta zakrov b65e toliko ognjen da rrjega gorkost premaga5eso vsu silu onoga ognja koga-be(e 1'tn on stra5ni dolac. I na ti zakrov mnoZastvo du5 djavli rrretahu i na njem je praZahu toliko dlgo dokle vse isahndhu I'rrko cv6t ki je na njivi podrdzan. Iza vsega toga da im be5e ,,r,o vek5a muka da je skozi on zakrov i skozi ono pokrivalo tiiahu one nevoljne du5e i sire tako kako se vosk c'!di drez r rrb, i paki se tamo opet va ognji obnavljahu vkup k rnukam' I ta muka narejena jest vsim ubicam ki su pridesnici ubi ..tvom dlovddje smrti ne ,takmo ubijen'jem ruke svoje da ,,sie i zlim potaknutjem i po toj muk6 povedut je va v6dni .;{rrnj. ,A ti si, du5e Dundulova, dovolje krat zalimi zakonirz
2o

vruiina

nadilaZa$e.

27

zlirn obidajima.
205

204

toga ognja, a z dntge strane b65e sn6g s ledom i vihar preusilan. I na toj gori bd5e mnoZastvo djavlov pregroznih i stra5nih. I ti djavli se i,menovahu rnanirgoldi i ondi striah'r.r na onoj gori, na noj c6sti du5 ilovddanskih'ke imehu pojti pr6k te gore. I ti djavli irn6hu ognjene vile Zeldzne po Sest rogalj na onih vila,h kdmi prognjetahu du5e o,ne ke prek te gore id6hu. I takoje neboge metahu na onih rogljih te pretuZne duSe i nevoljne va on pretuZni oganj i goruii i paki po jednom dasi da je sopet iz ognja metahu v sndZne i ledene muke. I tako je na te hipe premetahu i dotle je mudahu dokle bi5e gospodinu Bogu ugodno. I ondi reie an'jel: duSe Dundulova, ove rnuke ke vidiS, v tih mudet se lastaci "O vazda proti Bogu mej sobu probiki vaju v nevdri." I tako an'jel rede: >Projde5 ove muke poli mojih nog, a inako ne rnore5 projti.< I potom minuv5i te muke pridosta k jednomu silnomu dolu gluboku i tamnu i nedistu, koga dola glubokosti ne more progledati du5a Dundulova do dna, razvd toliko rnora5e3o sli5ati glas rdke tekuieje v tom dolu. Ka rdka teda5e ognjenim sunporom i paklom i smolu goruiu. I ondi id65e pregorki i dreseli plad ot du5 ke se v njoj mudahu i ot tude id65e dim s velikim smrado,m ot te rnuke. Ta sm'rad b65e toliko preo'tuian da lrse muke ke b65e prdje viddl ta smrad mora5e premoii. I tu bi5e prik ,toga dola ot ;brdga do brdga jedna brv vuska za jednu nogu Sirine, a jednu milju b65e dlga hoditi. I b63e jima pojtist pr6k toga dola. I vide du5a Dundulova mnogo du5 iduii po toj brvi prek te glubokosti ke du5e se vse obaljahu s te brvi i nijedna ne more prejti razv6 jedan redovnik. I vid6 mej onimi du5ami mnoge razlike du5e: ondi kralji, ondi bani, ondi cesari, ondi duZi, vojevodi, knezi, ondi suci, ondi muii i Zene mnoge, ondi junaci i ddvice, ondi vdovice i vdovci, ondi arhiibiskupi i ,biskr-lpi. I o'ndi vikari i mnozi popi
,8 Neditljivo.
ee Orig. tvoim. 30 mogaSe.

pridesnica dlovddjoj smrti . . .s8 to ti ne bude5 te muke tnpdti kako ju ovi trpe, a ,to ne po tvojen2e zasluzen'ju.( Potom pridosta k jednoj gori veliki i vele stra5ni i pust6. I b65e va onoj gori jedan put vele t6san i bd5e ot jedne strane te gore oganj ki Zveplom gori5e i vele tuZan smrad idd5e ot

lii su reda svetoga Petraaz kim jest rod krstjanski preporr-rden da bi ga im6li naukom nastojati svetoga pismass ko

bc njim ostavljeno od mnozdh svetih otac k6m 'b6 dano i rrarejeno Duhom svetim. A sada navlastito popi sa sv6t veie llLrbe nere ini ijudi. Zato narrr evan'jelje kaZe i5toriju sv6dodastva govoreii: Mnozi sut zvani, a rnalo jih rizabranih. I kada to vid6 du5a l)undulova, pode se straSiti ne nad6ju6i se prejti pr6k 'te brvi vuske, a an'jel boZji ki ju voja5e po tih mukah ta ju t65a5e llovoreii njoj: "Ne boj se ti, du5e, ne bude5i trpdti t6h muk v sem m6st6, da va inom bude5i mdst6 ,trp{iti.( I pojde rrn'jel naprid po toj brvi jam za ruku du5u Dundulovu i pou".ie ga prdk toga dola prez straha. I rede mu an'jel: "O du5e llnndulova, vidi5i li ovu prete5ku muku mudit mnogi narod, lilko si vidEl letei doli s te brvi vsakoga arta ljudi: tu gi ztlavi, oholi, superbivi nevdrnici, l6nci ki ne znaju boLie za'
gr<lvidi.<

i zavojistim i teSkim. I an'jel naprid ideSe i hodista mnodu5a Dun1,,tr vrdme po tom zalom i tamnom puti. I tu uzre
tcm

ostaviv5a ovo stra5no m6sto idEhota vele tamnim pu-

rltrlova jednu stra5nu zmiju ke zmije velikost b65e viSe vseh lqor ke bdhota vid6la naprid hodeia. I ta zmija im63e odi vt:like, ognjene. I b65e odi otvorila vele visoko i Siroko i tako
,,r

ii

sc mnja5e ovoj du5i da bi mogla na jedan trat 10 tisuii LrZni[ov poZr6ti. I ta zmija im65e 2 Liganta, jedan bi5e pod 11levu zdoli, a drugi zgora. I stahota kako 2 stlpa va ust6h tc zmije ka sklopiv5a usta nje kako troja vrata i oganj goru6 l,opaljiSe iz ust na ona troja vrata ka b6hu otvorena. I ondi i,liiie-pretuZni smrad i plad neutd5eni i dreseli v toj zrniji t('r'c v nje dr6v6 b65e mnogo prez disla mnoZastvo du5 dlov,'ianskih, muZi i ien, i itu se mudahu prete5ku i gorku muku. I rrSie pred usti one zmije biSe mnoZastvo djavlov prez disla k i rnetahu nevoljne du5e va'usta o'ne zmije. I priie nere je metirlrLr vnutar ovi djavli ibijahru je prevelikirni nanami i potoirn rrrt'tahu je va usta te zmije. I kada du5a Dundulova dlgo gleda tt' stra5ne i nepodobne zmije, va veliku strahu buduii rede I rrn'jelu: "O ,rnoj slatki i preljubljeni gospodine, za| tamo t,)liko blizu pristupa5?< I rede du3i an'jel: >Mi ne morevas4 ": tj. svjetovni popovi (nasuprot monasima). :rn odgajati naukom Svetoga pisma.
:ri r-lc moZcmo (duarl).

il
L

li

gt

I irnali su poii.
206

207

inucl minuti ni se more gdi te muke ukloniti razv6 ta ki bi tlt UoZ;i izvoljenik. A tof zmiji jest ime Ahireon' I ta zmija vse laktmce poZira. Ob iom jest pisano v knjigah blaZenoga Ivana: PoZrei r6ku. A to n6 dudo, zat irrra ufan'je da bi v-as Jardan tekal vu tu zmiju ne bi je mogal naplniti' A dovolje krat se zagrliss du5ami dlovddanskimi od mnoZastva kada je djavli prlt"n.t sa vsih detirih stran kako v6tar prirene ma' gt,r r 'trit6tih gor v niko polje. A..ta dya 7;igan'ta ka sta va ist6h te zmijJta nista vlvojem Zivote buduiaae nijednoga dobra udinili." I to rek an'jel pristupi bliZe pred usta--te ,-ij". A neboga du5a ne smi5e pristupiti bliZe. od..velika straha, da ino ,re more, i sta poli an'jela' I tu an'jel i5deznu' a nevoljna duia i tuZna sama osta' A ti djavli, kako tu ne tr.rS" utt;.|"tu pri ,toj duSi, tudje priskodi5e sa vsih stran k toj nevotjnol auSi tato vstekli psi i popado5e ju ta tl:iltu' La' tlrnu du5u hitajuii zubi i nohti svojimi' I paki ju bi5e preiirrto gouot"ii njoj: 'O du5e tuLna, takove si ti muke dostojna itut o"-to podted3e budeS im6la od flas za ono da si naSa d6la ti v tvojej mladosti dinila." I tako ju rnaknuSe va usta te zmije i s iobu vnutar v nje dr6vo i tamo jest vnutrd mnoge muke i prete5ke pretrpdla. I b65e jej mnoge stvari znat i na lici jaden'je i rane veiike ot pas, od.medvedi i ot zmij i ot i ot zaloga duha' I jest neznanih -norihprestra5no zv6ri i odi djavlov zimu i od pornra.den'ja goren'je veliku iipdta oei;.r, rir gorkosti I skrZat zubi i Zalost' I tu sama njegova atria nebo[a tuLa1e na se od,rninuviih d6l zalih svojih i,skozi ieliko smu?en'je deri5e sama svoje lice' I jur mnjaSe ttf?lo:t da ima ostati v toj muc6, da toliko b6 da i ne du kako izide

mnoZastvo zvdra vodenoga i kridahu da bi se nasitili da bi rraSli na tom jezeri. I tu bi5e most prrik toga jezera. BiSe

iztemukeiztezmTje.I|eLe6idalekoottezmijeva-r.elik6 mleclnosti otvrze odi svoji i uzt| an'jela svojego pred sobu stol"ea ki ga voja5e. I tada pohvali.Pogu s veliku r.1d.o1tjq' javi, Are kako tioti UCSe veliko smuiena i kada jej se an'jel dalje ostaviv5a pretam' tua;e UC vesela i cela. I paki pojdosta
noje

pogibeljnoje mesto. I tako njima iduiima uzristass jedno jezero ve.lpi veti|g i Siroko, moino neprudno i b6hu vali na njem toliko velikl da ne mora5e preci njimi viddti nebes' I tu b65e preveliko
ss zabrtvi. se dok su
3?

bili u Zivotu. I vei sigurno mi5liaSe. se I dok su tako iSli, ugledaSe.


208

dlg za dvd milje hojen'ja, a Sirok jedan pedanj. I po tom mostu bi5e nabijeno plno (avli i.eleznih. I ki bi koli prek njega Sal imd5e se na one davli izb,osti skrozi noge na diugu stranu. I tu se spravljahu vsi ti nedisti zvdri k tomu mostu da bi se nasitili onih duS ke greddhu po tom vuskom mostu. I ti zvdri b6hu kako jedni turni. I iz njih grla greddse oganjni plamen vele bistar i nagal da se viddse du5i Dundulov6 da bi ono jezero vrelo kako i.elEzo vre kada je kovad vari va ognji. I tu na tom mostu vid6 du5a Dundulova jednu duSu pregorko pladuii i tuLe(i se pregorku tugl: za mnogo gr6hov :svojih. I ta du5a mnogo snopja nesi5e na sebd i velihu jej pr6k toga rnosta, kako koli jure b65e noge zbola na one tavli, i zato ve(e boja5e se vpasti doli v jezero s toga mosta i v tih nedistih zv6ri ust6h zatvoriti se. I tada du5a Dundulova opita dto bilo bi sije. I povdda mu an'jel ki ga voja5e njegov govore: "O du5o Dundulova, tih muk ti jesi dostojna po tvojem zasluZen'ju i vsi tvoji ki koti ku tadbu u6inili jesu ali malu ali veliku, da ki manje sagrdsaju manje primut rnuke, ako bi ki stokrat tat bil ta paki vek5u muku primet. A vsi se imaju le v toj muc6 muditi, zat, jest sto kiadeZac ki tadbu iine, a jedni jesu ki svete redi ukrade, a ti naiveie sagrd5aju, ki zakon prestupaju ti vsi vpadut se s toga mosta va usta tim zalim zv6rom.. I rede an'jel: >O duie Dundulova, ti ima5 pojti prdk toga mosta.n I pokaza mu jednu kravu i rede mu: >Dundule, ovu kravu ima5 sa sobu prepeljati prdk toga mosta prez Skode zad si ju bil ukral jednomu svojemu l<umu ovu kravu.., A tada Dundul rede: >O moj gospodine, ved6 sam mu ju bil kipom povrati.< Rede mu an'jel: >>Zato si ju bil vratil zat nisi mogal potajiti. Zato i ne bude5 trp6ti rraplni tih muk, zat, je manj5e pohoten'je nere udinjen'je cla oboje. To je vele zlo pred Bogom." I to rek an,jel poda mu kravu, a Dundul s velikim strahom prija tu kravu i pode truditi se na rnost vodeii tu kravu. I va ti das pridoSe ti t.ali zmije i zvlri k tomu zalomu i pogibdljnomu mostu velikim rutjem krideii i dekajuie jesti du5 s toga mosta. I tada lrojde Dundul po mostv, a ta krava ne ti5e pojti za njim. I tako njim mika5e po mostu. Kada se Dundul stani5e, tada sc krava padiSe. I tako mu se gusto zgajaie i va velik strah 1'padiSe. I ,tako s velikirrn ,strahom prejde do polu puti ,pr6k
lrf
Hruatska knjiZevnost sred,

vijeka lfp

toga mosta.

ta5;;;d."" da bi mu se ugn,tt na kraj' A du5a Dundulova dopro5aSe da bf mu se ugnula i da bi on put [ri"-"4 nje r"iiif ti UeSe podet hoditi. I be5e jur te brvi na pol' I tako vratiti llftolr "u vetii6j skrbi, zad se ne morahotase sopetnijedan drugomu ugnuti moZaSe' A ogledati se ,ri-t" i"aut a ,r. ,*CS". I tako stojeii dudni plad dinjahota mej..sobu'vlI v tom njiju veliki mrsllen'J'r ne krv jima iz nog teda5e.

ieino veliko br6me snopja

sebe I tu se u'taknu s jednrr du$u ka nes65e na du5e pode prositi

p5enidna'

Ka

kahu, a n6kim vse udi us6kahu oposr6dd ognja stoje.ii' I-tu UeS"'pt", disla duS dlov6danskih ke v toj p-rgato:iji teike muke'trp6hu. I kada jure du5a uzri tada rede: "O rnoj gospodine, izbavi me odovih muk, ako je volja tvoja' e-Y-t9 i;;;;(" ke mi ukaZeS hodu je'trpeti'< odgovori an'jel: "Nisi vid6l vek5ih muk nere su 'v tom rstanu ke 'ti je trp6ti' I potom paki vek5e uzri5i kadi te vstekli psi dekaju'" I tad.a ta

a"ei"'"desad'omislitiimalopostav5inev6dstakakose ki ga m-in.,rta. I tada duSa Dundulova uzr6 za sobu an'jela boj se' I ondi ga an'jel pozdravi rekui: "Nenevoljna Uel" ottu"il. du3e, jur veie za tu kiavu tu sf Uit ukral'u I tu ona uO rnoj JrrSu'poturu svoje noge an'jelu vse krvave i rede mu: jur-e ne mogu dalje. hoditi'o I tada mu Jrugi'gotpoaine, kako si uJib Jan^ouori: u(i du5e, ovo ria pameti im6ji boldzan ibil brz Zalost I zato imaS skrb f. r".firi,i f.*i-dlovdansi<e. p"tert.. I tu se ga an'jel dotaknu i b6 tudje c6l' -;J;;;iih I iako pojdosta puteir' I tu re6e. du5a Dundulova: 'Kamo jure ideva,ro o

slatki gospodine?< I rede mu an'jel: ^'oj eeta naSego*pri5astia koga stana nikakore ;,i;d"" manigolda vsagda-p1n gos'ti lu g".tp-o;" ;;;;;; irinuti. I ta stan jeit kada. iddhotart poi tamnrcan gosti'< I Jut utugau Zeli i druzih i;r';;Tik"i suhot6 i ttinajdosta jedan dom vele suhotan' ta dom krugal sk-ozE ;rfit;;;'k;io}a"u gtra' I vid65e selz Loga domu grediS'e i Sirine';i";; velikost,"nj"gu"uititt" japnenice i ta plamen ku koli ;;;?j i;i;# tut-" i, jedne vrZa5e' I kada ovo uzre du5a du5u doseZaSe vsaru v i'ga"3 ovo jure-grem n,r.ra,rtolru i rede k an'jehi: ub moj gospodine' grd5nomu i dreselomu' k vratom veene smiti"' Ojme mani -ove muke semrtne?< I iiptoti odgdo me neboga #;;iil J"1", oa^""oga plamika ki vidis budes iz' i;;;;;;l"i;,'b_va ti dom imaS bavlien, da,ta dom;d il.;; "t Jgttt3 ishodit pristupista bliZe. imas-i.n i to rek i" "rrilitrpet"je ;i;iil;l a3uuL-rii meso sedahu' N6ki s6dahu sekirami il;;;i;it;; n6ki z bradaticami i skoblami' du5e krstjarrske, ,tilii t ""21, kle5iami, a ndki s noZi i sa inimi mno' r L"ii, u tt8t i i "lr.i mukami kemi-dii"-t6fuft" i mudahu i glave jim us6' eimi
3e mosahu (dual). ao ideiro (dual).

mu .t,rl^;;r" prositi an'jela da bi tamo ne Sal, a to je tanitstar du5a da se moljl5e. I vidv5i to djavli da im ,rildj.s" u" bbtirt dana i ti djavli obskodi5e tu du5u sa vsih detirih stran i mudi5e ju mnogimi mukami i raseko5e ga rnnogimi nr"t ami na dro6ne kusi. L tomu gospodaru ki ta stan drZaie biie mu ime Bistrenus. I tu b65e skrb i zalost velika i skrzat zubom i trepet Zivotu. Naprid bi5e tih oganj, a vmrtri gori5e prevelik plamen. I bi5e velit< krie o't djavlov i silni oganj i Loldzan preteSka tm ki se tu mudahu. I tu takoj tim .nevoljnim du5am iz njih t6la drvi jlrn pl-zihu i preljute kade i prdstra5ne. I tu b6hu mnogi narod muZi i ien, a najveie, sve.'cnici, a to su redovnici viake vrste reda, i vsake vrste ljudi be:hu tu v toj muci. I v t6h mukah rnudahu se vsaka po svojem zasluZen'ji, n6ki manje a 16ki veie' I tu ta duSa sama ,'^ ," gorro.a3e da je dostojna bila te muke trp6ti' I kada bd llogu igodno tako izide iz 'te muke kako i ne du i uzr6 svo|"gi an;iela. I rede k njemu: >O gore mani, gospodine moj ,t,:rgi, fua" to jest kada slisasmo kako jest plna zemlja 'rnit,,sidja gospodina Boga.u I otgovori jej an'jel: >To mnogo t;rrcli"prJhinjujet. Zad ako jest Bog milosrd, ali zato i pravtlan jest...<

li

PodpodstvomandelaDundulsastrahomobilazistra.ine vidi :!g li ii'tri,-i-""tre ii i sam mor.qo. podniieti -da spasava t eoat ^c!, sve iekalo. AIi- andeo ga uvijek u pravi 'as dalie.

I pridosta pred vrata paklena i ondi an'jel rede: uO duSe' ',liii ovo da ti govoru. Ovi ti va to m6sto pridu oni nijedne

at idahu (dual).

',vi'tlosti ne vide i nigdare van ne izidu nere tako se budu rrrrrtiti va v6ki v6kom bez 'konca. I ti njih rbudeS vid6ti, a ,,rri tebe ne te.( I kada duSa Dundulova pristupi vnutar' ondi vrtlc' kneza paklenoga velikoga Lucifera i paklenu glubinu i rrlr vsrih ki bdhu onai. t vid6 toliko stra5ne rdi ke se ne tarrr,,p.rr izgovoriti' I da bi dlovdk im6l 100 glav tr 100 ok i
211

210

lll'

koie 100 iazikov i ta vsa oka da bi razgledala pakleno stan'je, ,igt".a"ti i vsi jeziki-ne bi rnogli izgovoriti ;;';i.;;;;6 i. e" :" *"f "t du5 dtovddanskih ondi v rrakl6 ki su v nevo b65e liah velih. I tu vide a:""f" ""fittga,knezi paklenoga ki indh ke beSe vid6la naprvo ;;;i i-t-|;6ii i erubiji ot vs6h grubosri i mrzosti ne vid6 "d"5;',il"e"lova. I njega t"aler ;;-J;;" p;ipodobiti na sem suct", aa najpryo -da b65e drn rnst6 ot t"f.. "gfi""'je ali kako kavran va vsakomruk im65e' glave do kako se aa im65e mnogo repov, 1 ;;. ffi;t-do dlg kako bi 100 lakat' a bi5e ;;B;; loi;us", 5 tisuii, a sarn-10, a nohat 40 im65e kako bi bG" Sirinu vid6n'ja lakat " u^afgi":" za jednu *ti"n' A grlo..imd3" 9tg9 i debelo' O 5"0 I to stra5no im3S"e vele o5tur kim du5e dlov6danske bodi5e' ge IeZaSe na jedaoj l6s6 2el6zn6 ognjem intll"t tttoren'je ieravke' a ofolu I iezase ;ffi^T ;;d ;; i6t" Lellznrtmetli rnnoso disla' I oko;lu taS" stojeii dnrgi djavli au-Ct.t 'kdm "J i sta5e djavlov i k tomu du5 dlov6danskih toea tamnoga kneza .da ?#;;;;liit"lr.o :"tt reii,ne da .tako-se man'! mnjase du5 t., koliko viddh :ln l" ieava totito ioj""" oi zatela svdta velikoga lucifera' ,i 'er""ted"snft i djavlov vrnds okolu onoga { vs6h niega ud6h Zeleznimi i^;;-;;ii;;;zdenik jest ivezan pogoruCi#'vele tlstimi' I ne ^t" verugami i midenim-i";;;6i# dlovadarrskirni bi se nigdar" *ogr" ?-""t*g" q9-irnit-i rukamina druga rebra obrati tlstoie.i kada seia djaval ;;lt6 tr zai.j idte vrhu ognja i tada raiprostre vse one rukenohtih je saZme v njega stoje i tako "" onih du5 ke srabi nad usta ali nad ieiai sazme il?;;;;;l"".ncr. "ktil tivse one grozd' v nohtih da vsim du5e ajaval iilme ;;i;;t. I tako vse stare !f"""'"ip"J"t i iruke i noge i.vse ine udi te iim da je rasiplje po vs6m paklC i'tie kako v Zrnvah iz kovadnice' i'i"a:" kako bob iz pesti.":i'mi l' """ gt"Ui"i i<atb i grozan i.sryrdejt plamen mrzak ;JL;;t";gora rekal, izidedurr se' a tada vse du5e k sebi ya -piuo i f.uat ta dj"aval poi"lncse tutipal posvuda' opet je- saZm6So pritesni5e ke biSe foruiu i kamo se koli I ta' t.ri""i^p.:"; Jit""; i sa smblu seb6 repom pritegn65e' dusa a tu sopet k irmut rrlse lz nohat kove muki vsagda nedisti djaval imat'. prvo biv5l I tada urr';"r tel"i uO ause, ovo je Lucifer'ki se r.1d.q uozji i najprvo- letje stvoren'je ,,u1rjpli-u";j"f prost' zmutil bl va5e va vesel'ji .uitto*' i tuau bi on bil
a2 te5ko je reii broj koji bi bio vjerojatan'

vsa ka sut na nebesih

I
I

r na zemlji daZe do pakla' A ti ki su okolu njega to je pol djavlov a pol duS dlov6danskih oit kolene Adiriova ki ;esu oiujeni muditi se va vdki' I tu mnozih k sebi dekajut i tu su oni ki su se Boga odvrgli tr su vra4a ci6la dinili. i ti su prvo trp6li vse one rnuke ke si ti trp6l i ke si prez muke pro5al do ovoga mdgta, a potom su-tu postavljene, kako si vid6l, i s t6h muk jure va v'5ki nigdare ne izidui ki-le jednu nogu zakradit va nje." I o5ie rede an'jel: oO du5e, raium|i, tu Jesu mnozi cesari i kralji i duli i- knezi I gospocla velika i pirlati mnozi i najveie knezi ki jemlju ru63m ljudem njih blago prez zakona njih. A od njih- pi5et se: Ki rrt rifre;i t6h vlastl veie muke primut ovdi, ki veie nrime veii radun dast. A to jest da se ne te spametiti na dar 6oZji ki jim jest gospodin Bog daroval.<. "A tada auSa Dunaulova kako spametivSi se rede: "O moj gospodine, kada jih je Bog v toliko velidanstvo postavil, da zad^jim ni tada moi dalrg da bi je v dobri uiivali?" A tada :rrr'iJl rede: To jest isto,u atri to jest rskoz'i to ia ne te svojim rabotnikom i onim ki su njim podani sluZiti, da jim ne te pravo diniti ni pravde ljubiti, a moguie se svoje du5e pobolj(ati i opravitelje svojim grehom najti tr ne hotet' L ta zali i nedistivi djav-al Lucifer imenovan jest ne za tu moi ku je jih <rrr imdl, da zato da je pakleni knez i vse one muke da si A tada prvo vid6l proti tim su za ni5tar kako koli su velike." ,lu5a rede:-uO vs6m tom jest rprava istina, takmo ito samo rrresto i ta smrad duti mi je da me veie mudi nere one vse rrruke ke sarn trpEla prdje sega m6sta. I zala molju te,-gospodine, ako more biti, da me ispelja5 ot sego m6sta-i n-e tl:rj mi veie tu muditi se zad ovdi viju mnogo mo-jil-r prijatelj i mojih tovari5ev s kimi sam mnogo na on6m svdt6 prebival' Ali takove druZbe, BoZe v6dni i milosrdi, izbavi me i vse vrne krstjane. Da to istino poznah, ako se.milostiv Bog ne smilrrje nada mnu, skoz6 rnoja zala zasluZen'ja im61 bim trpeti trliku muku i ni5tare ne manj5u". A tada mu an'jel rede: >Pojdi, predasnaja duSe, i-povra'ti ,.r' na v6dni pokoj kako Gospodin dobro stvori tebe i ne l,rrcleSi sego veie irpEti ni njih veie gledati nigdare da si ov rrlt vidEli i da si pretrp6lava ovih tamnicah boZjih lepTl' i.rtelj, a jure bude5 gledati slavu boZju i boZjih prijatelj'
o3

ir

{4

dal t rukopisu nema. istinito.


213

a*Ih Ovo jest viddn'je poslEdnjega.probivan'ja ali stan'jaI ta du5a pojde z-a an'jetom i ne otidosta vele daled i ratiir.. svdtlost javi' i iudie ta tulni s*rua otide i tudje jima sese prez pedali tudje otide i vrati i ilh ti g" Gs" obsegal ute*en ja. i or", .f.rUii b6 naplnjeia velilie radosti i vesel'ja iprom6nb6' toj svojej-b-rz6 ;;-r;;; a"ii r,iaonase tako i I rede: >O moj gospodine, kako brzo ovu dobrui. premnDu ";; p.r:ufti" I rede j-ej an'jel: "Budi-blagoslovljena nijednoga itriftu ne im6j v-a veki, zad se sada imamo povratiti v strane svoje. Bogu hvalu vzdaj i poj za mty'': - "I tak"o ot5ad5a daiede ondi uzr6sta preveli\u zid' A s druge strane ne moraSe one visine zgledatl I tu b65e rnnogo i na daZdi i veliko mnoZastvo. -.rii i Zen glada i i:eieIi tu stahu na v6trigoren'je trndhuzime i .slnadno r-"e"";i" !1' ali daj sv6ttost im6hu i ne im6hu onoga tuznago lltil,?; prestuplll dem su I rede du5a k an'jelu: ,O moj gospodine, v toliko da su svoJ -vele zli, da a;; siojef" 'Zaisto su bili zivoi eitti, zdrLali, a bi,li s'u skupi uboz6m i nisu radi al' stati na v6tri i na imaju -"l"ogu davali. Ii zato sn6gu ini\olikg l6t trpeie' A qgtop i-Zeju gl$ ;;;li;;" slnc6 na U"a'" 'pottu"ljeni va vEdno vesel';e'u I 'potom malo otidosta otvori5e' I tu i piiaortu k jednim vratom i 'ta ii'ma se sama b65e to poljo polje i Siroko. I lJaJu.'uzr6sia jedno veliko plno cvEtia kakova nigdare nf videl na sem sv6t6' I to poljg vesel'ji. ienskih va tis; ;i#;"1 Jio"ecu"ikih muskih i zahaja5e' Iveliki biSe. na paki slnce I tu ne bi5e noii nigdare ni an'j-el: >O lo* prf.ii istodnik "5d" Ziu". I redene savsima' duse' ti vidil I ti jesu muk ot" tieil","vdi dobni prebivaju, da da bi prisli v d,ruzbu pravadrniilr, lru-""r:u"i'au,ne osie savsirna na iiu il;j; nekoliko l6t prebivati, a potom budu peljanikoll Zivi istodnik' i ki vedne radosti. A ta studenac se zove ga e-'okusi nigdare ni vede Lejan'<< I tako -oji-u greduii i govoredim-a, i ondi uzr6- d9.!r Dundulova subje zr,"utt.e meju njimi' I bdhota ondi 2 kraljat Jednomu b65e ime Konteboi, a brugomu Dunat' I to vid6v$l jest {a o-9 du5a Dundulova uprosi an'jela rekuii: uKako to po vsa-svojL.vri.men1 1",":ll1 i,r.iar:a ka ja znam, ona sta zla udinila, j-ere sta se meju sobu vele ratila i mnogo Uuol j"itu .""jo iobu stratila, k-ako sta ,to "asluZila da sta moglr ir.iii t t,irit6 radosii i k iotiku vesel'ju i k takovu uzivan'ju?r
rs po$ar,Si (dual).
214

A an'jel mu rede: >Razumdj, dude, zato sta to na5la, jesta se bila pred smrtju pokajala svojego zla dinjen'ja. Kontebor kralj ta se b63e obdial v nemoii, ako bi bil pri Zivot6 ostal hotd5e abit obleii i v morls'tdr pojtino i ond6 do smrti Bogu rabo'tati. A Dunat mnogo vrdrne pred smrtju svoju vse da koli im65e razda je erbozem. I zato pravda jego prebivajet va v6k r,ika. Ovo ko jesi vid6l to vse irna5 propov6datri ljudem na
sv,5t16.<

zlatom i srobrom pon6star im65e. f

v tom domu tolika svdtlost b65e, ne mogu jedno slnce ,toliku svritlost moglo dati, da tri ali 4 slnca te5ko bi toliku sv6tlost mogla dati. I ta dom b65e vele Sirok i okrugal i ne bi5e v njem nijednoga stlpa, a krov rrru b65e vas ot distoga zlata i ot dragoga kamen'ja. I ta du5a vidd 1 zlat prdstol vas dubljenim cindatom oddven. I vas be5e ta prdstol dragim kamen'jem nadinjen. I na tom prdstol6 s6dd5e kralj Kromarkurs vele v l6p6h svitah samitnih ot svit najl6p5ih. I ondi se dudista. I tu vidEsta rnnoZastvo tlu5 6lovddanskih idqrii va ti grad kad6 ta kralj s6d65e i nesihu pred njega dudno lipe dari i prikazovahu je tomu kralju s veliku radostju. I tako dlgo sta ta duSa pred tim svojim li.raljem, zad b6Se Dundul Z njegova kraljestva. I ondi vide rrrnoZastvo redovnikov i Zaknov i vsakoga neda drr,iibu vide prihodeii pred toga kralja obledeni v paramenti i v dlmatiker? I'ako da bi hotEli misu p6ti. I tu ;ta dom b65e ukralen ot daS i ot kaleiev i ot kriZev pr-ed tim kraljem. I tako se mnSe duSi toj da na nebeseh ne lrcie veie slave ni l6pote nego je bd5e ondi. I bilo bi je za' rlovolje vs6m onim duiam. I ti vsi ki sluZahu pred tim kralicm i pred njega prihajahu i klecahu na zemlju pred njirn r govorahu: >BlaZen jesi ti i dobro terb6 budet ki uZivaS truda r rrku tvojeju." I tada du5a rede ka an'jelu: >ea je to da ot toga kralja ne viddh ni jednoga njega sluZbenika, ako li videh nL: znam jih pred njim sluZeiih.( A tada an'jel du5i rede: ,,|{azumej, ,to n6su od obit6lji njegove, da to su ubozi boZji r pri5alci i putnici kim je on v svojem iivotd almuZno gusto

I kada otidosta, uzr6sta jedan dom vele lipo ukraien i dragim kamenJem. I on dom ni dvari ni
16

reii da bi

rrlro ctakona).

aG bje5e se u bolesti zavietovao da ie - ako ostane na Zivotu obuii habit (mantiju) i poii u manastir. a7 obudeni u sveiano ruho misnidko i u dalmatike (svedano

215

riJ

daval i zato od njih ruk prijemlje plaiu v6dnuju.u I rede du5a: "Zad ta kralj ima toliku radost i sv6tlost?" I rede an'jel: "Ima ju zato za| je trp6l mnogo muke. Jere, kako pismo sv,Sdodi: ki veie prime veii radun dast. Zato o5ie ima ir.p6ti prgatorije vsaki dan, a sada ga ti vidi5 v tolike svdt' toiti i v tolike radosti, a po rnali vrdmene uzri5 ga va onoil:n stan'ji." I tako postasta mal hip48 i tudje se zatamni ta dom v kom ta kralj prebivaSe. I ne bi v njem nijednoga vesel'ja, nere neizredena tamnost. I oni ki b6hu okolu njega ti se vsi razb6goie, a kralj se smete v toj tm6 i pode plakati i ridati vele pretuZno v toj tme. I tu duSa Dundulova pozastupirr hoteii viddti ima li ke muke v toj tm6 ta 'kralj i da v toj tmd dini. I ondi uzr6 vs6h ondh ki na sem sv6t'i pred tim kraljem sluZahu. Ti vsi kledahu i 'svoje ruke vrh svoje glave gord drZahu i k Bogu gledahu i prileZno rnoljahu se k Bogu govoreii: >O gospodi BoZe vsemogi, kako ti v65 i hoieS, po' mituj raUa'tvojego ovoga kralja, a tvoje stvoren'je.o I malo postavSi du5a uzr,l toga kralja va ognji do pasa, a ot pasa do grla v ciliciji oblddena. I rede an'jel: >Vidi5 li onu muku v koj jest ta kralj?" I rede duSa: "Viju, gospodine.< I rede an'jel: ,On ovu muku trpi na vsaki dan 30 dasov, jedan otpo' diva v onoj ,svdtlosii v kojoj si ga vid6l. A, zato jest v ognji do pasa, zad svoj zakon jest prestupil, a cilicium zato nosi zar' zapovdal jest bil ubiti svojego proroka poli svetoga Patricija i razvd t6ju dv6ju grdhu vsih gr6hw ima jure otpuSien'je."
Kad podoie rlatie, na iudesan su nadin pteili naipriie preko jerlnoga zida od zlata i drngog kamenia i ugledali mnoStvo 'svetii ciula koje su divnim pievaniem slavile Boga' Zatint ut jednako priiti preko drugoga .zlatnog zida i ugledali jor

sta jedan vele visok grad, vele

kada otidosta od ovoga viddn'ja

aa oda vsih

sto zida: najprvi kamen b65e kri5tald, drugo krizolipus, berislus, jakipii, jacinkta, zmatagd, Safir, oniktim, tompazion, sardus,-krizofai, amastis, krapunkulus, gramat.5o Timi i drmgimi redi tazid svdtlja5e se i da biSe veliko ljubezniv gledati' i t ada vzidosta na td zid, ond,5 uzrdsta prez vsakoga dvojen'ja liootu ku oko dlov6dansko ne vid6 ni uho sli5a ni na srce i:lovddansko vzide koliku slavu ugotova Bog ljubeiim njega' t tu viddsta 9 dini5r an'jelskih i pri njih mnoZastvo du5 dlovedanskih. I tu sli5asta lakove r6di kih se ne podoba dlov6ku govoriti. I tu an'jel rede k du5i Dundulov6: nSli5i, hii, i vij i prikloni uho tvoje i zabudisz dom'oca tvojego i ljudi tvoje jcre vshot6 cesar dobrotd tvojej. I o3ie javirs kako jest-ovo irteSen'je i ukra5en'je dasa vesel'ja i dostojan'je biti v kori rrn'jelskom i vsih svetih i kakosr jest najvck$a rados.t to.ga via"eti ti jest hl6b i piia an'jelska i vsdh Zivot, vid6ti milostivago Bbga." I s toga mdsta na kom stahota ne toliko te -b6hota videla i vsa ka pod oblakom slnadnim uzrlcloiti ke jest pisano izdaleta dano li jednu krats5 stvoritelja rcsta ko vicleti. I paki lest da oda vsih najdudn6j3i da na tom m6sti stojeii kiko prija, nikamore sobu obraiajuie,r0 ui65nota- napricl i nazad i tL'rtse strane. I ne takmo samo vid6n'je dano iriSe jim, da vsako um6n'je umdhu i vsaki dobri razum' I tako ri(tal ne biSe da prositi. To vse um65e du5a Dund;r-rlova da koli hot65e.
Dalie nailaze na drugi grad od zlata,u koiem su r.edovnici.i koliLdrice. Zatim ie bindut na rajskim priiesto.li-ima.vidio teliri znanca, ti. ietiri irska biskupa, hlstortlska ltca tz

obrazi zlatom d6lan mdsto japna.

arti dragago kamen'ja bi5e zidan, razlidnimi I to karnen'je ko b65e rn6-

lip, liplji vsdh prvih. Ovo- bi5e

malo pre6ad5a uzrd-

lie63i prizoi: ntno'!;tvo ioi s'ialniiih svetaca na zlatnim pri' bila ne' grad u koiem i'eitoliima. Dalie 'riiena raskoi i su uili u zlatan redovnika i ie redovnica' blaienstvo svetih na golemo stablo ia.tli ie andeo svratio Dundulottu painiu stablom mnoitvo i aiiio* cvatu i puno plodotta, a pod viernici koii su iioinm ljudi: stablo sim6ol crkve, a ljudi

XII.
vli<

stolieda.

50 Sve su to nazivi razliditih vrsta dragog kamenja, neki i.?kriDi: klistal, chrisolit, hiacintus, smaragdus, saphirus, oilKtln lrrriks), topaz, sardus, chrisopas, ametist, carbunculus, grarut'

n korova.

sluiili crkvi.

*
ae

podeka5c kratak das.

5: zaboravi. Lr U orig. iovd. ra U orig. ko. r') samo jedan put. ",;

malo zastane.
216

niliorflo se ne okrenuvSi.
)17

kada se du5a Dundulova v toj veliki radosti utd3eva5e, pride k njej an'jel ki ju voja5e i rede jej i umiljeno je opita iekuii: >O duie, jesi li ove v\se razgledala i vid6la?u A du5a rede: "Vid6h, moj predragi ut65itelju.< I o5ie rede du5a Dun' dulova: ,O ,rnoj prevzljubljeni gospodine, pusti me ovdi sta' ti.< A an'jel jej rede: >Ne oSie, duSe, ne ostane5 za si trat,cz da imaS se povratiti v svoje telo. I to da si videla to ima5 na radost i na ut65en'je tvojemu rodu i mnozEm krstjanom na pokajan'je i na obraien'je praviti." I kada du5a Dundulova to sli5a, tada be vele Zalosna da se je njoj sopet v nje t6lo povratiti ,i vele se ustra5i i b6 va veliki skrbi i tako vstrepeta kako je koli kada je bila v najvekSih mukah. I uprosi anJela s vel,ikim pladem rekuii: "O rnoj gospodine, da sam zla udinil da se imam sopet povratiti v moje t6lo ko se ima jure vse razgnjiti do se dobe a odludili se od ove slave v ku si me bil vpeljal iz velikih muk?< A tada an'jel rede: "Ove ra; ctosti i ove svdtlosti nisu je ini dostojni takmo disti d6vci i diste ddvice ki svoje t6lo ustrgo5e od vsakoga zaloga bluda i zaloga oskvrnjen'ja teles svojih, a za takovu radost, kako sam vidiS. A toga ti n6si hot6la udiniti ni mojim bes6dam v6rovati. I zato ovdi ti ne rnore5 ostati, da skoro i naglo vratiS se v tvoje ,t6lo. Da vari se ot prvih del! A poli tebe bude rnoja moi i moja rnilost i moja sv,ltlost vazda bude

vati, na boZastveni put se obrati sa umiljen'jem i s krotostju k6h dobrqt ne ;b6Se prvo znal ni um6l. O prevzljubljeni Bog"- dobri krstjane, ovo govoren'je I<o ste-sli5ali da- je ,im6jte vazda na va5oj dobroj pameti i druzih obraiajui k dobrornu spasen'ju gusto proditajuie ove knjige. V istinu proti tomu vid6n'ju i protivu inim podobuditelji tako govore kako meju prgatoriju i-meju 'rim-na5i najem nest m6ita ili stanrja dulam srednjago nijednago' tludi hvala i iast i ,blagoslovljen'je ri ,svetlost gosrpodinu naiemu Isuhrstu ki nas Je stvoril i svoju krviju iskupil va r,dki v'5kom. Am6n. Ti i.e, Gospodi, pomiluj nas.

i
ir

poli tebe."

I ,kada an'jel ovo izrele, a tada se du5a najde v n-laglo ven'ji oka v grd5nom tdl6, a govoreii s an'jelom na nebesih, tr ibE tako brlo v teli na zemlji. I tako Dundul na veliki bo lezni buduii ri v mlednosti jedva odi otvori. I pode vele vzdi' hati poziraje na ljudi, a redi ne rnoguii izgovoriti. I kada se juie t6lo poukr6pi poduv5i v seb6 du5u pode qraviti-vse ove redi ke ste vi sada sli5ali. I osie veie vid6la b65e duSa Dundulova budu6i v mukah, potom va veliki radosti i va veliki vesel'ji ,i va veli'ki ut65en'ji, da ni se moglo vse pisatl v velici govoren'ji. I poiom se u6ini ispov6dati svojih grdhov kih on nigdarc n6 znil dokle nd pokus,il velikih mu.k. I pnije boZje t6lo I potom se stvori va veliko uboZastvo postavitiss oda vsega bogatstva kako sam od njega rekal na podeld ovoga go.ve len'ja. I k tomu pode slovo boZje va veliki r6snoti prodiko
sz
se

za ovai put. dade s-e u veliko siroma5tvo.


218
219

33.

CISTILISTE SVETOG PATRICIJA


O Patriciju (Patriku), irskom svecu koji je navodno umro da je zaokruZio Stapom po zemlji i da !g rl4 lom mjestu otvorila duboka provalija. Ta je jama nazvana distili5tcm sv. Patricija i poboZni su kr5iahi u nju hododastili da bi se za Zivota iskupili od muka distili5ta. G. 1497': to ie "distili5te" po-nalogu_pape Aleksandra VI. poru5eno. Legenda o Patriciju i o nekom Nikoli koji je prvi si5ao u >distili5te" bila ie u razliditim verzijama raSirena po Evropi. NaS tekst je preveden s latinskoga, a sadtlvan, je _y -Oxf-ordskom zborniku (CAni lit. 4L4), glagoljskom rukopisr,r lZ XV. st. Izdao ga je Stj. Iv5ii u Stariialnal6j. 41, Zagreb
461. godine, prida legenda
1948.

svojih grihov ,pokaju. I tada njemu javljeno bi po an'jeli boZji da udini na zemlji zlarnin'je. BlaZeni Palricij sabrav mnoZastvo poganskoga plka ispelja je na pozor prostran, a sam pred'nj,imi svojim Siapom okmZi na zemlj'i jedan velik r-ikri5alj. I kako to udini blaLeni Patricij tako tudje na opo:srede toga okri5lja da se javi jedna propast velmi dudno velika. I bi javljeno lblaZenomu Patriciju da tu jest v onoj zemlji prgatorija. I gdo buduii r.' tel,i svojem, ako hoie i lnore va nus prgatoriju pojti, ni rnu tribia inoga odiSien'ja :.::r grihe trpiti. I zato rnnozi tamo rmidihu, da nijedan se ne r laiaSe van. A kim se ,biSc opet povratiti, ti dan i noi vnutri
Potom po dlgih vrimenih, kada se bi5e jure blaZeni Patricij ot sega svita prestavil i tada niki dlovik buduii dastna roda imenem Nikula pornisli na svoje grihe i posti se 15 dni, l<ako bi5e obidaj, i ispovidav se disto i Bogu se preporudi i vze kljude od one propasti kuda va nju vhojahu. Ta se proi)ast zove odistac. I otklopiv vnide vnutar i tudie najde na strani jedne dvari i pro5ad 6reza mel dvani ondi najde na svifio jednu lipu kapelu i v njej bihu mnihi i imihu na sebi rizi crikveni. I tako poda5e peti svoja vrimena.z I kada svrii5e din svojih vrimen i ondi se obazri5e na onoga dlovika imenem Nikulu i reko5e mu: >Rabe boZji Nikula, tvrdo'sta' rran budi jere tes straSna djavlja podku5enija nadstupiti." I pode njih Nikula pitati govore: "Molirn vas, oci moji, ku sc krepostiju ja rnogu njim braniti?< Reko5e mu ti mnihi: "Razumij, Nikula, vspom'inaj se: kada te ke muke budu lrremogle, tada tudje .nzapij i. rci ovako: Isuse Hrste sine boZji, pomiluj gri5nika!" I tako naudiv5i ga ti mnihi i tudje otido5e ot njego, a njega samoga ostavi5e' Zatim je mnoitvo ttavola Nikolu zlos.tavlialo- pokuiavaiuti da ga odvrate od puta. On ie.naiv-eiim mu.kama.iz-biegao stu{edi se uputom-|to su mu.ie dali,monasi. Posliedni-a-ie kuinja bita'priielaz preko uskog i skliskog mosta pod kojim ie tekla ogniena riieka.
4 ne treba mu. 5 one. o na svjetlosti. 7 sluZbir, oficij 8

prebudihu.

Ot svetago
ahajamo da

Patricija

nikim du5am dana jest navlaSina prgatorija da skozi nikoga sveta muZa i pravadna njega prozbi usli5ane jesu. Jere kako se dte ot svetago Patricija, zadl on ot Boga isprosi nikim ljudem na sem sviti prgatoriju. I to se udini tim dinom. Kada sveti Patr,icij v jednoj zemlji pro'dikovaS6-slovo bolje, ka se zemlja imenuje Ibernija,z i skozi grubost i tvrdost tih ljudi ki bihu va onoj zemlji Iberniji i ondi rnalo mogaSe prospeti, tolike tvrdosti bihu. I zato prileLno moli gospodina Boga blaZeni Patricij da niko veliko zlarnin'je pokaZe v onom vladan'ju da oni nepokorni i nebogobojni ljudi da bi se obratili k gospodinu Bogu k veri istinoj i da se
1 da. 2 lbernija,

t u onu,

rrcna).

koji se dijeli na pojedine dasove dana (we'


221

Hibernia, Irska.
220

ie.

i,,li na potom malo pre5ad pr'ide..na. jedno nolie krasno sebi biaguju vonju. i niem rastiSe pretipo-c--Jetji imijuoi'v se pokazasta ;ai'tk" z"lj;' r'"iai" je poeL se euditi' rondi mu lipu-gnadu' jednomu peljasta ga k clva mlada i krasna j;;lii t;:is" ti ztldi ot dragoga kamin'ja' I kada i;;;-.; na nj9g1 nadstupati "ut se k njemu pribliZa'N'ik";; pt69 t"-dj: Hrstovo prevelika i teika n","Jau ot velike bolezni zabi ime gr.ada pride jedna blagouhandna t^6si ;;#il;;k"k; ot njego' I ta dva juno5i ir"i"-l"a:" ut" uortt'i-otTd"tti.vidi5-to iest rai'< Sli5avre' to ;;ti;'"i""1t"t ,'ou g'uJ-toga mu ta n-e dasta pojti va nj j-uno5i Nikula hoti pojti va nj. A ne"rnore5 ti sa.da.va nj priti' i';;k;; mu: "cto"i"e,li* ti simo pri5al. Projti jureda opet moreS poidi van tim putem t" djav-li uzret' tako se vsi uzas' #:;";;ilftjil"i;;.t'ut'o kada.oride5i v dom tvoj' nuvSe pobignut tt rt"i" *:"-gt.l n rajskbj radosti prebivati 30 dni Ziv bude5i i p;;; ffi.JSi i bude5i va veki." putem i--timi SliSav5i to Nikula te ridi izide van tim od bi5e piiluf vnutar' I ove ridig ke bi5e vidil dvarmi kuda ltqpt"liu njemu' to v-se- uiini muk i ot djavlw p"Jtts""tf se 6esto krat dtilo sije napisati na list i dil;^;;;td* d?..bi plaiu prijemlju'ki dteniie: da bi stari i'irtii t-"*iti ttuttt bozu' Ziviv 30 dni s' ;;*i-;;". i t"k" I'iii;;i; 'preporudiv iui"j"d" dusa nesena ni rajsku radost' I

34.

PREPIRANJE DUSE S TIJELOM

u obliku kontrasta Tipidan srednjovjekovni motiv: videnjesu osutleni u pakao' i tijera o'iJmiko.il? kri" stti latinsFom j:ziku u izmeilu du5e l\()ntrast ie navodno tiiilt'"-tiittg:"lau p
f

i';i;;-6;;d;i

rli Filibertu Pa se ool Kontrast ie blo rrrrii tekstovi zov.u ga iii"ii" sv-etoga.Brnarda' doZivlj avaj uii . r lo popu arut rr rupua'iolili-tritkj* iitera,turama slaeoli sku knjiZev' ;i i; ;;iltdii; r." iiz"r'r"*66;;dii". U hrvatsku l,:'.]1"4:?*lilJi$.t#il::-Sk''f -"-',-ll;U:1tt6o*rur.'i^':ii1;:: elaeoliske ie matice rriineradu (br. 5) - "iliiXi-itotjeSa;.i2,(Lialof iz 1520. a isti rrsrrdu tekst u o,ruro""u?ti"iirirn-iij.i"iupisun latinicom e.1614. r,vcrr ima i Rudanoviili-iitriiSti'-4a"piJ oxfordski je 45' -iia'o'-' r iso. Fancev, ., lvorr." ui;;ii; "'Ei'#i*'12 3tr'-'05-0tt' proSlosti t(:' 1q., r,'ksr izdao Stj. Ivsii :,,)iL.1!:u, a'iz nieia i-mi preuzimamo tekst' ier ie.LlJ:!"ll' -" '" oo'
I

;i;iJi; j';.i;;;::fi5*:$;"4#'W:i,t"%ul'i5"'#'L?',?::

nas ;.|!;:;'.tfi;iii] uii'ffi:b u-aiiaiost<onipojavliuiu raznovrsne -lt'.og criul{u' To je.prikazanje r:rrlbe ove vrzr;e ,.,iio'i oa-a6" osuiene (Stari oisci I) u rukopr' (;t)vorenie sv. Berna,ii :il';;;fi q";;-.av=x!ri;.4.:".'q1,":-irl'l.uii'3i:ti1k['Xff , ):lli.l',?lHit"HX j"rHf&'.'Iidii?*"Jr",Utdri"o"liio'ipd j p j esmi' Ii i'"l"'icl itl ; 4; nnJii'": iiiiiah i u' narodno
"

iiii

"

,!:

to

e stvari.

:'l

Littn (umre) u GosPodu'


222

;,
$,

223

ii
ii

Il

Viden'je

svetago Brnarda karan'je du5e.

kako vidi

\ /iclen'ie ko viCi v gluho doba noii zimnje. Jednud bih usnul V duhtvnim zako-nomt i vidih telo mrtvo leZei ot koga bi viditi va obraz driman'ja po malu,: a ne spah. I vidih da
du5a k telu i poda vcliko Zeljno* plakati i ovimi ridi karati: oO ncvoljno tclol Gclo tobu ra'zbi?r Videc tebe onomadne vas svit dtova5e i ti 5 njim va velici vesel'ji biSe. I(ako te sacla prehini i tobu se naruga! Gdi su sada sluge tvoje ke za tobu postupahu? Vidis tebi sa vsih stran dasti prino5ahu! Diku tvoiu gdo ti odne? Nis'i sada v turnih viso' t ifr ni v poladah krasnih, da leii5 sacla v nosilih malo vridnih. A sada te ote vriii v taman grob i hote te s mrtvimi zaklopit'i gcli te vsega drvi izjidu. Da to li bi slava tvoja? Ca ti je sada r,ridno bogatastvo tvoje? Ti v Zivoti krivo suja5e, a sada sam
duSa toga tela pr.ide taLc6i sc na telo za velike grehi njega.r

I pristupi

vezahu, a niki ju vrudim olovom polivahu, a niku ju jadom napajahu. A ta du5a izliha vapja5e: uPomiluj me, BoZe, pomiluj rne i izbavi me.* I da godi ona veie vapja5e, to ju oni veie mutahu 1000 krat, a sami govorahu: ,Mi smo tvoja gospoda, zad si na3a derla dinila; i onda bi5e Boga zvati kada ga m0' ga5e dozvati, a ti si na5a dela dinila i v na5ih si delih jata, i rni ti nimamo desa inoga dati nego desa sami imamo dovolje.< mne odvsuda, jere sam va5ih ruk dopala; A du5a rede:

lroiz biti zlo osujen i jure je stan'je tvoje ugotovanoE v pakli." Tako duia optuZuie tiielo, a tiielo duiu, ito su. dospieli .u
ie tiielo, sklonb pohoti, niie htielo slu\ati. I na kraiu: I kada du5a te ri6i doizgovori, tada pridosta dva an'jela djavlja drnej5a pakla, kih grubosti vsi jazici ne bi mogli iz' goloiiti ni pisoi ispisati, ielezne kuke v rukah svojih nosede, ognjem i sumporom iz ust meiuie,e zubi kako grebeniio irmijuii, iz nozdrv im drvi pomiljahu, a odi njim sumporom
da
pakao. Tijel<i se

"Oju tla jeda mi Bog daj rnalotr 'polnore, da sam mu bogomolju posluZila.< I rekoSe njej djavli: >Ti mni5 da Boga zoveS, a li nas zoveS, zad naia dela dinjaSe; i vsaki ki 6ja dela dini t(.lga ocem zove i toga v istinu sin jest.< I to vidiv sveti Brnard ustraSi se mnogo i pisa to v knjige uam na nauk. A mi to sli5eie duvajmo se da ne vpademo v ta,ku muku, da Gosrpodin rniiostivi izbavi nas ot djavla i prir,cdi nas v carstvo nebeskoje. Amen.

iipriiava da ie niime duia vladala, a dula

gotihota, na deli roge imihu, a iz rogov im jad Strca5e. I timl iukami tu clu5u popadoie tere ju k paklu pomdasta i dahnutl njej ne dasta; v paklenu se muku 5 njima upade. I za veliku riabst meju sobu nad nju zubi Skrhtahu. Niki ju trnjem
1 Dubrovadki: snom duhovnijent.

obraz.

, tetist
s zbog

ne5to ishvaren; Dubr.: ocl koga tijela bi mi vidjeti lul

4 veoma osJeca.lno. 5 tko te je upropastio (oborio)' 0 te. 7 hoie5. e vei ie stan tvoj pripremljen. 0 risaiuii iz ustiiu ogani i sumpor' 224

velikih r-rjegovih grijeha.

'o

g/eicni su ovdje {eli6zni de5ljevi za kidanje

vune.

It bar malo.
llrvatska knjiZevnost sred. vijeka 225

35.

RAZGOVOR MESTRA POLIKARPA SA SMRCU

Motiv smrti, posebno personificirane Smrti, ide metlu najti. pidnije motive u knjiZevnosti i umjetnosti srednjega vijeka. U njem je stalno prisutna religiozna tendencija, ali se pretvara i u druStvenu satiru stavljaiuii u kontrast dru5tvene neiednakosti I ravnopravnost pred smriu. U slikarstvu je takvo rezoniranje ostvareno u tzv. mrtvadkim plesovima (danse macabre). Na Zapadu, vjerojatno u Irskoj, nastao je na latinskom jeziku iedan sastavak pbd naslovom De morte prologus koji je zatim preveden ili prera. tlen na vi5e evropskih jezika. U poljskoj i u de5kbj knjiZevnosti taJ je tekst versificiran u XV. st., s poljskog je preveden i na ruski tt prozi. NaS prijevod je nastao moida jo5 u XIV. st. ili najkasnijo podetkom XV. st. U verziji koja je saduvana u Petrisovu zborniku, glagoljskom rukopisu iz 1468. - a po niemu i mi donosimo tekst dijalog izmealu magistra Polikarpa i Smrti nosi naslov S/ourl meitra Polikarpa iz Cipriie, a u drugom glagoljskom rukopisu (Nar. i sveud. biblioteka u Ljubljani, futr. 368, 3) Slovo meitra Po. likarpa 7 Ibrnije (izdao R. Strohal, Stare hrv. apokrifne priCe I legende, str. 114-120). Jezik teksta u oba rukopisa vodi u dakav. skokajkavsko podrudje s preteZno ekavskirn izgovorom. Tekst je
prepisivaniem dosta iskvaren.

po mise javi mu se kip vele stra5an, opasanlanenurizubedra, bleda velika obraza i tuZna vele, groznu kosu v rukah drieci. Kar i rede jemu: *Se jesam,s zval si me.( A on od straha oneme i pade na zemlju. I rede Smrt: ,'BoZja volja jest, vstani i odahni da budeS govoril .sa mnu.<( Tada mojstar odatrnuv pode Smrti pitati za6 je ona vsirn nagla. Tako otveia Smrt: >Az jesam ka zapiram put vseh Zivuiih i konac tvorim Zivota njih boijim dopu5Cenijern i moiu i ne gao ki se izrije ot gospodstva moga. Az du5evna, plaha, gorska i domovska jesam.z Ovce, be3tije, ribe, ptice ke su na neb6 i,na zemlji i na vodah i kad6 kolia su pobiram. I da veie jest, nada vse 6lov6ku je draZ6emu i plemenitejSemu vele stvorenriju gospoduju.e Povij rnane: kad6 su knezi sega svrEta, kad6 Golijadi imenovani hi pred tobu bdhu cesari? Vsi v Skolu moju vnido5e. Kamo starci, kadi Apsolom prelipa obraza, 'kadi Samson rnui kr6pki, kad6 Salornun prem,udri, kad6 Virjilij, kad6 Ariistotil, kad6 Sokrates,ro ,Lu6U tprodi filozofi? Nigdore ne bil, jest ni bude ki bi se moje Skole rnogal ugnuti zad znarr. takove staze lrako kada jim rrnn6ti dlgo tla hote Ziv6ti. Tada ja naglo pnirdu i vazrnutr je na 6kolu moju. l kako si sliSal v eva,n'jeliji po Luk6, 12 kapitul, ot jednoga bogatca ki govora5e: DuSe moja, ti ima5 mnogo iblaga i imad vse dobro, zato prebivaj sa mnu dlgo. A to proti Bogu govore. Komu redeno bd: O nerazumni, ot desa se raduje5? Se nocri umreS. I to tako b6. I siko o dnugih mnogih pov6rn ti l)ravo. Kada dlov6k sdviZe bezetkonijetz svoje, kako blud i rlruge gr6he, tada dam jemu mal Zivot prebitku. I to ja rrmdm vele l6po. ZaE kada dlov6k ne mni, tada ja vpeljarn ga na Skolu moju. Zat, ia obhajarn vse stra,ne sv,3ta i ni m6sta koga ja svr5eno ne v6m zal znam visinu gradom, ceste i mor'
dan v das pete godines
3 petog sata,

Pridite

v Skolu mo ju i povdm vam dudesa.

. tj.
5 o ? e o

\f eki mojstar imenom Polikarp v Ciprijit Boga na tog dlI\ go prosi kako bi mogal s Smrtju govoriti. Tako kako po molitvah nastojanija ot Boga vrddan b6 usli5ati. Zad v jedan
t U Ljubljanskom: v Brnii (Hiberniia : Irska).
2

evo me, tu sam. nema ga. jesam smo dodali.

smrt.

tj. po danaSnjem oko 11 sati prije

podne.

gdje god.

r r;

"'r0 Nabrojena su imena pokojnika znamenitih qo^ snazi.tijela ((iolijat, Absllon, Samson) i duha (Salomon, Vergilije, Aristotel
r

jplemenitije.

Zn"ade-nje: gospodujem

nad svim Sto je dovjeku najdraZe i

r Sokrat).

za to.
226

tt dotlem i uzmem. tr vr5i bezakonje.


227

narom i kuie ubozih ljudi vele mne su znan;a. Tato to zrni -u pouvo kako ja gospodin Smrt ne-boju se vniti v komoru pupit.r, prebitai< kirdinalom, v grad6 cesarom zajedno i kra' i;"-, 't hi5e i v polade plomenitim, u- vara6e pulgarom,- u totosit" rnnihom i koludti.tm, patrjarhom na stan, arhi'bi skupom i biskupom, opatom, prostirn me5trom, qriur-om, ka' iZni'ko-m, o orriko*, di akonom, arhiZaknom, preporudenim knj ju,ristam, lii<arom, plovanom, dijakom, ni5iim, bogatim' OSCe poUitu-'i vdovice, sirote, sebre, nore, mudre, pope' prepro ite, remete,i vse druge ljudi peljam na Skolu rnoju'< To kada sti5a meStir, vele se prestra6iv rede ono file zofa: 'Nada vsa straSna smrt jest stra5n6jS'i'<ts >OSie ti ot $kole moje veie pov6m.u Poznah skupost po pov i kardina,lom, smoinostrs cesarorn' kraljem i pape, zlo mljeni;e'o plemenitih, falsiju i olury grajaningnl, zavidost teZatom i iakoje rnnihom i regulnikom 'i koludricam jazik pogrizajuii.rz I dobro znam oholost gospodsku ii -vsirn dru' !iri. Od zato ia konac vsim daju, zad sila i gospodstvo mojo ot roda v rod.o Polto ie meitru prorekla da te iivieti iof Sest godina,.F.mrt se i dalje hvaliSb svoiom svemoti' Protiv nie nema ttleKa' Iieiiiili- sl"ze iamo zato ?da -nap.ul.ne mo|nie.Idkaromt' iiia il.* su s"ti iednaki i nitko-ioi neie uteii' >I Salamon di: Bogatac 'kada usne,re niSi s sobu ne pc nese. Zadto se zato slaie knezi plemeniti skozi plemen3iinu papine' i-ihltt Iai ka kostem njih,zo pozri ako.pozna5 kosti sedo sebrom, bogatcern ili ubozim' I zato L"ru.o*, kraljem, sv<> iuj"a"o vkup bogatac i ni56i. Zato ta se slave rn'ladice vkada Az vsa oraredim :"j--1.atiti, gt:ai v svitah svojih? vsirn zasadu 6inim' takov' kakoirria". Zad meltar jesamjunaceh gnezdo nadinam'zr starcem *lud."- zalede stavim, u r6ai-,na rameni i zato su grbavi, 5 njih odiju poziram i vsim tr naistra5niia. vi5e kazati' '* ioS Cu ti o moioi Skoli ra U orig. smoznost. *. z.toiTieniie-moie znaditi nasilje, ali u Ljubtjanskom ruko Pisu ie (Po Strohalu) zlomolenie ' 'i tciji pogrizaju jezik, tj. ogovaraju'
18

jesam gospodin i venuju mladi ljudi kako vele pTina5aju l6ti i moiju ne znajuii. Cim gdo jest moindji tim az budu jemu kr6pdejSi i ZlkdejSi."
Nakon pitanja zaito smrt gospoduie svim dostoianstveni' cima meitar Polikarp pita:

"Pov6j Skolu tvoj,u popeljati?< Otv6ia Smrt, rede: oPoslu5aj 'i povi'm teb6. Najprija v glave bolEzniju lahku vnidu,zz potorn stupim v t6lo, potle poloZu se v noge da ne hodi, potom hodim po vsem t6l6 i otjemlju slast jastvinam i pitju. Poto.m otjemlju san da zad velika je dragost duSe k tdluza zato s trudom moram24 se struditi da vse Zile otrgam va vs6m t616. Skozi to slabi vele jest nepokojan skoz6 silu ku ot mene irna, tako cla mnozirn starcem nos na konci obdljuje, odi v delo vstupuje, delo rumeni se, noge mrznu. Potom pristupim k srcu i ono umorim ko je prvo iivuie i posled{e umiraje. I siko tada du5a otludi se ot tdla s bolezniju. Tako ti ja umem tipo me5trovati. Ca tada prudi dloveku ako na sv6te ohol'il se, a sada v prahu spi. ea dostojanstvo papino, cesara i kra-

rnane sile tvoje, kako tvori5 kada

oi koga na

liev, biskupi i arhibiskupi i drugih koga koli stan'ja i dostojnosti budite. Zad az kneze sega svdta na Skolu moju peljam pres disla konac njim dineii. Otjernlju sega sv6ta vescl'je i sulac. Zad ,kada jamem dlovEka za glavu, tada ustane jcgo sulac;zs kada udrim po nogah, tada ustane vse rni5ljen'je ot bogatastva; a kada udru srce, tada zgu5aju vsu prijazan."
Nakon jo| nekoliko pitania Smrt savietuie Polikar,pu kako treba da se boii Boga i da se sPasi. t'irs

lela onemev. I tako grozna Smrt otide. I kada ozdravi, 'iivot svoj popravi i hvaljeno Zivi i vsa svoja dA uboz'im i
t r-ikvam
;rtnen,26 2r ualem lakom boleSiu.

I potom skaza se jemu

stra5na tako'da me5tar pad5i dug

i mostirom ri iivuii regulno usnu sa oci svojimi blarr'no gledaje v Isuh'rsti komu je dast i slava po vse veki,
:3 ier buduii da ie velika liubav du5e prema tijelu' -moram 2a (u orig. moremi uzeto je iz Strohalova izdanja. :s tada prestane niegova zabava. .c Ovai bosliednii bdlomak koii je u Petrisovu zb. izgubljen I'r'euzet le lz Strohalova izdanja.
229

tn ro

umre'

bolest.

"

trvile svojom plemen5tinom (plemstvom)' ft njihovim kostima. u niomcima pti"im gnijezdo, ti' boravim kao podrntrkh
228

t
V. EUNESA MARIJINA

lll

36.

EOVJEK PRODAO DAVLU SVOJU ZENU


poznate kao Ova prida ide u onu kategoriju legenda kojg qg je dtavni mdtiv kako-je Bogorodica ne' a"-"gres ni ka. _Autori su im redovi to ano iii-eia."rfi *li i' "t takvih leeenda vei su od 13. iii'#"-i,

d"d;;b5;;;;.iil,1;l* -rb d"vi

"if^t.-."piiatori'e-i?ivhTuirti st. u zapadnoi Evropr ;;il;;$tttiti,-kao

ipr' Vincencije Bela ;'od fr ;iiiliu d't'i' q ikov pavorae in e' I innnes i;#"";;;:b;;.ii se d;;i;il1.;"t"1'tt"toti- litsgipu!9t-s) i dI:, Mnogi niihova imena i";;;":r^;A; niso:-iiuiijoi ftnjizevnosti' m -kn su autori m-o Zevn m.
i i

i tive Bosorodidi"nih eudJsi' o'U"iuiiiu'uti "j .azl idn iva iz B i o eoroi d d-obliin i h :ffi :-"?i"" . q ItlJ nb'nu.t i ih m o t dobivanja ":iet""i;""pi. 1c'r.na.lj' dudesa, ti. motiv o ptidu.iia"EE aavtu u svrhu ;iliil;;;';';, bl; ;'F;il;."toj atu*utiziraD vei u 13' stoljecu' i # ii:r?'e?eiiir.i:iiltiioe-';"r" dosao g Goetheovu Faustu' Na' ravno da su eudesa 6;;;i'didi;a naivise iskorisiivali crkveni

;ilfi"jft"i"i.
U

i*ut.koj knjiZevnosti imamo zbirki ovakvih legenda vei ali najpo' oa daii' i+. ti., t:. ,i l"u"8ieiu" glagoljskom zborniku'kul i av n e ju ( Mi it^*p J"q giag"i5 it"om u Senj anglogr a ponovno ih ;";i i; ;"^;6i#t s07.- iil s08i pibvedena s tali ( iiiT' ft diia;:] si!6t'qq zagreb 1e17)' Najpoznatija kass
t

N;kt

su piodrle

i u narodne pride'
.

i.ii'aiJiltiiti";; Rua;tf ea ( sro ,"Ii'. Hiri? j ii nr iiii. pii.to.'oi


.

i"

E;erro ai; e, Mt"li ioit ) Stampana bosanskom iirilicom. donosimo iz Petrisova zbornika (1468) Motiv (o "i";;; ;d d--uda koji ovdje ;;ti: u"ltJ i.t6iiuip nl"aqii duse davluao koj emujsp' i pr od dafl "dd'i" 'p.3ii,i""*il {' F}iioi it i"-'o}o"Ziu - ko ii .s e riarjedjem, a u' Beo' osobito ;ula'i'93,ii.'pi.u' j" zir., ti:"pi* eatavikim j ivim-ri j edi ma r<ao i fi;U ; ;8f .i;ii dd# ;ffi i;-p;^it; aii u sklon
u- elasolima 1na5u,

E ud

e s

al

it

i zI a.m en i a. b.t azen e

im-avd, pojdiva, pridosta, sva pnsla)'

sviffi [of""",

ein.luttota' riosahovd' tvorahovE'

231

nl
iSe jedan dlovek vele bogat od toga blaga ta dlov6k 'i uboz6m ljudem dobro dinja5e. A Zena njega takoje ka vsem dobrotam pristaja5e. I kada koli pridi5e blagdan svete Marije, ,tada s veliku nadostju pire mnoge dinjahota na dast svete Marije. I rninu5e mnoga ldta da tako dinjahota. I tako se njima pripravi da pridosta na veliko uboZastvo. A Zena njega imi5e takov zakon da vsaki dan hoja5e v cr6kav i pred

f) I-l

doh v pustinju siju dokle mine dan blaZene d6vi Marije." I kada to sli5a djaval, tada mu rede: >Ako mi ti hoie5 pripeljati Zenu tvoju kad6 ti ja zapovrirn, duplo veie blaga tebi dam ner si ga prvo imdl.< I pokaza mu mesto vele prikroro i tamno. A ta dlovdk, za ielju rblaga, ne znajell da je ono djaval i zakle mu se vEru,svoju da mu hoie isplniti to. I poj: de v dom svoj i Zivi5e s Zenu svoju. I prihoja5e k njemu bogatstvo mnogo ko bi5e dano ot djavla. I prihoja5e k njemu djaval govoreii: ,Siko blago ko ja teb6 obeiah, da,l sam ti je. A ti zai neit: mani svr5iti da si mi se obeial?< I bi iedan
1 tj. cijelu molitvu ,,Zdravo Mariio". r blagdan Velike Gospe na 15. VIII. 3 niie imao. a I dok je ondje stajao.

pladem molitvi svoje dinja5e siko govore6i: ,,Zdrava Marijen do konca.r I kada pride dan Vznesen'ja blaZene d6vi Marije,'.r tada ta dlovek ne imes dim pira diniti, ,kako se bi5e navadil, i bi ga vele sram. I pojde i skri se v jednoj gori. I ondi b6 jemu stojeiu4 i pride k njemu djaval udiniv se kako da bi bil sveti otac. I re6e jemu djaval: >O dlovdde, zad pri5al jesi v pustinju ol'u?< A on s velikim strahom odgovori jemu i rede: >Ode, ja i,mel jesam veliko rbogatastvo s moju Zenu i o,t toga blaga najus vsako leto mi na blagdan svete Marije koliko veie ,morahove6 toliko vele rada ubozem almuZno tvorahov6.z A sada nirnav6e dim pira rsloZiti i za velik sramo poj-

obrazom blaZene devi Marije ,kledade na svojiju kolenu

5 nasega. 6 mogasmo.

I milostinju I nemamo.
to t1
12

dinjasmo, davasmo.

dan kada ta dlovEk rede Zeni svojej: "Pojdiva da ti pokaZute rnesto ono kadi rni bi obeiano blago ko mi sada imava.tr< A Lena njega ne moguii suprotiv muZu statirr i ne otrede seI najprvo pojde v crdkav i pode plakati se milo moleii blaienu d6vu Mariju, a siko govoreii: "O gospoje preslavna! O kraljice premilostiva, ninja i sada v ruci vaSi preporudam du5u moju i tdlo rnoje.< I to rekSi, izide is crdkve. I pricie k muZu svojemu tr mu rede: >Gospodine, pojdiva kamo hoie5i." I pojdosta. I kada pridosta va nu pustinju, i najdosta jednu crekav krstjansku. I behota vele trudna ot putovan'ia i podista ondi. A rnuZ njeje vani osta, a Zena njega pojde v crdkav. I ondi uzri obraz napisan blaZene d6vi Marije i pade preda nju 'na koldne svoji i v plad velik obrati seI vzdahnuvSi rede: "O gospoje pred.ista, d6vo Marije, mati Hrstova, ne zab,ivaj me tuZne ri nevoljne ove gre5nice.( I v tom dase javi se d6va Marija i pokaza jej se kipom svojim. I tudje blaLena d6va Marija obl6de se v svite njeje i pr,lobrazi se va obraz njeje, a nju svitami svojimi zaod6 i poloZi va nju san tvrd i usnu tudje. A d6va Marija va oblidj,i njeje pride k muZu njeje i rede mu: >Gospodine, pojdiva da wr5iva to nad sva priSla." I pojdosta i pridosta na mesto kadi bi5e djaval zapov6dal. A ta dlov6k pode djavla zvati kako ga bd5e djaval prvo naudil. I kada djaval usli5a da ga ta dlovdk zove, i bi skoro naredan i pride tudje. A ta dlov6k rede k djavlu: je Zena moja ku sam ti obeial pripeljati'" I poglecla "Ovo na nju djaval i rede dlovdku tomu: "O mrska protivnjo moja! Vidi,1o to ni Zena tvoja. A to jest ona ke sin mene jest izvrgal s nebes v glubinu i v tamu.. I to rok, djaval tudje pobiZe s kridem i s vapjem. I nade ta dlovdk ginuti s velikim strahom. I rede ddva Marija: >Skozd rnolitav Zene tvoje spasena jesta oba." I jam5i ga za rrku i rede jemu: >Pojdi da ti pokaZem Zenu tvoju. Ona spi va ovoj crekvi kad,i se je rnolila s tobu greduii.n I kada pridosta k crdkvi onoj i zbudi se ona Zena oda na. I sta va obtazi svojem. A d6va Marija
13 15

s zbog velikog srama.

Vjerojatno znadenje: skriveno. iz ielje za blagom, ne znajuii.


neieS. 232

u imamo.

Podimo da ti pokaZem.
se.

suprotitt . .. stati prema tal. contrastare, protiviti ls Vidi u znadenju tb (prema stsl. vddd).
233

t
ot o6iju njiju i pojde v-svoj put'17 A ta rnuZ ide s ve jedan-druiir.o tua"ttjri s z"eiru tuo:L v d.om-svoj' praveials b65e zgodilo. I od-onih mestto podesta ;;; krk;-ima se rabotati i dvi Mariji i.rpodesta T;# t:As;tpJil sos""smrti svoje' A potom bista oba d"o i;"i; ;;;;"e".i I eitto8oz6' pravadna v gosPodini
i5ieze

37.

O DJEVOJCT BEZ RUKU

Pripoviietka o djevojci bez ruku sa{rZi- varija-ntu.jednoga od motiva d srednjem vijeku ! poslije, tj' motiva o u ",,ioonfiiiriiliii i progonjenoj djevojci, kgji je bio obraclivan od romanlma' ",.uinoj najtipidni,,, i noviietkafra f aramdm a"zipadni Evrope. ^Jedna iitr'obrida takvog motiva je pripovijetka o Genovevr'.voJvotKrnJr ,,rl Brabanta. Motiv o dievojci bez ruku ima vlse.v-e{?Ua' Nalpotpc |'rrniia ie ona koja je u talijanskoj iJcasnije naso.l lrteraturr j a j Nasa verzi

;;;^ii-"'.d

krrirr s'mo preuzeli iz senjskog glagoljskog i?d-aqja M.trakult.staene ,ti,vc Mariie 1507. ili 1508. (kojemu je precllozak talrlansKr) nesro
1,' skraCena t,r,.r rzeta

lil; i"i" 6tii" i {timpani 1?02. i k asni


i primijenjena je kao I\'larijino

e)-.

irr,rliv je uSao mnogo kasnije te ima

(iirilske) ""Yl]1 i u iarodhu -knjiZevnost. U i.istodne verzlJe' llterature druge

dudo' S.lrena 19

li:rko b,laZena deva Mari j a izbavi ot |lrilogo nevolj niku kier jednoga cesara

koj bihu ruke usidene

r?

t8 Pridaiuii.

svojim Putem.

le bdmah.

da va vrime v ko bi5e prestavljeno kraljevstvu franadkomu gospodova5e t csarstvo iimsko In-,I.r .jcclan cesar, ki irni5e svoju Zenu ka bi5e noseCa, ka pot,,ru irorodi jednu lipu hCer. I v torn porodi, za veliku bol,=.r,rrr krr ,imiSe, ta kialjica premin;r.r od sega svita. Zgoda se ka va drugu kralj I', t,'nr da;biSe po nikoliki vrirneni vze sviti. I Zenu, mnozi zato Stimana najtriplja ilena na ,,,, r,,,',,rc l,rilrrri:rlru iz dalekih stran za jedno dudo viditi lipotu Zene' l i s,r vijahu govorahu za istinu da je ona najliplja Zena*ot Ra' =rttrr, tki ako vzraste hii kraljeva, ode biti liplja od nje' ,.r'rvii l<raljica te ridi, tudje bi moino smuiena sProti hieri

r-rt.' .e v nikoi koroniki


(

234

235

ilr

kraljevi. I tada, ,nadahnuta ot djavla, poda misliti po ki ptttt bi ju mogla umoriti, da kralj ni nigdor drugi da bi to ne znal. Zgoda se da niki trat pojde kralj van svoga vladan'ja i ta kraljica, za nenavidost ku imi5e proti toj mladici, tudje zva k sebi nikoliko svojih slug otajnih i vernih i povida njim svoju otajnost ku te sluge da nimaju dati na znan'je, ko i obeia5e. I oni tudje biSe vaZgani pristati na vsaku nje zapovid. Tada kraljica, nadahnuta djavlom paklenim, rede onim slugam: "Pojdite v niko rnesto otajno dal6d van ot grada i popeljajte s vami tu d6vicu, kraljevu hier, i kada ju popeljate va onu pustinju, ubijte ju i ostavite ju zvirorn da ju izjidu, jer ona Zive nedisto i to da bi znal kralj, nju bi svoju ruku ubil; a da ja budem stitnovita za smrt nje, otsicite njoj ruke i prnesite mi za zlamcn'je i po tom poznam da ste mi verni. I oni tudje, vaZgani na zlo, obeia5e vse udin'iti. I tudje podeie misliti i napravljati kako bi to udinili, a da bi se ne znalo. I s veli,kimi zlobami i hinbami spelja5e ju van iz grada otajno i peljajudi iu v jednu pustinju odludi5e ju ubiti; da pomisleii i videdi velik devocion i podten'je redene divojke, ka s velikimi pladi'preporuda5e se d6vi Mariji, da na milosrdje ganute te sluge nc umori5e je, da Ii otejuii naplniti zapoved nenavidne kraljicc, usiko5e njoj ruke i samu ju ostaviSe. I oni se vrnuSe ka kraljici govoreii: "Mi smo kaiuii ruke za zlamen'je te zlobe krvne. udinili zapovid.. Videii se ona devojka va takovi dlgovan'ji i tako sama na5adii se v toliki nevoljni muki i bolezni, vzdvignu odi na nebo i kruto pladuii zovi5e devu Mariju da po svojem milosrdju dala bi njoj pomoi ,i da bi ie.l daj 'nikolikoc polahdala njeje bol6zan. Tada, kako bi Bogu ugodno, po dostojanstvu deve Marije ka je utodi'Sie vsakomu gri5niku, zgoda se da niki sin nikoga hercega mimo greduii po onoj pustinji s nikoliko svojimi vitezi sliSa vcle velik plad i tuZbu. Tomu tuZbenu glasug vsi prestraiisc se i duduj;uie se nasledovaie ta tuibeni glas i najdoSe ju pladuii se i kledeci na kolenih i r';.sLedi'na svoju nesriiu i neprestano molei'i kraljice nebeske pomoi. Oni videii lipotu i razmi5ljajuie devocion ove plemenite rnladice, na mi,losrdje ganuti, s velikirn podten'jem i milosrdjem popelja5e ju na konji v njih strane niStar njim

bi bila hii i po ki put

ona govoreii, ako si bi5e od njih ,nikoli,ko krat opitana, dija bi5e vpala va tu nevolju ku trplja5e, Mariju, kraljicu nebesku, otvetnicu grivazda hvaleii devn Snikov nevoljnih. Ta sin hercegov udini ju liditi s veliku ljubavju i mitoitivo jej sluZiti. I buduii kako zdrava od bolEzni svoje, postavi ser s velikim umiljenstvom na molitav i deuoci.tt.-I v toli,ku lju,bav du3a nje ibi vaZgana v 'd6vu Mariju,s da dan i noi zahvaljeva3e devi Mariji s velikim 'trpljen'jem va veliki svojej nevolji, a nikornur ne povida5e da je hii cesarova, da viu svoju pedal postavila bi5e v mater rnilosrdja. Ova mladica rbi5e vele lipa v teli, rnudra v goloren'ji, v rnolitvi devota, i vsaki ju gleda5e za dudoo ciia velike lipote" I jer,ne irni5e ruk, sin hercegov, ki ju bi5e naSal, din-i j; liditi i ciia velike mudrosti va nju'se zagleda i prosi svoga bca da mu ju dopusti vzeti za Zenu. I otac toga herceg-a sliSeii to vele bi smuien ne znajuCi dija bi bila hii i da ne rmi5e ruk. Otac ne ti5e da bi ju vzet za Lenu, da sin nastojeii pri hercegi vele nastoja5e, da ibi mu ju dopustil za tenu. I na ionac videii otac volju sina, koga vele liubliaie, za ne oLalostiti ga, dopusti biti njega voljiz i pripravi vele lip pir i nare5en'ja tr mu ju da za niega ienl e, saaa jure vratimo se k ocu te mladice' Ki vrnuv5i se k,svomu gradtr, tudje opita kraljice da bi bilo od njega hiere, a kraljica, nenavidna 'i hudobna, pladuii se ukazova5e se vele Zalostna, odgovori da ne zna kamo bi bila ni gdo bi ju odpeljal. Cesaividiv5i da je izgubil hier, Zalosteii se dlgo vrima plaka i ne moguii imiti ni jedno uti5en'je od velike Zalostf ku imiSe, vele se konda5e. Videii Zena svoj mankament, svetova se s svojimi baruni tr odh.rdi5e da imaju bit'i bodeiia i nika vesel'ja ia niega uti5en'je. Tada imijuii priti r{9ni herceg, otac toga mladiia, na ta bodei po zapovidi .ka bi5e udinjJna, a sin, videii se hrabren i prikladan k oruiju, imi milost od oca da mesto njega pojde na ta put. I preporudiv svoju Zenu, ka bi$e noseda, svomu ocu, dili se i pojde s -n'ikoliko vitezi na ta bodei. Paki pri$ad'Si dan odludeni bodeZu, gospoda i ini baruni mu$trajuii se ;i udiniv5i veliko vesel'je, iesir bi ibolje volje. A sada ta sin hercegov, hrabrije se no'

na koji nadin. e barem ne5to.


3 Na

5 prema djevi o kao dudo.

dade se.

Mariji. volji.
237

taj tuZbeni glas.


236

z da bude po njegovoj e bodeii, vite5ke igre.

"od rnoje iene i od mojih sinov imajte dobru pomnju< postrga hitrim zakonomlo i napisa tako: >Onu bludnicu - 5 nje sini udinrite urnori,ti; i,nako udinivii neiete rne veie i nigdare viditi, jere sam ja stanovit da ih je rodila od preljubodejstva.< Potom nadinivSi listi kako bihu prvo, zva onoga junaka i posla ga na svoj put. Prodtav5i herceg listi od svoga sina, ne unagli se proti toj mladici, da sazva woje sluge i rede irn udrZan'je listov. Oni obraSe za svetrt da bi bila povedena v niko mesto pusto, da rzila bi setz od zviri
pisa5e
e tvrdo.

seii od inih, nigdor mu ne moga5e suprot stati. I zato cesar, vidivli mudrost i kripost toga mladiia, pode ga toliko ljubiti da njega ialost obrati se v veliko uti5en'je. Meju tim Zena toga mladca porod,i 2 sina lipa. Zato herceg posla jed,noga posla k sinu da mu navisti da sta mu se rodila 2 lipa sinaPri5ad5i ta posal k dvorl kraljevu i vidiv5i ga kraljica, dini ga brzo k sebi priti ieliju6i znati glase nove, jer znaSe da gredi5e od vladanJa daleda. Pri5ad5i h kraljici, podd jej povidati da se bi5e zgodalo od hercega i od njega sina 'i one divice ka ne imi5e ruk i kako ona bi5e porodila 2 vele plemenita sina i tolikoje od njeje lipote i mudrosti. Tada kralj,ica poda vele sumnjati da bi ta bila kraljeva hii, ku ona bi5e zapovidala umoriti. Komu poslu ona rede: >Idi sada k svomu gospodinu i kada se buclcS otel vrnuti v tvoje strane, prosim te, svrni se ka rnni." I priSad5i s,luga k gospodinu, sinu hercegovu, da mu list oca n.icgova praveii mu od njega Zene i kako bi5e porodila 2 sina lipa i kako mu ibi6e otac pisal. Ku stvar on mladiC vidcdi, bi vele vesel i zato pisa list zapedaien svojim pedatom v korn tako pisa5e svojemu otcu: >Presvitli gospodine, ako me ljubite kako'dragoga sina, od moje Zene i od mojih sinov imiite dobru pomnju; inako udiniv5i neiete rne veie viditi nigclare.< I vazam5i sluga te listi, Zeleii vratiti se k svomu gospoclinu, ide prvo ka kraljici, kako jej se obeia, a ona mu ukazav(i veliku dobrostivost, poda rnu piti toliko mo6no vino der on tudje bi opojen. I ibuduii te5kim zakonoms usnul, kraljica vze mu listi i prodtav5i je, bi stanovita od sumnje ku imi$e, i na tom mestu kadi

divjih. I vazam,Si ju, stavi5e joj na ,rniSce one nje sinke, po' tom prez ni jedne pornoCi dlov'idaske udini ju povesti v pustinju. Ona nevoljnica videii se trpiti toliku nevoliu nepravednirn zakonom, ostavljena od vsake dlovidaske pomodi, pladuii devotim zakonom,ro zoviSe slavnu devu Mariju da bi ju pomogla i iznela is tolike nevolje. Potom se tuieii govora5e: >O slavna majko od milosti i milosrdja, ali ne vidi5 ti kolika zla ja trpim, da se ovo viju ostavljena oda vsega svita? Ne6u li ja ovdi urnri,t'i s ovirmi rnojimi 'srinki, ako tvoja velika ne pomore mi milost? Pro5u te, slavna kraljice nebeska, da me ti ne ostavi5 va tom pustom rnestu, zato iet nimam ufan'ja v inih nego samo v te,bi, jer si plna vsake milosti'( Buduii ova mladica stala va tih pro5njah i tuZen'jih za velik dasre i vazarn5i svoje sinke na mi5ce kako bolje rnoga5e pladuii i moleii vele bolizniva, pode hoditi po toj pustinji. l, kako bi Bogu u:godno, ona pride k iednoj peiini jednoga sveta remete, ki videii ju tako ostavljenu s onima dvima sinkorna na mi5cah, ganu se na veliko milosrdie tako da, kako bi Bogu ugodno po plaiah svoje svete matere, i postavi ju v jedno mesto odludeno od svoje cele i sluZa5e jej od toga ubo5tva da njim Bog dava5e. Sta5e ova mladica va toj peiini vazda na rnolitvi moleii kraljicu nebesku da za svoje milosrdje pomogla bi ju v tol'icih mukah. Jednu noi moleii ona nastojnim zakonom,To ukaza jej se va viden'iu slavna deva Marija zdrui,ona s mnogim mnoiastvom an'ielov i s veliku svitlostju i rede: "O hii moja preslatka, ne pladi veie, da raduj se, jere v tvojih nevoljah nisi prestala proseii moju pornoi. I pokle jesu ti usidene ruke telesne nepravim zakonom,tu za ke ti vraiam ovi dvi ruci nebeski.o I govoreii jej: jere ti ie milost 'moja nigdare ne ',Pokripi se, hii rnoja, oieS vratiti v svoje prvo stan'je'<

priti na manjelT i skoro

se

rek5i te ridi sa vsirn onim rnnoZastvom od an'jelov i56eznu' a ta mladica ide s tirni sinki va tu peiinu s velikim utiSen'jem i rni5ija5e veliko rnilosrdje od slavne deve Marije
rs poboZno.
14 15

dugo vremena.

vjelto. rr Oni, po savjetovanju, odabra5e (odludiSe). t2 da bi bila izjedena.


10

ustrajno.

to nepravedno.

tr nil<ada neie uzman.ikati.


239

238

ko njoj bi5e udinila. Cesa ii6a va dne i v noii njoj hvale velikim devocionom. Meju tim sin hercegov, a muZ te mladice, buduii stal za jedno leto na torn bodeZi, vrati se v svoju stranu. I upizdava5e s

volju i Zelen'je ko irniSe viditi njih, ali herceg tudje mu po. kaza listi ke od njegove strane bi5e pr,ijel i da ju ne ,biSe umoril, skaza murs da ju bi5e poslal v pustinju na iziden'jezo zviri ljutih. Tada mladid sli5avii takove glase, pride rnu to' lika bolezan na srce, da pade za mrtva.2l Potom dvig5i se i ide s mnogimi vitezi k peiini i i5iuii po toj pustinji ako po niki putzz mogli bi ju najti. I tako po plaialzr slavne deve Marije pride v peiinu toga svetoga pustinika, kadi biSe ona mladica. I na5ad5i ju zdravu v rukah i 5 nje sinmi, sin hercegov sa vsimi svojimi vitezi imi5e veliko utiien'je i veserl'je, a navlastito ciia duda koje Bog bi5e pokazal po svojej svetoj matere plaiah protil4 Zeni njegovi. Po tom hvale zdavSi Bogu i njegovi dobrostivoj materi, odludi5e se od toga sveta pustinjaka i vrati5e se vsi s neizredenu radostju v grad. Ali herceg sa vs,irn inim plkom ne moga5e se vzdrZati od plada procinjujui toliko dudo ko Bog bi5e udinil. I zato dini udiniti mnoge priprave zovuii mnogu gospodu i viteze na to svoje uti5en'je. I vsi jiduiizs ona mladica ne jidi5e, ali pladuii za dragost26 procinjeva5e veliku dobrostivost ku jej no5a5e slavna deva Marija. I veseleii se o takovu daru prijatomu, ne hoti5e se veie vzdriati sakrivena i tudje dvig5i se na noge s velikim vaZgan'jem rede: "Dosle, vrzmoZni i plemeniti ljudi, bilo je vrime od mldan'ja, da jure znajte: ja jesam nesriina hii cesarova, ka za nenavidost2z lukave cesarice prijala sam velika zla, ali po pladah i po rnilosti slavne deve Marije utekla sarn od njeje nepravde." Sli5eii ti totu buduii takove ridi vele osupniv5i vzda5e mnoge hvale Bogu i njegovi svetoj
18

tav5i nastojnim zakonom od gospojete

ditce svoje za veliku

materi, po plaiah od ,ke ta mladica bi5e Skapula,la od tolike pogibelji. Ov sin hercegov za veliku radost ku irni, posla tudje jednoga posla k cesaru, ocu redene'mladice. Cesar, sli5ar'5i takove glase, bi pln dudne radosti i skoro posla po hier i po zeta 'i udini je zdruZitizs mnogimi ljudmi. I naSad5i on istinu od te stvari, udini udiniti jedan velik oganj po srede place i povele va oganj vriii onu nenavidljivu cesaricu i udini ju saZgati. Po tom hvale vzda5e materi Isuhrstovi, ka budi hvaljena i blaZena va veki. Amen.

te U orig. dodano moZda gre5kom da dobro.


20
22

ustrajno (uporno) o gospodi.


da je izjedu.

2t kao mrtav.
z*
21 prema. 25 dok su
26

na neki nadin.

po zaslugama.

zz

svi jeli. od dragosti. zbog zavisti.


240
28

pratiti.

l6

Hrvatska knjizevnost sred. vijeka

r{
VI. SVETAEKE LEGENDE

38.

ZITIJE KONSTANTINA- CIRILA


Hrvatskoglagoljske bogosluZne kniige XIV-XVI. stoljeia imaju dosta potvrda o tom da su i Hrvati dastili slavenske prvouditelie Cirila i Metodiia. Glavni tekstovi takve vrste iesu sluZbe (oficiji) u na5im glagoljskim brevi.iarima. Danas znamo tak za 12 breviiara u koiima se nalazi ili se nalazila sluZba Cirilu i Metodiiu; od tih ima do danas saduvanih rukopisaT,izgubliena su 3 (od dva se ipak saduvao tekst u latinskom priievodu: Salski i Zaglavski), a dva su teksta u Stampanim brevijarima: s. 1493. i 1561. Tekst sluZbe se u svim spomenicima pone5to razlikuic, ali se njihovi tekstovi ipak dijele u dva glavna tipa: prvi ie u tzv. Ljubljanslrom brevijaru (161 al2) iz e. 1396. i u Vatikarrskom Slavo 19 iz g. 1465. te u izgubljenom Salskom; drugi je u lI. Novlianskom brev. iz g. 1494, u Vatik. Ill. 6 iz L379, u Moskovskom iz L443, u Bedkom

(br. 121) s kraja XIV. st., u izgublienom Zaglavskom i u Stampanom 1493 (Baromii) i 1561 (Brozii); na drugu nastavlja se treia varijanta u Brevijaru popa Mavra iz L460. SluZbe po svojoj strukturi i duhu predstavljaju uobidajeni zapadni tip svetadkog oficiia s vlastitim tekstom. Ono Sto je u na5im sluZbama stvarno vlastito, to su tzv. himne (ili himni) i lckcije o Cirilu odnosno Metodiju. Lekcije u ljubljanskom tipu sluibe sadrZe tekst koji se poklapa s veiim odlomcima iz Zitija Konstantina-Cirila (gl. XIV-XV); lekcije novljanskog tipa djelo' rrrice parafraziraju odlomke iz istog Zitija (el. XVI. i XVII), a tod' rrije prenose tekst gl. XVIII. Po sadrZaju to je priprema i odlazak sr.ete Braie u Moravsku te Cirilova smrt u Rimu. Brevijar popa Mavra u lekcijama duva takodler odlomak o Cirilovoj smrti, ali i ocllomke iz Pohvala Cirilu.
vcnske krajeve, a vi5ekratno isticanje de5ke zemlje pogotovo upu,'rrje na to da izvornik na5ih sluZbi treba traZiti u Ce5koj gdje je u X-XI. st. joi bilo u praksi slavensko bogosluZje.
243

NaSi tekstovi imaju rijedi koje govore za sieverozapadne sla'

F
Sluzbe su vise puta izdane. Donosimo

2?;i;i'fr"i::;:,'nsi2i"1iltJi6"7'#if i;lli?{,xtf:*trfllii*;ilzl"t . iii"-, il rli::i b? n : r;i :;l t i{,yex."il'}iil' ;" li:'#' iJ' f
stvoris T) astislav bo, rnoravskir knez, Bogotm pou5ienz svdtMihailu tvtoravtjani, posia k cesaru l(-;" k";ti svojimi i i po krstjanilrloi:* ,l-judcm naiim p"g"ntt'tta se otvrg5em ki bi istinuju imam takova ski se zakon tu-r.-,n udiiel-ja ne nam's ine strani dabi ;;il k;;rj;;Jt rrin .t o,ol,'biskupise iuditel;'o ot podobilevsagda vas bo i utuaito, iil r.iii "ur.,, va iset strani dobri zakon ishodit'< r6d i P,rizva Ze cesar Konstentina Filosopa i stvori 'sli5ati t" trudan suC's Filozope'.a.potr6ba siiul ,"f" 3u-nt 'Ve-ibo redi ne ;;l; ;;ti;;o iti. s"i" Filozop 'rnoZet in ni'ktoZe ispraviti >r trudan sis i bolan j^i.tz""ir.;*o*"enu t -1r99e1: v svoi jazik." ptagola t6lom rad idu tamo, a5ie im'ui linjigiro i ini mnozi iskavSe Ze k njemu cesar: "OCa moj i otiJ moj Filozop Ze to kako az to mogu obr6sti?< jeretidisko togo n6sut obreli, pisatirr i kto moZet ttu ttoarr bes6du rede:

ilYi|"i;u'r"*TZlrrii"

losop po prvomuls obidaju na molitvu se poloZi i s inimi pospes"it<i.tz Vskor6 Ze jemu Bog, javi posluSajejrs molitvi iuojift rab i abije sloZiv pismenaja slovaro nadet besddu pisati' Vzveseli Ze se cesar o sem i Boga proslavi s svojimi svdtniki. Posla ga z dari mnogi'mi k Rastislavu s cpistoliju sicu:uo ,Bogzr ki velit vsakomu da bi v razum rdsnotivi prisal podvig va5 i na boljSi se din poteZal;z vid6v vdru vaiu i jazik' jcgo'Le stvori i nin;e v na5i l6ta javaljza knjigi va vas ne bd davno bilo, na takrno v prvaja lEta,za da i vi pridtete se prv6h jazicdh ki slavet Boga svoj.im jazikorn' I tu vam poitrh"* togozs kom'u je je Bog javi'I, mrrZ dastiv i blagoveran' lrJt*i i filoiop' I si dar prijamse bolji i dastneji t ";izu" z\ata i srebra i kamenija dragago i bogatastvija p"3" "tut"go podvigndte se 5 njim sprlSno utvrdili r6d i vsem piehodeiag"o, iia""* vz"iskiti Gospoda i opiago spasenija ne otrin6te'ro podvign6te, tt" l6ttit" se, na jamete se po r6snotivi ;; ";;b" i ti, "Filosope,za privede5i je podvigom tvojirn.v boZji p"t.;; 'r'uu^, prime5i svoju mazdu v iogo mesto2e i v si vek i U"a"ei i za vse duSe te hote verovati v Hrst Bog nai ot" i do v6ka i pamet svoju ostavljaje prodim rodom po' sel6 dobno velikomu Konstentinu cesaru'(
10

ime seb6 obr6sti?<


oA5ie

'To

i s Vardoiu uiem ize aaiet ti hoie5i, *J^r-t"ue Bog aati'atlk'iirn'"'o v,s,5m-iZe.i sad ze Fii otrizajet ;;;;;r;;"^;-;;;:""i:L'"" r U orig. maravski. ; il "iiiitd;i riiopitima Zitij? Ko9:tantina-cirila ustimo'
Otveia jemu paki cesar
svojim:rz a u Slu"Zbi^V^""fi[i"tt.i-l]"vi j ara 3 udini vijeie.
(

tgoismenaiaslovamoldaznadiazbudne-riiedi,ti'tipidncri. azbuke, icr iedi koje poeiniu pojedinim pismenima molitvu (po le tz takvrn VI' Kyasu)' iii.ri-rinn'Konitantiir sloZio i Azbudnu

rz s drugim suradnicima. rs U rukopisu Slavo 19: iZe posluiajet'

po starom (prva5niem).

zo

Stav

19) naus timo'

. i'tiscutitt og se zalcona prihvativ3i', ,, 5 da bi se i diuge zemlje u nas ugleoate' i ' Siui" r-s i ;"ri ai"gi-'tltoplsi: 6iskupa
U oriq. y'vase. s Znarn-da si trudan'
7

uditelja'

"iiiii:[i":"tdr:{-iiir,i'Jr"ui ne kniige. fi. raditi uzaludan Posao' ruskim..rutoeilima -t<a; i; -""tiit" " ii' ;;sffi u.iak^cara Mihajla III'
11"

' t * ;'i;;;ipirlicip

prez. sv), buduci'.

, piinuana za niihov iezik,

nim jezicima. it togu (tj. Konstantina), u rukopisu iskrivljeno tomu'-. tu Ct"asoiiiki pisar govori u mnoZini, misleii na Moravljane .,opie Ji'i"u u'iS"-f.hei"ua", premda je pismo upuceno Rastislavu pa ie i u eotovo svim iirilskim rukopisima dolsta .lednrna' 27 lrenite pravim putem; izraz rEsnotivi srnatra se panomzmom. "'---zs pi1656pe dodali su zabunom glagoljski pisari kao da se reienica tide Konstantina-Cirila, a ne kneza Rastislava Koga dalJe poiiee neta se proslavi kao car Konstantin' 2s mesto smo Preuzeli iz Slavo 19.

zr U orig. Pogre5no b(og)a. 22 i na veie se dostojanstvo podigao' zr javivSi, objaviv5i. ,n ii. u davna vremena, kad su nastajale

sicu, Slavo 19 siceiu, ovakvom'

liturgije na narod-

iskvareno:

umomlroj-i'ij-v"toa le tro rr 1j. da pronattes pismo za S.lavene' ra lioii qa Prose bez sumnlanSa' 1r i oivira'onima koji kucaju'
244

li

yeliko]u distiju 's j"1l-'lditi' Vskore ze \ras Rastislav i ueeniti.siur;Y'i.U"'i". pismo'sr naudi jutrnJr r pro crkveni din prerozr. i"u 'foui"ttoje tr"?6"i'1;l- otvori5e se' po eodinarn i vecernjr ' t##i"t iSuS" JsnjDnaia slovesa i jeztr i- rrrf iodastvu, .r5"ru grrrs^6'ti o tem velmi' a dJaval 'iasan b6 gugnivih'as'i"B;g se vzveseli
DoSadSu 2e jemu Muraveso

prijat

ga

ie

postid6.

LEGENDA

"

:I

VECESLAVU

I I

ffi
**}rt*imru*t'xl*grg,'* ;f;f#;;;t i'""'"ti
brevijara 161' smo iz Ljubljanskog

,l

,i

crlweni din (tJ. jeziki, n audi ( t j. Kon s tant illc


at

30

Kad ie

doSao.u.

*;flJ;f}

tekstove) prevede na slavenski

l:t l;',ill% Slt?'Ji l'#li]illJ l:JI r*,ii*.-*t*$;i'Tl*f**;;:*^n:trir-1y:'"'?:"\l1r"::!"r1r:{


termlm.

P;ilHi-:+;ru*i**=p;glt*ffi #;"il' * i't "


N ot

Bi3'.,'I1",1

lili-.,,",,ruse.(Rppl".,"-.:l',K;#fi I'J:|f; #L::J"ltt'i"5i lzaiie 32A i 35,5) u5i inTsi ea (Svetog- P-rsma)

".11ff;","

r:n'l;igl+;*i:P:*li+l::";wn#ffi Ioridki j"; moravskoj' tiiiir


.'

"l$ffi"g1*,"i,:t,1:girirt'ts*'!1"'aJ*''semisrina
247

i,"J

246

v 5P('\/s('ilr zrt ,Inr nrirs||,rl vzitnr l)i\liltl) ()lr.()lill i glt tr;r krilt' r,l('lx.ni.i(.nt', pr.t.rl olltrrt.rn, i irl:r1,,rslovi i ;r,sl:rvi j,,, r.t.lti: ,t :,potli l,,rrlrlslr', lrltrgoslovi rrlr.oli;r st.1,.o,.jtrliolt, lrl:rgoslovil .jcsi t,st'.. pt rtvt'tlni.ic Lvojc.(, Sicc s Iluggsl6vlicpiicm bisi pgrl_ s t rilt'rr. ll'imZc mnim jakoz blagoslovljenijcm biskupa togo pra_ vaclnergo nade otrok rasti blagodetiju- boZijeju irranifr.r 'trtavide Ze i knjigi slov6nskije i latinskije z6io-dobr6. Umrv5u jego, postavi5e Cesi kneza segb Veieslava, sina jego. ,_c -ocg Boleslav Le, brat jego, pod. njim iastiie. B6hota i,e" ib,a Tlu43: Na mati jeju Dragomira utvrdi zemlju ,i ljudi stroji, dond6ze vzraste veieslav.s. r vzrastro veiesl"av, naee stroliti ljudi svoje. Blagoddtiju Ze boZijeju Veieslav knez ne takmo knjigi navide dobr6, na i vdroju svrjen b6. Vs6m Ze ni3iirn o-deva19, fobrl tvora5e: lagije glasu. Iaduieje pit6ja5e, strantie piijema5e po evan'jelsku Vdovic Ze ne aaaese oUiaOti, tjlai vse, ubogije i bogatije milova5e, Bogu rabotajuiim sluZise; crkvi mnogije zlatom kra5aSe. V6ru;etr ubo v Boga vs6m srcem svojim, vsa blagaja tvora5e jaZe koliZdo moZide v Zirrotd svojem. Razgrd6v5e 2e se de5ci muZi, i djavlu juZe vloZ5ure v srce jih, jakoZe i drevlje v srce Judi pr6datelja Gospodnja, vsta5e 2e na-go-spoda svojego Veieslava, jakoZe Judeji na Hrsta Gospoda. Pisano bo jest, jako vsak 1,51ayira na Gospoda svojego, Judd podoban jest. I nagovori5e Boleslava rekuie: >Hoiet te brat Veieslav ubiti, sveiav s rnateriu i s muZi svojimi.< Ti psi zali i Veieslava b6hu preZde nalstili, mater svoju bez -vini 'izagnati, Na Veieslav, razumdv ,strah boZiji, sl-ovese glagoljuia: Cti oca tvojego i mater tvoju, i "b.?j? .se iskrnjago svojego kako vzljubi5i sam sebe. Hote ze ispiniti vsaku pravdu boZiju, vzvrati mater svoju [v praglra i velmi

s pllrttt'ttt govrtt'it(r': r(iospotli lLr),t', trc 1-roslrtvi ttttttl t'1t." I potttittlt jt' :.l()rr1lttt l):rvitl:r l)l ()l ()l\:l l'.()V()l:li(': "Ori'lr.irrrrosti ruo.ir'.it: irrcvi'tlini.jit ttto.iego ttt'lrottti'ni. (iospocli.u Kljc lc sc, iti.iaic rllatcr svoju. Orrt ic raclovlSc sc o vcrc jcgt-r i o blagoditi jego juZe tvoraSc. Nc lalttno bo ni(dim i stranim i prodim mnogim, jakoie spred rehom,tz tlobro tvora5e, na i prodanije iskupovaie.le Crkvi Ze bd ustroiil v vseh graddh zdlo dobrd, i sluZitelji boZije v njih lustroiilito lr"t*' krasno ot mnogih jazik, ki sluZbu Bogu tvorahu clan i noi, strojenijem boZijem i raba jego Veieslava. VloZi lc jemu Bog v srce i sazda crki svetago Vida. Boleslavu Ze bratu jego, nau5ienu bivSu na 'nj, vseja cliaval v srce jego zlobu, jakoZe ubiti i,20 da ne bi spasena rlu5a jego bila v vdk.21 Pride i.e dan svetago Imrama.zz K njemu Ze b6 obdtan Veieslav, i veseleiu se jemu va ti dan, ti zali vrazi prizvav5e Boleslava, sv6t tvorahu neprijaznin:r 5 rrjim o brat6 sem Veieslavd, jakoie drdvlje Judeji o Hrst6. Bivajuiem Ze sveienijem crkvenem v vs6h gradeh, Veieslav jazde po vse gradizr [vnide v grad brata svoiego].2s V nedelju 2e, suiu prazdniku Kuzmi i Domjana,to poslu5av ma5e, ustrmi se domov iti v Prag. Boleslav Ze ustavi i skvrnim umom27 reki: >Podto othodi5i, brate? ibo i pivo cdlo imam." Sa Ze ne otrede se bratu, na vs6d na konj, igrati nade s slugami svojimi. Tu Ze mnim jako pov6dd5e jemu rekuic: >Hoiet te brat Boleslav ubiti." Sa Ze ne vdrova tornu, na na Boga vzloZi se.ze Pri5ad5i Le no6i, sabra5e se ti zali vrazi na dvor ietera vraga Gndvise i prizva5e Boleslava, utvrdi5e 5 njim ta rreprijazani sv6t o bratd jego. JakoZe drdvlje snido5e se Zi' kirjt.
s1.tn

:,('ll() Z;t

1'.t

1o

s po5to su otpjcvali misu. 6 na stranu stepeni5ta. z mislimo dakle da. 8 milo5iu boZiom duvan. s yrzaste Veieslay uzeto

kaiuii se. sjeiajuii se riiedi. t? kako naprijed rekosmo. 18 nego i prodane otkupl.iiva5e.
15 16

It vjeruiuii. ..",_::.i po5to se alavao vei uvukao u niihovo srce; u Novljansliorn vlezsu. ts koji ustane. tt Dodano prema Ill. 6.
248

kad .ie odrastao.

ie iz Vat. lll.

6.

22.

r)(.
23

ts ustrojil dodano prema Vostokovu. 20 da ga ubi.ie. I uvi.ielie, nikad. 2: Emmeram biskup u Regensburgu

(kraj 7. st.); slavio

se

IX).

udini5e zlodinadki dogovor s njim. zt jezdeci po svim gradovima. 2s Dodano iz IIl. 6; grad se zvao Boleslav. :a u nedjelju, buduii praznik sv. Kuzme i Damiana

(tj.

27-

:; zlodinadkom namierom,
28

nego se pouzdao u Boga.


249

TT
dove, misleie na Hrsta, tako i si zali psi sa3ad5e se, sv6t stvori5e, kako bi ubili gospoda svojego kneza' ReSe Ze: "Kada pojdet na jutrnju, tagda lajim jego'" Jutru Ze bivSu, vzvoni5e na jutrnju. Veieslav Ze, sliSav zvon, rede: >Slava teb6, Gospodi, iie dal jesi [namlze do-biti
svol',r:. Pri.(;rtl(i ttUt:*::.1; Sli5av5i Le mati jego, ubijen sui-sin jcgo pladuii sc' i s:rbritv(i vsc I'r(lr ;;;i i-ptip"ot'"k'r,tt'" na var iz'bc lt'l't'ovi' umit6lese jego, ne smd ""'ti-"'a6t" svoj' Ubojavli lc sc trbiicniia v5i oblede i nes5i, p"f-i-i " crkvi' jcjc trr' l)rizvrtvsc ;;;; Ii*;ti.rs Bol-estavle poslav' ne d.esiqr stvorit trild. lilon-t pu"tu' da moliJav

vstav, pojde na jutrnju. Atije Ze .sas-tiZe. i 'goleslav"v vrat6h crkvenih. Veieslav Le ozrdv se, rede k njemu: >Brate, dobar bd nam sluZabnik vdera'tt Boleslavu Ze djavlu prinik5u v uho i razvraiSu srce jego,al-da izvl6k.med' oiv6ia ieki: "Ninje tebe hoiu ubitiln Se Ze rek,sz 'udari i mejesi t"* po gf*6. Veieslav i.e obra( sesr k njemu rede: "etojeter zemlju' Sluga ie umisiil,'brate?o I jam povrZe isr na prit"t utess Veiesiunu .rt ruku. Sa ie vrddan si rukoju,s0i i"SJ Ututu, pobdZe k crkvi. Zlod|ia ie dva, rekoma Tira basta, ubisti i v vrat6h crkvenih. Gn6visa Ze priSad,, rebra j"-;'probode medern. Veieslav Ze abije ispusti {y}...tt'gj ieki:rz',V ruc6 tvoji, Gospodi, predaju duh svoj'< Ubi99 .ze i"a6Za" v tom gtuid i Mistinju jetera, dastna rnuia Veie-ie abiie gnavte v I'zbi5e, ovi ie sia"fja. Prodeje .Prag, ovi razbtga te po zemlji' Mlad6nce Z" jtl izdavi5e, Zeni Ze mnoj vsu.neeije ia inije rnuZe vdaSe, sluZitelje boZije izgn-aSe da ubijern iiijuru""t."'stvoriSe. Tira rede Boleslavu: "Pojd6m i gitpt:" mater vaju,se da inegdu ok3le5i brata i mater'( Bo' i"ilu" "2" rede: ,,116 kamo se d6Zdet, dond6Ze dosp6jem

jutra

sego..go

Le jerejajetera im"tt"*

V"i"tf.,j"f:i-. Pog"UoSe dastnoj,e t6lo- Veieslavljc' du5a Z-e- jeg-o vziclc k llo;;;;;;;;'c;togo"6uttu i-Histolj'trbca; trt Ze lcgo i stizi s gov6nijem i s strahom' Krvvideiim' 1.r, ;;:i;;;t criki z" veder'-vs6m h"i'"I,^'il"'^"'t"t"i:tl ttr"it"tise vs6m' I o5ie nad6jem se o ;ft;-; ,rua ,t3lm, juto aiuiti i dobrago muZa Veieslava veitsoz6 molitvami Urag;idt"ugo t'--V-iet"otu Ze-Hrstov6 muc6 i svetih Semu dudesi javiti i" stvoride o njem jakoZe mudenik priloZi ," -"ttu iego' Svet bo jakgi'e..i Petra i mlad6nce jego Judeji o Hrst6. Rtt;k;lJ {e i Ze bisi Veieslav knez radi izdavi5e, iat ozel-Hrsta raii' Ub'jen dan' Bog Ze pokoji {y' rniseca sektebra i"uJ"-t"i"i i sedmiit " ptt"iiSei s vs6mi,pravednimi i sa simi iZe Su ie,so v svetEjem NL ostavi 2eBog i;-#;i Juf"'"i "itl;&ili9u9e'as milostij u svoj eju' vernih v ..prdlozi r3"e""irtl ;;';ti;;t. " ,,"u ,'u potaSanile i razumenije gr6h jih. I da okamenjena gicrt swori' pomoli se Bogu i vsem Boleslav "r"'itei"i: pomenuv [oiittilo brata svolego' Pravednago muZa svetim jego, i pte""t" i greh moj sv6d6'n Veieslava, v Prag tftttj;t 'a'' tugtetif,
PoloZi5e

clol'rrago t

indmi.<qo

Veieslavaar ie oti'du rasEdena i neshranjena' Krast6j ie jer6j jeter, vzam i, poloZi i pr6d crkvoju, pokriv plahtoju'
2s Dodano Prema 30 clobiti, dbZivieti

ie je v xos"tefE

Ill.

goibslai;u " FosiJ'se vratio niegovo sl'ce.


sz Ovo
3s

jutro.

6.

davao sagnuo (priSapnuo)

u uho i

pre-

oboju na desete4e ";;;;", kneza Hrstoljub.ca' Preneseno ze ,ristirrju fisi t6lo Veieslava' .r, e"t*ti aun' Na lon6 Ze Avraamlji i Isakovlji i rniseca marda vsi praved:ri podivajut J"t""i;i* Bog umEsii du5u jego'-kad6 Hrstd Isus6' Gospode o dekajuie urtr"s"r,ii"u- tJi"; iiTojitr
naSem. rz da le ubijen njen vlastiti sin' rs Misii se na de5ke Hrvate'
44
aG

svetago Vida' o d6snuju stranu- oltara ialdze te i- sam rekal sazdati cr6ki'

pak rekav5i.
se.

3{

zgrabiv5i (ga), baci ga. as pritekav5i uclari.

obraiiv5i

pohott '

* Luauei ranjen u ruku (treilan mj' vrEi'den od vrdditi)' g? rekav5i. * vj"i"jut"o je ovdje ispala neka imenica Z' r' kao u ruskom
.

3s

', Ii;;; dinom.


a1

vaiu (dual), va5u. tu"io ui se djela, dok je ne stignemo drugim na'

da ie se javiti veie dudo' i godinu -929' U ostalim :" *topiti*u ZS- autt' a ruski imaiu ) kt-l ^ odlo.ou tu godini Xt,r"o l;i.;d,i";-a;5ffi i u.i "*: suce (starr pardcii pt.^ ukt' od gl' biti)' buduii' a8
a7

rs crkva se PodiZe'

ne natle.

4s

dvanaest.

od Veieslava (dehizam).
250

io

NalonE..., tj.u raju.


251

F
ime Evstati i, ai'enejego-narede ime V6ra,r a otrode' tema iego narede prnomu Agapij i -drugomu Peopist'z Dast Ze i- r""lu?" Duha, vsud,s 6istnoje t6lo i krv Hrtovu, i rede im: s vama i dast vam cesarstvije nebeskoje; razu'CorpodU.tdi ruka Gospodnja s vami jest' Vi Le jegda vdvori jako -"ftL" piii rajscej, pomendte i moju duS'r'r sm6renago i okani" r" " iutru Ze biv5ur pojem Evstatij malo snuz,rlgo javli*enije -'pto5u"vas.,i Saa u goto i v um6 biv m6sta togo na njemZe-se "li posli stugi svoje v inu stra,n-da bi poiskali lovitvi' Jedin "ia6t, zL oiiuu, pri5i? ideZe b65e pribliZiti se jemu m6st6,5 vid6 obraz pokazanago jemu . . .
. . . prdloZi

l-

40.

LEGENDA o EVSTATIJU

padnoevropski jezici, oriientalni iezici i slavenski. Osniva se na vrlo starim motivima, od kojih neki potjedu iz indiiske literature jo5 ispred Budina vremena, te su se pro5irili po svietskoj novelistici Bliskog Istoka, kao i po romanirna i legendama srednjovjeliovne Evrope. Slavenski prijevod nadinjen je prema grdkom i saduvan je u mnogim iirilskim rukopisima (podev5i od XIV. st.), dok je u hrvatskoglagoljskoi kniiZevnosti saduvan samo fragmentarno u Pazinskim fragmentima iz pod. XIV. st. (JAZU, Fragm. glag. 90). S obzirom na veliku arhaidnost niiliova iezika, moie se zakljudivati na veliku starinu nadeg teksta (moida dak na XI. st.), pa stoga donosimo ove odlomke, koliko su ditliivi u Pazinskim fragmentima, a ostali sadrZai prepridavamo po tekstu lat. zbirke Legenda aureakao i po iirilskom rukopisu srpske redakcije (Gradanidki prolog, JAZU III c 24).

literaturama

Ova legenda je bila vrlo popularna u gotovo svim evropskim

Evslatii. ie pre.d viTiiom^.ielery^ pao na koliena i izrazio svote vierovorlJ u-dli, stio i Sietoga Duha'rekavii da ie ai{io aa mu krist reie |to ie obeiao'

u mnogo redakcija i prijevoda: grdki, latinski,

za-

re6e k njemu Gospod: >BlaZeni Ze prijem5e blagod6t moju i oblk5e se v besemriij"t Niti" jesi pob6dil neprijatelja t "hi: lesi popral prdldsii te diavoiu i ninje jesi svl6kil sdL sebe tl6' l;a:i;8k, a oblekil sj;esi v nett6juii Adamz prebivajui vd

'u8ti uetot r. Ninje tvoje d6lo javi,a ponjeZe zavistiju vsta'l jest na le ajavol, ponjeZe"i jesi iostavillg i ti5iit se vse pomisli J"ig""ti ta i";'o buaet u-o teue napast prijetitt i a5ie-pretrp-iSl, Fii*"Sitt v6ndc pobdde. Se bo vznesdl se jesi dosel6 v veSe"ft Ziti3u sego i v bogatstv6 vremenjem, podobajet Ze smdriti r" ieUC 6t visolti-sujetnije sije i paki vzlnestils 'se v du1 VEra u glagoljskom rukopisu, dok je dobila ime TeoPista. e U drugim tekstovima TeoPist' je

u drugima

obidno

Rimski vojskovod.a Placid bio ie yeoma dobar 6ovjek, alt Ttoganin. Imao je Zenu i dva sina. Jednoga dana, dok ie u lovtt s druiinom tjerao stado ielena, zaustavi se pred njim
pela. Na usta jelena prigovorio mu ie Krist Taito ga progoni. Krist mu je objasnio da ie on tvorac neba i zemlie, kako

veliki ielen koji je imao medu rogovima sviietli znak

ras-

priiest).vrlo rijetka stsJ',rijed po' t"tlai': u ndjstarijim spomenicima iz moravskog razdoDlJa tl,rdena n Kad ie nastalo jutro. I }if"?i J'h?+il".Tj'f?L'uu.u, Gradanidki prorog: ninja po' pral jesi blazneitago tebe -"-i ' svukao si sI sebe raspadljiva dov.ieka,--a.obukao si se u rrcrasoadliiva Adama (ti. primanjem tilela Krrstova postao sl lresmitan"doviek; Adam je simbol dovjeka) -svoie
c vs;d ?stsl.
s ookaZi

ie bio razapet i uskrsnuo. Placid ie povjerovao, a Krist gu ie poslao neka ide u grad biskupu da ga polcrsti i neka po' vede sa sobom lenu i diecu, a sutradan da dode pono"'n() na isto mjesto. Placid pode sa Zenotn i diecom o ponoti k biskupu koii ih je pokrstio i dao int druga imena. 7'u poiinje glagoljski odlomak:
252

dielo (snagu)

; L*r!i'"$tta;LH".:'"
't,csti.

3;niry:n;#u3'7'fo#oni" na te pri-

ir morat ieS primiti na se iskuienie r: primit ie5 vijenac Pobiede

"'T;k;i';;;pi,iti*i

?.dunj en prema Gradanidkom prologu'


253

F
hovnom bogatstv6. Ne mozi ubo ohuddti i ne zri na slavu pnr'l bivajuiu tebd,tr na jakoZe i dlovekom...ts tiSianijem umirajuiumu jemu,16 takoZde Le i na djavola vzmuLati poti5ii s,e Lersemrfnago cesara vdru hrane.rz Podobajet bo y sija v-r6' mena drugo-mu Jovu javit'i se v napasteh i potr-dditelju na djavola javiti se.rs T6m Ze ubo da nikajaZe misil sujetnaja ne vzid.ei na srce tvoje' Jegcla bo sm6ri5i se paki Pridurc k tebe i useliju te v pnrrju slavu.. I sije rekzo Gospod vzide na nebesa glagol3e: >Evstatije, ninje izvoli leZeiuju na te napalst pri;!ti1ti"Zel21 v posl6clnjeje clni?n I glagola Evstatij: "Mil se -d,51.t tub"tr, Isuhrste. ASie nest ka[ko1 da rnimoidut ot mene naredenaja na rne, ninje pretrp,iti napast ninje poveli,.la d1l silu pretipeti rravoclimaja 'na ni,:r da zlo nikojeZe ne sdblaznit uma-naiego.n Glagola Ze jemu Gospod Isuhrst: >PodviZi se, Evstatije, blagodet moja s vami budet shraneii vas'(24 Nissadzs Ze s gori i v5id v dom, vzv6sti Zen6 svojej glago-

rf:.:;i;;2':{:ti;f;;:i;:, j;3'i#r,";j1,"/i,:ff:'tli:,*

'f;f ir:;;r'tffifii[ir,3#W'i:if iiiiZnU "i,*rtrf 'r'r#ttri,ili;tt*n'!i"""'ffi;tt


iinriLriiiri":::',w:'i;"':itif
'#i{ft
iYr,:#"'';;:iiiri

rn:;i,!yT:];iti",':,:;ift:1oTii"$iit:;,ii:"!,is,z)'{,,

*f

!i!ti4;y{#!e/#:i#:{{{{f;::{#'!t?fr r*"1+:l[:;i',t,riz:tr?,ii!:i?:f i{,trii

*',

lanaia im.'u
Doslcora udari pomor na Evstatiiette sluge, poginu.

blupo. z.lolttori ga okradoie, a on je na sve goeorto: hvala BoEu. Zbos tihievolia otputuie u Egipat, ali kako niie imao Zenu, tifre platili brodariiu, brodou-lasnik zadrZi niegovupreko dok o'n pode s diccom dalie' Kad ie. lrebalo prij.eii dijete, koie ie ug.rabio ultk,.a iiane 'kad riietce, prenio ie iedno se vralio po drugo, vec mu F,a ie bto ugrabrc 141t' t-,ltStdtiie pode zdvojan dalje. Ali pastiri su na J.ednol "s.traru spa-. sili iedno diiete od Lava, a na drug,ol slrant su setlacx.spasttr |to on niie znao' Dleca su drus.o diieie iz vukovih ralia

mu

su.e

itri*/ii:r4rf*rrry,;/nil+:,#:i.Tf{## Y;{fq--#iri*;rr:tr:i,ir{;tii"ari:!#'#'

:r,{i*'l*':rri'!"**:itr:tii}i;*#:|;; i'rif crkttu.


Tiodigli

svalio u drugom'selu, a Evstatiie se. unaimio u "iiZiririselu kao slugii tu radio petnaest godina' iecini>m
ns gledai na prijainju slalrr koju si imao

ra

,s Ovd"ie tckst n-ediiliiv. tu S*iiuo' iao 5to si'smrtnomu caru sluZio velikom revno5iu' rz nastoj da se suprotstaviS clavlu duvajuii vjeru besmrtnog cara (Boga) rs polazati se u isku5enjima kao drugi Job i kao pobjednik

nad alavlom

rs onda iu doii 20 i to rekavSi

Lesenda aurea. " 22 SaZali se na me.


2s

prema " t"ti.i u zaporkama te5ko ditljiv i rekonstruiran

da pretrpimo..ono.Sto " uri-Oi.i-i"ugubit ie s vama euvalucl ?4 milost moia

nas ima zadesiti


vas

x izvijesti'svojoj

Nisiad (od niziti), sisavsi


Zeni Sto

im je bilo
254

redeno
255

41.

svoiem: jednu si do 9-go dasaa i postavlja5e.3 ltn::]^:,*mu i.mimohodeiim i niStretu s!r11i-m rotam, drugu lroot""u-, a q' vku5a5e hleba svojego s drnici iim i,neduZ"lm. S^m Zt " t; iddie v p-oladu c'6sarevu' miloi mimohodeiim i niScim' Kada ncsam dostojan stiniu pred soboju *i:"S" fgi"goljel: 'Jako z'ira rle iminem Aglaisa' rena verna i.Hi; Bogu i glago";i;:" i boieii se Boga, ,urio"CJ ivora5e' i moleii sesvoju i claj mi neaostoin" rabu iuji l;p.t"ni--", 6ttpta1, voZd starosti na utdhu dusc moau.u"a"t *ne

il;lji'B

;1..i

LEGENDA O SV. ALEKSU (ALEKSIJU)

'.:*";iH#:*j:J':f,i''"#yit:3"1t:*r:'f -lii;!'i:!ili I navide uditi se i"" gu auutu najprvo uditi sramatiki'


otrodete

"1;;b"

Lesenda o oBoZjem dovjeku" Aleksiju bila je jedna od najpopulaini iih i najproSirenijih srednjovjekovnih svetad\ih legendi ?lesendar;ih roniana). Poinavale su je u raznim prijevodima i 6ro-inim proznim i pjesnidkim preradama gotovo sve literature kisSinsk<je Istoka, <jciakle je poiekla, kao iZapada gdje s-e brzo udomaiilal Zivot sv. Alekiija bio je tema i mnogih crkvenih drama (kod nas Tito Brezovadki). U hrvatsku literaturu doSla.je ta leeenda iz Bizanta preko iste matice iz ko.ie je potekao i iir. tekst"Sto ea ie izdao N-ovakovii u Primerima kniiievnosti i iezika, kao i cir"-tekstovi izdani u Starinama 22. Saduvala se u glagoljskom fragmentu iz XV. st. i u zborniku XV. st. u Berdiievoj zbirci br.5, odakle smo preuzeli na5 tekst. Osim ove crkvenoslavenske verzije postoji jo5 niz drugih, npr. prozna u latinidkom Luciievu zUornlt<u, a versificirana u Rapskoj pjesmarici XVI. st. (Isp.- Ste' fanii u Zborniku Marulicevu 288)' Mjesta u uglatim zagradama popunjena su prema iir. tekstovima.

ot ietorikiies malo' I vsu sramatiku i cesiiet"i'1#1:y: i f gau-bisi vreme Zeniti iego' togda bisi otrode pt"-rroro Jo' sinu naju!<o ilt;qi ;;;i-;"d;,"":'19:':.?;brak glagoljucltl'P.:r muZa svojego vzveseli se Zena 3ego o ilovesero ibrak sinu na3u usli5it Bog 'slovo tvoje da glagola cla stvoriviI obrudi5e. jemu rrr:"rrf:""2-r-, au o'ioa"3Jt se duSa-moja-"ukrasi5e drtogu 1 i ndv6stu cdsarskogaloau"i stvori3e brak ja* srretiinl weieniki crkve svctago P-onifata'1e.I.va;;;#; v drtog'

;;il;i;

vas clan' Yllzie vedSe jav crkav,ra veseli5e se do noii prsten zlat i obvit i'kopr'inoju i sede na prestold mii'\'*i^ shran-i i bttdi

i obrudenici ttcl:": i i"ee ;e;:."Vazarmii' I mnoge i;;;";;;J" toboju i'm"o3"' dokle izvolit Gospocl'" Iil idt:' I Ll&e ot..drtosa svoicgo tajne povida njej "t":""'-i -i'ide noci;" otai iz Rima' S.asadSe vazamot bogatstva ;;';ja;' va nj doplu
dast
a u

I vldz nis Kapetol6,'u obrotle r'"r?uar; v r6cd itoi"e ' Le is korablja i ivlagnardja' Izldz grada Ladof.i3"" ,"i.-otttugoi
s razves6li

ten'je

svetago Aleksa i Evpimijana

bogat zelo. Imi5e rab domadedac 3000 v svilniha rizah i v zlatih pasih. I ne imi5e deda zanje beie podruZje jego neplodi. Bla' gov6ran b65e, zapovddi BoZje tvoraSe, po5ia5e se po vse dni

Tl 6 dlovdk blagov6ran v rimscejem grader imenem EvpimiD jutt, slavan cesarema rimskimaz Onorijem i Arkadijem,

se... u Bogu originalu"ri3ed je o crkvenoj historiji' ii;;;k;'I IJ orig. rikie.


s OZenimo na5ega sina!

do 3 sata Poslii.e Podne viSia ie zapovijedi (BoZie)


.

1o

rr

-. zbog rijedi U orig. uyezrwie trtok. 1: ih (dual), u orig' i .. . ra Bonifacija (6ir. Vonif antija) (u loZnicu)' 1{ U nekim ei.. t"Ltio"i*u ipi"*u grd') v trtog
razveseli.
15 Sisavsi niz 16 doplovi do

r u rimskom gradu, u Rimu z slavan u vrijeme (za vladanja) rimskih careva 3 U orig. svilih; ruski tekst govori o 300 slttgu
256

rz

grada Laodiceje U orig. rekamago'


knjiZevnost srcd

KaPitol-

17 Hnatska

vijeka

lJ/

"N;;;;";'-J;'ri' ottiuvio ic neki raiunstveni glus .u crkv.i sv' Pttla. Oba cara poSlu su s hiskupom 't narodom oaman iii2iti tiirto Boii'ii-tovicka koicsa. nadoSe u ku(i F'p'.*t:. ianovoi.Mrlvacleuructdr?aotsptsanilistpapira.koii 'Er:iiiiit"- iiii iipio da izvut'e iz'nieeovc ruke' Tek na pisaru nalos. careva ,tpiii-*,tucti iz ruku iist koii dadu
da ga protita'

orema Starmpanom tirilskom tekstu)' Uskoro Aleks umre'

jego drZa5e se za ruku jego koldbaje se 1dlov6ka1 BoLja. A otac bije se pt.i svoje. Mati.Ze-jego tako.ie vlasi svoje i ,t"nj",it " orostiv5i, totiUaSe se. Snahi Ze paki setujuii i ridajuii v sl6d

i.ruS". Tekro nacl telo jcgo, paclc na prseh jego lj'ubeznivo celiuuJ gfug"fjs; ,Uvi mnc, tcao moje, podto mi nanese sice vzdihin'Je? Ljutc mnc, dcclo moje, koliko-let pust beh dekaj.e javil mi se- jesi! sliSati tatmoli glas tvoj ili bes6du tvoju i ne kamo imam d6ti setovaUnl -"e, ugolci'3e staiosti mojeje, ,r'3" ,i.t'r-r-,Jicgo.i otsel6 jure dbslojit mi plakati'" Sli5avii Ze i vlasi i *L1il"g" taLJ sin jeje jeit i otvor.i okance svoiegledajudi rizi nagleclaie sina svojego' I ruoi"'.ri.tttavii, Zalosna rna polade vapjaSe glagoljuii: "Uvi mn6' muZi' toJi ti bd5e aaite mi m,5sto da gtedam Zalosn-oga vzljubljenago svojego t"iiur i:"te mn6, braija moja, dadete rnn6 m6sto da zru jedinodedago sina mojego, itgttu.u duie,mojeje, ptenca.gn6zda mi5cu mojeju'<< 7a-q"gt] vzdojen'je sascu mojeju, nad-eja. vapija5e glagoljuii: "Uvi mn6, 6edo iorioit'ie lobizajuii i jesi rno;e utrobi,'podto mi 1sice1 stvoril-jesi? Toliko l6t pust Snaha Ze tekSe v skvr'u at*tt oca tvojego i n6 ;avi se mn6l' "ptutusi se: oUvi mn6, pu^stinoljubna grlice nih iizatr buduii moja, koliko tdt Zbtdtr sli5ati glas tvoj ili sluh tvoj, kamo se adf':"ti i ne javi se mnd! Jure ot clanas jesarn vdova i n6st mistr jure na nekogo gledati, na ots'!16 jure vspladuse ot pravago iica." Ljudi ZE videie, vsi plakahu se sa slzami' I'no povdlesta cdsaraao nesti odar i postiviti po sr6de grada' Ino sli5avSeat gtuZaun ,vsi se stckoSe nacla ni. Koliko koli neduZnih pristuslepi prozr65e' ii [ "i"*" vsi iscileie se, nimi" progovori5e, vazamia odar i Ze dudesa viddv5a sama tesni isceli5e. Cdsara nesosta s arhiibiskupom da osvetot se prikosnen'jem tela
36

stiro i

Jegda?e sli5a

otac jego dtcn'je hartije. ino skodi s prdsto'la rastrza rizi" i'ojc i uriza vlasi svoje i sddini svoje

idiu iAei" pladuci. Ljudi k njemu gnjethu se i nc moZahu iti ki ga no.ahl. Ino povelista crlsara zlato i srcbro siJ "ii- puti "da ljudi obratei se ta nje, da vzmogut pogresti ;;11-p" it""eiu boLia.I ne obrati se nigdore n-1 nje liubeie telo svetago. Mnogu Ze trudu biv5u,aa potle nekoliko donesc scas v trr"tltgo Bonipata. Blagov6rna ie clsara povelesta stvoStvo"rfru riti raku zlitu i uklasiti kamen'jem dragim i biserom' ijuna ri5e i vzloZi5e va nj t6lo dloveka BoLja Aleksa mdseca

tZ. autt. Praznova5e 7 dni, ocu i matere i snas6 tu vs6m probiBoZju blagoddtju iskipi iz rake muro blagije vonje' "u:"ei^f. I sem,u dudu,biv5u, vii,neduZni sabraie se vzimaiuie [{luro]'4? *-utt t se i celjahu se slaveie i hvaleie Oca i Si'na i Svetago t;h;; jedinogo"Boga is'tinago komrl jest slava i dast i poklo-

njen'je ninje

i prisno i

va veki vdk, amen'

r; U orig. ZelEsnivo.
il8

Potrdav5i. nemam

ro
ao

plakat
carevi

iu
sIiSaSe.

as aa 'rs
n6

stenjuii, u orig. stegnuv Posliie mnogo napora.

se

st

a':nijemi

U orig.

az

U orig. doneie. u nriJirtnosti oca i majke i

snahe

miro

dodano Prema kontekstu.


261

260

42.

na da imatar proslaviti Boga. Na tom mesti nare5e ime njemu Duhom svetim rab boZji Mikula. I kada mu bi5e jure 7 let, ocu stuZeva5e ne viduii komu dati ga hoti5e uditi. I da5e ga v molstir na nauk knjiZni. I iivi5e s duhovnim arhimand,ri' tom. I bi5e blaZeni Mikula dista pogleda i tihe bescde i naplnjen be milosti i Duha svetago, na vsakoga nevoljnoga pomi5lja5e i hoja5e putem Boga moleii, sveti blaZeni ruciq clrZeii na spomenutje kriZa i mislei na kriZ na kom bi Gospodin naS raspet za nas gri5nih i muku njega pomi*ljaje; hoclcii. Mikula je s'ttetim kriiem ozdra,tio ienu Ananeiu.

CUDESA SV. NIKOLE


5e

ie kao bisku: u Zi"i" i" r;'tv. si. rr Mrrliii Aziii pottzdano reil, gradu.Miri' alr b nieeovu Zivotu se moZr'mal() logltktric su u srednJemtal..mavrJeKu niali nacloknadile su brojrlc lcgt'rttl,'. f.biolt o njemu i koje glr svc slrtvc lirr, vt'likog dudotvorca' Na5 ie tekst iz Oxfordskt,g glrrgol.islilg zbornika (Can' lit'
Sv. Nikola iedan
rruaa. 414). XV.-st. Ostaci leksiha, prrsclitro le |rnini: nlanGSttr, arhlman^' drit, vladika i dr. upucu.iu na potlrrri'ic.istoi'ttc cl'l(vc, a topograrvorJ'c tt l)rrl<llrr. U Baru je .bila crkva ;;'.-Nik;i;:N" iimjenica ia, riicli ttrt'trtttvttti ( ' izbaviti) i malien te oblik bihi vode na hrvatsl(i zitpacl'

ocl na.ip<,prrlelniiih. svetaca Istoka

Za-

I v te dni paki prido5e muli ot Padomskije vsi,o pripadok nogama blaZenago Mikuli, moliahu se govoreii: >Gospodine, jest na na5em seli drivo kadi Zijet nedistivi duh i ko drivo na puti jest. Ako gdo hoie minuti, ne more, kako nedistivi duh ne razbijet ga. Na tvoja volja budi, Gospodine, pojti

itr'ii""ii"'b-eoiota'i llir

T) 6 muZ va o,uih dn6h dastan vt>ljcju boZjeju i blagoveran i I1 bogofastiv imcnem Niliula v strane Dragalarnijscej'l I b6 otac njega imenem Epipan, a nlati Nona. I kada se poro-

dilo bi5e otrode lipo i krasno vchni, kako vsi nade5e duditi se' I vidivSi roditelja njega: znarnouije veliko ko dinjaSe, kako v sredu jednokrat sasca sasiie i malo spa5e. I vidista paki roditelja kako v kopanjicith vsta prostrv se na nozi svoji po dva 6asa i v strahu bivSa roditelja njcga proslavista Boga. I v tom dase idosta v manastir i povidersta o rojstv6 njega, kako prost sta v kopanjicah. I vsi ki sli5aie pomoli5e se Bogu i ri5e: >Slava tebi Gospodi" i zapretile njima da nikomure ne povidu
1 2

otrenet milosti tvoie radi s nami da jeda gospodin Bog nedisti duh ki Zive v drivi sem." I umolicn bi blaZeni Mikula i ide i vidi drivo i rede: oOvo li jest drivo i da ic na pozori5ie drivu semu?" Oni govorahu to i tada blaZcni Nikula rede: ,sikiri." I kada sabraSe je, pride mnoZastvo "Najdite mi 12 naroda na videnije driva toga. I jedan mlad iunak pristupi fie1sz posii.i drivo to, a nedisti duh ishiti ielezo i uclri dlovcka toga i umri. I vidiv5i to ini napade na nje strah i hotihu ga pogresti pri korenu driva toga. A biSe sin matere svoicie iedinodedi koga ona bi veliko ialosna i plakaSe lice svoje deruii i vlasi svoje skubuii i vsi ;bliZnji njega groz,no plakahu sc. I vidiv to blaZeni Mi,kula i sam proslzi se i poZalova matcre njega ka nad njim vele setna i Zalosna biSe. I pristupi k njcmu mrtvomu i udini molitm i s,zam sveti olej i pomaza ranu njega i rede: "Tebi govoru, juno5a, v ime Isuhrsta vstani i hodi." I tudje vsta zdrav kako mu niiedna zled ne bi' I tu vsi pado5e na noze blaienago Mikuli hvaleie i slaveie Boga. I ta junak po6e sluZiti blaZenomu Mikuli. I pornoli se blaZeni Mi3 nego 5

da imaju (dual)

4 svete blaZene

ruke (dual)

dragalamijscei,

tj' u

dragalamijskoj zemlji,

a to je

o muci njegovoj razmiSljajuii


hoteii, htiiuii

ime

nepoznato

a Padomska vas, ime nekog sela; na drugom rniestu ove legende glasi ime o/ vsi domskiie.

njegovi roditelji (dual)


262

263

lpre,kloniv koleni svoji do dviiu dasu i vstav rede: 'V ime gospoda Isuhrsta idite i nadnite siii drivo to.< I vsi vstrepeta-e ne smijuii pogledati na nje. I tu bi5e mnoZastvo muZi i Zen i dice bez disla i ne verovahu vsi cla ibi to drivo imilo biti posideno. I tada blaZeni Mikula rcdc: "Dajte mi sikiru da ja va ime gospoda Isuhrsta posikr-r.u I vzam sikiru i stvori kriZ na
k'r'r,la

potom pride blaZeni Mikula v vas imenem Ddokolars i v6ad v crikav svetago Tiodora molja5e Boga po vsa vrimena' I-fride k njemu dlovek slip imenem Antonii i sicli5e v crikvi slip i vidiv"ga iblazeni Mikula rede mu: "Koliko lct imasi ne vide?o A on rede: '13 let jest pok e 'slnca ne viclih i mnogo

drivi i uari Z krat v drivo. I vicliv lrcdisti duh kako blaZeni Mikula oblast ima nad dusi nctistivimi i kako mu zla ne 'more udiniti, i pobiZe kridc i govot-c:s "O gorc mani okan'nomu, koliko prebivanije poloiil bihi$ v clrivi ovom pasejskomto i nig-

mu: "Zad nisi vcroval v gosfodina Boga i cel bi bil." Slipi rede: >'Zato zai cljavljim
pori.ogo5e.o Tada blaZeni Mikula rede
1i5

blagarazdahlikaromdabimeudiniliprozritiini5tarminc

saLtain3eni;em neveran se udinih, a sada, gospodine, da mi vc-

dor pobediti me ne morc, tal<mo rab ibtlZji Mikula izgna me iz driva sego kako ne vitin-ri scrr vcc:c tlzr mesti sem ni v stranah lukanskih,r'r svctoju milostijtr izitgna me. I skondajuii se sideniju driva toga rede blaZcrri Miktrla: "Zbetite se vsi'na poludnen. Vicliti bo bi5e da sc biic prcklonilo na zapad, a nedisti duh otrrati drivo na narod. I vicli narod i vzvapi5e govoreii: Mikula, drivo r'ril nirs grcdet i tako pogibnemo." "Rabe boZji I tada blaZeni Mikula udini 'l<r'il tta drivo i podiam je obima rukama i rede: "Drivo, v imc gosl-r<-rcla mojego Isuhrsta obrati se vaspet kamo se bi5e prija prcl<lonilo." I poveljenijem iboZjim tudje se vrati drivo i pzrclc sc karno se biSe prija preklonilo. I ot togo dasa veie ne javi sc nciisti cluh v stranah tih. I vsi proslavi5e Boga dav5agor'r tarkLr blngodet iblaZsnomu Mikuli. I posidenomu biviir.r drivu prctrcie drivotn i bi5e Siroko 80 lakat a visoko 60. I privlekoic .ic prcd svetuju crikav i udini5e v njem teg crikvi.

je u gori Kasariii ttn tudesan natin otvorio ljudima podzemnu vodrt. Drugitrt iudom spasio ie iovjeka je pod .slubktm spavao kojemu le - uila kroz usta - dok u utrobu zmiia. Zalim jc ir:rlrtittt liliebom nasitio 33 radnika koji su radili na crkvi. .l atlnirn ie iudom ozdravio djevoi' iicu ito su mu ic dortiicla dua "rnQliena" (braini drugovi)Sveti Mikula
8

krideii i govorect koliko bjeh dugo prcbivlo (boravio)

udiniti?" Rede Ze njem'u bla'Zeni Mikula: "Veruj Boga vsem srcem da te iscelit.. Otgovori slipi i rede: "Veruju Boga vsem srcem i tvojim molitvam ako more5 pomoii mi'" I tada blaZeni Mikula vstav i prekloniv sveti ko eni svoji i udini rnolitvu nacl njim i vzam sveti olej po(naza mu odi njego i rede mu: i moli Boga; Gospodin prosvetit odi tvo'Padi nic na zemlju ji." I udini slipac iako i na mesti prozri i proslavi Boga i blaienago Mikulu. I paki rnornari niki ki na mori voZahu sc, kim korabalj silnim vetrom potapa5e na sredi pr'rdinc morske i vsi ki bihu v njem potupuhn' I tu vsi vzvapiSe, sa slzami velikimi moljahu Boga i blaZenago Mikulu, jere sli5ali bihu kako blaZeni Mikula veliko milostiv jest na vodi i na kopni i tu na pudini' I urniljenim srcem vsi moljahu se Bogu i blaZcnomu Mikuli da bi njih mentoval toliko stra5ne i nagle smrti morske i obeia5e se vsi k njemu v Barro grad priti. I tadaje ;boZiim hotenijem i blazenago Mikuli usta njim silni vetar i pridoSe na prisianisie zdravi. I prisadse povidase blazenomu Mikuli kaLo na mori mentovani bise. I to slisav blaZeni Mikula vesel bi i zakwali gospodinu Isuhrstu i tu prosi u Gospodina ki koli ili ,na vodi ili v nemoii ili v nevo'lji s pravim srcem prizval bude blaZernoga Mikulu i ide v molstir i tu svrsi molitav prime da bude prosil ot svetago Mikuli. Ti Ze, Gospodi, pomiluj nas'
Ddokola u stvari Doklea ili Dioklea (Duda se za ovai grad u hrvatskgj redakciji klia) pa konsiatiramo i-jtt;pl;. popa Dukljanina u gl' IX. pi5e: nu gradu Dokoliji" (izd' siSii). io Grad Bari u juZnoj Italiji bio je glavno srediSte kulta sv' Nikole otkad je onimo prenes'eno njegovo-tijelo 9'^1087: 1 "3.t pisar vjerojatno ima na pameti na5 Bar (danas u CrnoJ GorI)'
15

11 Nejasno mjesto, moZda iskvareno ttitaemi od gl. boraviti. tz lukanski je ime 13 U orig. daviumu. la I po5to je drvo bilo posjedeno, rasjeko5e ga.

to paseiskom .ie ime

MoZda

je ovdje

vitati :

264

265

F!

43.

LEGENDA O SV. MAVR.U

privedihu pred prrpeljaju pred.nj.ega's I kada koga kr3ienika im da bi se tosa cesara' tada lrl ti*t "":"Se"i zapovEda5e boga' va'idole au'ui v6rovali v ;;#";til;;b"e" "is".i"gt ittu to pristati' a njihpreljutimi mutih ;;;";il".-A iT "" rttitiii va tb vr'3me-pride blazeni Mavar k'#i;;;;;3aus" tto"Juii'-i I zasli5a b]aZeni v Rim ot zemlje Pt";ij;;^;c*iu situttt[u's iskati-i jemljuii ;pt"6da krstjan Mavar da c6sar N"*:;'i"" pi"a-nt"tu celeriiana'o I to izvidiv i" il"r.i",i uJi, pt"au'tl lii iob6Ze v goru' I na5ad va oni gori blaZeni Mavar .looil-" 3 m6seci ni jiduii iednu pei i skri se.l ":":'i pt"Uiuu-".njej molitve ilt;ilfi-t;ruE-o eoz:!j" milosti prebivaiuii i svete kada be i hvalu"vzdajuii' r ;"""

;;tii;;i i ettp"ai"'';tt"
Bogu. A to beie

dospjelo u Pored (Istra) govori jedna stara latinsl<a legenda koja je adaptirana u5la i u hrwatskoglagoljske brcvi.iarc. Pro5irena verzija legende nalazi se u jednom glagoljskom zllorniku iz XV. st. (u Berdiievoj zbirci br. 5 u Lenjingradu) prcma koicmu donosimo i naS tekst' U toj legendi govor je o afriikom sv. Mavru koji je muden u Rimu g. 284. pod carem M. Aurcli.icm Numeriianom. Medutim, treba napomenuti da je u nauci .io5 uviick sporno pitanje da li je sr'. Mavar koii se od davninc dastio u Poredu, gdje se do 1354. g. duvalo njegovo tiielo, doista iclcntiian s afridkim mude' nikom ili je to bio domaii biskup i nrtrienik kojega je tradicija
O sv. Mavru

i o tome kako jc nicgovo tijelo

#;i:l'x',"f"',;;*ii::llfn::s':lla;"d'l'"';'i"xTli:itl I kada^b'6 o polu noii' tada

zamijenila s onim prvim.

ten'je

svetago Mavra mudenika

v ruci svojej i "u.:;;;"-;;dEr' pride k njemu u":Jr"iol.ii nosei protl. zlat Mavre' nii tebe >Vstani taknu ga njim ino go"Jt"?i ii"J" tit"-t silami vzljubil jesi' -tE zabil gospoain eog"iJoi-i;gt ti.vsimi To izgovoriv an'jel to;ut"ilo vstani i hodi u xtcpliii fsuhrstu ot koga b65e i vrati se x. g"Jti"ai"''"uoi"*tt ot sna svoga i vsta se BoZii ptou"div 9e. ffiuuu' hvaliti irr misliti ot gosorika i poce go,poal"u doga staviti-i udini Mavar: pridc v grad Rim' i.r"";:";;I;fi;. r;l;;?" I I priduiu jemurz " "R;;; e"'"u!" gu mnoii nemilostivci' i pove'do5e ga pred kako ga urze pozna5le-,^i"tJg" tyaie"pse pred kneza' -tatla ga kneza Celerijana. i"ilal^g"' pfiyeiilsg knezCeleri jurrup,oi?u-tti"urui""iIu1v.a-rlTt,p""id',-"]1.^t-":1 upvan'Je mu ;i;t;;il; v nim' ip-"de ime praviti b^lazeni Mavar i kr5ien Boga propetago hojura ,lJa v v Bozi imijuii i rece:

ffitfi ; b#;i

.---,

oZji hrstjane, radite poslulati, posluSav5i razum6ti! HoCu vam praviti mirakul ot blaZenago Mavra rnudenika

pod utjecaje* ,ttut''of


et

pisar' vjcrojatno *u"rricu u upravnom g.ovonr.zapodinie pildio8to' t i-zri-dnim"veZnikom da zaltm


irari;..maroazi

Bolja.
Va vrime ono kada blaZeni Mavar prohoja5e zemlju mnogu i obraia5e ljudi na vdru Hrstovu, v to vrime c6sarstvova5e

["t't;i;'".elr.biii]il"r!,ffi9:3J1t".-i;fi

j";,;;lii jSid;i jg7ii"l'J.,1.$!*,'f.itili;,


grada Rima' ' e;Ei" bio"je Pref"ekt
ro

jskaFri-

Nemerijanr cr6sar ki be5e progonitelj hrstjanski i tantacijon njih. I ta isti c6sar b65e tako ukazal sluZbenikom svojim: da kako brZe kadi uiutite nikoga hrstjanina,z da ga jam5i tre ga

:Y.fi;*;J'{;*{J1'Jf ,','rti.treii.m je-se-c' usnuo ;;;." dogodi cia je blaZeli -iVlavar

11

r Car M. Aurelije Numeriian (283-284). z iim saznate za nekoga kriianina


266

U orig. ie. rr kad ie do5ao


rs hodam 267

' prot,prut;

o je kajkavsti refleks nazala 9'

jesam i sleda njega i5iu i dlovdka koga birn mogal v krstjanitvo o;bratiti dlZan jesam i vsaki kr5icnik'ta
Svim mogu(im prijctniama nastoi.i Celeriian lkl9nlri usptlc' Ygy:: da se odTekne Boga i irtvttic itloli.ma' aLt kad ne. t-cike'muke i odrubiti mu gl-avu' Uz iiaL-uaarni Uariiir"

pi;';;;; I ivalu, ocinesu andeli Mavrovu duiu u nebo'

I v to vrime;behu prisli gosti v Rim v korablji velici nike potribe cii. I ti isti gosti Uenu ot zemlje Prugije, rod i znanci ;;;;";g. Mavra. ituao closvrli se muka njega, tada ti prijatelji njJga izvicliie cla ;blaZeni Mavar semrt prijal je -ot. meea r^p"".iai" kncza Ccleriiana. I ti prijatelji i rod. blaZenago Mavra ne smihu se poviiati da su mu rod i znani njega' D? 9u blaudini5e? Kacla bi o polu noii, tada pojdo5e k onomu telu

Z".ro*" otaino i tiho hoteie vzeti i povesti je va onts-grad kad6 Ue ."jutt blaZeni Mavar. I gred'uiim-irn1o k onomu tel,'r blaZenomu i naj'lo5e jednu predasnu raku ka'menu' I vazam5i telo blaZ""ogo iu-tu I preZbli'nirni vonja,rni pomaza5e je i poloZi5e va onu iaku. I dolije ponesode to sveto telo blaZenago Mavra ka korablju i poloZi5ele v korabalj' I kon g;lavi iblaZenago Mavra napisale ni raki: Ovo je iblaZeni Mavar ki prestavi se ot se'ga 2I' r,,6ka, muku prijam za irr.Le Hrstovo miseca novembra na c6sara Nemerijana i kneza Celerijama v grad6 dan i va vrime Rime.IpoiutiSeiizvidiSenicisluZabnicikneZidaovigostiki U6fru priSti ot zemlje Prugije v korablji velici da b6hu vzeli telo biaZenago Mavia i bihu je ponesli v korabalj svoj' I to

siko govoreii: cla volja ki dlovek p'rebiva v grad6 Rim6 iere Ui ne"po5al napreSnim zakonom prinestitu lozia i drv ka da i.rJi;" oto*r, " ko* korablji je te-19. blaZenago Mavra i pogtavu i iblago. I sliSavsije ta klii Rimliarr.rc i tudje ;;;it;; t8r."lli i 3Ese rinitP'-zapovdd cesarevu'.I po tom ccsar Nemeri:"" i"tli iku"u sluga'm svojim i rede im: 'Poiditc i naplnitei lJ f<orabalj lozja i niplnivSi ga, otvezite- ga na glubinu morati ondi ga uiZgit i s telom Mivrovim'" I kada se otpravi5c ii"Z"6"i.i cEsarevi hoteii svrSiti tu zapov6d gospoclima svoga, tada gospodin Bog posia tu milost i tu slavu blaZenomu Mavru. Prijb ner se va to ime vnese ni jedan suk drvr: va on kotuUuf:, pti:" se vsi konopi korabaljski od kraja sami odvc-zadlo!e, a sidra se sama vlko5iz'r v korabalj prez vsake pomoii v pudinu i napesta se obi.jadri i ;;i;tk;. I obrati se korabalj plfu tor"Ualj putovati ne imuei v sebi ni jeclnoga dloveka iazve telo ttiZenago Mavra. Kadi bi pristati tomu korablju' pla r"-ipored gr-ad prista' I-sami sc.laclri cloli kalasta' a siclri se sami v *or" togotta. I poic koratlal i ta vele pretiho stati. A Poreeane uzriie ga i podcie ga vclc moino gledati iudeii se, da ne mogahu v njem vidit'i'ni lcclno,ga mornara'
gara

iu

udinjen'je p6vida5e knezu Celerijanu sluZabnici njega' knezi povlia5e gospodi,nu svomu.l? I sli5av to cdsar Nemirijan i tudje posta lst<iti bnih mornari. I poiutivsi to ti isti monnari da ih i5iu sluZabnici c6sarevi hotei ih jati i tudje razbigo5e se vsi ki kamo more i ne osta ih ni jedan pri korablji' I ne mogo5e sluZabnici cdsarevi ni jednoga toga molnara znajti ni izviditi jav'ku rstranu su se ganuli i ki put bdhu prijali. I tu'dje m1i19 to c6sar i stvori klid po viti tu rid c6saru Nemerijanu. I slisav vsem Rimu ino zapovedajuii i penu staveii ot glave i ot blara

poieti Poredanle? Pojclo5e k gospoclinu ibiskupu i svoii"fioiS" kako'behu viclili oiima ie mu praviti ot toga toraOt;a zapoi ;.. A gtspodin bisiup sli5arto pravlj-en'ie niihinotuclicttliazttitu t"a"pEitinikoliko redovnikom va ta korabal.i vlizoic va ta i"Ci au poidu va nj i izvide da je v njem' I kacla blaZcnogcr tdlo i.f.afrafj ti reclovnici, tacla najdoSe v njempo icm i-rni izviMavra mudenika v rasko5ni raki poloZeno' I .fil" Ju ono bd5e blaZeni Nlavar? Najdo5e pismg pri njcm'.ko piu*o p.u"lja5e da ono b65e blaZeni Mavar i da semrt prijal feS" ,u ime"Hrstovo v Rimi ot cdsara Nemeriiana i kneza-Cci"tijt"u po njiju zapovdcli, a na 20 tr 8 dan mdseca novembra to strroreno UC' t ltialnS" ti redovnici to blaZeno tdlo Mavrovo ilua;e pojdoSe k gospodinu biskupu i-pode5e 'praviti od ongS-a lcla bla;e;oga to U6ttu na5li v onom korablji v ki poslani-bihu. I sli5av to gospodin biskup i tudje pojde sam s velikim
re
1'g

sam (traZiii .ia) i-svaki kr5canin 15 U orig. Ya n.


ro

dovieka kojega bih mogao obratiti na kriianstvo duZan

odretlujuii kaznu (gubitka) glave i blaga Rijed prinesti je dodana po smislu' 20 da ie izgubiti :1 uze5e (stado5e) vr5iti
22

dok su oni iSli. 1? MoZda treba ispraviti: knez povida gospodinu svomu (caru)'
268

$ vlkoie umj' uvlko|e' uvukoie


269

komad drveta

plkom Poredan ka onomu blaZenomu t6lu. I pri5ad5e ka korabonom v kom b65e tdlo blaZenogo Mavra i vze5e to blaZeno tdlo i poneso5e s velikim vesel'jem i podten'jem v grad Pored i poloZiSe je v dastn6 mdsti. I vzidaSe Poredane crkav okolo onoga blaienoga t6la v ime svetago Mavra mudenika ki priplu k njim na spasen'je njih. Jere kako nam pravi slovo pisa,no siko glagolje: >Dostojni b6hu Poredane taka pastira imiti ki priplu k njim na vzveliden'je i na spasen'je njih.<

lju

44.

ZIVOT MARIJE MAGDALENE


poznato je Ii.ce iz cvandcl.ia: bila je javna

umila Istrsu noge i prisustvbvala smrti. Njezin kasniii isposnidki Zivot u-nrar'seiskoi spilii {lvrarserle u t'rancuskoj) dest .ie motiv u knjiZcvnosti 6arbki". Medu os_talirn, Ziv_ot M."Magdaleire i njena duclcsa ;pil;"i-il-; Zlatnoi Legendi -(Le_genda.airea) Jacobi a V,rragine i"-io 1ZSAj. .lacobovoj verziji sliian j-e i hrvarskoglagoljski tckir koji nala_ zLTo rl Ivaniiceyu zbo.rniku (podetak tS. it.i i u Zgrtrtbiccvu zb. tt.l, NaS tekst,.ko_ji govori o dudu M. Magclatcilc:" ff,i"iiliif" 119 ( IVf arseJu), uzet je iz Ivaniiieva zb., a neiasna-micsta popravliena su rlr clodana u zagradama prema Zgon[biievu !b.
tugCovoJ.

- ,_$arija .Magdalena gresnrca. KoJa Je-svoJtm kosama

U.kratko ie ispriian Zivot,Marije Magdalene, a zatim sc ott_ strntle go_vort o njeTinu iudu u Marseillu. M. Magdalentt's bratom LaTarom, sestrom Martom i d.rugim Eriiiii,',rn strpali su u lailu i otisnuli ih na more da poginu. Med.utitn ?!ti.:r".sre.tno .p-ri-s.tali "v Ma.r.iilijuo lMarseille). Tu su se tluat Ktanlatt tdottma, a s njima i car. Masdalena ie propovi jedala kricansku vjeru, Car ie pristaoZa ie vi'erovatt ako mu.Magdalena isprosi od Boga sina. Kad n jegova iett,t zatrudnje, car se spremi na put i Rim k sv. p'efiu.

f e1u Le iena jego re6e: >Cto je, gospodine moj, mniSi li ., brez mene iti? Molju te, ne budi tako, moj gospodine. ltluiu tebi, idu s toboju; vraiajuii se tebi, vra(u se s ioboju; tt'bi Ze podivajuiu, podinu.<r Jej muZ rede: ,Ne budi tako, ;'ospoje, zad jesi ti prisdbna, a v mori mnoga usil,ja: poginuti
rrrrrrei
270 1 Ided

li ti, umrijet iu (i ja)-

li ti, idem s tobom; vrati5 li


271

se ti,

vratit iu

se s tobom;

ti bi mogla. Na v domu svom pr6bivaj..i vladan'je naS.e bu.de5i vzdihan'jem uclrZati.n- Suprotivu tomu ona glagolj a5e Zenskim jego'z proSen'ja- puti issliami padajuii.,na-nogu "."i1:."o, ze ramenom iht znamcntle kriza poloZi da v pu.ti orosi. Mariia i vsa i;i;;;;-irt-.iiuuur ne bi suprotivil' KorabaljMariji potr6bpustiSe svoje v ruci naia im ugotovaSe, a vse imin-'je 2e im iednogo dne i noii steienijem'r poee t-li;. Gt;;uiim lt:'tto- silnim' I mneie sei vsi -or" -noZiceju clvizali t"l<a t"riie truhla i oslabljena ot Yll i nijveic Zcna, "rgltf:""i v tugu i v bcdu vcliiu i-v bolizan vpade' I v bedi .ni"e"it':u, ioj ,lr',uiodi Ziva * sama Ze umri' Rojenornu Ze ditiiu iska5e plad uur"u ., malcre.c Zcliiuii piiu mladenac, i velmi tugljiv rnati Le t,rtit. velita bolizan: rodi se otrok Ziv' bi jemu ;;j;5".- o ieeo umri. Umriti i jemu podobajet, zat ne bi ki ziiot pi.'"i" odrlalJ ba udini Pelegrins s Zenu svoju mrtvu' uvi otr<-rde plad,uie? Tugoju plader glaeoliaSe: 'Uvi' "oC "iiit koga Zelth/( A mornarl mne tuinomu! eto udinit sin moj gi^!"f luft" vapjuie: oVrzimo t6lo mrtvo v more prije nere iri'pugi""-o,-zad dokold s nami je si]a mora ne upadet'o Oni Z"-tif,iptii"m5e i vriii je v more hot6ie, rede Pelegrin: "Osta,rit" j",'otiuvite je! Ne vrzite ie v more! Ako mene ali mater ditiia neiete milovati, milosrd,ujte ditiia pladuia se' Potrpite se je' jeda-kako i.Se" *^f., jeda kako Lenav bol6zni zabila jedan ne blizu' 'a,rfr'uu nju vrati se.o I to govorcii, uzri5e 5ko1j Pelegrin vdrJ latto i rede: "Bolje je -svoju Zenu t "gu "rt"i"ditiiJs njeju poloZiti, nere moru i valom na raspolrdsti i ili""':" dati.. I jedva ot mornarov isprosi - dav5i im mito k tbmu Skolju. I 1cgcl-a ond6 hoti5e grob kopati' - d.a"gavezu skrozi tvrd kamen ne vzmoze. I tako v tajni m6sti meju.karukami jeje i tdlo -itr;i"- s prostrv plaSi se. umdsti, otrode meju vm,lsti slzami Plade 4Postosuputovalidaninoisteten'jem,vjeroiatnojeto: s teien'iem (tok, naprcdovanje). 5 misleii e Po5to se dijete rodilo, traZilo je majdina prsa' ; U orig. odrial bi.
? dok su suze Padale na noge njegove s na ramena niihova

U duhu obratio se M. Magdaleni i pomolio se Bogu. Ukrca se na ladu i pode u Rim k sy. Petru. Petar, da ga utvrdi u ujeri, povede ga u Jeruzalem na sveta mjesta.

ne vide nigdare tako,tn ustra$i se k mdsti teki,ra k sascem nrateri prilipa5e i pod pla5iem u nje skriva5e se. Pelegrin Ze, lrorrjeZe odito otrode vidi, za njim k grobu pristupi i otrode zcltavo u svoje matere sasci sasui obrete. I prijam otrode na r uci svoji, rede: ,O blaZena Mariie Magclaleno, ko il<o bim vcsel bil, i koliko sa put raciostern bil bim, ako Zena moja <>Livila bi i sa mnoju vratiti sc moglzr bi. Vim v istinu ibrez sumnje vdruju, da jakoZe ti ditiia tvojirni rnolitvami dala icsi i v se raspali zavse leio snabdila jesi, rnolcii i Zenu moju vratiti mi zdravu.< V tih Ze r6dah Zena vzcliha i obidajem sarranim, kako iza sna vzbudiv5i se rede: ,Vcliko blalroclctna icst blaZena Marija Magdalena i slavna jaZe mcnc k poroicn'ju pomore i ninje sastavi me. Dobri si stvoril cla oi.vitnicc rraieje jesi poslu5al i zapovdd njeje svrSil i isplnil." JcZc slisrrv, Pelegrin rede: jesi, Zeno moja draga?!" Jemu Zc "Ziva li jesim v istinu i ninje s puta z njego Ze ti ona otvdia: "Ziva pricle, pridoh i ja.u
Tena.mu isprita da je bila na putu s njim, jer ju je vodila Magdalena. Sretni sierlaju u ladu i pristanu u lilarseillu, gdje nailu Mariju Mngdalenu. Zatim je Magdalena otiilcL u pustinju, gdje je 32 godine ,bre7 viden' ja ljudi" iivlela.
1,4.

I jegda v istinu veri prvo bi nauden v mali pristojan'ji, vnide v plav. I gda iddhu, Gospodom vodeiim, bliz mcsta priZde iduiim, ideZe Zenu i sa otrokom bi poloZil, pridoSc. Otroie 2e ond6 ot blaZeniie Marije Magdaleni zdravo hraniaie se. Mnogo i.e'krat k krajem mora prihoja5e,tt otnjudeZc zakonom otrodete kamici v more vm6tae, igra5e se. I pribliZiSe se, vicli5e otrode igrajui i zakrivajui se. [I misleiim njim] dro l:ilo bi, dudi se [Pelegrin] i izide is plavi. JegoLe vidiv otrode,

pelegTin prema lat. peregrinas (putnik, hododasnik) uzeto " ie kao ime. s S tugom Plaiuii' 10 !ar. irediclil (povjerova, ponada se)
272

t' k obali morskoi dolaZa3e ne vidiev5i ': potrdav5i nikad neSto tako 13
lS
llr'\'atska knjiZevnost sred.

vileka )'/1,

45.

ZIVOT SV. KATARINE


Lcscildu o ster.olirSianskoj mudenici Katarini preuziuramo.iz latinic'li,'1 rukopisa s kraja XV. stoljeia koji Je negda bro.vlasni5tvo lioludriCa sv. Marije u Zadru, a danas le u Jugo.sl' AKa["-ili t'ijr;.-r I ot. ot j"todanio iu je.v. Jagii. .u Starinanm,I (l86q). U itvari tekst ie Pseudo-Atanazijeva .pasrla SoJa-Je usla u latirrshe pa i u glagoljske brevijare; ali ovai_zadarsl(r teKst nl.le su ga ir""A"" iz naiih fla[oljskih breviiara. Zadarske redovnice.izmealu ,.Giii"f"-" koru ia dan sv. Katarine l<ao lekcije. Stoga su lekciia tzv. responsori'ii i versikuli koii su u naSem rukoprsu- !t"-l; rii.j ,r-de":"o l- napisani u obliku dvanaesteraca s dvo.l- dakl" 2a onda modernim stihom hrvatske "i."to"r-''i*or" Jezik teksta .ie dal<avski dlialekat neito s.i";i;t"; il;;il".

veririie Dalmatije, bez primje-sa- crkvcnos.lavenskog' -. versrll;i;;;'^ l"e;a; i"e u Kordulanskoj pjesmarici iz XV' st' i u Br-tdljanskoj iz xVit. st.

fiesaruiuii Maksentij, rimski cesar, sin Maksimilijana \- a.tgntta, koji s Diokleciianom cesarom mnoge krstjanc potrlal i logubil bi5e 'tte.e krstjanske ciia u gradu Aleksan'drinskomu, stra5ne i Zestoke zapovidi udini i poloZi po svih drZavah i rusazi cesarastva svoga, zapovidajuii svim ki r'r
gospostvu njegovu pribivaju, da tako bogati kako ubozi imaitt

aoiii ,, tempal boga njihova i toti prikazati bogu onornu iz.,rriitu pot',tJtiliiiu. I tako ta nedistiva i nepodobna dil,'anuXrati verne, nikoga laskan'ii i van'ja po6e tolikoje zvati i obitan'ji veiikimi, a nikoga l.jutimi i strahotnimi pritnjanti mudenla nade goniti i silovati na takova zgoru redena prililtzalilda i posvetili5ia. Tu bi udinjena neizbrojnih ljudi skup274

i velmi velika u tempal i prid poladu cesarovu. stcdi cesar prid lici onih idolov ili statuah, svak kako ki rrroga5e i koliko se prostirahu mogujstva i jiman'ja njihova po vrsti i bitju svomu,l niki teleta a niki razliko ptidie tornu lrinrbenomu bogu prikazovahu. II. U redenom gradu Aleksandrinskomu biie nika divoit'ica imenom Katarina, Koste kralja hii, ka imiie osamnirlt'stc let od porojen'ja svojega. Divica izvrsitom i jedinom lipo:;tju nare5ena, da mnogo veie ukripljena kripostju vere svcle. Bi ova pomnjom zgoru redenoga oca njeje svakoga rrrrr l.ra knjiZnoga urehom izvrsitom ure5ena, a navlastito .,,'iirni;rli nauci liberalskimi ili slobodnimis naudeira. pribivairrt'i cl:rkle ona u poladi oca svoga, ki jure iz svita ovoga na rlrriso stan'je priminul biSe, iz hrama ili templa u kom ta pos-,'ctili5ia dinjahu se, dopri5e do njeje u5iju razlici glasi i lrlclian'ja iivine, zuci trubalj, nakri, pifari i ostala zvonjen,ja r vt:sel'ja ka se dinjahu; ali krstjane tuZni ki meu niimi bihu ',tlhu pladurii i uzdi5uii, gdi ciia velike ljutosti poganske ne '.rrriiahu pripovidati jime Isukrstovo. Tomu ona zadudivii se, 1'rrstaviv5i u Zensko srce rnu5ku sminost, zdrui.ena nikoiiko ..lrrgama, zlamen'jem kriZa usta i prsi zlamenav5i, ulize u Ir'mpal v kom cesar i sve poganov mnoitvo idolom posvetili(c1a dlniahu. I pristupiv bliZe, smina i kripka, sta prid cesara i obratirr se k nikojim cesarovim slugam re(e: ,rZa dobro i l.or-ist cesarovu ulizoh;u. ttlrr-pal ov da mu redem stvari ke rrrrr prudile budu." Sluge to sli5av5i navistiSe cesaru. A on z:rpovida da k njemu pristupi i dopusti njoj slobodno d.a r t'i'er sve da hoie. Ona tada, stavdi prid vrata templa, razlicimi Lrr jilnoga nauka pokazovan'ji ili argumenti mnoga s cesarom 1,r irSrvaran'ja imila jest. Napokom povrativ5i se k opienomu navlastito i osobojno 1,r ipro5iomu slovu ovako rede: l,;rlio dloviku naudenu i mudru i "Tebi u visokomu cesarastva starr'irr poloZenomu tanko i krnjiZnor govorila jesam. A sada l,riprodie svim ovim slu5ajuiirn i razumijuiim govoriti hoiu. Nrr rni reci, o cesare, s koga uzroka, s ke li potribe skupil i ',rlrral jesi zaman toliku mnoZ ljudi da se ludosti i ta5iini 1,,'l,lanjaju i da himbenosti idolskoj sluZe i da odagnavii i t r"rLi prema svojim moguinostima i imetku te po svojem
r.t'irra opiena

r':rn.iu

tIr(.nitih umietnosti.
'J

,i.?rema lat.i septem artes liberales


udeno

poloZaiu

sedam liiepih

ili

ple-

kniiZevno
275

l)olir(lrvii -icclnoga i jistinoga Boga stvoritelja uke (!) stvari 1,.jrr i poditaju pesni djavlu paflenomu..."Jedan j;id; sv(.rnLr.stvoritelj, a ni veie bogov, jedan u svemu uzrok i na_ rcctirclj, koji kako on sve stvari sivorit jest l;k; stvom i_silorn svojom vlada, uzdria i narecu;e.< lth;g"J. R.l( muki pripravan je cesarov rnadr grdii Sam krst vridan da je slave i dasti tvrcli. V. Idoli, di,,; svi su ovi hudob puni. II. PriloZi jo5ie blaZenu ,*r"iu Katarina ridi govoreii: ,Ti, o. cesare, dudom razgleda5 Maksentiju ove ;; plemenitirn sazidan,jem ";l;;;il .saziclan meStiijom tfovleaskom, du_ deii se od velike urehe i naredbeo nleglve, ka svaz hote biti kaSono p_rah prid lice vrrra. Ali ;il"u ai_, poduJt-;;;; "*"rj od zemtje i od_svakih ka u nlih 3esu. euai se ;;"_ reSen'ja nebeskosa. od. sunca, oa mir".a, od posluZen'ja njihovao i kako oa-ple"tr.uod, zvizd., dud, se svita dan i noi teku ka zap.adu i vraiaju^ ,"',t u irtot do konca ne utrude se i n:re skondajut se. I kada ova prosudii ;h;;;; ", i procirrli budes, upitaj i naudi ,e iko .uriaui"ij i st",ro.it"ii:; il; ;"rt poznal budes u jisrinu njegi Gospodina i da ne ;;i.;; ;;j;j drugoga njemu rakmena, njega Stul, ,. f.f""j.:, -1iim slavi_i zapovij sam ":"ry-" "j.Lu poatoZnrrom tvo.iim... On .sebi-.i jest -Bog.bogov, vlad.atelj. vladaiuiih, ki videii a" Jprf:i* potaknutjem svit pogibal'jest, ako bi on ne poslal sina svosa. ";;i";; gospodi.na naSega Isukrsra ki bi zader od DJ;:;;;; od Marije divice, Bog i dlovik, mut<om f.riZ. i- tr":* ;"rii; precinom vas svit prosvitlil jest i svih verujuiih nebeska kraljestva dovel jeJt. n, .t" tl pravo " ;j"r;;; i onomu kla,njati se bude5l on hoie ,rupruuiti ,u"ova virovati ,gri5"r,j"'i' krivice 1vo.ie i privesti tebe na ,r"u"rtu?enla vesetja.;--,R. Pedeset govornikov k nebu uputi: __ -}il krstjanskih slovov naukom zakruti. V. Njih udini biti vere svitovnici, ki nju uzlitiro bihu protivnici. r di (od diti), -tU"ttS.brack. rede
8

Cesar nije -mogao da odgovara Krrlrtri

"i*;['kiioii,;;%f,i,i J3Au nemilosrivi i Ijuti

i,"iftr'!"fiX"ifi,T"a'o'"-''1a ii"i"''''i"'"""",":,',',"'1,',1,.",i,,i,',"i,''"',,,i,',, i , i,i,,i:; i;,,;i;':i 1i,::i,,!:;1,:;:,,:j,i,,,,,,,,


cesar povcli

i ililr,lff'# i:""i*ifliltim, I:'.qtli!sl.xlil!:y*Hfl *fi,ffi


R. Bidi Ui
.

u tamnicu. vrlena pod tvrdi iitvorr,


ohaj

f ]ffi biiena i a" :" er"cL;;i "'


j

.l:illii ll.

lll,t,

litjji;

,"i',',',.",,,,iii11;l',1

., Nevistac nevis:ilS:iij #Bntl3l#"., V. i"if,','"ifl,


p

a ;,;";-,'#;l?T, ;;r.?:i j "

:l:,irti*x'iit#:;fa!|#of,;;j#i#;:f

Qok je Katarina t

,:,[ifl
;;;n,!i;:t,

dudi se nebesima se sluZbi njihovoj ki niu u?.liti m6Zda. shdrZi pisarsku pogreSku ier clasol uztit.i ovdje ne odgovara ni i,ii3"iri-" ;iiiiT ni ,vezati, ni ,p6stiti
r0

I sto sve se vetikoj ljepori i . ::r^d::i

ureita.ju

s dudi

276 277

I
fuIariji. Pakosni davao mu je oteo tintarnicu, a on ie nnstauio pisati svojom slinom i pismo mu se pretvaraict u :Io_to. Zato ga je andeo prozvao: Ivan Zlatousti. Iyart ie molio Boga da ga tuva od yelikih grijeha, a od maiilt cla te se sam lako iuvati. Da mu pokaie kako ie loie nlolio, rntd.eo
m.u.stavl.ja na izbor jedan od tri grijehn: >Volii ti opili se iloveka ubiti ili device silu stvoriti.,, Iv(tn, kao najmattji grijeh, izabere opiti se. Ali jednoga dana, kad je Ivtm veC bio i zaboravio na and.elove riieti, evo ito se ciogotlilo:

U-pus.ti?ii

ie sebi napravio kuticu i pisao hvale blai.enoj

ili

46.

LEGENDA

IVANU ZLATOUSTOM

god. 1520-30. Motiv o pustinjzrkovu grijehu i pokori vrlo je bio raiiren u evropskoj i naSoi literaturi sve do u XVIII. st. (u iirilskom Libru od mnozijeh ra7loga, u Flabdeliievu Zrcalu Marijinsltom, u dvanaesteradkoi pjesmi iz latinidkog rukopisa XVII. st. i clr.), no tekst u glagoljskom zborniku je najopiirniii i irajljep5i.

NaS ie tekst iz glagoijskog rukopisa XVI. st. koii nazivamo Zgombiievim zbornikom (Arhiv JAZU), i to iz partiie pisane oko

Vjerojatno ie potekao iz nekog talijanskog predloika. Tekst je izdao prof. Stjepan Iv5ii u beograd-okim Prilozima zc kt'LiiZevnast, istoriju i fallclor, knj. XI, Beograd 193i.

1qTahajamo v starom pisme v nekeh mesteh jedan kapitul I \ od, i,itija svetoga lvana Zlatoustoga; i zad mu b6 ime Ivan Zlatousti. I bist v jedno vrime Zivuiu njemur v jednom manastire kacle bi5e 1 krunini opat i 50 drnorizac fratror'. tr nikoliko vrirne poZivev mcju njimi podet razgledati i razmiSijati sluZbi rriih kako sluZe Bogu i vide njih nepodobna dela dela'iuiih i :;a lenami probivajuiih i opiiajuiih se i mnoge ine hudobe delajuiih. I pri5ad ka opatu i pokloni se njemlr umitrjeno i 1'sis; "Ode, blagoslovi me, jere otiti hoiu iskati mesta kade mogal bim ugoditi Bogu; ni sade mesto ideZe mogii bismo spasiti du5e naSe." I vazam proiien'je od opata i ide v dom svoj ideZe preblvaSe i vazam sa soboju jedno malo drnila v jednom kaliva d bi Boga iele5e bo velmi knjig rnare i nekoliko harti jednu pr-rstinju. 40 hvalil i ide v put svoj - dni od ljudi daleko v t dok je on Zivio
278

Bi5e jeter kralj velmi krepak i vzmoLan siloju veLkoju zt'lo. I jedan dan vshote pojti ioviti v dalednije gcri svoje, i:kati zveri velikih. I rede vitezem i slugam svojim da napravet se i vazmut sa sobu potrebnaja jim. On Ze imeie rkier \\,().iu jedinodedu, krasnu i lipu velmi v zor, ka priSadSi pred ( 'u-a oca svojego i rede njemu: moj, pro5u te da i mene "Ode 1rolrnete s vami i da pogledam kraljevstva i visokih gor i zveri ' rrclnih ki sut v gorah va5ih." On Ze rede njej: ,Kii moja 1,r'cdragaja i lipa, ne hoiu da ide5 s nami nijednim zakon()i11.<<... I tagda gospodidna nadnet plakati se velmi i sa ',lzlrni proSa5e rnoleii oca svojego jako da pojmet ju. On /(' :in-riliv se na nju slz radi njeje i rede njej da napravit se ':r vsimi sluZbenicami svojimi i idet 5 njimi. Ona ie vzveseli ',( raclostiju velijeju zelo i skoro tek5i v komoru svoju i oblede ',r' r, sviti svoje prekrasnije. A mati njeje Zalostna bi velmi rrjt:.ic radi i vazamSi dvi kokoie, jednu pedenu a drugu kulr.rrru, i kruha nekoliko i vloZi v jedne bisagi i priveza na l,,rn.fa njeje; vze Le sa sobu i vina v jednom sasude krasne

r,clice.

{ pojdo5e v put svoj. I kada prido5e k velikim goram v l', lr behu zveri dudne velikosti: lefanti, lavi, med,redi, jeieni r z,',cri prodi i jegda pridoie na sredu gor teh i najdoie zveri ,rruogije i dudne velikosti kakovih ne bihu nigdar videli. I tudije videv je kralj i vsa vojska njegova pojdo5e .i sled rriih s medi i sa strelami i s kopji svojimi, rasteko5e se jedan ,,,1 Llrugoga daleko tako da najti se ne moZahu meju soboju. (),tu iie takmo jedina sama gospodidna v gorah oneh bludeii.
vskore prispevaSe i daZ gotovaSe se i bi noi drna i gromi i mlnije mnoge. ana Le sedeii na t',rric svojem blujaie i postavSi na jednom mesti sliSa glas l,rrrr rovuia i medvedi i inih zveri i uboja se velmi i s pladem

lrioi

, r,rrsta

Ze

daZ mnog

279

t
gorkim govora5e: "Gospodi Boie moj, stvori me videti2 li jednoga iloveka kr5iena v pustinje ovoj i tudije videvii ga umreti!. I se rekii vide v jednom mesti oganj bliskajui sc i pode jizditi k njemu govoreii: "Viju jako stvorenije dlovedasko jest onde.< I jegda pribliZi se k mestu onomu, r'iclc ieclnu pei i v njej oganj gorei. I z'sed5i s konja svojego lahk<r i pristupi bliZe i pode prigledati vnutar hoteii videti dto bilo bi sije, jako oganj gorit i nikogoZe ne sliSit. I vide vnutre dloveka jednoga kledeia na kolcnu svoieju i molitvu tvoreia Bogu. Ona Ze zveseli se velmi, nadet s radostiju zvati jego jako da otvorit njoi. On Ze ne hote otvoriti jei, takmo.otveia reki: oldi, proklctde djavle, posramljen ot mene siloju svetago kriZa." Mnogo bo 'krat diaval prihojaSe k njemu va obraze Zenscejem, a nekada v podobstve an'jelscejem, zato tako oclgovori jej. Ona Ze odgovori jemu: ,Nisam cljaval, da krst.janinja jesam i kr5iena jesam v irne Oca i Sina i Duha svetago.( An Le sli5av sije vesel 'b6 i Sad otvori njoj dvari. Ona Zc viadSi v dom sta pri ognji i pode svladiti sviti svoje s sebe ke smodila bdse na sebe; drugije ke imeie na konje svojem suhe vnese i vazam5i je oblede se v suhije sviti svoje. Vnese Ze i bisaiice svoje v kih ime3e kruh i meso i vino svoje. I sede poli oganj i pode grijati se i vazam5i kr'uh i vino i meso i pode jisti i piti. Pode Ze i njega prositi da bi jil 5 nju' On Ze ne hote, ona Le podet prositi njego da bi pil 5 njejtt jedinoju vina koga ime5e sa sobojtl v sasude jeterejem' On Ze velikije radi proinji njeje prijam vino i pit. I jegda piv jedino3u opi se, piv Ze drugoviceju i razide se vino po Zilalt jego i sed na zemlji i podet gledati v lice njeje i duditi se lepoti njeje, jako krasna beie vclmi i lipa v zor. I paki prijam vino i pirr treticeju ivaLga se v pohot njeje i silu stvori njoi. I kada paki usnuv i prospav se i podet misliti dto stvoril bi i pomisliv v sebc i rcdc: >Cto stvoru od seie gospodidni jako otac njeje podnet iskati ju zajutra s ljudmi svojimi i naiad ju poli mene i ubiict rne? Izvolju ubiti iu.o I prijam noZii njeje i zakla jr,r. tr izvlede ju van is kuiice svoieje ku ime5e v pustinji toj i privlcie ju v jedan dolac i poloii jtt meju dve stene i tu poloZi ju i vsa imenija i pozida jr,r, konja Ze njeje pusti samogo v gore toj i zveri gor tih razdre5e ga. I vrati se Ivan v kuiicu svoju i prije,neZe vnide va n.iu an'jcl
;,,,r,irrrri:-rn.j

vzvapi glasom velijem reki: Ivane Zlatorr',lil l'r-oirlet ti jesi v proSen'ji tvojem i "Ivane, tvojem jako v dele rzr','li oiriti se mnejuii najmanji greh opiti se i v niem vsa r',lrlrril iesi. Odsele juZe ne usliSi5i glasa mo.icgo govoreia k It lrt' \r pustinji ovoj, ni ot ruku mojeju primcsi piie dokle n( l),)ii:ljeii se ot toga da si udinil."
!t':it"t se ra.spl.ate i stade osudivati davla rurio kao i Adcuna ienotn i vinom.

koji ic njega

pre-

pomisliv v sebe i rede: gospodin Bog moj, jako ne hoditi nogarna mojima"Ziv zemlje, na kako rak laziti po lrrrrlrr po detverices ni usti mojimi govoriti budu nidesoZe t:rli,iLlo molitvi svetije dojdeZe posetit me gospodin Bog moj." | 1rr-ignuv se k zemlje i poleze van is kuiice svojeje i tako por r't plaziti po pustinje toj.
l,rrtlLr

ijica porodi muiko diiele. I bist v jedan dan kada kralj potet pripravljati se hote l.r':;titi sina svojego i podet napravljati se i pojti hote va oneie ;',rli kadi preje kier svoju pogubil beSe. I kada prido5e v p'r-l'tirriu velikuju kade behu zveri dudne velikosti: lefanti i lavi r rrrcclvedi i prodi ini zveri, tagda krall i vsa vojska jego l),:na(e v sled jihr s kopji i s medi i strelami i ubiie mnogije ,t rr.jih. I tagda nade5e v jednom mestd psi njih lajati ke rr\'l.llr sa soboju. I kada sije sliSa5e slugi kraljevi da psi njih l.rjtrt, i teko5e tamo. I kada prido5e tamo, i na-ldoie zvere ' rl(lno po detvericd. laze1i, podobstvo Ze imuie dlovedasko, r lrrr ie od,tela jego vlada5e se po zemlj,i, kako oibrasal be5c 1, irr velmi. I jam5e jego pripelja5e jego pred kralja. Kralj zL' r'cSsl bist ob njem duda radi velmi i rede k slugam svojirn: )\l(' stvorite jemu nijednoga zla i vToLite jego na konja i rr( ,ilc iego lahko." Oni Ze stvori5e tako. I kada prido5e v domi svoje i pusri5e jego da hodil bi 1',, tlvore kraljeve, on Ze podet beiati po detvorice. Ljudi Ze 1'r;rrla togo prihojahu videti ga i dudovahu se jemu velnei. I lris,i v jednu nedelju stvori kralj veselije velikoje s ljudi 'roiimi v dvore .svojern r pode5e gledati i duditi se Ivanu
rr

iiralj je uznlud

traZio lcterlcu. Nakon nekaliko sodifta

lcra-

t udini da vidim
280

ictverono5ke nagna5e za niima


281

I
Zlatoustomu. Kralj Ze i vas pLk ljudi, muZi i Zen, ki sa5li se behu veselija radi ko dinja5e kralj v dvore svoiem' Ifualjica Ze sta5e na visokoj poladi svojej i drLeci sina svojego glecla5e

dolu. tsiSe ie tu i iena jeteta priila ka no5a5e sina svojego na ruce svojej oc1 jednoga leta stara i stojeii dudova5e -se Ivanu. I tuail-e traiSie i iin Zene one vzvapista krepko cba jedinem glasom govoreii: ,Ivane, Tvane Zlatousti, vstani' juto gotpiain Bogfodpustil jest danas teb6 grehi tvoje'" On Z" lrtta se vskore, vstiv Ze se vzdviZe ruce svoji k nebu .i rede: 'Gospodine moj Isuhrste, hvalu ti vzdaju ki me porn! lovati radil jesi tolika gre5nika buduia'" Kralj Ze i vsa vojska ljudi ki okolu stojahu 5.njim dudovahu se velmi Ivanu kako preje po detverice hodil beSe i go-piostre se i govorjt' Kralj Ze voriti ne hoteie i kako sada jego i rede: 'Zaklin-aju te Bogom Zivim- i pu-a" pi"a nogama b;;"; svetiri ki via stvori od nidesoie da povedi q"" .qio detverice da i"ri ti i da jesu dela tvojaje po piia tvojahodil jesi toliko v pustinji toj'< i"i i gouotiti nisi otil i d; bila Ivan mu ie sve po redu ispridao: kako "ic doSao "u ry"tl1l!: kako mu' ie daitLo ukrao 'f,rni16'<, kako ie tzaorao t.manll priich. Ii.'da se opiie, kuko ie tloila njcp,ova kceikd, ,t(4!(o 7"i i; iiinio silu'i'od straha tt!;io i polcopao t.c.!::t i;.o sa zakl'co Dogu da nctc ltoclati ltt tt()JAtt:d lti govortlt Jt'itlioftt dok ga ne"posjeti Gospodin (ti' oprosti rnu)'

47.

SVETI JERONIM

LAV

Kralj Ze sije sliSav od kiere svojeje ialostan bist velmi i bisi plad velili v dvore tom njeje radi' I po6et kralj prositi j"go piif"Z"o jako da i popelja v pu.siinju onu i pokaZet njim Ori Ze vstavi ide prea njin:ri' Kralj Ze i vsa vojska gi-or, "j"j". sled jego. I kacli pridoie. na mesto to kade bd ;;;; td" v videv kralj grob njeje i i!t?i"u""o gotpoiiE.,^ ona, i tudije kameniie ko hi6e svrhu "velmi i podc razmelati i'ufrtuta se njeje poloZeno. I liacia oclkrilc licc njeje, i biSe velmi I'umena i p"t"u i vskodjvii se gorc i rede: "Ode moj, povej mi jeste li da ulovitri v gorah teh' Az bo jedan 'nal das 'poleZah sade truda radi.< I iudije vcsel bist kraij i vsa vojska jego' -Naj-

U sreclnjem vijeku postoiala je raznovrsna literatura o sv, .lt'r'onimu (olio 340---4,20. n. e.), velikom uditelju Zapadne crkve i 1,r'.'rrodiocu starozavjetne tsibliie na latinski (Vuigata). Jedan dio tr' Iiterature, tj. onu hoja jc irnala legendaran i pseudocpistolaran ',rrclliaj, netko je sabrao u ieclan zbornik koii se Sirio na latin',liom i na talijansliom ieziku, te doZivio i mnoga izdanja Stam1',,rn pod naslovom kao 5to je \lita, Transito e Miracoli di san (;itolanro ili slidno. tsududi da ie Jeronim bio roden u Stridonu rr lir-nskoj Dalmaciji, naSa ga ie tradiciia smatrala Hrvatom pa vei od potrovice 13. st. niega driala za 1,. -- koliko znamo .,ulora glagoljice i prevodioca Biblije na hrvatski jezik. Stoga je l.or[ nas bio jak kult sv. Jcrotrima, koii se odrazio i u literaturi. I t llcnda o njegovu iivotu, prevedena s latinskog, nalazi se u svirr ;'t;igoljskim brevijarima i u Petrisovu zborniku (1468). Dvije po' ',|;rrrice (Pseudo-Augt.rstina i Pseudo-Cirila) o svctosti i iuclesima l, rr;nirnovirr nalaze se u Ivandiievu glag. zboi'r-liku (pod. 15. st.); 1, r!rra poslanica (Fseudo-lluzcbiieva) potvralena ie u malom glag. lr,u.rirentu iz sredine 15. st. I iiivot i ltostranice iznova su pre\re,1, rri iz gore citiranog talijanskog djeta r-r glagoijskom izdanju lttttt:;it stt. lerolima (Seni 1508), a u njemu je io5 na triraiu do,l.rrra i pjesma o sv. Jeronimu koja se saia pripisuie M. l/traruliiu. lz tog cljela donosimo ccllontair Jelonirnova Zirzota, i to dio o sv. l( r'()nirrru i lavu (vrlo pcznatu legendu u umjetnosti).
Zivotopis sv. Jeronimtt prilcazuie JerorLinta, roclcna u Stridrxtu, kao isposnika, prevoclioctL starozavietnih bibliiskilt i:njiga s hebrejskoga i "kaldeiskog" (ttramejskog) ier.ika na Iatinski. lcao sveca i tutlotvorccL. Frercosittio santo ailorttttlc <t itLdu s Lavont,
283

doie Ze i konja n;b;e laauea travu blizu jeje i vzdaie hvali Eogu i ido5e v dorni svoje radujuie se' I kada prido$e v dom svoj, vzveseli5e se vsi ljudi velmi rad.ostiju .rtiii"3n zelo o pri5astiji i o ,vskreien'ji gospodidni onoje. i urrrupls" vsi ljucli govoreie: "Velik jest Bog lvanov i velija jest slava jego va v6ki vek. Amen'
282

T
T ieCan dan stojeii 'na vidernii sveti Jerolim sa svoju br:etcrikav' Koga lava I iti" ^ii frairi,"naglo pride jeclan lav u izlize proti njemu, ilai"ii, vsi fratri pobigo5l, a sveti Jerolim j;a;;;" gostu; iako-cla mu lav ukaza praZnohat "gzll \ii tiSe nabod.en i zapovida njim da bi otvorili onu ranu i iskal i:"U""". fr"l njega. I ;buduii to udinili, najdoSe v-nozi niktt isce,1., 1'r..,lrr
f

r.til ir.sl t,lridlr.i tltr l.lrtllr 1r.r't'tlrr tlir rll1": ;lrrl s li.rtltil:tttti, zltltl pr.lvilc, stirvc 1'r|ccl rr.i irrri .it.rlrr01r,tr osl:tlilt s lt'chrin-r (.f , trtiviti'r ok,l' v'.tn, u lta rr.icrrr .it'rllrrt r.r,<nttic za r/l( '.tr.r./r. I(i lirv ttoz.tllrvSi oslaka, s voliktt lltclost.itt t'rllilrtr iicle r,.r rriilr, p|t'c[ kim l.iucli za strah pobigoic' Lzrv zil istitltt r*
.t

1..'rr'

nemoi za rni,kim :trnorm,r ki mu v nozi biSe, tako da ga iiS". f kada bi isceljen, ostarvivii vsaku divjost, sta5e 5 njimi kako Zivina pitoma. Tacla victrcii sveti Jerolirn da ne toliko n.o-ote, ku lav ime5c v nozt, koliko cicaboLja urejen'ja "ieu bi5e pri5al na sluZbu njih, zato sa svetom fratar svojih o.r luv paiu i duval naloZiSe rlr,i tuk.l, oficii, to jest da bi vodil 'na njih oslaka ki'no5aie njim drva iz gore' I.tako-diJ;a;og" ir:"l"itp"t jeclnog hitra pastira srnnogim nastojan'jem hoALa ni pa5u vazaa" gazdriLeva5e' on-pasi5e, a lav na njegovi delo sta5e stiaZi, da bi n'apasal samoga sebe i oslak svr5il bi podobno vraia5e se r"o;". f tim svr5enim,, vazda u vrime ao-"-. Zgodi se da je'dno krat pasuii se oslu'z a lav usnui putern i.-qti- snJm i mirno hocleci trLci,s kamilami tim Lav propovedo5e ga sa soboju' vicleii da ta oslal< bi5e sam, Urraiu t" i osla ne videii, potika5e simo i tamo rikajuii' I na konac ne na3ad5i ga pride k vratom od mostira i za sram ne smi vlisti vnutar t<at<o biSe nauden' I videii redeni fratri prez osla' da lav se bi5e povratil kasnije nego inda i da biSe mu dati njegoviut 1*il1j"it"1 da ga je za glad'*izj.il.i ne.tijuii iluuudnu piiu,-govorahir: 'Folai ft,izii ostanak osla da ti jo5ie sumnje.ii ie ostalo ituptti vele dobro tvbje Zrlstvo'n Da 'd;;;;t-ti nli"it ido6e na trzan kadi se pasiSe, ne^bi viditi narfu-L?':" od smrti toga oslaka' I ni-jedno zlamen'je ne svepbututise se k domu, a to iest k mostirr; i skazase I^iSi, je dinil tomu Jerolimu to d6lo'3 Tacla otlludi5e da sluibe ke je 6inil redeni lav. I nasik5i drv v gori' stavljahu rtri, a" bi krotkir po'clna5a5eF;;;g^ lu.rtu, o lav lav,;uuauii isplnil Potorn toga pri-goda ddlo svoje, iza5adii ie v niil dan da ta i tamo hoditi po dubravi, jeda bi hadi mogal naiti plft ti-t iogu tuogu oslaka. I tako hodeii pozri i vidi redene trgovcc

j,'nr .strainim obori se poraZajuii zemliu oiasom, vrZe vsc kamile te tako urejene i osla pripravi tako da rlr nr ivr.'tlc clo mostira. Videii to fratri, skaza5e svetomu Jerrrlrrrlrl, a on rede, znajuli stvari ke imaju priti: oPojdite, l,r,rtiirr, sl<oro i dinite pripraviti jisti gostom ono da im bude trrlri,'icr prihajaju k nam i doblo oie.< Sveti Jerolim ne biSe ',,'r'il svole Ueieae, ku govoraSe bratiji, da pride ond,i jedag jesu gosti ki bi oteli 1,,,,:rl n.jeinu i rede: 'Na vratih na5ih dopusti im priti k sebi vnutar ;',,r,rliti opatu.( Sveti Jerolim , ,,'ri, pokieknuv5i pred njim, prosiSe ga pro5ien'je za grih r,;itr. Dobrostivo njim prosti i rede njim: "Vazmite vi va5e ',l,,lroclno i ne udite se tomu od sada naprvo vzimati tujega'< I lrlosi5e svetogo Jerolima da bi vzel pol ulja ko imih'tr .za l,l.rloslov. On ne tiSe, a oni ga toliko prosiSe i on za njih rrl,'strn'je vze ga. I jo5ie obeia5e davati fratrom tu takvu nri ru ;azda. I tako ostaviSe ostankom njih da imaju tako ' rrrili.

.,

s,r',ttlrr

tzl:ognekogtrna;prijcdlogza(prcmalal'pcr)visepulatt
ovom tekstu ima uzroeno znacen.le z dok je magarac Pasao 3 tu stvar

I krotko

r ofig.

dulg
285

284

I
tujim skrven i dlov6ka obr6to5e. IZe togoZde pri sviiah zre(e,r; Silvana arhibiskupa mnjahu. I ot sego vsi .,rrdcjio tu uZasni jako bezpametni, dto ubo stvorili bi ili rekli - ne znahu. Viduiez togoZde svetinje glas, a toliko mrze(e i rremndno zreee,s uprosi5e i podto tolika bezakon'ja stv'ori. Orr otveia: "A5ie az zlo stvorih, ponjeZe pfizva me Zena sija rr:r to.<< JeZe sli5av5i iena, otveia jemu da lagaSe. Tada on rcde: "Da dlovek li te pousti na vekiu nenavist mula boiija ttrgo radi da bi ga brle ozlo,glasil?< nade toliku grdinju trpiti. I ot tude ga ne;llagolati da niktoZe moga5e ot gn6va podteno s dosaZden'jem i huljen'jem zlobeieji, izgna5e i silom
olrr-nzom

48.

EUDO SV. JERONIMA SA SILVANOM

pahajuiee

iz

domu.

Iz poslanice Pseudo-Cirila hiponskom biskupu Augustinu (koia ic saslavni dio Transita sv.'Jeronima) uzimarno odlomak o cua., iro ga ie Jeronim udinio s arhibiskupom, Silvanom' Odlomak jc iz Iiraidiccva glag. zbornika (poietal< 15. st.)., u kojemu ic icz.it arhaiiniji nego u analognom teksLu u Transitu sv. Jero'
lr1114

Ze biviuro jaZe stvori5e se navd5iajuie,rt vapijahu Silvana arhibisk'u,pa biti ipokritulz i dostojnago saZgan'ju.

Jutru

r"cso radi jakots vas Nazaret podviZe se protivu ar.hibiskup;ur


rrrr,rZa

(sent.i)uu).

trrlto da sli5eie ime jego vsak kaZdo hulnik bi.tr Divno sego utrpen'je i velije svetinje jego skazanl Zudi muZa glas i sluhui v nepovindnom tolika zla, a on ne otvrze ust svojih lrrotivu tolikim hulam. V tolicih protivnjah srce jego kr6pko

bist, ne smetajui se ni jednim neutrpin'jern.

MedtL ostalim iudesima, lcoia su se dogodila zagovorom svetog Jeronitna, u Pseudo-Cirilovoj poslanic,i priia-se kako je daltao upeo sve sile da ozlog,lasi nazaret.skog nadbiskupa Silvcna koii ie bio poboian svetom Jetonimu.

O SilvcLnu se nadaleko proiuo zao glas. On je napustio Nazaret i poitLo u crkvu gdie je leZalo liielo sv. Jeroninta.

noi jeteru, obraz svetogo rnuZa prijam,t k jeteri Zeni plemeniti javi se, ka na postilji svojej podiva5e i, da nedistivo k njej pristupil bi, iska5e. O sern ie strahorn uZasnag muizu obraza ne znajuii, videii se sama s dlovdkom iena nade vapiti glasi Zestokimi, v loZnici i ne znajuii dto stvorit

l'r'iiad v m6st6 groba, postavi se na molitvu, ideZe prebivairriu jemu jako za dva dasa,ts muZ jeter lukavim duhom r,lrigan, v tu crikav v5ad, svetogo mu;la obr6t ,na grob6 v molitvi, jako zmij pogna k njemu, ponose jemu iako Lene na lrliuCnu svoju pohot potidet vazda. Jemu Ze jaganjac nevini Silvan raduje se o pogrjen'ji svojem s sm6ren'jem16 pravlirie da takovaja desto glagolal bi jemu. Sije nepodobni raz-

tako da vapjem neprestanim vsi vzbudi5e se speiia ne takmo ot onogo domu, na i susedi, iZc vsi na vapaj vze:ni v loZnicu pritek5e, nade5e upraiati trepetmr Zenu: "eto bist to?< MeZdju tim lastivi zmij poclkloni se pod oclar i taja5e se. Ovi, iie stekli se bihu, sije siii;avSc - kto bi si dlovek bil, vziskaSc vsud6. I napokon idoic k m6stu ideZe gubiteljn taja5e se potl
1 Jedne noii (davao) uzev5i 2 Llzasnuta

koji (ljudi) gledajui toga pri svijciarna koii su bili 7 Znaiu(i. s prezirno i s nevjericom gledajuii (lat. detestabile ,ilr'uite cernebant\ " guraiuii, tukuii
5 o

inopina-

lik

svetoga rnu1a,

tj.

Silvana.

probucii5e se svi koji su spavali Iat. pestifer anguis


286

.1' " prlcalucr je 'j vikahu da Silvan arhibiskup licemjer lrJ gotovo ra Ivatko bje (postade) huliteli, opadad ts gdje je proveo gotovo dva sata
10

t<19 je,svanulo jutro.

U orig. smren'iem, ispravljeno prema lat. humilitate287

bojica sliSav, noL izanir da ga ubiiet v grlo Silvanje.tz Vskod dastni rnuL, vzapi: ,Pomozi Silvani,ts Jeronime!" On razbojica jegda noZ dvignu, v grlo svers zakla se. I tako, liako podobaSe, rnuL bezakoni sam sebe ubi, da v rov rrpadet jegoi.e izrva. Divno jest se paki jeZe slidujet. Primiri se ubo zatim ini muZ nedistiv. S do5ad, se jeZe maSien'jem boZastl,enim bisi stvoleno, jako vidi, tactaje jam noZ, mneje da je dlovek boZji sije stvoril,:o dlov,lka ubiti nastojaie, uibiti Silvana. Da ne mnogo glagoial bim, iako takoje nastojaSe kako i prvi, togoZde dto prvornu primir:i se, toje i semu dojde. Ne ioSie muZ si drugi na zemlju pade, i se muZa ina v crikav vnidosta, sije vidiv5a, sudzr boZija ne znajuia, rnnjahota si grih toiik muZem boZjim stvoren.el Ot njiju ie jedan vcie drugago ijute nade vapiti se, gn.jivom ludosti vsplanuv: "Razbojica!<22 jeliko moga5e prebivajet bezakon'je tvoje?:3 Ti - "Dokol6 Zene siliii na tvoje bluZden'je pohoti i dlovdki v tajne ubijajeSi. V istinu clanas tvojemu bezakon'ju konac budet." I naglo jeliko mole potede,2a iza* mo?, da i ugasi.:s Na jegda Silvan, po o;bidaju, vzvapi: "Pomozi Silvani, Jeronime!" muZ on, jako i drugi, svojeju rukoju i noZem ubi se,be. Drugi mui, iZe 5 njim pride, se vidiv, trepetan bi viden'ja radi, k crikvenirn vratom potede mndje Ze sije po dareh biti stvoreno,:tt jeliko moZe pode vapiti: "Simo vsi tacite! Se zlodej Silvan arhi;biskup ne toliko da iene sramotit, na i jo5ie i dlovdki ubijajet svojirni basnami.o BiSe bo velije stebenijezz muZi i Zen sbijajuie aer glasizs vapjuie saZganiju biti dostojna2o Silvana arhibiskupa nedistivogo. Sije zudi v uSiju mojeju; i
17
18 2o

Izi lone3o na tolik pozor idehi.st StojaSe jaganjac meju vlki ljrrtimi i v S6encih krotak, nidto Ze glagola takmo sije: ,Dot,rino trplju, jako v Boga mojego sagrdSih tegotno.< Bijahu j('r)luza nevinago, vshiiujet se vsimi,az da na muku toli ra,loslnije idi5e i tegotno povojahu i. Az rukoiu mldan'ia porrrl.jahrs k narodu, Zelije jih veli gnjiv ukrotiti, oni Ze veie ,'rriivom i jarostju vLizahu se. I iegda juZe vshiien Silvan r'.rrr is crikve vediSe se,s4 naglo sveti Jeronim, jako vija5e sc,rr ,,1 rndsta v njem Le leia\e vstav, tolikoju svetlostju sijaje ',i , cla jako odima usilno zriti, javi se vsirn, pomoii arhibi',krrpu svojemu vzljubljenomui iZego svojeju desniceju Silr:rrnr dastnoga vshitiv, sim iie jego vshiiena drZahu, glasom ',lr':rinim poveld da pustet jego" Toliko Ze silno bist sije por,ljcn'je, da prije neZe hondal bi glas tako vsdh naglo tolik ,trllr obja, da vsu krdpost pltenu izgubiie meju tim kako inlll'i na zemlji pado$e.
Zatim ie sv. Jeronim zapovjedio itavlu da izade iz iene koju su donijeli u crkvu kako bi otkrio lukavitine kojime je sramotio Silvana. Davao se pokazao svima u liku Silvana i

Iz "Transita sv. Jerolima" (Senj, 1508) saznaienrc da je Silvan - po vlastitoi Zelji - naoiigled mnoStva ljudi izdaluuto.

iiiez.ao iz crkve. Tu se prekida tekst u Ivaniidevu zborniku.

da ga zabije
Silvanu

u grlo

Silvanovo

videii Sto se po kazni boZioj dogodilo i misleii da udinio Silvan, lati se noZa 21 mi5ljahu da je taj veliki griieh udinio muZ boZji
22

to svoie

je

to

sr Dokle ide tvoje bezakon'je. zr U orig. poie (u lat. cucurrit).


25 2o 27

U orig. moZda pogreSno razbojnica.

zs

prema lat. extingueret misleii da je to po daroliji udinjeno (lat. jez. konstrukci.ia) Nastade velika strka.

:rrr

:l id6l
:t;

suze roneii
Sute

prema lat. aErem 2s da zasLwLuje da se spali

koji su prolamali zrak glasovima; u orig, ar


288

ispravlit:ttrr

"i svi su ga gurali "' mahnuo sam rukom u znak da r. kad su Silvana vodili iz crkve
"" koji,
t,l
||r

ftafts se dinilo

tj.

Jeronim

rtska knjiZevnost sred. vijeka

VII. PRIEE I ROMANI

49.

ZICA SVETIH OTACA

Ziia svetih otaca (lat. Vitae sanctorum patru.m ili Verba setrirtrum) bila su u kr5ianskoj knjiZevnosti srednjega vijeka vrlo r;r(iren tekst. Djelo sadrZi mnoitvo pouka i anegdota iz livota prrstinjaka i monaha egipatskih. Tekst se svojim vjersko-poudnim 1,r idicama uvladio i u mnoge druge sastave. Ziia su u stvari jedna vt'r'zija paterika koji je prvotno stiliziran na grdkom, zatim je bio t,r'cveden na latinski, a i na crkvenoslavenski. Na hrvatskom se lr,rclrudju zadudo na5ao samo jedan rukopis Liia pisan latinicom r t'akavskim narjedjem, a taj je tekst izravan prijevod s latinskog i ncma veze sa crkvenoslavenskim. Na5 je rukopis pisan negdje
rzbor, tj. otprilike jednu petinu ditava djela. NaSi su odlomci prerrzcti po izdaniu Vinka Premude u Starinama XL.

lrotl<raj

XIV. stoljeia u zadarskom kraiu. No on sadrZi

samo

[elanak

134]

va bratal pojdosta v grad da prodadu da bihu telali. I kada v gradu bista, razd,ilista se. Jedan vpade u prellrrtrodistvo. PriSad tada brat njegov, potoma rede njemu:
,,Vratimo se, brate, dornov.. On odgovori: prid'u." I opita "Ne rrjt'ga: >Zad, brate?o A on odgovori: ,Kada otide od mene, rrricloh u sablazan i sagri5il sam grihorn nedistim." On tada lrolcii dobiti brata svoga poda mu govo::iti: "I mani se je to zlorlilo; kada se od tebe odilih, upadoh i ja u preljubodistvo. l),r pojmo na kupz pokoru diniti sa vsev te5koisye jeda nam
1 tj. monaha : brata podimo skupa. Nego rr

sa svim trudom, naporom (lat. cum or,tni labore)


291

Bog prosti ta grih.< Ki kada prido5e domov spovidi5e starimr da jirn se bi5e prigodilo. I da5e jim zapovid kako budu pokoru diniti. On jedan ne za se, da za brata pohorr-r dinjaSe kako da bi on zgri5il. Vidi Bog te5kodu njegovu i ljubav, po

malo dan po tom javi jednomu od starih ates ze veliku ljubav onoga ki ne biSe zgri5il [otpusti onomiu ki zgri5i grihom puteniml.o A to je prarra ljubav poloZiti du5u za brata
svoga.

.,,'t'r 1f1la se

rrisrri'i1t na.ido5e ju mrtvu i reko5e njemu: oOde, mrtva je.< l.rll on otvori pla5i svoj i pokaza jim ruke svoje i rede: ,li,st: i:a mi je udinila ova hii djavla. Pogubil sam vsi prsti rrr.li.. I povidi jim da bi5e udinjeno govore: >Pisano jest: Nc vr-ati zlo za 21a." I udiniv molitvu skrisi in. Ka vrativ5i
r

disto ostalols Livota svosa.

[elanak
Clovoraie

139]

[elanak
sta5e

137]

Pustinjak niki bi5c u niZnjih stranah Ejipta. Ov sam u mesti pusti. I ese narejen'jem djavljim nika Zena nedista sli5av5i od njegaz rede nikim mladiiem: oea mi hoiete clati da ja podloiu toga va5ega pustinjaka?u Oni tada obeda5e njej da ju kuntentaju. Ka pojde van o vidirnji i pride k celi njegovi dineii se da je zabludila i poda klditi na vrateh. Izi5ad kada ju vidi Zalostan bi i rede: oKako ovdi pri5la si?" Ona tada kako pladuii govorade: "Bludeii pridoh.u Ki smilova se, vpusti ju u dvor.s On vnide u celu, zatvori se. I ese ona nevoljnica zvapi govoreii: oOde, zvir me uiida'n On tada bi smi5an, opet zboja se siuda boZja govors; "Ot kuda pride srdba boZja ova na rne?" I otvori, vpusti ju vnutar. Poda tada djaval kako strilovo potikati srce njegovo va nju. Ki kada razumi tda jel to od djavla, govora5e sam sebi: Puti neprijateljalo tamnine su; sin boZji svitlost je. Vstav se vaZga svi6u. I kada [se] vZigaie Zelin'je govora5e: Ki takova dine, u muke pojdu; kuiaj bo ti sam od sebe ako morei trpiti oganj vidnji. I kladi5e prst svoj na oganj. Ko kacla goriSe ne uZiga5e ga krozi veliko vaLgan'je poZelin'ja pltenoga' I tako dari do sjutra dineii, saZgav5i prsti svoji. Ona nevoljnica to videii da dinjaie, od straha kamena bi udinjena. Kada bi sjutra, pridole oni mladiii k tomu korludrr.r govoreii: oPride Ii ovde sinoia Zena nika?" A on rede: oEovo kadi spi.< Oni
a ispovjedi5e starje5inama 5 da (lat. quod) 0 U zaporkama dopunjeno 7 o njem 8 predvorje (lat. atriolum) e strijelom
10

i liacla biSe ditii sijade u templi i vija5ete oca dasto vhajajuii r :'rlirificijtz prikazujuii idolu. I jednokrat za njim otajno I'r.,' r'lizal i vidi satana sideii i pred njim vse njegovo viteStvo '.t,rit'ii. Ese jedan od vladavac pride i pomoli sers njemu.
1'r

niki od Tebeis starihtc da biSe sin popa idolovt;

l.'rrrLr satan rede: nOd kude grede5 ti?( A cn rede: "Va onoj or iiiciji sam bil i zdvigoh vojske i smi5an'ja i prolitje krvertt r rlri'o udinih i pridoh da povim vam." Satan opita njega: 'tl kcliko vrime ovo udinil si?" A on rede: >U tridest dan.< l)irrval zapovidi frustati ga govoreii: "U toliko vrime ovo ':rrrro udinil si?" I ese drugi pride i pomoli njega. I njemu r,'i'c: "Ot kude pride ti?" I odgovori: "Na mori bih i podvi; ,lr more vetrom i pogruzih drivo i vnogo ljudi utopih. Pri,l,rlr cla povim ,tob,i.< Rede njemu djaval: >U koliko vriffrena ,,vo udinil jesi?n I on rede: "U dvadest dan." I ovoga dini lr trstati govore: ,rZat t toliko dan ovo samo udinil si?u Evo trt'ti pi'icie i pomoli njega. Rede tada i ovomu: "A ti od kude I'r'r'i?" Odgovori: ,Va onom gradu bil sam i oindi bi5e pir i rrt'irrih kustion i rmogo krve proliti udinih, jo5 veie:o i onoga rrt'vcstaca ubiti. I pridoh da povi.m tebi.< I rede njemu: "U I'olil<o dan ovo udini?" I rede: "U dest.o Zapovidi i ovoga lrrrstati. Pride tada i drugi i pomoli njega. I rede njemu: ''ot kude gre5?" Odgovori: "U pustinji sam bil. Ese detrdest
11

lj
po dI. 30. istog kodeksa'

uni5avii r: oZiviev5i

1',-ina; tebeis

la od tebejskih staraca; starac

ie redovnik ili redovnidki starje neprevedeno lat. thebeis prema Thebe u Egiptu ,; idolskog (poganskog) popa ,6 sjetla5e u hramu i vida5e
r; Zrtvu (lat. sacrificium)

preostalo vliieme

Putovi itavla
292

'6 pokloni se tu krvoproliia !o Stovi5e

293

let nastal sam rjuii jednoga koludra. Jedva ovu noc premogoh da zgri5i pltenim grihom.< Kada djaval sliSa vsta se i ielova njega i vazarn knrnu s glave svoje poloZi ju'na glavu njegovu. I udini ga poli sebe sesti., rede njem'u: "Veliku rid udinil si.< Ovo kada vidih rekoh sam v sebi: Vele velik red jest koludrov. I tako ugodno bi Bogu darovati mani spasen'je. Izi5ad udinih se koludar po milosti boZji.

50.

BARLAAM

JOZAFAT

r jt'l<ovni roman, sastavljen u slavu pustinjadkog Livota. U stvari prr ic u kriiansko ruho odievena Budina legenda. Iz Indije, gdje

Zivot Barlaama

Jozafata bio je valjda najpoznatiji srednjo-

r r t lra traiiti jezgro te legende, preSla ie ona preko arapskog u ;'riktr knjiZevnost. Odatle je nastavila svoj pohod prema Zapad.o. lz lrizantske knjiZermosti rorlan je bio prevcclen na staroslavcnski

srpshih rukopisa. S njima ie prepisan iz starijeg 1,r'edlo5ka u jednoj dubrovadkoj zbirci legendA pisanoj latinicom ,r '(VII. st. hao i u jednom dakavskorn rukopisu. NaS je prijevod ,, rs{ao prema tal. predloSku, a prevodilac se, izgleda, sluiio i Iatrrsliim tekstom Zlatne legende (Legenda aurea) Jacoba de Vo,,ry',ine. NaS je tekst preuzet iz izdania J. Kardseka, Dubrovaike l, :,,r'tttla, Prag 1913, tt' .ic poznat iz vi5e ruskih, bugarskih
n('nr.r direktne veze hrvatski prijevod l<oii

l\
I

r, lc: nemilos,rdan krstjanom

I ahodimo upisano da u njeke stare dni bje5e u Indiji jeclan kralj komu ime bje5e Avenerio. I taj dovjek bjeSe

',tvu zapovijed: godijer se naale koji krstjanin koji se ne "Die I'i poklonio njegovim bogovorn, da je umoren.. I na tojt i61"r" t',,slao jednoga gospodara navla5tito da ih i5te i pogublja po

i bje5e udinio {r

LSVoilrrrl

kralje-

'.vijch gradovijeh i v[lada]n'ju. A taj kralj ne ima5e poroda rr'r't: zato mnogo Zalostan bje5e i davaSe veliko blago popo\,)nr od idolaz da bi mu isprosili porod u ibogova. Ali mu sve

j' U tu svrhu. sveienicima


294

idolskim
295

to zaludu bjeie. A tada svakolika Indija bje5e puna krstjana kaludera kojijeh svijeh progonja5e taj kralj.
Jedan od kraljevih dvorarLa napusti svoju slttibu te se ?.a. lcaluderi. Kralj ga pronarle i trali od niega da nuL objasnt zaito je zamijenio sjai dvora s krajnotn bijedom. Dvr.tranin mu izloii lcritanslcu naulcu radi koje je ostavio dvor, i kralj ga otjera.

Medu toj, hotje Bog, rodi sc kralju najljep5i djetiiak i nadje5e mu ime Jozafat. I sliupivii kralj mnogu gospodu, paka bogovom prikaza5e posvetili5te radi poroden'ja djetetova. Skr-rpi tisuiu aslrologa od kojijch iska5e pomno Sto ie do poslijc biti. Ali iuu svi odgovori5e da ie biti vele rnogui i bogat, i c1a ie dugo livjeti i rnirno kraljevati, i da ie biti lijepa uzrasta, i da ie imati dobru narav, i da ie biti rnilostiv i milosrclan, i da ie vazda tebi poslu5an biti. I kako du kralj ta pohvaljen'ja, mnogo vesel'je wkaza. Ali jedan izmedu njih najrazumniji i najstariji rede: >Ovo diiete koje ti se rodilo, o kraiju, rneie kraljevati u tvomlr kraljestvu, nego neizredenijem nadinom boljernu, za5to neka da znaS, er ie biti od one vrste ljudi koje ti progoni5, krstjana, i da & razoriti sve tvoje bogove, i popove ie va5e progoniti i crkve tvoje razoriti. Hoie ti zadati dosta tuge, za5to bo ni5ta neie r'.^a tvoju volju diniti, toliko da bi ti ga milo ne imati.<g
Da ntu sin ne bi upoznao kritansku yieru, zatvori ga oluc u sjajan dvorac gdje djeiak iirti tio 14. godine, pomno tut,utt da ne sazna za kakvu bijedu ili nevolju. Jednog dana zaieli da iz,ide iz dvorca, ito trtu otac prelco volie doptLsti. Tottt prilikom mladii prvi put spozna da na svijetu postoji sirt maityo, bolest, starost i stnrt. O svernu ito ie yidio tnlarlit: u surrtoti razmiJl ia.

; r ri.iu Avenerevu. I do5adSi na vrata Jozafatova dvora, rede r:rlirnr: "Upusti me unutra za5to nje5to imam s gospodarorn 1','r,or-iti.., Ali mu vratar rede: >Dobar dovjeie, toi ti ne moZe I'rti. Pocli s Bogom, zaito je meni zapovideno cla ne upustim rrrrtll nikoga na svijetu. I ako bi najveii gospodin do5o od Lr.rlir'str"'a, ne bih mu smio otvoriti.< Odgovori mu Barlam: ''\1..o bi znao uzrok, sada bi mi otvorio. I znaj dobro, ako ja 1,, ,rloh ne govoriv s gospodinom, a on poslije bude uzaznati, rr, fa u tvojoj koLi! Znaj Sto te deka!" Vratar rnu rede: )A '.to irna5 5 njime govoriti?" Ali mu Barlam rede: 'Da ti kaZu: rrrr;rrn jedan dragi kami koji ima tu krepost da tko godi bi 1,.r pri sebi nosjo nigdare ne bi umro, i ako bi osonuo, pro1,1,'rkr bi, i ako bi bio gubar', ozdravio bi, i ako bi bio hrom, ,,plostio bi se, i ako bi bio Zalostan, veselio bi se. Ako me rl,rkr: re pusti5 k,njernu, a ja pode,m k drugomu go,spodaru i l,rotlrrrrl onri kami, a Jozafat uzaznat bude da sam ovdje dolr,rilio, gledaj Sto te deka!" I kako vratar du kreposti od tega | .rrrcnll dragoga, rede Barlamu: >Dobar doviede, ako je toj r',rirrl ito govori5, ukaZi mi taj dragi kami cla ga vidim tere tr trrr otvoriti vrata i dovesti do gospodara da 5 njim govoriS." lir'r'c rnu Barlam: "Moj brajene, ne morei ti zgledati'ovogaj l.;rrncna za5to se ne da zgledati nego ko je disti djevac. Ako lr lri ga zgledao, a ne bio dist, osonuo bi. Ali ga iu ukazati l,,z:rlrrtu, za5to bo je on dist djevac. Ako li bi ga prem i ti lll()lrro zgledati, velika bi sramota bila gospodaru da ga ti 1,r iit: r'idiS negoli on." Rede vratar: >I(ada je toj tako, meni 1'.r rrc kaZi, negoli podekaj ti dokle podem k Jozafatu terer rrrr liaZem sve toj. I ako te rede upustiti, ja iu te uvesti, ako lr rrt', a ti ie5 poii svojijem putom.< Rede Barlam: "Podi rr.ribrie er te dekam ovdi."
\

Milosrde gospodina Isukrsta vicleii da Jozatat pogrilevai(: svijet i da o smrti mi5lia5e sveiler, posla taj das jednoga andela s neba k jednomu remeti pustinjaku komu ime bjeit: Ba,rlarn, star koji pokoru dinjaic u pustinji veie 30 godirrl daleko od grada. I do5ad5i andeo k s. Barlamu rede rnu: >Potli najbrZe u grad kraliu Avcnenr tere ispitaj njegova sina imt'nom Jozafata tere mu pripcvijedaj vjeru krstjanskiu u inrt' Jezusovo.. I duvdi toj Barlam, taj das pode k svomu jednornrr prijatelju tere zaima lijepe haljine i obuk5i se u nje potk,
3 tal<o da

.lozafat dade uvesti toboinjeg trgovca da mu pokaie taj tlragi kamen, ali mu on podne izlagati cijelu kriiansku
nauku.

rriii

l,rrrro\io

,t,,,'orlijer mi ti zapovije5." I kako Barlam vidje da se je r,rz.rlut na vjeru Jezusovu obratio, proplaka od vesel'ja i ,lr r-rrrrvii ruke k nebu, veoma zahvali Bogu. I paka zagrliv5i ) tcrc mu u l(ar6sekovu izdanju je rece mu
297

t,,ii

Jozafat sve ove rije6i, pade obrazom na priglavke Barvjenrjem u ,mojega gospodina Isukrsta i rede: jc Bog Zivi"Ja i pravi. I ovo sam ja pripravan da udinim

bi ti bilo drago ne imati


296

ga

nasloni prste noZne na jedan grum zemlje mnogo nestanovit. I pogledavSi, vidje dva miSa, jednoga bijela, a drugoga crna, bez pristanka koji prigrizahu Zile onoga busa o komu on vi5a5e. I blizu bje5e da je svu prigrizu. I pogleda nizdoli u onu propas nad'kojom vi5a5e, ugleda drokuna strahovita koji ognjem paha5e iz usta, koji ve bjeSe zinuo da bi ga proZdro kada se ukine. I pogledav na grum na koji bje5e prste noZne zadehnuo, ugleda 4 glave zmijinje gdje se iz grumena promiljaju. I vrteii se onakoj, podvignu odi uzgoru, ugleda malahno meda na grani onogaj busa i nakloni .usta da bi mu kanula koja godi kapljica na jezi,k. I kanu mu njeSto ma,lo kapljica na jezik. Toliko se stavi po slastis onogaj meda da zaboravi sve svoje pogibili u kojijeh bje5e i nevolje i pedali. Onako ti su nevoljni ljuibavnici svjetovni nerazurnni. Inorog kojino dovjeka tjera, smrt je nemilosrdna koja to bliZe stiZe dovjeka u pustinji ovoga Zivota, dodim ga stigne. Jamina je ona bezdana ovi laZivi svijet svakijeh zloba naprmjen. Busako je oni svakoga dovjeka Zivot kojino podgrizaju dan i noi kakono dva mi5a bez pristanka. Grumen je tijelo u komu su 4 glave, elementi aliti stuhije; kako se oni ne zgode, tako se i razori tijelo. Strahovit je drokun usta pakljena koia svakoga Lele proldrijeti. A ona je slas iz busa laZivo naslaflen'je svjetovno kojijem se dovjek vara tere svojega izgubljen'ja ne vidi.
5 Toliko se preda slasti. 6 Kardsek: bukak.

Jozafata, blagoslovi ga govoreii: >Da te Bog blagosovi, koji si pravu vjeru obljubio. I stoja Barlam s Jozafatom 8 dana udeii ga kako imaSe Zivotovati, i kako se ima varovati i duvati od grijeha smrtnoga, i kako se ima duvati od putenoga i obsluZiti distodu, i kako ima biti milosrdan s ubozijem, i kako se ima varovati od razblude i ta5tine od ovega svijeta, mnoge razloge i nauke stavljajuii i kaZuii veliku ludost onezijeh koji se daju varovati razbludi svjetovnoj. Prilidni su jednomu mladiiu kojino jednokrat hodeii pustinjom ugleda ga inorog, zvrjer srdita, i upravi rog put njega. Ali ga on ne smijuii dodekati, vrtje5e se sjemo tamo kako bi ubjegnuo isprid njega. Ne moguii uteii upazi jednu jamu bezdanju. VrZe se u tuj jaminu, voleii u jami poginuti negoli njegova bijesa dekati. I onako niz jamu leteii, uhvati se rukami za jedan bus trave tere obisi se o njemu. I onako se miduii,

Poito je tako osam dana pottiavao Jozafata, Barlam se vrati u pustiniu. Viiest da mu ie sin postao kt'Staninom, silno ogorii kralia. Svi pokuiaii da ga od.toga odurati ostadoie iez uspieha. Tada mu iedan mutlr46 51t'vjstova- da navede sina na putenu liubav, ier da ie tako zaboraviti na lirS1anstvo. U potvrdu toga ispritao ie mudrac ovu "pri' liku": Iticie jedan kralj Lnegdje koji Zeleii da ima sina, jedva ga se ,lobavi. I kada mu se rodi, njekoji mu astrolozi reko5e: "Go',pocline kralju, nahodimo na knjigah da ako ovo dijete do ,lt'sct godiita bude obazrjeti sutce ali'mjesec, osonut ie da 1,:r veie svi lijednici ne ozdrave.o Tadaj se krali dogovori udirrili pod zemljom jedan dvor u kojemu 6ini hraniti sina da ,,unce ne vidi ni mjeseca. I buduii tuj stalo diiete 14 godi5ta, z;rpovidje kralj da se vaskolik grad lijepo nafajta i uresi i ,l:r se svaka ljepota iznese na dvor kada sin-a izvede k sebi, rrr'l<a razgleda ljepote od ovegaj svijeta i da ga naude kako .,t' ito zove. Izvedo5e gospoda diiete medu sobom da ga do;,r':rte do oca. Hodeii polagahno povijedahu rnu kako se'koja .,lvirr zove. I oto ti od tuda iznenavi izajde jedna Zena cla vidi sina kraljeva. I kako ju ugleda dijete, obrati odi na nju, :r sve ostalo ohaja i zabi. I onako uprv5i odi u nje obraz na ,l:rlcku, ozrje se na gospodu tere ih pode pra5ati kaZuii prr,lom Zenu, govoreii: "Sto je onoj, kako li se zove?o Tadaj nlcki kraljev oprovda, ondje blizu buduii, rede: )Gospodine, rrt'gledaj tamo! To je pogana rabota, togaj nijesi prije vidio. 'l omu je ime vrag kojino duSe hini i u pakao vodi.u Rede tli.iete onamo gledajuii: "Je li dje veie onaki jedan vrag?. pun ih je svijet." Itcde oprovda: 'Da bi ih tako trag poginuo; f 'ocloSe udilje, ali se dijete na vraga obzire, a za ino ne ktje f itati. Kada tamo doclo5e do kralja, mnogo ga kralj veselo 1'rimi i posadi uza se paka ga pode pra5ati govoreii: "Sinko, jr:si li se nagledao ljepota raziicijeh od ovega svijeta?" Rede nru on: >Jesam, gospodine." Kralj mu rede: "Moj sinko, tako li moga iivota, povjed mi od svega Sto si vidio Sto ti je najrllaZe, za (ijern ti je srce i oko poSlo? Pravo mi reci, moj sinko, za5to ti Zelim Zelju ispuniti kakono sve mojemu srcu, ir mogu.( Rede dijete: >Gospodine kralju, tako mi moga Livota i milosti tvoje, kako ti iu pravo reii da od svijeh vrijedrrosti i ljepota ni5ta mi nije draZe, ni za dijem mi nije toliko ,,lio po5lo, ni k srcu prionulo, ni pamet zaneslo, koliko za
299

298

ljudi hini. I ako mi neie5z momu dobru i misli5 mi ikadare u dijem ugoditi i ako me lju,biS, dobavi me jednoga vraga, prem ako rni sve ino zabraniS i uzme5.o euv5i toj kralj, tvrdo mu bi i.ao. Tako mu i odgorrori: "Moj dragi sinko, ja ne imam ine mili.je zakletve negoli tebe, da tako mi mojega i tvojega Zivota, kako ti iu pravo kazati, koje stvari na ovomu svijetu nije gore od vraga i 5 njime druiine i s njega gine svijet. I posliie, sinko, znaj da se vrag ne more vidjeti za5to ie duh a tijela ne ima kakono mi, da se moZe vidjeti.u euvii toj cliiele, zaplaka se tere rede: "Kako toj govori5, oto me ne ljubi5. Da koga sam ia vidio? Kako li bih ga zn?.o, da ga ne buclem viclio?"s Rede mu kralj: >A gdje si vidio, tko li ti ga je ukazo, kako li povidio?" Fode se dijete ozirali sjcmo tamo i ugleda onoga oprovdu, rede: rono ga, koji mi ga je povidio!" Dozvav kralj oprovdu prida se, rede mu: "Kako si ti i kadare mojemu sinu vraga;ukazao koji ljudi dili? Sada mi povjecl, jere tvojega Livota nije."r Pristra$iv se oprovda, pode govoriti: ,Svijetla kruno, pravo se govori prid va5om svjetlosti! Prateii mi na5ega gospodina, a tvoga sina destitoga, bjeh ja blizu njega, a proate njeka Zenska glava da vidi vaiega siLna. Tako mene ,i uprosi Sto je ono u Sto on bje5e odi upro. Ali ja videii Zeninu otrljanu, ne vele lijepu ni opravnu, Saleii se na glumu, rekoh mu po5aptav5i na uho: Gospodine, ine gledaj na onoj, jere ne ima5 na Sto gledati, za5to je ono vrag koji hini ljudi.o Istom on toj izreko, ugleda ondje dijete od njekuda Zenu, pode vikati oziruii sc na oca: rOno vraga, ono vraga, daj mi ga,6atel" I nikako sc ne mogu6i utaiiti, zapovidje kralj 7 lijepih djevojdica od njegova doba, lijepo odjeverre i hubavo ure5ene, krunice im na glavici i raskosane, prida se dovesti tere ih ukaza sinu. I kako ih sin vidje,pode se smjejati tere oca moliti da mu ih da, a ve(e da neie od njega niSta. Tadaj ga kralj S njimi zatvori u jednu kuiu, neka ti se 5 njimi razgovara. Tere ako bi se kada zgodilo da ovo dijete oca ne poslu5a5e, kako tri mu zaprijetio da mu ic vragove od njega uzeti, sve bi udjni<r Stogodijer bi rru rekao tcre ga vablja5e njimi i pitomljait. liakono kragujca.
vragom kojino
? 8 o

Prema mudradevu savjetu, krali zatvori Jozafata sa sedam liiepih djevojaka ,koie ga sveder probudcvahu.na liubav stima Jozafat jb jedva odoliievao, ali je na krait't tLz. pomod molitve ipak pobiiedio. Kad otac uvidie da opet nije,uspio, pokuia ioi posljednie: dade Jozafatu polovicw,kralievstva da njimb vlada ne bi. Ii ttlast, tast i ltog,atstvo diclovalo na nj da se odrekne kritanstva. Ali i ovai put .se .prevari. Sitt mu dapaie obrati ciielo kralievsttto, na kraiu i santog oca. Doskoia postiie oteve smrti lozafat ie vlast pre(7o* svome sttLzi Atfanu. Sam pak ie otiSao u pusti.ttiu da traii B-arl.ama i tamo'iivi u pokori. Dvije godine tru:io je Jozafat Barlen'iu itL{ajuti po pistinii. Kad ie vei izg,tLbio svaku naCu cla te naii svoga uditelja, pomoli se Bogu govoreti:

cellvan'jem, Tagrlian'iem

i iniiem ieganti." Tolilcim

napa-

mi smrt pokli ne nogu mojega koga toliko Zelim.u I pode plakati grozno rz:;lilnova govoreii: ,Gospodine moj Jezuse Isukrste, znam ',tlnovito da za rnoje grijehe nijesam te milostito da naelem ,,r,oga sveta 6ovjeka, ali te molim da ne gledai mojijeh gri ;,'lra, negoli tvoga milosrda i da me utieiiS"" Milostivi gospod lkrs koii svojijeh ne ostavlja usli5i Jozafata tere mu posla l, tlrru lavicu koja do5ad mahaie glavom na Jozafata uzrok rrrrr clajuii da se digne za niom hoditi, kako da bi dovjek bio, 1'rrs;lupajuii prid njirne. Poz.na Jozafat da je posaott BoZji, 1'o,ic slijediti ju dokle ga doprati do ielije Barlamove. I dovt rtivii ga do ielije, pobjeZe od njega. Tadaj se Jozafat stavi rr:r molitvu, Bogu zahvaljujuii. I ustav5i se s molitve, ulieze rr tlcliju otvorenu i ne nacle nikoga unutra za5to bo Barlam lr jt'ie po5ao po plrstinji brati zel'je i korjen'je 5to ;bi blagovao. I rrrrbrav5i zel'ia, dode u 6eliju i naale Jozafata. I vidjevii ga ll;rrlam u ieliii, veoma se pristra5i za6to bo ne bje5e prije r()\,il(a vidio odkle se bjeie iz Indije vratio. I kako Jozafat ga das zagrli od velika vesel'ja i pode 'ry'lccla Barlama, taj pritiskujuii k sebi Barlama da se ne moga5e gibati. 1'lrrliati I vicleii Barlam Sto se dini, pode ga pradati: "Povjej mi tko i ti, odkuda li si, kamo li ie5?" A on mu rede: ,Ja sam t,rlatat, sin Avenera kralja od Indije, kojega si ti obratio na I'r:rvu vjeru i naudio tvojijem svetim pripovjedan'iem. Ali rrrt' loj ne more5 poznati?<< A Barlam odgovori: >Moj brate, 1,,'rli odkuda si i do5ao jere me neie5 privariti. Po<Ii tamo
',(

)ospodine, molim te po5lji

rrrcitra

jur naii

V.jcrojatno pogreino umj. lrcie|. da ga nisam vidio j'er ti nema Zivota


300

't zbog mojih grijeha nemam te milosti 'r poslanik '' Pravi5 mi se Jozafatom.
30i

druziieh varajl KaZeS mi se Jozafatom,lz rek bi ja ne znam Jozafata kraljeviia.. Moj brate, velika je razlikos od njega do tebe, zaito bo je Jozafat bio kako lijer i mlijeko, a ti si crn kakono ugalj. Jozafatove su kose Zute kakono zlata Lica, a tvoje su oto kakono strunje o5tre. Jozafat je mladii tustan i ipretiljahan, a oto se tebi kosti pomiljaju. Jozafat je ljepu5kast kao cvijetak, a ti si oto stra5iv pogledati.ra Jozafat je kraljev sin odjeven, a ti si oto vas poderan i otrljan. Podi, brate, inoga varaj i hini, neie5 mene zaito sam ja dobro vje5t Jozafatu.tt Makar bil5 mi ga se dao Bog za Livota nagledati. Ovo su i sad 7 godi5ta da sam ja bio 5 njime, a'onda on bje5e od 15 godi5ta,ari si,Sto ja vidim ot 30 godi5ta i stariji. Zatoj mi poclaj s Bogom, ne zadavaj mi Zalosti. A meni ie Bog dopustiti, ufam se u njega, kako mi je obeiao, da se (u za iivota moga Jozafata nagledati.< Cuvii ove rijedi, Jozafat veoma se oZalosti i pladuii govora5e: "Moj dragi ode, nemoj me tako od sebe odgoniti, tvoga sinka, koga sam s tolikom mukom i Zeljom jedva na5ao, nego te molim da me poslu5a5 Sto iu re6i, a paka dini Sto ti drago. Moj ode, vele rnoZe od dovjeka nevolja'udi'niti. Kada sam svijet i ;kra,ljevs,ku knrnu ostavio, imah 20 godiSta i tada sam bio, kako to govori5, lijep i pritio. Ali su oto 2 godi5ta da sam u pustinji jednokrat na dan i rijetkovje Saku zel'ja rzjedajuci, a veie krat i ne okusiv i u veie dana. Nevolja mi je dake biti mr5av. I pokle uljezoh u pustinju, brzo opado5e moje haljine o rneni garmom i ko5travom, nego kada bih se koZe zvjerinje dobavio. A ;inako nag hoclah po vruiini od sunca, zatoj sarlr pocrnio. Vjetri, daZdi i snijeg i zla ostala ovamo me su ra5dinili. I dosle sam go hodio, nego Sto me Bog namieri na dvije pedc koje ve su na rneni, jedna sprijed, a druga zada. Zatoj rne ne odgoni od sebe. ZnaS li kako docle k meni u dvor kaZuii se trgovac od dragoga kamena? ZnaS li lijepe pridice i naukc koje mi dava5e? SpomenujeS li se kada hoteii ti poii ocl rnene, da ja s tobom idjeh, nego Sto me ti ustavi govoreii da iu do njekoliko vremena poslije doii k tebi. A ovo sanr do5ao, ali rne odgoni5. ZnaS li da se smo haljinami zamijcnili? A nu ti na meni od tvoga ciiicija koji sam nosio oto srr
a tebe je straSno pogledati tr dobro poznam Jozafata 15 Kad bi.
13

/ p,ocli5ta.o Kada ovo du Barlam, pozna da je ono Jozafat. Taj , rrs ciotede tere ga prigrli k sebi s velikom ljubavi. I onako
z:rglljeni staie veliku pedu dnevitc ljubeii
se.

Sedamnaest godina iivio je lozafat u pustinji zajedno s Barlamom, a onda Barlam umre. Poslije petnaest godina umre i Jozafat. Njegovu smrt obiarti kraliu Alfanu iedan pustinjak, kojega je Bog poslao Jozafatu osam dana prije njegove smrti. Kralj s lelikom pratniom pode u pustinju po sveta tjelesa Barlama i Jozafata, donese ih u svoju prije-

stoljnicu
Cast.

i pololi u zlatnu raku u crkvi

sazidanoi u niihovu

16

Prema tal. gran pezza di giorno


303

(: velik dio dana).

302

51.

PRIEA O PREMUDR.OM AKIRU

Stara, pretkr5ianska semitska prida o mudrom Al-iru, doglavniliu asilskog cara Sauheriba ili Senaheriba (705-681), uSla je u slarrenske knjiZevnosti moZda vci u XII. stolieiu u Bugar. skoj ili Rusiii. Neki hoie da je predloZak slavenskog teksta potekao iz grdkog, ali grdki predloZak niie pronaden. Potpr,rna sla. venska verzija nalazi se u nekoiiko rusltih i srpskih rukopisa ko.ii nisu stariji od podetka XVI. stoljeia. Dmga, skraiena verzija ovc pride, nalazi se u Petrisour zborniku (glag. rukopisu iz 1468), tr Dubrovadkom zborniku (iiril. rukopisu iz 1520) i u Dcrcikaievu zbornikr-r (latinidhom rukopisu 1z 162I-1622). NaSi su tekst<-rvi vei dobrano kristijanizirani. Mi smo odiomke preuzeli iz Petrisova zbornika kao najstarijeg rukopisa, pogotovu zato 5to ic tekst Dubrovadkog zbornika publicirao vei V. Jagii u Arkivu IX i M. Re5etar u Libru od mnozijeh raTloga, Sr. Kariovci 7926. Zanimljivo ie da na5i tekstoci: Roman o Troii, o Aleksandru i o Akiru dine iednu srodnu skupinu dakavskih tekstova.

l1.r'r'lroga na vsaki das i s blagouhanijem i s molitvami veliLrrrrr i sa slzami kaja3e hi5u svoju.r I'rede jemu bog: uAkire, r'.r Ii proSenija isplnih, a jeLe o dede tom,r 1s prosi. U tebe 1, .,t'stridii Anadan, primi ga mesto sina svojego.< I rdh: r,rr, 1,ocli, ako bi to mtrZaslqi pol u mene bil, usekal bi prst na ',r I ntojem v dan pogrebenija mojego.o I prijam jego i othranih ga hlebom i vinom i podeh jego ,r,,tr knjiz6 i premudrosti i gramaticd crdkvenoj. I r6h: Sinu rrr,,g Anadane, prvo nadelo premudrosti jest strah gospodanj.r I',r torn budi skor sli5ati, a kasan govoriti, u gnjevd trpeljiv. ',,,,rr rrloj Anadane, eda te kamo gospodin tvoj po5lje, ne budi l,', zrci,8 mudar budi da po tebe inoga ne po5ljut. Sinu moj r\rr.rrlrrne, ako stanese doibra muZa na puti, ob dem te uprosi ..r rrtlrZanijem otpovdj rdd jemu. Ako ti rede gospodin tvoj: l'r r, lrrpi ka mne se; ili ti rede: Otsitupi ot meure - ne'raduj t r ..: l losti Se, Sliiedi Yiie sliinih Por'rka. ',rr,rr moj Anadane, ne veruj zli Leni, med bo kapljet iz ust 1, 1. :r posldd obr6,te se gor6st gorka i demerna. Sinu moj \rr.rtllne, pomeni Adaletu, Samsonovu Zenu,ro kako ostrigii ',.rr)sona i oslepi i pr6da inoplemenikom vragom i on za ..,1,,st obori grad na se i pogubi prijatelji i neprijatelji svoje. Izostavliamo "tti3e takvih pouka. moj Anadane, ne kupuj raba gizdava ni kradljiva da ti "rrrrr rrrrr rrija ne rastodi. Sinu rnoj Anadane, ako te gdo na puti .rt,c i rede dto k tebi, to ti umiljeno odgovori proti njemu; '.rrlil bo dlovdk rede brzo slovo, a po tom se uskaje. Sinu
,,,,,,,0i

Slovo premudrosti
sa Zenom svojom
1

koio|" ie (sudeii po iirilskim tekstovima) imperfekt

od

Akirove
I
ne bi jemu deda

fl ospod blagoslovi Sinagrepa cara ki bi5e odo,rski i nalcv\J .i.i' gorp6din. Az Akii, premudri knjiZnik, stvorih: brak
i bih S njom
60 let.a

i nroi
rr

babilonski.
sad

To su neodreclene zemlje; Senaherib je bio car asirslii

Fetrisa 1000 let.

2 NaS pisar nije pridanje ujednadio te prida sad u trcclcru u prvom licu. 3 60 let ispravili smo po Dubrovadkom zborniku, jcr jr.

rr

r',, I'r'cdala Filistejcima (isp. Knjigu sudaca gl. 16).


'11 llrratske knjizevnost sred.

',r a Sto se tide tog djeteta bi parst na oii moje u dan smarti U Dubrovatkom: usipao ttt,'ir'; ako li bi kCi bila, pustila bi suzu na me u dan smatti moie. lrr;r r' p/sl svakako znadi prah ili blato, moZda je usekal bi iskriv' 11, r,rr urrr.j. vsipal bi; na oci : na oku. ' Ov-a ie ientenciia identidna sa biblijskom u Salamunovim I'rrt.rrrr?. (IX, 10) i Eklesiastiku (I, 16), a takvih analogija ima u \l,rrrr prilidan broi. 'U DubrovaEkom prizri6, ali je jedno i drugo nejasno. 1' sastanes Riied je o biblijskoj Dalili koja je snaZnog Samsona pre' r.,rrll osirigavSi mu kose u kojima je bila njegova snaga i tako
vijeka

304

JfJ

rnoj Anadane, ocll i materd kletvi ne prinositt da ot ied s",ojih radost prime5, to se skoro prigaja, koliko da bi -iutri.r: Sinu moj Anadane, boljia jest razmi5ljena nego ,narniSljena. Sinu rnoj Anadane, nedistivi nigdare ot ploda ne nasitit se imenija svojego razv6 kada umret, tada nasitit se zemlje. Sinu moj Anadane, ako dije telo tuje na puti leZi otkrveno, ti ne

pokrivaj ga; ako li je pokriveno, ne otkrivaj ga. Sinu tnoj Anadane, ugodiv roditelju prijet si u nebeskoga. Sinu rnoj Anadane, u zli glumi jest svada, a u svadi 'boj, a u boji krv, a u krvi smrt, a u smrti grihi. Sinu moj Anadane, sa vsim se duia moja ljubi, a trih nerravidi: jedno nevdrnoga, gdo je nevran nevdran je gos,podinu Bogu i roditeiju i gospodinul:; i drugu i Leni; 2. ki je ubog gizdav, tim se gizda, na dto pogleda? 3. ki se gospodina ne boji, ako mu je gospodin madak, pogladi mu usov, jere ta ki drZi za vrh glave okrenuti hoie kamo mu je drago.tn Sinu mqj Anadane, ako pride gnjev na srce tvoje, ne rci zla drugomu da lud i bezuman ne budeS. Sinu moj Anadane, v noii prez oruLja ne hodi da ini ne svldkut svit tvojih s tebe.
Slijede

joi

mnoge poulce.

I naudiv ga vsakoj prdmudrosti i knjize i gramatice crdkvenoj i predah ga Sinagrepu caru. I rede mi Sinagrep

car: Blagoslovljen jesi, Akire, jako danas mi jesi predai sina svojego. Ako mi ugodit, to poZivet u svojej starosti podteno. I po5al b6h domom i ne videl beh jako sin moj jamu kopal bi poda mnoju. I napisa Anadan dva lista i da jedan carurs i rede: ,Care, radost ti pristupaje,ls vel' 'ti Akir: gotov budi 6. dan miseca marda na polji na Odorskom kakov si potrcban na boj proti ratnikom.< A drugi list posla Akiru govore: Veli ti car da si gotov u nene ,kakov si potrdban proti rat11 1e 13

rrrl.;pt.ri Treti pisa i prnese ga k caru i rede: "Care, vij da l, rrroj otac navel na te.< Gledav car knjigi i rede: oEda je Lrz rra Akira?n I rede Anadan: "Pogledaj na polje na Odor.1,,r. Ako ti ne bude, to rti laZuta i ne veruj mi.n I pojde car , r'icli silne vojske na polji na Odorskom i strahom posta.1l I rr'd'e Anadan: >>Care, pojdi domom, ja hoiu Sad uveiati:0 rrr,,icga oca hitrimi i slatkimi ridi. I pojde i pride,ka ocu i jesi, Akire, veli ti car priti preda se, r, , t': "Blagoslovljen Lr,rct' t darovati pred poklisani paraonovimi." I poje Akira ,l',rvcde ga k Sinagrepu caru. I da mu car onu knjigu i 'lcrlajezt Akir i ne more ni5tar reii ot Zalosti velike. I rede \rrrrclan: >O stari i nesmisalni, tako li ne o,tveiajei caru go,1,orlinu mojemu! Kamo sila tvoja tamo i um tvoj.< I rede ,\rurclan: "Care, sudi ga." I rede car: ,Anadane, ti ga sudi 1',, clcleh njega." I rede Anadan: ,Ode moj Akire, podobajet rrri tc'be plakati se.:z Veli mi car otseii glavu i otnesti ju 100 l.rl,:rt daleko od trupa tvojego.< I rede Akir: rCare, ne pogubl;;ri me, molju te, gospodine, ni moje delo zlo ni jedno. Ako li rrrc le hoi pogubiti, pogubi me u domu mojem da si oku5u:s ot lrlt'ba i ot vina mojego i da me opladu moje neveste.n I preda ga ,lrrrgu njegovu i rede: nPovedi ga do,mov i useci. mu glavu.u I t,r )\,(.'de ga. I posla Akir k Zeni svojej i izide Zena njegova i 5 nju t{x)() devic24 odev5e se u dobar bradnik. I pojam Akir druga je v knjigah: Kto ljubi '.r,ricgo i nade mu govoriti: "Pisano ,lrrrga svojego poloZi duSu svoju za ni.25 DruZe, ti vd3 da ,rrrr ja tebe pomagal i mojega gospodina. Sada te ja molim , rrlosim. shrani ti mene.< I rede: ,Kako te hoiu shraniti?u I rcde Akir: ,Imam suZnja Varavu oblidjem podoban ka rrrrrL';:6 molju te, njemu glavu useci, a mene shrani." I rede: ' l,r ti ho6u udiniti." I rede Akir v domu svoiem v noii iskor7 r8

ritet usov bit ie genitiv - akuzativ pl. rusizma ycbr : brkovi. 15 Petrisov rukopis nema ovdje imena careva, a u Dubrrrvadkom zborniku veli se: Alonu caru. Po nekim verziiama osuclirr je Akira na smrt car Asarhadon, tj. Senaheribov nasljednik. I'o vijest kaZe da je Senaherib poginuo u jednoj pobuni. tc neka ti je radost pristupajuii (a to je poz,Crav)
306

moZda vei sutra gospodaru 1{ Redenica nije jasna;

ne kuni

.'krrpi na Odorskom polju 1',,lrrrnjena protiv njega.


t$

Ovim je laZnim nalozima Anadan Zelio postiii da se vojska i da car stekne uvjerenje da je vojska onda

ti laZem :o (poii i) nagovoriti :' gledajuii, tj. knjigu


,'?

strahom (prestra5en) zastane


duZnost

U Dubrovadkom: 60 diepica. To je vei kr5ianska misao izralena u Ivanovu evantlelju r r\1, 13) i njegovoj prvoj poslanici (III, 16). ro nalik na mene
307

:'| da okuSam
::r :5

mi je da te opladem

(pismo)

svoje vdinike i boljare i veia3e 5 nji,mi i ne more se tomu nijedan proumeti da je ona zapovid. A druzi rdse: "Toga si ti, care, pogubil ki bi se tomu prorazum6l." A treti r65e: >To je Anadan ot njegova natrka, eda bi se on proumel."so I prizvaSe Anadana i re5e: rAnadane, proumdj se.. I rede: ,Ja se tomu ne umem prourneti.< I rede Sinagrep: "O premudri Akire, vetiki knjiZnide, vseje zemlje moje svrdtnide, kako te pogubih huda detiia posluiaje!<st I rede drug jego: uCare, da bi ti dal gdo bi ti ga Ziva povddal?" I rede car Sinagrep: oUgodnide moj, ako istinu govoriS, to da sam prosi5 dam ti.s I rede caru: >Daj mi v,iru i privedu ga.o [I da mu vjeru car Sinagrip i privede Akira drug njegov. I veseo bi car i vid.ic Akira.1.r: I obrvi mu bdhu odrasle jako u divjaka i nohti kako u orla i telo rnu zemlju popalo.aa I rede jemu car: >O Akirc moj, pojdi domom i prebudi 6 dansr v domu svojem i po tom budi u mene.<( I po tom pride Akir i ispoveda mu car Sinagrep redi sijc, zapov6d Alu'na cara. f reie Akir: oBudi bespedalan ifirn, r.c.i mi jastr6barem da ugotovaju 2 nojeviia.< I othraniti je rci.c i bista poletka i udini kovdeg i povede d6tiia imenem Jasarr, I pride k Alunu caru preobraziv se,i rede: ,Care, pokloni [tll se Sinagrep." I rede Alun: oTi li si pri5al o tvojego gospoclirrrr
,7
ao

stratiti ludo. I pride glas k Alunu caru velikornu i r65e: "Pogubi5e premudroga Akira." I rede Alun: je Sinagrep i sebe po"To gubil kada je Akira pogubil.< I tadaje posla k Sinagrepu i rede: >Care Sinagrepe, daj mi dohotke i zijze -i grad ni na nebi ni na zemlji ni na vodi." I sli5a to Sinagrep car i prizva

pati jamu pet lakat gluboku, a pet Siroku. I poloZiSe 5 njim hleba i vina. I izvedezt Varavu i usede mu glavu. I pride Anadan i nade biti njegove rabe i prolevati njegovo vino. Akir toga poslu5a5e u jamd sede.:e I reh: Sinu moj Anadane, v irne boZje budi, ne rasipuj imenija mojego, jere ,tako s muku i s trudom ne stede imenija mojego ne bi li ga srcu teSko

, r,

,rvlju jere je poslal ka rnne svojego lovasa o svojih dlz6h.<ae I rt'te Amb6kan: >Ne takmo lovas, da ako bi janjdar opravil 1,,r:,podinu pedal, to bi dobar dlovdk bil.< I rede Alun: "Star 1,'.,i dlov6k, um rti je oskud6l." I rede Amb6kan: >Daj mi pri!,2;111iigsz odima." I rede car: >Stana prosi i da5e mu stan." I rr'ic car: "Pridi nad si pri5alse i poslan.< I rede Ambekan: z,rpovedaj .mi, hoiu [diniti1." I rede car: "Najprvo mi spieti rrrt't)t pdska da si Zr6bce zameiu..,le I rede Amb6kan: ,Care, r, , i rni to ule prnesti iz svoje polade da ga ne otanju ali ne ,'1.';rdu.ono I rede car: >Ja sam gospodin, ja ti velju: stvori rr,rr si poslan.< I vze svidar i provrta st6nu i vpusti trake .lrr:rcl'ls v poladu. I rede A,mbekan caru: "Svij to uZe, ako to ,rvijc5 i drugo ti spletu." I rede car: ,Tvori nad si priSal."
1'r

l..rrrc, poloZi

l,

t.lr opravljatil<sr I rede: "Kako ti je ime?< Rede: >Ime mi Ambdkan, konjuh gospodina rnojego." I rede car: >Ambe-

si sam konjem, ja ti tvojego gospodina radi

Ambdkan: "Zapovlj mi, hoiu." I rede: "Zij mi grad zemlji ni na nebi ni na oblaku.u I pojde i priklopi kov,,r: lka dvjema nojeviiem i rede uljesti u kovdeg djetiiul4l r r, t'c dvignuti turju glavu [na kopju]te i dvigosta se nojeviia. I z;ric Jasan vapiti: "Nesite'tlak i kami i drdvo i da je porr'l)ro da ddlatelji ne krsmaju.n I nade biti Ambekan ljudi ,l,,l,r c i zle: "Ddlajte gradlu I pode5e vlastele govoriti: "Velika , r'rr Ambdkan nedvorja." I rede car: "Ambdkane, neka stoji t,, tli'lo.< I rede car: "Amb6kane, da mi je: dubovo bdlo,c l' llpa, na onih stlpih pedeset koles,44 a u tih koleseh 2 lrr'.t i, jedna bela, drruga mi5ca drna.u I rede Amb6kan: >To ,r rr:rioj strani i pastiri v6de ki dobitak pasut. Dubovo bdlo I ,,,1i(de, 12 stlpa 12 miseca, 30 koles 30 dni u misecu, 2 mi5ciqs ,'r

I rcic
rr;r

"5

"r Dubrovadki: prilijetanje.

'I[ po svojim poslovima

o poslovima tvoga gospodina pregovarati

'8 sjededi 2s

tj.

njegov drug

at slu5ajudi sr Tekst u- zaporkama preuzet


33

zidt, zidaj ne bi li se on domislio


dosegnulo, sagnulo se

" U zaporkama je dodano iz Dubrova6kog. ': i rede da se [na kopljul digne glava divljeg goveda (tura) 'r hrastovo deblo. U Dubrovadkom je dubovo bllo ispravnije ", 1,,, glagoljsko bElo. ',t pedeset koles (: kotada) je krivo umjesto trideset, kako je iz
Dubrovadkog zbonrik,r
r, ill1()

'u na Sto si do5ao 'u Dubrovadki:. zav ezuj u, zavezujem, r" cla ga ne otaniim, ili ne skratim

u U Dubrovadkom: petnaiste
308

dana.

,, rrric:lmo.

'" [J dubrovadkom Libru svaki put je rijed o mu5icama, a ne


309

belo dan a 6rno noi." I rede car: "Ambdkane, da mi je: Va Odorskoj zemlji osli rovut, arnpapret46 v Ejuptih kobile Zrebeta izmeiut.< I rede: ,Hoiu ti zjutra pov6dati.. I uUi thora i p6vca i rede: oCare, imil sam doma jednu pticu ka me je s jutra budila, i-ovu noi Sad odgrize 1thorl glavu mojej ptici.< I rede: "Amb6ka,ne, demu sam ja poaoLin, dernu li moji boljari?" I rede:..>Podoban ti jesi slniu, a tvoji boljari sl'nadnim ludam.u I redc car: "Blagoslovljen jesi, Akire, jako ot danas naudih se vsakoj mudrosti.<rz I daiova ga ,ei;,i.i-i
dari.

rri rnani dobra kada sam tebe sr6l.< I nade ga biti' I rede: da veli5'u Rede Akir: ' occ, molju te ne ubijaj me da budu sinu moj bii mi jesi kikono je jablan stala na br6gu r6ke' , :r ic na njel roclito to je u r6ku padalo, a r6ka ie otnosila'" I zalnu 5953 Qf straha Anadan i puknu ot Zalosti i konac
I

't I l:.1.r{

buki, a oni tadaje uji5e kozle.< I nade ga bi,ti. I rede Anadan: ,Ode, molju te ne urbijaj me, da budu ovdar ovac tvojih.< I rede.mu Akir: "Sinu moj Anadane, bil mi jesi kakono je vlk Sal po ovdjem trag'rl i r65e jemu ljude: Vlde, da tud6 hodi5? Pravi vlk: Odi ,rne bolita ter rni je zdravje ovdji pnah odima tle po njem hoju da mi odi ozdravita.<(d0 I nade gabiti. I rede: "Ode, molju te ne ubijaj me eda budu da mi veli5." I redc Akir: "Sinu moj Anadane, bil mi jesi kakono ie kmet delal stupicu ,na prisku i pride zec i rede: Ca to eini5) I rede: Ovo klanjatelinicu Bog'r.r dinju.sr I rede zec: Da da je to va usteh? I rede: Ovo je hleb. I pnide zec i uveznu. I rede zec: Lukava Bogu ,klanjateljnice, ne prijemlje Bog tvojego klanjanija, a tvoj hleb mani zlo ogoruhnu.<<sz I nade ga biii. I rede: molju te ne ubijaj me da budu da mi ti veli5." I rede "Oec, Akirr "Sinu.moj, bil mi jesi kakono je osal poSal, otrgnuv se, u polje i srete ga vlk i rede jemu: Dobar dan, osle. Fravi osal: Ne budi dobra momu gospodinu ki je mene zlo privezal, a
ampapret je nepoznata rijed, znadi: dok, naprotiv Ovo znadi da je Alun u Ambekanu prepoznio Akira. re poudim 40 Ovdje je nepotrebno dodano: Anadane moliu te, so bolita (: bole) i ozdrayita (: ozdrave) dualni su oblicl 51 dinim
1B

I pride opet k Sinagrepu caru i rede: >Ca,re, ove dari pldaj drugu mojemu ki je mene r^rhranil, a rnani daj mojega sina A.nadana da si ga poudu,48 zabil je moje udenij"." i i" mu.ga svezav i povede ga domov. I ur6za 30 prutov i svldde ga i nade ga biti. I pravlja5e Anadan: 'Ode molro Akire, ne ubijaj me, da budu konjuh kobilam tvojim.< i rede Akir: "Sinu moj., bil mi jesi kakono su vldju dEcu udili knjiz| az

a?

r: a tvoj hljeb meni je zlo (te5ko) zagordio


310

:t Talnu se, vjerojatno nastalo prena zalopngti zrr:rienju: zagrcnuti se M zavr5i, umre
311

zalanuti

52.

RUMANAC TROJSKI (Roman o Troii)

i srpska, srednjobugarska i ruska redai<ciia, a sve su potekle iz jedne osnovne juZnoslavenske matice koia ie nastila negdje na zapadu, ali se nije saduvala. - Mi _smo preuzeli podetak iz Vinodolskog zbornika (a), a drugi odlomak (b) iz Petrisova zbornika.
Postoji

P.ostoji i clju, q to je tzv. Vinodolski zbornik-iz prve pol. XV.3t., ali u nJem Je sacuvan samo poeetak romana, cigle dviie stranice. Oba rukopisa pripadaju istoi redakciji, premd"a ie Vinodolski oisan dakavski, dok je Petrisov kajkaviziran. Istoj"redakciii pripida i j95 jedan mladi hrvatski, latinicom pisani prijepis ii g-. 1621. (Deredtajev) koji je bio u biblioteci Nikole Zrinjskog (1620--1664).

skom.rukopisu iz

Ovaj vite5ki roman nalazi se


1468.,

gdje se naziva n indeksu RuntanacTroTiii. je.dan stariji gJaggljski rukopis koji duva i bolju reiak-

u petrisovu zborniku,

eiaeoli-

i
l
I

a)
e5e kralj limenem Prije5lt i b65e velmi bogat. I v niki dan pode loviti. Prigoda se jemu priti na jedan lip otok. Toga otoka s jedne strane teda5e veliko rnore, s drugJstranc teda5e r6ka SanaktuS, s tretu stranu te6a5e r6ka i,rnenenr more PeleSino, s detrtu stranu b6Se lug Lodoma, a s potrl

.r,,.rrlll irnenova svojim irnene,rn Prdjija.z Potorn Prije5 kralj r,,rli sino svojego Ilu5a kralja. IluS rkralj udini silno ddlo i 1'r izicla vede ot oca svojego i imenova svojim imenem Ilu5. I'.tom IluS kralj rodi sina svojego imenem Lavmedona velil,r1gu. I Lavmedon udini s,ilno d6lo i imenova svojim imenem l ,rvrncdonija. Potom Lavmedon kralj rodi sina svojego ASarrLrr{a kralja. A5arikuS kralj po odini smrti prizida ve,,' <)d oca svojego i imenova svojim imenem A5arikija. I',lorl A5arikuS kralj rodi sina svojego imenem DardanuSa I'rtl.ja. I Dardanu5 udini silno ddlo i prizida veie oca svojego r rncnova svojim imene'rn Dardanija. Potom Dardanu5 kralj r,rrli sina svojego imenem TroiluSa kralja. I Troilu5 kralj I'r izida veie od oca svojego i imenem svojirn imenova Troja. I'()tom Troilu5 kralj rodi sina svojego Prijamu5a kralja. I l'r i.iamu5 kralj ime5e Zenu svoju imenem Jakupua gospoju r lri' tegotna. I v sn6 rodi glavnju i vznese se na nebo i udri ',r' t)pt k moru i izdrdSe se iskre ot njeje i pado5e na Troju , pogore T'roja do fudomenta. I obudi se gospoja Jakupa ot ',rr;r i pov6da ga rnuZu svojemu Prijamulu kralju kako beSe r rtli'la. I Prijamu5 kralj mi5ljaie na srci svoiem i s jutra 1'rizva trojske me5tre i proroki i vlastele [i niZnje ljudi] da rur se,prorede da to [govoril san. I proreko5e jemu rneStri r rt'koSe mu: oOie po tebe,roditi se sin ot tvojeje Zene s koga ' rr r' pogordti Troja do fudomenta da ne bude karnen na l.,rrnone ostati.( I pride Prijamu5 kralj k svojej Zeni i rede 1, j: "Gospoje, kada se rodi sin od tebe, ne hrani ga, da rci 1'.r trbiti." I rede gospoja Jakupa: ,Gospodine, veliko rada ,', rr Judinitil da je tvoje poveljenije.< I kada se rodi ddtii ot ,'1,'ie b6 vele krasan i smili se4 materi i povi jego v bradin r ;'ovi 5 njim mnogo zlata i nede jednornu junaku: ,rYazmi ',rit'cl6te i ponesi je daleko od Troje i vrzi je v kraj s puti.<

p I)

I pride jedan pastir i najde ga - komu be5e pastirlr tu noi rodila sina. I prinese ga k njej i rede: ,rZeno, lrr;rni tako toga tako ovoga.< I veseljaSe se o njem i izde mu rnrt'PariZ, jer rasti5e iskruZiv Siju kako faril. A ko jej be5e rl:r(di sin rasti5e jakc i drugo dete. I kada imas be 7let,
/( llA
I'r i jc5.

I:rko stvoreno b6.

stranu dol Injiin na kom rasti5e mnogo cv6tji razlidnitt. tr drago rnu b6 na srci i na njem pode grad zidati i dto bcic

: U stvari Frigija (u Maloj Aziji), a odatle i kralievo


a Orig.

irne

:r

t Tekst u zaporkama ie iz Petrisova zbornika.


312

. njima smisli

Hekuba.

se.

313

Sevo vr6me.

dela i pridosta k Prijamu5u kralju i rekosta: ,Gospodine, delo svr5isva,tg daj nama uvdt da si nam obeial.. I bn ima pokaza grst i prgi5ieu i rede: "Obljubita meju simi doli ko vama godr5.<tr [A ona se rasrdistal i pozvasti jego pr6d Jupitra boga. I ne mogosta jego upreii. I pojd6Ja t p.o.o:icam da prorekut zlo o trojskom td6l6l. ^I proredeno Ue o Troji da ne stojit do vremena [no] dL ," ,aro"i,ttr u prijarnu-

Parii spleti5e od cvitja krunicu ,i kladi5e ,ru .Jg", a f<i ne dobiva5e tomu ot slarne pariZ d6la5e kudmicu. i i."gi,in pastirev udela5e bar. - I kada pride u iunadko 1vr6me1, gredi5e gde [sli5a5e junakel i vitezi i kuia5e tslegul I premigaSe lr"rrru.dof 1ig."'il vsakoj rvlnji, I tu probode jednoga viteia imenem SliL"pr"d Apie5-emo kraljem. I po torrr udiniprijamu5 kralj zbor i rede: "Pred vsim zborom- p,ravlju: Kto oi-e ot vas pomagati prijamu5a kralja v trojskom dele pomagaj mi, oiu mu.-dati tri doli zlata.< I sli5asta to 2 djavra zrmut3.ra pebus i Netteuus,'o cdnista se 5 njim. I b6de pebu5 guslnik i gudi5e i grediSe kaygl:j" rnnogo i vsakrr na svojem mdst6 itaja5e i-zida5e se. I b65e Nektebu5 morski djaval i zapovdda5e *o.r, i gredG tlaa z mora i prZina i zidahota kuda hotdhota. I svrsiita vsa

grediho'ta na polje s ocem svojimo i gredihota crkolu dobitka.r I svajeva5e PariL 2 voti i ki jeju d-obara5e drugomus toinu

I po tom Zenja5e se Peleu5 kralj Teti5e6t0 gospojom i izru vse prorodice u svate razvi jedne ne prizva, Di5ekordiu ;',). l)o.ic ne prizva ka b65e svadi gospoja; kamo godi grediSe l.rrrro krv stvoraie. I udini zlatu jablku i napisa na njoj slor,'srr: "Sija jablka zlata budi dana najlip5ej prorodici u 'l ro.li.< I povrZe ju v travnici Peleu5evi. I pojdoSe tri prot,)( iee v travnik hladiti se i najdo5e zlatu jablku i prodtoSe ',1()\'Lrsa i svadi5e se oba njurs ipozva5e se pred Jupitera boga. I pliclo5e preda nj i reko5e: ,rGospodine, najdosmo,siju zlatu 1:rblltu; pravi pismo: ka je vasts najlip5a toj budi - i siju q;rblku daj toj prorodici. Sudi nam i pov6j ka nas je najt,r

lr'pia, siju jablku daj toj prorodici." I Jupiter bog ne upi:o >Ja vam suditi ne(u, zat Juno5 mi je Zena, 'rrr suditi, rede: l':rlci mi je nev6sta, Venu5zt mi je sestra. Pojdite pred PariZa 1,:rslireviia, on vam sudi.u I pojdoie pred PariZa i reko5e: 'Nrrjdosmo siju zlatu jablku; pravi pismo: Ka vas je najlrpii:: toj budi to jablko.zs Sudi nam i vij ka nas je najlip5a; to jablko daj toj prorodici." I ne bdie im rad suditi Parii i rt'ic: >Idite i svldcite se i pridite nage preda me, ja vam

',rriu,24<<

b)
ljepie grike Zene, tj. Ielene, iene cara Menelauia (Menclaia) i otkrila mu da ie on sin kralia Priiamuia. Stoga pod.e u Troiu i PriiamuS ga otinski primi. Doskora sagradi ladtt i otplovi u Grtku gdie ga car MenelauS primi na dvor. Dok je car bio odsutan zbog nekog ratnog pothvata Parii ie oteo Jelenu i odyeo je u Troiu- Zbog toga Menelaui uz po. moi cara Agamenona (klasiEnog Agamemnona) podigne 'veliku voisku i dovede je pod Troiu gdje se zametnulo
DiSekordiia (prema lat. discordia sc takoder mettu prorodice, tj. boginje. te Petris ob nie, oko nje (jabuke).
17 10

Paril. se opredijelio zaVenuS, jer mu je obedala liubav naj.

dakle: tko bi od nJrn pool.ledlo. s Petris ima Prifamiieni, a bugarski Apride\em. . ,o Imena pebui i Nektebus odt6v;i;j;'srdio--iimskim boso. vima Febus (Apolon), koji.ie uto i"Uoe grazb?;N$;;;ii. ipl",i. don) koji je bib bog voai. U aurru.ie Sr8an:eg-viieii-sio ilr'i.,"ii prida, nazii'a itavtim"a; rako -i 6;i"j; ; ;iil iazii,J lroio8i;il;i:
s'e,

s,PariZem s ocem svoiim. ima hoiahota, bugarski igraahs..., dakle: igrahu sc .k. ;rlf::i. ,-.--^l (y9y_aie drugomu nije- iasno; petris ima samo premolaje, DugarsKr lJtartne J) samo prtmagaase, a srpski drugoinu d.aioyu'_

I f.i+

tdltota,
r5

t2 svr5ismo

,, Il. Kamen

roclitelja: Peleja

I0 Peleui

kralj i Teti5a gospoja odgovaraju imenima Ahilovih

Tetide (nimfe Nereide).

;l ryk-3^r1,(podrugljivo) jednu ,' po volll


bi _r.azoril';

(u l. licu du?la kao Sto su oblici zictahota, syriista i rekosta u 3. licu a"idi- -Saku

l.to.

nesloga, svatla) ubraja

dvije Sake (pregr5t)


d.o yrdmene

t0
st,

'odice posvadile oko zlatne iabuke.su se


311

su boginje,-i

U bugarskom: kako bi T.roia ne stal, ri Petrisa: da ima aii'i"iip-iii'

to--

prema bugarskom

ko"i"[it":-;;;

marc ir:im.7.r.-F,:.1

ne tla

el Imena proroiica odgovaraju klasidnim grdko-rimskim bo1:injama: Junoni (Iuno), Paladi (Pallas) i Veneri (Venus).
:2 Petris ima svaki put arhaidni oblik najlipii rs prije jablka, a ovdje jablko (kao u Petrisa) :4 sudim, tj. sudit iu
315

od vas U orig. hiperkorektno ne v'mi, u Petrisa ne hote.

i,;i;.

umj. najl6p5a.

desetgodiinie rvanje. Na troianskoi strani najveii ie iunak Prijamov sin Ektor (Hektor), a na grtkoj AcdliS (klasitni Ahil). Evo odlomka o pogibiji Hektora i Ahita.

kralju, oslobodi krv plemene tvojego.< Aceli5 mu ne otgovori niSie. I rede BriZida:s 'Agamenone care, ja brZe mogu naprositi AcdIiSa nere Urik5e5." I pri5adii BriZida gospa i rede: "Gospodine Ac6li5, primi oruZje i idi proti Ektorr_r kralju, osvobodi krv plemene tvojego.< Acdli5 i njoj ne otkoji. se u

T mej tr-m premog Agamenon car i lze silu hier Riieu5u I popu KriZeidu gospu.t I b65e KriZeuS boga Pebu5a sin i rasrdi se Pebu5 bog i pusti v grdku vojsku velik nedug i vsaki clan umirahu mnozi vitezi. I prizva Agamenon car Kalka5az popu i rede: >,ZaE ta pomor be v grdkoj vojsk6?< I rede Kalka5 pop: ,Gospodine, ne sm6m ti povddati.< I rede: "Ako mi ne pov65, sada si mrtav.<( I rede Kalka5: "Vzel si hier Kri Zeu5a popus i vrni ju ocu jeje i dokle je ne vrneS dotle ne prestane ta mor.( I tudje ju vrati ocu jeje. I pri5acl Agamenon na stan Aceli5evr i vze njega hotnicu. I pni5ad Acdli5 i hte ga ubiti Agamenona i o5ie ne t6.s I s6d65e u Satord svojem i gude5e v gusli, a ne tr55e iti na rvanju. I izved6 to Ektor kralj kako Acdli5 neie na rvanju i vsaki dan izjeSiujeo i dinja5e veliku smrt u grdkoj vojsk6. I poslasta oba cara Urik5e5az prosit Acdli5a da bi vazam oruZje i po5al proti Ektoru kralju. I priSad k njemu UrukSeS i rede: ,Gospodine Ac6li5, vazmi oruZje i idi proti Elttoru

Zeidu ocu. s td : htie, a malo dalie tdie

t Agamenon uze silom kier sveieniku Riieuiu ili Kriieuiu Ilijadi zove Hriz (Chryses), a kierka mu Hrizeida (Chry" sets ). t U Ilijadi Kalhas. 3 Kriieuia popu molda je pogreSka mj. KriZeu5u popu. . ..o 9uo ime u bugarskom rukbpisu glasi AciIeS, u srpskom AncileS, a u nekim taliianskim telistoviira Acilles.'Iz naSes se teksta ne vidi za5to je Agamemnon uzeo ba5 Ahilo'"rr hotnici, ali je to razvidno iz bugarske i srpske redakcije gdje se prida cla ie Ac.ilei pitao Kalka5a za uzrok pomora i dalebn sam-vratio Ki:i,.

r',nori. I pride Protokolo5 d,ojdiio i rede: "Acdli5 gospodine, primi oruZje i poj proti Ektoru kralju i oslobodi krv plerrrcne tvojego. .Ako li ti nei',te daj mi tvoje oruije eda kako tvoiim glasom protivlju Ektoru kralju.utt I di mu Aceli5 ,,r,oie oruZje i tariLa svoga i rede mu: >Vari se, ne idi proti lrlitoru kralju, ako ide5 ne oi'se vratiti.( I oboruZiv se ProIoliolo5 i vsedd na fariZa i vze Ac6liSevo znarnen'je. I videi l roiane aramen'je Ac6li5evo i b6Zahu kako ovce pred vlkom; r rri'ini veliku smrt v trojskeh ljuddh. I obrati se k njemu l:litor kralj i rede: uKaj puja5 ove lj{rdi kako ovce? Obrati '.,' ka mn6, ja sam Ektor kralj, ,trojska desnica. Ako me 1',,bijeS, teb6 budu otvorena vsa trojska vrata.< A on misli l':rko bi pob6gal da bi pogubil glas Acdli5ev.tz I obrnu se l' rr jcmu Ektor kralj i probode gaipriveza ga k njega konja rr'prri3 i vlada5e po Troji. I pride glas ka Ac6li5u glagolje: "Ubi Ektor kralj Protol'lrr(a dojdiia tvojego.< I vele bd Ac6li5 Zalostan i namr5ii , l posla k Ektoru kralju glagolje: oVznesi se, mn6l si da ,r n)cne ubil kaj si ubil rnojega dragoga brata Protokolu5a , r'.'r'l si na njem moje oruije, ti je ima5 platiti. VeS, ka sta ,lr:r cldtiia jedan sasac sasnula jesta si bratart i oie jedan ,lrrrlroga Lalovati.< I posla k svojej matere imenem Teti5i 1,l.r;,ol.ie: ,Gospoje, daj mi takovo oruZje kakovo si mi bila r t)r\() dala; ubil mi je Ektor moga draga brata Protokolu5a. \1,, gil ne daS, ti si kriva v mojej krvi i smrti; kakovo koli ,'ru,/ic najdu 16.1ts proti Ektoru." A ona tudje ide v jednu 1,,rnr k Vlkanu5ute kovadu pri kom beSe tri sta djavlov ki 1,.' rrt':ihu kovati i ona mu obeda vele zlata. I udini jej oruZje ,l,,li1o, a ona je posla Acdli5u u vojsku.
,,.rt( inom mlijeku,
,, neieS

" Protokoloi,
cla se

tj.

Patroklo bio je Ahilov doitii, tj. brat jer ih je jedna Zena dojila.

po

,t

1t' pod

',

memnon oteo.

to je Ulikses, najlukaviji junak u-grdkom tabbru I Brii.ida je Brizeida, tj. Ahilova ljubovca koju mu je
316

: htiese . t izjeiiui-e je vjerojatnb part. prez. akt. prema glagolu izjcz . '_gpi cara, tj. Menelaus i Agamemnon, posla5e Urikieia, ir
Agrr

Ahilovim oruZjem doista Ahil) '' cla bi izgubio (zaba5urio) glas ili mi5ljenje da je on Acli5 t' z.Lr rep svoga konja

tvojim glasom suprotstavim Hektoru (ier ie misliti

,, braia su (dual)

"' Vulkan kod Rimljana (a Hefest kod Grka) bog je vatre r 1.,,.;11lisg umijeia, ali ni njemu kao ni drugima pisac. ne da ,',r,r, trog, jer bo kr5ianskom shvaianju bog moZe biti samo
t,rl.rrr

'

kakvo god oruZje nadem, iCi

iu

Jupitcr.

317

I v tu noi vid6 sanju Zena Ektorova gospa Andropatz da jzide is Troje medvdd, a iz grdke vojske prasac i pnes6de prasac medv6da. I ide Andropa k Prijamu5u kralju i rede: "Ako dai iti u rvanju Ektoru, ne pride Ziv." I ustavljaSe ga Prijamui i ne rnore ga ustaviti. Otpravljajui se Ektoru gospoje prostirahu krzna svoja pred njega fariZa. A Zena jego oblede se v drno ruho. I rede Ektor njoj: "Kaj si vzela koludride ruho?" A ona rede: "Ako ide5 u rvanju, nei' me va inom
najti i vid6tin i prostira5e krzno biserno Ektoru pred fariZa kako bi ne Sal u rvanju. A Ektor se obrnuv po krzn6 i ide na rvanju i udini veliku smrt v grdkoj vojske i svoju ruku u-dini do 7 satl8 mrtvacev i ubi 6 grdkih urov. I be5e svrgal s konja DeomedeZa Deteuieviia i vide na niem svdtlo oruZje

It,,zL', kinei2 se tebd Aceli5 kako veie ne rju?B Prijamuia lr,rli:r.< I udri ga Partl strelu jadovitu v petu i ne prisp65e , rtlzi i duia mu spade.:a I vide to Pr,ijamu5 kralj i b6 vele rl,'\lln ar mu v6ru zlomi. I sne 5 njega oruZje i da je v grdku ,,r;',ku carema glagolje: >To vama je onulje jego, ako oceta ,l rrrro vam i telo njega." Alto Acdli|eva oruiia posvadi|e se Urik|eJ i Aiaki. Poito ic otto bilo dano Urikieiu, Ajaki se od tuge ubije. Raialttsc'crtc ()rke UrikSei utjeii prijedlogom kako da lukayoiiu zaLrznur 'l-roju trojanskim konjent. On je napravio konja iz "irnogu stakla< u lcojem je moglo stati 300 vitezova pod oruijem. ()rci su ostavili konja pred Trojom i fingirali odlazak, a 'l'rojanci su sruiili gradska vrata da uvedu konja u grud. Slijedio ie napadai Grka iznutra i izpana te osvojenje Trojc. ('ar Menelaui dade leleni i Pariiu odsjeCi glave. Pogirtuo je kralj Prijam i s'tti iz njegove kuce. Grci se vratiSe kutama ttakon deset godina i sedam mieseci borbe za Troju.

pisano zlatom i pognuv se deraSe ga. I vidd ga Aceli5 i bliZe pripad i probode Ektora kralja i rede ga privezati k njega konja repu i povldde ga v grdki stan i poloZi ga v krile Satora
svoga.

Izv6de to Prijamu5 ve'der i ide v grdki stan iSiettt Ac6li5eva Satora i najde ga. I b6hu straZe pousnule i ugleda Ektora mrtva. I paki pride k postelji Acdli5eve i zade gibati Ac6li5em glagolje: "Ac61iS, o Ac6li5u gospodine!" Rede Aceli5: ,Gdo jesi ti?( A on rede: ,'Ja sam Prijamu5, otac Ekto,rov.< Re6e Acdli5: uAko s'i ti Prijamu5, ja sam mrtav." Rede Prijamu3: ,Toga rni bog ne daj, gospodine Aceli5u, da bih ja speia vLteza ubjl. Pri5al sam ako mi da5 mojega sina na otkup; dam ti tri onolike stlpe zlata." I rede AcdliS: ,Ne takmo na otkup, da daj rrr-i v6ru hoiu ga na rnom rameni donesti ,i teb6 dati na trojsk6h vratEh." I donese ga Aceli5 i dA ga Prijamu5u kralju. I po tom posla PrijamuS k Ac6liSu glagolje: "Aceli5, gospodine, idi od Troje i ne dini me veie rvati i pridi ka rnnc v crkav Pebu5a iboga i onde mi prisezi i ja oiu teb6. I dam ti hier moju Prolik5enu:ro gospu.( I pojde Aceli5 v Troju. I sliSa to PariZ i skri se v tajnom oltar6. I vlez Ac6li5 i p<-rkleknu pred otrtarom v crkv6 i vzdvig rucdzr k bogu i reic:
maha.

ti

17

Andropa, Zena Hektorova,

u klasidnoj je literaturi

Andr<> r'r kune, zaklinie

:o Prolik5ena
21

r8 7 sat sedam stotina re i5iuii,- traZe(i

dignuvSi ruke

je u klasidnoi literaturi
318

Poliksena (Polyxcna).

rju m.i. l-vu, rvem Ahilova peta je naime bila jedino ranjivo miesto na njemu. ''{
319

'"

53.

ALEKSANDRIDA

ie takotler stekao neobidno veliku popularnost. Ovu verziiu obiefio nazivaju_"srp*oln -Aleksandrijom..- JoS je sporno gdj"e je ona nastala. U posljednje vrijeme iskrsava mi5lienie da ioi p6stanie treba traZiti u kraju gdje je u govoru bilo ikavskoe-eiement-a, gdje je vladao katolicizam i gdje je politidki bilo srpsko drZavno podrudje (Van den Berk). To j-e rirogao biti neki loicalitet na po. tezu izmedu Crne Gore i Peli-e5ca. No postoii mozuinost da'ic matica bil4 dakavsko-glagoljska. Naime i Zadru u iednom inveir. la{r g. 1389..spominje se knjiga o Aleksandru "in littera sclavao; jedan rukopis pisan zapadnom iirilicom u prvoi pol. XVI. st, ima preteino dakavsko-ikavske iezidne crte (tiv. Rou-dnidki); pa i Deredkajev kajkavsko-latinidki rukopis iz 1621. (iz bibliote(e- Ni. ko-le Zrinjskoga), koii se p,oklapa s Roudnidkim, prepisan je su d.akavskgg predlo5ka, moZda glagoljskog. To su dovoljni rdzlor.l da i Aleksandridu ubrojimo u staru hrvatsku kniiZevnost. Odlomke smo izabrali iz Roudnidkog rukopisa Sto ga ie izdao V. Jagii u Starinama III, Zagreb 1871, sir. 203-331.

Iz Pseudo-Kalistenova romana o Aleksandru Velikom, pisana _s9 {nnogg knjiZermih obrada o tom heroju na Istoku i na Zapadu. Metlu niih ide i iedan roman nastao u iriinoj Evropi u XIV. st., koji se po obradbirazlikuie od drugih roina na. Taj je roman postao popularan medu juZnim Slavenima, Grci. ma i Rumunjima, a u XV. st. preSao ie i u rusku kniiZevnost sdie
oko_g. 300..n.e., razvilo

ga ie navieftini o kretaniu zl)iiezda. Od rane mladosti Aleksan' tlar je vrlo pametan i hrabar, pravitan, dareZliiv i pleme' trit, iak je u nekim situaciiama i vrlo osiedaian, ali prema ttadLLtim vlastodricima bio ie okrutan. Vieitina, neustra\ittost, brzina u odlukama, a u krainioi rutldi i lukavost, tlottosile su mu uvijek pobiede. Prvo ie divlienie izazvao I;atl je poiahao divljeg konja uologlaua (bucifala). Ratova' tric ie zapoieo k6d su Kumani napali Makedoniiu. Tada mu jc otac rekac: ,Dragi moj Aleksandre, sada vrime do|lo ie . o baiiinsku zemlju biti se; lazmi t)oisku i na boi pohodi.< ()tt ie Kumane ametice potukao, cara im ubio i niihovu .ltnljtL pridruZio Makedoniii. Odmah zatim potukao ie,1)oi' .sktL pelagonijskog cara koii ie toboZe doiao u ,pomo6.Filiptt, rr tt'sh,&i aosaiaa otmc Olimpijadu. Filip je, ranjen, po' sljcdnjim snagama odsjekao glavu izdaiici i zatim umro, a .4lal.:sutdar je bio proglaien carem, liurl je perzijski car Dariie, koii se nazivao carem nad ca' r,'t,inia,'iuo'za smrt Filipa Makedonskog, poialje u Maketlottiiu poklisara Kandarkusa s ovim pismom:
tri:io

lltitelj mu je bio filozof "Ari|totil", a Nektenab

| \:u'ij, car nad cari, takmen bogom zemalinim, zajedno | ) ;to svitu sa sLrncem sjaje, i vsim zemalinim carem i i', 1,('(lurn gospodin, nahodedim se u Macedoniii pi5u na znarrt, ( irrstvu momu glas do5al je jere Filip vai umri i dite
,,r1.,,r() ntr

Aleksandar je sin Olimpiiade, iene cara Filipa Makedon skog, ali otac mu ie u stvari Nektenab, egipatski car koil se pred 'voiskom perziiskos, cara Darija sElonio u Makedty niju gdie ie iivio kao liekar i vrai te se s Olimpijadonr sastao.u liku boga Amona. Razliine rterziie o niegovr,t ot\itt stvu doniiele su mu u kasnijem osvaianiu sviieta mnopt srete, ier su ga dovodile u rtezu s carertima i bogovittttt.
320

carstvu svom ostavil je ne utvrdeno litom i umom. ,r,iu Filipovu ja oskrbih i dite njegovo nejako ia poZalih i ,,1,;',, irodu u dvoru carstva rnoga da bude i da shranju ga i . , irnr obidajem naudu ga. I knjigu moju prijam5e brzo ga I r,r,uri clovedite i paki na ono carstvo vraiu ga. Kandarkusa ,,,r' posl?h, vernoga moga, u zemlji va5oj gospodovati i vojlrr t.r(Lr k mani posilati. I danak mani po zakonu prinesite. trlrlrrirr) dite k rnani dovedite sa vsimi carevimi bilizi oca ,rt' i,,\'rr i u dvoru carstva moga da udvori: veie bo detrdesei ' 'r l,ilr sinov u dvoru morn dvore, i koga viju dostojna carr\, ()n()ga caistvovati vam poSalju." I trr knjigu Kandarkus u Macedoniju donese. I Macedo,'r,.( nicga prijam5e i k vojvodi Ptolomeju dovedoSe i Ptot,' r'; rr.jcga prijam u Filipus ka Aleksandru dovede ga. I 1 rr,,lr, n jih srite, hejam Aleksandrov na kopju suproi njim ! ,, ,' i rr jernu pokloniti se rede. I odgovori Kandarkus: \1,' il poklonju se kopju Aleksandrovu, to vi niste pod ',',r l):rr-i.ju caru ni ja smi'm odi Darijevi gledati.< Antioh ,,,,, r( ( r': ,Ako to ne udini5, to Zivota svoga uli5il se jesi.o
,

'
I r

i\rrlroh liao
\ .,

Ptolome'i Aleksandrovi su voiskovode.


vijeka
32_il

I l, I

kn iii.c\,nost sred.

prodt,i.

I tako pristupivSi ka kopju Aleksandrovu pokloniSe se i pojam njih Antrioh ka Aleksandru na poklonjenje dovede. I pri Sad5i u carski dvor, Aleksandra na prestolu sid.eii na visoku vidi5e. Prestol njegov ,biSe ukraSen vele distim zlatom i zelenim kaminjem i slonovimi kosti. Poklisar pnistupiv pokioni se i stojeii dujaSe se lipoti obraza Aleksandrova. Vin-ac bi5e na glavi njegovi od Safira kamirka i od velikoga bisera s mersilovimg listjern spleten. O des,nu njegovu i livu mnogo vitezi u vincih stahu. SeleVku5:l ustav knjigu Darijevu prijam i

,,lr

Aleksandar to duv, gnjiva i srditos,ti napuniv se i knjigu prijam razdri ju i rede k njim srdeii se: ,Ne tribova5e Caiu vaSemu Dariju glavu videii s nogama besiditi.n Ni tako Macedonija bezglavna kako se tebi Dariiu mni.< I to rek brzo njih odpravi i knjigu k Dariju pisa govoreii tako: ,Aleksandar, vitez, macedonijsk'i car, sin Filipa cara i Oiimpijade carice, Dariju, caru persidskomu. Tr,.o-ju knjigu hu k ljudem mojim piSe5 prijah i prodtih; da zahvaljam-ti da se o zemlji naSoj pedali5 i mene mlada u poladi tvojej hraniti hoieS. Nu dica ka m,liko sasnu ne tribuie im se u carskih domih hraniti ni tustih ni trpkih jisri mes. podeliaj me s:nalo dokle od sasca macedonijskoga odkinu se i tako k persidskoj hrani priti iu; u carstvu tvom dvoriti hoiu sa vsimi mojimi vitezi macedonijski,mi. Kandarku5a koga li nam poslal jesi Macedonam car da ibude nemoj ga veie posilati, nei' ga veie viditi. Nije tako Macedonija bezglavna kako se tebi rnni."

OruZje macedonijsko Kandarku5u Aleksanclar clarol,a i rede: "Od carstva moga biZi i kada boi udine Maced.oniane s Psrsidi nosi to na glavi cla te poznavit ne ubiju.* Posli k Dariju vratiSe se i knjigu Aleksandror,rr da5e mu. I prodtiv ju Darij nasmija se, a Kandarkui rede mu: ,Ne tribuje ti, Dariju, takovu knjigu prijam ,smijati se jere u malolitni mladosti mnogolitnu vidih mudrost. Da boleii zub tribuje skoro izvriii; ne istrg bo, mnogo stradati ima5 ocl njega. Fafii.a mlada,s kada ostari ne trud.i se ob njemu." Darij

ne haja, Klitou5a nikoga od najvirnijih posla q Mu' ',loniju ka Aleksandru i rede mu ispitati mudrost Aleksan,lrovu. Aleksandru posla struglu ma'lu i kolo driveno i dva I rrvtcga velika pradna i dvi vriii velici maka i knjigu pisanu r,rl,, lovoreii:-"Darij, car nad cari, persidski bog, ditettt ,,,,,,',,-IAl"krandru radovati se pisu.o Ne pomislih tebe toliko ,,rr(lr-a biti,z poznah te u prvoj knjizi mojej; neka znai da rrrl;rrlih mudrbsti nagle jesu. I poslah tebi ditinju igru da , zlbavljaje igra5 i kolo kim mlada dica igraju i dva kor', r,rr da tiolitnim dankom naplnjujeS i mak prebrojiv uznaS , r ,lo vojske moje. Itrarad mani ne poslav, svezan k mani douzam ka Aleksandru tt ',,|t'n ducleS." iu iknjigu Klitou5 svitlomi paras-tasis pokloni Aieksandru u \l rt cdoniju dojde i l<ovdege i mak i kolo i struglu pred Aleksandra postaviSe' Aleksandar rknjigu prodtiv i glavom pokimav rede:. >O lcizr-eiene grdine i"oholosti tvoje, Dariju! Bogom takmiSi se' ., rri dlovikom ne mores biti i do neba uznese se i do ada Mak vazarn na(e ivati; kovdege razbiti rede i knjigu l.'rirlc5i.<< pisati rede govore tako: >Aleksandar car Dariju' l)ariju , .rr,' oLrsidskomu vsaku dast dineii, a sada iesi ditiniemu t,, ztrmiju dostojan. Ditinje igre poslal mi jesi, samodrZitelja ,, rrrlji tvimi bilizi proobrazuje5 me. I da zna5: krug koia i ',',,sa v5e; zemlji kiugu pritridan je. Mi na te dojti imamo t.,tio strugla ou-a ti pred nami vrtit'i se ima5i' eislo maka l\,)lra vse saLvah; kovdege tvoje misto dara prijah' I budi rr rlosta va istodnih stranah meju dostojnirni tebi Persidi jere 1,rt'lrivati, stra5ljivi buduii i nevoljnici; zapada ostavi se I da't,, r'njem ne padeS. I dovolj budi tebi obrok svojih'" , ,,,, 1 Klitovu5a i da mu kabal papra govoreii: >Misto makove rrrlsks tvoje kabal papra tebi poslah i njega saZvav hrabrost r,rjske moje poznaS,"
l1;v11

: mirta, mrda. je takotler iedan od Aleksandrovih doglavnika. 4 lalgovarati s nogama, tj. slati pismo Macedonjanima, a caru Aleksandru
z Prema grdkom myrsinE
3 Selevku5 5 mlada

Nakon takvih izazova Aleksandar se odmah dao na osvaia' nie Zapada, kako bi osigurao zalede i stekao voiske za rat s' Darijem.' Naipriie ie pokorio cara solunskog, zatim ie osvojio Atenu'pomoiu filozofa "Diogina" i lukavstvom te krenuo na Rim. U grad ie uiao bez tata, ier ie bog 4mon Rimtjanima u snu lavio da ie Aleksandar niegov sin' Tu su
0

nc

konja,

tj.

dresirai
322

; da si toliko mudar I parastas, gr(, parastasis :

To je antidka epistolarna formula.


dvor

323

sati uspon njegova carstx,a nego ito je Omir proslavio prijainje careve. Na to im je Aleksandar odgovorio da bi yolio u Omirovim knjigama biti nazvan careuim koniuhom nego u njihortima carem iitave zemlie. Nakon 14 godina ttratio se u Makedoniiu i dao voisci odmor. Onda je poveo 50.000 momaka, sve samih Makedonaca lcoji su srti biti iednalco obuieni i ieclnako jeli kao i on te krenuo na Istok. Pokoravao ie redom sve zemlie koie su priznavale Dariievu vlast. Kad rnu je Darije s pogrdama poruiio neka se kani osvajanja zemlie cara nad carevima, Aleksandar mu nas iesi tirati i uhititi, a mi k ie jednako odgovorio: c(Lrstvu tvomu idemo.""Reka! nego je krenuo na Darija htitt Prije je da osvoji ievreisku driayu odnosno da se pokloni bogu Sabcntu u Jerusolimu. Najprije u snu a zatim i na javi, na to ga je potaknuo prorok Jeremiia koji ga je svetano do. iekao sa svint svetenstyom i narodom te mu prorekao da ie uz pomoi boga Sabaota svladati perzijsku siltt, osvojiti Egipat, ubiti indiiskog cara Pora, sretno se izvutji iz svilt nevolja i da te se zvati carem od Istoka do Zapada; zatint da te doii bliz.u rttja gdje ce nati ljude koji nisu osudeni Adatitovim grijehom i lcoii ie mu proreii ito ie mu se io.l dogcditi. Slijedila je vojna na Egipat koji se nije htio prt'. dati. Pritisnttli Alelcsandrovcm opsadom Egipiani su stali moliti ga za milost, jcr da ie on sin niihova cara Nektenabu. Rekoie mu dcL je Nektenab odlazedi iz Egipta ostavio pistno u kojem je proricao: >star odhoiu od yas i doidu k tanr mlad<. I doista kad je Aleksandar doiao pred Nektenabo,t' spomenik, iz niegove je ruke pao vijenac na glavu Alelcsart. dru. Dariie poialje na Al.eksandra golemu vojsku na tclu s vojuodom Minantorn jer da se njemu kao caru ne doliktt je da biie boj s jednim gusalom. Pred sukob na riieci Eprrt tu (Eufratu) Alelcsantlar je svojim ttoinicima rekao or(tl
govor:
324

mu se poklonili syi zapadni yladari. Zatim je dolao sye do Rijeke Okiana koji optide svu zemliu, al.i se morao boriti s toviekoobraznim zvijerima, dvoglavim zmijama i narotito s divljim ienama koje su imale krila i nokte poput srpa. U ,Ingliteri" (Engleskoj) dao je sagraditi 1200 galija, u niih ukrcao vojsku i redom osvaiao zemlie uz Sredozemtxa more te osnivao nove grado'tte: Aleksandriju, Antiohiju, Vizant i dr. Kad je doSao do Troje "ku lelini prijamie razvrgoie grad nike Zene cic irnenem Jelene, kralia laccdemonskoga iene imenent Matelau\a< primio je mnoge darot,e kao {to je oruije Aciliia (Ahila) i druge predmete troianskih iunaka. Zatim ntu donesoie "kniigu fitoZofa nikoga Omira ku bi|e spisal o trojslcom rttsipanju od poiela do svrienja". Poito je odao potast grobovima trojanskih iunaka, rekoie mu filozofi Menandar i AriStotil da je on po bogu Amonu u stvari brcrt iunaka AciliSa i da 6e oni yeiim hvalama opi.

"O vsesilni i mili moji i vele moini macedonijski bojnici llgonitascie vitezi! Pokrov velikoga promisla i pomoi veI l..r boga Sabaota jest s nami koga na nas vidiste kako Rim , , lrlii prijasmo i Zapadu vsemu gospoda nazvasmo se i otoke r:r,rrslic vse vazam5e Jerusolim prijasmo i tu bogu nebest,'rrrrr poklonismo se i pomoi njegovu vazam5e Ejupat priI., ,r)o i do velikoga Darija cara persidskoga dojdosmo. Da l.,r njega ubijemo, gospoda vsemu njegovu budemo; ako li ,,ll rlirs razbije, vas svit pred obrazom njegovim nas ne more ,rl,r'iti. Bolje je naxn danas vsim umriti na boju ovom nego 1'r ,'rl Persi bigati: vsakomu mudru dloviku smrt podtena bolja t, ilcgo sramotan Zivot. I da znate jere razbiti ih hoiemo, r
1',

, .il

r(' su bezglavni i car njih ni 5 njimi; vsaka vojska brez lt SVog& bezglavna je. Gledajte ih nevredno na boj gre,lrrr'c. I oni bruo b,iZati podnu, brezglavni bo jesu. I znajte da
r,
r

l'r'r'sidi ovce jesu, Macedonjane vuci nazivaiu se: pred jednim rrliom mnogo ovac ibiga. Persidi silom gredu, vi svoju voljuto . ( irrcm svojim na boj greste. Molju vas veie inih bojev na ,'r'lroj hrabreno dojti;tt kada bo na vojsku vojska brzo ide,

r.,rll srdifost vojske one ova hrabrostju svoju ubija.(

Perziianci nisu mogli izdriati makedonski udar i doskora nagna\e u bijeg. Tieraiuii ih Aleksandar ubije Minanta i prfjede Eufrat. No Dariie sakupi io| vetu'rtoisku i s niom krdne na Aleksandra. Kad ie Aleksandar vidio tu golemu snagu, sam se prepao, ali kad ga ie u snu obodrio prorok Jeremiia i prorbkao mu pobiedu, upustio se u strainu bitku koja je trajala od jutra do podne. Konaino su Perziianct na'gnili u 6ijeg zajedno s Dariiem koii ie po,biegao iak ,u
200:000

svoi stolni'giad Persipol; na boinom poliu su ostavill mrtvih i 200.000 zaroblienih koie ie Aleksandar pu' stio kuiama. Sliiedilo ie osvaianie telikog grada Babilona gdje mu ie predano golemo blago cara Dariia. .Dariie nakon iili poraza 2apada u tugaliive refleksiie te dai.e pfavo caru Solomunu koii ie napisao: ,ki s radostiu vazimaiu tuia, ti sa Zalostiu svoja daiu." I kad niie uspio ni jedan mladi Perzijandc koji'se umiie\ao u makedonsku"ttoisku i stavivii na k6cku svoj iivot poku\ao da ubiie Aleksandra, Dariie ioi
viSe zapada

moraliziranie

("ki mnogo

povisuie se, vele

g pelasoniiski; Pelagoniia je jedna od prvih zemalja Sto ih "pri6vojio,-ali -to -je -neodretlenb ime nekog grdkog Aleksantar r, I'rirnorskog kraja to svojom voljom 'r molim vas da na ovaj boj potlete hrabrije nego na druge
1,,
r

ie vc

325

'#"#if ,ir:i;!ji#:{i!;t',fir[$ili,4:i{t}'t#:i
.
"^?:f t i i' f,i a i ",Kako p"rul
to

:#,,r:,ir,:,n*{i#;*:siiitriijr^iii,r?,if:;i,"
n i es o
v

u ; ;j ;; r.";f"i,:Zl

illliiil

ii',f

"n l,l?_riju pride i knjigu orvorenu k Dariju g:k i JIi gt"',_ . yoiej m ace" 1''"p "t Jk"Tr ".,^ :f ,

* ;l,i *,ffi

,'

i,,

l1l +,it i:i | ru #*$".i# fu *** trrr" #a; i1f "Y4'?ffi"inrt.*i:',,ffi .fi ""T:ffi ,:ii"$:Ji:i F:i"ffi't, :T ;il,". * ll *;l I n::,#iiT', lT$,,"iir tt_"pi zlati polade te kamenjem
mnosoc;i; :;;i::::
Y-':,",

ru*:;_ntn*r#ih:ffi t

3+ff4i:.:,#LTit

krznu i krobuku , o:yyodito rede prodtiti naee driti j., ti ,-1]1{u r,.,i

;i[j[JT,H.:mii.^:"iTd.#l*"?'l*,.::':,,]iL:iT'; o"y ;;l; ffii#':: il:'f,#t'.*i' p..tij""lti


""i'Li ffi il'i:::"Jff: T:3' ::,,f "i;r *f;r'"1,*

"mfi :: p.# "l ",.,.

:,T""3"X?;;clon

:L l,T; :1: *Tt rnisto mene" uu.!aor,-;:::i::':-1,T:.e? odagnati i inoga

- r;;,"#;::i''* :#:*":fi:iT.n

''J :, "fl ,r::t f ;;;; i' L.'J : Tfl ::?H,"? ije vazim;".' *,.1nff

$j,i,,;"#i-*#::ffirfui:fi :#j tebi danas, a mene sudba fr _,.#rt;;;: cara sviru .u"_u.Jo.-r.';.-:^""fl:qrna baSiini mojej udini jr''i iJo""l;' J;, I ;ff i ;"1' "u ",u pou; us"',. :::t 1:;;' d' din vsemu -t;",''., :lr,ili :;;rt# 1'^',:lj"T*":rf:#:; j::ii h i %: .;il,ff ff n j* "# ? l",lli H,lT _*i

t*i:ffiS
o

podudi.e se i reko.e: "fu *to" aobuo j"l-p;d;;;:; niki koea Darij nikadu lr^ilu""Aoniju poslal ''(,\uodovati, s vedJre usti i n n"rii" pris;tupiv rede: bi5e ,Da .,rr;ri, caru Daniiu. jere danas bozi viu istinu ,.i;" ,"."i" rriiSe.< On rede: ,t<at<ok G"a"*t"r?ie: ,Ov macedonli_ -n".ii-r"i"""ii Lr poklisar sam Aleksandar je, -oko :i.-fifipo" " rr,rr,'uni se i rede: to f;li,". 1", ,. "Kako to rnore;biti? I r.r t"semu svitu car jes-arn i tu sl.iia tiho -giuu"^'rr" obrati ,, [ ,rro"j lrr L'mj d& to ne verr-rju, ur" U" obretaju se na i.r iiCi.<1e Kandarkus D-ariju ,"e., 'rAto to istirna ne bucle, ,rrsliod tebe vse cla uli5u se, glavu _oli _"."_ da odsidej.o
|':i::clarkus

' rrisc

r,, , ([a ni5ror -,i:f 1i mi se.pokloni i.dohodak rni davaj .i";;; 1,, '..psclqj persidskom zem,tju. ei." liil Jr.g"l a" , r i i;11gU jesi, da "i .r Loj, ia k tebi sri.eno grem l_:^11:ido"ijsrinjin ;rk;;;: ildi;;;; i SLrtrrud"rt" danrs na Arsinoj_ | ,' j. r.iciro s vojsku rnoju stati i_u_." I tu knjigu Darije prodtiv i t uiu.t"f"m ozri se i rede: N rttija5e. ti.se gdo. tako-voj poa"lil'i Lfito3 jarosti od Ma,,,l,rrriie iziti?" Aleksandar" t" ,to;"ji pred 1,,trro dudo ni ako Macedonjan"'rrrito_ njim rrede: ,Ni obladaju.o Darii llt(.rltlr rete: rete:-rZae "ZaE?" J.lfl"";## r, ,rr i mudri i drazi i.Aleksandir hrabri ve'ciir i'vojska "ri ;;;;;;; ne i*, l', r.,iianin niki tu stojels atetsanaru ,r-ede: uzad tako ojtro r r tr',,'u Dariju odgovarai?o A on nu ;;J;;."Sil;;;;; ;;ij; 1',,i'lisar jesam.o r t? r* ,'.r riicri u nas dokle.Ale.ksand'ru "a.t"pi.-ouiij'r. ,r3"rrrr, ,rece: >Budi f.":l,g" odpi5u.< , I rako Darij na viieri sede sa svillimi baruni i Areksan_ ,t.rr na posaiskom misti. proti I r. rcla njemu nade.e siuZitl njemlr.'i postavi5e mu iisti. t 'Lr ispiv i v njadra ju shrani. i-'to-rtuga "irio_,'tua. Af"tr""a"" !"S" ;k;;;";ii., It'rrij .rede -d*gn dasu njemu tr. iri. Jedan od barunov Oarijevih-ret"-ai_tr^iar",r "uriii.-aiJt.andar i tu v niadra ,,jVl trri Lrie na carskom stotu sideii tog,u-lirrit,i." t 3,.-r,spodina moga Aleksandra ,ut8" Lt.u On mu rede: ;"i 1'rrr.r d.aiu_i drugu sebi da vzima Uaa-popi;e.< "r"i.i p"r^i To persidi
r,

',J llrrtoazni

* t.r*"rU,

iX'ff :

. . " Ir, dr.ugih se rukopise. vjcli da je ovdie naS pisar pogrijeSio: :. ,.:irriditr zapravo traZi od Darija bu *u'i" poKtoni. r; za Sesnaest dana
Ime je ,, veoma riieke neodredeno. rs stcjeii re glilt'e se ne nalaze (ne vise) na koncu (na niti)
rs 327

pozd,rav 326

To Kandarkus Dariju govora5e. Aleksanclar domisii se v tom i lako prvo uhiierrja i moSn.ii ,"r:"i'prsren iskaSe lii bise v Troji gradu vze]_-r]hovni ff..i'"t'.", ejupatskiie carice. Kada na ruku ta prsten postu"riu.s",^ tua.: _ ni u dne ni unoci. I'ru p;;;;;'porruui "-iga"r, ij*",;"" 'ijaSe hotijuii ispireti Dari jcvo malodu Ss rvo. Darij ;;d-;:r r;',,,et i ke reie:,pr.r I i i.na mi te Aleksandru prave, o dlovide.o Al,eksanclar "a njemu rede: >V istinu, veliki caiu, pravo rekar jesi. Aleksandar car cii ljLrbi me vele i pr:itidanr"" j!;;;.'M;;;i;;il"i#;; priiike ;1jt-et-sa1c]r1 1nnjgig." I tako Dlrif hote svezati uhitivSi. Trpezu nogom v mi5ljenje vlize niega iirr.,, ,uri ,r%2"i." .;l.i,l cloide, vciati hoti5e liako ga rfr"c" ocineso5e, on z baruni nieg";vimi-" "iiiiiti. Sviiu s Darijem I stoieii svude sa ."t. *,rigo;i;" k;;;; i macedonijskj imi. ".illr.1' hiZi osta va klobuk, prsten vlhovni na_ prst postavi i na vrata grada I dadu zlatu znam tz njidar;.u;;; i.'i ,"f., ,Vazmioiide. i alzi j', Darij. car u vojsk; O; me straze da5u 311 narediri ctobre.( I tako otvori njemu vratar.^I na druga v;";;;S;: drugu da5u iznam vrataru poda i rede mu: oVazmi da5u ovu :9..1t^r: Plliiutvrdi,modno.o"-"r;rl" vojvoct,-cil;; :u..pTlu.*" mu cia straZe I iz grada iza5ad na velikoga t":, taio mu orvorl vratar i bl-zo jednako sa svitom dojde"i "r.a"-i na Arsinojsku rikr-r _":"'p"*.iii sero naide i ,na opu stranu prejde cil i zdrav.. I j" g" 8"tuhu Antioh i Filon i Anrigon. r n;im srraz;;;;';; ia mu se v persidi i:Hii"r"v prlgodt.

;#

L"f;f,!.,r;? Y,,i,itttf9!2il :Iir:i,,;iir,i'r,f i'\'J;,i'; 'rt:rll;32i';:T;F:'t"oXkX": jtl**ii!:,!i;t.4iit:;Z grqd-. T! sje-dne na Diri \X' f"i,' T,if i !,'",' f\',ik i se fZ;:, X i: i svi mu :: eer:tfinii pokloni|e. set i'liL",:;",f:,!';,r:"i!;xF;,f

za Aleksand.rom doSlt fad #: !ief*";it f:" At::::!?T ^!' :t: rya ar ino j ku r j ku, "tff;;f:n:,:,?i[i{o'i?,frf :#",3"13 "{t #: : f: :;1,,?i [;:i, i? u",f,: "'::,":;x:oi;ii;i;;;;;,'ilJtt; lfi!",!'ii#,i:qiz?,lz!t:;y:ti:r::,x/::n,^i:j:r-.:::: i;:f ;eif X:*;,;^/^i1*er7';",f";;;";i,??lf tr,::o?,f,,ff [:. j:;!.'1:il;,";;"V';;Z;#iZfr
s s i e

po.tiera

tada dovedo5e

p.Ted?

:l?:,,R:.|;.1"9'j:: 1 l:1, poboli du.u i prptatau


!o zaledlenu

l"ii",,"_ore se Id{ f;;ij ;^";;i7";S^;i srcem i ri;i.";il'

_nj persidsku caricu

sa kierju

lrriti5ie ,k srcu i rede: ,Dube i srce i mili svite odiiu moieiu. tla draga kii Roksando! Ovo tebi muZa koga se;" ;#i"; .r[ Macedonije dovedoh- ne mojim hotinjem,"d" ib"Zjl;-;;;;_ rriem, njega bog Persidom-caia postaui i ur"rn., !;;p;";;; rraSemu i iminju. Ne htih bo tolirko brzo pira tvola Lfinltl Lako danas prigodi se, da vse pod,sunadne^ care i j."";" I)fati mi5ljah na veselo-st btaka-tvojega i radost ir":"-, ,;likim veseljem udini,ti horih. Misto-g6spoj i gospoJiil ;; ""likih mnoge danas na-piru tvom prol*e ie krvi"mac"J""l:rl" i persidske. tr{i koliko mogosmo dinismo, Uog ,ruSoi'.lli ',protivi se i svrii vorju i neustavne zviri i'ersii" i ;""g; silne Indijane i Macedonjane od ovih svih zajedn" I tebi. sada zapovidam, kii moja, dastna ete*anara drt;;;', "8ift. Lako je tribi, i njega k-ako gospodina i cara srdeno ljubiti.. I nju za ruku vazam ,{leksandru dovede i re6e: ,,primn, aie_ lisandre, srdeni i d,raSi kus.srca moga, primi, Aleksandie, prelipi i mili svir odiju ryojeju, prinii, alehandre, lAt";: lojgnu kier moju Roksandu liu r radosti velici iuau sa Zalostju ostaviv v jad odhoju:r gdi brzo imam "odd, i ril bitil; lii su .se.rodili ljudi na zemtji. NJ;Ouae mani v pomoii kada snidu v jadovno ,istlenije. Da ovu mo;!; f.*i Ufio',aU" scbi vazmi ju; ako ti-u-godno je, Zenu sebi "azii:*_ lip;;; ic i mudra i vele od dobra roda je.. I to rek Oari;"notianJt tloved tri krat ju celova i nju ka Aleksandru dovede. Ailk;; tlar s prestola usta i Rdksandu za ruku vazam i srdeno poljubiv i lipo celovav na prestoli sa sobom posadi i vinai z glave svoje znam i na,glavu njeje postavi i prsten , i"f." rrjeje vzarr-rna.svoju ruku.postavii Dariju rede: ,Vij, g"*;_ tline ca,ru Dariju, da uveri-se sa rnnom"r."",r, Rokianlda^sa zivot ima carsfvovati." Darij veser bi vele i notsanai 'nom .cde,.kieri svojej: ,,Budi carstv'juii zajedno sa Aleksanarom, liii, koga vas svit ni vridan vlisa ki odpade oa gful; gove.( I to rek caricu svoju vazam ka Aleksanir" "j": ,.d", uOvo ,rnati tebi na misto Olimpijade da je..zs I k persidoni ,)zriv' se rede: >l-)ragi Aleksandie, persidej jere verni i";;;;_ \poornu svomu, ljubiczr i rede: >Zalost moja na radoit mo-iu

i r",fr;

tj. u ad (podzemlje) odlazim drugim rukopisima: i uvjeri svoje srce. ."r neka je (tj. majka) :q U ruskoi redakciji- (Efrosinovoj) t'crzijancima ntika llube ht"tr"o-Jiul' -" logidnije: Darije veli

" :e Ispravimo preT.a

328

329

mu ri5e: >Smrt njegova gospo--din]a pe._ sidom tebe ud,ini.< deksandar im rede: -"Kadi st" *bili go_ spodina svoga ki vam je dobro ud,inil, da li mene tujiira neiete ubiti?" I ,to rek zapovida ih obisiti i rede: ,proilet b.udi ki hrani gospockoga ubojicu i gdo hrani grackoga izdajicul< I to rek, u grad do5ad s Roftsandom rienda ,]". Rots.an$a.o$ vsp 1e1,t1nlja biSe, ne listo lipotom iivota i obraza, da i du5evnimi dili lipa bi5e.
Aleksandar je tada-,.nakon sedam godina, pisao maici tlu ie sgda, kgd se zaljubio, poteo misliti o mirit. proktamir;o'i; da proklinie sye idolske bogove i da se klania samo onome bogu lcoji- po,civa na serafimima. Nakon godinu dana miro-

rede su me ubili, 53\o j" tri,bi podtite." I to rek umri veliki car Darrij. Tada Aleksandar sa vsimi-_silami i vojskami svojimi ,poo"oJi g; sa dastju do gro a. Kandarkusa i Arizvana ki bih; ubili D"arija dozvati ,ih rede; i kada prido5e rede im: "Zad gospodina svoga ubiste?" Oni

pravo obrati se. Kandarkusa

i Arizvana*

nki

rijeka Okian koja optjeie svu Temlju i na kraiu ga uputio kojim ie putem do1i natrag u sviiet. Na povratku doiivliuje iudesne strari i sukobe s neobiinim b-!(ima. Opiirno se opisuje borba s indijskim carem poront iiju je golemu vojsku Aleksandar pobiiedio. Umiesto d.ruee hitke carevi su sami zametnuli dvoboi'u koiem'ie Aleksa"ndar tspio,Iukavoiiu probosti Pora i'zadobiti ttjegovo car_ st.vo i golemo bogatstyo. Zatim je ratoyao s ariaVonkama, s.i ev-erne. e. nar ode Tatvorio za kaspij skq.< vr at a .i ; neobidne " ie doiivljaie.imao u carstvu udovice Kleopile gdje je medtt ostalim posjetio pecinu (podzemlie) u koioi-siratlaiu oo. kojrtici koji str ?.a i.ivota bili slavithlepni i'nasilni pd ie'ttr ncLiao i careye Darija i Pora. Kad se rcapokon t,ratio i perziju, razdijeli.o je carstt'a svoi.im vojskovodama. Jerjne noii nalavr.o. mu ie..prorok Jeremija skorainju smrt i pouiio ga o^ ustajanju tiiela i spaianju s du\om te o vjeiiom sudu. Od tog iasa.Aleksandar je sjetan, filoTofira o imrti i ii,tottt, svinrc dijeli bogate daroye. Jedini mu ie sretan tas oosiet majke OLintpijade koioi je poSla u suiret Roksanda' ,s'ri"Zapo"vida v iedan dan turnati se, a druB,i dan na klobuk striljati, ini dan igru igrahu ka se zove karul6"* Jeclnopa dana AleksanCra otruie njegov dvorianin VrionuS, ier lnu niie htio predati vlast nad Makedonijom. priie smi.ti sa svima se oprostio rekavii: "i paki vidimo se kuda mrtvi od srohot, ustanu.<. Bttc-ifcrlo, ?iegov kgni, zaplakao ie kao ioiiek, a onda je sltotio i odgrizao VrionuSu glt:u. rtitez.em

gdje su naili puste dyore cara Iraktija i carice Semirimiae. Krenuvii dalje budtt napadnuti od iestanog,ih i iestoruki:ii Ljudi, zatim od pasoglavaca pa ocl vetikih morslcilt rakova. S n-ekoliko ljutli prebacio se na iedan otok n" tcolni iii naili ljude nage i mudre koji su biti d.oiti u ove'krcLjet,,e s.-carem,Ira.kliiem (koji je bjelao od zemaljske zlobe) pa su ih napali divtji tj.ttdi i oni su se presetili io ovii .t.i iiii Iive ,sa svojim filozofittta. Njihovom pomotu o'tptoviii ia "makctronske" otoke (otoke blalenih). Tu su naili- ljude koji iive blaienim i bezazlenim iivotom, i.ene Zive ,i ,lrrgoi, otoku i muikarci^se s niima sastaju iedanput ,o goiirrrr. Oni su potomci Sita, sina Ad.amova. irti;hoi Aioii |-" Aleksandru prorekao: Kcrd sav svijet osvoiii, tad.a ne6Li "o, viSe vidieti svoje >bcLitineo. pokazao mu ie i-zdaieka zemal j_ ski raj, rekao mu da je tu kraj sviieta, a dctje da ji sanlo
330

vanja pokorio ie cara Krisa (Kreza) i iieeovo ie c.oteio btaeo kao i ono Darijevo razdijclio vojnicima. Zaiim"ie kre. nuo na desnu stranu Istoka i pokorivii sve naroale'd.oiao do kraja.zeml,j.e..-Svi. niegovi daiinii doiivliaii su pusr;t;;;i t Iantasrtcnt. Nattazrc 1e na neobitne ljude i iivotinie. ledno vcliko polje nalao je pokrito ljudski'm kosiima. i iiin,ont sp.omen-iku proiitao ie: Tko hoie da pode na Isiok, "o doSavSi dovle neka.se vrali, jer se dalie ne mofe; ia sam Sanhoz .koii sam bio car cijeiom sviieiu i htiedoi aod krai sviieta, ali me na oyom potiu iapadoie' divtji ljurli i ".i pobiie moju voisku i mene. e-Ieksandar je ipak krenuo dal.je te su ga napali divlji ljudi, ati je uz'teike gubitke ipak izv.ojevao y9b jeduL, Syoje nezaclovoline tjud.e jedua je'pr:i_ mirio, osobito kad su doili u lijepu i toiem bogatu 2r*ti"

sucu t,ladik", a kod sveianosti

Aleksandar mlaclim

I tolik plad udini se tu koliko nigdor nigdir ne vidi ni sliia. I tako opravi5e i v carske svite obuko5e ga i carsku lirunu na glavu njemu poloZi5e'i s veliku dastju tilo njegovo na kolesnice poloZi5e i va Aleksandriju doneso5e. Mati niegor,a Olimpijada i Roksanda carica njegova krzna svo.la mnogocina razdera5e i vlasi glave svoje do zemlje raspustiSe, zeljnc Aleksandra plaka5e. Po tom Roksanda zapovida vsim izlisti van, saraa lion Aleksandra sija5e i mnogo njega celiviivSi rede: >O Aleksandre, od tebe Ziva razdiliti se ne mogu.( I to rokSi noZ Aleksandrov vze i na nj naleg5i vrhu Aleksanrlra ubode se i urnri. Ptolomej i Filon stup velik uzida5e lrcrslid aleksandrijskoga grada i na njem v zlati raci Aleksanrlra cara i Roksandu caricu postaviie gdi i do dana5njega tlne tu stoje. Vlastele otido5e vsak na svoju zemlju. po smrti Aleksandrovi na detira sta carstvija vsa zemlja razdili se.
Ptolomej
:5

i Filon napisa5e na stupu: Aleksandar car carem.


nepoznata igra.

Drugi rukopisi karuha

VIII, POUEITE PROZA

54.

KNJIGE KATA MUDROGA


Pod naslovom Disticha Catonis ili Disticha moralia Catonis \'('onia se bila pro5irila u srednjem vijelg jedna zbirka .poudnih r moralizatorskih sentenciia. Cak ie sluZila i kao Skolski prirudrili za latinski jezik i mor"al. Pripiiivali su je rimskom drZavniku r rnisliocu Katonu Stariiem (23+-149. prije n.e.), ali sada se zna ,ll je nastala u ranom drednjem "ije\u, moZda vei q I-I. stoljeiu. lri.rio ie bilo pisano u latinskim distisima (po dva heksametra). K:rsniib su ga prevodili na mnogc evropslte jezike u stihovima

rli Lr urozi tE sir pri tom prevodioci 5toSta mijenjali i dodali u 1,' :,r'iir kristiianiziran'ia poganskog stoidkog morala. ' U hrvatskoi knjiZevirosti sredhjeg vijeka saduvala se jedna l,onrniiaciia u rjrozi. i to u Petrisovu zborniku (glagoljskom ru' l,,,oiiu iz i468). ali ona ie u stvari vrlo slobodna i kristijanizitana r',,iafraza orisinala. Iz ovog su rukopisa i naSi odlomci. ' Kasniie ie Marko Marfuii bolje i vjernije prevco distihe u ,lvr,r::restefcirna (Stumaienie Kata), a prevodili su ih i drugi.

Podetje knjige

Kata mudroga

Fl iSu ser kniiqe sinu Katovu; ne tuliko sinu daz vsak':-rmu l- ltoveku ki-ga noee poslu5ati i razurndti. Najprvu mudrost Kat hvalit ki Bogu s distim srcem sluZit i i5iet u njego prcbivan'ja kadi hoiet v veki prebivati. Ta dlov6k jest velmi rrruclar. Podetje jest uden'ju. Najprvo dobro jest prebivati v tirn zemljah kadi su dobri zakoni. A nici prave kako biago t PiSem ove. i ne sarno sinu nego
333

Virjilius: ot zemlje tre iz vode ishodi blago. Nici prave: Krotosf t6lesna jest pwa dobrota. Kat najveie mudrost hvalit, dobre zakoni pr6vina5a. Ako hoiemo mudrost i dobre zakoni, ot hudih ," det uklonimo.

Jest prva dobrota. Pravi

. Kada si v koj dasti, budi sm6ren v njej da budei dobrim imenem prozvan. Ki se nizi na sem svet6, na onom sr,"ti se vznaSa. Budi dobar, ,ki ti ku sluibus udini racl mu zahvali tr mu iu vrni. Bolie ie d.lov6ku umrdti nego biti pogou;.tr. kacla bude5 imel sluge ,r" ,uUi-";-i-i. Slugri ;;;;;;j " 'sagda Vsagda sluge. ne srdi,. da lipu i a"U*-"ofl"'i_Jj tovari5a-+ (.njimJlapa koga kupii pineii ne povej ga hiapa, ai -svojimi slugu. Prvo jest dobro dobar-rgo..or; da dobro 4;;";il;p"; ga-ne razvaljaj. Gda ilovdks i.rrnre, veie se Zalulnego rr"r"li. Dobar jest on ki na sem sv6ti dobro dini, ona svet bude imer. Hud ie on ki na sem sveti prebivaje tre on svet pogubi. Bla_ Zeni apostol rede: Vsi umrerno; i kako voaa posefrr" r,. ,"mliu tako i mi. Kada ,nam jest tako kako ," ,r" -o."_o povrnuti s onoga sv6ta na pokoru, za( na sem sveti na pokoru ne gremo? Ako ti se prigod,i velika meitrija,z n" giriaj
ga daj i ne hvali se sarn; ponizul se kako najveie more5 -r, kako da bi niStar ne imel; ot najmanjlih nauka pitaj i urut .rrri" s9 " ]ju{i s11muj. Udi se dobro, vsagda na to pride5 desa se
se,

,lrrnri. Kada pride bolji ot tebe ali bude redovan, pozv6di rrrr se.12 Cda pije5 z boljSim, ne drZi daSe dlgo v ruci govore. t;rla ji5, ne posezi prvo v zd6lu ot bolj5ih. Z dobrotu i sa r,tinu dobra prijatelja najde5; ne daj mu lipe ridi, a huda 1'orni5ljenJa. Gda prosi5 u prijatelja prijazni, nedostojno ne 1'rebivaj 5 njim. Ne im6j za pogibeljts togo da da5 uboz6m. ( )\'oga sv6ta blago minu6e jest; kako sveti dinjahu, ne zbir.rlru zlata ni srebra. Blago davahu skoze Boga, a tdlesa na rrrrrku da bi pri5li v carstvo nebeskoje. V istinu bolje jest rr:rrn iskati carstva boZja nego blaga sega sveta. Nigdar toga 'rt'srdi koga ti je motliti; srda nenavist dini, ljubav vkorerrirrje dobrotu. Gda ima5 verna prijatelja, ne karaj se 5 njim. Lrrcia ima5 ku nevolju v svojem srci, ne srdi se na dlovdka; 'l,o si ti srdit, ljudi ti nisu krivi. Kako je pisano, dobar jest ,,n ki more ljudi pobediti hude. Kako jednoga pobedi5, tako rrrisli on kako bi v tvojej milosti prebival. Velika dobrota r, st mir. ea ima5 s pametju trati razmisliv kako ga je dobiti. Ubopripeljiva na greh i na porugan'je.ta Darovit dlovek ,irlg je vsakomu. Kada budeS krasan ot riskrniih, ne gizdaj ,. Ako si bolji ot druzih, ne oholi se; zad nijedan dlovdk ne rr()r'e nenavideti plti svojeje. Kada bude5 meju ljudmi pol,ilcn, budi razuman v tvojen blazi.t; Koga je podobno ljubi r rr:rdar,i. Dovolje je bogatih a skupih ki,mi blago lada. Karbe lrcli, ne budi zadelo karbi. Ni jednomu ne Skodi mldati. Veie ,f.odi vman govoren'je. BiZi novih glasov,te novi glasi jesu l.rlivi, ot mala veliko udine. Ni jednomu ne Skodi mldan'je; ,l,rbro jest na vrime dovolje ljudi kim ne Skodi na vritne rrrli:an'je, na vrime govoren'je.1z Glas nesli5an Skodi govoriti. Vtrcc Skodi onomu ki ga govori nere onomu komu se govori. t rrduj se ridem ne,mudrim kada je gdo govori.
,,;rstvo

imej podten'je pri sebi; godi kis te prosi niuka, ,ui

nisi .udil. jesr svoju ,ru--ot.. imejuii tre l;uJsfu otkrivati.- flLrr]qba jest ki dlovdk ima nauk t." ar"glg;-;" Hudoba naudi. Ifuko je redeno, tako Zivi kako da bi hotdls

i,rtre"u,ilr"ii

Ako si v karbi s tovari5em, budi mu poniZen; tim zakonom ga prenore5. Zato karba niro dobra. Ako se sa starejiim pokara5, C_relr ri je; a_ko li s huj5im, sramota ti je. Akl se glumi5 z bolj5im, podten'je mrr otloZi,rr a s norim se ne
-s dlovdk, tj. zao iovjek, u latinskom je: morte repentina noli gaudere malorum 6 onai ? Ako se I tko god desi da si veliki majstor, doktor. o kao da ie5
to a uslusu a Slugu nazovi clrugom.

rr poStenie mu izuzmi, ne dirai


334

nije

se, vjerojatno od po-z-vdddti, povjeri mu se Ne smatraj gubitkom. 14 Ova misao nije krSianska. Vjerojatno je umjesto uboZastvo trliralo stajati skupost (: Skrtost), jer se u sliiedeioj redenici tttali darovit (: dareZljiv) ilovdk. r; blagu Ie brbljanja, novotarije '7 Prijevod ove redenice ie nejasan.
1t

'" pozvddi mu

335

Te ver5e kratkim umom18 Kat sloZi tre naudi sina svojego. Videno jestte kako sije knjigi Kat sloZi svoju mudrostiju tre je ostavi svomu sinu, ne toliko sinu, da vsakomu dlovdku. Ki ga 6te na misal ga vazmizo tre ga propov6daj vsako nu ki Zeli mudrcsti. Svr5ene su knjige Katove.

55.

PITANJA I ODGOVORI ( Besjede triju svetitelia)

.Tcdna od srednjovjekovnih knjiievnih forma iesu pitanja i ,,,1r',rvori. U njima su pisci htjeli pokazati dosjetljivost, dati pouku

,, liiblije i vjerskih istina, ali i zabavu. Stoga su u takvim tekstorrrrr;L moZe naii graila iz Biblije, iz apokrifa kao i iz srednjovjel,,,vrr,.: kozmografije. I naslov i tekstovi pojedinih pitanja i odgor,,r:r kao i njihov broj veoma variraju u toliu stolieia: prevodioci r picpisivadi mijenjali su ih prema svoiem ukusu. Jedan dio .r,llr\rc literature ide pod imenom Besjede triiu sitctitelTa (Ivana ,'l;rl,)Llstog, Grgura i Vasiliia), a i naii hrvatsiroglagoliski teksto'.ui ,r 1r<rmladena verziia tih Besieda. l'ekstovi pitanja i odgovora javliair-r se prvotno u grikol liter.,trrri. Slavenshi prijevodi i prerade pojavili su se rano, ti. vei ,,, ltlruge pol. XII. st. pa dalie, i to u ruskoj, bugarslioj i srpsiioj
',,

liror;ro hrvatskoj redakciji. Hrvatskoglagoljski se tekstovi me,lrr,,rlrno prilidno razlikuju: s kraia XIV. st. ie tekst u Oxfordl,,r'r zborniku Can. lit.412 i u Ivandiievu zb. (izd. Mildetii u ',r,nirremo.23), iz g. 1468. je tekst u Petrisovu zb. (izd. Jagii u l.,ri,rrl.jeviievu Arkivtt IX), iz prve pol. XVI. st. ie tekst u Zgom1,r,,,.'11 26. (koii mi ovdje izdajemo), a na ni ie nalik tekst u Faterr,r'r'u Zll. iz 1.617. Tekst Zgombiieva zb. ima manie pitanja, ali 1, ,,1riiran zbog umetanja apokrifnih prida (npr. o Noju i lozi iz \.rrrrirova videnja).

- Ie lztaz.l)erie (: stihove) preuzet je iz latinskoga, jer na5 je Lqkst u p.rozi; kratkim umotn znadi ili kratkim nadino-m (ukratko) lll
vezanlm govorom. rs poznato je :o razmiSljaj

7 1tl koliko dasti be Adam stvoren? Od 7. Najprvo b6 plt 17 od zemlje stvorena, kosti od kamika, vlasi od trave, odi ,',1 ..lrrca, misal od oblaka; a nada vse je du5a od Duha sveta r\.rclla i jest va udi dlov6dje vpuiena iz ust gospod,ira
"
llr\atska knjiZevnost sred. vijeka JJ/

1?6

Boga'r r zato kada dlov6k dlor,6ka krne rekuii: vazmi ti vrag dudu tvoiu _ i ki sagrisa, jere samoga -rako klne "; ,;;;;, gospodina Eoga klne.

apusrolstvo? preje svoga A koliko be lmjig Mojsejevih? petele. Naprvo knjigi istroal 3 ii;iist';l;ro,"+ r".,.ttri, su knjigi 5 Dvetenlf.'*i::,, rocliv se od niatere i opet v mater pride? To j" o5#:t"6k Ki je nerojcn umrl? Aclam. i{i dlovclt ne bolev i umre?r Ki prel-rrani vsc clijuieje kada bi5e potop? A gdo Adanu narede ime .Aclam? -q ivezai To je Noie. kih ;;;i; prinesc 4 stova. Frvo be A, drugo "d I kada se savrrupise la slova tu?uJ O, t..to ue t; # i;. ial-u zazvaie. .4, gdo je ovca opiina?; To Adam. Gdo Boga Bogom najprvo zazva iri imenova? A djavar. eto je dim Adam.prori tsogu zgriii? To je grozd A;;J; grozd? To je goresr, jeqe. po njemlau_ i d;g;;;;*, ;i; njiju..dvijuo. djavar prehini. rer. mJu^ gospodin Bog srvori nasaditi lrailz 39 anJelom, vrut; i".;L razlikc sada vsacli." Slaranailc uruOi l"'r" ," jesr trs. I L^T:il_U,-l,an'jel rada je kada 0e potop za Noia i bila I rozga isplura iz riia.i il; voda omale i tad,a ona rozga osta v nizine kade ju pokri voda salbunom onem ki vocla si soboju p":"*us" kada voda uma_ levaSe od lica zemlje. I tako *iir".jlCi _nogo rrrime daZe clo
krSCS^,lJ,l"

rveii Faval pride v

. . ' U srr':.rli nabroi:ll" jl 6,.u rg.7.dijelova; i u drugirn rulio_ c ics ro. pogrc5ka Li br." i ir di Jvirl" icf ." n-elna VLr,gati, jnra ovih 5 Mojsijevih knjiga: Gcnesis, xoo us, Levr tic u s, N u rr r. r i, Dcu iroirliu,rir. jc naimc stvoren cr.o,;;ij;'ipo Bibliji) pa mu jc "d "r.;fitlT odgovora; u oxforctskom, u rvandiicvrr , ,'"#,??,#lgtiXftll" " u *t vanri c ev lo'.'l 3'l,l,,l'r:;,2:"o""il Jl;r."" cvce;' tf,.Fateviievu" zb. otttc opceni. :;'r" ;;,,"', c njih dvoie (uiini) da zas.rd.. raj; rijed rai preuzeti a.,"";r,l?l"Xi . sm<.r i.rprsrma J
_E
r

il;;' ; i %Tfll" #$":ltl:: , "9do slaga proti B."gy i opet v_njego milost pride? A to l,, i'etar kada rede: Ja toga etovdka ri" rnu*. I zato se ie
I

1,,)t(.\l vrimene, a ta loza, to jest rozga od 'tl,rre i vzrasre v divnu i<ra"soru. i Buauci trsa, ta se priie N;j; ;i"5;"r: rrlrrr :;.irri, a Nojevi prevnuti, i oni pasehu stada mnozih Zivin r.r ,rrill stranah kade se b65e ta trs i mnogo r.asal rr,r .,t t)e imejuii. I o.d teh "korerril Zivin ,nameri-se k ,r"r" Lr-, :.i"i rrl.rri i pode gristi iistje i maaice na rom trse. I kada se 'r'r'lrr 'r'aiahu k stanorn. svojim i tadi-ta irku. dinja.e veriku l,,,ririu proti vsahoj. Ziyqne.,i ,t^ko Jffis" desto krat. Videv t,, Nr.r.ic.da..dinjaSe p.rI\:S ..d_" k pudir."rn svojim: ,Moliu \ r.,, deljad, imejtero straZu ,rud t"_ ,,' ..oia obikujet idsti pasu oa-r" tottu irk,usem i ;;;": i'rrt'-ovu uJ.ri'p.r:iili'i" l'r,)1, \rsertrr stadom.<,.I \u_au pridose va one tr.il f.la.i--UJl" r r.r.i:n'.ie trsa i tudje irkus tede k navadnomu trsu i pode ,,',, r;r,,iom1i obidaju jisti. I uarese i pastiri, orii ;;-";"#; 1,,lrru rasal i prineso$e ka ocu. f [<oju Noje siju rasal, r.,z;nn ju v ruku i rede: oV istinu lep "rru imat i nisam vzrast rr,i,'l li njeTu podobstvars .' t l ,rle svojeo-n.*u I prijami,r" rr",'iti narav imat v sebe siiu rozgLr- shrani ,r;r:; ,, rr' kade bi ne usahti, u ,."-' pr.ii;"J;j;;; :, f, ,f.Zr" k;ff;; 'rr,,iiriic se k Bosu i ovako gouoius"i-",c;.jrp"al ijJz" *i:l rt . 1'gliii mi, da isajuu .ij" f8r" tJi sc dni 40 i na """ {,i.40 gospoaffT'dTlJ,t"riJ_? k Noj'u lci mu red.e d,a'i" vslaai. i-reee 'r'jcla I'rtte:";i poznati dvoje,.to je dab"a.ti r"uii zfo "i.il"1'1p""r"".J l,A[t.o;p;;;: \ lrli'm je z1o, jere djavalsatanail ,r" p."*"rri svoje zlobe i lrrr, t,,bc o5ce isprva iada biSe ,i"Ji- ti. ,,1,r,t ziob. te oi trsa_,rada drovek tur:r ukazana od mudrih, a tada il^;"J"Tij: l"3J:-""# l, l.rrlu. I zato govori "ik;;;. poden,jals neum, blaZeniAvgurti" Ju Jp"jstvo otnima od_ i' iiili:j:.:li1tj:rjF veZe, kur6arsi"" rmi, krv protiva, Boea j e kra ti, p"."": ,;

tonl

il

iiXill

"':

r,)

s raziidne voike zasadi e U or-ig. naopako Sanatai.l-

" prijaSnji, ranili ': slidnosti s njim, njemu


;,

Orig. imete imeite.

338

u sebi u vrijeme ploda ff fi#ijakvo li U Fateviievu zb..poltene; ali ,l.li ()sl. rijedi pot-utenil e, posrtanje. bez sumnie se ovdje radi
339

svojstvo ima

slidna

o.

plakal 30 i 7 l6t i b6hota16 mu obe jagode na licu prognjile od slz teden'ja. Gdo medveda stvori? Djaval. ea je superbi.ja?tz Djaval. Kada Bog stvori 61ov6ka, i ostavi i lelati na zemlji. I tako leLa na zemlji prez du5e 30 i 7 let. I be5e se razplolo po nnogo mesteh njega telo.le I tada prikosnu se k njemu djaval, da o5ie ne bi5e pogubil svojeje svetosti, da iure ime5e oholost v svoiem 'srcd. I to cinja5e skozi veliku krasotu ku na sebe ime5e meju vsimi an'jeli. I kada se prikosnu k telu Adamlju, i vloZi v njega raspali mnogo jezi.to 1 zato dlovdk ima na seb6 i vnutre v sebe mnogo nemoii. I na konac 30 i 7 let pri5ad gospodin Bog k njega telu i vdahnu v njega du5u svojimi usti od svoga duha. I va on dan jedan das vloZi san v njega i usnu, a to jure beSe v raji. I tako njemu speiuzo gospodin Bog vze mu jednu kost od rebar njegovih i stvori mu Zenu od kosti njegove v pomoi njernu i mcsto kosti naplni pltiju tela. I rede Gospodin: >Adame, dto se jest?o Rede Adam: >Se jest kost vzeta od kosti rnojeje." Rede Ze gospodin Bog: ,Adame, nareci njoj ime.o Rede Ze Adam: >Budi njoj ime MuZehotica.< A kada be plh stvoren i'li Stakor? Sije be stvoren'je od dlov6ka, od Nojeva sina Hama v kovdege kada biSe potop. Jere'biSe Noje zapovedal sinom svojim i njih ienam da osob spavaj,r-rt. I o5ie Noje ovako dinjaSe da vsaki veder popelom posipa5e meju njih posteljami. A to dinjaie zato da bi njih sled osledil ako bi se sa5li k blujen'ju. Videv to djaval, stari neprijatelj dlov6daskoga roda, pristupiv k postelji Hamove i vazam Hama i poloZi ga k njega Zene kade ona spa5e. I ondi stvori blud, de,lo trezakono proti zapovedi gospodina Boga, I be ta Zena breja v tom sablaZnjen'ju. I kada bd zaju'tra pode Noje pohajati poste je svojih sini i njih Zen i najde Hama pri Zene leLe(a po prvom obidaju. I bi Noje vele Zalostan za( ne biSe sleda znati. L pozre na snahu ri pozna da je breja
bjehu (orig. belrct) 17 Lat. superbia, oholost. 18 U orig.: lela. Fatevi(ev zb.: I biie se rasplulo po mnogo mesteh njega telo; glagol raspluti se znatio bi: raspasti se, rastvo16

Ze Noje: Zrrklhjam te ved,n rn Bogom da ispadet inegdu is tebe b.udttr.ic v tebe.< Ona Ze kahnu i tudje iz njeje plh ispade i por('i'c gore na les v kovdege. I njega blagosl'ovi Noie. I potom Stakor i pobdZe va dno kovdega. I prokle ga Noje. '',1,ade djaval neprijatelj na5 <rn stvorizz dlovdka na greh I zato '.lrrtkostiju to jest poZelen'jem sega w6ta. I ne bude ga rnoii ,,staviti ni pustiti kada se jure v njem vkoreni kako on ki je rad ji da mu 1,' gltuniv na vsaku jed i rad plhe ji i toliko zanje zgine. I tako je dlovdku greh slatko r, lu naude i o5ie rrtiniti. I ako ga ne ostavi buduii o5ie v dobre moii2s ispovt'cliju i dostojnirni pokorami i zadovolje udinjenim,zr a tada rrru bude k velike Zalostezs i gorkoste i vedno goren'je. Kako je onomu bilo ime ki Isuhrsta 'udri po licu? Rejius. Gdo Gospodinu probode rebra? Lon'jin. On ;b65e slep i l\irda probode rebra Gospodinu pade mu na odi njegwi kaplil krvi Isuhrstove i prozre ondezo i obrati se ka Isuhrstu i lri spasen. Ki prope5e Gospodina omi za Spot Lon'jt1u n?pr?r iSe sulicuzz v rebra Gospodnja i reko5e: ,Pahni!" I probode 1'rr i onde izajde krv i voda. Gdo naprvo posveti sveto telo? Sam gospodin Bog. Gdo njem? Sveti Petar. 1ro Kada vas svet po,mrde? Kada Gospodin urnre na kriZi. eim bi pakal probjen? Kriiem Isuhrstovim. V ki dan b6 rojen? V nedelju. I v nedelju je vskrsal i v rccleliu hoie stvoriti sud. I zato ima vsaki dlovdk podtovati tl dan vi5e in6h dni. eto jest: Navede na more konje svoje i zmuti vodi morsliije? To sut sveti apostoli ki bi5e poslani v mir v propor.cclan'ie vere Isuhrstove.

r rcrie njoj Noje preda se stati.21 Ona Ze sta. Rede

21

?:
e:t

:utisfactio) 2s na veliku Zalost


2o

dok je jo$ u snazi zr onim Sto se udini kao zadovolj5tina za grijehe (prema lat.
odmah

da stane pred njega udini, namami

riti

mnogo bolesti.
2o

se (od duga leZanja). le Vjerojatno znadenie:

i uloZi u njegove (otvorene)

2i za ruglo (da se narugaju) Longinu upravi5e sulicu

rane

I tako dok je on spavao


340
341

1. e ti pritdu ot Ptice halandri, dti nebore, ako razu'mC51


g, ,r lrtica halandra. Pismo gor/ori ot nje kako vsa bela jest .f r v d.omdh cesarskih nahaja se i, ako ptica lice svoje
, ,t , r

56.

IZ
.. .Fiziolog

FIZIOLOGA

piqmu

C.jclo nastalo na_^grdkor:r j_eziku u ranim viekovima krdianstva, j". gp jg y"t g, 496. papa Gelazije stavio na listu apokrifnih (zabranjenih) knjiga. Doskora se Fiaiolog ogranidio samo na legendarne prikaze pojedinih Zivotinja koje se spominiu u Sveiom

(grdki:..poznavalac prirode)

je svoievrsno l<njiievno

nim tckstovima (kao npr. u Cvijctu kreposti) i u narodnoj pre_ Prvi slavenslii prijevod s grdkoga nastao .ie vierojatno u Bugarskoj vei prije 13. st., a saduvan ie u ruihim i irpskim rukopisima. Jedna je verzija i u staroi deikoi literaturi. Kod Iirvata nalazimo samo fragmente Fiziologa, a podrijetio im jo5 nije prouder.ro. Fragmenti su u Fetrisovu glagciiskom zborniku (1458), u Akademiiinu zborniku IV a 48 iz kr-ja 15. st., ne5to u Vilocloiskom zbolniku iz prve pol. 15. st. Donosimo tri primjera: o ptici halandri (Sevi) i orlu iz petrisova zbornika i o slaviiu iz Vinodol. zbornika.
claji.

verzije na narodnim jezicima, a u zapadnoi Evropi su se posebno proSirile takve zbirke prida o Zivotinjama koie se nazivaju besti jariiima. Vqi u 12, st. se Fiziolog pretade i u stihove (na njernadkom). U kasnijim stoljeiima sve viSe jada krSiansko tumadenje, a pojedine pride su se primieniivale u homiietidkim i poud.

i koje imaju neka svojstva koia se dadu simbolidki pri mijeniti na kr5iansl<o udenje i rnoral. Razvile su se razlitite

i k nernoiniku, zdrav budet, i vsu nemoi ku ima nelnocju va se i tada vzl6ti na aer slnadni r r,r..lrravit tu vsu nemoi ku irnat nemodnik. Sada dobro jest je bil t,, ri,rriti,r tu pticu k gospodinu na5ernu Isuhrstu ki jest 1,,',,r1 1< jevrejskirn ljudem i otvrati ot njih odi svoji, to .',,it: boZastvo, a priSad k jezidaskim ljudem, to jest h narn r r zt' 11rehi i bolezni na5e i vznese je na neibo, to iest na dl'6vo l,riz:r i vzide na visotu, pleni plen i CA dari dlov6komr i pro,.,1.r. I paki pismo rede o halandri kako vele modno deda .,,,j1 ljirbi. I kada mladiie svoje izleZet i kada miacli jesu, ,,' 1,r'ivelikua ljuibav nadnu roditelji jih kljuvati po licu jih , trrlil<o,ljubita ie da umrut deda jeju. I videv5i da su mrtvi, jih iri dni. Tteti Le dan mati jih razvrze-rebra 1,1 rLcto se i,,il i isto8i krv svoju na njih i oZivut krviju njeje' Tako i se men-e'( ,,r',poditr na5 Isuhrst rede: "Sini rodih i otvrgo5e r,,,.,podin na5 rodi se ot d6vi Marije i vzide na kriZnu muku, prdsvetuju i vodu za na5e spasenije iz pre'.t,ri:i krv svoju r,ti!r rebar svojih.
:rt

rrrl. trrl<o ta ptica prime

2. KaPitul

ot orla

I a r'. iC plorok pi5e glagolje: "Obnovit se jako orla junost I .f ti'oia.n Pismo rede ot orla: ,Kada se sastardjet i osle1,, jcl obima, da udini: i5ie istodnika vode diste i tu izmijet , i zletit na ishod slnca i ptii'ge peruti svoje i sldpotu odiju .r,rjcju. I snidet na zemlju i pogruzit se tri krat va vod6 i ,,l,rrovit se i vicleti vadnet.< I ti, dlov6de, ako ima5i odeju

\, rlroga dloveka, to jest greh smrtni ili,manjSi, ili odi razuma rroicgo slepi jesta, vziSii istodnika boZija svdtla, to jest diste , ,1,,,r,idi ti dini dobra dela i ljubi pravinu ka jest najveie
t

' Cti nebore, ako razumdi pisarski je dodatak koji ima rj smisao da ispuni prazninu u retku. , porediti 'r zaplijenio je plijen i dao darove liudima ' zbog prevelike ljubavi
343

samo

342

". Junost tvoja

:]i?t'!l?ff,J lH:H :"'i "filii,:,ij,i"'i", ::_,:lt i i r"t6 ; *,1 e.o,;;; ;;;;, I ii'j"",i#0,'"
i
prodara.

to jest ostavi se

ojHS",

j:

3.

prirad [or slaviia]


LUCIDAR

Q da-veliko U ima:; kada stavli g;=neii.r'"a"Zeljno pojet i sikov zakon drdva zelena i.etino "rorr.uoe ::]:I: svomu. godle p6ti zmedio odiml svo.lima i dude6i sei srasu zmiia ::f.:ii?j:]j ;"lr^':"r. Kada zmija slisi pgp?i po.dreve.k njein,, pozret i fa*p^ojuci,' ga. Slavii razu_ meJet se vsaki Zivuii.v djaval. I kako stavii.Zmi79t;-i sega vetiJ'rrrriju razumdier se fdq; qr.j1'r'iO, , ,bezumni gresnlk, rme.1.e veselJe sega vdka, zabud"" Iiogr".rroga i zatvori odi t6gda djavar piia" il"me sa i poperja ga ;'ffifJ Jr.*,;,j.

lavii je malahla prjca,

Pod imenom Elucid.arium,

-Elucidarius ili

Luc

irlarius iavl iaiu

i::::i{}ll.i3i,':::lif i'di{";",?#r}ff:,",;i?;f:inia"*#ii jf i;l1il"i,":'i'.^fiu/iia :[T--f 8#?,'f.',jlrT;fth]?T#ii\F.


II;I

jj

i ", go n#snrtTili,:l'i"',l,:"s#i: i|iitgfistekra veliku pbpularnoit-i t* a.ziri;6 r,,kocter F:d#l$rJ,'.:.*f d;d;iiilill :;?*:-J5'*li:'"':"+.^f,:*fi I j*#;"[ili"se]liis"t-ei'Jj;;"1

l,i*1*i:+1"+nti*{?:,?'f'*oii;,",'-'"*#:*"ii*::lll: u'?lT ipi',i i, *", !*


fr

ili;

"

?T^

[i

",1

",T;

n"":?j"';*i s";
"

rii

po orjginalu - uzimamo iz Zgon,biieii- ib a 6'oue i.uai ian* i_pe t ri i "vo jc neJ<e .kajkavizme. Djelosov ima,r" s to,rrurrii? ul?rifitiit je obraaeno air^ios[o*-1trlii,] irdenik pita,

i:,1',otiH' l,t:,."";i'"'x'"'#,L:Wiu,*:;:;^:;s{i,?i1,.':ll,"tY'?ffi 2,"'5 il;.,Tl1,il|#,x jll!er::t!.;;56pi;i;"f*il?rffi ,il'?; I Mirdetii ; s;;;;;;;.'3ffilt :'rr:fi;,I?1,ll-'j :*i,.ruj
jcga nema n-i deski

icr je u geografskom

"liii*"t"ili'1"J,?{{5TTff

#i;

a uditelj odgovaia.
pa

.. __YlTri1^l
o Zmireii 7 da pjeva e svaki koji

"

s ovakav obidaj ima

iivi u ljepotama
344

(stastima) ovoga svijeta

Jedna mlatla i kraia redahcija Hongrijeva latinskog Eluci_ je po pyro-pi trr.iil. uspjeh. s 1?zivjela 3^*:z:'j* ^,^"- p,: Pyry i p \" a"t ;"t i i'-'; j "F - S""iiri !ili"-":*:^'?.:g:,1,r"_1,,\9ci1,"i1!a"_"yil;r##r.i#ri,,ijip,!i 3iuenraniria niliZJ rtama 42 (1949), ali tai tekst ne pr;;;l;;. ;"':3'tit?tiotltij))'_

[.?xifiu;.,ij:'":#Ji;Tt$r*;:i5:lLyr*;:*i"*:H::

geografska.imena, desto su iskrivljena ne samo

,!-y!i!

C;;il

;ii:";;k;;

iijsij.'il#;
345

ka imenujet se Ekla5 i tede v jed,nu zemlju drvlenuju; i pak Tigra i Eprat tedeta skoze jednu goru, jaZe imenujet se Parkatra, i od tuclu paki skoze jednu goru ka imenujet se Normerija. I te vodi ne tekut odito iz raja, na pod zemlju daZe do tih gol ke preje imenovali jesmo. 39. Udenik uprosi: Ka zemlja jest najbliZe ra.ju? Uditelj rede: Kako nam pismoa svedodi da niktoZe v Livote tamo dojti moiet, zad ,sut oko'lus gori velike, v njih
1 Pefiis: delov. 2 istodnika. izvoret

Uditelj rede: Asija podenjet se na vstok Slnca i jide na poldne daZe do mora. V toj strane jest raj, a v raji jest 1 istodnik. Is toga stodnikag tekut 4 rcki. I jest ime jednoj reke Jion, drugoj Pison, tretoj Tigra, detvrtoj Eprata. 38. Udenik uprosi: Kako teku te reki? Uditelj rede: Jion tede skoze Indiju i tede skoze jednu goru ka imenujet se Karbazus; iz sel gore tede druga reka

se Asija.

U kratkom u''todu kaZe se da knjiga (tj. Lucidar) govort je rntadeji prosil svojega rnojstra "kako sut rta inih kniigah na nebesilt cla jeruu jaiit use reii jeie i na T.enlii i ya obla. ceh i va vodnh" i "to jeie jest va ineh kttjigah skrreno, to jest Lttcidar vse osvetil< (ti. osvijetlio), Stog,a "te knjigi sut tlrole nere ztato i kto ie bude tisti, tcL bude nutoso ttiutlro'ZtLt.im potinju pitanja. U odgcvoriitta ii.iteij tusti in'te,ti.< maii.Sv. Trojsttto, stvaranje svijeta (Bog "svoju tiodju stvoril jest nebo, syoiu mLLdrostju ustavil iest si svEt, a svoiu milostiju tvrdostnno zemlju utvrdil"), govori o andelima, o paklu ("Pakal iest svrhu uzak, a zCola lirok i z,ctto togo vLe moict niktoie rtideti takmo sam (Bog"), o nebu ("Nebo latinslci imenuiet se firrmametTtutn, to jest reteno t,vrd ili z.alolen'je ili osnova"), o Adttntu i Er-i, o raju ("Raj jest na, sant svite... jest velmi daleko i iesu pred njim gori velikije, lesene, puste. . . da" niktoie Zitt ne nrciet temo vniti") i o prvom kralju. ienik prosi: Na koliko putir jest si svdt razdeljen? Uditelj rede: Na troje jest razdeljen: jedna strana irnenujet se Asija, druga Europija, treta r\frika. 37. Udenik uprosi: Povej ,mi o toj zemlji 3aie irnenujet

zmije silnije i te branet da niktoZe tamo dojti moZet. l'rrli toga lelit 1, zotlr|rja, ta imenujet se Indiia. I ta irnat irne jedne 1,,r icclnoj vode ka imenujet se Indus. Ta reka plove z r,,,r i ka gora irnenujet se Karintaljus, i tede v ervljeno more. I trmo jest tesko vniti zad jest od jedne strani Indus - ta 11 f.11 i toliko velike 'pustinje da jedvae v trih leteh mogal I'i ramo kto vniti ili dojti. Asija, ta zemlia, v trideseti i detirc ,|,'lcli jest Siroka i v njej sut ljudi razlitn|. jedni su takmo ,irl lakta visoki i ti ljudi vojuju proti nam. I v toj zemlji ;r'sta 2 otoka: 1 imenujet se Kri5a, a drugi Grilis. Ta imata rlilrogo zlata, jesta prek vsega leta zelena i tu jesta za vsakom rr.ricrrl let.e 2lete. Poli toga jesu zlate goti, a togo zlata ne rrrolet niktoZe vzirnati skoze zmije i gadi ki pri tom zlate ,,rit; leZet meju tu goru ka imenujet se Kaspius i rneju rnor( rrr. Tu je kralj t\leksandar dvojez ljudi zatvoril. Ti imenujut ',' Gog i Magog. Ti ljudi inoga ne jedu, takmo siro'vo meso. tu su ljudi imenujut ses Matrio;bi V drugoj Indije r Ii sut 12 lakat visoci i -jesu spred kako iav i perje imajut i ti kako kuna. Foli toga v jednoj zemlji jesu ljudi 1,;rlhije rrrrcnujut se Akrote i ti imajut v sebe veliku gorkost i kada ,' ,.,l<.ulr snidu, tako se sami zaZgu. I potom leLi I zemlja, t' toj sut ljudi ki ubijaju otca i mater kada budu stari i kulr:riut je, i sazivajut vse svoje prijatelji i sneclet je i budu se vr'scliti. Pak jest jedna vlast v koj raste papar i ta jest plna gad. I ka,ctra ta papar bude zrel tada storet veliki oganj i poiar, l,f rn te gadi zaiegnut i tako tada papar zberut i od toga ognja lrui.lct papar drn, na od nalLlre{} bivajet bel; a ti liudi bivajut ,'ivi nere do 8ldt, a do tretoga leta det imajut. V tretoj Indije '.rrt ljudi ti su obratiii peti napred, a prsti nazad i jimajut - nogah i 80 na rukah. I ti ljudi imaiut pasje glavi liO prst na r oclevajut se lesidemi hvosti i jegda hotet glagolati, tagda ti rijr-rt kako psi glavami zaviiaee.ro Poli toga sut ljudi ',rr z mlada sedi, a na starosti drni. Fotom jesu jedni ljudi ki ,rrra,ju jednu nogu, stupalo nogi te kako obod reSetni. I ti tr'tiu tako brzo kako piica leti, i kada sede na slnce, tada nad
l, zet

sUorig.ise.

ovdje okolju, zatim velbljud (41),

a Vjerojatno Svcto pismo. o _. I] o,{ig.na.nekoliko miesta dolazi

ju na mjestu u, tako i sljulita (62. pitinje).

IJ orig.: da jeva; ispravljeno prcma Petrisu' ispravljeno preme Peir'isu. s U ori6. imb intenujeise, u-Petristt: lci se zcve e U orig. natore, 10 zavija.iuii
o

; U orig. voje,

347

soboju udini hlad i sen nogoju. I takoj sut jedni ljudi i ti imajut 1 rog na dele, a pod tem rogom jedno oko. 40. Udenitk uprosi: Bivaju li ti ljudi na vkup? Uditelj rede: Bog jest tako razdelil da s,u tako razdeljeni i razludeni, da se vkup boriti ni sniti ne mogut. 41. Udenik uprosi: Se nam ljudi i pismo pravi da su vsi ot Adama po3li i kako jest da su se ti ljudi promenili? Uditelj rede: Adam jest bil najmudrejii neZe jest ibil ni jedan 6lov6k na svete ili bude, razve mudroga Salamuna; i kada be z raja izagnan, tada vseh zel'ji i koren'ji rnoi i naturu znaja5e. I jedno zel'je beie, ka iena bi ga okusila, tada bi tudje plod nature promenila. Tada Adam svojem hieram prepovede to zel'je jesti, a zato jedna nemudra norica pode jesti od togazel'ja, i abije plod jeje prorneni, i to v toj zemlji ka zovet se Indija. Takoje v toj zemlji jest jedno zvere, kemuu jest ime gila, to jest spred kako lav, a nazada kako vel.'blud i jima 2 roga, vsaki 2 lakta dlg, a kada se s kim svadi, tada poloZi I rog na hrpte, a drugim ,se brani i sede; i kada jemu ta rog trudanrz bude, tada ga poloZi na hrbat, a drugim se brani. I to zvere ne boji se nidesoZe razve drnoti, jeLe jest drno, a moino jest tako va vode kako na zemlji. V toj zemlji joSie jest jedan zver ki imenujet se monstarius.ra Ta imat glavu jako d'lov6k, a telo jako konj, a hvost jako svinja, i imat I rog na deli 4 nogi dlg i jest svetal kako kamen dragi, iie latinski imenujet se karbunkuljus,tn 4 jest ostar kako britva. I ta zver jest tako ljut, da vse jeZe LkoliZdo utakne, to vse tem rogom ubijajet. Is te zermlje prihodi 1 kamen, ki latinski imenujet sers adamas;a jeLe jest ambar, iZe privladit k sebe Lelezo. 42. Udenik uprosi ,reki: JuZe sli5al jesam o toj zemlji, ka imenujet se Indija. Povej mi ninje o toj zemlji, ka zovet se Partija. Uditelj rede: Partija podenjet se pri toj rece jaLe zovet se Tigra; i v toj zemlji leZi 1 grad ta imenuje se Persida. tr kojemu 12 U orig. trodan, umoran. 13 Petris: manastarius, vjerojatno prema lat. monstrum, na.
se.

\/ t,rrn najprvo dari podeti biSe. Is te zemlje prihodit l kanr, rr ki Zget kako kopriva. Takoje v toj zemlji ljesq jedan
rlrrr1,,i ftarr1ett ii

..1,i sileus.rz Togo

ta'sveti v noii kako oganj i jimen'ujet se latinkamika pribivala i ubiva kako Meseca. Zatim govori o zemlii Mesopotamiii (43. pitanie). 44. Udenik rede: Povej mi o toj vlaste jaZe imenujet se lrrrirpija. Uditelj otveia: Europija poli rnora jide daZe do gor ..1.r)rc iednu zernlju jaLe zovet se Skorija,ro zzo |asija, Armerr1,r i jide poli reku Dunaj i vaspet daZe do mora. V toj strane l, zi zomlja Franadka, Zvabs,ka, Bavori, Sasi i zemlja Mi5an',1':r, Dirinska, Karmelitska, Terrnarska, Stirska, Kranjska, lrlrrrska, Hrvacka, Korotanska, Kra5ka, Lampartska, Peduj,,1':r, Bedska, ee5ska, Moravska, Ugrska, Srbska, Grdka, Pelr

l.:rska.rl

, r1:r iv

r tt' gori visokost ide

toj zemlji jest jedan istodnik od koga ogani zaLigajet jest na nisko22 ta istodnik. Vaspet jest jedna last jaZe zovet se Istrija. I v toj zernlji 1,',1 fedna gora jaLe zovet se latj,nski Olinfoszs jeZe jest Udka

V Grdkoj zemlji jest jedna vlast jaZe zovet se Dalma-

,, i

rrlr't se jedna vlast jaZe imenujet se Italija. Od tu prek mora r v toj zemlji leZi Rim. Po tom leii Pula;zr po tom lei-i zemlja

daZe pod oblaki.

I poli te gori pode-

l.,rrrpardska i po tom Benelkj: te udini kralj Eneci'r-rs. Pot,,rrr s dudnovatih gor ishodit reka Rejna i tedet skoze Frarr;r, liu zemlju. Poli Rajnu leZe silni gradi: Moguc, Kolona, ')rirspirr-sk i inih mnogo gradov. Poli Dunaja takoj leZi veliki grad Bre5a, Pasove, Bed, lrrrtlin. Poli Rejni podenjet se Spanska zemlja i idet ta zemlja ,l:rzt: do dudnovatega2s mora. Va toj zemlje leZet velikije
'7
18-U

I ( )l)lloa.
,e
''o

vjerojatno lat. silex, kremcn orig. pogre5no bribiucL; Petris: pribiva U de5kom Sckocya. a deSki, Petris: I

upada,

tj.

raste

:1 Hrvatski je glagolja5 dodao: Kranjska, Ulinska, Flrvacka, htttilca, Peiujska, EenskA, Srbska i Pelikaska.

kaza, neman.
14

:' U orig. na niske.


2x

lat. carbunculus, dragi kamen ts U orig. imenojet se, isto i r 42. pitanju imenoje ta laL adamaq dijamant
348

'{ Njemadki Lucidar na tom mjestu navodi riieku :5


Odgovara de$kom vztekl!', buran, biiesan.
349

lat. Olympus

Po.

vlasti: Taranija, Certanija, R.uiikana, Kolacija, Vecira, Bri. tanija, paki Anglija, paki Ibernija" Nad tu zemlju jaZe imc. nujet se Slocija,z0 tu jest o rojstve svetoga Ivana 30 dni dan, a nikoli no(, a o dnevi boZja rojstva tolikoj dni noi,'a ni. koli dan.:z
Dalje se govo.ri o Afri-ci, o otocima rile sut 1) more<, o 1)rst, drveta na kojemu.ie.Isus razapet, o vodi, vjetrovima, potre. su (>kada se votli z.bt.ru i suvkupe pod zemliu i ne'moput yurt, Iada se tdai(lur talctt va yilikoi moce'da se zemija

,t, |

koliko iest dni v neuprosi: Ot planit'us - zat t.irl,.o jest planet? I Mdsec jest najrnanSa planita meju ;r ,rl,'r. ir poLorn jest Slnce i te 2 najveie sluZita i potom inih l, ,lrr:r irncnuiet se Satornus, druga imenujct se Vcnu5, to 1, I l):rrrica io5ie. r'\ tli'crnik uprosi: Kako to more biti jedna zvezda Da-

r,' tli'cnik

,'r,,, r Z"cLnica? Uiitelj rede: Tako nam prave naie knjigi da Danica

potrese< ).

Uditelj rede: Kada Slnce jest pod nami, tada jest noi.re 60. Udenik uprosi: Kako to pridet d.a Slnce pod nami jest , i 'tede narn v bok? Uditelj rede: Povedal sam jako si svdt jest okrugal kako jajce, a na njem tede Slnce i Mescc izvezdi i visokoid njih tede svojem putem. I kada Slnce tede na ;bok, tada zvozdi teku ravno, zat - kada bi zvezdi sa Slncem vkup tekle _ pakostovale bi se meju soboju i tako bi ,se vse ,rrr5ilo. 61. Udeni'k rede: Koliko iest dalede od. Mdseca do zvezd? Uditelj rede : Kolilio jest dalede od Zemlje do Meseca, toliko tril<rat iest od Meseca daie do zvezd" i takb zvezdi irnut preveiiliu moi, jako sut v neb,i najbliZnjejern, v njem Ze sarn Bog prebivajet.
:0

v lete clan dlg, a v zime kratak? lJiitelj' rede: Si svdt jest ukrugal, a mi smo kako v ja.jce v posrede i kada Slnce najblii,e narn tede nad narni i jest teplo jako v lete i dan jest dlg, a kada vidimo Slnce najdalje nam da tede visoko i nam se mni da bi ,nam v bok teklo, i tada jest zima i dan jest kratak. 59. Udenik uprosi: Od deso imamo noi?
n,isko? Zat, biva

Lliitelj reie: JakoZe gorhos,t ot ognja prihodit, takoj . zima ot vocli pridet i jest tako kada jest Slnce blizu, tadi ljudi zimu imajut. I tako delit se v l6to i v zimu. 58. Udenik uprosi: Slnce biva li v lete visoko, a v zime

57. Ui'enih uprosi: O't kudu zima prihodit?

1,,lrr,r lcto tede pred Slncem, a. drugo leto za Slncem. I kacia r,,,' lrlccl Slncem, ta zvezda tada zovet se Danica, a kogo l' r.l t('i:c za Slncem, tada zovet se Zvernice. eetrta zvezda, I , rri'nlriet se iVtra 5, ,ta jest toliko k Danice pociobna ci:r ,,r,rrr rrikfcZe razaznati rne moZet. Nekije knjigi govoret dat r | /\(zrla tede tako visoko da ju te5ko v jutro pred Slncem i \, r ('l' po Slnce uzreti vzmoLem. Pe;ta zvezda imenujet se vladajet kako narn prave uditelji lrr;rrl1 1 I ta zvezda rrrrr,lr',rstju. I opet jest jedna jaie imenuiet se eovis i ta tede |' lr'li' preje neZe begro 5-o1 svr5it i'ta tedet po Saturne
rr.rlVl:i('-

Udenik uprosi: Koliko su zvezdi vclikc? Uditelj rede: Uditelji glagoljut jako Mcsec jest toliko ,,lrk lioliko vas svdt od rnora i vaspet do mora, a Slnce jest ,lr.r l.r'zrt vek5e, a vsaka planita jest toli;ko vclilia kako Slnce. tr5. Udenik uprosi: Zad se zvezdi tako male mnet? Uditelj rede: To dini velikaia visokost, ar kada bi bilo ',lrrr t'teLko visoko kakosu zvezdi, m,nelo bi se tako malo kako
rr

tr.

..\ r

/(lll.

Utitetj datje tumati od tega su sastavliene zviiezde (66.i67). till. Udenik uprosi: Povej mi od M,iseca. Uditelj rede: Mdsec jest najman5a meiu planitami i rr.rllrliZe Zemlji jest i zato ljudi vzeml jut razum od Mdseca. ti9. Udenik uprosi: Kako to prihodit? Uditelj rede: Nebcski narav jest silno moian,'tako da jure povedal jesam da 1,r, rrragajut zemaijsku moi. I takoj \1, .('c jest Sirok koliko vsa Zemlja i vzemljet lepotu ot ',ln(;r i svdtlost i zato nest dudo da se ljudi i more i vas
'" Glagolja5
r"

nema dana (zimski solsticij).


:8

.. :. t,l o. Ivanjdanu 30 duna traic darr i nema noci (vieroiatno lJetnr soi.;ticij), q o loZ.icr.r isto roliko (ti.30) noii tr.dje iroc i
U orig. dan, ispravljeno prema petrisu.
350

n dciirom Sskoctta, a u njer-nadkom Schottlancl.

je

oma5kom izostavio dio pitanja.


351

trlutanja

menti. . . 70. Udenik uprosi: Kako to pridet da Mdseca pribiva i ubiva? . Uditelj rede: Mesec irnat v sebe zemlju i vod.u i zato ne ima svdtlosti takmo jeZe vzemlje ot Slnca i kada jest daleko ot Slnc-a, tada jest pln, a kaaa blizu, tada jest #ral, za| svojeju sve.tlostju Slnce jego prernoZet, a ,kada iraspet otid.e, tada bude pln. 71. Udenik uprosi: Cto jest drnago v M6sece? Slnce daleko, tada to v Mesece vidimo. 72. Udenik re'de i uprosi: ZaE se M6sec promenjuje? Uditelj rede: Kada Mesec bude dve nedelje jtir, tada desto pride da bude Mesec ot jedne strani, a Slnce ot druge:

svet znamenava po Mesece, zad jest storen od detireh

ele-

grom,' duga, zbog iega su izvori hladniji

|to ie more slano, kako nastaie rosa, tanla (noc)' >>zac su iedii liudi kratki,'a druei dlei; iedni mudri, a drugi nemu' iri*. Zanimtiivo i'e pitaiie (8-6):'"V koliko dneh budet otro' te st"voreno'v mdtei'i?" - na koie utiteli odgovara da 'vsa-i ka lena imat iednu kamaru-.. i ta kamara imat 7 shran zit6 iitt tia6 aa iedna iena imat v iednom bremeni 7 itrodet" i da "budet itovik stvoren tt ietiri deseti dneh<'
tjoliLsjetline, >ot narava zverio

Utiteli zatim tumati zaito lieti pada grdd, kako nastaie ljeti neg9. zxmt, za'

t" goiori o tome kako se diiete hrani.u..maiiinoi iiiitai, *itco ie stvoren tiudski mozak, danu. liudinLa rastu ,zaSto
i o Sudniem

Uditelj rede: Zemlja i voda i studenost, kada jest

bi

jedan proti drugome. Tagda Slnce i,ma tu moi da otiliei svetlost Mdsecu i tada se promeni i zatmi i ljudi mnejut da
se pohabil. 73. Udenik uprosi:

eto od kometi glagolje5i? Uditelj rede: Kometa jest ta zvezd.a _ ta se niedar ne javljajet, takmo kada se kralj ili kratjica promenuti imat ili umreti ili kada se velika krv prolijati imat, tada ta zvezd.a ukaZet se i poprslakiar od sebe pusti,sz a\e ne tede meju inemi zvezdami. 74. Udenik upnosi: eto jest to da vidimo zvezdi leteii? Uditelj rede: povedal sam juZe jako zvezd.avisoko jesi, veie neZe Mdsec, i zato moLemo znarnenati: da ni jedna zve'.da spala, pobila bisr rajmanje pol sveta; na desio prihodi da bude tiho na zemlji, a pod bUtaLi bude vetar i veliko utikan'je vetrov i aera. Tada se obrala,i me5a gorkost oga_ njaja sa aerom od moii, kako poletajet se mimo zvezditq i tada ljudi mnejur da bi ro ,veidi padale.
tr Petris: trake. 32 U orig. pogre5no posf1, petris: pustit. 3r U orig. bila bi, petris: bi . .. pobila.
31

NaS prevodilac lile dobro shvatio redenicu niti ju je cl<_r preveo. Prema njemadkom t"tJ"*r*"rr"o fraja jeSaju vatra i zrak i kida ,rafr p"L1ffi *uuirr, ie: onda se miona pada i kacl^ proiijeie

pokraj zvijezoa.

352

't

ltn'atska knjizevnost sred. vijeka JJJ

58.

CVIJET KREPOSTI
(Cvdt vsake mudrosti)

lrl.rt'lri srce tvoje v ljubav b&jwz zat ta vidi5 da jedaLn ne biti vzvi5en dokle drugi nes poniZen; jedan ne more lrrti bogat ako drugi ne ubog. Sa svet se more primeniti l, tlvcma tovari5ema kada sedita za velikim stolom, a na r t('nr ie mal ubrus: kada ki potegnet, tada drugoga stranu ,,tl'r'i.je. Zato ukrepi srce tvoje v ljubav boiju i vsagda preI'rr':rl bude5 v radosti.
rrr,,rt'

tr ri(totil piSe: Nag pridoh na si sv6t, nevoljno Zivih, a do / \ l<onca poznah da nidtoZe ne umem. Sveti Avgustin pi5e r,lrrtli: Ti ki pitaS mir, hoi li te naudut kako ga budeS imel?

Kapitul 2I. eten'je ot istini


prozno

je,nastalo u prvoj detvrti XIV. stoljeia pa se ra5irilo u broinim rukopisima i izdaniima od XV. do XIX. lt. prevedeno ie bilb na francu_ski, njemadki, Spanjolski, rumunjski, ruski, grdlii itd. Na hrvatski ie prevedeno vjerojatno podetliom X\r. st. ncgdie u sicverozapadnoj Hrvatskoj, i to na dakavski diialekat. Sadirvalo sc u nekcliko glagoljskih rukopisa, od kojih je najstariii Vinoclolski zbornik iz prve polovice XV. st. No svi glagoliski rukopisi zajedno nemaju viSe od 28 glava (oc1 izvornih 35 odnosno s naknadno dodanim 41). Dubrovadki zbornik, pisan iirilicom 1520, sadrZi Stokaviziranu verziju dakavskog (glagoljskog) priievodi dopunienu novim pljevodom glave 30--41. bitavo le ajdio p<r. novno preveo Pavao Posilovii i izdao bosanskom iirilicom u N{lccima 1646. gdie ie ponovno izdano latinicom 1712. Glagoljski je tekst izdao R. Strohal (1916), a iirilski M. Re. Setar (Libro od mnoziieh razloga, 1926). Mi smo na5e odlomkc preuzeli,iz Tko.nskog zbornika, glagoljskog rukopisa iz prve dc. tvrti XVI. stolieia.

,. - PLedloZaF. naSeg djela je taliiansko moralistidko djelo Fiore di vir.til nepgz_r_1?_t9C autora (Tom.

Gozzadini?) koje

Ot istini pi5e sveti Avgustirn: Istina je is'to govoriti i i ne prime5ati ka istini nijednu [aZ. I primeniti se rrr.r'c istina ,k orebicam, zat jedna drugoj jaja krade, na
1rr:rvo

k njoj. Tako je ot istini: pokrivaj dlov6k istinu laZju iko hoie, a istina le vazda ostaje na svojem meste. Ari,,totil pi5e: Ki ljubi istinu, istina budet ljubiti njega va vsar potede
Lof

l!:r(l se polegu, po naturi,l po pen'ju vsaka pozna malter svoju

tvari. Ot istini pisano je v Z,itiji ,svetih otacs da jedan velik go,,poclin pusti mnoZastvo zlata i srebra i vse imen'je svoje lrotcii Bogu sluZiti i pojde v jedan molster i onde zate rabo' t;rli Bogu. &lnejuii,opat da on beSe veie umei ot druzeh p()sla ga na trg prodati nirkoliko osal ki v molsteri ne morahu r:rbotati ot starosti, a da ibi mladih kupil ki bi mogli 'tovoriti. t)n pojde na trg ialostan vele, na ne radi zapovedi jego lrlcstupiti. Buduii na trgu ljudi ga p,itahu: >Jesu li dobri [ti osli?,,]. ( )n Ze otgovara5e: >Nestl.s Mnite li vi da je onz molster priSal

loi

,svakont poglavlju ovog diela govori se o iednoj lcreposti odnosno o nienoj supratiTosti, tj. o jednoj mani iti grijefut P,oglctyljg. su sastavljena po iednoi iemi: najprije \e'da ja definicija kreposti odnosno mane, slijedi porZdenje s oso. binarna neke iivotinje (kao u FiTiologu), zatim ni.-z moruli. stiikih pouka (sentenciia) koje se navode po filozoflitta i crkvenim piscinca i napokon, za ilustraciju, neka prita. Zavrini odlomak iz 1. kapitula o liubavi:
U

Lriiizi br.49. o nisu


? onaj

r niie a aii kad se izlegu (tj. mladi) po prirocli . .. 5 To je vrlo ra5ireno sredniovjekovno dielo (Vitae sanctott{ttt patruml o Zivotu pustinjaka i monaha. Vidi o nJem u ovoJ

r ne u ruglo ovoga svijeta.

I Ti koji traZi5 mir, hoieS li da te naudim. : Ovdie je sudeii po talijanskom tekstu

izostavljeno:

354

355

na toliko uboZastvo, da rbi ;bili dobri, da bi se prodajali? nae zad su hudi i stari zato se prodaju." OSie ga pitahu: ,Zad im je oias oplzal?" ,rZat rede ot velike starosti padaju se, on Le kl za njimi hodi jame ga - odas i tako ga podvigne.u za Buduii se vratil v,molster i ne buduii prodal ni jednoga, komveraso ki bi5e 5 njim obidi ga opatu, a opat posla po njega i nade se vele modno srditi na nj. On Ze rede jemu: "Gospodine, ne srdi se na me. Mni5i li da sam vlezal va tro rnolster za zgubljen'je du5e moje i da bim istinu ne govoril i da bim laZu ljudi hinil?"tt Ja sam pustil rnnoZastvo zlata i srebra moga, imon'je veliko, hotei poj,ti sluZi,ti onomu ki jest istina i hotei ostaviti laZi sega svdta. I dam ti vedeti, ode, da vse dni Zivota rnoga ne budu 1ino1 takmo istinu govorilr2 zad buduii preje v gospodstvits ne be mi draga laZ." Sli5edi to ,opat ne vede da odgovoriti.

se more laZ kntu ki pod zemlju prebiva i odiju, a kada pride na svetlo ,tada umre. Tako je laZ [rr jc vazda pokriti ndkim kolurom ot istini, na kada svitlost r,t istine laZ otkrije, tudje umre laZ kako krt. Solomun pi5e: Ot trih redi se boji srce moie, a ot detvere ..rrruiaje se misal: prvo ot ganan'ja grada, drugo ot smr,ti a to je nada vsem, treto ot ust laZivih.zt Zad pisano je;zz l..i laZe d,u5u ubija. Bolje je ljubiti razbojnika nere laZca. svc:ti Avgustin pi5e: Koliko je la1ac da mu te5ko istina bude r'('r'ovana. Mudri Platon pi5e: Ki 6esto laZe ne bude mu istina
rr,'rrra
\ ( r'Llvana.23

I primeniti

buduii ljubav poloZi,lazs na jednoga junaka imenem Arncno, a on ne hotei sagriSiti 5 nju ciia strah cesarov, ova l,rnlisli kako bi ga stvorila umoriti.zd Greduii jedan dan
rovir,J4

Ot la2i pisano jest va I5toriji rimskoj da Jorina,

hii

cesa-

Kapitul

ot lai.i

Lai. ta jest protivna istini. Ot laZi pi5e rnudri:u Lai to jest kada se skriva istina i hotedi lagati tere pokriti lai nekim malim kolurom istiru.r besedu,l5 a to jest on ki misli druzeh prehiniti. I laL je veliko zakoni:to neki laZe za delet,rT a to on ki rad pripovida; neki laZe hoteii da bi drugu Skodu ne prijal,ts na to ne bra,ni Dekret,rs na le dobro je kada se more dlovdk var.ovati; neki laZe hotei drugoga prehiniti, a ta je lai. plna ,neveri; neki laZe kada da obeia, a na nom20 ne stoji; neki laie krivo priseZu6i, a ta Boga rani.
6 neso

jrrrrak pred vrata ko(nonnaz7 ona velikim glasom nade vapiti, r;rzclirati svite na sebe rekuii: "Pomagajte, Ameno mi je ho'tel silir udiniti.. Cesar be srdit vele i zapovede jego preda se lrlipeljati. Pita ga cesar ako to be5e isto. On rede: ,Gospotline, Bog ve da ne.< Cesar ie zapovede hier pripeljati i pita jrr kako to be5e bilo. A ona ne otrgovori. Po tom nade dovolje

Iirat pitati, a ona ni$ie ne otgovara5e. A vitez okolu stojeii lcie za glumu: "Ona jezika nsrna.<r SliSeii cesar zapovede jej rrsta otvoriti i ne najdo5e u nje jezika. Videii cesar tu poliazan28 povele jego pustiti, a njej se tadaj povrati red. I sverleteljstvova sama da be5e krivo govorila. A po torn togo pojde v molster, nade Bogu sluZiti i diniti roliku pokoru
'',,dizs
1rr-vu
21

coirerso ) ro taj 11 da bih laZju ljude varao? 12 neiu drugo nego istinu govoriti 13 U taliianskom: al mondo. rr mudrac (u tal. Aristotile) tr U talij.: cum alcun colore de parole, istinitih riiedi.
16

I laik koji

Zivi u samostanu, ali

ie

bez crkvenih redova (tal.

tj. pokriti

tlna druga.
laZ bojom
,'1

NaS je pisar jednu stvar izostavio ili, todniie, spojio je i drugu, jer u talij. stoji: del movemento de la citade, de tosonamento de popolo; rijeti de moyemento odgovara u Dubrovadkom zborniku od krentLtja, a izraza de rasonamento glagolj,ko (: govorkanje); detvrta bi imala biti smrt. "ganan'ie( 22 pisano je, nair;re u biblijskoj Knjizi mudrosti. 23 Ova je sentencija u talij. pripisana Sokratu, a Platonu je2i zaliubila se

U talij.: se taj car zove Anastasio.

Imd viSe vrsta laZi. t8 Prijevod je netadan, misao ie: neki laZe da izbjegne svoju Stetu, a da pri tom drugomu ne Skodi. ts ali to ne brani Dekret (tj. crkveni zakon ili odluka teologa) ?o onom (Sto je obeiao)
r7

za zabavw (tal. per deleto)

26 Prema de farlo 27 vrata komore, sobe

talii.

ancidere. /a

tnlraKuL.
ze

,-8

U talij. miracolo, a u jednom glagoljskom rukopisu


poslije zbog toga
357

356

da do konca be sveta i mnogo pokazni pakaza, meju kemi be da buduii iedna devojk, ;"rili^fi" ,r"_u i rako prebi_ preporudi r;.";._lj";'i?j",_,"ti.i :?l?^,:i_11 i pomoli rse i i abije tudje-jef 'se vratipride pred red i nade lii'"?r?att-

IX. PJESME

59.

HIMNA CIRILU I METODIJU (Iz Sluibe sv. Cirilu i Metodiju)

-U hrvatskoglagoljskim sluZbanra sv. Cirilu i Metodiiu (isp. I'r. Jti) uvrStcne su i detiri p.iesme (koie se r,. brcvijarimi naSim Lrro i u latinskim nazivaiu himnima). iilo one su pisane ii""ii"* rlerro kao pro.z,a.- Poku5aj, da.se ni_ihov tekst razv;sta u praviine ',rihove po latinskim predlo5cima (M. Kevii) ne moZe se imatrati rrsP.lr'.lrm.. lpal( se u tim "himnima< nazire rccitativan ritam psal_ r r,,rli ie, dakle..sc .radi o ritm idkoi p icsmi, svo jcvrsnim sloboiinim 't.ihovirna koji nisu vezani ni odredenirn brojem slogova ni stii_ riim cezurama. Takve, asilabidne poeziic biio ie i 1 grdkirn i l.riinskim crkvenim tekstovima staiiieg iloba, samo su s5 u iatin_ .l,irn ambijcntima prije i sretni.ic uobiialili 'silabiiki srilrjr; 01. ;'ro ovai.himan preEzeli iz brevijara Vat. Ill. 6 iz g. 1379. Tctrst ,n,io razdijelili na stihove na -bazI interpunkciie (ta?ke) u Vatik. r N.ovlj. breviiaru,.a na strofe na bazi-velikifi.siova 6jirna po, irriu pojedini odsjeci teksta u istim brevitartma.

jako deda tvoja va krasote mnozdg samogo vi5njago cesara imut se.r

[1 aduj se, grade vi5nji Jerusolime,r f\ veseli se, svetaja mati crkav, Sione,z

t Jerusolim simbolizira sveti nebeski grad, nebesko carstvo. . grada u Zidovskoj i vierski centar u Jerusolimu, simbol boZ_ jt:g i kriianskoj knjiZevnosti i iiturgiji. . .t Originalno ya visotd ntnozd. i krasotE ispravili smo prema
2 Sion, breZuljak

Novijanskom. a nalaze se kod samoga vi5njeg cara (Boga)


359

togo radi priti utegu, toboju Siedreiim, k svr5enago jer6jstva stepenu.o

slavu v6ka otvrgu,

Sveti je-rdji tvoji, Gospodi, Curil;

Metuaij

Crki svetaja mati jimi? krasit se, zakonici v njej slavot se, zemlja hvalami zvanit, mir radujet se i pojet, o njih Ze pameti an'jeli likstmjur. Si sut jer6ji tvoji,
Gospod.i,

i-

60.

iZe nasdja5e zemlju s6meni blagimi, glagoli ot ust pisanih,e si izbirajut v Zivot v6dni

HRST VSKRSE IZ MRTVIH


1

(Uskrsna himna)

ihZe duh rnnoZastvo an'jel prijat.

Si ubdZa5e blazni vdka sego; o kol krasna komnas jerejskaja jeie\e dojti si utegulo
prepojasani Stolu sv6tlu, oddnitr odenijem purpiri.

, ii'a. za uskrsnu misu. Takva proslava Uskrsnuia, kakva se -opi',,i'ic u Vrbnidkom 3. breviiaru, ostatak ie starinskog obreda koji

Ova je pjesma saduvana jedlno u glagoljskom Vrbnidkom { Irrcviia"ru ii tS. st. i u Prvotisku glagoljskog -misala i2.1483. li Brevijaru ona prati proslavu Uskrsnuia i-trebala- se pjevati ,lipim i"veselim giasom", a u Misalu ola je dodana kao sekven-

Siedritz nam jih radosti uZivati, BoZe veliki trojidnira iZe jesi jer6j i cesar i vladatelj du5am i tdlesem na5im, otpusti nam grdhi re5enim, amen.
je ispred imena Curil i imeValcntirz (ime sveca \gi.gu. je.Rimska"crkva slavita istog ai"i'taaa i-diriia'i M"t,;l {ijgr.tj,.14. veljade). Mi smo VateniiTra iiosr.viii, j";^s;"L,iiu ii Bedki (br. l2l.). stoga zaslu?j5e, da doelu, tvoiirn smilovanjem, k stepenu _6

5 U rukopisu

savrsenoga sveieniStva
7
, on
i

do kojc oni zavriiccliSe doci oO"r, smo preuzeli iz ctrugih rukopisa, u Ill. 6 je pogre5ka on*i' 12 Rimsl<i (popa Mavra): Darui. 1x tro jiini, od imenice trojica (i.j. Otac, Sin i Duh Sveti)
360

Bedl<om
to

i. xJi,ls:if, ff:"t"#h:?;:Ti (f"1i.i\':' um jesto r us t s orieinarni


o

U Rimskom (popa Mavra): njimi.

i-

tcksr i kor krasna'xoiaih'ispraviri smo Rimskom rukopisu.

prem:.r

',1: podudara sa sluZbom u istodnoi crkvi. Piesm,a se sastoji od ,t tropara (naistariii samostalni stihovi bizantske himnologije k,rii 3u se'pivobitno umetali meelu psalme) uskrsnog ciklusa tl,'3,4); zatim od jedne strofe (2) koja je kompilirana 9d raSliradost zbog Kri iitih isiodnih liturgijskih tekstova, koii sadrZeje antifona zapad' stove pobiede nad-adom. Peta strofa u stvari rr,,g porii6kla o Uzvi5eniu kriia. Pjesma u cielini reflektira Er.o,,.,i-o5ki dnled dogadaja koji su pratili Kristovo- uskrsnui-e' Njih prate ideje o pobiedi nad smriu kao i viera,u uskrsnuie i besmrtirost svifi lju?li. Kako ie Krist do svoie slave _do5ao po KriZu, "dviie strofe posveiene su KriZu. Struktura himne 1:osljednie jrredstavija sadrZajnu i idejnu cielinu izraLenu starim leksidkim -grobnim privi|i dolaze samo u-najstarijim i Iondom (pridjevi: spomeiicima 11. s!.) u idejnom (psalamskom).ritmu rrlagoljskih lciiiti strofa-- tropara i antifona, tih najstarijih piesnidkih. eJe', rucnata istodne i zapadne liturgiie. Ovakva jezgrovita kompozicija .; ardreclenim aluzijama na dogmu I(ristova uskrsnuia i silaska rr acl, izraLena pjesnidkim iezikom i namiienjena pjevanj.u, ryq , la ie nastati io5 u predraskolno vrijeme, dakle mogli bi joj biti :rrrtori Ciril ili Metodije. Piesma ie primjer kako su nastajale lrr!starije slavenske liturgijske kao i pudke crkvene pjesme: qrerrzirnanj"em ili parafraziranjem nailiep5ih elemenata iz -litl'rgije. 'l'o potirduje i-preradba prvog tropara naSe himne u_latinskoj, nicri-radkoj,-poljikoj, deSkoi pa i u hrvatskokajkavskoj varijanti rr"skrsne pj'es-md: Xiistui sd ie gore stal. Prvi ie na naSu pjeg4u trpozorio-i izdao je iz Vrbnidkog 3. brevijara V. Premuda u Vie-

361

?i#!i#:!#i;#:il{;!:#!j,",#i,tr*,tsr."#i3j ji*Hdr

' F{::J:ii'j;: 3#l';astupi grobnim Zivot


d,arova.z

2. Veselite se nebesa i rad.uj se zemlia i- vsa jaZe sut v niih,B ibo viadika Hrstr Bog na5 sa5ad va adova vrata,s jakol.e sam izvoli.s uzi razvriez okovanih, pobddu Ze imiiee vskrse iz rnrtvih. grobnim Zivot aarova.
3. Muronosicam Zenamc

4. Pridite ot vid6nija, Zeni blagov6stnice,tz Sionu rcite: primi ot nas celovanije,t i radost i vskr,senije Gospodnje.ta Likuj,ts igraj i veseli se, Jerusolirne, cdsara Hrsta Boga uzrdvto iz groba ishodeia jako i Zenih ot drtoga svojego.tz I vzapijite vsi pojuie: Hrst vskrse iz mrtvih, semrtiju na semrt nastupi grobnim.Zivot darova. 6. Nad vs6rni dr6vi kedar ti jedin prdvi5ita jesi, sveti KriZu. na njemZe iivot mira pne,te ,na njernZe Hrst pobedi semrt, semrtiju svojeju semrt pobdd"i. Aleluja, aleluja, aleluja!
I

pri grobi pristav an,jel glagola5e: T"lo_-ftYim jest dostolno,,o Hrst Ze istleniju javi se iuj.,, Na vzapijte vsi pojuie: Hrst vskrse iz mrtvih.
semrtiju na semrt nastupi grobnim Zivot darova.

7. Kriiu tvoiernu poklanjajern se, Gospodi, ri svetoje vskrsenije Tvoje proslavljajem' Pridite pok on6rn se Hrstovu vskrseniju. Aleluja, aleluja!

t Smri.u .je smrt rrniStio. ; i sve st" .i" na nii r i"JJ:ttij:"t',y:,_i,*f;o (misri se na niihovo uskrsnuie) I Sto je .3er gospodinnu'"liilu llrsi
t I if i"^ ^" L"^l-", i. oslobodio pravedne jn-::.[i:gii:l^,rju). "#:?$ti,,* ., u vra ti ma q;T#" sa sotonom na vrati tl,"n:.m io53ia,ry5oo.*irr"'"ti"a"t1.rjl"" [ol::p,NinoOemivu. evanerct " zene koje su doni.jele
.

i ;,ru'1"",1f; tJ:tl'g

Pi'.tpakao, timo

dodite od vielenja, Zene, koie nosite veselu vijest It Dozdrav u blagovEsten' je vskreseniia Hrstova ima Hilandarski frag' rrrt rrat iz 12. st. r; pjevaj
1:

udu

Krista
,,

miriini, pomasti da pomaZu mrt. vog


nije

n?fi

*"lJ[$l"d"

ffiS#i

mrtvima ""f,#:? " tucl, tj. Kristovo tijelo


362

kio zarudnik iz loZnice svoje. U psalmu 18, 6 se ctta zakoii bi na dan svadbe osvanuo s viiencem na glavi i s jutarn.lim suncem. ' ".porciluje sestaioslavenski pridjev u znadenju e\celsior n?iuz-' 'e Stlriji rrrt'rrik
'7
r

tc usledav5i

rit'niii; u mladim brevijarima zamijenjen je pridjevom previ|nii. " na kojem je Zivot svijeta razapet
363

gda se sveti Juraj s drakunom rva5e,

kraljem hier ot smrti izbavlja5e.

Sveti Juraj v Kapadociji rojen b65e, plemenito gospodstvo on im65e.

Ot dv6ju na deste l6tu mudar


61. pasanoga vitezat ga postavi5e.

slov,i5e,r

PISAN SVETAGO JURJA

Sveti Jeorjija pode polje udrZati, kako ini vitezi brumno se rvati. Sveti Jeorjija pode tako reii: "K sego sv6ta rvanji ne6u teii.<

ifilji";;""s iluTSrlT sti hovi s ne ierl n-ar.i iiT,ialt't,_".ii;b;&i'liil;ri;.i"r"il,"',:ih,;J;fii,'f,i?J?.Tt": rlmu nc samo u dva nego i do u ;;;; )]aJ,u bodan stih g_** :-!l'."."s""uin;';;""1J%ri,;^"-'. ritmusrrnova' Ttty":t:; ;, asocij ativnom yiTt bio j; lakav sloritmtr'il,T"?; ^;'sft;'; sredniem rriierr,, i -^'1*11"9ij11iy1o* , j +;;;; smama. :ffSff.* vi eku, t. "isi"ii' !":.jil',ii,i#'i'"!o "1" "ii"#,',1{"1: J

vrro r:ano vrlo rano poznata kad je-vec t<ia;em'la.-it.'ii'"i.i' bila-kod nas i"",,ii 3r9ryrti ko<leks ) bila verlificir"", 1.r.,^' ;::'.,- - a -^,_,* i ezikom " n ^ rodn i m
ro

?j]frry:F:r,jn|:?%i;$5ii,!r:ie{#;r"ii;t"L,;#r"ri

je jedna od r e Jeona ocl *Si**1,,fl ,l;^I::jl-'pqioubiqi ih 3gj,gggutarlij"pi legenda' ;*a":"!i"i,ti.ij'l uY" "lrc _;-J-_:.. "vo., knji Zev n ost, vq T -u^' naroanu. Nien prtmlgr, u1^",," r11t1313o^.t,] r u udr-uulll[. I\Jen o.i- i"i'u koji ot'#iSiffT'ii 5':';nn:*' XuJi ^l r::gl* (, Ctja e {t ii i i t, r ra. g!29":t : k a k-s a rd''i;rhj;i::'.t":i" u S/a"^c- "13,.f -k.o
bez--sumnje
"

s r.."^e^

v tuje

i riiri iiiiui" t i* _iii"il'ili "33r l^l,K%H:'* rr*ll**#itt*?;f :"*-s:#"^*ri:ritil*ii.*.etlt j;-versitikacija vrlo r;

Bolj5a mu pamet pode prihoditi, ,strane on se otpravlja5e, k Solinuo gradu orn se pr,ibliZa5e.

A onormu gradu drakun vele zla dinja5e, jere onomu gradu bliz jezero postavljeno bja5e,

iz jezera drakun ishaja5e, a ognjenim plamikom diha5e,


a oganj mu smradom vonja5e.

Poj 2eljnsr
ime Isusa Nazaranina ki n6ma nigd6r takmeniki i vseh svetih i svetago Jurja kon-jita., -^
Hodete ti, ljudi, sli5ati ot sego veka da vam poju p6san ot svetalo Jeorjijer

Ot onogo smrada vele ljudi ginja5e,z bes disla ih zgubi drakun hudi.

Kralj s vlasteli pode tako veiati:

konjika,
a

po dvoje dobitka dati, "Udinimo drakunu da budert dobitak pri jezer6 stati, poZrve ga drakun budet se vraiati<.
Od dvanaeste godine slovio ie kao mudar. s viteza opasana zlatnim pasom (lat. eques auratus) s k Solini umj. k Silenu-(u pokraiini Libiji), kako

(t<ao i u detvrrom stihu) moglo bi se ditati tro,ri;,rlfi.kon'ntka i Svedevo ime u ovoj pjesmi nosi dviie tradicije: jednu zapadrru arug,, istoin,f s[<r nacin"Jurajn,.a (i.-_ glagoljrt-["j;;;p;ooucrramo na iakavoJeoriiian iitati >Eeorctiiai'; svrsetakia'-i1ili""A"*i, premda bi se moelo ii"i,ieiJ" u imenima Bar-tolomija, Tanasi.ia i

'

razgovijctno,- jasno, lijepo

ostala hagiografska literatura: Martirologiji

dr.

de Vorasine. 7 U*Vajsa krivo goni\e.


8 progutav5i

to ima Legenda aurea J.

364

365

Vladan'je vas dobitak strati: oice kralj s vlasteli pode veiati: "Udinimo irebi rnetati, komu Zrdbi skodi5e, bez dvojine ga drakunu dati.<

a ona mu pode podteno otgovarati:

je sde dekati, "Gospodine, drakuna mi ot njega mi je stra5nu semrt prijeti.


Ojme, moj gospodine, udini se otsuda otcialiti, obeju najut: hoie drakun poZr6ti". Sveti Juraj pode tako redi: "Ne mozi se,ta gospodidna, bojati!" V tom das,6 drakun iz jezera se isklonja5e. Sveti Juraj ga zagledaSe. Znamenijem svetago kriZa on se znamena5e, Siita i sulice rukama potresnja5e, tr drakuna v grlo probodja5e.

Bez dvojice ga drakun iz6di5e, bez dvojice kralju Zr6bi iskodi5e.

o5ie veie d6tce ne imd5e.


Kral

Kralj jednu ier vele l6pu

imd5e,

i.im rc umiljeno pode moliti: )vzmclc zlato i srebro neizrodito. udinitc mojej hieri smrt prostiti<.
Vlastele mu reko5e tako: ,Gospodine, to neiemo udiniti..
O-5_::

oa se budeves najedno plakati<.

se i- mi kratj umiljeno pode moliri: moju hierju-do osam dan "Udinite -s

stati,

Vlastlo jemu udini5e otpustiti, I 9n j.rt, pode napravljati, kako da bi ju hot6l za rrrui. dati.
Osam dan se pode isplnjevati, gospodidna pojde sarna k jezeru stati.

Vsi ljudi poteko5e po mir6h gledati, kada hoie gospodidna ot draluna smrt prijeti.

Veliko dudo stvori Bog poslati, svetago Jurja stvori prihajati.


>eto si pri5la, gospodidna, sama zd6 stati?< on je pode tiho upra5ati,
ro

tl ju ti. mi. vlastele. k(er

o budevd, dual od

Vlast

biti: budemo.

rz rs

abiiu naju, dual; oboie


nemoj
se

nas

366

367

(' ll sclll slztrtltn cltllt"t i,.;i,,';;t tcbc vcscl biti mogu?


rr'r

l\l,,ir ieilina ljubvo i dragostioistih radosti' il""-nti..:"ri-"rt" z"rj" tuJlitt


.

z, lino te dobro [moje]2 molju- . teLJ u t.m zulottttom dolu' ,:

'l;;J;

-"'u"!

62.

ZAE

MI TUZIS,

DUSE

Volia, liubvo, ovd6 budi sa mnom .; ;;ii"; me Pojmi tamo s tobom'


l("rc ,mn65 bez tebe ibiti
1,orc

je negoli umr6ti,

Ova ie piesma prevzeta iz glagoljskog Pari5kog kodeksa (M. Stave ll)-ko-ji se datira u kraj XIV. st. Ondje je medu.l0.duhgy' nih piesama (izd. J. Vais u-Starinama 3l). Piesmu je kasnije dooririio Sti. iv5ii i pokuSao ie rekonstruirati u poredenju sa sli8nim tekitom u iiiilskom Libru od mnozijeh tazloga iz 1520 (v. Grada tl\. Zbog defektnosti i iskvarenosti glagoljskoq ruko' iiisa Sto uiedno Znadi da ie piesma postan.iem starija od ruko' i-.isa - mi dmo izostavili posliedniih 16 stihova. - Pjesma se izvornim lirizmom izdvaia iz Sablonske duhovne poezije. Starinu ioi ootvrctuie i slobodan stih vrlo tazli(ite velidine. U rukopisu i""pie.tttu pisana kontinuirano, ali se rime mogu uzeti kao znak i<rdii stihova. Ipak se piesma pievala - kako se to razabira iz nasiovne rubrikb Poi ibljno. Nemamo indici ja da bi bila, preve,dena. Nastala

;r s toborn Plteno umr6ti rnani s'latko j' oZiti'


.lere

ki si l6fota

ti jesi moj Zivot i dika


onoga vika'

'i zemlja i vse tvari llvalite ljubav moju' Isqsa-' nebo feir. krasi svojimi dari' r.i

"t"

selj-enju starije g:laloljske dakavske kniiZevnosti

jezidnom podrudig i malo ima tragova crkvenbg iezika. Njena-dubrovadka verziia svjedodi o

je na ikavskom

Itvarlite, gore, Polja -vsako

vsa drdva

;;;;;";

l6io l6Po od6va'

u Dubrovnik.

tlvalite, l6to s cv6tjem i ptidice s Zeljnirn P6tjem' A nadasve vinu hvali

Poi I:eljnol
ad

ti, dlov6de, PrePodobna tvarr'

mi tuZi5, du5e, iznemagajuii dragostiju? Po5lji ljubav po Isusa da ustane5 isc6ljena s radostiju.
se

Paliih

iskvatenosti teksta'l 16 stihova izostavliamo zbog

I rkada ti pride ljubvom

pogovori mu tako rekuii: Davori ljubvo moja Isuse, ne hodi daleko ot mene,
1

k njemu

ved'uii, Po Libru' sa ohodi r ne ostavljaj me;- orig' othod'i zamije'nili smo smisao' dubrovacK"*"r-iBtti-- Jer daje bolji kako ie u n volia. " volja, ili " ' ili
2 Dodano 5 meni

Pjevaj lijepo, osjeiajno'


368

f,{

Hrvatska knjiZevnost sred'

vijeka J6ip

bi odgovar-ati i-.prilikamu 4lY" ti. predreformatorskim kritikama katolicke crkve (wl, t't,'ii;l iai.). patiranju pridonosi i impostacija o pribliZavanju Na5.a j9 pjesma nastala vjerojatno Arrtrlirista (Sridnjeg dana). u .,i('verozaDadnoi Flrvatskoi- edie ie vladao ikavsko-ekavski govor. ' Piesmri ie za'iedno s osia-iima-iz Pari5kog kodeksa publicirao r,rvi J". Vais u Starinama JAZIJ 31, zatim po Vajsu R. Strohal u '/t,irt'i'diugi, a J. Hamm je pjesmu po-novno izdao i rekonnl;,'tlhcnika. Takvi odnosi mogli
,,t,rlicLia.

rlrrrirao u Fadovima Slavenskoiinstituta 3 (Zagteb

1959).

63.

SVIT SE KONEA
Ova je pjesma zapisana samo u pari5kom elasoliskom kG, deksu (Slave 11) koji se datira potkrai XIV. st. Fo "metridkoi shemi pjesma je za ovo vrijeme dotierana: sastoii se preteZn6 od dvanaesteraca sloZenih od tri dlana po detiri -slosa- (uradunav5i i nekih 7 siniceza) tako da bi od 49 stihova sairo moZda njih 10 neSto (namjerno ili nenamjerno) izlazilo iz te Sablone. Formalnu skladnost pjesme izralavaiu jzrazite strofe od no 4 stiha koji su meGlusobno povezani iednom rimom. Od te sd form.alle pravilnosti izdvajaju tri posljednie strofe: dviie imaiu pb tri dvanaesterca s dobrim rimama,-a pbsliednia imai ava ioUra dvanaesterca bez rime i jedan - poslj-ednii stih - koii ima dali 18 slogova. i ne rimuje se. Pjesma je ilakle u posljednjem aiietu s1gxrlno lsxvarena, 3 b.ez sumnje _u- manjoj mjeri i u ponekim qrugtm s_rrnovrma._ Io Je. srguran dokaz da je pjesma nastala ranijg. .-- Vrijeme_ kada je pjesma nastala irniZaiu nam itlrairri podaci_kao i refleks ambiienta ili atmosfere Sto-ih u nioi nala_ zimo. Pjesma je naime po sadrZini satira na Zivot vi5ed frt"ru i re.dovnika koji u dasu kad se pribliZava Sudnii dan Zive-u svako J?K.rm opacrnama, za novac proda.iu duhovna dobra (simoniia). sluZe.svom trbuhu, a one kojibi htjeli da Zive kao pravi iapoaii;i tr rstl .proglasavaju licemjerima te ih predaiu inkvizitorirna da rm suoe: trme onr uzrokuju propast mnogih du5a. Takva ie atmosfera vladala u raznim e-vropsliim ambilentima s."anj"g-vi:eta. Mi -bis!_ro _mogli podsjetiti na poeziju ierberanata (did?di;;i r pJeslrka lauda. u Italiji u XIII. st. medu koiima se.istide Jacopone da Todj (123O-1306), kao i na Carmina Bi:rana iz niemidiiitr krajeva XIII. stoljeclu kojima jma dosta primjera i"t""il;iie-i

i slnce jur zahodi, pravda gine, ljubav itine, tma ishodi. Djaval j'r.rre svoju vojsku kupno vodi, gda se svr5i Sveto pismo dan prihodi.z
Ct v6tr se konda

Isuhrst je danas zabljenr i njegov sluga,l vsaki ki je z Babitronas njim se ruga. Gda to sli5ah, obuje rni srce tu'ga, ar [je] nesklad, krivo gleda drug na druga. V redovnicih ki dtu sveto wan'jelje im6la bi pravda biti i svr5en'je,o a sada je opaden'je i Prevraien'je i vsakomu dobru d61u razoren'je.

Ot istini odi svoji ukloni5e, u pohoteh sego svdta zabljudiSe,

bezakon'ju srce svoje priklo'niSe, svojmu tdlu, a ne Bogu ugodise.

1 Svet je u orig. pisan Eratico4..-s/q p-a ju. j.e Hamm ditao Srillosf, do( se nama-dini da metridkoj shemi-bolje odgolara \r r;r (ili ikavski Srit) ier SvEt se konta ptedstavlja detverosloZni i lrrnak. dok bi SttEtiost se konia svojim petosloZnim dlankom ,,.,,lositao shemu naseg stiha; svEt ili svit zna(i takotter svjetlost

;rlr
k

motrva n3.se.pj.esme. Da. aqhgliO naSe pjesmb nii-e mogao nasiati prUe posUeclnJtn cleccnr.la Xlll. st. govori i to Sto se u njoj osucluju gotovo svi crkveni redovi pa i-oni koii su osnovani u prvoi polovici XIII. st., i to. mala braia (franjevci), predikavci (domi1 nik-anci) i karmeliiani >vsi se nazad obrati5e t<ato raii.,. ii. njihoy prvobitni vjerski-Lar ve1 je nestao i oni se okreiu pr6*li

dbhzi dan kad ie se ispuniti riiedi Svetog pisma, zaptatyo Apokalipse (o koncu svijeta, tj. neko ie vrijeme zavladati Anti' list). 's

i ,sviiet.

zemaljskim dobrima

te se izvrgavaju kritici pravih rristovtr


370

u srednjem -vijeku smltr-ag .,irrrbolom pokvarenbsti fa su nelii pisci proricali da ie se u Babi l,,rru roditi Antikrist.
s z Bnbibna,

zaboravl.ien t z.ablien bd zabiti), tko istinski sluda ie svaki onai

tj. iz grada koji

sluZi Isukrstu.

se

I savrsenstvo

371

Grdinali,z biskupri 'i opati misle, Boga ostaviv5e, ild o zlati. Duhovna rdda ot njih se ne more imatio ako im se ,pdnezi prije ne plati.
Simuna v tom nasldduju ki to zade.to Kako mnoga du5a v mukah plade, nijedan to ne razmiSlja, ji,rt pje, skade. Gdo bi rekal: zlo 6inite! zlo ga vlade.

Ki bi hotel boZju Pravdu udrZati

u pof,ori i uboZastvi greh Plakati, povele ga svojim gn6vom zlo prognati'


Prave: Tri si Pokrita i Sarbuita,zt a to tomu bl6do lice i ostra svita':z Vlecite ga 'kviZittrnu?3 da 'ga vspita'

niesova sina Isusa sl6dovati,

Mala bratiaiz i koludri,ts predikavci,tr remetani,ls karmeliti,t0 kavdenjaci,tz vsi popove, koludrice i vsi djaoi, vsi se nazad obrati5e ,kako raci.
Mnozi ot njih lci ako bi v sv6t,ite stali, sko't bi pasli i kopali i orali, a sada su prevtil trbuh podpasali

Sveti ode kviZituru, crv ti bljudi. Latan, Lejan, nag, bos hodi, a nas sudi' Prosimo ie da se ov hinac 16 osmudi' Ako nam se svrhu zemlje re Potrdbi, slava naia i podten'je nam pogine'zr Krate nam dbhodak slatka vina i pedene i morske ribe"rr
.

komu kako Bogu sluZe veli

i mali.

Licem6ri, vra?ji posli, sv6tom hine,ro zlato, srebro i dto mogu moino pline. Antihrist'u rput rgotove, zlo v,tom dine. Se su oni kdmi .du5 mnogo Bine.zo
z kardinali
e Duhovno (vjersko) dobro e U orig. imEti.

'l

18)

10 U tom nasljeduju Simuna (maga iz Djela apostolskih 8, koji je prvi poku5ao da novcem kupi davanje Duha Svetoga. tr U orig. jE.

rz f141jevci

la predikavci (propovjednici)
uopCe

r! koludri mogu biti ili benediktinci ili redovnici uopie su dominikanci 15 remetani su ili pavlini (eremiti sv. Pavla) ili pustinjaci
ra
17

karmeliti su takoder katolidki redovnici osnovani 1226 kavienjaci su svi oni koji na glavi nose tonsuru (koji su postriZeni), a to su oni koji imaju bilo vi5e bilo niZe crkvene
redove
t8 te

vraZji poslanici, svijet varaju 20 To su oni zbog kojih gine mnogo du5a.
372

u svijetu, tj. u civilu

umj. sarabaita; sarabaite su bili odivzi"i"ri u"i'oaourenftr-.pravita i glavara' B-ili : riu *-u"neAi i.tinrt a regula Zestoko ir.' , Rogontke gRatije (glagoljske) zovu se ,;.,;.i;i;.'u piu?iti*i oasi ""c , {,;rra6iti . . .'svitu sluZeie, kaZuie se tsogu lazcr " '''^;;uiiiL'oo iiie i "tt.Joa:"eu -znak sunjihova licemjerstva * V;'"ii" etltttttltito.u"- sucu protiv heretika' 21 na5a stiva i dostoianstvo ie nestati jtiitai" iskvarena pa ih je prof' Hamm " p6il:"a"ji t.i "iito r t'lionstruirao:

r,i" *oriuJi"[oii it i",, I';;i:;^ril"'gl fi


i

2t Sarbuita, iskvareno
.du,

'<<

Ako nam ga svrhu zemlje ne qotribe


slava naSa

krate nam slatka vina

i podtcnje

nam pog.rbe .. i morsKe noe'


373

t (

(;')spoje,

ti ;()spoje, ti { iospoj, ti t iospoje, ti t iospoje, ti { iospoje, ti

64.

SIBENSKA MOLITVA
(Pohvale Gospi)

uospr prsan-e su u stilu la.lijanskih lauda tzv. flagelanati (bideya]gca).ili discitr'tinanara t-1-14. stotieia, i to u rftmietoi,'iili. rarrvnoJ prozr KoJa teZi da se pojedini stavci ili zazivi-zaw5re rJrr.rom, pe makar i nepravilnom. Rukopis pohvala pisan ie latrnrcom vJerojatno u B.ribiru (Dalmacija) u drugoj poiovici i4. st. od n-ekog _franjevca koji moZda i niie <iobro zna"o irrvatski. MoZdi oclatle neke ubaeene latinske rijedi, nepouzdana grafiia i iezik. tako.da je tekst ponegdje teiko razumieti. Jezitf tik'sia-iii-"uj rodnr,_prete2no dakavsko-ikavskih osobina, a duva neke sp-ecifidnosti k .o rlp{._instr. sing. sa vsem oblastju, iti vof<imo t;;;; sa uL rll o/. Mi smo ovakve sludaieve transkribirali sa f (npr. ?u!c - plk, pult - plt) a nismo iadrlati ni sr;ilil *ii i* Kalnog.r $tpr. svarhu,), ni originalno pisanic j mi. v"r. (npr. mucenrcof)..rma u toj b.ratovstinskoj recitativnoi prbzi i'ostataka crKvenoslavenskog Jeztka, npr. u gen. sing. na|eie matere nettolinoje, u nom. slns. obstian,ie slntenoie. _ Tekst je publicirab

., Sastavak je u nauci_ doEo ime po njegovu nalazi5tu, franievacKom samostanu u Slbenrku, a mi smo mu dodali podnaslbv Pohyale Gospi po njegovu sadrZaju. U originalu i-Jla'ti'sti-iri stov Ura"cto_putcra et devota ad beatam virp,inem Mariam. ti. LJ:ena i. poboZna molitva blaZenoj djevici Mariii. NaSe pohval"e

si blaZenih patrijarak ubroZan'je.t si blaZenitr prorokov prorodastva isplnjen'je. si an'jelsko pozdravljenJe. si Boga Zivoga obsijan'je i okripljen'je. si svetoga Duha osveien'je i okripljen'je. si sina boZja mati i vsernu svitu saznan'jez [i] proslavljen'je. tiospoje, ti ,si vse vere knstjanske kripko udrZan'je i,okripljen'je. t iospoje, ti si nevere krstjanske potrrtan'je.s ( iospoje, ti si vse moii Luciferove skuien'je.r ( iospoje, ti si vsega upada an'jelskoga naplnjen'je.s ( iospoje, ti si blaZenih van'jelist pravo nauden'je. t iospoje, ti si blaZenih apostolorv 6isto i jisto skazan'je' { iospoje, ti si blaZenih mudenikov mo6 i vse pokripljgn'jg i
pomozen'Je.
( iosp oj

) umiljena divo Marije!

e,

ti i
s

b laz enih ispovi drnto?: j1""ff*1"*"#fjffi

(iospoje,

"1 ti si blaZenih pustinikov piia i vsako slatko. .. nasrcen'Je, ( iospoje, ti si blaZenih ciiv i mudenic kruna i vse ure5en'je' ( iospoje, ri si vsega dvora nebeskoga dast, slava i Jl?,*,:". (iospoje, ti si uznesena od sina tvoga, a Boga firoga s velikim

ilil

podten'jem ii s vesel'jem sa vsem oblastevz va \r'se nebesko vladan'je. (iospoje, tebe poslu5a vse boZje tvoren'je. t;ospoje, ti si vsega boZja tvoren'ja obnovljen'je'
nejasna. 't Rijed jenejasno naPisano: sasaYe. U orig. pe ' U orG. potarttonye, vjerojatno od glagola potrptati, traziti.
a Premuda predlaZe sutrti).

I. Mildetii u Star{nama 33.'

vsimi boZjimi dari ure5ena. \_.,f O prislavna prije vsega vika, Bogom Zivim zbrana,
374

pulcra et devota ad beatam virginem Mariam f1 Bogom Zivim uzvi5ena, o presvitla svrhu vsih blaZenih, 9laZena,..o. prislavna,

Oracio

iitanje: skruien'je (prema skru5iti,

f ti si nadoknada za otpale anclele (misli se .na zlo koje jq ,'.stalo kad-ie mnoStvo andela pod vodstvom Lucifera otpalo od
lloga).
6 stran, dudan (lat. mirabilis) ? sa svom silom (lat. termin potestas)

5tJ

Gospoje, Gospoje,

i,s'..ir', li si rr.ic.ir: lrrirlcr.c rrt.v.l.irr'.ic b,lizrrivrgtr .iirrrt.rrr;r (irspo.ic, ri si vsih dari i milosti boZjih prr",llTi;:llrjcrr'it''r
(

ti si sideiih u tamnici prosvitilen,jc i


est

obsiian,ic

si leZeiih.v glbini paklenoj ,0, orr*a"tl1ii"Tiil in mundo presenti.lo O iblaZena, o prosveieaa,.o.umiljena, o pridista divo Mari lc, mati sina boZja! O cesarice nebeska, o kraljicc

ti

i
65.

ti ,i ";t.;;i; Gospoje, ti si vesel,je dresetih muzatic , Gospoje, ti si skuptjen,je dlinih, Gospoje, ti ,i LUu"i;""i" "#ljTth-udovic'
ti si pomoinica i kialjica vsih vernih, stabi-h i Gospoje, ri si otvoren'je vrat rajnih vsih rvojih
Gospoje, Gospoje, Gospoje, Gospoje, Gospoje, Gospoje, Gospoje,

Gospoje, an'jelska, o zvezdo morska, o odvitnice Gospoje, ti si rnati nevoljnih sirot, Gospoje,

Urrrj:filXi

O MARIJA, BOZJA MATI je qudka.pjesma za..blagdan Marijina uznesenia' Ona ie u laganrm ottt"t""tiiti distisima, ali pada jo5 u -XIV' :.il;ii....-S.e""i"a i" ""ai-e u gtagotjskoin Pariskom kodeksu zatim tsilJ"J"irii'ii.:" liiv.:t. (odakje.ip"g :: i mi.preuzeli)' st-'. u XV' ,'"rtLie"jl"rt6i'i.ii"ietoj pjesmarici kojE- meiu u u_kasnijirn rili,i-,r-"t."iii"i'ii rUo.nit.t'ir' prvih godina-.XVl. st. i ;i,i;i;;;'1;-sto ie s;aijansl pjesmar.icarazlika, t-li-Tl-::.,11 '';'iii4'.'i a*g".-tutd&" njima ima r- Rovecih iz 1640',-?avlinska
ispievana
Ovo

ti si vse utodisie vsih vernih ,r.u"lj#litlniltlriilil: ti si vse ufan'je vsih nas vernih f.ri,t;u"-g.il"lii.^^" ti si zivor i slirisen'je vsih ,vernih t"b:ilrT Eiil"*,.
si obraz

ti

zrcatovsih

redovntur'r:1T:l;ff?:11

"lrffiuitn'

l,ilicskama os-vriemo samo na one koje mogu dlrel(tno popravru 1,aiiski tekst.

ti si

druZbenica tebe Zete'ih


bojazantz

podtovajud"lirlfi

ti si strah i

vsih d.uhov nedistih "iTrttt

rrr, Marija, boZja mati' \rl svoju milost radi dati. Daj se gr6hov Pokajati i s an'jeli. Pored stati.t
Ti si danas Proslavljena i ot Boga okrunjena. Ti si nebeska kraljica, Ti si Boga
si naSa Pomoinica. Porodila, Ti si djavla Pobedila. Ti si nebo': otvorila, gn6v si boZji ukrotila. Na nebu si 'r.rzvi5enar i vsdh vi5e Postavljena.

blaZena, ,o prosveiena, o umiljerru, o

prteirtlul?1."i#i5

U d.aljniih 25 "versov.a pisac govori Mariii datjnie hvale u vezi s nienim roden jem stro'uoiiieo..' voljne rnaike. .t" 9 ".!g. nejasno napisano salce noue. ," tat. rd est tn mundo presenti (to iest pokazuje da gtbini patcten'ii.- sii "piiic;:i,i" na ovom sviictu) 1t i;"b;";il";;iii,.ii "rnoeii ";;.;j;;; " oprastas onima r<b:i -ui ;'. p;: ili",r""r ffi ,i;,jetu 11 U orig. rtsnih. 1, U orig, ()ogassan.
376

ti

znadenje: t_i

t M.'^

se -ditati: priminie.n,ie .i prentinjen,ie,. vjeroiatno si izmjena'(poboijSahj"i /ut6r"og rmena nase ne-

uporedo p-o Klimantovicu' ispravili smo ' ijris. rzbs hb si z'visenapo Kordulanskoj i KorculansKoJ (a s OriE. Na ispravili smo po Klimantoiii ima: Na nebo si ponesena).
377

staiati

Veseli se kralj nebeski, veseli se dvorr an'jelski S sinom tvojim pored stoji5,r njega milost voljno d6li5. On te ljubi i posluSa, ar si ti 5 njim jedna du5a. On vse hoie 6a ti hoieS, gospoja si i vse rnore5. Tio nas stvori seb6 sluge, izbavi nas vddne tuge. Amen.

66.

DANU SE VSI PONIZIMO


Ovo je pjesma Djevici Mariji'-Faktura joj je pomalo.gde-n'a' , t,r ir itioti"stuuat In;G; iaTS'+zl, samo his-pjcsnik nije bio rrstraian u rimama -f ili ;'." oii"-ttoa -prepisivanja.-kvarile' biblioteke i,;f,;;;;; 1"., i"a"o- ruu"i.tom rukopisu Nacionalne-znase (mo' ;; b;#'f.iirr".ti"dl-iixv.itotjeea. Gdje je- pisan, ne z,la u Rabu)-, aii je davno bio vlasniStvo.franlevaca na rlorcutr' :r:.'t.i i" LEi"-r. "lvr""eL u Jleiie'u Archivu,V (tset)' odakle ga glagolJsk-om zaplsu.lz , ,rri oieuzimamo. Potvrdena je u jednom sa trr deleKtne strore' \V- sl. u Vinodolskom zborniku, ali samo ijti*"i"eu pi"ttoa se saduvala - uz manje izmjene 1-i 9 t-zv' i iilj'ir.Ji.i'J"'i.iii^i:G-";i;i- ii oko .1530. goame koj a i e takotler piti"iliiinicorri (<ianas u Akademiii r a 62)'

f\ I)

anu se vsi Ponizimot ter na kolina Padimo Mariju pozdravljuje.z

Zdrava divo od milosti, ka si puna vse radosti, nebeska cesarice.

Njoj se prileZno molimo ter joj se PriPorudimo da nas vsih obaruje.


An'jelski ju Pozdravimo, milosti od nje Prosimo umiljeno govoreC:

Prid vsega svita stvoren'jem

ti

s nebeskim odluden'jem da gri5nikom ufan'je.

Od patriarki i kralji, od vladavac ki su sbrani rojena si, kraljice.


lr.si

. U Klimantovila bolie hor. U Klimantoviia sidii (u rimi sa dili.i). a lza Ti izostavili smo si kao suvi5no, a nema ga ni lanska ni Klimantovii.
0 378

Kordu-

1 Mendikovo ditanje Da mi se )sorsko-hvarskoj pjesmarici'

ponosimo isptavili smo po

2 Osorsko-hvarska; pozdravli

aiui.

379

T
V zadetji tvom, o prelipa, darom boZjim ne bi griha duii tvojoj, danice.
Od Davidova kolena svitla si zvizda rojena, vse,rml svitu vesel'je.

Raduj se, Divo, jer sina" koga si ,bila zgubila,

f
$
3

Jerosolime najde.

lcr Bog nebeski rte stvori obilnu vsake radosti


za nebesko vesel'je.

i
:

Ime tvoje priblaZeno, gdi jest zazvarrolz sreeno, vsim jest na uti5en'je.
Koga v tvoiu milost Prija taj se ne boji Protivrna ni sablazni Paklene.

Raduj se, slatkoga sina, koga smrt pladna si ,tr.rZila" vidi5i uskriSen'je.
Raduj se, jer sin veselo snides prid tobom na nebo gdi vazda cesaruje. Raduj se, Divo, jer ,posla Duh sveti kim se obeiao svojim na uti5en'je.
Rad,uj se, jer k sinu dragu znesena si s veliku slavu v vikuvidnje vesel'je.

Vsakomu svetue po miri tlana jest rnilos,t, da ti si darovana prez rnire.

Staroj bolizni dl,ovikas nigdire joj ne ibi lika, nego tobom, Gospojo.
Tebe proroci Zeli5e, vsemu svitu navi'stiSe, Divo Bogorodice. Nada vse ine dostojna,
va4 vsem

Ki ho6e milost imiti tcbi mu se je moliti pod Isuso,n najveie.to

Opienu pomoi Bog stvori tebe svitu kitg se rnoli za njega prigri5en'je. Jer protivu Bogu sagri5ismo ter ga vele rasrdismo za naie nesmiljen'je.u Da ti, Divo milostiva, rnoli prislatkoga sina da nas on Pomiluje.
Oblasno k njemu PrirstuPi, nas gri5nihov priPoru i, slatka na5a odvi'tnice,

'fi si strncem

odivena, ',r zvizdami okrunjena, rajsko si ure5en'je.

si

Bognr ugodna,

sveta mirotvorice.

Na rajsko blago od Boga, tla nj,im daruje5 vsakoga, dano ti je pro5ien'je'rt


Sa svit si, Divo, kupila milostju ku s' razdilila vsakornu do Potribe.

ti rodi ki svoj'r: kw za nas proli i zbavi od tamnice.


Jer sina boZja Raduj 'se, Gospo prernila, ka sina boZja si rodila dista diva ostajuie. Raduj se jer si gojila, svetimi prsi dojila tvorca neba i zemlje. Raduj se, Divo, ier kralji tvomu sinu gredu s dari i da mu se poklone.
3 n

Na pristotri veleslavno
posajena si dostojno

sinu tvomu nabliZe;z


red,ie

gdi sveti i vsi pravedni, vsih svetih an'jelov o tebi se vesele.

da po vsem trudu va vike radujemo se na nebi lice boZje gledaje.ts Amen'

bi na sviti nijedna tebi takmena rojena koj serafini sluZe.


Ne

Tebi, kraljice prislavna, vas dvor nebeski se klanja, sveta divo Mariia.

, -nvarsKol stde. 6 Duha Svetoga koga ie obeiao


z
8

tj. istodnom griiehu 9!ig. aa ispravili smo u va po Osorsko-hvarskoj. s,Vjerojatno pisarska pogre5ka umj. ovzide.,, u
korovi, zborovi

Osorsko-

nabliie moida bi trebalo ispraviti u najbliZe


380

(tj. rajsko blago) da ga svakom ikovo zasaiano ispravili smo u zazectno, kako je u ( ):;orsko-hvarskoj. --tt lnenOitovo chia- ka ispravili smo u kr', kako ima i Osor' rlio-hvarska. rn po naSoj nesmiljenosti (za : tal. per)
rs

" b;n; ti je t"t*'r?'i*"rrt

e svecu ro oosliie

Isusa naivi5e praStanje

gledajuii

381

ka se kr'iva Bogu

d.uje,z

67.

SPASI, MARIJE, TVOJIH VERNIH

Ore jq pjesma posljednja u skupini od pet pjesama koje se u Tkonikorn zborniku, .glagoljskom rukopisu iz prtte detvrti XVI. stoljeia. Drugdje nije nigdje zablljelena. Tema je: molitva Mariii da bslo, bodi narod od >Zestoke turske sileo. I po temi i po pojedinim mjestima i izrazima pjesma podsieia -na MaruliSevi "Motit,tu je suprotiva Turkom - a to direktna sponka izmealu Maruliia i zadinjavaca. Pjesma je vjerojatno nastala u drugoi polovici
nalaze ispisane poslije drame o uskrsnuiu Isusovu

Nebo i zemlja na nas'tuii, med, glad, smrt nas vsud ukruZi, a utei kamo nimamo nere k tebi, Marije, samo. Smrt cii srdbe sinka tvoga ludi draga od rniloga. Smrt prenagla vsud vojuje, nikogare ne miluje. Jur v sirotstvi ditca wile cii Zes'toke tl.rrske sile, a kudgode gdo putuje nad drazimi narikuje; a med oStri ta nas goni, nad glavu nam jure zvoni.$

tebe rnaj,ku naklicuje.

XV. stoljeia kao jedna oa iiletkifr izvornih piesaria" sredniee vijeka, i to s vrlo aktuelnom tematikom, kad je strah od furdka pritisnuo hrvatske duSe na dugom frontu, narodito na potezu Split-Sibenik-Zadar-K1bava. Pjq:ma ie bila. namijenjdna recitiranju.u nekom Marijinom svetiStu. Stoga je njena misaona
i
koncepcija strogo krSianska: Turci su kazria lSoi:ii zboe eriieha samo Bog moZe, po Marijinu zagovoru, da spasi haroa,-i"to"kad je jedhostavan; 'stih je u se oslobodi grijeha. - Pjesnidki izraz a, b b, ali neki stihovi gsnovi tipidan osmerac s rimama a (moZda i pogre5kom prepisivaia) distoniraiu. _-__-Pigqt-ng j_e_ lzda-o R. Strohal (Zbirka 32), F. Fancev (Grada

Mila gospe, jur smiluj se, od nas daled ne dili se. Zivot strahom vsim nam gine kako i mraz od vruiine. Ne daj vpasti v smrtne rane kih smrt tako stra5no Zanje. Kako ovce k zztkoljen'ju takovi smo vsi [v] miSljen'ju.r
Pomoli se, 'rnajko, 'sinu sluge tvoje da ne zginu. Znamo, gospe, da smo krivi, ni dostojrr-o da smo Zivi, da mi ne da dostojirno, da milosti tvoje Prosimo.s Ne daj, divo, boZja mati, tako tuZno rnas skondati. Mi nirnamo vad ufati nere va te, boZja rnati.

XIV, 2-8!)_i Nikica Kolumbid uz studiju o pjesmi (Radovi Instituta JAZU u Zadru, IX, 379-390).

Q puri, Marije, tvojih vernih, D izbavi nas ot tus neizmernih kimi Isus, sil tvoj, iriti:t ne daj ,mu nas pogubiti! Spomeni se, majko diva, da te vsaka duSa vziva
1

e osjeda se

s nad glavom nam ved zvoni


a

Isus prijeti

zbog ljudskih opadina.


382

s ali mi

Svi se osjeiamo kao ovce koje se vode na klanje. te zato Sto zasluZujemo nego molimo tvoju milost

383

Pr:i tvom svetom ovom domu

mnog,imi 6udi preslavljenomu,o gdi je tva rnilost rnnozim dana i nam budi darovana. O Marije, kruno svetih, o ufan'je greSnih spetih,z molim,o te, usli5,i nas, grihov i tug izbavi [nas].
68.

BOG SE RODI V VITLIOMI


(.Boii6na pjesma)

Ova je pjesma jedna od najstarijih i najpopularnijih hrvat,,kih boZiinih pjesama (koleda). MoZda je naSa domaia, jer joj ,losad nije pronailen izvor. Saduvana je u mno$tvu pjesmarica, r rrl<opisa i u razliditim varijantama, bilo sa dakavsko-glagolja5kog l,,,drudja bilo iz latinidkog dalmatinskog i kajkavskog. Najstarija 1'l je potvrda u Pari5kom glagoliskom kodeksu s kraja XIV. st. (izd. J. Vajs u Starinama JAZU 3l), a iz XV. st. potiede tekst u r'lrrgoljskom rukopisu JAZU IV a 92 kao i u Kordulanskoj pje',rrrzrrici (izd. Vid Vuletii-Vukasovid, 1880). NaS ie tekst preuzet rukopisa, to 'z Akademijina XIY,1939, istr. s obzirom na kritidko izdanje Stj. tr,'iiia u Gradi 1-10. Isp. i Vj. StefaniC, Narodne ltjasme otoka Krka, Zagreb L944, 216-218. Pjesma ie u rimiranim osmeradkim distisima obradila temu , fsusovu po Lukinom Evanileliu. Ide meelu najstarije ' roalenjupravilne silabidne stihove. lrn'atske
I

Tu pastiri blizu stahu pri ovdicah i ne spahu. Svitlost boLja na njih pride pred kovz noina tma otide.
o Misli se na neko Marijino sveti5te (to nije morao biti Trsat) koje je bilo proslavljeno mnogim dudesima. 7 sapetilr (grijeslma) 384
1

'n os se rodi v Vitliomit f,l ilavtiu silu tagda slomi. Gradu ime tako bi5e kako boZji rorok pi5e.

Vitliom, Betlehem, mjesto gdje se Isus rodio u Stalici.


z kom

j.5

Hruatska knjizevnost sred.

vijcka 385

Pastiris se dudovahu, glasom k Bogu vsi vaPjahu'r MnoStvos an'jel tu vijahu' slavu boZju ki Pojahu. Jedan an'jel do njih tede i priSad im tako rede: ,Ja vam danas radost Pravlju i na put vas ja nastavlju. Spasitelj se rodi danas ki je pri5al z neba za \as, Ne kasnite dulgo s'tati, oiete ga iblizu najti. Povit lezi v vitliomi, u jasalceh, v tujem domi.< Kad pastiri to sli5a5e Duhom svetirn se vaZgaSe ter se na vkuP zgovori5e jednim glasom vsi reko5e: >Potacirnoo k Vitliomu, potacimo k boZju dornu; pogledajrno boLja grada, pozdravimo Boga mlada!< Oni tamo skoro tekieu i najdo5e dudo vok5e: Diva s'ina pwija5e ki vsim svitom o;b;ladaie. Travicu mu prostiraSe, Bog v jasalceh PodivaSe. Mladenac je siaji moda ki na pravih slartko gleda. Volak zirnu odgonjaSe, oslak mu se Poklanja5e. Skoti Boga znahu tada, a gri5nik ga ne zna sada'
s
a

Pastiri se povratiSe,
glasom Boga pohvali5e. Slavu boZju ku vidi5e i druzim ju navistiSe. O Isuse, boZji sinu, slava budi tebi vinu! Sirur boZji, budi hvaljen va vse viki vikom. Amen.

I potecimo
z

U orig. PogreSno an'jeliU Pari5kom bolje:. Strahom k nebu pogledahu' s U orig. mnoZast'tto.

U orig. pogreSno /akie, potekavii.

386

387

Rid je draga stvorenal od svete devi Mari j e


\ /a sez vrime godi5ia Y mir se svitu navi5ia
skoze rojen'je ditiia od svete devi Marije.
69.

O an'jeli tacite,s Sina boZja slavite ter pastirem recite ot svete devi Marije.

VA SE VRIME

GODISCA

(Boli4na pjesma)

Od pridiste device fer nebeske kraljice vzide zvezda danica ot svete devi Marije.
Deva sina porodi, djavlju silu vsu slomi, a krstjane oslobodi, sveta deva Marija.

An'jel pride nebeski, ter pastirom navesti prevelike radosti ot svete devi Marije.
O pastiri, tacite, stada va5a pustite, Sina boZja i5iite sa svetu devu Mariju.
Kadao

ii;;i;

piesme

uutiiutttu-u proSirena u svim pokraiinskim knjiZevne qjesm.e Po iiirni.-eut de pieva f danas. Najstarije potvrde ove glagoljicom iGE;UXV: itbiieea' u Petrisovti zboiniku, pi sanom t+OS. u uZoj Hrvatskoj, u Ljubljanskom glagoljskom.brevr1.aru 161, koii ie-vierojatno pisan u Bermu u Istn, r u--Jednom.latr' ;idk;n' rilopisu "iz Koidule (sada u Bedu). Mlatlih rukoqis?. i fi;;il imi 6ezbroi. Vei zbog tako velike popuJa-rnos-t-i zasl li'ila ie ovh pudko-crkvena pjesma da utle u ovu zbtrku' Metar-Je..u ;ioi identidan s latinskim: strofe od po 4ascdmerca od- KoJln oivh tii paze na asonancu na kra.iu stiha, detvrti je shvacen 'kao
pripi-ev. NaS .ie tekst uzct iz Beramskog brevijara u koJem previad-avaiu-ekavizmi, ali pisar na vi5e mjesta-odai-e da je -starlJl -n"uoi pi.r*e bio ikavski. Tekst iz Petrisova zbornika publicirao iz kori; V. f."e;"da u dasopist Sv. Cecitija, XIl, Zagreb 1918;sI' Philo je F.'Mentit' uArchiv f. 8itri".t.e'*t.pt* p,ituiiiliaopotvrde ide.i tekst u Osorsko-hrvat' los,ie,Y,IAS+. N,Ieau najstariie -Mlade -st-oi'p:'ei."arici variiante v. u Strohalovoj iz otto tS:0.

Ova prastara boLi(na piesma stvarno je parafraza latinske Ii hoc anni circulo, ali je ona kod- Hrvata bila u razne

O pol noii se Bog rodi nebo i zemlju prosveti, kako o pol dne svetlo be o[ svete devi Marije. U jasli ga kladi5e{ mati mu se kla,niade, ter ga slatko ljubljaSe sveta deva Marija. An'jeli mu sl.uZahu, novu peszrn pojahu, milost njegar slavljahu i svetu devu Mariju.

pastiri

ido5e,

Sina boZja najdo5e ter mu slavu izda5ez

svetoj devi Mariji.

Kada k njemu prido5e,


velikoe se dudi5e

tere tako rekoie, sveta devo Marije.

Zbirci

9.

eudo velo dloveka, kralja videsmo velika, v grdu plenu povita ot svete devi Marije.

je citat iz,Ivanova Evanatelia (latinski: Verbum caro est) u. kojem je.naS prevodilac fijet. caro (: tijelo) shvt_ !rctym cara I preveo draga. rfo Kao 2 U orig. j?:.- tao i ri mnogim drugim rukopisima _ iskvarcno ?se (: sve) umj. se (: ovo, lat. hdc'1. 3 U Petrisovu zborniku stavliaie. a njegovu 5 tecite, Zurite o U Petrisovtt zb. gda. z dast iskaza3e

1 Ovo.

8 veoma

388

389

U jaslih on leZa5e, svite na njem ne be5e,


zad uboZastvo ljtrblja5e sa svetu devu Mariju. Po rojen'ji osmi dan Sin boZji bE obrezan, i krv proli on'je dan,e sveta devo Marije.

kade Sin boZji podiva5etr sa svetu devu Mariju.


Kada k njemu prido5e, zlato i tamjan poda5e, a muro darova5e, sveta devo Marije.

Stari zako'n tvrja5e,ro a novi nadinja5e,

An'jel obnoi prileti tere kraljem navisti ka Irudu ne pojti,ta


sveta devo Mar,ije.

70.

NARODIL SE JE KRALJ NEBESKI


Za ovu originalnu boZiinu popijevku, vrlo popularnu nare i'ito u gornjoj Hrvatskoj, misli se da je nastala joi u XIII. sto liciu. To se zakljuduje po izrazu kralju, koii se za vlarlanja Arpadovida upotrebljavao za"mladi zamjenika u Hrvatkraljeva sl<oi, kao i po tome 5to se u pripievu BoLic naziva >mladim podetak nove godine Ictom<< - dakle u vriieme nastanka piesme r:ri:unao se u Hrvatskoj od Boli(a, Sto nije bilo poslije XIII. 'tolieia (Si5ii). Ipak se pjesma, i to u razliditim varijantama, suduvala samo u mladim pjesmaricama, od kojih ie najstarija l'rekomurska tz 1593, zatim Pavlinska iz 1644, a donosi je i Stamlxrni zagrebadki prirudnik Cithara octochorda u sva tri izdanja: 1701, 1723. i L757. Mi smo tekst uzeli iz prvog izdanja Cithare koji je u kajkavskoj verziji kao i u Mettumurskoj pjesmarici. Metar pjesme je ne5to slobodniji, variraju deveterci, deseterci i
icclanaesterci.

Sveto pismo Plnja5e11

sa svetu devu Mariju. Od istoka tri kralji mnogo dan su jizdili, da bi Isusa vidili sa svetu del"u Mariju. zrakom put njim kaza5e,
Zvezda

Kada dornov pojdo5e, jedni,m glasom vzaPi5e,

klicajuii

vzglasi5e,

sveta devo Marije. Tebe, BoZe, hvalimo, sveto Trojstvo slavimo sada i va veki vekom, amen.

voj njih

bivaSe,

arodil se je kralj nebeski od Marije, diste device.


mladoga kratrja mi molemo. Po njem je poloZent sveti Stefarn, prvi mudenik Gospona Boga.

Ej na mladom letu

veselemo se,

onai dan Sta;i zavjet Potvrdiva$e. tr ispuniava5e r2 U-Pefrisovu zb. leiale. Irud (Herod) bio je-ti-dovski kralJ " Ja-ne-poau k IruaJ. ubije, jer je za njega bilo proreceno namieiavao da Isusa koii ie da-ir! postaii Zidovski krali.
10

Sveti Ivanu5 preljubljeni, medu apostolmi preobrani.


1-

blagdani boZiinog iiklusa.

Pg ,njemu

slijedi sveti Stjepan.


391

tako se dalje nabrajaju

390

Drobnu dedicu Pomori5e za ime BoZje kako ovdice.


Silvester paPa k njim se PridruZi, koga na nebeseh okoruni5e.
Toma5 biskuP ino mudenik,
Toma5evo ime

to je

blaZeno.

71.

Obrezavanje kajz 5" govori,

na zvelidenje imenuje Trije kraljevi dasti

se.

PRIGOVARANJE BLAZENE DIVE MARIJE I KRIZA ISUSOVA

nose,

temjan, zlato, Plemenitu mast. O mi vsi BoZji kr5ieniki, mladomu kralju dare nesemo. Hvaljeno budi sveto Trojstvo, hvalu rni zdajmo GosPonu Bogu.

Daj nam Bog zdravje ino veselje, na tom mladom letu vsega obilja'

po sadrZini.-kontrast,- obraduje Ova dijaloika pjesma ,,r,rtiv i<oii"ie sastdvni dio- railiditih naSih .pasionskih.tekstova je publrcrrao 5anr t.io i io5 n6ki Sibenski dramski ulomci 5to-ih ,,:u-u-frolr"vnom vjesniku 33, e. 1925)' S obzirom na to da ova iUi.tal*a koie duvaiu na5u najstariju "i"tilu'A"f"ti-" "cf.it"<t uo 5!g je.;. Trogirska piesmarica,,L-ui;l'tli;.k;;;; po"ii:"- MiSe Vrandi(a, Budl.ianska- plesmartca, iitcv Vrtal. Pi|smaiica je prethoctl la Jlastg t I iv kovicev' K r st i an ski n auk itd.) mr,sli se-d-a sliean je ,,iit"-*niimi i'da ie moZda nastala u XV. stolieiu' r sastavnr i,rntiast"postoiao i u talijanskoj knjiZevnosti, a.bio Je ,litr passibne di Revello. Mi tekst prenosimo rz lrogtrsKe, pl,c' .tttarice s kraja XVI. st' koja je.prepisana i7..A-rmanovlJeve 7?:1,\? .trrmpane needie izmeilu 1533-155f i to po.rzdanJu A' zanlnovlca , ii',:;""G;;';iiiribfi- u, e. telzi. Glagoljski-prijepisi su mladi i i,,itie8u li bivkciviia (isp-. Strohal, Zbirlca 23)'
rlLu tvrdi i nemili, ttt"t-t" mnogo ti rascvili da si prijal sinka moga Isukrsta svemogoga ki no j' svaka oni stvorilr i za nar'od krv je Prolil. ea udini, KriZu britk , da na tebi sin moj slatki grubo visi vas izranjen ljutim tarnom i okrunjen?

T/ -\-

t Pavlinska

Piesmarica: ilo.
392

U Vrandiia: koji no je svaka stvorio'


393

KriZu, meni sinka vrati, ja te molim tuZna mati, zat je on mA vela radost tere moga srca slatkost. KriZu, gledaj vela duda ka se sada dine svuda: zemlja drhie svakolika, Zalost ljudem bi velika, svitlost sunca jest pomfkla i kamon'ja jesu pukla. Ta dudesa navi5iuju tere svitu odituju da no j' isti on sin Boga, prijal na se ti si koga.z

triba j' na me da se stavi. Majko boLja, ustrpi se,


slavna Divo, i Pomni mater Evu i Adama,
se:

Zato, Divo, ved ne Pravi,z

Kril

odgovara divi Mariji

tmine lirnba sloboditi,s vrime jim je u raj Priti. Odr'i5' uzli zrnaia ljuta, ne din' da ire veie svita ter ti svit ie vazda sluZit i dostojno tebe hvalit. Raj se hoie veseliti ter ti dvorno zahvaliti da su oci slobodjeni i u raj da su dovedeni.
Odgovara diva Mariia

inih

otace

Abrama

Moj odgovor, slavna Divo,

da za narod dlovidaski na meni stoj,i Isus slatki, koga neiiu t' ja vrati.ti, to mi ne htij govoriti, zat bo na meni umriti ie, svit od srnrti skupiti ie.a Bog svemogi zakon stavi, da jest tokoj po naravi, smrt ,svakoga da uzima i nitkomur prostit nima. Smrti vas svit [Bog], podloZi i bogati i ubozi,s prostit sinu ne hti svomu, okusit je to svakomu. Smrt je dobru rnnogi pokoj i nevolji konac to,koj.e
koga si
s

htij sli5ati sad pomnjivo

Kriiu

KriZu, ridi tvoje sliSu, dali gorko ja ti zdiSu, jere viju sinka rnoga, ja no divom rodih koga, da on visi s razboj,nici u trnovi ljuti vinci.
Odgovara

Krii divi Mariii

Bog se u rneni PoniZil je, po mnilo radost nebu dal je, a hudobi mnogu Zalost, zat mu skrati njega jakost. Skala ja sam Po koj gori nebeskoga gre se dvori. Smrt sarn iboZja Posveiena i od njega narejena.
z vi3e ne govori 8 drtrge (starozavjetne) oce; Zaninovid:n

z Znatenje: svi navedeni neobidni znaci dokazuju da je onaj ti, KriZu, primio na sebe identidan sa Sinom boZjim.

iskupit Ce '8og smo dodali po smislu'

nevoljama.

6ibogateiuboge o Znadenje: smrt je konac mnogom dobru, ali isto tako I


394

od imine limba (gdje su pravednici dekali na Kristov do I;.rzak) treba osloboditi ro po meni

Niih

otac'

i9s

Od dobi'tja kora ja samrt i po5ten'ja dostojan sam. ImaS dakle ustrpi se tere, Divo, veseli ser2 po mni da je rnili sin tvoj oslobodil dragi puk svoj. Zato svit me irna ljubit i poSten'je rneni dinitts cii ljubavi slavnog Boga ja no p,rijah na se ,koga.

72.

PE,SAN OT

MUKI HRSTOVI

Kril

odgovara

divi Marijitt u rimiranim dvostisima preuzet3 jp rltJalstitr p:;fi;' lj' r. -gi'^'s"l'isros-fgf ,2. naistariie zbirdice a ,ir,jli't"fl1i. Sil"E1r koji se da[ira.pod krai XIV' st"no mozda u'sebi riarativno' r,.15-1380. Niena pasio"t'rti'i*" "6iudb"i ie sq Ak l-oveii. broi stihova.-..koji od ::;;i;;;i;*"i"'ri" -il patio"skih lr'icsama (podevsi t" #;;;;i' u*liLt.,s"'iqsirt it'l i zati m.'u di i a loske i drama' ,:iii li:l;&fi;;f"" ii: "-'l"".tc;t,'M;Elfthtstove iz X\f i XVI' stoljeia' ^i xv' iiziranePlaeeve turur.lrn"" oriievodu ne i;G;';ii,atilZu "u !iiii."'.}"i;;{e, ati se o de i kod nas moze moie -manifestaciiama flagclantskih rruvoriti. Kao zameta;1iti;i;'ik" ;pi*g" ona irovezati s poboZnim piesnidkimpoj asu do primors l,i-ii&?iii"t i;l; ;; L"A' naq narodi to Formarna ikom stilska sablona " ";;s;- a"ho^vnr1, narodi to pasionsku ili;';iilail'; xrv."i xv.'rtoi1"eu.. -u tipie"i^ ;; J;, i;'fi;.;;;ii i" u Pari5ki kodeks prepisana ;;l;i;, r.".- uis" .ioijo:u. kitoisituutenih stihova i rima; nprp.edio5ka,-1ila vi5e ir-' .t"iii"I duvajuii jir r"*fiiii+;' ;iii'dt'&;;'*"' ; "*;i- d"bio se deveterac' itd' pribi konzervatlvno ptrun,t'1t2ie pouvarita se rima sa
Ova osmeradka pjesma

Mir meu narni jur imamo, vei se ob torn ne pridajrno. Stav'mo svaka u ruke Boga, Mi se smrti ne stra5imo, sveta Kriia mi ljubimo,
Bogu sluZ'mo humiljeno njega ljubei mi svr5e'no. Budi vazda on pohvaljen ki no Zive u vik. Amen.

stvoritelja svemogoga.

u mislimo ob tom

danas Gledaj ruke, gledaj noge' umre za nas' gledaj t6la rane mnoge. gdo na kriZi

Kralj nebeski, lstls dobri, ;ras ot smrti smrtju dobi.


11

Gledaj rebra Probodena, gledaj kralja okrunjena.

nidka zastava.
12

Drugi rukopisi: od dobitja orugt)a sam, tj. ja sam pobjed-

ustrjti se i veseli se vjerojatno su infinitivi, a ne imperativi poiten'je iinit, tastiti Ova je didaskalija vjerojatno suvi5na, jer slijedede stihove imao bi da govori kor vjernika.
ts
14

Sin jedini Boga oca lo6 napojen Ll6\, octa. iMati mu Marija diva za njim vele bolEzniva.

Misli davle, misli rane' krv istede na vse strane.


Boldzan
397

je ljuta, brate, ku je Isus Prijal za te.

396

I
I

Lice veie slncat svEtlo ot grd5nih je opljuvano.

Za dobrotus hot6 tako da ga ti poljubi5 slatko.

()t oca je woje

iboZastvo,

:r t-rd mene 6lorydastvo.

An'jel mene pozdravlja$e gda rni tebe zvd5ieva5e:u

Bjen pri stlp6 moino svezan Poljubimo, zahvalimo, poZalujmo, uzdahnimoo ki je nebo, zernlju steZal.
Clovdk b65e grdhom ,guibav, odisti ga boZja ljubav. srcem, r6dju, okor-n, stv,orom ovd6 i pred boijim dvorom. Gdo bi mogal ne plakati gde ga plade draga rnati.

h tlm pladu 6a je rnoje,


'l'voja ljubav, s,inu dragi, lreskonadna, BoZe blagi,

Sina ;boZja hoitz roditi vsomi oblada boZastvo tvoje. i blaZena ti hod biti. Rede: Zdrava, plna si milosti! a ninja sam plna Zalosti.

Nas ot grdhov krvju omi, kih djaval gr6hom ubi.

ile more se veie reii za dlov6ka semrt Podleii.


Semnt si prijall bez krivine, za Zalosts mi srce 'stine.
DrSvojuto tebe sina

Gd6 se more pov6dati veie boldzni'va mati!


Da ovo rni je vei5i tuga da ti nrisam v srnrti drugaMoreSi me, sinu, ut6Siti, rci mi s tobu umrdtii.

Z drlvaz prvo

pogibosmo,
spasosmo.

a kriZem se vsi

Blizu kriZu ona staSe tere grozno uzdiha5e:


Tebe tuZu,z dragi sinu,

Urnr6 iivots na sem drdv6 mi da bisrno iivi bil,i.

ja bes tebe gorko stinu.


Radi, sinu, pogledati gdd te plade tvoja mati.

rodih i 9 m6seci te nos'ih.

Djavla kriZem pobija5e, a smrt smrtju premaga5e. Tako


na5e muke

ti

nas Isus spase,

prija na se.

Moje drago porojen'je, moje dobro i podten'je,


Bog si kr6pki, dlov6k pravi"

ni mu slavi s nami pribi;r ndma5 konca svojej slave. ni je s nami Bog uzvi5en, Bog crtac je hot6l djatis ni je prez nas Bog poniZon. da ja budu'tvoja mati.
To rnu ne bE po nevolj'i da bi umrl na sern polji.
1 vi5e od sunca 2 Z drdva, zbog

Ne b6horno Bogu tr6bd

On te rodi seb6 ravna da ja b'udu tobu slavna.

drveta u raju zemaljskom kojega su plod jeli Adam i Eva te Iagrije5ili. I livot, tj. Krist I Nismo bili Bogu od potrebe niti mu je s nama porasla
slava. sa

dEjati

? tebi tuzim e Zbog rime

6 Implerative poliubimo, zahvalimo, uzdahnimo pisar pi5e umi. sa i.

s zboe. dobrote

e od Zalosti
10 12

s rijedju mati pisar ie originalno udiniti) vjerojatno izgovarao diati lli diiati.
398

ddti (umj.

u nlviie5ta3e
hoie5, ies

dievicom, kao djevica

399

I
Gc,-briel anielus

ad Cristumt

Ja sam an'jel s neba pri5al, Sli5i, ja sam boZji posal k tebi, Isuse, sada doSal kako Bogu stvoriterlju, ,svega svita skupitelju i svih Osoran noias tukoj. Budi kripak ni se ti boj. Evo .t' daju sad 'na znan'je da ja pojdoh v boZje stan'je. Rajsko sa mnom sve stvoren'je prikazasrno ter molje,n'je, umiljenu i tu tihost, molei oca tvoga milost da rnolitvu tvu usli5i, sin Vi5njega jerboj ti si dobrovoljno tad moljen'je usliSano i umiljenJe i ,molitva svaka tvoja, na kriZ da greS volja je boLia. An'jel jo5 znaj da ie t'priti, ialost tvoju uti5iti i tebi ie pokazati

navistiti tebi

do5al.

73.

ISUSOVA MUCIIA
(Piesma o simbolima muke Isusove)

Ovo je dijaloSka pjesma. iz tzv. pasionske tematike u kojoj antleo naiijeSta Isusu riruku i pokazujq nlu mqtila kojima. ie ga muditi. Mi je preuzimamo iz OsorskohvaJg\e pj-esmari-ce (u Arhivu JAZU-I a-62), pisane latinicom oko 1530. godine, gdje ge predstavlia sedam simbola muke. Pjesma se recitirala ili pjevala ir Osoru -na Cresu u okviru pudke poboZnosti u noii izmedu Velikoe detvrtka i Velikos petka. U kasnijim obradbama ove teme (kao tiVrandiievoj pjesmdrici iz druge pol. XVI. st. i u Budljan'
and"eli-sa simbolima u hvarskom skazanju Slimienia s kriia tila Isusova iz XVII. st. ima vei 17. Kasniie obrade su op5irnije i je prethodio dramatibuiniie - barokne. NaS tekst vjerojatno zaiiii ove tcme koia ima analogiju u simbolima teolo5kih krer:osti koie razeovaiaiu s Isusom-u sceni molitve u Getseman' lkom vriu u sEazaniima Muke (u Tkonskom zborniku i u Muct Spasitelia naiega iz 1556). Stepen originalnosti pjesme nije utvr-

skoi piesmarici iz

IO-+O)

Uroi mudila raste, tako da ih u

sceni

ka i' trpitiz skazovati. Incipiunt misteriat

je prilagodena naiern kraju. Njen osmeradki dvostih sviedodi ia itariiE pudko podrijello, jer u isloj je pjesmarici i iedna dvanaesteradka obradba istog predmeta koja je vjerojatno
di:n, ali
inladee

u Osorsko-hvarskoj pjesmarici pokazuje neke sigurne cakavizme (npr. pokripi sce, strasi sce), ali oni se zbog ne*sigurne grafije ne dadu uvijek utvrditi; stoga smo ih u naSoj t ranskripciji zanemarili.
Je-zik telista

umietnidkog postania.

Gledaj konop ov, Isuse, ovo t'bude ono uZe kim te o(e zavezati, narod zali potezati. Zato sada pokripi se, rnukiu podnest ne straSi

Evo j' klonda od kamena, tebi, Isuse, pripravljena, pri koj oie5 svezain biti i od tuee ti zamriti.

se.

Latinski: Anileo Gabrijel govori Kristu. trPjeti 3 Latinski: Podinju misteriji (simboli muke).
1

? Sto ieS 440

lg

Hrvatska knjilevnost sred.

vijeka lp/

Pri njoj te ie jo5 fru5tati,


vele gorko nakazati ruke i noge i sve tilo kako da bi rnrtvo bilo.

fiskrnjemu kino proste


v,ikz

i mir sveti jimit hote; ter satanu ,ki dobuduo


gospodina svi slideii Boga ki je svemoguii"

v ,blaZenstvi Zivit budu,


Amen.

Evo bidi gorki tukoj

tuko gorko i preljuto krv ti proliv tere kruto zli Zidwe, htij sli5ati, muku 'tvoju sad rnisliti. Evo jo5ie ona kruna britka trnja ka je Puna, kom te hote okmniti, svu glavicu t' izraniti. Svit rnoZjane 'ka qlroteden

ki

izrane vas Zivot rtvoj

za sve glavgs i'krv stede. Gledaj jo5ie krii ovi gorki, mnogo gorak tere bnitki na kom hoieS propet bi'ti ,mejiu'lurpeZi i visiti, ajmeh gorku smrt prijati za gri5nici i proklati. Boga oca hri moliti da bi hotil nj'im'Pros'titi, svim Osoranom i tukoje za rnilosrdje velo tvoje. Ovo spuga jo5ie kruta, iudi i octa puna ljuta, kom te hote napoji'ti ajmeh gorko ter raniti, iz ke neie5 rnoii piti ni od tuge okusiti. Kopje o5tro evo tukoj, gledaj rnuku, kriPko ter stoj. Niim te it' prsi znaj prorb,osti v kih je vrutak od rnilosti, iz njih hoie i provriti, puk osorsk'i napojiti.

ti 'pride. 5

Ovdje

je tekst neito iskvaren; u Vrandila:. do moziani


402

ka

a dobudu, predobiju, pobijede


?

iz sve glave

uvijek
403

74.

VERSI BOZJA TILA


Pod ovim naslovom dolazi u vi5e starih zbirki pet pjesama na temu: klanjanje mrtvom tiielu Isusovu (na Veliki petak).Drugaitre(a potvrttene su na Korduli od XV. do XX. st. Svih pet pje-

Zdrav, Isuse, BoZe blagi, a krstjano n vele dragi, cii nas z neba pride doli i krv ,svoju za nas proli. Zdrav, Isuse, Boie dragi, z Bogorn ocem vazda slavni! O preslavno boZje trojstvo i jedino vse boZastvo, ti pomiluj, ti na'm prosti, ,ki si jedan, a u trojstvi, tebi slava i podten'je, grihom na5i'rn daj pro5ien'je.

Molitva

druga

iama nalazimo u Trogirskoi piesmarici s kraia XVI. st., ali ie ondje kaZe da su prepisane iz jednog (danas nepoznatog) mletadkog izdania Sto ga je bio priredio Zadranin don Dominik Armailov oko s. 1533--1551. No hrmanov je u stvari starije pjesme samo tropirao, tako da je dvostisima dodavao i treii stih. Njegovu redakciju preuzeo je u svoj mali Nauk krstianski (16t6'1 Matij Divkovii, a od njega mlatli prepisivadi, pa i glagoljski. Mi donosimo samo prve tri pjesme, i to prvu po glagoliskom zborniku S. Klimantoviia (1502-1505), drugu po Koriulanskoi piesmarici (XV. st.), a treiu po Trogirskoj pjesmarici (izd. A. Zaninovii u Hrvatskoj prosvieti 24, S.1937).

r7/ dravo, tilo boZje sveto, {-tl<o na kriZu bi propeto! Zdravo, tilo boZja s'ina Isukrsta gospodina! Zdravo, sveto slavno tr.ojstvo, zdravo, vidnje sve boZanstvo! Zdrav, Isuse, BoZe pravi, ki si s ocem [v] jednoj slavi! Ti si hotil s neba priti, ter od dive rojen biti. Ti si za nas htil umrit'i i krvz svetu svu proliti. Ti si trpil muku zanas, ti se smili sada na inas! Pude boZji, sad se moli ponizivii glave doli, da primete svi pro5ien'je budui njega vi stvoren'je. Ti si blaZen vika viku,s ti narn podaj rajsku diku! Amen.

Molitva

p,rva

Jdravo, sveto boZje tilo, I-t ko s' na kriZi za nas bilo!


O presveto boZje tilo, mi te slatko vsi molirno. 7,dravo, telo boZje blago,

ko s' na'kriZi bilo nago! O Isuse, BoZe rnil,i,t

ti

se na nas griSnih srnili!


iskvareno yell.
404

tma

t mili preuzeli

sudeii po rimi

smo iz Trogirskog rukopisa, jer KlimantoviC

, V. V. Vukasovii, izdavat Kordulanske pjesmarice, pi\e kerf , a na drugim mjestima vokalno r reproducira ar.
3

u viieke
405

Molitva

tre(,a

J drav, Isuse, sinu Boga, I-t u tebi je kripost mnoga,

ne ostavi puka tvoga; za kih hoti doli pniti, priblaienu krv proliti ,i nas k tebi pnidruZiti. S u,denici vedera5e, smrt jim svoju navi5iaSe ter pitomo njih ,uda5e. V vrtlur oca kad rnolja5e, pot te krrvavi pobija5e, Zeljno k mjemu ir.rzdiha5e. Juda k tebi pride mrda, pozdraviv te celov poda, za pineze ki ,te proda. Viie na ter udini5e, ter se tako zgovori5e, napokom te urnoniSe. K Pilatu te privedo5e, da te prorpne rsvi reko5e, pravdu vapjem pri,rnogo5e. Kad pri stupu svezan sta5e, nitkomure ne priiaSe ni se zlobom obita5e.o Na kolina tad padahu i tobom se ,svi riugahu, tvoju kripost jer ne znahu. Kad te k ilrriZu priglnozdiSe, v krvi svetoj vas plovi5e, tuZna rnajka onda bi5e; koj se srce raspadaSe, od tuge se skondava5e

Kad na kriZu grubo sta5e, svih spasen'je ti ZeljaSe, zato piti tad pro5a5e. osve je svr5eno" rkad izusti, duh blaZeni tada pusti ter se ocu priporudi. Molimo ,te, pomiluj nas, ter potribnih pomozi nas, jer gospodin sarno ti s'naS. Tebi slava, tebi dika, tebi hvala privelika ka ne mine vike vika. Amen.

i v ialosti

u,rrr-ira5e.

Zaninovii: V' vartl'. protiv tebe o niti se prijetio osvetom


e

406

407

An'jel ki grob otvori trim Marijam govori: oNe pladte se, Marije, Isus nam vsim kraljuje.
Udenikom rcite i Pe,truz navestite da on ki trpe, a ,ne kriv, Isus, ta je opet Ziv.

Sveti ,nam Petre pomozi, jer su grisi v nas mnozi.

Moli

dev;u gospoju sa vsu bratijuo svoju da nas, kot vasz Bog veli

vsih skupa obeseli.


Petre, Pavle sveti, ne dajte nas vzeti pod djavlje siljen'jes

75.

TRI MARIJE HOJAHU


Ovo je jedna od detiri uskrsne pjesme koje se i stvarno po motivima nadovezuiu na dramu Uskrsnute Isusovo u glagoljskom Tkonskom zborniku (prva detvrt XVI. st.). Tako se npr. uz crkvenu dramu fra Ivana Zadranina o Navieiteniu Mariiinu (Venecija 1647) nadovezuie nekoliko idejno vezanih pjesama; i

Neie vnogi das bitis da v Galileju ie priti. Ifi ga budu otelie tu ga rnogu viditi."
Mandalena pozri v gr,ob, vicli da v njem ni nje Bog,;

za Hrstovo skri5en'je.s Apustole Pavle, stegni sile djavlje ke je Isus stegnul kada je z mrtvih vskrsnul.
v'itez boLji

pisar Simun Vitasovii u svojoj pjesmarici iz 1685. prikazanje o ioelenju--Iqpsovu nadopunjuje s nekoliko pjesama boZiine inspiracije. Naie su se pjesme vjerojatno pjevale u crkvi uz obred ije. supglu n-aveder ili obrednu igru uskrsnuia Isusova na Veliku subotu naveder pa cbrednu uskisnuia Ea varrraru oridanie evanalelia vari stosa sve one variraju pridanje uskrsnih evanilelia (Marko 16, stoga l*7,Ivan 20, 11-18 i 21, l-I4). NaSa piesma o tri Marije na grobu Isusovu dodiruje i prikazivanje Isusovo Mariii Magdaleni i Petru, ali je neobidno to da se pjesnik obraia i sv. Petru, sv. Pavlu i sv. Jurju, a na kraju je dak dodao molitvu za onaSega gospodina kneza Brnardina". Bez sumnie se tu misli na Bernardina Frankopana (vladao 148l-1529) koji je imao posjede od Novoga u Vinodolu do Ozlja, a najvi5e ie boravio u Modru5u. Stoga se zakljuduje da je ne samo ova pjesma nego i ditav Tkonski zbornik pisan negdje u kneievini Bernardinovoj koji je je mecena hrvatskoglagoljske knjige. Za - kako i poznato - bioPjesma je bez sumnie domaia kompi to govori jezik pjesme. lacija evaneleoskog motiva. Stih joj je neustaljen: osmerac, sedmerac i Sesterac, a ni rime nisu dosljedno provedene. Zanimlji vost je njena kulturno-historiiska: religiozni i feudalni momenat je (Zbirka 17) i F. Fansu udruZeni. - Pjesmu izdao R. Strohal cev (Grada XIV, 281).

ide narr'kujuii, me5tra svoga i5iuii.


Magdaleni se javi

Ondi v svojoj on slavi

i oruZnik, grihom'na5irn podaj lik da s tobu budemo uvik.

Sveti Juraj muierrik,to

i poda ju ti5iti i va veri kripiti:

jur tvoj me5tar kraljuje.


Ovo sam Isus, me5tar tvoj, ovo je pridni Zivot rnoj.< Po tom Petru se javi, na milost ga postavi.

uNe plad, Mande Marije,

Tvoje us,kri5en'ie, BoZe, obranjen'je naiega gospodina bud kneza Br.nardina. daj mu biti v dasti dokle god du5a vrti telom i po semrti. Kir'ije leizom, alelujaltt
BoZe silne vlasti.

ri Marijet hojahu,
1

dragu pomast no5ahu

tako hodei plakahu, Isusa Zalovahu.

2 Petru, prvaku apostola. :t Neie proii mnogo vremena. a budu htieli 5 nije njezin Bog 6 sa svom braiom, tj. apostolima 7 kao vas

I tlavoliu
10

Tri Marije: Marija Magdalena, Marija Jakovlieva i Salomc pcdode la Isusov grob da bi njegovo tijelo namazale dragocjenom mascu.
408

To Sto se spominje i sveti Juraj moZda piesmu lokalizira u Trsat, gdje je stara crkva sv. Juria pored Mariiina svetiSta. rt Kiriie leizom, iskvareno mi. Kyrie eleison (: Gospcrdine

s uskrsnuie

silu

pomiluj); aleluja je uskrsni poklik veselia.


409

Cto

gdi hote dobri jedva utedi.


Mnogoslavni BoZe blagi, pomiluj trne, spase dragi, ne zgubi rne zalimi vragi.
76.

iu greSnik tada reii, ku li milost tada steii,

Mariju si ti

otre5il,4

razbojnitka ne ulisil,s

nadu si moju

ti

ukr6pi,l.

Molbe moje nedostojne, ti je pri'mi sobi voljne, prosti muke nepokojne.e S janjci me
rkozliiie su vsi nedisti, iz ognja im ,ni jzlisti.g
64,110

SEKVENCIJA ZA MRTVE

S nebes pr,ide mene radi, gr65nu duSu ti osladi, ot pogibeli rne ti ogradi.

ti

um6sti,T

Latinski original nepoznatog autora ove potresne srednjo vjekovne pjesmJo Sudnjem danu (Dies irae) bio je- poznat-vei tr-12. st. Uiia je kao sekvencija u mise za pokojne.,Neki.glagoljski misali 14. i 15-. st. imaju njezin prijevod u prozi, dok njenu.velsi' ficiranu parafrazu u rimovanim osmercima na narodnom jeziku nalazimo'prvi put g. 1440. u Berlinskom misalu, zatim u Piciievoj Rapskoj fjesmarici iz g. I47l; u Novakov misal upisana je 1486, u ftim-urrtbniiev glag. ibornik e. L512. itd. SadrZajno najpotpuniii prepiev nalazi se u Lekcionaru Bernardina Spliianina, Stam' panom iatinicom g. 1495. Ona se kasnije proSirila u sve hrvatske krajeve u sva tri dijalekta. Donosimo njen prvi zapisani tekst iz Berlinskog misala f. l26cd-127a.

Smrt si, muku pr'ijal za rne, ne srdi se jure na me, izbatri rne djavlje mame.
Pladu grozno

pro,kljatitr v rnuke pojdu, da z dobrirni rstrahe projdu,lz do radosti s tobov dojdu.ts

pdkajan'jem gr6hi,tiSu, milostiv si kako sli5u.

uzdi5u,

Vele plada, vele straha, gd6 se grd5nilk vstane s praha da po d6lih svojih prirne,

pros,ti mi za tvoje ime, Ognjem v6dnim grrihi'kaZe5,a Isuhrste, BoZe blagi, pros0i prvo ner je skaZe5, daj ,ip pokoj, BoZe dragi.

da me prava tada najde5.

Amen.

Semrt hoie tada zada stati,l gn6van priti, vas svit ognjern popaliti, kada budu mrtvi vstati, ) ne moii se rprrid njim skriti. radun Bogu va vsem vzdati.

6udac hoie

Koli:k trepet tada bude, kad se ,sveto pismo zbude, a mrtvi se vsi Probude.

v kih hoie sv6t(o biti,z


kako hoie Bog suditi.

Knjige se hote otvoriti,

(od glagola kazati) (Magdalenu) ti si odrije5io (oslobodio od grijeha). 5 razbojnika (koji je zajedno s Isusom bio raspet na kriZu te ga molio ita ga !e i3eli Ua bude u svojem carstvu) nisi odbio o nemile muke
3 kaZnjavaS

I Mariju

Trublja boZja rnrtvih budi: "Vskrsnite mrtvi ljudi, pojte k Bog'r.r da vas sudi!<

Milostivi Gospodine, od straha mi du5a stine, pomiluj ju da ne zgine.

? s janjcima (tj. s pravednim ljudima na Sudnjem danu) smiesti me; u predlo5ku je vjerojatno stajalo us iaganjciu, a po umsti se e kozliii, nasuprot jaganjcima, simboliziraju greSnike za - sudeii rimama - ditalo umisti. koje na Dan suda neie biti pra5tanja.

r izostati; ispravljeni stih bi glasio: Smrt ie tada zada stati. I jasno biti
410

rr prokleti rr prodem
13

o nema izlaza to gdd, znati isto Sto gda

ili

kada.

s tobom

doclem
411

77.

PISAN NA SPOMENUTJE SMRTI

Ova je pjesma zapisana u glagoljskom zborniku iz druge pol. t5. st. (Aifriv JAZIJ, rYa 92, t. 133; izd. R. Sffohal, Zbirka starih hrvatskih crlcvenih piesama 53), ali nekoliko stihova iz nje citira vei knez Novak g. 1368. u kolofonu svoga Misala. Prema tome ova je pjesma Zivjela kod nas vei u sredini fa. s!. te predstavlja najsiarij-e poznate pokuSaje hrvatske poezije' Posve analogan jeieksf te pjesme i-u Piciievoj Rapskoi pjesmarici iz 1471. (pi' ianoj latinii6m, isp. Grada 24), uz manje je razlike u Klimantoviievu zborniku (Ritualu) iz 1512, a jo5 su veie razlike u Oxfordskom zborniku iz 1486 (izd. M. Tadin u Oxford Slavonic papers V, 138) i u kasnom Akademijinu rukopisu IVa 75 iz 18. stoljeia. Motiv'prolaznosti svijeta, neizbjeZnosti umiranja i o posljedr{em sudu bio je narodito aktuelan u 13. st. kad su u Evropi odekivali svr5etak ivijeta. Osnovno raspoloZenie i stih - osmerac 4+4 iednaki su kao r Dies irae Tome da Celano.

a dela se skriti ne te.rg Sudac gnivan grihe vide,tr hote pravdovt; da vse ide rekito dobrim: Vi pridite, Zivot vedni vi primite. A prokletim: Otidite, v oga"nj vedni vi pojdite. Velike tuge tere ljute, ka'rno tada naSi puti! O ka tuga tu gri5nikom, zgubi. Boga ojti, v muke pojti. je ovo Zitje, Dokle ti Ka li radost pravadnikom, najdi tebi ono bitje, biti z Bogom viku vikom-. gdi je :ztti, ne urnriti; jer si danas, jutri minu, Daj Bog nam on Zitak gdi je dika onoga vika. Amen. a tamo je biti vinu.

ea vei Zive5 to si bliZe zdir vse ojti, tamo pojti.s Kratak put je kim tedemo, o du5ah se ne pedemo.o Bludis isie? svita diku, a tamo je biti viku. eemu krasi5 tvoje tilo, a viduiis da je gnji,lo! Ot zemlje je, v zemlju ide, kako odi na5i vide. Ojme, tilo, gdo te ljubi, gdo te ,ljubi duSu gubi. S vitri tilot' rn:imo ide kada smrtni das te dojde.to Kada duSa gre ot tela, ne noseii takmo dela, tada dari sa svit pozna gdo ga ljubi gda gatt

straian sud je gdi pristane5. Vse ostaviv tarno ideS. gdi po delih tvojih prime5. Nu mislimo o tom sada, da se najde od nas tada,
gdirz se du5a strahom

Ot sega svita gda se ganeS,

smete,

pladi rfl"T' i s odima .


I

Yazda m,isli ono bitje,z

paki skoro kamo ideS, kamo ideS, gdi li PrideS ili gdo te tamo prirne v ono vrime ko ne mine.

pomlslecr gctr sl nlnja,

gdi je Ziti, ne umriti.


jednim dasorn vse izgubi5,

Semu svitu da se trudi5,

Picie sdi. vili (i) tamo poii. Ali


7 traLe(i
8

s Sto vi5e Zivi5 sve si bliZe (dasu kada treba) ovdje sve osta-

jer je slava sega svita

iskvaren. 't za du5e se ne brinemo


e

sudeii po rimama

je - ipak tekst ovdje

potrpin'jes kako cvita.

, QTig. srce ispravljamo po Oxfordskom rukopisu manlovlcu. 2 Picii: rtrime.


3

i po Kli-

Klimantovil:. vele kratka.


412

znaiuii Picii: Svit i tilo. ro Bit ie pogreSka te mj. ti, ali tako je i u Piciia. tt gda ga: kad ga; u Piciea duitt. 12 Novak: gda. 13 neie tr videii, znaju1i 15 hoteii pravdom; u Piciia: oie pravdom 16 rekuii
413

78.

TUZENJE DUSE

TIJELA

Ova dvodijelna pjesma u osmeradkim dis.tisima po sadrZini obliku iedva"moZe cia se uvrsti metlu dijaloSke kontraste.(P{enia) izm6tlu duSe i tiiela - dobro poznatog motiva srednjovjek6vnih kniiZevnosti koii se obraclivao u razlidnim oblicima (i,:p. i.iS-Ui. E+i. NaS tekst je od spora duSa-tijelo gotovo udinio refleksivno moralizatorsku pjestnu o zemaljsloJ prolaznostl. r'.omp.9 zicija joj nije ustaljena, pojedina se mjesta, pa l.stlnovl'. vrse outa variraiu tako da se snaga izraza razvodnrla. lt.ao cta Je pr[i"i po tiuiivanju. Po osnovnim mislima i po 'Letaljim-a o\'.a duse Pjgsma liao da prefhodi prikazanju Govorenie sv. Bernarda od

Piesma ie preuzeta iz Osorsko-hvarske pjesmarice pisane -1533. Da je pjesma starijeg postanja'-polezuJe latinicbm ok<i g. niena evoluciia, naime njena varijanta u pJesmarlcl lvll.s-e vran' Eiia iz sredine XVI. st. prilidno se mnogo od nje razlrKuJe po lo".epciii i jeziku, a vdie razlike PQkazuje i-iedan-fl?gmenta pj"i-E fjiro""glagoijicom takotter ne-gaje u-XVI. st. (JAZU IV
80/33).

osujene.

Kako se tuZi duBa svrhu tilal


iu t' Pravit j"t t' je tilo hrlo ostavit' ) A toir ti ie skoro biti di t' ie duSa s tila iti.
cf li5i, brate, da Jer pri nere k sucu Pojde tilo gri5no ovde ojde. r nad tijelom, na tijelo 2 toi, ti (s desticom i koja se iesto dodaje zamienicama)
414 3
a

Zai' kacl grisi svo.ii trz.t'i:t tacl snclito na n.ic pozrir ter sc podne ,tuZit na nje jer ioj pojti v muke za nje. Tad ie tilu govoriti ter se rnolcno ,na nj srditi. Rei ie trlu; Zat pregri5i? slasti rajske zad rne uli$i? Svita slasti ti zbira5e, a za me se ne pomnja5e. Ajme, tilo, gdi t' je dika ali Zitak sega'svita? Sve t' je brzo to ostavis kad te doli srnrt postavi.o Zato misli sad na tilo ko toz je jo5 sada cilo da ie skoro,mrtvo biti ,ter u smradu sve izgnjiti. Bit ie ti odi zatvoreni, a svi udi umoreni. Ni i'8 u5ima veie sli5it niti svojih drazih ti5it. Kad iz tebe du5a izide, tad tva slava sva otide, a tilo ostaine gluho i slipo ko to sada jo5 je lipo. Aj neharni tvrji driva, prid odima but,i sviia.s Mislei skoro da rt' je urnr,iti, zato misli sad gdi i' Priti. Ajmeh, brade, jeda tkoga nitkorro sliSa sada toga
svoje grijehe ugleda na niih ie poeledati baci dolje, obori ko to, koje, kojeno

s
6

ostaii mj. irstlviti (zbog rime)

tradiran dvostih; u Vrandiia: Oh ilodriva---svi smo na s'vit kako plima. Izraz buti moZda treba ditati bu ti (: bude ti) ili budi (kako je niZe). 10 itko
vide, tvrdi
0 Jamadno pogre5no

r Niti ie5

da

Jeda brat brata iskuPi

bi se mogal smrti branit ali s kim se jo5 prorninit?

ali driug druga tim zastuPi? Smrt nima u torn milosti, drazih razdil.ja u Zalosti. eemu poni ljubiS blago ko je zalim ljudem drago? Ajme grisi du5u slide, a griSnici to ne vide. Klad' setr dake pokor-.iti, diku svita pogrditi. Ne hti3r: veie gojit tilo ko ie skoro biti gnjilo. U grob hoie skoro pojti, sva veselja druzim ojti. Zato svaki sada steiits htij pozriti grob smrdeii v kom ie tilo ftvojeltt 6i1i ter u smradu sve izgnjiti. T,ot'ts ie biti tvoje stan'je, tot' ie biti sve iman'je. To polade uzidane, to postelje pripisane.to Tot' ie biti tvoje dike, tot' su slasti tvoje britke za ke plaiu hoi'prijati ter u vike v paklu stati. Nut se smisli svak od sebe tere pozri svak na sebe. Sva oholstva doli vrzi,rT iere fsus na nje mrzi. Nut se svaki sada smisli tere na smrt jur pomisli,

11

htii

klad' se (od klasti se), odludi se, nakani; u Vrandiia:


SteCi)
18 1e

se
13

rz Nemoj
11

da ie skoro svaki umriti ter prid Boga na sud priti. Prid Bogom ieS govoriti ter na tilo jo5 rnrziti; tad ie5 tilu govoriti ter se'modno na nj tuZiti: Ajmeh tilo, kamo t'blago ko no t'biSe ve'le drago, ko no t' vazda ti sbira5e, a za me se ne po'm'nja5e! Ajmeh, gdi su sad pinezi cii kih stojim sad u tuzi? Ajmeh, tilo, gdi t' je zlato? za( ne misli5 priti na to? Gdi postelje, gdi polade za ke du5a sada plade? Ajmeh, gdi t' su sada stan'ja ali tvoja'sva iman'ja? Ajmeh, tilo, gdi t' je lipost, zad ne misli priti v Zalost? Ajmeh, gdi rt' je sada dika, gdi li Zitak tvoga vika? Svite lipe ti sbira5e, a za duSu ne pomnjaSe. Oto,re tilo, sad te ojde sve veselje kad smrt dojde. Lipost ti je po'rnanjkala, sva veselja tva ostala. Odi su ,ti potamnili, lipa lica ob,lidili. Sva t' je lipost potamnila ter se zernlji pr,irrninila. Vas ti je Zivot pogrdillo ter se u zemlji ra5dinil. Lici rurneni oblidili, a odi potamn'ili. U5ima si jur ogluhal, a usta'si sad primukal.zo
Oto, eto tijelo poruZnilo

steii, stojeii (vjerojatnije nego tvoie dodano po Vrandiiu 15 to to prekiiene (v.Rj. pisan) tr odbaci
416

:o zamuknuo

27 Flrratska knjizevnost srcd. r'ijeka l//

ti je tilo rasdi'njeno tere drvi ograjene.:t Sad si pustil diku svita, zat se vratit rneie5 vika;:r ni te drazi veie videss da ni s tobom vei beside; zad 6eS s drvi v druibi stati tere s njimi pribivati. Crvi ie te rasdiniti ter u zem'lju obratiti. Zemlja hoie k zemlji pojti, sva veselja druzim ojti. Amen.
Sve

T:uLen'je zlof,estoga tila ko preminuje [s] sega svita Jur iu v zemlji pribivati,
samo o sudugr gori stati. A to zaE me smrt dostiZe ter mA lipost sva odbiZe. Ajmeh, gdi je sad rna lipost, ajme, gdi si rnoja rnladost? Aj,meh, gdi je sad ma dilka, ajmeh, gdi li Zitak vika? Ajmeh, gdi su moji druzi

cii kih st<rjim sad u tuzi? Ajmeh, gdi su rnoja stan'ja, ajme, gdi Ii sva ima'n'ja? Ajmeh, gdi je rnoje blago ko no ljubljah vele drago? Aj'meh, gdi je sad,ma mladost 'u ku ufah i u jakost? Ajrneh, sve me to os,tavi, zat to smrt me doli stavi. Ajmeh, druZbo moja ,mila, ka si s manom vazda bila.
21 ee

Ajmeh, vijte moje tilo ko je skupa s vami bilo slasti svita sbirajuii, a smrti se ne bojeii. Vijte, bratjo, moje 'tilo P"1zs je jo5ie sada cilo. Svi su cili jo5ie udi, sve mi du5i rnalo prudi. Odi mi su zatvoroni, a svi udi umoreni; lipi licize oblidili ter se k zemlji pri,rninili. Sad u5ima vei ne s,li5irn ni tih mojih drazih vidim. Ajmeh, du5a sad mi z,ide, zato sva mi slava pojde. A tilo osta gluho i slipo ko no bi5e vele lipo. Eto sada pravih tebi da ie biti skoro i mani.:i Zato ne bud tvrji driva ter ti ibudi svo sviia.:e Misli skoro da i' urnriti, zato misli gdi 6ei priti. Jer smnt nima v tom milosti, drazih razdilja u Zalosti. Svak ot tebe tad odstupe razrni grisi ki pristupe, ki te s tobom tada pojti,:o prid kim rno se nei' moi skriti; prid ki,m no iei trepetati razlogro 'kad mu bude* dati. Zato za tvoja sagriSenJa pros' u Boga sad pro5ien'ja.
rr koje

zs

niti ie te dragi viSe vidjeti 2{ o Sudniem danu


418

nikad

crvima ogracleno, opkolieno

savjet (sviet-'ia)
2s
80

lijepa lica mani je valjda pogre5no mj. tebi svii.a (rijed koja nije u sroku s driva) moZda ima da znadi .28
2c
27

radun (prema latinskom rafio)


419

ki te... pojti, koji ie poii

Boga oca sada 'slavi, njega rnolbom ne ostavi. Njega molei ovo reci ter beside take steci: O ti BoZe, ode sveti, i Isuse ,na5 propeti, na duSicu mi se smili ter ot tebe ne odili. Tojst e6t1n"it nosei zlamenr: daj rni vire prave. Amen.

79.

BRATJA. BRATA SPROVODIMO

Ovo je jedna od pjesama Sto sn ih dlanovi bratov5tinA pje^ vali u sprovodu za pokoinikom. Ziviela je stolieiima u razlidnim na5im krajevima zahvaljujuCi laganom osmeradkom distihu. Najstarije su joj poznate potvrde u glagoliskim rukopisima: u Pa-

ri5kom kodeksu (Slave 1l) s kraia XIV. st., u Akademijintt rukopisu u Zagrebu (IV a 92) s kra.ia XV. st. i u I(limantoviievu zborniku iz po1. XVI. st. U Klimantoviia ic zaokr-uZen niz od 9 mrtvadkih piesama u istom tonu i metru. U nckirn zbirhama, podev5i od XIV. do XVIII. st., niie ovo kolo mrtvadkih pjesama tzrko potpuno zastupano. U nadu knjigu preuzcli smo ih pct izraznih rukopisa. Tekst ove pjesme preuzeli smo iz Pari5hog hodeksa (izd. J. Vajs u Starinama 31). Pisar joj je bio pravi ikavac koji ie viSe puta Sablonski pisao Z namiesto l, tako da smo ga i korigirali, a mogli bi se slobodno i svi njegovi primieri i ditati kao i.

p ratja, brata sprovodimo, za ni se Bogu pomolimo. I)


BoZe

v nebeska vrata primi duSu sego brata. Primi, BoZe, v tvoji u5i:

Mi se teb6 za nj rnolirno,
3r

prosti gr6hi njega duSi.

sroka).

3: - znak kriZa

to

(u stvari zlameie se upotrebliava Sablonski zbog


420

are po njem vsi bolimo. O Marija, BoZja mati, ti mu ne daj v mucd stati. Ti ga ne daj grehu strti, izbavi sa v,adne smrti.
421

O blaZeni Mihaile, izbavi ga djavlje sile. Ti rnu du5u prirni'danas i Bogu se moli za nas, Krstitelju sveti Ivane, izbavi ga v6dne rane. On je sluZil pravo tebi, ti ga primi sada k sebi.t O Frandisko, ode sveti ti ga ne daj gr6hu sPeti. Ti se za nas rnoli Bogu, tvoje raniz vele urogu. Apostole sveti Petre, na5 pastiru ,i na5 ,meStre, ti si kljudar boZje vlasti, ne uli5i ga raj'ske slasti. I vsi sveti apostoli, ki sddite v boZjern stoli, usli5ite na5e glase, rri stvorite da se spase. I vsi sveti mladdnois i vsi boZji mudenici, i vsi boZji udenici umolite na to Boga, da ga prirme kako svoga.

80.

TU MISLIMO, BRATJA, EA SMO


Ova je pjesma jedna od niza pogrebnih pjesama, namijenjena da se pjeva nad grobom tako da je njen konac imao da se pjeva pri polaganju kamena (plode) na grob. Pjesma je postojala

.,'"i

zapis,

XIV. stoljeiu (kao moZda i cijeli niz), jer njezin najstariji i to u Pari3kom kodeksu s kraja XIV. st., pokazuje mlatle iniervencije, a Dubrovadki iirilski rukopis iz 1520. ima starijih iezidnih crta, jer je tekst preuzeo iz starije glagoljske matice' Od starijih rukopisa pjesmu je saduvao i Akademiiin glagoljski rukopis s kraja XV. i Klimantoviiev zbornik iz pot. XVI. stolieia. Tckst smo preuzeli iz Pari5kog kodeksa (izd. Vajs).
r.t

nru mislimo, bratja, da smo, f razum6jmo zemlja da smo. Slast i dika tvoga tila hoie biti kal i gnjila.
Tako na3e tlo gine, tako naia'slava mine. Grd5nici se teSko hine

Ki

skoro hoie biti gnjilo. \dalo hoie dni isteii sami hiemo tako leii.
Oris. sada k sebE. ranE (stisrnata) sv. Franje AsiSkog. r ovaj ltti je, dini se, suvi5an.

to videie ki zlo dine. vid6Set njega tilo

t Akademijin rukopis: Ko vidimo.


423

422

Vijmo

pred odima, zanos,i nas s,mrtna Plima.': Na nas hoie skoro priti ne imore {ras to gr65iti. To smrt Dosi os'tru kosu, otpasti je s lica nosu. Oc6re se na5i zubi vsi leZemo tamni, grubi.s Ognjiti hote na5i skuti, a os'tati gnjila i Scuti. Smrt nas, bratja, rnoino La:nje, a mi 16 zli mi5ie manje. Kadr dloveka smrts postigne tada ot njega vsak pobigne. Sarn ostane bes po'moii v ,tamn6 grob6, v tam6 nodi. Vsega ti je ovdd ojti, sama d6la s tobu pojti. Zlo je tarno gr6h ponesti, dobro bi se zde otresti. eemu ljubi5 sa svet, brate, ki na smrti mrzi na te. 'Lena, deca, rod i mati ne dadu ti s 'sobu stati.a Ostave te sama v grebi,z tvoje blago vazmu k sebi. Tada ne bude nigdar blizu, tvoje tdlo drvi grizu. Tako hierno podivati dokle rede Bog ustati.
skaza,n s Orig. HoCe rukopisu.
e

Na sud hoie skoro priti, iz grobov je vsim iziti. An'jeli hote zatrubiti vs6h ot smrti probuditi. Vstati hoies tvoje tilo, ako si jeo sdda gnjilo. Trublja trubi boZja straha: vstante, ljudi, s kala, s Praha! Kralj ,nebeski s nebes shodi vi5nje sile s 'sobu vodi. Ot smrti se probudite, vsi pred Boga postupite. Posludajte boZja suda ot krivine i ot bluda. Otvore se tadaro grebill misliti ie vsak o sebi. Vsi ho6emo oZiviti, du5a s telom vdzda biti.
Statil2 hote vrazi. Ddla se hotetc vsa otkriti ne rnoii se kdd ukriti. Bog hoie biti gndvan tada ki je vele krotak sada. P5enicu hoie prov6jati, slamu hoie ognju dati. Tada se ho(e razaznati na dem hoie gdo ostati. Slavno budu boZje sluge, gre5nikom suu ve6ne tuge.

priti hote s pakla

ljudi

rrazi,Tt

plina (Akad. rkp. plina,- a Klimantovlc pina) zamijenili-smo sa- plima, kako to ima Dubrovadki i kako traii lima. 3 Originalno tamni v grobi izmijenili smo u tamni, grtLbi .icr tako ima Klirnantcvii, a Io tta1i i rima. t Ofig. Kada.
2

Originalno

biti ispravili smo po Akad. i po Klimantoviievu'

r Orig. setnrt. 6 da ostanei s niima ; Orig. Ostavi te otac mati v grobd ispravili smo-pcl Akatl' rukopisu, ali smo oblik grebi izmiienili po Dubrovadkom zbog
zahtieva rime.
424

u tada po Klirnantoviiu i po ,_r.iL3.t*. tr . rrma. grobi izmijenili smo u grebi po Dubrovadkom, Sto traZi l . 12 ustati . .ra Orig. na :zmli (.: na zemlji) ispravili smo po ostalim ruKoDrsrma: na?.| ' r4 Ovdje kao inagl drugim mjestima pisar je dugim oblikom na trcte i hotb kvario stih, dok drugi imaju te ili 6er; Orig. se ispravljamo u stl po drugim rukopisima.
425

premda ie sdda izmiienili smo

Tu poloiet kami na grob


BoZe dobri, BoZe blagi, da bi spasen na5 brat dragi!

Ako k zemlji grede'ti!s,to da bi d,uSi dobro bilo. Tvoja milost, BoZe, ibudi, njega du5e ne osudi. Ti si hot6l za nj umriti, ti ga stvori k seb6 Priti. Amen'

81.

SEKVENCIJA NAD JUNAKOM MRTVIM1

Ovc je jedna od niza mrtvadkih pjesama (sekve.ncija) koje su zabilj6Zene u Klimantoviievu glagoljskom zbornikg iz pod. XVI. stolieia; ali buduii da su goiovo sve njegove u5ekvencijeu vei poznate iz rukopisa XIV-XV. stoljeia, smatramo da.je i o-va stariia. Motivika ie u svima podiednaka, ali se u ovo.i istide kako se pdklom kaZnjavaju za zlodiela i naivi5e dlu5tvene lidnosti.

\Tu pomisli, o dlovide, I\ smrt ti roka ne odmide.

SluZi Bogu dokle Zive5, na str,dnrji dan da ne zgine5. Ne ufaj se nigdor v mladost ni v umiistvo 'ni u starost.z Vsakoj ridi smrt je meStar, svoj luk 'nosi i bale5tar.

Zato mnoge ,majke cvile du5u s tila gda razdile. Umriti se vsi ibojimo, da bi dobro ne dini,mo.
1 Takav je naslov pjesme u Klimantoviia. On naziva >Sekvencijamao sve svoje mrivadke pjesme kao i neke -druge duhovne

Strile njeje britko frde, vsi likari ne izlide.

Oris. Ako tElo k zemlii grede ispravljamo prema drttgim rukopisimi i zahtjevu rime.
ro 426

pudke pjesme, premda su sekvenciie u uZem smislu samo pjesme koje su uSle u sastav misne liturgije. ' Jedan mlacli rukopis iz XVIII. st. ima logidnije: jakost.
427

pomislimo kamo gremo. Ni o;buiu ni odiiu ni nosimo s sobom piiu, nere du5u grisi slide, a gri5nici to ne vide. Vsih vas molirn, Boga ciia, prid odima bud varn sviia. To vidite mladost moju, ne viste li kako stoju.r Rad;bih mnoga vam javiti, da ne te mi4 dopustiti. U raji su vsa vesel'ja, a v pakli su vsa dresel'ja. U raji su lipe dasti, od Boga su vele slasti. Dobri z Bogom veselet se, zali v mukah dreselet se. U pakli su zmije ljute i paklene muke krute. V njem su mnozi svita kralji, U pakli su silni duker i u njem su vddne muke. Onamo su silni knezi i trZnici 5 njih pinezi. Vlastele su i ubozi i redovnici vele mnozi. biskupi su i perlati, popi mnozi i zali fratri. U pakli su i remete

Draga bratja, kad umremo,

Onamo su {<oludrice

i vsc krive redovnice. U pakli su manjuricc,


vsaka tuZnim glaso,rn klide.

Onamo sur od svi,ta redi,

to za svoje hude zledi. V zalih mu,kah vsi ti stoje jer kra5ahu tdlo svoje.
Na5om du5om pedalimo,

Vsim je, bratja, nam umriti, ,da ne vimo gdi ierno priti. huda d6la ostavirno. Ja vas hoiu pomoliti, radite me sprovoditi. Teio mi v zemlju poloZite, Bogu se za me pomolite. G Bogu gori pogledajte i rnolitvu za me dajte cla mi Bog prosti moji grisi, na sudnii dan da me vskrisi. Amen.

cariipapezgardinali.

ki su bili zale Slete. U pakli su sudci krivi, zlo se na njih v pakli gnjivi. Onamo su oholi djaci, vsaki tuZnim glasom jadi. U pakli su i kraljice,
vladike mnoge

vdovice.

ne znate li kako stoiim ali neie mi s duke (tal. duca), vojvode


3 a 428

429

*l
.gi
rl

U kom Boga svi moliste


svete

$'

i dast mnogu udiniste; jo5ie, ,pude, totu'ki ste,


ridi ki
sli5iste,

82.

BLAGOSLOV PUKA

Od r:anog srednjeg vijeka bile su u krSianskoi crkvi u obidaju tzv. laude ili aklamacije u koiima su se izraZavale Zelje ili molitve za dobro crkvenih i svjetovnih glavara. Analogno su se ka' snije razvile molitve ili aklamaciie za titav narod, tzv. blagoslov puka na narodnom jeziku koji se svedano recitirao na BoZii ili na Uskrs. Takav se blagoslov pretodio u piesme koje su se s vremenom produbljivale i mijenjale prilagodujuii se lokalnim prilikama. Kod nas je saduvan prilidan broj takvih versificiranih blagoslova, veiinom iz primorskih mjesta od Krka do Budve, ali oni nisu stariji od XVII-XVIIL stoljeia. (Budljanska pjesmarica iz 1640, Bilanovi(eva iz 1661, Vitasoviteva iz 1677. i 1685. te

Stampana verziia u T. Babiia Cvitu razlika miris(t duhovnoga, 1726). No na jednom latinidkom rukopisu iz XVIII. st. (Filippi iz Zadra) potvrtteno je postojanie pjesme g. t416. Stoga taj tekst premda nije dovoljno doovdje i donosimo po tom rukopisu

tjeran

puta narusen.

ltnjiZevnosti, 23). Jezlk

i to po izdaniu H. Moroviia (Grada za poviiest ltrt.


je prepisivaniem pomlatlen, a metar

vi5e

i blaZene udovice i sv,i sveci i ,svetice ki se v rajskoj slavi dide. JoSie sveti Sirnunr i ,mudenici i blaZe,ni /koludri i spovednicic i svi sveti i svetice i joi male kr5iene didice.z Oca papu i cesaras
duvaj od ruk silnih cara.
e vam 3 njena a njihovom

Blagoslov' vas Sveto Trojstvo, jedinstvo; Otac, Sin, Duh - to b{agoslov' vas BoZja mati, svoje lice k vam obrati. Da vas ona vik pomoZe u potribah'ka sve rnoZe i poda vans svoj blagoslov njer jimena i svetih slov. Blagoslov'te vas anJeli i tutkoje arhan'jeli i svi rodi duhov svetih i po,moz' vas milostju njih.r Blagoslov'te vas proroci, patriarke, rsveti oci, apos,toli, van'jeliste blagoslov'vas totu ki ste. Blagoslov'te vas divice

Benedictio super populum Anno Domini MCCCCXVI

n ti pude poStovani, \r-l naSi drazi [vi1 Zadrani,

r sveti Simun se posebno sporninie burduii da se u Zadru. gdje se nalaze njegove moii - narodito dastio. .t spovidnici, ispovjednici, sveci koii nisu umrli mudenidkorn
smrcu,
e Ne misli se na odreclenog cara, nego na carstvo kao najvi5i politidki autoritet; obidaj moliti za cara ostao ie i u mletadkc;j Dalmaciji jo5 od bizantskih vremena. 431

Bog, svi sveti rzas ponooz'te ki u ov tempal sad pridoste.

u red

z mala kr5tena svetaca.

djeiica stavljaju se, zbog svoje neduZnosti"

t Latinski: Blagoslov puka godine Gospodnje 14i6.


430

t
{l
1l

Daj bneta5koj dast gosPodie i na suhu i na vodi. Gospodcrvat mnoga li'ta u 'koli5uto 'svega svita; ov grad Zadat, njega Puci drZ'u tvojoj, BcZe, ruci. Noi pokojnu Podivati, svi veseli dni Prez rati; blaga duda,lt zdravja dosti, daj veselja brez Zalosti. Blagoslovi, BoZe, ovi grad, da ni u,njem kuga ni glad, da u njem vina i Zita' ulja 'rnnogo po sva lita. Blagoslovi, BoLe, Zadat, 6lagoslov'mu tvoj daj na dar, mir prisveti, ljubav tvoju, usli5', BoZe, molbu mojT'r Blagoslovi i obiditz svi okolo Zadra zidi, u njem cri'kve, u njem hiZe,
Blagoslovi svake vrste popi, fratri i koludrice' manjurice, sluZbenice i udovice i du5e ke se u njernu krste. Blagoslovi vlasteli i vladike i duvaj 'od zla Po sve vike i pudane, konjike i voj'nike' svi poStovani po sve vike... Blagoslovi svi teiaci, postolari i krajadi, svake vrste attizanits zla obrani, duvaj i hrani.
0 Mlcdani su obavezali svoje podanike da vama mole i za niihovu vlast.
10

il

Blagoslo'i'i p'i'licariu i zlatari, kovadi, o5tari i mornari, mriZje,rs ribari i bekaretd i s kalafatoml? sve zidare.

Blagoslovi tvoja kripost vela kotar Zadranirn i sva sela, blago i vinograde na tvojoj volju(!) i svaka stabla po svem polju. Blagoslovi na sve strane, BoZe, tvoje sve Zadrane i ki stoje s njirni gosti, BoZe, grihe ti svim prosti. Svaki Bogu slavu podaj tere u grihe ne upadaj, da Zivemo dastju mnogom u nebeskorn raju s Bogom. Prisvetoga kriZa zlamen s vami budi vavik. Amen.

ke

zazida

PodviZe.

u javnim

molit-

u krugu rr mnogo 1r obiili, posjeti rt av\iTani (tal. artigiano), obrtnici


432

pilicari (tal. pellicciaio,), krznari, tt inreiie, mreZe uopie (sve vrsti)


ra

koZarr

rc bekare
17

kalafat (tal. calafato), obrtnik koji popravlja brodove


vijeka {JJ

(tal. beccaio), mesare

28

Hn'atska knjiZevnost sred.

Ne imij s Zenom ia diniti,z ako neie5 zlo irniti. Yeie iena zlobe umi nego djavli vsi pakleni. Salamurna j' prehinila, a Sansona umorila,
Apsalon se lip zovi5e, Ona

83.

ZENSKA LJUBAV

Ovu je pjesmu protiv Zena neki glagoljai ubacio u tekst nroralistidkog djela CvEt rtsake mudrosti (v. br. 58) kao njegovu detvrtu glavu. No ta mistifikacija nalazi se samo u jednom glagoljskom rukopis'l Cvdta, tj. u Tkonskorn zborniku iz prve detvrti XVI. stoljeia (f.68v-71) koji je pisan negdje u Hrvatskoj izmealu Ozlja i Vinodola. Na5 je stihotvorac nadovezao na treiu glavu CvEta,koja govori Ot ljubvi Zenske filozofski triiezno, pa njegova mizoginska poezija od,udara od susjednog izvornog teksta. Pje sma nije dotjerana, prepisana je iz starijeg predioSka, vjerojatno o dem moZda govore jugoistodreiii ikavizmi i grafija latinidkog rnimrze i zelina. Prvi put ju je izdao R. Strohal (Cvd.t vsake mudrosti, Zagreb 1916, l5-I7), a zatim kritidki N. Kolumbii (Jednn pjesma protiv lena iz XV. stolieda, Radovi Razdio lingvistitko-filoloiki l96l/t962, g. 3, Zadar 1962, 199--217).

mnozi ci( ien zlo i'miSe. ti je rnriZa morska ter tonota zala gorska. Ona obdan, obnoi lovi tere rnnoge du5e guhi. Obraz, noge, prsi kaZe na grih tebe da uLe\e. Slatko vele uzgovori tere marni na se gori. eini ona zaslipiti tere Boga ne viditi. Ljubve hude ciia njeje zabude5 [i] ime svoje. Blaga svoga ne bi skratil da bi ljubav jur 5 njom irnil. Zapustil bi jisti i piti da bi Zeni ugoditi. A ni na svit jo5 se rodil
Ona

Ct

ridi ke su ovdi na pamet vam vazda budi. Razumnim varn se govori vsaki ,od vas da razumi. euj set vsaki rnoino iene kako ljute zale zmije, navlastito redovnici ki ste boZii sluZbenici.
Ove

lisi vsaki dlovik ovo

t"r pameti vele dobro.

A ovo su zli prilicin mladi Zeni i divici: oganj, pakal tere zemlja ter srtudenac ki nirna dna.
Oganj vazda drva uiiLe,

ki bi Zeni vse ugodil. t' detver prilikr ima ki sitosti 'nigdar nima.

zadovolje
parkal d,u5e

ki

reii

neie;s poZira,

a sitosti nigdar nima;


2

t duvaj

se

detiri prilike, slidnosti rime rijed je dobila mu5ki rod: zli ... prilike, poredbe; zbog prilrct ' 5 tj.oganj neie nikad reii da mu ie dosta drva
a
a.

nemoj imati Posla sa Zenom

434

435

da bi daZjilo vse godi5ie, zemlja reii neie niSie; ki preza dna jest studenac, napunjen'ja nima tkonac. Takova ti je vsaka Zena, pohoti j' ona vazda Zeljna,6 zla vudica vazda gladna tere moino vele Zajna. Nigdar ona nije sita zale ,ljuibve sega svita. Da bi stida ne gledala rna trgu ibi rnnozirrn dala ne gledajuii stara, mlada, listo budi u njem snaga. Nigdar ne biz zadovolje, rneiu veie, nirrnam volje. Zato (uj se modno Zene i tokoje slida njeje. Ona t'lipo modno poje tere na grih podbulj,ulje. Kada nje glas bude5 duti ,tada ti misal rnoi,no srnuti. Na nju kada ti pomisli5, tude se vsemu zlu dornisli5. Kad odima nju pogleda5 napasti se tada podaS. S njom kad bude5 govoriti, tada ibude5 vas goriti. Kad ju rukom ti ustiska5 razum zgubi5, pamet ninna5. S njom kad ibudeS uzlegati, ne da t' ,s mirorn podivati ter te dasto vele b,udi, jer ju vZiZe oganj hudi. Oj,me Zene, hudo blago, ko ni Bogu vele d.rago. Kolika se zala dine po vsem svitu ci6a Zene.
? tj. rekla 8 Orig. tod,

Ona dini krv prol'jati Ona

tere mnozih v pakal iti. ti je zlo oruZje, ostro vele, hudo vraZje. Djavle dini oruZati, suprotiva dusam stati da si v raj ne vnidu milost boZju ter ne pridu. Mnoga su se udinila ci(a i,ane huda dila. Gradi dobri, veli, rnali ci6a Len su doli pali. Sela takoj ,i ladan'ja zgubili su svoja stan'ja. Zato duj se vsaki togaj da mu raspa Zena ne da.t' Da drZi se starih svitato ter ne ljubte sega svita, jer je ljubavtt sega svita potrpen'je kako cvita. Savsim tamna svitna dika biii brzo kako rika. To da nam je vsirn najmrZetz ,rni tedemo strile ibrZerg vtn starosti i rnali rnoii,rr ali smrti ni uteii. Smrt ti pride brzo tako od istoka munja kako. Kada ona s tila pride tada du5a van izide.te

g
i.e.na

U rukopisu je iskrivlien dvostih: Zato ttti se vsttki togaj


da ntu raspa ne da.

to Nego drZi se savieta starih.


'r Orig. I jer ljubav. rr Orig. naimrze. n Orig. berze.
1{ Orig. vsi. 1; bolesti ra Ova su dva

6 Orig. zenilia.

ito bi moZda trebalo ispraviti u tot (toti, smjesta).


436

sigtu'no, moZda

stiha u rukopisu pobrkana pa ditanje nije bi s tila trebalo ispraviti u v tilo.


437

Vsi bogati i ubozi ciia smrti gorko slzi. Nisu bani, nisu kralji
suprotiva k'i bii stali.tz

X. DRAMSKO PJESNISTVO

Zato liubte Gospodina Isukrsta, boZja sina, da on bude vas ljubiti tere k sebi pridruZiti sa an'jeli, arhan'jeli

sveti'mi apustoli.

84.

PLAE MARIJIN

je 9d IY: Pod nazivom PIad Mariiin, Ptai Gospire i sl' bio pjesnid-ki poznat veoma popularan 't. pa do nainoviieg vremena T sukrstov u i z a sp-ekta. Mai ;;it i, - ii'l' 1"., iil'" p ii k.? ""6';;kti ,iiina aoZivtjavanja iste muke. Kako je -.po slovu 'bvandelJai -u i,riii""t-m"ta i smrt'-piiJ-u p"tat"uodi- Zidovske Pashe' i,.iZi"ir.i,liie .it"enoj 's;Ai"i olvaj misterii slavi na Veliki .petak -uiti.d*'.
^

ait- cospin su.'na tai dan recitir-ale ;; ffi;ilb;"a obliliy' 'bio daleko viie i',,t t-2"" piSke bratov5tine isprva u narativno-dijalo5kom ],";;ti"r t*;;;"-t6t""pii[ur-i"-u"J". cilj im.i-e produblJrvanJe' (poziv na pbkoru) negoli umjetnid5o '"fiiiozi" teksta traolcfle StoEa ie obradba "tioti"i"i.i" se evanfleoskog se ipakI u tretirarju - dr1eti monotona, ali I l;-;.fi"il$[" iiii,a'i.j'ri"ii;;a;adil; d; tasidG patetike.-Stih je u svima
ii;i;; *;;;poataitai" -e"i"p1
se
.q.

rra5im Pladevima re<lovito osmerac povezan u rimovane di.iii'".' ruiitt.ti-le o.iginainost relativna:- predmet .i. tipidne uslaanalognim dramatizaci iama

'(osobito "" tt^ti:ii-,, ;li"neposrednog predloska -nasim ii"i su dak=le domaii; .dapaie i"-"uSi". il"iluii'i i;iirJ"ii,ii "truab" "ii" ^il. ;iliilft4fi;li, veb ^;izo.'ti- itihova, potvrtteni su u nekim staiz XIV-XV. stoljeia' i:i;i*-pj".rnima (RapNaistariii hrvatski tekst Plata lala7imo u Picicevoj G r aiti r.. I i'i ilrillii Ji'iGL:".: ruii"iio^ r47 r.. (i.d. c. Fiskovii u doduse dijaloz+i.'utir-i;* l"iStii-( stb-ei Eovore pojedina lica dani narativno Jidaitatii e) i oirl si situacij a ;;i';,?ifi
_

zapad'

"' "p;i; hii-e^jqs i';;;;ihiJ;;".'o"":';i;-Pi;d; pril-gc. i d.ekle"bio iakc ima

prirecten za sq nejTf: -epilog.kojima vrlo '.;;l;^;;itl;;ivanj6, r)ovano lice obraia kr5ianskoj publici. Na Picidew je lallK

;'r3; ;
tr koji

bi

se suprotstavili

iz teksta, da se vei moglo govoriti o mogucnostr prrl(azrvlnJa' Jos i.' Ufiri dramatizaciji j;dan tekst u Akademijinu,glagoljskom, rukcrpisu s kraja XV. st. (IY a92), a pogotovo u glagolJsKom zbor439

i"a"" gt"e.tisUi itat s kraja"XV.-ili p-od:tka XVI' st' (!oj-i se su didaskalije v.ei toliko izludene
VrUhitu), no u njem

niku Simuna Klimantoviia iz g. 1505. i u drugom njegovu zborniku iz 1514. Time smo spomenuli naistari'ie rukopise na5ih Pladeva koji ujedno pripadaju jednoi redakciii. Od ove se raziikuje druga redakcija koja je saduvana u Osorsko-hvarskoj latinidkoj pjesmarici iz oko g. i533, u Kordulanskoj piesmarici iz 1560, u drugoj Rapskoj pjesmarici iz 1563. i u Budiianskoj pjesmarici iz 1640. no od ove druge redakcije nije se razvilo dramatizirano prikazivanje. Bogatstvo Pladeva kod nas osobito je afirrnirao fra Matij Divkovii svojom kompilacijom Plada, jer je ona Ll okviru njegova malog Naulca krstianskog (bosandicom 1616) doZivjela i mnogo izdanja i imitacija, od koiih zasluZuju spomen preradbe Tome Babiia (L726) i Petra KneZeviia (1753). NaSe odlomke izabrali smo iz Klimantoviieva zbornika (1505), jer je tekst dobro saduvan i dobro duva vezu sa starijim spornenicima. Potpun ie tekst izdao F. Fancev u Gratti XIII, ali smo ga mi revidirali po originalu.

Podenjet plad blaZene dive Marije po Ivani van'ielisti


uka Boga gospodina Isuhrsta boZia sina po Ivani van'jelisti plad Gospoji ki navisti.
PosluSajte Zene
gcle prdslavna diva tuZi.

boZju mater vi zdruiite njeje tuge vsi tuZitel Vsaki piadi njeje Zalost, da od Boga primet radost.
Ovo pota govoriti lvant

muZi,

O pr6slavna boZja mati sad vas hoie 'na plad zvati,


vas hrstjane na p'lad zove,

proti njemu Isus

Kada Juda s vojskom pride,


zide,:

Gospodinu celov poda,

jer v Zalosti ona plove:

Zovu du5e Bogu ,mile sa fiirnom danas da procvile. O hrstjane, stante goru, k Pilatovu pojmo dvoru,

Zidovom ga v ruke prdda. Zidove ga obteko5e, vsi udenici pobigo5e, sina boZja uhiti5e, svezav5i ga povedoSe.

I Stihovi koji se ovdje stavljaiu u usta Ivanu u stvari predstavljaju narativno reproduciranje dogadaja, tako da se na kraju i o samom Ivanu govori u treiem licu. Ovai odlomak mora da je prema tomu ostatak .jedne nedramatizirane forrne Plada i ovdje je upao nekom zabunom. To potvrduje dinienica da ovo isto zbi vanje u ne5to izmijen-ienu oblikr-r doista malo dalie prida Ivan Ll prvom lrcu.
2 izide 440

li Pilatu ga privedo5e, ria ga sudi, vsi rekoSe. 'l'u bi Isus rnoino muden, sinak boZji vas istuden, obraz mu sveti zakrivahu, po lici ga vsi bijahu. Kol6na pr6d njim prigibahu, "Prorokuj narn< gol/orahu, i na njega vsi vapjahu, 'kako vuci na,nj vijahu. N{ajka njega to ne znaSe, s Mandalenom v hiZi staSe. Vazam briii s sinkom mnja5e veseliti se 5 njim Zelja5e. Zeljno vazda uzdihaSc, glas od sinka Zelija5e. Zidovsku zavisI ona znaSe, '/,rto v sumnji vazda sta5e. KniiZnici se rano sta5e, zalo viie uvdia5e, sina boZja jure jata,'r povedo5e pred Pilata. Pr6d Pilatom kada biSe, ovim glas,om zavapi5e: "Propni Isusa, ti Pilate, cla se ne tuZi vas plk na te. Cdi li njega nei' propeti, hoiemo te s suda zneti. Zivot njegov ako ljubi5, kcsarovu mi'lost gubiS." Pilat hoti svomu prudu, posla Isusa ka Irudu.a Ka Irudu ga povedoSe,
3

Obraz mu sveti popljuva5e, rra muktr ga popeljaSe,

za njim Zidove potekoSe. To vidddi Ivan dragi, on udenik izabrani, Gospoji pride on pladuii, vele Zeljno tugujuii i tako ju ondd svisti, tcr jej ove ridi navisti. Ivan poia govoriti Gospoii. Ona sijaie na kwttrati i rete,
ta7' t -)'

Ca tu sidiS, ti Gospoje, pladem pladi srce tvoje!

jer ti

erno ruho vazmi na

se,

,r:,osim tuZne glase

od dragoga sinka tvoga,; Isuhrsta me5tra moga.


Zidove ga uhitiSe,

na semrt ga osudi5e, prdsvitlu tvoju zvizdu danicr.l


postavi5e
Oskubo5e svetu glavu i njegovu slarrnu bradu.

tamnicu

Britke muke zadivaju smilovan'ja ne imaju. Vele straSno njega rnude, vsi na nj vapju tere kude. Ja ne vidih ni oS sliSah Zenska sina v takih rnukah, toliko je grozno ranjen, k zlu obrazu je pripravljen. Mnim da sinrka jur ne vidiS,c ni 5 njim veie progovori5. Zato, Gospe, stani goru, h Pilatovu pojmo dvoru,

vei uhvaiena { Pilat koji je bio rimski namiesnik u Judeii, da bi se rije5io, odgovornosti, poslao je Isusa k lrudu, upraviteliu Galileje hadie duo da je Isus iz Galileie. 5 o dragom sinku tvom o neie5 viSe vidieti
441

jeda ;bude5 kako rnoei, sinku tvornu jo5 p'omoii.


'Ovdi Gospoia odgovori htanu

prdd Mandalenom i Marijom Jakovljom i Salomi i Prdd

od me5tra moga ki nas sPase. Tvoga sinka uhitiSe cii zavidoSii rku imi5e vsi popove i farizeji,

oficijalov, i reie oYalco blalena Gospoia: O Ivane sinko dragi, moj bliZiko izabrari,

an'ielom, ako more biti tuko

vsi mudarci i vsi J;r.rddji, zad njih ,mnogo vazda kara i njih griha ne zataia:

U nepoveTanim prizorima sliiedi: Marija Magdalena poka' z.uie Gospi izranjena sina; Gospa govori Isusu, tieie.ie Marija ltlagdalena i Marija lalcovlia te lvan, ali zaiedno s njom iskaTuju teiku tugu. Kad Gospa optuZuie Pilata zbog lcrive presude:

ovo rete Pilat blalenoi


spoii:

Go-

ter ga tako osudi5e. Sinoi pasku v6deraie

zato njega uhiti5e,

Oridi tja, poj od mene I trLna ieno,,ti Gospoje,

s razbojrnici zdruZen biti. Sada brzo tja se spravi,to ier milosti nimai va mni, sina t' neiu oprostit;

i vsim noge

urniva5e.

ki

prijatelja srdenoga. eim mi sinka potvoriSe,

su glasi ke ti nosiS, sinka rnoga gd6 mi pravi5, tvoga meStra ljuibvenoga,

Juda usta iza stola, a nas nigdor ne zna toga,

da ga Zidove uhiti5e, rnuke britke da zadiSe ter ga tako osudi5e. Zlim nijednim ni zasluZil, ni nikomure zla udinil. Ljubveno je sa vsakim iivil, svoju milost je obilno dilil. Ne mogu ti vdrovati, da bi imil to prijati od Zudejev, puka svoga, svoje bratje, roda moga. Va vsem on njih vele'Ijubi i cii njih se vele trudi. Kako more tako biti da bi ga htili pogubiti?
Ovdi Ivan odgovori blaZenoi Gospoji, poli niu stoieti, li va tom mesti stoieti, i rede njej: Sli5i me, Gospe i kraljice, r'rlzdo morska i danice, ter poslu5aj 'majko glase

skupi vojsku vsu Zidovsku i stari5inu vsu Popovs,ku. Pride na nas, mi sideii, s tvojim sinkom govoreii, Gospodinuz celov Poda, Zidovom ga v ruke Pr6da. Oni njega uhiti5e, kako tata povedoSe. Ruke moino zweza\e, obraz mu sveti p'oPljuva5e. Palicarni ga modno biSe, obraz mu sveti tu zav,iSe. K Pilatu ga povedo5e, da ga sudi vsi rekoSe. Mi vsi tada pobigosmo, samoga njega ostavismo. To je, Gospe, tako jisto, veruj ,mani vele disto. Gdi Ii neieS v6rovati, slatka Gospe, moja rnati, Mandalenu po5lji dragu, udenicu'sinka pravu, ona t' hoie vse zviditi, pravo tebi poviditi, kako stoji dika tvoja, tvoj sin dragi, ljubav moja.

rri5tar ni,rnaS ti'od rnene rrkos ti srce od tuge vene. ')r.idove t' sina uhiti5e, zlodinca ga oni riSe i ka mni ga privedo5e, rla ga prcrpnu vsi rekoie, ove ridi na nj vadeii ke 6u tebi sada reii: On Zudejev vsih porazi, vsemu svitu njih omraz-i On buduii dlovik mrtvis

ni s kriia ga izvisiti.

Ovo rete majkabol.ja. Cti;tt

kako ini svita ljudi, ljudem tako govoraSe, sin boZji se on dinja5e, a v tom Boga o,n psovaSe, zapovid boZju razbijaie. Kralja sebe on pravljaSeo i vas puk ga sad slavlja5e. Cesaru dohodak on branja5e, sliSati ga ne velja5e. Vsu je smutil on Zudeju, .lerusolim i Galileju. Dostojan je on umriti
8 umrli e on se nazivao kraliem to pokupi se odavle
ruego

ea mi rabitz nevoljnici, tuZnoj Zeni Zalosnici, tvrdim lj'udem govoriti alits im se vei moliti, ni5tar manjel4 za vse zato vam, Zidove, pravlju tako: "Vi, Zidove, zali puci, nerazumni kako vuci, zad propeste moga sina, vsemu stvoren'ju gospodina? Vas, Zidove, Isus ljubi veie od vsih jinih ljudi, a ti tako njega prope, paraonu ki te ote.tr O Zidove, ljudi zali, Bogu mrski i neznani, od sinka me ne tiskajte, daj k mrwu mi priti dajte, da pristupim k njernu s pladom

tt Citaj. Dakle ovai tekst nije bio namijenjen prikazivanju,


t2 Sto
13

ditaniu.

; Orig. Gospodin mu.


442

ta ioak

ili

mi vrijedi. od Faraona (Egipiana)


443

r;

foji te je oslobodio

ter ga zavju pokrivadom,


rane ,njega ve'le krute ke su v srci mojem ljute.
Oyo rete nmilca boZia. Cti:

Kad mi ne dadu h kriZu priti i sinka se naljubiti, tad se hoiu pokloniti, ieljno kriZu pomoliti. Prikloni se, drivo kriZa, da se ka mni sin pribliZa! Prigni ka mrni kite tvoje da podinu tuge moje! Da bi,mani prvo znati da ie na tebi smrt prijati, sin moj dragi, moja dika, tuga moja prdvelika, ja bim tebe nigwala ter suzami zalivala po vse danke tere noii, da bi mi te kako moii umoliti da se prigne5 ter me sinku gori dvigneS. Kad od mene tako pojde, tuZnu majku komu ojde? Kano nima opravljen'ja, mojim tugam uti5en'ja od nikudar, dragi sinu, neg Ivana i Mandalinu.
Ovo rete Mariia Mandalena:

kad Lazara z groba skrisi. Dan detvnti jur jimi5e pokle u grob stavljen biSe, ti nam rede: >Odnamite, kami z groba odvalitelo Ti Lazara zazva tada: "Z groba vanka hodi 'sada!" On izide van nogami svezanimi i rukami. Ond6 skaza, BoZe veli, dvoje dudo tvojem deli: jednud mi brata vskrdsiva5e, paki svezan on hoja5e, zato pravo narn plakati, gorko tebe Zalovati. Ti si, Gospe, vele mudna, od Zalosti mnogo tuZna, jeda bi se utiSila, od suz odi osu5ila. Plaiem ni5tar ne dobiva5, ner da sebi smrt zadiva5. Jur podi,ni, ja te molim, tvojo'm tugom ve'le bolim. Ovo reie majka BoZia. Cti: Ojme sinko, smrti tvoja, ojme mani, tugo moja, slatki sinko, nu mi reci, jer me riiu o5tri medi, da je tvoje sagri5en'je, tuko ljuto umor'in'je od Zudejev, puka tvoga, tvoje bratje, roda ,rnoga? Jeda kada nji,m sagri5i ili koga dobra liSi, da te tako izmudi5e ter na kriZi umori5e? Velik danas grih dobiSe, da me s tobom ne ubiSe. O Zidove vraZdenici, ubojice boZji i krvnici,
444

I
il

ll'i
llii

tu mi sirr-ku dast podaste, cla ga tako nakazaste, Pokle mi sinka vi ubiste i njega svetu krv Proliste,

mene sada umorite na kriZi me 5 njim ProPnite! Tu mi rrnilost udinite, mene Zivu ne pustite!

It:an i ostali ponovno tjeSe trIariju, ali ona. se u dubokoj boti iati i na lsusa i na Judu pa i na artdela koii ioi ie naviiistio zatete. Na kraiu se u kratkom diialogu kazuje ko-k6 ic Pilat dopustio Josipu iz Arimatcie da skirte liiclo Isttsoio s kriia i ukopa ga. Maika liubi ntrtvog sirn'

iil

gorku Zalost tuge tvoje ter bolizni, rna Gospoje, da neka si ja potuZu, tvoju Zalost ,pladem zdruLu. O pr6slavni gospodine i vsa'kripost Mandaline, mene s Martom ti uti5i

Ni nijedan na tom sviti, ki bi mogal poviditi

445

{i
i

Podina din od muke spasitelja naSega, najprvo na Cvitnicul ful jel stavii na mestu podo- ka danaska, bratjo, plade, ltntt poini svojim glasom i boleznive suze stade reci:z s Magdaleno'm i s Jivanom S pladnim glasom vsih vas ki su tuZni njega ranom.
preZestoku vele danas. Zato vsaki sporneni se: za te umri na kriZu vise.; rla te vidne smrti izbavi, liako Sveto pismo pravi, jcr da tebi raj udili, <rn ki od nid vsaka udini, va 'vo svit oti, bratjo, priti od Marije put prijeti;

85.

MUKA SPASITELJA NASEGA


Materija muke Isusove kod nas je u pjesnidkoi i dramskoj formi dobila svoj zavr5ni oblik u dielu Muka Spasitelja naYega kako je zapisana u glagoljskom rukopisu iz g. 1556. Tu je ona dak predstavljena u tri dijela, tj. predstavliala se u tri dana Velikog tjedna: u nedjelju prije Uskrsa, na Veiiki detvrtak i Veliki petak. No u njoj se nalaze elementi i veii sastavni dijelovi koje nalazimo u na5oj kniiZevnosti od XIV-XVI. st. Ta se dakle dramatizacija postepeno razvijala kontaminirajuii vei postojeie samostalne cjeline. Tako vei u pjesmi Ot muki Hrstovi koja je zapisana krajem XIV. st. u Pari5kom glagoljskom kodeksu, nalazimo nekih 20 stihova identidnih kao u Plaiu Mariiinu, a Plai se nalazi cijelim odlomcima uvr5ten u Muku; scena Jude koji se penje da se objesi nalazi se ne samo u Muci nego i u Luciievu Vrtlu (sred. XVI. st.) kao samostalna pjesma. Kraia dramatizacija Mulce i neito defektna nalazi se i u Tkonskom zborniku, glagoljskom rukopisu iz prve detvrti XVI. st., a od njenih 1892 osmerca preko 1000 ih se nalazi u Muci iz g. 1556. koja ima dak 3658 osmeraca. Da se Muka prikazivala, dokaza ima u samom rukopisu, a da se prikazivaia u gradu Rijeci dokazuie jedan njen glagoljski fragmenat iz sredine XVL st. koji sadrZi samo Marijintr ulogu (izd. V. Stefanii u Zborniku Historijslcog instituta III,
valjda krajem XV. st. Muku iz Tkonskog zbornika izdao ie F. Fancev u Gradi XlY, a onu iz g. 1556. (Arhiv JAZU IV a 47) M. Valiavac u zbirci Stari pisci hrvatskt XX, 1893. NaSi su odlomci preuzeti iz rukopisa iz g. 1556. kao definitivne redakcije na5e pudko-crkvene drame. Valjavdevo izdanje revidirali smo po originalu. Jezik teksta je preteZno dakavski s ikavskim (manie ekavskim) refleksima, a ima i nekih kajkavizama. Zanimljivo je da su se neki dijelovi Muke i pjevali i da je u rukopisu dan muzidkim notama obrazac pjevanja (jedina potvrda muzidke notacije u hrvatskih glagolja5a).
Zagreb 1960). ZaokruZena hrvatska dramatizaciia Muke nastala je

sli5te muku Isusovu kuno prijar on za vsih nas

zovu,3 Vsi jazici rnisli tukez zref ne mogu njega muke, ke su bile, oh, vraZdene,
svit jih nima vas takmene. Zato, bratjo, sad sli5ite i od srca procvilite va5e grihe u velikoj tuzi, tuZnu majku vsaki zdruLi.

Bit ie ona odvitnica


Sada

da ne zgine vam duSica.

k muci pamet stavteg

srddeno vsi propladte.

Lazara lcojega je Isus uskrisio. Uto Isus ulazi u leruzalem.

U prvoj sceni iidovske poglavice spremaju se da ubijtt


zad jest on nas vsih spasen'je,

'l'otu Isus s uienici svoiimi i oslacu jahaiudi lpridel gradu Jerusolimu; i vidivii dica Isusa, priiadii na vrata crikvena, pojdu suprot njetrttL govoreti:
rtcL

vsega puka izbavljen'je.

Ovo grede, nu vsi pojrno


1

Kolik jest on komu prestol i gospodstva sluZe na stolle On Lazara z mrtvih skresi. iz neduZ'nih zagna besi, slipim on da njih vijen'je

suprot Isusu, jest dostojno,


in-rala prikazivati
3 zovem 4 koju ono 7
e

Nu vazmimo sobom svite

u5ima otvoren'je.

tj. na ned.ielju prije Uskrsa, kada se prva predstava trodlanog ciklusa Muke. 2 Ovom didaskaliiom (uputom koja se Stampa kursivom kao, i ostale) uvodi se u rijed Aneleo koji govori prolog.
na Cvjetnu nedjelju,

primi (podnese) ; viseii tt ya y (u olig. vcLv), u ovai


8 Sada obratite paZniu na muku.

tulike, tolike

prestol

gospodstva,

ti.

antleoski korovi sluZe kao siedi5te

446

447

slavu i dast na po5ten'je u njegovo spomenutje.

c maslinsko ono cvitje,

neg da padu zidi doli ter da ,budu kako polje;

tomu oie bit podelo


Vespesijana,

lsdi ie gri5nim vsim Paklena rnurka biti otvorena. {

Magdalena reci:

Tu Isus priSadii rta vrata crilcvena reci:

ki imaju

koliko jest sla'rmo tvoje ime! Da bi ti znal Ea te 'deka

O gradu Jerusolime,

pri
ti

skondan'ja sega svita, ;bi plakal pored sa mnu

za odlurku tvoju tarrnnu, jer znaj da ie na te Priti razsipan'je tvoje biti, 'da tvoj kami na kamike .ne ostane na vik vike,
Isus

naprvo priti, tvoje gospodstvo razoritri i ljudmi te ograditilo i jili5em ogladiti, da ibude v tebi mati jedina jis'ti meso svoga s,ina, a to, grade mnogo tuZni, vsega smrada pun i kuZni, da ti nisi poznal danas gosta tvoga, koga imaS. Jemsolirne, obrati se, Jerusolime, spomeni se!

Tita

delo,

Sad

liomu griSnik ima dojti.

mi gri5ni putem Pojti,

Airne, ,svite, hinbo rn:oja, rrad me posla slatkost tvoja? Olme tugo tr velika, ,rime rano a rprez lika! llludih vazda prez miSljen'ja
rredorstojna j a srniljen'ja, cla pojti itr udiniti

Vele s' tanak stanovito, sam dobro znaS, vridna ni to' Da pokle diS, ne6' inako,lz kako s' rekal, budi tako.

Spicijar reci: PriseZute vam verom na to, nis je otil dati za to, kupili je niste drago zat je vridna vsako blago.

tcr pomasti
I<om

iu

zak'u,piti pomazat noge onomu

Isukrstu, Bogu momu. 't-u Magdalena kad doide k spicijaru reci:

daiuti reci: Na t' dukate 'da t' je broju, da na trgu vei ne stoju.
Magdalena pinezi

ie u crkvi odriao dviie propoviiedi. I tu pokle svrii to svoie go- kot ka zgri5ih prez razbota. 'voren'je, gre k Simunu guba- Ne razmislih vad mi j'Pr,iti, ttomu i tu Magdalene, rzzLt' ne htih grihe u,krotiti. ,mivii govoren'je Isusovo, Po- Koliko zemlja trave gojit, kaj se i lamaiudi prsi Poitti jo5 vedi je broj grihov rntrjih. Nis dostoj'na odi dvignut, govoriti: da'dostojna va vek zginut. Ojme mani boleznivi,tr Sam Bog rki vse zvizde rbroji, ,da me tako Isus'krtivi, on mnoZastvo zna gr,ih rnojih. bolje biSe mntvilz bit'i Na dan sudnji on Zestoki, neg rni [v] grisih zlo Liviti. tuZnim rnojim grihom roki,u Ojme da iu udiniti, ornda tuZna da 6u reii zad mi j'gri5nits v rmuke priti. pred pristolom boZjirn steii,lr Tebi, svite, ja sluZeii gdi te grisi mene gonit,lo grihov mojih broj je veii trublja straSna v glavi zvonit, nego piska na brig rrxora,
r" opkoliti
1r rg
13 15

I'oj pomasti da je cina, cia ne ibude mej nami hina.

Tu Magdalena vazme Pomast i gre za Isusom k hiLi k Si' ntunovi kantaiu6i:


Ne virn

Spicijar reci: '['oj pomasti cinu stavlju, trista dukat ja vam pravlju.
Magdalena ogledavii pomast reci specijaru: Ova pomast, da

oiu I'v grihu stati ali v pomoi Boga zvati. Otidite, hinbe svita, jer rni tuga z vas Procvita! Otidite, tamne Zelje,
za6 sagriSrih Bogu vele. Oh, nevoljna Magdalena, nad vse tene tuLna iena, tva vesel'ja na6 te Priti, ako vavek bu5 gori'ti? Zato mi je dano znati da se ni dobro deSPirati, oiu pojti vsud plabuii tr.rinim glasom vaPijuii i Isusa pomoliti, da me radi odri5iti, delo moje da rni Prosti, u korrn prebivah od rmladosti.

mi se mni, prijatelju, vrio,rrta to ni. ZaIo rec' mi sada, ibrajne, da ju oie5 dat na man;je?
Speciiar reci:
Odpu5iam vam od te cine iedan dutkat ja od rrnane.

ier mi ie rr -rokovi (roEiSte)

meni tuZnoi mrtvoj

greSnoi

stoieii re gdjb (kad) ie me grijesi goniti


448

hojim

grijesima

1; Ali kad kaZei rs prisiZem

(da) neiei drukdije.


vijeka {lp

29

Hn'atska knjiZevnost sred.

Il
priiad|i u hiiu Simunovu polclekni pred IsuTu Magdalena

som i potni mu noge prati suzami i vlasi istirovati, govoreti:


Sinu boZji moj Isuse,
pod ikim nebesa tresu se iz kih pride'na ovi svit, put dlovidju na se prijet, da izbavi5 nepravoga i dlovika nesriinoga, s rkoga vsi smo tebi krivi vece mrtvi nego Zivi, a navlasto Magda'lena, oh, nesri6na va vsem Zena,

Oime mani, da udinih, kako sama sebe hinih? Hini5e rne dela rnoja, bud mi v pomoi milost tvoja, milost tvoja, o Isuse, ki si priSal za vse du5e, vse duiice odktlpiti, djavlu ruke zaklopiti. Odi gorke suze rone, zat mi du5a v grisih tone.

{
i
,i

rlojde pomast meni dati lcr suzami noge prati. Amen dim vam,?1 gdi to bude, tla se Pismo sveto zbude, slavu i plaiu ona iima, tla pomaza boZja sina. K vam ubozi ote priti liad ja s vami nedu biti.

Tu Magdalena zahvaliuje
Istrsu govoreii: Hvalu daju, BoZe, tebi,']3 da s' 'rne prijal tako k sebi, sluZbenica t' oiu ibiti i da mogu posluZiti.

'rtt
O

Isus

Tu Magdalena isiplji cvitje


sovu

letlt rece:

Magdalena obrativii se k Mapda- {" lsusa govorect:

poj tjata od

misto pomasti na glavu Isu-

reci:

kano pridoh na pokoru s pripravijen'jem k semu

v mojih grisih uti5i me, od ruk djauljih izbavi mc,


od sih grihov odriSi me.

O Isuse. usli5i me,

Sad s.vesel'jem oiu iti ti Zeno pojdi z Bogom, punim mojim blagoslovom, gos'poji se zahvaliti, s da sam grih'om sad smiljen'je grihi 'su ti jure 'prosti,22 rre vraiaj se vei v gorkosti. od vas na5la ter pro5ie,n'je.
Magd-alena pode k Mariii. Tamo dode i Isus te ga one pokuiavaju odgovoriti da se ne podvrgrte muci. On ih uvierava da to mora biti Tbog otkupa iovje1anstva. Mariia i Isus se uzaiamno blagoslivliu i opraitaiu se. IJ drugom dijelu prikazivania, koie bi imalo padati na Veliki ietrtrtak, prikazana je scena posliednie vetere kod koje ie Isus utenicima oprao noge i naiavio svoju tnuku. Svi mu se uienici kunu na viernost i pitaiu tko te ga

sEvoru.

ein'me listo v milost priti, grihov mojih odriSiti, kih je ve6i broj i dislo nego j' ,listja na wit Pri5lo, jo5 ni kapalj ni dni vika ni je v rnori tuko piska, ki mi grisi duSu gone, u pakal me jure tone. K tebi biZinn, Gospodine,
da,u rnukah ne pogine; nimam ino utodi5ie. vi ste moje pribiii5ie.le Ne htijte me odagnati, da rnilost mi radte clati. da vas veie vsega ljublju,:o du5u gri6nu da ne zgu;blju. Pomiluj rne, Gospodine, da moja du5a ne pogine, ka sam pri5la sada k tebi, va milost rrne primi k sebi.
eo

To vidirtii ljuda potne


voriti:

go-

Ni I' to

smarnnost vele
mnoga,

izdati.

da vidiste od ovoga, takov'u pomast prolijati, ku ta Zena drago plati? Bolje bi5e nju prodati i ubozirn v pomoi dati, za( bi vridna pinez dosti, da rni trepiu sad vse kosti. Tu Isus raarmivii govoren'ic uie.nikov rete:

TtL Istts reci uienikom: Jedan od vas dvanadeste, sa firnom ki ,tu na stol seste, rukom v zdelu ki poseZe,

vsud komornik hodei pravi,

te se v delo to

PoteZe."t;

'tu Juda stavfi se reci:


Ovo Juda slavni sluga,
zad sam
:1 2: e{

lipo, verno i pohvalno stvari spravljal ve'le slavno. NiStar manje, Gospodine, odgovori sada meni, jes' li krivac tomu dolu na zgrr,bljen'je tvomu telu?

Ttt Isus Judi odgovori sideti:


Ti. si rekal, ni vei tribi, duguj s0vari pravdu tebi.

vrhu toga mene zbiste?

ea se, bra;tjo, vi smutiste,

ni [mi] o tom v srci tuga, ja ta njegov drag'i


e: Orig. tebi Boie.

Dobro delo ona stvori, da, pri telo neg se umori,

vei

Amen (doista) vam kaZem.


opro5teni

's Orig. pribliii|ie.

ljubim

otidi :; taj se na taj din sprema


451

450

Tu pristupi djaval k ludi i


lenta ga govoredi:
Ovo

dobro moreS udiniti skodu ve,liku od pomasti, zat 6e tebe to dopasti; jer Zidove sveia5e se tere tvrdo na to sta5e, da b' fsusa ,Lrhitili tere njega pogubili. Dobro hti rnu nastojatiro tere im ga moL' prodati. Oni te ote po5tovati, obrh vsega pinez dati.

t' daju ja viditi,

nemarnost naSu izvidu. vzet narn ote vse gospodstvo, oblast rna5u i povoljstvo.

i'a ga budemo mi prositi, tla tribi je po nj poslatl tr ga nidim darovati.


'l'Lt Ana

cla vas neajdoh va tom vicr vas gospodo i redovnici,

povijte mi, desa ciies:: zvali ste me va to viie?

Tu odgovori Kaifazs Ani: Dobro s' rekal, gos,podine.


zad sam zato simo pri5al: Bolje j'da rumre jedan za vsih neg da tuga pade ,na vsih.

reci jednomut

).idovtt:

ja iu redi moju misal,

Da gospodstvo nam ne zgine,

Nu poj skoro
:;lugo verni

Tu Juda stani od stola i poj na strqnLL I tu poini Ana27 govoriti meju Zidovi i reci:

vi viinioi, fareseji, ja se dudim da dinimo,

Nu gospodo i stareji,ze

Tri;bi nam je providiti, jednoga od njih k sebi imiti od njegovih ,ki ga znaje, da ga v ruke na5e vzdaje, jer jest na njern vsa prilika od jednoga udenika; ne bi dobro omr5en'je, ako neie ibit svr5en'je.ro

Skariotu, pri nas totu. Niko viie s njim i'mamo, zato k njemu posilarno. ka
cla se najde Ne ostav' ga, neg

Ijudi

ti

otajno,

Tu reci Kajfa Judi: Na to'srno vas k sebi zvali,


na5ega slugu

,naS braj,no,

k vam poslali, ako biste vi otili, od nas pinez bi dobili,


Tu Juda odgovari Kaifi i
poglavicam:

predav5i nam sina Marije, na koga vas puk sad vaPije.

naSoj
'f

5 njirn Pridi, ridi ne prevridi.

u sluga priSadii k Judi reci:

A ti Juda Skariote, gospodin me posla po te,

Tu Ana reci Zidortom:


Oh, je I' ki tu meju va,mi, ki bi od njih znal se s vami? Ako j' ki tu, ,stan' naprida,rt

niko viie s tobo,m ima lcr te k sebi on Priziva.

ea oiete meni dati, da vam oiu me5tra zdati, onoga lotra hinbenika, boZje vere odvratnika, ki vse laZmi 6uda dini tere ljudi va5e hini?

ovo rasap na5 vidimo. Nut ov dlovik da nam dini, nut kako nam ljudi hini; ov se dini Bogo,m Zivim, a lasti [je], kako vidim; to jur njega vsaki slavi ter vei jure Bogom pravi. Zato sada providimo, tomu niki red udin'mo. da puk ov vas ne zgubirno, al gospod,stvo nevidino, jer Rimljane ako prid'u
ro
2?

ni5tar rne stoj, hodi vreda.

Tu Juda stani, ni{tar ne go' voredi poj k Zidovom i kada dojde, reci Kajfa:
Dragi braje, 'dobro s' pri5al, nu reoi narn tvoj'r.r rnisal, ia ie5 od nas da ti damo,

Viie

Tu jedan Zidovin reci poglavicam:

sada udinite, ni5tar rme se ne sum'njite, ako Lelite njega imati, otite mi pinez dati,as napri rrr-i je v nr,ke dajte tere su,rnnje ne imajte.

O gospodo ,plemenita, ridi svojoj stanovita, mi imamo dobro znan'je s Skariotorn i ufan'je. On obiie vse sWoriti

reci usti ono samo, pripravni smo mi k reden'ju tebi dati po zasluZen'ju.

Tu Kajfa reci Jttdi:


Fravo Bog te svojim duhom jest nadahalsr s ovim pukom, da te ridi nam govori5. Ako nam jest tako stvoriS, tll nam imaS povidati cinu, ku ti iemo dati;

Tu Juda odgovori veselo:


Bog vas kripi, o gospodo, ia sam vesel vele mnogo,
3r
ss
3a

Ana .1'e bio veliki sveienik Zidovski. Orig. stari. Kajfa je drugi veliki sveienik. go
28

dobro na

nj

pazi

:o

smrti)

ne

bi bilo dobro kaliati ruke, ako ne doile do kraja ( tj.


452

cite mj. ciia (: zbog) zbog rime htjednite (izvolite) mi dati novaca
nadahnuo
453

s1

doali naprijed

JJ tO

#!qf'w!l{r#i.+r.!

htili bismo od tebe znati koliko t' pinez imamo dati,


listo, Juda, dobro misli ne bude5 druge rnisli, molimo te, ne prid' 'na
c',a

Tu kontornik potresi moinju s pinezi i poini Judi broiit pinezi govoreti:


Ovo su ti nut pinezi i k sebi je ti poteZi,

I
*

'manje,36

ta obeia, svrSi nam je.


Tu Juda reci Kaili
c4t11:

poglavi-

pristup simo da t' ne stoju, da t' pinezi sada broju:ee jedan, dva, tri i detire,
vsi su, da znaS, dobre mire, pet, Sest, sedam, osam, devet, a jedan na deste, da i dvadest,

v zapovidi njega biti. Zato kad budem imil vri'me, Ana, Kajfo gospodine, ia iu dobro nastojat tomu i Zivotu trud dat momu, tla bude ridi ispurnjen'je clcla moga i svr5en'je.

llcl moramo vsi vkup bditi,

ja iu priti tajno k sirn vam

druZbu vaSu dvignut va jam41 tr iu svrSit da imaa2 za poSten'ie grada Rima.

Tu Juda podcti ntku Kaifi i


reci: Sada zdravi vi ostante ter da mogu zapovidajte!

'[tt reci Ana Judi:


Iiudi, Siiti i oruZja svetilniki i konopja, a, ka tomu i5ii vrime r sake bolje napridScine, za podelo daS na znan'je tla svr5imo dugovan'je.
NiS ne skrbi, dragi braje, k rukam ti se vas din daie:

vi nemojte v tom dvojiti. Ja bih o'til brojem sada da mi daste vi vsi tada trideseti srebrnjarkov, da nigdor ne zna od udenikov; to vam oibiiem moju veru, da vam neiu vdinit ,neveru. Ja iu najti vrime i rnisto da ga izdam vele disto, da vam dojde svezan v ruke preza vsake va5e muke. Neg vi mene sad sliSite ter s pinezi odpravite.
Tu Ana poglavica govori: Vsi irnamo u rnjem veru, da nam rneie udinit neveru, dajte rnu je, da ne stoji i svrh toga da nas,toji.
30

Neika,meni,providitisz k tomu delu pristupiti, vse to da sam totu rekal, prvo bih se v ognji spekal neg, gospodo, na manje priti,

Tu Ana reci Jttdi: Poj, moj braje, dragi Juda, zdrav narn hodi vesel vsuda, mi smo tvoji vazda bili, misal imaj va tom dili. Tu Juda dili se od fariseov i lcanta greduti ka Isusu:
Ovo pinez jure imih, ke dobiti zdavna Zelih. Ako vragu du5u dajru,aa kad imam pinez, ja ne haju. Kako ote pojti stvari, ni5tar rnisal rnd ne mari, to sam otil udiniti, za moju Skodu plaien biti.

to t' jo5 rnanjka samo deset, drLi, dr'i, to j' trideset. Joi naprida oie5 znati, da iemo te , ratom zvati i vdinimo t' dobra rnnoga, ako nam zdaS me5tra tvoga.
Tu Kajf a opita lude govoreti:
.1' kontent, braje dragi, ob toj plaii rku smo t' dali? Ako li ti joS da manka, reci dokle ne greS vanka.

'[u Juda reci Ani:


Nimam bolje naprid5iine neg'kad bude prez druZine \ra nom vrti, gdi se moli prik ,potoka v jednom doli. Kad se bude noi vdinila, clruZba na5ase vsa uspi'la,no

Jesi

Tu luda odgovora Kajfi: Ja sam plaien vele Lipo, mA gospodo i moja diko, ni mi tribi ni5tar veie nego ljudi ,tere sviie, jere v noii v vrtli moli prik potoka v jed,norn doli. Kad bi ljudem veder spati i v pokoj se jure dati,

Dok se Pilatovi ljudi spremaiu da uhvate Isusa, on zavriarta posliedniu yeieru priiestirtii uienike, a ond.a polazi na irtolitvu'u Getsemanski "trt. Tu se u sebi bori zbog muke koin ea teka, moli Boga Oca da ga mimoide ta taia, ali gn l;riicie simboli Jakosti (>u sviti beli i oklopah, stup noseii v ruiahn), Pravde ("u svitah belih nosedi mei gol u rukah") i Liubavi (,u sviti irleni nosedi srdce prostrilieno na 56api, okolu niega vinac").
30 40

tj.

apostoli

:;i pusti meni da providim

ne zataji, ne iznevjeri

n povesti u jamu (dol)


41

zaspala

$ brojim

ni dajem
454

sto treba
455

7
Tu Isus gre ka utenikont svojim i najde ih spedi i reci Petru, postavivii mu ruku na
glavu: tsud vam dosti toga span'ja, stante gori, ni nam stan'ja, i pojdimo sproti Judi,

dai ni jednu milost. oie on viditi da mu oie napruditi njega lali i hitrosti kimi j'hinil ljudi dosti.
da rnu ne

Sada

$
:.

'I'tt Juda odgovara ('(nturionu:

Nima5 pravo gospodinu, tvomu me5tru, boZju sinu. Tu Isus reci Zidovom:
Koga

tll

rnnoZastvo pelja ljudi vele dobro ,na ,nas sprarmih, joiie k tomu i poglar,rrih.

ki

TtL centurion reci Kajfi i ostalim poglavicam:


Njimao

on jest cilo, drZite ga i ,konopi sveZite ga,


cla

i takoje obimati

Koga ibudu celivati

vi

i5iete?

Tu Juda triac reci Zidovoru: Stante ibratjo, tr pojdimo, mi ga sada uhitimo preza vsakih va5ih trudi, jer ni puka S njim ni ljudi. Ni5tar veie mi ne stojmo, oruZte se ter vsi pojmo, zaE 6u ja vas obeselit, ne htite se vi zlovoliit. Yzamte konop, pojrno hrlo, da ga privedemo mi za grlo.
Tu se Kajfa dvigni gori proti centttrionuta i reci: Stante gori, verne sluge, trirnl; ja nimam na svit druge, da ne utede, ibrzo tecte ter ga kr;uto vi saveZte Centurio, poj sad 5 njimi tere druZbu ovu primi. Zapov\da,t' moja kripost
44

preza vsake va5e muke, listo da ga oko vidi, znate (a mi v rul<i sidi;rr dat mu oiu tuko truda da se pravi ia do suda.re Verugom iu grlo speti pak mu oblas vsu vazeti. Ja iu vam ga privoditi da vas dojde pohoditi.

ni se za to pe6alite, oiu vam ga dat u ruke

vi ni5tar ne mislite

popeljajte vele snaZno md delo ne bu laZno.

Tu Zidove padu na tla vsi i


zavapiiu glasno govoreti: Isusa Nazaranina.

'l-tt centurion reci slugam ke su okolu njega: I)raga bratjo,

vi

sli5ite,

Isus reci:
Ja jesam.

Io zlamen'je pametite.5o
rlove greduii, gre suprot

'[u Isus, kada vidi JudtL i Zinjint, i li.ad stL jur na blizu, reci
Prijatelju, nad si pri5al? i:loovi mi tvoju misal!

.ludi:

tako ih trikrat pita, a oni o ysakom na tla padu i relaL: "Isusa Nqzaranina<<, a on vsa' kom reci: "Ja jesam<, i tu pak reci Isus Zidovom:

Tu gre centurion iz dvora Kajfina i gre polahko s oruZnici. I tako polahku greduii
reci tudi:

'ltt Juda reci

Ako 'mene i5iete uhititi, puste;l ovih tja s mirom iti!


Tu Juda reci Zidovom: Predce k njernu, da stojite?

Isusu:

.[a nis pri5al s oruZnici

v tebi irnam vse ufan'je;


ako mene mimo rnine, daj mi niko ti zlamin'je, oti rrni ga pokazati, neka'se mani 5 rrjim rvati. Rad bih ridi ritkih dostirs ter mu Zivu razbit kosti.

ti

Juda,

mili braje,

ni s ovimi razbojnici,

ncgo pravo po obidaju

LlbrL

se ga

da

ti

ov moj celov daju.

Zad na

Tu Judq objami Isusa

reci:

Zdrav mi budi, me5tre dragi, prijatelju vazda pravi!

od kojih o njemu 47 Sto mi je u ruci rs da se prida dak do suda (Sudniee dana) ao Vjerojatno znadenje: Dosta je "piaznih 'rijedi.
ao

ar

centurion, rimski vojni zapovjednik jedne centurije

Tu Isus reci Judi:


Juda dragi, to zlamen'je

Va torn niStar ne dvojite, to jc t' pravi Nazaranin komu dica da5e rnaslin kad jaha5e na nom osli, peti dan je danas ovdi.rs SveZite mu ruke nazad ter veruge stavte na vrat da ne uj'de ta nevernirk
koga

vi bojite? nj ruke ne stavite?

meni daje5 prehinjen'je.


so

bih i ja

udenik.

sr pustite rz prije pet dana

pamtite tai znak

456

457

Tu uhite Isusa Zidove i tu poini centurion govoriti


I

jer ki godi noZem tira

sttsu:

zad sam pri5al totv za te, za tvoja tamna i zala dela

Najpri stavih ruku na te

pak od noZa on umira. Ni nam vrime od branjen'ja, neg imamo dar strpljen'ja. Jeda mnis ti, kad bih otil, da bih oca ne umolil,

v kih si Zi'l od podela.

ki bi rrneni dal a,n'jelov


dvanadeste lejionov

Kad narn smiSe meStra jeti, oh ki iemo put Prijeti?;s Dragi me5tre, moj tetiiu, gdi ja Iva.n najti te iu? Pojt iu tuZan ja Ivane
poglavice kuii Ane. PoSad oiu razviditi,
.Io5 za njega i.u

Zovi simo onu slugu da rni poda on verugu. A vi ki ste okol tuda pristupimo oda vsu'da, tvrdo njega njom sveZite ter ga brzo vi vodite, sveZite mu joS i ruke da rnu damo veie muke ter ga moino vi veZite da ne ujde, kruto drZite!

v o;branjen'je proti vsirn tim, ali tribi da ja tja grem.53


Tu se centurion pusti za lvanom, a on odvrgii dalmatiku i pobigne. Cenlurion vazmi dalmatiktt i reci kaiudiss za Ivanom:

l(i t' ie, me5tre, konac ,biti. moliti

Tu centurion reci

jednomu

Zidovinu, slugi svomu: ea ti diniS, nu drZi ga, ,iuvaj dobro, ne pusti ga! Kamo biSe ti hi,nbenici toga lotra udenici? Kamo,ih pustiste, nu rni pravte, za njirni se vi odpravte.

Oti 5 njimi jo5ie biSe, dekaj, dekaj, ne straSi se, oiu t' pla(u za delo dati ku,no ima5 sad prijati. Zlo te spasi, a ne mil<rst, grih dinjen'ja, a ne kripost, da li vrime ,k misli t' dojde, kad ti tuga srce projde.
Tu iur, kada odpeliaiu Isusa, potni lvan plakali i reci:

da ga radi oprostiti ali pravdu posaditi zat ga smiSe uhititi. Znaj, o Ana gospodine, rri t' rnoj me5tar od krivine. JoS da bi ti od krivine, uzrok nima5 da izgine. Budlte t' mile tri sestrice,

Dvi ostale sa mnom teti, ne znarn'ki te konac vzeti.so Tim trirm duSa;m Zivot Prosti ne drZi'ih za nj v gorkos'ti, jer znaj, gospodine Ana, da je on bil vsim njim hrana. Tako pred njim ja kledeii i te ri6i govoreii, ako se bude on srditi, io5 me more i ubiti. A da j'rneni jur Ziviti,
ako ga te umoriti?;z Pade volim ja umrit neg od njega diljen biti. A sad, gospe o Marije, ,l<a ti misal srce bije? Mnim da misal ta ie biti kad bu5 vidit sinka mriti. DrZ naredne drne svite jer ti sinka skondat hite.

Jedna

j' ,njega t'uZna rnati ka se oie sad skondati' Il treiem prikazaniu, koie pada na Velilci .petak,.Pilat ne iatazi irivice na Iiuiu tei gd Salie na sudenie lrtLdu,,a ov.ai Na zahtieie Zidova Pilat ga ipak dade bitc"iiiip i Pilotu. opere ruke - u znak da nc snosi odgovor' vati i"na kraju zi nieg6vu smrt te izrekne presudu na smrt koiu

tri

sestrice vse vdovice.

"oit iita "kanciler<. Tu imq biti krii PriPravan


Isus nositi i tu luda triac privrni pineze i reci:
tci bude

Tu Juda deSperan Poeni


govoriti:
Od podela,rne mladosti tamno Zivih do s'tarosti. Hudo delo ja udinih i tim sebe [ja] prehinih. Ja ti prodah krv predistu, zato 6u umrit na vom rnristu. Grih rnoj zali ter hudobni, ajme mani nepodobni!

Tu Petar izvadi med i udri jednoga Zidovina i reci:


Gospodine,'smimo,l' noZem?

Braniti se ovim moZcm.


Tu uienici pobignu od Isusa, ct Isus reci Petru: NoZ postavi v mi'sto svoje, to j' nauden'je, Petre, moje,
53

Ojme meni, meStre dragi, uditelju vazda pravi, kako mi te odibigo5e, ojme da te odtekose, kot '"'tlk ovce prez pastira Juda s vojsku nas rastira. Oh stra5ljiva rnisal moja, da se one vojske zboja! Bolje bi5e vsirrn umr,iti neg ga dati uhititi.

Zgri5ih zdavSi krv pravadn'u te vam pinezi opet daju.

Tu reci iedan Zidovin Judi: Mi neiemo tim rnariti za to oieSse ti viditi.5e


55
16

sr

ali treba da ja odem odavle, tj. da umrem pokazujuii


458

koiim iemo Putem Poii Dviie ostale ietke ne znam kako ie svrSiti. st A zar ia treba da jo5 Zivim ako ie njega umoriti? 58 U oris. pogre5no oiii. ss ti ieslidjeti, t5. to je tvoja stvar
459

Lika,neiu nigdar najti zala La svitu neiu stati. Bog mi neie oprostiti ni od toga odri5iti, milosrdje neiu najti, zato na zemlji neiu stati. Vsaki oti porn:isliti da iu se sam obisiti, neka plaiu primem zalu za mtr tamnost, a ne rnalu.

Tu dijaval gre pred


govoredi:

Judom

Hodi v pakal, zali Juda, zlizi doli sam od tuda! Fojmo k vragu Satana5u, ovo ti put sada kaiu za dinjen'je tvoje hudo ko udini vele ludo. OieS biti od nas muden, tisui volat na dan stlu]den.
To t' govorim moju'misal, dobra nei' imiti nigdar. Tebi plaiu oiu dati da se budei spominati kako izda me5tra tvoga, rzemi iz rutk puka ovoga.

Tu jtrr poini Juda prokliniat i plalcat k Skalam gredir'o i reci:


Puk'ni, srce smi5ljajuii, ove Skale gledajuii a nad njimi ono drivo

iu obisit moje tilo; gledajuii jednu z drugorn,


na kom
zovr.l (Tlene z

gorkom tugom.

Stup'na prvu, zalo sime,


uu

sam prcklinjam moje ime. Upameti dobro, muZu, za p\nezi gubirn du5u. FIod'na drugu brez Ste'ntan'ja ter ne imaj vei ufan'ja. Boga neiu ni motriti zad rni neie on prostiti. Rec' mi, treta, ki su glasi, skubi, Juda, drne vlasi. Djavle brate, stani malo, ponest me ieS ve'le hrlo. Ti s' detvrta moja m,uka i vsim ljudem bud nauka, ki god dini dela moja, najti ie ga rnuka ova. Peta ie me dekat malo jur mi konop stiska grlo ko je ierat udno bilo, Zeri, djavle, moje tilo! Ti si Sesta mani svoja, bud' prokleta mati rnoja koja j' mene porodila, najpri mliko,m zadojila. Der'se sed,ma: "Juda, gdi si?< u tebi su sad svi grisi, sedam smrtnih koji jesu, v Skariotu u meni su. Ovo j' mani, ajme, osma, na zlo si mi gorka doila, a ovi dvi naprid gore ke me tulna da umore. Ti, deveta, pladi sa mnom jer umiram srnrtjorn zalom. Ne valja,mi vei plakat se, drni Juda. ne krti se. Najpokonja ova Skala, da se nisi pri' propala, neka s tebe ne rnogoh pojti ob vom drivi Zivot ojti?

Vei ne,mogu proiti mimo, llr proklinjam ovo drivo da bi nigdalne rodilo rri vei listom zelenilo. Vazrni, Juda, za konopac, to ti ibudi gorrki otac I<oga ubih rukom mojorn, zato grem ja z dr,uibom
ovom;

a s materju sagriSil sam zato du5u izgubil sam. Za pinezi me5tra prodah i zato se vas djavlu dah. ZmaE da nisam dobre volje, djavle, veli, ti ie5 bolje. Sada du5a i tilo moje budi v ruke, djavle, tvoje.

Sliiede scene kako lvan Mariji javlja osudu i muku Isu' soiu, kako Mariia pokuiava dodi pred Pilata itd. - vrlo nalik na tekst u Plaiu Mariiinu.

Tu Veronika poj za Isusom pojuti:


O tpretuZna Veroniko,

lducl
460

kamo mi greS, moja diko? Me5tre dragi, vsih nas dika, ia te molim Veronika, rrc ostav' 'me va voj tuzi, cia neka te smrtju zdruLint. V tom me radi usli5ati, claj mi s toibom smrt prijati, zna5 da kamo god gredi5e, ako brZe ne pridi5e, rnoi Zivot se skondava5e t<of t<i vidit te ielja5e. Koga oie5 da ja ljublju kad te Boga moga zgublju? Mnogo krat me j' misal bila, kako bih se doibavila tvoga lica oh prilike, plada Zelje rne velike, ier kada mi ti ne biSe, tad me tuga obidi5c. Sad sam obraz tvoj vidila, tuga mi je odpodila. Tako tuZne ne ostav' me, neka smrt me s tobom vazrne! Ako ino nei' diniti,

va vom rad' rne usli5iti, daj mi, me5tre, tvu prilik'u, utiSi me Veroniku, i kad bih te ne imila, priliku bih tvu vidila.

Tu Veronika poda Isusu facoli6 kleieii, a Isus l)azmi facolit i pritistci ga na obraz svoi i podaj gaVeroniki i reci Veronika prijamii Priliku
Isusottu kleie6i, podni govo'

riti naglas:

Slavu daju tebi, momu me5tru, Bogu Preslavnornu, da se na moju proSnju smili i ov dar mi da udili, da preslavne tve prilike na plad tuZne Veronike. Zdravo ,sveto boZje lice, blaZen ki te v pomoi klide, zdrava sveta oh prilika vridna hvalit do vek vika.

Tu Veronika stani i
461

stoiedi

reci 1 veraS i opet poklekni

;
i kleteti, puku priliktL
6i.6r 11 ostanak reci:E)

kaZu'

Tu centurion iini da s' liudi na dalek rastupe i reci:


Ovdi vsaki sad odstuPi, s mlatom, s davli ti PristuPi, kako t' redem, tako stvori, da te moj med ne umori' Tu reci Zidovin ki nosi mlat i iavle:
Zap ov

Tu centurion zapovi kriletn


obratiti:aE Sada ikriZem obratite,

Tu Mariia lakovlia kripi matcr Isusovu govoredi: Sestro draga, Gospe rnila, da s'se tako rascvilila? Ne hti tuko tugovati ni se tuko pladu dati, jer pri roka, BoZja rnati, podobno se ni skondati. Videi tebe slatki sin tvoj, gordiji je v tugi svoj,oj, jer vse tuge, Gospe, na5e sin tvoj sada vzimlje na seZato, Gospe, ja te molim, claj polahdaj sinka boli, ko,mu du5a jur lepeie i pred smrtju vas trepeie. Polahdaj jur tuge njega, ne mor' veie sinka tvega! ZnaS da j' kruto on izmoren i v Zivoti svojem ranjen, ovo vidi5 da Bog slavni ne 'nahaja rnesta glavi. Ka m'u i,ma5 bit kripljen'je,a; ne b,udi mu umoren'je!

Da bih vas svit vktlp sabrala, sa vsimi ti hvalu dala,

rnlatom davle zatvrdite!


Tu centurion zapovi oPet kri' Lem obratit: Opet kriZem obratite ter mu nriStar ne recite! Dvignite kriZ sada gori ter mu nigdor ni5i ne govori!

ne bih mogla zahvaliti ni d,ostojno proslaviti ovo dobro udinjen'je ko mi sad da utiSen'je, kad rni obraz tvoj v Priliki, meni ti da, Veroniki; a ja tebi kako mog'u hvalu daju momu Bogu, momu Bogu ter Isusu ki gre5 trpit [za] mir duSu.

idaj,

go sP

dirne,

ako ne obsluZiirn, zagubi me.

Tu centtrrion iini krii PriPraviti da Isusa na ni Postavi i reci:

Tu centurion sam sebi teci: Ne vim lkamo sad se diti, a,l da pravo'u6initi, napri oiu ruke PoPasti tere davle va nje klasti.
Tu vazmi desnu ruku i reci: Ova ruka'ni nijedna dobra dela udinila, udri kruto, ne Podivaj ter ju davlom ti raskidaj. Tu vaztni drugtt ruktL

Daj mi ta kriZ sad ovamo, toga lotra na nj Postavmo! Tu Isusa centurion Potegni i
reci:

Ttt centurion reci Isttsu iur pokle ga na krilu tlvignu: O nebore, gdi ,su dela ka si dinil od podela? Privedo5e tebe na to da si pro'pet sada za to. Gdi je tvoje sad gospodstvo, gdi udenikov toliko m,noZtvo? Gdi su oni kih si scilil,o; ali mrtvi ,kih si skrisil?

Nei', lupeiu, vei Ziviti, naga te iu urnoriti.

reci:

Ttt cellturion zaPovi svuti


Isusct:

Drugoj ne vitnor da iu'reii, konac se;bi sad ie steii.


Tu centurion nogam Isusottirrt govori: Ova jedna

Tu Marta priiadii pod krii plaiudi, kada jur vidi Isusa na kriii, poini govoriti: Zalost, tr.rga ter dresel'je jer Gospodina ja izgubih
koga vi5e vsega lju,bih; zato pladem ter vapiju,oo od Zalosti ja ne viju, od dresel'ja nimam mira, ier mu majka 5 njim umira. Zata o(v tugovati ter u pladu vazda stati.
cr okrenuti kriZ o; iscijelio, izlijedio
06 6?

Tu iedan Zidovin ipota


Isusom:

se

zape mani

tr

cviljen'je

Sad okolu njega stante ter te svite 5 njega s,namte, neka v scbi lotar duje kalko rnaSe pope,psuje. Da li svite ne derite, Zdribe ob nju vi vrzite, tad koga Zdr'ib veii bude, svitu sebi on dobude.
ot Orig. kasuii.

i druga noga uredila j' vele Boga, zato je doli protegnite ter je davli prigvozdite.
12

Vah, ki boZji dom razvaljai ter ga treti dan na,pravljaS, vrime ti je, pomozi se tere s tkriZa slobodi se. Ako Bog si ti rnebeski, razbi sada ta kriZ te5ki ter zliz' doli sad odito, verovat ti iemo stanovito-

u' ;;ci11 preostalih vera5a, stihova (i doista slijedi 6a ne znam


462

stihova)

vapiiem

(u orig. scil)

Ti-kbja mu imaS biti okrepa.


463

T'
Tu Isus na kriZi visedi reci: Ode, ti vsim ovirn prosti ki mi daju te gorkosti, jer ne znaju ta o,ni dine ni da sarn tvoj [sin] do istine. Da ti im se daj spoznati da sam tvoj sin i poznati.
TcL Isus reci pogledaYii na mater: Zeno, ne

Tu opet reci iedan Zidovirt:


Ilijuco zove ovi.

Tu opet reci Isus nikoliko


viSim glasom:

Tu reci drugi Zidovin: Podekajmo ako Ilija dojde sneti njega sad od ovde.
Tu opet Isus reci: Zejan jesam.

lloLe, BoZe, ode mili, da zal ste me ostavili? Sad u ruke tvoje ovdi, vazmi duh moj, brzo hodi!

centurion s onimi ki 5 niim pod krii stahu, reie niim: Vidite l', junaci, ova duda ka se sada dine vsuda?
Sunce

Tu Isus ispusti duh i tu se nlnoga 6uda uiiniie. To vidirt

j' i misec potamnilo, pravu svitlos,t je zgubilo. Ovo je sin boZji pravi koga mA nurka na kriZ stavi. i
moli
ga

ni v tolikih tugah
ovo

hti ti plakati

stati, Ivan, ibudi sin tvoj, ta pridragi udenik moj.

j'

Tu jedan Zidovin potete vreda i napuni spugu octa i pastavi iu ne trsTo i da Isusu

Centurion se obrata, priznaie Isusovo boZanstvo

za milost; sliino i Lonjin koji je Isusu probio prsa. Ivan i Mariia su neutjeSni.

piti

govoredi:

Tu se Marija pusti kriZu,


Zidove

Tu Istts reci lvanu: A ti, Ive, oto t' mati,

Zud

to inako neie biti.

octa na

ti piti,

ju

odtisnu

rija:

i reci Ma-

Vi od njega biste zvani,


a sada ste nesaznani, od sinka me ne tiskajte, claj k mrtvu mi priti dajte, gorkim pladem da protuZu, neka mrtva daj poljublju,zt rane njega vele ljute ke su v mojem srci krute.

uti5iti hoti tot ju.


I

;kako dragu ,rnajku tvoju,

ti ju imaS po5tovati

Tu Marija reci pod kriiem stoi eii: O predragi mili sinu,


da od tuge ne Preminu giedajuii napojena usta tvoja premedvena gorke Zudi, ljuta octa, sinu dragi Boga oca; ojme tugo ter velika vse dni meni i moga vika, slatki sinu, v dern sagri5i, toliku muku da trpis ti?

moj sin Zeljni, moja dika, tugo moja prevelika, ja bih tebe nigovala ter suzami zalivala po vse danke i vse noii jeda bi mi kako moii umolit te da se prigne5 ter me k sinku gori dvigneS.
Pokle, sinko, tako pojde, tuZnu rnajku komu ojde? jure ne virn da'udinju

Tu opet jedan Zidovin reci


sttsu: .Ako s' boZji sin da s'rekal,

da tih muk nisi utekal? Po tom more vsaki znati da se j' krivo imil zvati vsega svita gospodinom i narei se boZjim sinom.

Tu Mariia odrinuta od krila


reci:

Tu Isus reci tiho na kril.u:

Tu Isus reci opet:


Vse sada jest svr5eno, 6a je, ode, narejeno.

Eli eli lama zabatani.oe

68 Zidovske rijedi u Matejevu evandelju (27, 46) glase: EIi, Eli, lama sabaktani. A to znadi: BoZe moj, BoZe moj, za5to si me ostavio? 6e Zidovi misle da zove proroka Iliju. ?o

Kad ne dadu kriZu priti ni se sinka naljubiti, claj gorko iu procviliti i kriZu se pornoliti. Frikloni se, drvo rkriia, da se k lmeni sin pribliZa, ka rnni prigrni kite tvoje da podinu tuge moje. A da bi mi prvo znati cla ie na teb' smrt prijati
7r neka

kamo iu pojt, dragi sinu. Ojme sinko, tugo moja, ojme smrti ljuta tvoja, slatki sinu, meni reci, jer me ,kolju tuZni medi: ko bi tvoje pregriSen'je da prije to umoren'je, a od Zidov puka tvoga, tvoje bratje, tvoga roda? Jeda kada 'njim 'sagriSi, ali ih koga dobra uli5i da te tako oni ubi5e ter iestoko izmudi5e? O Zidove vraZdenici,

trst, trstika

barem mrtva poljubim


vijeka lfJ

464

JQ

Hrvatska knjiZevnost sred.

t
ubojice i boZji kr,ivc^, tuZnoj majci plad Podaste kad mi sinka nakazaste. Pokle sinka mi ubiste, i. njega svetu krv Proliste, mater takoj urnorite ter zajedno 5 njim rProPnite; tu milost mi udinite, mene Zive ne Pustite. 0 Ivane, dragi sin'u, vse vesel'je meni minu, pristup simo, sinko dragi i udenide izabrani, Zaluj rne5tra tvoga draga umorena na kriZu naga. Ojme sinko, diko moja, ojme meni, tugo moja, tebi tuZim, slatki sinu, da pres tebe savsim g,inu.
Josio

K tebi vapju vsimi

glasi

da udini, rec mi, brate,

mudno u grad privedo5e.

derui lica, skubu6 vlasi, ciia smrti, mulke, truda,

k tebi vapju, drni Juda, zad ti proda sinka moga,

Ako lakom tuko biSe tere 'pinez imit htiSe, meni njega bi5e prodati, a Zidovom ga ne izdati.

rne5tra tvoga priZeljnoga?r:

da za tvoje sagri5en'je smrt pretrpi moje rojen'je? Gospodine, slava tebi ki s' mi sinka vazel k sebi. Pokoj mi ti, sinko, budi, svoje majke ne zabudi!
Tu an'jel potni puku govoriti:

Kad ju na stan dovedo5e, okolu nje vsi sedo5e, mali i veli tuj plakahu,
Gospodina Za'lovahu.zg Slava tebi vsemoguii, ki nas spasi danas rnruii. Sad krstjane o vi pravi, Bogu va vsem vazda dragi,

Tu Mariia reci Ptot an'jelw pogledavii na nebo:


TuZu na te, o an'jele,

ki mi re6e, Gabrijele:
ja

Tako Gospa tugova5e, vsa se v pladu skondava5e, od groba se ne dilja5e, svoje tuge spodita3e. Moljahu ju tja otiti, ne mogahu je od groba odriti,
te5ko

ki ste do5li Zalovati,

"Blaiena si mej Zenamiu, a ja pladu sad'suzami. Ti mi rede: rP,una s' radostio,


a
sam puna vse Zalosti.

ju

Zeljno danas pos,lu5ati muku britku Gospodina, Isukrsta boZja sina, on vam daruj rajsku diku ki je blaZen va vek viku.
Amen.

,napokon odvedo5e,

i Nikodem isprose od Pilata tiielo Isusovo, skinu ga s kii:a uz iadikovtie triiu tulariia i lvana. {9.. kyiu poiavi se i iaskajani Petar. Isusa polole u grob. Sliiedi konac:
Tu Gospoia poine puku go' 'voriti:
O vlasteli i vladike, tuge su mi prevelike, vsih vas molju vele drago, sa rnnom Zalte moje blago, vsoj radosti ja bih mati, Zalost s tugom mene lati. Zivot mi se prenemaga jer izgu,bih sinka draga. Nu me sli5te vsi krstjane, sina boZja ljute rane, ne more se veie reii, smrt za grisnika hti podleii. O Adame, tuZu na te,
;a U orig. Zavahu.
466 467

Tu an'jel reci ta veraS: Poda Gospa tad vapiti s glasa moino govoriti.

Tu Gospoja govori Osipu i


Nikodemu:

Ja vas molim, o Osipe, od si,nka me ne ci,pite, pade grob mi otvorite, sinka majki pokaZite, jednu rid mu oiu reii proiien'je iu od njega vzeti. Sinko dragi, ostaj zbogom, s tuZne majke blagoslovom.
z: U orig. prilnoga.

GOVORNICI I'rvi angel, ki dini od prologa,t i Angel drugi do angel sedamna'


Osib iz Abarimatiie'z Centuriun.t Abmer, sluga Pilatov. Akin, sluga Pilatov.
desti. Veronika.

Nikodem, naslidnik fsttsov.

Ittan evangelista.
Magdalina.

SpiCiiat.t Gospa blalena. Marta.

Pilat, sudac.

86.

Mariia Salome. Marija Jakovlieva.


PROLOG

SKAZANJE SLIMJENJA

KRIZA TILA ISUSOVA

nas.

Predmet scenskog prikazivanja-bilo

snimanie Isusa

5^ffit;'l

je po Evropi' pa i

Fliganji'?

:lifil'f f i-TgSLi'-*:?i!'h"oi'31',Jo?"fl :'T#'i?;tl':i:ifi#, Jedno nase prikazanje ove teme s.ad-u;i:';;i;;:";i*;5e fiiio,i". t"topi..t.d kol"m 1 Muka iz g' 1556' i';#. iJ" ii;; si"-e;]];k;* pod e1q Hrvatskog. tii i ii pit-.i t "s?l; u' ; jevern-om ai56d Isusa kako ieprim orj asnet' s kriia l,t#le7ii t'eleiip i slavon ;;'.i"";il, n9 ii-iiii i- saduvano je u Drugo - p_rekb-.100 od prvog-mlogqlati' erob postavtien jedn'om koje se godina mlact.m iuriiful" IV i'T8to#i"t"i,iil';-Hi,;.; iitzu npr.aP33) u kojem-ima jos neko K.r.s' ri kaza.nl e Lavno 8a prikazanja,

"

gt".u' Po. materiji'

kod

Angel

Angel s srebrniaci Ovi pinez daSe ono,mu udeniku nevirnom,u ki za ovo rnalo blaga proda svoga meStra draga i celovom njega izda; o nevirni zali Juda, udenikom kti te oibrat, a ti njega prida na smrt.

s liko drueih irkvenih .tls nutia I{ukrstova, Prikazanie naviSienia- prtetste dtvtce Nrartle' 'iTr1;r;i;' ;;i"o't[bo', iiii t,ix"ra patridrhd, .Prikazanie. s"t' .I.vana nastala kiii;iii"Tai. Nii oroJ su druga prikazanjadik-cij om kasnije po i kompozi;;iii;;"JiJ; pi"aiil"i'i" i "es to" a'i'gadij oni l(ao prlKazanJrma ciiom. a i k6mpilatori im nisu uvijek anonimni -je trvarsta prikazanja takocter izdao. va;i'"-tiid ;";a;dtl;.-ti tz hvarske zbirke (tj'.iz iii"i,t.'sriii-iiiii niuditkt xx, t$gs. za ovo izianje da.se vidi V;i;;";i;;"i'r"ri .*o i mi odiomke sjevernodalmatrnskog prlfakb se irv'arski izdanak ovoga prvotno kazania izmiienio, npr. on ima na pocetku popts govornrKa ,r nastui 17 andela sa simbolima muke Isusove, - lz teKsta se vrol ai-i"-." barem neki dijelovi prikazanja - i pjevali'

Svih vas molju, o ikrstjane, od vidnjega Boga strane, u5i va5e naklonite tere s pomljons svi sli5ite tuge muke Isqrsove tere suze Ivanove cii Isusa ljute smrti koju za te hti prijati. Zato sfaki spomeni se: za te r.rmri na kriZ viseo ter gospoju vi sdruiite i od srca propladite, ka noiaska grozno plade, boleznive suze tade s Mandal'inom i Ivanom ki su bolni njega ranom, i s njirni ga pokopajte, smrt njegcrvu razmi5ljajte, da njegovo pogreben'je svin nam bude na spasen'je.

Treii

angel s t)erugom i s konoPi

Ovo konop kim vezaie i kim got'ku rnuku da5e i veruga ku stavi5e kad Isusa utriti5e

na vrat njegw stiskajuii i,nemilo poteZuii prik potoka Cedronskoga stvonitelja vodei Boga.
ri
I I

tiie. -

' koji drZi (glumi) prolog z AiarimatiiZ pogi'e3no prema lat. ab Arimathea, iz Arima3

t Spiiijar, tal.-speziale, r pomnjom I viseii

centurion, zapovjednik jedne vojne centuriietigovac drogama i liiekovima.

468

469

Cetvrti angel s rukom


Ovo ruka ona zala zau5nicu ka je dala

i prid Anom govora5e. Ta ga udri svojom rukom, uho ozdravi q.r vrtlu kom.z
Zad se, ruko, tad ne skrati stvorca tvoga kad zamlati?

Isukrstu kada sta5e

Tako se reda svih 17 andela sttaki s iednim simbolom muke Isusove i na kraiu Veronika:

ki t'propeie za njih molril oca tvoga da b' jinta Prostil.

tve ufan'je nisam zgubil: Mandalinu, zlu gri5nicu, ti ju prija za udenicu, razbojnika jes usli5il kad je s tobon na kriZ visil,

i ov drugi o5tri mali

da ga nigdar ne vidin tad;

u kuse se sve rasPali, md omZje ko ja meiu bud u kuse, vei te ne iu; meiuii te ja od sebe
mo,trim, BoZe, sada tebe

Veronika s ubrusom Bratjo moja, ,nu gledajte, Veroniku posluSajte. Kad Isusa gospodina odsudi5e boZja sina i da5e rnu kriZ nositi ne moga5e 5 njim hoditi, n6mirih se putem tuZna gdi ga vode vele ruZna:e vas mu obraz smeten bi5e

slavnom krvju i teciSe, na kolina tad san Pala, ubrus mu san bili dala' kirn je otrs slavno li5ce kad leZa5e tot nidice; dudo velo tad zgodi se' naga prilika udini se od njegova li5ca mila, kako da bi Ziva bila. Nu gledajte okrunjena

i u krvi

izgrubjena.ro

Pilet, na molbu Josipa iz Arimateie, dopuita da mu.se preda da ga'ukopa. Dotle'se centurion (koii ie razapeo Isusa) raskaiao.

iiiito ti"toro

Centurion

O prislavni gospodine, prim griSnika da ne izgine. Ojmetr BoZe, da me s' stvoril, ne bih gri5nik ja te umoril; zat, r.ri mati me ne zdavitr neg 1e zalac na kriZ stavi? Ajmeh nikor se ne najde ojmeh zmorih Boga tako,
8 nagrtlena

te5ko i gorko svakojako. Ne urnirn odi otvoriti,

Zato prost'i, moj Isuse, pogledav5i na mO suze; ne gledaj mi sagri5en'ja, da pust zlobe odri3en'ja, prosti, Isuse, dive sinu, da ja tuZan ne izgirnu; od,meiu se svita ovoga, rrira ti je rnoja mnoga, oruZje m6 sve vite5ko, centurionu vele te5ko. Zato odbigni moj bat tvrdi ter daleko mene padi; i tolikoj mA kacito, biZi od mene sad odito i razbii se vei svital mad,
Josip
doldze prenxa

milosrdje, moj Isuse' na moje grihe ti smiluj se, milosrdje, sinu Boga, sad po,miluj slugu tvoga.

prostri tvoga kriZa kite


neka mane obuhite,ts pren da san te ja Progonil i,na pokon jo5 umoril, na visini kriZa toga ne poznajui tebe Boga, prosti, prosti, gosPodine, ki s' milostiv nad sve ine, gospodine od milosti, prosti, prosti, Prosti, Prosti!

Ovdi tenturion obuimi krii.

jer te hotih umoriti, ne umim milost ja Prositi, jer t' m'nogo zla htih stvoriti.

Nikodem, poito su kod "ipiciiara" kupili pcmast, nosedi liestve.

kriitt

Mandalina

s Nikodemon gredu vreda,

ki ti

zada 1o1etz jade,

Ojmeh zad sam uzrok ja bil da si toku rnuku trpil? Ojmeh glasom kim iu vaPiti, milost, BoZe, tvu Prositi? Za sve dals san t' ja umoril,

7 kojom je rukom Isus ozdravio uho onoga sluge Sto ga jo bio odsiekao Petar u Getsemanskom vrtu

Evo t', gospe, da s' Zelila, irilost jesi ti imila, gredu sneti sinka tvoga, tlraga vele me5tra moga, uistinu nose Skale i priprave sve ostale; Osib stari nas ugleda
14 15

i ti jesu naslidnici i potajni udenici

sinka tvoga, majko mila, koga si ti izgubila. Hotijmo se kuntentati, na sven hvalu Bogu dati, ki nas hoti usli5iti i Zalosnih usli5iti.ts

10

otr, otrl, otro

1r zadaYl

izgrubljena, nagrdlena
LtZa S',re tO sto 470

im
mene obuhvate
471
I

t: tolike
1:r

rs usliSiti vjerojatno pogre5no

mj. uti|iti

lil

Ovdi gospa sede pod

Osib i Nikodem lajedno:

krii.

Govore kaZui slavno tilo Ist* sovo hoded uz |kale.

Tako oni pokazuiu sve poiedine diieloue Isuso.va-tiielq, zatim statfjaiu mitvo tiielo na krilo Mariiino. Sliiede iadi' kovke i tieienie.

iit

i,

TuZna rnajtfte, molimo te i'srdeno prosimo te da odstupi5 t'i od tuda, daj nam prostor oda sfuda da t' more,rno sirlka slimit i od kriZa sada odbit

Slavno tilo svemogoga Isukrsta sina Boga da dopusti t'i pro,peti prigrdobno Woj kiP sveti, da bi za te ,svit sgorio, jo5 ti ne bi sharan bio. Ovdi Osib tite glavu Isusottu
Slavna glavo na

Osib i Nikodem, oba drtiiu gtavu Gospinu s obraza Isusova (Vexilla regis).zr
O gospoje, majko draga, vei nestaje tebi snaga, jere odveie ti tugujei sinka tvoga i Zaluje5; znamo da te tve gorkosti nadaSlesz su sve Zalosti, niSie manje, gospe mila, zadovoljno s' ti cvilila i od plada jur tolika provrla bi rbistra r'ika; molimo te, ne umaraj sama sebe ni skondavaj; Sto ti prudi ialovati, tuZna majrko i plakati? dopusti nam, rnolimo te, vazet tebi sinka tote da budemo udiniti u greb njega mi'shraniti;

i rnrtvoga dati doli

mi pomasti kupili smo i 6ist lan6un prirnili smo, pusti njega da shranimo i poma5iu napravimo, zaE se moZe obnoiiti, grad se hoie zatvoriti.
Gospa

li

li

ka si za,njim puna boli, stavimo ga u tve krilo vele drago tere milo; udenici mi smo njega, naslidnici sirnka tvega, i na to17 smo pri5li ova{no da t' ga, gospe, pokopamo.
Gospa

vik vike

opravi nam rajske dike, ku grdobno svu razdri5e kad te trnom ukruni5e i krvnu ju ru6i,ni5e, kad te trsjuzo po njoj biSe. Ovdi oba ti6u bradu Isusovu i govore: Slavna brado os)kubjena, sva u krvi ognuSena i slinami popljuvana,
slavinom

A vi dinte da van drago, vazmite rni moje blago i mene s njim postavite,
pored nr greb zatvorite.
Osib i Nikodem zajedno maiu tilo sveto s aromati. O salutoris.zz

Umiljeno ja vas molj'u, jere sinkom tudna bolju, gledajuii bridke rane krvju plov'uire na sve strane:

Ovo tilo sveto spravrno, pomaZmo ga i opravmo,

ki distoiu ljubit hoti,


divac u,mri na kriZ toti.

ti

Osibe, iaiko dragi, s Nikodemon izabrani, zato njega vi slirnite, britke rane ne uvridite, da budete vi prijati plaiu od Boga i imati.

krvju

o5traPana!

Ovdi oba titu usta slavna i


govore:

Osib vore

i Nikodem zajedno golingualt - ton di Pange


zato, zbog toga

li su usta ona ka nam da3e red zakona! zube stisnu, jazik mudi ki spasen'ja svih naudi.
Ovo

Tiieto potole u s.rob, nastaie ponovno naricanie i tie|enie triiu \4ariia i lvana, a Josip i Nikodem poluruiu ier da ie grad zatvoriti. Sluge nagovore Pilata pasti no6'i 'tla na g,robda te se sta'tti straZu da ne bi doSli niegovi utenici i odniiel{ tiielo, ier ie onaj >hinac" za Zipota rekao da ie za tri d'ana iskrsiuti. Na kraiu andeo govori epilog obrataiuii
se sluiaocima.

ri
ts

se ovi stihovi imali pjevati lingua (Pjevaj jezide) - tako su 20 trsju, trstiu, trstikom
472

plivajuii u kn'i, tj. okrvavljene ts ton di Pange lingua, ti. ton latinske

crkvene- himne.Pangt'

zt Vexilla reeis ie upozorenie da se ovai tekst ima pjevati kao crkvena him-na koia-podinje istim rijedima. se

saluiiris hostia latinska crkvena himna po kojoj bi imali pievati ovi stihovi.
2t O
ltJ

22

nadi5le, premaSile

Sada reci Adam sinu svomu

jer tribuje lika

tvoga.'

Situ: Navisti, moj dragi sinu, ja te molju, vsu ristrinu patrijarham i Prorokom ka si sli5al i videl okom, ka si sli5al od Mihovila, r,sa im povij ona dila kako te ja poslah k njemu za uzrdk poslan'ju semu.l
Sada lvtuku

87.

PRIKAZANJE O USKRSNUCU ISUSOVU


Dramatizaciia fsusova uskrsnuia tematski se nadovezuje na iti pasion.iku skupinu pjesama i prikazanja. Hrvats.kgglaeoliski tekst, saduvan u Tkonskom zborniku iz prve eetvrtl x-vl' itoiieia, ide'u tu skupinu i po stilu, jeziku i osmeradkim strho uim'J i .l*arna. Sadriaj radnje su poiedine. scene (zbog defektn"rti r"kopisa ne5to nepotpirne) koje prikazuju -zbivanje- na zemlii i nahebu posliie Isusove smrti. Radn.ia se osniva na tel(stu erlia"tii kio i'na i<r5ianskoj tradiciji, pa i onoj. apokrifnoj' Na apokrifima o Adamu i Evi odnosno o drvu kriZa s jedne strane i na^ apokrifnom Nikodimol'u evanieliu (-o Isusovoj ,provali u

rci

Sit rtsim ki su v limbu:

Nu sliSite pravlju da vam Ja veli moj otac Adarn, i'ekaju6i biti prosti.s Kad mi otac zapovidi: ,Likara mi iskati idi!' ier nemoian on leZa5e tere lika potribova5e, rrnoge zemlje tad obidoh ter na vrata rajska Pridoh; moljah kralja od krePosti:r ,Daj 'mi ulja od milosti Ca pomaZu oca moga,
se ona osniva na apokrifima
1 Da

l<i ste 'sa rnnom

tamnosti2

Arhan'jel pride rekuii: ,Ne trudi se ti pladuii, proseii da ni uzmoZno; ne prudi ti plakat grozno' jer Bog oie to da bude, Sveto pismo da se zbude. ea prosi5i nei' sada rim'iti, tribi ti je vrimene dekati pet tisui let dokli Pride 5 njimi pet sat da izide,r tada oie wirne biti Isuhrstu na svit Priti koga Ivan ie krstiti i tada ie Adam ozdraviti. Tad ki budu verovati Isus ih ie pomazati svetim uljem od rnilosti i uvest ih ie v raj radosti.'

Opo sliiavii sveti rt limbi i


reku:

tlmUl s' druge strane osniva se cjelokupna koncepcija drame l<ao misteri.ia kiSianskog otkupljenja koje je bilo nuZno zbog Adamova grijeha. Tetst prikazania iz Tkonskog zbornika izdao je F' Fancev u Gradi XlYl L939, a-mi smo ga revidirali po rukopisu.

U vsern budi Bogu hvala koga nam je milost dala to od tebe sad sli5ati da v radosti oiemo stati.
o Situ, treba znati da

ie bio razapet s.Isusom na kr|Zu polazi uz eo moC ana6ta'u rai. Staiozavietni ptavednici iekaiu u limbu da ih Isus oslobodi: Ivan Krstiteli im navieS1uie skorl Isusov dolazak i oni se"veseleStiiavii ovo Adam prizva Odgovori Sit svomu ocu Adamu: svoga sina Sita i rete niemu: Ode dragi, 6a velite, Nu pristupi, sinu, si'mo to vam ,pravlju da Zelite. ter nam pravi da Zelimo, Nu pravite da vam reku danu pravi vsim odito, da ja brzo k varn doteku; jer je vrime stanovito, da to veli starost tvoja da to vide jur vsi sveti da povide ,usta moja. ki su s nami ovdi sPet'i.
LupeZ koii
474

o Adamovoj-.sm-rtr ko'll.su poznatr i u naSoi elaeolislioi kniiZevnosti u razliditim verzijama (tsp' .-,vdie Apirkiif -o krsnom drvetu, br. 25 i Zivot Adama r 'Eve, br' t6, ;rt;i.iiAdi-ouoj ,t iia. n.'Strohala, Stqre hrv. apokr' prite

bi

se razumjela cijela ova fabula

legende 6I)

2 tj. u limbu 3 slobodni

r Po staroj bizantinskoj eri od imaginarnog stvorenja ;vijg!1 do Kristova r6denja pro5lo je 5508 -Cq4inq' IZ gy-og -se deta[a i;p*;;G bizantinst<o podri ji:tlo apolirifa. Simboli ka Mihovilove
:ra kriZu (krsnom drvetu) otkupi dovjedanstvo.
475

I tj.

Boga

ozaraviti, ti. on f njegovo potomstvo oslobodit ',,;-..,,k";-Ad"r"-ce ee se istodnoe griieha kad se na sviietu rodi Isus i svojom smrcu

Sada Satana zvana govori

onim ki su v Pakli: Napravljajte se prijati Izusa ki sam sebe slavi govoreii da je sin boZji, a dlov'ik jest, jere se boji smrti i govori: Zalostna du5a rnoja dari do smrti moje; i mnozi kih ja nakazah on ih ozdravi.
Sada znutra odgovara diaval Gariel:

Odgovori Polelos diaval: Da pravi nam, na5 stari brate, je ,li to on Isus ki je j,ur ot mrtvih Lazata vratil, koga mi pod na5u oblast drZahomo? ReEe Satana

vam privedu, jer znajte to

Sada vsi diavli reku kruto:

ki vani stoji:

vsi dobro da on jest dlovik, a ne Bog, i bude vazda Pod oblastju ,naSom. U tom budite stanoviti i ako ino najdete14 f,rego kako vam 'Pravlju, slobodno rni tada smrt udinite.

Budi tako!
Sada Isus pristuPi k Yratom Iimba i tuci: Lirnba vrata otvorite, vladavci, ter me s,li5ite da vam moje ridi prave, da ulize kralj od slave! Rete Satana:
gvozdena i vratnice zaprite moino da ne budemo plenjeni, drZite plen!ts

Govoru vam da on jest!


Rebe Polelos djaval:

Ako ti mogui jesi, nu mi Pravi: kakov dlovik je ta Isus ki bojeii se smrti nasuProtiv tebi stoji. Znaj dobro, ako s' i govori da se on smrti boji, poplini,ti oie itebe i gore tebi bude sa vsimi nami za veki
naSe.

naiu, ne tije Privesti toga Isusa k nam, jere kad mi sliSahomo zapovid od ridi nje-

Zaklinjam te moiju tvoju i

Satana reie:
Das ne

pustinji tental i Plk sam nasuprot,iv njernu dvigal i sulicu sam nao6tril kom bude
ocat sam srniSal zajedno, jure kriZ Pro . .alz jesam; jure je vrimes da Pride v ruke na5e, da prebiva s nami. proboden; Zld

brin se ti, moj dragi tovari5u, jer sam ja njega u

ga, ubojasmo se i sa vsom moijom naSom ne mogosmo onoga Lazara udrZati. Mnjuto da on udvignuv6i se kako oral izide iz ruk rna5ih vele brzo. Da ako li Ba litt Privede5 totu k nam i on niku zabavu bude diniti svrhu nas' ovo ti se obitamo vsi stanovito da ne br.rdeS veie narni gospodovati 'ter ti hoiemo tudje smrt udiniti.tz
Odgovori Satana

Rete Viliton djaval: Oto dujerno 6a nam je rekal vsim odito da ta Isus ima biti pod oblastju ,na5u i ako kada inako najdemo da mu tudje smrt zadijemo. ea vam je s toga viditi?
Spasitelievu.

Zatvorite vrata nevoljna i

Tu se krali DaYid

Poziva

na svoie proroitvo o dolasku biSe veseli uznici


stanu.

Sada vsi diavli poteku k rtra'

tom i zapru vrata;


t&na:

i rete Sa'

ovom

i rci:

Ne tijtets se bojati, bratja draga, toga Isusa koga ja k

U orie, Do. U oriE. o5teieno. e U oriE. jure va Yrime. s nemoi to mislim (od mniti) tt No ako li ga ipak
o

Otkuda bi ov toliko jak'i i toliko svital i toliko liP svit ov ki pod na5om oblastjom jest bil? Nikadar nam ni takovu dast poslal. Gdo je o'n ki toliko slobodno pred na5a vrata prihaja? Ne li to da bi se na5ih muk bojal, da i druzih hode z uze na5e zneti; i ono oni ki pod na5u oblastju vzdi5u priteduii k nam da su Zivot prijeli, nikadare ovdi rnrtvi nisu ibili ni nigdare ne
14 L6

Odgovori diaval Gariiel Satani govoreti i reie niemu:


Alita ne govorahomo

mi tebi: ne tij toga Isusa privesti k

nam! a ti nam govora5e: ako ino najdemo nego da ta Isus ima biti pod oblastju naSu, da ti smrt tudje udinimo. A to vidimo kako je pri5al na nas, da m,nju da po,njem vsi ovi ljudi slobodni budu. Obitam ti to mojom verorn da ako moja bratja okolna o,te,

rz zadati

ts pl"en su du5e pravednika

druso natlete, vidite


Zar

t.r nemojte

476

,l

niiednu ridlz neiemo krs'

miti

svrhu tebe, nego da Po-

i v rvanji moian dosti; on je vedni kralj od slave,


tako moje ridi Prave. Vaspet

'fotu Adam pokleknuv reie:


l{vala tebi, BoZe sveti,
lci me odsud hoti zneti, lii me izbavi od ruk ovih

Reie pojtizr p rai i reci Isus Mihovilu arhan'ielu:


Arhan'jelu, ja te zovu tere t' zrudam druZbu ovu, ugodan stan da pripravi5, v svitlo mesto da ih staviS,

gine5.

Odgovori diaval I Proiel: Pomudita sada, moj dragi brate, i duvajmo dobro ta vrata za sada da 'ta Isus ne poplini nas, koga je Privel ta na5 nedostojni brat; da veru ti obitam, kako izbudemots ovih nevolj, oierno ga Pogu-

tretii Isus tuci na rtrata i rci:

jur je vrime od milosti,


zapovida ,kralj od slave

Otvorite vrata tamnosti,

tim ki mu se Protiv

stave.

biti.

Totu Isus slomi vrata i srteli Satanu i vlizii Isus P limb primi Adama za ruku:

.jer sam vele vapil k tebi da me ,prime5 u raj k sebi. Sad si mene ti usli5al ter sam pladan ja oti5al; o vi drazi moji sini, slavte Boga u istini!

neprijatelj zalih rnojih,

ciia,kih sam ja plt prijel i cii kih sam muku trpel i za kih [sam] ja limb razbil, od tamnosti njih izbavil. to je vri'me jure pri5lo, da je tuko let izi5lo
kuko ,bi5e odludeno, v limbi stati vam sujeno.zs Kad je Isus vas pohodil, moijm svoju oslo,bodil, da t' on ulja od rrnilosti,zo zad su u njem vse radosti. Nu postupaj sada u raj tere njemu hvalu izdaj

Mihovil preuzima prauednike. Tada Mihortil pojam Adama za ruku povede oce svete v rai i reci Mihovil Adamu stavedi ga tt rai:
O Adame ode stari, zapovid je po cesari

Tada Isus sopet tuci na vrata

govorei:

O vladavci, otvorite, kljude limba ki drZite, jer se wime to pribliZezo kralj od slave da ulize.
Odgovori Satana rect:
Gdo

i sa vsimi pravadnimi ki ste rmoj prihod Zelili


svezani

Mir tebi s tvojimi sini


u vraZjej sili!

Sada Isus izvedi vsih z limba govoredi:

k Bogu i

je ta kralj od slavi?

Odgovori David Satani

reci:

Svetim duhom taknutzr prorokovah i ove ridi vazda t' govorah, kako sam ti rekal tada govoru ti oSi i sada: Gospodin je vsih kriposti

Obrani sveti moji, v kih prilika moja stoii, ki po djavli prehinjeni biste na srnrrt osujoni, jer po drivu nePosluhazz prijaste svit zloga dtrha, sad po drivl.r od sPasen'jaet vi primete ma smiljen'ja, jer kraljevstvo vam iu dati ko ne bude pomankati, ko oiete uZivati i va veselji vazda stati!

rneni da te stavim u raj, da to svr5u, ruku podaj! Kad obeiah po tvom sinu, kad mi rede posalbinu tvoju ku ga ti Salja5e da ti izdam, priibliZa5e,

ki kraljuje sada i vazda, on je na5a dobra mazda,

Mihovil smjeita Adama i druge u rai; susredu lliju i Enoha (koii su bili za livota preuzeti u nebo) te lupeia koji nosi

krii. Slijedi prizor s


djaval:

tlavlima.

Sada

kriieti reci Gariiel

Suti oslobodimo se pribliZava se to vrijeme (pribliie je prezent od priblizati; umiest6 se u orig. stoii ie) 10 20

lt nijednu stvar, niSta


18

O bratja i tovari5i moji dragi, to vidimo da stan ov pust


2a

jest ostal, a to vse zbogalale toga na5ega Satane, zad on pravlja5e da ta Isus ima biti pod oblast nalu i ako inako najdemo, da mu smrt udinigo-

21 22 ztt

drivo neposluha je drvo grijeha u raju zemaljskom drivo od spasen'ja je kriZ


478

taknut,

tj.

nadahnut

,5

Rede da se podte. Mihovil aludira na Sitovo poslanstvo o kojem je bilo

vora.
26

dade

ti

on ulja milosti (tj. obeiani lijek)


479

T
mo, a vide mu mi obeiasrno ko27 ga pripelja5 tere da bude niku zabavu dinil nad da ga imarno Pogunami biti. ea vam je viditi?28
Sada reci diaval lProcel:

Reku rtsi vrazi:

Nu ga brzo pogubimo, na5u volju vrh rnjega sPunimolzs


O

Ne moli nas ni'Stare, zat te neierno sli5ati, toliko 'si lagal nami koliko jure Preve' liko.so A vas svituju, moji dragi tovari5i, nu vsi Pristanite k smrti njegagt za bolje va5e; i kako mene vidite dineii sada, udri vsaki kako
psa nevernoga. Satana

88.

OD ROJENJA GOSPODINOVA
Tema o roclenju Isusovu bila je nevjelojStno. nllogo.iskorii u ostaloj um.ietnosti. BoZiini ciklus rma trr u betle' Marijino, bli,liirk"-ifi;: navjeStenje triju kraljaroilenie^Isusovo maEertJa Isusu. Sva se ta l,emikoj Stauci i poklonstvo ;;ir;-il-i&itouirna evandeljh, osobito Luke (e:1. Ir), nadopu-

dgovori Satana umili

eno :

Molju vas, bratja moja


d,raga,

prostri se na zemliu kako mrtav, a diavli ga Ponesu v limb s trusom i smradom,splaiemivaPiem.

malo me poslu5ajte!

itena u kniiZevnosii

Dotle se andeli dogolore i poSalju andela G-abriela i Uriela 7i it*2" Isusov {rob. Maiiia Magdalena, Mariia. Jakovlia Satomi dolaze na grob. Magdalena .iavlia.aposto' i Uariii je liii a'" Isus uskrsnuo iz-grobq,-oni s,e uvieravaiu da .i.e prazan frob. Isus s9 Prikazuie Magdaleni. Ona to lavua
Vpostotima

niena bilo koiim realistidkim, pastoralnim, vjersk-o-dogmatsKlm iii humanim i-lirskim elementom. KniiZevna obradba r lzvoelenJe t-.iti s,t tiiesno povezani s crkvenom odnosno liturgiiskom.prosla-

maici Mariii.

svetkoi-inama)' BoZieu 2S.'prosinca (kao i s niime "o-- se kniiZevni tekstovi stapaju s -povezanim liturgijskima' Siosa --"Arvatskb pudko-crkveno pjesni5tvo -bogato--j-e piesrnama . tra boZiinu temu. Najstarije mu potvrde.idu- u xrv. st' uramalrza.iiu-Uolii"itt temd niie bila tako tazvita kao teme muke i smrti trsusove. -----lList malog boZiinog prikazanja. Od roien-i.a Gospodinova saduvan ie u mlidim latinldRim rukopisima (Budlianska pjcsma-

Dragoba5ianska.s iiia iz 1640, Vitasoviieva-zadarska iz 1685. i govore za to-d-a-je f.*ir tS. iti'pod. 19. st.), ali razliditi momenti i"t iiportoiub vei kraiem 15. st. U mlaclem razvoinom razdobliq i-lniiZevniiim tendenbiiama nastalo je u 16. st. prikazanjc Od

iroioha Jezitsova koje s6 isprva pripisivalo Marinu Drlicu, zaLim Mavru Vetranoviiu. - --' -Oatomci Sto ih donosimo preuzeti su iz Vitasoviieve pje' .*a.i"e Ga. r'. Fancev w Nastaino.m yiepni.ku 36, e. 1928). s.variosmeradki dvostisi s rimom aa, bb, cc'

io"iom draeoba5ianskom (izd. Vi' Stefanii u Nas/. vi' -41' g. iSjil. pi"t"ieki domet prikazanja ie skroman; metridka forma:

27 2s
30

re Sto vam se dini? Dremnogo

ako

nad niim izvriimo

cr

jrristanile (privolite) na njegovu smrt 3l


Hrvatska knjiZevnost sred.

vijeka l$1

Najprvo Osip gortori prislavnoi divici Mariii: da se dini zapisati 1/'\ gospoje i kraljice, dana zarudnice, ter da jima harad dati. Lf Bogom sli5i mene sada stara! Sve je jino sad nam ojti, Zapovid je od cesara, k Betlemu je triba pojti, od Augusta Velikoga, volka nami sad prodati gospodina sad rimskoga, i tovarca popeljati; da se ljudi svi popi5u na nj hoiemo klasti bra5no po svem svitu Zivi iki su.r ter hodimo jer je kasno, Zapovid je staru, rn'ladu kruha s nami ponesimo, jide k svomu da svak jer je daled, ter hodimo. graou,
Diva slavna odgovara OsiPu:
Ode

Osip mnogo tuian govoti Divici:

Pojrno naprid, druZbo draga, zato nami malo haju jer nas vide sad brezblaga, tere k sebi nam ne daju. Osip doSad\i prid drugu ostariiu drta krat pokudivSi ostaru re6e:
Gospodine

po5tovani, vani! ja te'molju, primite nas da budemo s vami noias.


me drZi nas ovde

Radite nas k vam prijati, da ti hoie5 to se plati: ja sam s mojom dntZbenicom tere s ovom Zivinicom.

Ostar drugi odgovara OsiPu:


sve vitezi i vladike Pojdi zbogom kude koli, ter gospoje privelike; ne prijimljem na stan voli k njirn se tebi ,ne dostoji, ni tovari ni ubozi, jer su ovdi gosti mnozi, zuto zbogom mimo poji!

listo reci sada rneni,

svem po5tovani,

kamo hoie5 tamo hodi, kud ti pojde5 mene vodi.

I tako tudie ustafsi se oni poido\e ka Betlemu i pri\adii prvoj ostariii Osip naiprvo pokutittsi iednomu ostaru rete: k moiemo li k vam pristati Gdo je watar u ,sem stani, i tu s vami prinoiati? progovori sada s ,nami:
Ostar odgovara Osipu:

Poito su iednako pro\Ii i kod tredeg >ostara(, Josip pred' loii da podu "v jasle prinoCati". Mariia pristaie.

Pojdi sbogom ti, nebore, nimam za'te ja komore;


Razumij mi ne prosirn ti ja komom. Jimim druZbu humiljenu, listo bud'mo f pokrivenu.

ti

ne

,rnoZe,S

nirnaS

ovdi spati, plaie da podati.

tako rekii te riii slawn Diva i Osip poido{e u iasle. I tako tudje slavna Diva pojde na molitrtu. Ona tako moleii pride k njoj an'jel Gabriel tere pote njoj s wlikim veseliem ove riti govoriti onim nebeskim glasom. An'iel Gabriel govori:

OsiP oPet ostaru govori: Sobom nosirn da t' govoru,

za stan'je Cu ja platiti. Ja te molju kako brata, otvori nam tvoja vrata!

jisti, piti,

Ostar opet Osipu govori: tovarom Pojdi mimo, ne stoj veie, k dobrim ljudem ni k tebe nigdor prijat neie; ostaroml ne hod' s volom ni s
1 Aludira se na popis stanovni5tva obavlien za rim-skog. car rr Aususta. Josip, Mariiin zarudnik, da bi se popisao, trebao je cll pode iz Nazaieta u Galileji u Betlehem u Judeii.

Zdrava Marija i Divice, zdrava arn'jelska o rkraljice, zdrava rnajko Gospodina, nebeskoga boZja sina! Milosti si boije puna i 'kriposti divstva kruna, ciia tvoga umiljenstva ter veloga poniZenstva Gospodin ie s tobom biti, jer ga nodas hoi'roditi; roditi ie5 Boga Ziva, a rbiti ie5 vavik diva. BlaZena si mej Zenami, ti s'kraljica meju nami,

ti s' pridista golubica, ti s' nebeska cesarica.


Blaien plod utrobe tvoje, jer verova ridi moje kad ti rekoh da i' jimiti ,sina boZja poroditi. Sad sam posla,n od onoga
da ti jimam navistiti da ieS noias poroditi. Zato veruj da iu reii: da ie nodas sunce steii, o polnoii hoie biti kako poldne sve viditi;
483

oca Boga svemogoga

482

po svem svitu svi idoli hote pasti na tleh doli, bozi te se nazoriti,

biti ie njim navistieno


An'jeli ie njim praviti i Boga te proslaviti da je rodjen sad spasitelj, svim gri5nikom otkupitelj.
sve da bude udinjeno.

i slavna diva Marije nebeskoga tririi*I)!,if

" ""

jer ie Diva poroditi.

3i vlasi doti i poktekrujii poie oca riii_;:ili;.;:,, ; ; p;;;;zi;

Pastiri te to viditi ter se hote svi duditi,

Ode BoZe svemogq,<;

::,i,,:,;i:,1ix:i
Divstvo moic

""

Rekii te riii an'iel iide pastirom navistiti. Osip iurtfi da an'jel reie, pote ove riti Divi slavnoi govoriti. Osip sveti
govort: O gospoje

Tebi jesu svaka


I f,?;.,,111'J'

i:ftl'.X43:1i: *i:"
sliSi mene

saa-2jii,.-

ti obrani,

zqlo;.o *u nGiJzn"

*''.'"?""ff;1",'"Ji:

i vladiko,

o nebeska vela diko, o kraljice okrunjena, Duha sveta ,napunjena! Ja sad sli5ah 6a Gabriel tebi rede boZji an'jel da ieS noias ti roditi, sina boZja poroditi. Ca iu sada ja nevoljan, tvoj zarudnik nedostojan, da iu sada udiniti, kamo li se noias diti?
Ne brini ,se, moj zabrani,t zarudnide Bogo'rn dani, Gospodin ie sve viditi, Gospodin ie providiti.

Jasle li su sada za te, to li ti su komore zlate? gdi su zibke pozlaiene, gdi I' razlike mnoge Plene? Gdi lancuni rensa svilni,z gdi krpatu'ri zlata silni, gdi pritanki joS povoji, kako s'tebi jo3 dostoji? Gdi zepita,r gdi blazine, gdi su, Divo, stvari jine, gdi su sluge, gdi divojke, gdi li babe i pridojke?

ti usjisi rlbu

ov["''

_.divstvo molim rla pomoZci.

H;l

"ui' .; "i1;I",lf il, &Ti';,

Tako oni tas i hip L! Lai: ^t t.otja tvoja< ugljedq !3ij s^t|vna diva Marija reie: ,budi meni

iil??#t,:.inoJ-ffi,'

"",

tsusa,sinauozlbga-ip;,tii'rr,i#iiiiiiiX::i:;:#{i:iili

O prislavno porodlo, "


Gospodina

i;;i{;;; "r!;:lf,l;, J-'"


sinu Oca nebes\oo"

Ti si moje sve vess1,if,'*' dika moja i poSte'"liti si otac, ti stvq.fiji'

an'jels[l'.,r

finko dra_si. ma radosti, jer se rodi brez ialosti. __

Slavna Diva odgottori Osipu

i rete ove riii: Gospodin ie usli5iti, rabu svoju uti5iti. Gospodin je svemoguii,
sve 6e

Slava Ocu nebeskomu, ti nevistac i spa51fil" slava tebi, sinku moo"nu, Sinko dragi, nigo h;il' kranjam ti se maitriiuola,
t"'t:"t

ler je ovo radost tvoia. veselim se da vei mozu. ^-klanjam ti se kako Boerr.

Ve.seli se du5a moja,

illilX :;Sr'"T'""i,1f",,u.,
di et
e

biti on buduii.

;:,:#;&;, .,n":r:J,

tako govore1i poda se pribliiati vrime od poroien'ia Isusova.. A slavia Diva to dobro znaie i zoto poide ter pokliate i pusti

doti oni svoji pristatki i slartni vlasi za zlamen'ie divstva i tistode svoie, zai divam se pristoii nositi vlasi niz pleta

pui6eni, a ne onim ke dive nisu. I zato svim nevisticam, kada ie peljaiu k nevistacu sromu, iimaiu se niim pustiti vlasl niz-pteta za zlamen'ie difstva i \istode od puti. I zato prislatka
e svilene plahte remske (iz Reimsa) 3 z.epita,6it ie po talij' zeppare (:

I tudje kako se po7vt, , bule o poldyte. t t"\3'"!i!s tako se uiini svitlost veia nepo biiahu pri xoaii*ru'ifti" iaie se itditi ,"i"ii!!f,',!T,::i iedan pastir iin'im o pasriri, bratjo N' gljedajte dudo velo, il tij;;;j;'d".ilr*,^ ^^,i"'i'ioh't::":;;" nu gliedajte dudno delo! u ovoj noii sad se',I1'

#tr

ii

a. p or i i a

eu

on

e,, p t e

lt

napuniti, nabiti), daklc

_i:1,3;te
Sto

misg:fiIie'

ne5to kao madrac, strunjada. a izabrani

r dijete prono5eq. ) (u 6

U"* l;ii",:,f;,;.',,,;"

sviietli

tru4n6511

484 485

-_-----l]Tr
Tu se vide sve crnike, smrici o5tri ter planike, andipresi tere bori i datali i javori, gora, polje'svekoliko; vijte dudo priveliko:
votrki pasu

janjci skadu i

kozlice,
ovdice'

Ptice lete po svem,polju, nu gljedajte, ja vas molju, jo5 pol noii ni mirxrlo, a sve se je prosvitlilo. Verovati gdo Ce moii, da dan rnoZe biti v noCi, jo5 se zora ,ni rodila, a zemlja se j' prosvitlila.
89.

Odgovara drugi pastir:

ea govoriS ti, nebore, ali joiie 6ekaS zore, ,briz se tebi jo5 noc dini

ter se dudi$ misedini.


Eto sunce vi5e gore,

viditi ga vas svit more, ali ti se jo3ie sanja ter'ti ni jo5 dosti spanJa?

Nisi veie v noinoj tmini, to te sunce jur ne hini; stani gori, ni do span'ja niti veie do leZan'ja, jer pastiri ki su bdili jur su stada naPojili, zato stani tere hodi tere vreda pojmo k vodi.

MUKA SVETE MARGARITE Latilsfa legeada o_.n1gci i smrti. Margarite nastala je u ranom srednjem vijeku. Sirila se u priievodima na narodnim iezicirna, zatim se pretakala u stihove i na kralu XV. stolieii se dramatizirala. Hrvatski prijevod legcnde u prozi saiuvan ie u Pari5kom zborniku (Code Slave 73) iz 1375. g. i u Oxfordsi<om zborniku (Can. lit. 414) iz pod. XV. st., oba pisana glagoljskim
prsmom.

tako pastiri meiu sobom govoredi eto an'iel boiii prida k njima i rede:

Ne

htijte se vi bojati ni za dudo jo5 jimati,


navi5iuju vztrn vesel'je, sina boZja porodjen'je.

da naS rodjen jest


sPasitelJ,

A sada se veselite ter u Betlem vi pojdite,

svega svita odkupitelj: koga rodi slarrna Diva on u jasli,h sad pribiva, s njim je Diva tere starac Osip, volak ter tovarac.

Po anttelovim uputama pastiri podo\e u Betlem i nadolc opisani prizor. Pozdravliaiu Maiiiu i mole ie da im pokale tiietiia.'Po iednoi verziii tu ie kraj, a po drugoi (TomaJI' certoi) Mariia pokazuie diiete pastirima i priia im o navio Stenii.t i por:od\niu, a'oni odaii poiast Mariii i Isusu; zatim pastiri 6dlaze pieiaiuii piesmi: "Proslavimo oca Boga ' posla svoga< itd.

ki

nam

sina

Dramatizacija legende na na5em ieziku u osmeradkim dvotri latinicom pisana nrkopisa. Naistariii i naibolji je rukopis firentinske biblioteke I-aurcnzianc bisan ncsclic jkl ju pr.va-(r2.1 na prijelazu XV-XVI. stoljeia - samo n.ru men stiha. Drugi je Sibenski (Vrandiiev) rukopis iz drurgc' pr-rl. XVI. stoljeia, a treii ie Zadarski rukopis iz XVII. st. koii picnosi na zavr5etku datiranje: Lit tisuia pet sat rtiSe (ti. 1.500). Tekst Laurenziane publicirao je zajedno sa studiiom i paralelnim tekstG vima taliianski slavist Carlo Verdiani u Ricercltc slavistiche v. 1957. Sibenski i zadarski tekst obielodanio .ie Fr. Fancev u Nastavnomttjesniku 33 (1925) odnosno uGradi XI (1932). Ova dramatizacija predstavlja kasnije razdoblie na5ih prikazanja vei po svojoj temi - svetadkoj legendi. Piema Verdianiju, dramatizacija (i versifikacija) nije izrattena ni po latinskoi ni po talijanskoj dramatizaciii, vei ie nastala kod nas na osno.,ri latinske prozne legende. eak isti pisac poku5ava dokazati da ie autor ove dramatizacije kao i drugih priloga u zborniku Laure"nziane sam Marko Marulii. Dok se*to ne a"ohZe uzi-u-Ju izbor odlomke iz Muke svete Margarite kao primier na5e versi""ai ficirane i dramatizirane svetadke legende nastale potkrai hrvatskog srednjovjekovnog razdoblja. Prvi odlomak (koieg nema u rulopisu Laurenziane) preuzimamo iz Zadarskog rukopisa (a), a drugi iz Firentinskog (b). Svraiamo painiu na narodni i pasto ralni ton podetka prikazanja. Pudka pjesma na ova.i motiv ie i pronattena (Ovce pase Zadarkinja Mare Grada XI. I8l.
stisima nalazi se u

z val.ida 486 487

rl
a)
',1,,r

Podinje muka svete Margaritc Bucle sveta Margarita ovce pasti i pasuti bude pisttttt
peti ovako:
reste zdravje, dobar Zitak. Pasite se, ovce z'drave, zelene je dosta trave. Ne stra5'te se vuka ljuta ni ovoga rnoga Pruta. Pas'te s mirom Po tom Polju, da ste site sve na volju! Po travici toj zeleni ja iu brati cvit rumeni ter 6u sebi vendac viti, dokle trava vas nasiti. Pasite se, ovce mile, sve ste lipe, sve ste bile.
rava reste, cvate cvitak, Rosna trava reste svlttllt, nabrizgajte mlika ttrtlrrf Pasite se prez obzira da pastirom date sira, ki deiljaju va5i runi

da su lipa vlasa Puni. Pastiri vas hote Prati, bistre vode naPajati, da vam na Prud PaSa btrtlo, ne bledite,r Pas'te svrrrlel Trava reste, rumen cvililk, vam ovdice dobar iitak, ja sam vendac oPravila, na glavicu Postavila.

rri IJoZe, ti udini ,l.r '.t' moj& Put ne shini! lr rrz,llzi clivstvo rmoje, t,r,,:.ltiruke k meni tvoje! ll p.nlr)c mi, BoZe, budi, r r,lis kimi jesam ljudi! I rrrr rl it'trstVo anoje dini ,l,r sc, BoZe, ne Prehini. Nr .nn'si pamet moju ,l,r rrt: pustim veru tvoju! Ar,'t, l;r mi Po5lji svoga l, r ,'lovika smore toga! I tt r or i mi kriPost tvoja l,.rnrct i s njom usta moja,

da pri neg me o,n umorl ,rnoj mu jazik od,govori!

Tvoju kriPost skaT' veliku kacla budem Pri krvniku' U poganskoj jcsam r:uci, kako ovca mcu vuci. Od ptidala kako Ptica laiena ,sam ja divica.
JaSe ,mene sad tuZnicu

kako ribu na udicu. Kakono zvir u tenetu pridoh u mnoi sad Proklcttt' Slavni BoZe, Pomoz\ me, u potnibi ne Pusti me!

l'tttltt slrtge gospodinu i


I
t

pride

do'vedu svetu Margaritu' i re6e:

ieclan

r.r vclikost, gosPodine, rrr s niom sloZna dojistine.


ln,r vaSe boge P'suje, ,r it'dnoga Boga Stuje.

To rekii, izaide iedan gospodin ilnenom Olibti i Tapttt'ltl* slugam svoiim da uhite divoiticu ka pase ovce: Pinezi iu nju Platiti, Sluge moje uhitite hotnica ie moja biti. vidite, divojdicu ku Mnogu lipost ona iirna, koja ove ovce Pase, ustrili me nje odima. kako zlato jima vlase! Cii velike nje liPosti ju brzo k meni, Prived'te
da upitam ime Zeni! Ako ona prosta bude, zvat (e mi se Zena svude. Ako bude zakuPljena' od mene ie bit ljubljena.
PojchL sluge

Diverujez ona Boga, propeli su PoPi koga. I ivim srcem njega slidi,
boge naSe menavidi.

ttlibri se rcromini u obraz tinedi iu k sebi priti i re\e: Pravi meni, koga s' roda, ll,,,li ntalo, Zeno, simo, ka li jesu tva gosPoda? neka vimo! ,,rllirrcla si

udinim joj dobra ckrstl. Brzo po nju sad Pojctittr ter ju rk meni doveclile; Na tom rnisti vei ne stollc. sada, sada Po nju Po.itr'l

lllr' rram pravo Povidati t|r sc rri htis strahu dati!

Nu jesi

ali s' raba obuiena?

li

Prosta Zena

Odgovori sveta Margarita: i kr5iansku veru slidim, Nr'.:rrn raba zakuPljena, a tv6 iboge nenavidim. ,l;r ia jesarn Prosta Zena Odgovori Otibri svetoi Margariti: sad ostavi l'.,,1,.rr Boga, rec' trni, slcrveS? Svaki strasi l''r,n i#enom njega zove5? ter istinu meni pravi!

i uhite

svetu Margaritu, a ona poie govorill:


BoZe,

Pomi,luj,me, gosPodine, ne iin' da mi duSa zgine!

ki si Pun milosti, s Poganskih -" ttlp"'ut'l

, U Fanceva: Di tteruie. t
ne blejite
488 :t ncmoj 489

a)

Slavni Boie,

Podinje muka svete Margarite Bucle sveta Margarita ovce pasti i pasudi bude pisam
peti ovako:
reste zdravje, dobar Zitak. Pasite se, ovce zdrave, zelene je dosta trave. Ne stra5'te se vuka ljuta ni ovoga rnoga Pruta. Pas'te s mirom Po tom Polju, da ste site sve na volju! Po travici toj zeleni ja iu brati cvit rumeni ter 6u sebi vendac viti, dokle trava vas nasiti. Pasite se, ovce mile, sve ste lipe, sve ste bile.
rava reste, cvate cvitak,

Rosna trava reste svuda, na'brizgajte mlika duda! Pasite se prez obzfta da pastirom date sira, ki de5ljaju va5i runi da su lipa vlasa Puni. Pastiri vas hote Prati, bistre vode napajati, da vam na prud PaSa bude, ne bledite,r pas'te svude! Trava reste, rumen cvitak, vam ovdice dobar Zitak, ja sam vendac opravila, na glavicu postavila.

cla se moja Put ne shini! 'I'i uzdrLi divstvo moje, prostri ruke k meni tvoje! t.l pomoi mi, BoZe, budi, vidi5 kimi jesam ljudi! t)miljenstvo moje dini cla se, BoZe, ne Prehini. Nc omrsi pamet moju da ne pustim vem tvoju! An'jela rni po5lji svoga ki dlovika smore toga! Otvori mi kriPost tvoja pamet i s njom usta moja,

ti udini

Tvojr"r kripost skai' veliku kacla budem Pri krvniku.

da pri neg me on umorl ,rnoj mu jazik odgovori!

U poganskoj jcsam ruci, kako ovca mcu vuci. Od ptidala kako Ptica laiena ,sam ja divica.
JaSe rnene sad tuZnicu

kako ribu na udicu. Kakono zvir u tenetu pridoh u mnoZ sad Prokletu' Slavni Boie, Pomozi me, u potribi ne Pusti me!

Pridu sluge gospodinu i dopedu svetu Margaritu, i iedtttt pride i rede:


'llva velikost, gosPodine, ni s njom sloZna dojistine.
Ona vaSe boge P'suje,

To rekii, izaide iedan gospodin imenom Olibri i zapovida slugam svoiim da uhite divoiticu ka pase ovce:
divojdicu ku vidite, koja ove ovce pase, kako zlato jima vlase! Prived'te ju brzo k meni, da upitam ime Zeni! Ako ona prosta bude, zvat (e mi se Zena svude. Ako bude zakupljena, od mene ie bit ljubljena'
Sluge moje uhitite

a jednoga Boga Stuje.

Diverujez ona Boga, propeli su PoPi koga. I svim srcem njega slidi, bose na5e nenavidi.

Pinezi iu nj'r.r platiti, hot'nica ie moja biti. Mnogu lipost ona jima, ustrili me nje odima. Cii velike nje liPosti udinim joj dobra dosti' Brzo po nju sad pojdite ter iu ik meni dovedite; Na tom rnisti vei ne stojte, sada, sada po nju Pojte!

Otibri se promini u obraz \ineti ju k sebi priti i rede: Pravi meni, ,koga s' roda, Hodi malo, Zeno, simo, ka li jesu tva gosPoda? odkuda si neka vimo! Nu jesi li prosta Zena Hti' nam pravo Povidati ali 's' raba obuZena? ter se ne htig strahu dati!
Odgovori sveta Margarita:

Nisam raba zakuPljena, da ja jesam Prosta Zena

kr3iansku veru slidim, a tv6 iboge nenavidim.

Pojdu stuge i uhite svetu Margaritu, a ona poie govoriti: Boie, ki si Pun milosti, Pomiluj'me, gosPodine, s poganskih me ruk ne din' da mi du5a zgine! oprosti!
1

Odgovori Olibri su)etoi Margatiti: Koga Boga, rec'trni, slove5? Svaki strasi sad ostavi t?n irienom njega zove5? ter istintr meni pravi!
2

U Fanceva; Di Yeruie.
489

ne blejite
488

s nemoj

t
Odgovori sveta Margarita: Slavim, zovem gospodina Isukrsta BoZja sina, ki proklinje boge tvoje i uzdrii divstvo moje. Do ovoga, znaj, vri'mena ne pogrdim ja imena; jime hoiu t' povidati i kako ,se dinim zvati:

Ja sam roda plemenita, ime mi je Margarita, Patriarkar rnoj bi otac

U mom stanu hoieS stati i mojom se Zenom zvati.


Bog zrra, ki zna svaka dila da je meni du5a mila, i to neie nigdar biti da iu ,njemu sagri$iti; on jes'po kom divstvo nosim, ki rni daje sve 6a prosim. On to more dobro znati, k tebi neiu ja pristati. Ti nigdare tolikoje ne zneme5 me z vere moje. Ki put podeh ja sliditi, nigdar neCu ostaviti.

Mnogu hoieS dast jimiti, draga CeS mi svrh svih biti.

Odgovori sveta Margarita:

ki Bi poganin kako ti si' duSu zgubi za zli grisi.


nimaSe blaga ko,nac.

Jistinu ste svu sliSali da ste mene upitali.

Odgovori Olibri:
Veruje5 -bi

ki

propet od nas Boga?

li ti onoga

DiS

i na pomoi

li, njega da svud slove5


sebi zove5?

Znaj da duJa rna veruje Boga koga svaki Stuje, prid kim zemlia sva trepede i boji se more vede; prid kirn jesu vitri v strahu i svi mrtvi ki su v prahu, gdo mu dini dast, po5ten'je po svem svitu sve
stvoren'je. Boga slidim koga stan'je nigdar nima pomanj,kan'je. Za njega iu ja u,mriti i u svaku muku priti.

Odgovori sveta Margarita: Zginu tvojih otac slava, ler prope5e Boga prava. Od njih svaki zlo dostiZe, prot Isusu ki se zdviie. Kada Isus ov svit ojde, u nebesko stanje pojde. U njem hoie kraljevati, nigdar konca ne imati.

Odgovori Olibri:

Rasrdi se Olibri

i reie:

Uhitite tu divicu ter ju stav'te u

tamnicu,

jer protiv

se meni srdi a boge nam sve pogrdi.

Stave svetu Margaritu u tamnicu i poine Olibri iiniti posvetili\|e bogom, i dospivii sede i reie slugant:

Gdi ne dasti5 rnoje boge, podam tebi rnuke rnnoge. Pogrlbim te prez milosti, rastrkat iu tvoje kosti. Ako rnene slidit bude3, velu slavu ti dobudeS.
Nigdar rnene ne prihini5 ni s moje me vere snimi5. Pripravna iu na sve biti, ke mi muke hoi zaditi, Isukrsta cii ljubavi na svaku me rnuku stavi, da divice sve ostale 'sa mnom skupa Boga hvale. trsus sebe da propeti, na5e du5e s pakla zneti.

Ljubit iu te vei ner

sebe,

ne ostavirn nigdar tebe. Md Zena ie5 prava biti, ako sama bude5 htiti, i sva dobra ka su rneni, tebi budu, mojoj Zeni.
Meni ni5tar ti ne priti, ne bojim se za nj umriti. Prevelikim Bog poSten'jem zlamenal me jest zlamen'jern. Zato te se ja ne bojim ni se klanjam bogorn ..
tvoJrm.

Odgovori sveta Margarita:

Pojte vreda, sluZbenici, Zeni ka je u tamnici, Pojdu sluge


Zad

ter ju k meni dovedite, sada, sada po nju itels

privedu srtetu Margaritu, reie njoj Olibri:

i kad dojde,

ni5ieti toj se daje5 tere Zivot svoj izdaje6? Ne hti' ,tako morit tebe, jur pomiluj sama sebe.
a nadelnik roda

Hti'

Stovati naSi bozi, darovat [t'] iu dari mnozil lzvwn toga, toj liposti dati hoiu pinez dosti.

ite, skra(eno idite


490
491

il
Sruge moje,

vei ne ::':,':'"u" i,'r!\T:,, uuu zdvignite vreda s ovom ienom pojte ter Sibami svu izbijte, prid ovim dudnim pukom kad se rnene sad ne boji, mudite ju straSnom neg protiva meni stoji!

To rekii, drakun otvori usta i polri svetu Margaritu, a ona se prekriii u njem i tudie puknu drakun, a ona izaide vanka, i toti diaval doide, i tako ona kleiee govori:

r.lkom!

Margarita hrabro podnosi biievanie vjeru. Olibri ioj dade tupati meso.

Hvalei slavim, Gospodine, tvoje jime dojistine, ki usliSi molbu moj,u i poslu5a kripost tvoju.

ispovijeda stoju

To rekii sveta Margarita, poinu ju i muditi i grebeni mesa razkidati, i videii Olibrij gdi njoi krv teciie zatisnu oti, ne moguti gledati gdi njoj teci\e, i svi ostali ki bihu s niim, i tako posteti reie Olibrij svetoj Margariti govoreii:
Margarita, kud se dila, da si sebi ti nemila! Ne vidi,S li tvoje tilo da nigdire nije cilo? Vele drago tebe molju da udiniS moju volju. Hti Stovati rnoji ibozi, jer njih St'uju ljudi mnozi, il ieS umrit ti divica i prem kako jedna psica.

Gdi li ,rnene ne usliSiS, smrtju sebe ti uliSiS. Moj zaisto rnad ie biti ki ie t' tilo razru5iti. Rastrkati hoiu t' kosti od velike te liposti. Viditi teo odi moji izbrojeni udi tvoji. I to vide tolikoje ki okolo tebe stoje.

Isukrste, vidni rkralju, tebe slavna sada hvalju,o ki me zvalito iz drakuna, jerbo ,straha bih ja puna. Stup si vere ti krstjanske, progonitelj jes' poganske. Podetak si od mudrosti, ti Bog jesi pun milosti. Slavni kralju o an'jelski,

Vidih mrtvu ubojicu ki me poZritt ncvoljniou. Vidih usta gdi otvori, da ga tvoja moi umori. Vidih njega jidost zala da jest sasvim pomanjkala. Vidih njega sve otrove

Verujuii kriia sveta bih z drakuna van izneta. Vidih njegarz svaka zala
da na zernlju jesu pala. Vas razvrZen vidih pakal, Zrlac od du5 da je pukal. Vidih gdi moj kriZ procvita raba tvoja Margarita. Vidila sam veru moju gdi pokaza kripost svoju.

da smogo5e ru,ke ove.

stvoritelju o nebeski, utvrdi mi pamet moju i ulcripi veru tvoju! Vidih moje verne duSe i gdi drakun mrtav pude.
Poiavi se davao
dosta je

|to mu ie brata

moli Margaritu da ga pusti na slobodu,


umorila.

Odgovori sveta Margarita Olibriju:

To reksi popade djavla sveta Margarita za vlasi i vrie s niirnts na tla i sta mu na grlo i reie mu:

O pres stida, pse nedisti, nei'z bit vazda na torn

vrime skoro hoie priti da mi hoie5 zaviditi. Tilo li iu rnilovati ko iu crnoj zemlji dati?
Ako tilo sad pomilirn, Isukrsta ja uhilim.

mrstl,

Kud bi du5a tvoja po5la tu bi rnoja v m'uke doSla. Ja to tilo krvi punim, neka duSu ja okrunim. U nebeskom stan'j'u go,ri
Isus meni raj otvori. Ne stra5i me vei nikto,re, ni5ta tvoi rni strah ne morc!

Ostavi se divs'tva rnoga, djavle stana paklenoga. Ho6' liu du5e vei tentati, svega 6u te sad sentati.ts Meni li si hotil priti, djavle crni, prehiniti?
8 kledeii to izvali
11

Ne zna5 da

ja jimam Boga pomoinika svemogoga?

Ostavi se, ubojice, mene BoZje sluZbenice. Isukrst je moj spasitelj i svega zla obranitelj.

o hvalim

Margaritu bace opet u tamnicu. Tu se pojavi zmai (tlavao), a ona se molityom predaje Bogu.

1: njegova ts baci ga ta hoie5 li


15

U Fanceva: pozri.

'

neces 492

bit ie isto

Sto Sentati (u ARi),


493

i to u prenesenom

znadenju

"izlemati<

A nedista hudobino, pri vojnik'u zla gidino,te zna5 li da sam ja divica,


Isusova nevistica? Glas
krunu.

Sve stvoren'je njega hvali,

svi narodi veli i mali. Isusova slavna dika ne pomanjka viku vika.tz

odkada sArn Bog Pravi prorodastvo u te stavi, irra si se udinila,

Sad jest bila tva prilika To zlamen'je v ruci ima5 kim no mene ti uibiia5. Isus v tebi sam pribiva, njegova se bojim gniva;
svezana me zato drZiS, tere na me tako rnrzi5.

od;bilode bila mlika.

s neba osokoljuje Margaritu obecavaiuti ioi raisku


govoredi:

To reksi sveta Margarita popade [djavla] i pota ga biti

V tebi jest BoZje zlamen'jezr ko mi daje umoren'je. Sada jesi okrunjena, sve kriposti naPu,njena.

sva si uda prominila.

Pravi meni, hudobnjade,


duS 'ubozih udavljade,

odkuda je narav tvoja cii ke stojiS prez pokoja? Ma dila iu t' povidati, ni5ta neiu t'zatajati. Htij me malo popustiti, sve hoiu ti izustiti.

Marearita prisiliava dapla da ioi ptizna otkuda ie izalao i-"t-tiaa mu moC. A kad ioi ie obeiao da nete tiniti zla -toii"*i. ona sa ie otpustild. Olibri dade ponovno muiiti Mai'garitu kad ie- drskb odbila niegove zahtieve.

Odgovori djaval sttetoj Margariti: Vele drago tebe molju, ne hotij me bit na volju. Tz grla mi iznem' nogu, jer mi dajeS tugu rnnogu.

Olibrii rasrditt se rete slugam:


Sluge moje, otidite velik kotal donesite,

da plamikorn oganj gori, Marsaritu da umori.

Pusti srteta Margarita, djaval govori:

Donesu sluge kotal i staviv ga na ogani puna ttode reci Otibriiu:


Ca nam rede svitlost va5a sve zasluZi sluZba na5a.

Hti nam

sad zapoviditi

b)
Znaj da Bezes ja se zovem samo sada ruke tvoje i rnnogo se v paklu slovem, izbodoSe odi rnoje, pak Belzebub prozvan jesam, sva plamikom moi mi zgori, zad prijatelj Bogu nisam. jer mi brata ti trmori. Zato nad mnom irnaS oblast Ciia rnene pravil8 rnnozi ter rne prognat hod u stvoreni su svi ubui, propast.lo i ieral sam ja njih muku bi sam [v] tomu ja nauku.lo Od ,tebe straha prija nimah, jerbo biSe zemlja i prah. Ja vsakomu dviZem rati, nigdor meni moi rne skrati, Odkad Isus u te pride mene velik strah obide.
16

Evo kotal rni naSli smo ki vam sada donesli smo.

da imamo udiniti. Drv donesli smo dosti

za sluZiti tvoj milosti.

Olibrii slugam reie:


KuZeljom ga din'te vriti, Oganj vreda naloiite jer ju hoiu umoriti. kotal vode napunite, SveZite njeje ruke sad vreda to opravite, neka sli5a veie muke. Margaritu v kotal stavite.
Sluge nalole ogani i statte kotal s vodom na ogani, a unutra sveiu Margaritu koia buduii u kotlu na ognju poine govoriti:

rr nikad

gidino, moLda od turskog >gidiu, tlidija, rogonja

ra Zadarski: pravedni. re Zadarski Sibenski:

Vsemoguii o Isuse, Margarite gledaj suze,


zr Zadarski

ti

ranreLi uzu rnoju, sad pokaii kripost tvoju

nauku. :o Ovom dvostihu izmijenili smo mjesto prema Zadarskom494

ier sam na tom bil

titdl

je ispravio

stih:.

Bolie rt tebi iest zlamen'ie.

495

F
To rekfii sveta Margarita u\ini se trus. Pride golubica nosedi Trrnu svetoi Margiriti i sede na glatu nie i odvezav|i se ruke n1e t izaide van Podi govoreii: Mene pusti muka ova, Gospodine,'kralju qrravi, jere me ti Pomilova. ti v spasen'je mene stavi, Ogleda me ti Isuse, svom jakostju, odizz sebe gdi prolivah pladne suze. opasa se sad kriPostju, Na daru ti hvala budi zad si mene prosvitlio tebe hvale svita ljudi. i mnogo si me uzvisio. Ne pomanjka tvoja dika, U tvoju slavu do istine slavni BoZe, viku vika. sada pridoh, GosPodine.

RJEENIK

To rekii sveta Margarita, sliia se glas iz neba svetoi Margariti govoreti: Hodi sa mnom ,kraljevati Hodi k meni Margarita, u nebes,kom stan'ju stati. lj,ubi5 sega svita. kad ne Margarita jes' blaZena, Hodi k ,rneni, ma divice, boZjom krunom okrunjena. Isusova nevistice. Hranila si divstvo tvoje' sad u Pokoj Hodi k meni sve divice hod gdi stoje. gdi Isukrst pribiva tvoj.
To se sliiavii obrne se puk i podne tterovati Boga govoretl: Poznali smo da je pravi Verujemo i mi Boga, i dostojan da se slavi' Isukrsta vsemogoga.

abiie adv. odmah 10,11,19,21,

Afibrii dade pobiti srte prisutne gledaoce. Margariri dutla odsieti glavu. Ati krvnit se niie usudio izvriiti zapoviitl

dok mu-ona niie zapriietila da nete ttidieti kralievstva ne beskoga ako ie ne ubiie.

abit m. (tal. abito) haljina, mantiia (redovnidka) 32 ad m. (grd.) had, podzemlje, pakao 15,28, 30, 31, 53 aer m. (gr1) zrak 56, 57 ale koni. (de5.) ali 57 rzli konj. i part. ili, da li 3, 19,
tilkati gladovati
cLlmuino 27,28, 32,37, 78, 85,
12 89

22, 38, 39, 57, 58, 79

arhimandrit m. (grd.) rccltivnidki poglavar 42 arhiprvad m. (prema tal. rnlct. prevede) prvi u zboru kzrnt> nika ili sveienika 6 arhiiakan m. (grd.) arhiclakon
nie, zanat 32 aspidov adj. (prema grL aspis)

art f. (tal. arte) vrsta,


zmiiski
53

J)

zanima-

n. (prema staronjem. Almuosen) milostinja 32, 36 ambar m. (arap.) jantar, iilian'jel m. andeo 21,37 upoitata m. (lat. apostata) otpadnik 9 ar, are koni, jer, da 19,32, 49,
arhibiskup m. (grd.) nadbiskup
52, 57, 63, 79
41, 48

aniipres m. dempres

bar

57

88

aiie konj. i part. ako, kada, da li 8, 10, 12, t9-21, 38, 40, 44, 48 avgust m. (lat. augustus) atrgust (poiasni naziv za rinrskog cara) 5 az pron. ja l, 4,5, 12, 15, 18-22,
26,27, 30,35, 38, 44, 48,
21

-sl

baba f. primalja
81

22

odjenu

arhijerej m. (grd.) veliki sveienik, biskup 5, 10


32
Hrvatska kniizevnost sred.

baleitar m. (tal. balcstro) sprava za strijeljan.ie strelicama

vijeka IQJ

NAPOMENA

Nakon uvodnog pregleda hrvatske tniiZevnosti srednjcg vi leta'- toii ie moZda i"previ5e dobio bibliografskilekaraktcr rzostalo ,rz iasniie ce iskoiiti ono Sto je u5lo u izbor,- a sto iriesa. Time ie se uoditi i kriterij izbora tekstova: dan- Je lanKr ftiri"ii iriio-bravni okvir Zivota srednjeg vijg$q,.-unu tar kojega se vrio malo mjesta daje odlomcima iz Iiturgilsklh te,Kstova' oa Dr vise miesta irstalo za prozne i pjesnid'ke tekstove koJr se.moqg sa vi5e"ili manie prava ubrajati u llnjiZevn-ost' Na tol osnovr poori"r i"ri i"-i"t ltoui u grupd: I. Hisiorijski i pravni spomenici, -eibriirti" 'ri.' i- lt i"rei i ;ki i"t rto"l, III. Apokri ti, rV. vizije, --v. VII. Pride i romani,.VIIr' b.ia"Ji-ifiiiijina, VII Svetadke legende, F;;J;;';i";;:lk. P.ies*", X. Diarnsko pjesnistvo'. Najslabije je ;;;Sta moralno-didaktidka proza koja ie u rukopisima stvarno iraiobilniie saduvana. Razlog je tomu Stednja-pro-stora, a to. J.e laZlos i izostavlianiu mnogih drugih tekstova. Prednost smo dall vrlo stari ;;ffi3ri;;-tcoji" iaii u veiir stari-nu, ali ip-?k su neki st' izostali i"iiiio"i, liao 5"to su apokrifi i legende- i-z XIII-XIV. i za na5u i"-o- rtioe toga 5to su doista vrl,c defektno saduvani o nedielii, ;;;ffi -;.r1t;;iuiti- ipr. Zivot Makariiev, Poslanica takve odsmo neke Lii"iai- t' ti. Poitu'pustinjaku itd.)' Ipak praznine prepriiava' fofit" pot "Sali reproducirati nadopunlvliniem tctsta po dnieiml;;;i-; (ii:r. Dieta'Pavla i fel<tb, Niko-. 'ibioi"-iri,idrtle,

Ltg"rda o Evstdtiiu). Priznaie1no +q sF neki teksiovi u5li po'riadefu da se dobiie'Sira regionalna i kulturno' historijska panorama. USli su neki odlomci zato Sto su J.edrnl

;;l;d.6i

odiedene kniiZevne teme (npr. Kniige Kata m.udrog.a, Piii'a o prctnudrom Akiru, Pitania i odgovori i odlomci iz htzto' to1a). Iiko smo donijeli dosta pjesama. fgje ie danaSnji ditalac

teEe'prihvati ti zbog njihove jednblidnos I i, bezlidnosti, ipak nismo donijeli ni sve kojE su nam poznate iz XIV. st., a kamoli sve one iz XV. stoljeia, npr. one vrlo Sablonizirane pjesme il Ko-rdulan-ske pjesmarice. JoS smo bili izbirliivij! Prema pjesniikim (kao i drugim) tekstovima koii su se saduvali iek u kasniiim rukopisima, ali

ie

moZe pretpostaviti da im je matica iz srednieg vijeka.- ?-lni srno donju g;anicu tog pojma zaokruZili na prve deceniie XVI' rie dirajuiitr- sivaranje na5ih prvih renesansnih knjiiiofj"Cu

J4t

Zevnika. Isto tako priznajemo da smo se do neke mjere rukovodili iezidnim kriteriiem: vi5e.smo dali miesta tekstovima u koiima jc "r,'eie ude5ie domaieg stvaralaitva (makar ono bilo i prevodiladk<r ili kompilatorsho) i-narodnog jezika. Stoga su bibliiskoiiturgijski slabo.zastupani. ukliudujuii i himne i sekvenciie t"krtoni

Niiho't bi iezii daria5niem ditaocu pravio veie smetnje za razu' m'iievanie i<ao Sto ie ift bjti teii svi oni tekstovi ko.ie ubrajanro
u

itaroJlavensko knjiZevno nasliiede" Buduii da se vi5e-manie radi o starim tekstovima koii su nastali i prepisivali se tokom 400 pa i 500 godina, u razlidnim iezidnim i kritturnim sredinama, a isto tako i prema vllo razliiitim izvorima (grdkim, Iatinskim, crkvenoslavenskim, d95\!m' taliianskim), razumliivo ie da su tekstovi desto do nas doSli u -i vrld tesko citljivom shvatliivom obliku. Da bi se koliko-toliko ditaocu omoguiilo razumiievanie, rastumadili smo neka .mjes.ta u bilieikama-uz svaki odlomak, a opie, manje poznate rijedi objasnili smo u Rietniku; zbog boljeg snalaZenja u Rietnik su uneseni i neobidniji <jblici iz dekl-inacije i konjugaciie' Smatrali smo da -oznaditi u koiem se na5em tekstu ie korisno uz riiedi broikama iiied nalazi. Zat6 su tekstovi numerirani. Uz poiedini odlomak ili tekst napisali smo uvodnu glalu o tekstu i ni"eeovim izvorima, da bi i to pridoniielo razumijevanju' Sam tekst, iko nije veii, doniieli smo u cjelini, dok-.smo iz.veiih tekstova i2abrali odlomke koie smo smatrali ljepSima, ali smo izostavljene dijelove ukratko prepridali (u kursivnom petitu). Tekstove smo, kad god je to bilo moguie, preuzimali iz ori' sinala ili ih s originalima kolacionirali i transkribirali ih modcrfiom latiniikom frafijom, bilo da se radilo o glagoljskom, Ciril-

raraiu di i ti, dakle piicmo: tcsel'ic, irttin'i.c, an'iel, all tudie., ,iiii'i. lKLa tr'iakvim pozrt i.iama trm.iesto poltrglesa stoji znak i, *i lm" ga u konzervativnijim tel<-stovitna.zaclrlali, a u mla'lima iamiienitl al'rostrofom (clakie peniie i pcn'ie) oclnosno zatlctnarili naiit'u rukt> Tiiii ptticl. Uopc'c s r-rbilieZavanjem.glasa f irlra ui.ri.rli stalnih 'pr.blcm:r, 1er za ni pisari neiviie 'isrt "li-i-d Stt-,ga smo sc drZ;-rli nekih opiih nadela u izgovoru starobravita. iiivcnskitr i starr,,hlvatsi;ih pozicija kao ito ie izgovol glasa 7 nred elasom c na pocetku riiedi i iza vokala (iego, tricjc i sl'), :r Lrcd Ilasom i iolaci ia ie desto ploblcmatidna pa s!ll.:i\'rr srr:lliiiirim' slui.aicv"inra drZlli na5eg- lcnjiZevncg izgovo* ( iilr ili ilt ). Siovo ",Icrun" redovito transkriliiramo kao ,, ier or:ro cloistll oclgt> .rru.a to* qlasu u dakavskom narjedju, samo smo glL u sigul-nt'r Stokarrskori reproducirali kao d. Naravno da smo znaliove rz i I lrad se moraju- ditati palatalno t-fanskribirali kao ni i Ii ('1i"9!, iitiif. 6i; ;t tide gldgoljsl<og -ili iirilskog. zt-raha "iatn, t-rtllLrtili i*6-i" da ga,"p.oJnciramo J kao i na5i ili'ci i karro jc-. r*ru.ci i,"tie"i""o,"i to stoga Sto u Sarenilu tekstova ne bis*ro desto bili iigir."l'i*t " da ga iZgovaramo, ti. kao e, i ili.ie (dakle. li:p, svitlo); piSu na micstima gdic ;; [-;ia" naSi piieri Fcsto gri ie5e pa ->jatn smo sludaievima pisali iii-i-iio rtuSoii iskonsko e tti i, i t-a!5vip lt t"rrt.ir:bi smo ispravili u tebi); isto tako smo "jatn likvi"'lii trilnli i onda kad ga po .iczidnim zakoni,na trcba izgovalatr l.r, : kao ii. irni smo ga repiod'ucirali ,.iun ia (dakle: Ekovjy, Jakou, d'lrli alt -ako ono rcproduciramo ;' -,iiiitil. clago]jsko slovo .toii'-itpiea- gfus;' u, onda ga ttzimimo t<99 ,l' Qt.asgljtkg ?,1t"j' orchiicli smo, prema njegoloj stvarno.l vruednostt, Kao sc lll .c' ;ii';'s;;k;t;'k5r" iti siaioslavenskom ono- ie ir. Nismo. platili -ir-"6[

starolatinidliom originalu. Nastoiali smo da ostanemo Sto bliie originalu, jer smatiamo potrebnirn..da naSa dana5nja ditaladka pubilika pride da izbllleg pogleda na5u- staru pisme-+ost i kniiZevnbst. To ne bismo postigll kad bismo tekstove preveli na a""dSoli kniiZevni iezik, kako to dan-danas mnogi iine' Imajuii iitt*,i Sardnilo i nedosljednosti grafije i ortografije starih ruko pisa nije bilo moguie ni na5u transkripclju. posve uJednac.ltl. i< tomu niie bilo moguie napredac - s obzirom na raznollke itadiie -s ieziEnog i ortdgrafskog razvitka - davati i izjednadena ditanja clasovnim asirnilaciiama (osobito kad se izgubio polu' slas)" pa imo radiie ostavili neasimilirane suglasnidke skupove. 6d 'osialitr vaZnijih pojedinosti naSeg postuP]<a. navodimo: gla' soliski i iirilski poluelas na tzv. slabijem poloZa.iu odnosno na iniestima edie ie^ono u na5em ieziku otpalo mi smo izostavili; ndorotiv edie s6 poluslas kod nas reflektirao kao glas a, mi smo ea'reprod-*uiirali kao E smatrajuii takav poluglas kao danak tradicionalnoj ortografiji, a konadno on se u XII-XIII. st' jo5 na svoj nadin izgovarao; alo je poluglas P98re5no bio. pisan na r.njpstu"etimolo5(og a, onda s-mo ga-bez daljnjega pisali -a,' kad je noluglasu bila funkciia ortografska, ti' da obiljeZi kako konsonant i+i \ n+i treba odvbjeno izgovarati, onda smo na mjestu poluglasa pisali apostrof, daklo. I'i i n'i; naptotiv takav smo. apostrof Zanemarili kod skupova d+i i t+i, jer se oni i bez njega izg<> skom
542

ili

oUien"g >i< i >iZe<<. Kad smo u.starim pridjc'"'sllim i^rf if , formaciiama naisli na pisanie n'n (npr. lsltnn) nlsmo sc-zncall takvih potvrda ;;;i;;ii;;postoiano ii ldakle: islind.n.l.jer te u srednjery ima i'" ti"Li- i"i.iio.'ima, ali'u kosim padeZima i ?q"'

;imitirati' smo -n'ni, -n'no, -n'na y -t1i; -no i. -rza (dakle: ;b;;4" 7;t;i,'i;;it;, istina). Staroslavensko id, ukoliko niie u naS.im tckstovima zamiienieno znakom utlerv'o, ostavilr :mo ncpromr1enicno (dakle: toiB.olde i togoie). - Kratice, ti' skraceno prsanJe srednjeg vijcka ima mnogo, mt smo riicti. koiih po obidajima (npr. stago : svetago, grtrt : gospo' brjz clalin"jega razrje5avali

clina itd.). Naravno da ie, Llza sva obia5njenja, d-itaocu koji ne -pozna slarosluvcnski i starohrvatski jezilt stosta jos pre.viti.potcskoca. MoZcmo rla ri:rmo trpozoriti da pripazi !? nqkg opccpol.avc:,ll \ ll rlaie rr rfinasrrjcm jcziku c (pilie --pi(e, dollt - doct); sl(u.prna il-;'a"i" i,i tliirie l- liiie),' ilovo I kao vokal dlnrrs ic o (zttal "iitl'rlti,,,-- t'uicu); / na lii'aju sloga ili riicii danas \e u (pl k iii,iirli.'riA,tt.s/to j, Lli i id u-knjiZevnom jc icziku d (gosp.oia.i priiedlog gotpi,iilu, dojtlc -- d'ocle). Osobina ie. staril-r tckstorra i lli ,,o um jr'sto Stokavskog u, pa se pisari nc ustrudavaiu pisati.v isurecl suslasnika pa iak i ispred drugoga v (npr. vpasti, vvedi)' t-l'Cit,"urtinr tcl<stovina se desto na podctku riicii izgubi vokal i,

osobito

u prijcdlogu iz (npr. ittt - ilno, zgubit ': izgubiti)'


543

l"Pii';':1,o'3,k:"0;:,ti,Y'i,fiii|'::iT?:?.ililliLl':t: ."iso"i na - t (sit j!)i,'o',,o,f tSXii,'ot ioskatkadagrasina"-rii;,'!y"1,;"1':,'!!);2-'

nase proslosti znati u ovoj.knjizi vidieti sliku vlastitog naroda i njegova kulturnog brca u oavnrm

s/usaracr'l:et"Ztlilliilili

zdboravljenim vremenima.

VJEKOSLAV STEFANIC

KAZALO

stoljeiima hrvatske knjiZevnosti (Ivo Frangei)


HRVATSKA PISMENOST I KNIIZEVNOST SREDNJEG VIJEKA
(Viekoslatt StefaniC)

Historiiski pogled
Bi6liografiia

4
16

Staroslirveniko kniiT.evno nasliede Zapadno i domai ,e u knjiZevnosti .

27
OJ

I. HISTORI]SKI I i: N;ipiai si ltecaka


ciia)
1. Baidanska ploda

PRAVNI SPOMENICI
69

:. t-jeiopis popa Duklianina (hrvatska redakr-E'- ---' '


+. i""it oopa Martinca 1493. S. S.'f"iitic: KnjiZice od Zitia rimskih arhijereov i cesarov, Riieka 1531'

7r
?? 7t
82

Vi"ta"i.ti-ra'kon' i. p"Tileri .tut"t B: hiilI;- sv.-'Benedikta 9: ia;"fiiil;ile rianievaca rII. reda


o.

u)
89 95

ee
105

II.

BIBLTTSKI

LITURGI|SKI TEKSTOVI
109
111

. ii. Fni^t oio o rirudrim i ludim dievicama ' gori ii: b;tj".tt na p-i"tr"u*. i3. Fi;;; ' "id i+. rii"illi'tiii,' mtualca -ib"kalipsa ii. l;;;^ io. i;;Ji i., tiitoiti"re, ka pozrtiiu . i;. i';il"i;'*.-bi'it"
10. Gr5koviiev apostol lln'atska knjiZevnost sred. vijeka JIJ

113

116
118

r2o r23

rzs

III'
18.

APOKRIFI
129

Diela Pavla i Tekle Mateja u.gradu i;: 6i;i; a"a'i:J iPetra i Andnle ljudoZdera ' ' 20. Diela apostola it. Piotoevandelie Jakovljevo i2. Nikod"movo evanatelie Zf. S*.t Bogorodice Marije i4: k;i; ui"piin"t"t"to lice Isuhrstovo v Rim i - ' ilk. pogiU" Ana i KajaPa i Pilat ' 25. O krsnom drvetu 26. Zivot Adama i Eve 27. Avramova smn
28. O prekrasnom Josrpu

VIII.
54. 55. 56. 57. 58.

POUCNA PROZA
.

t33
138

rA1 L1L r+o

Knjigc Kata Mudroga Pitanja i odgovori (Besjede triju svetitelja)

Iz Fiziologa
Lucidar

t49
154 L59

Cvijct krcposti (Cvit vsake mudrosti)

. . . .

JJ5

337

342
345 354

IX.

PJESME
359

t6L
168

iB: X.ff,liJ,' T

Htit i"",i"ii' i' re gendom' o

rv4
180

si

inu

N.

VIZIJE
185

30. Varohovo (Baruhovo) videnie 31. Pavlova aPokaliPsa 32. Dundulovo vielcnie . 33. eistili5te svetog Patriciia ' 34. Prepiranie duSe s tiielom ' 35. Razgovoi me5tra Polikarpa sa smrcu '

191 200

220

lz5
226

V. CUDESA MARIJINA 36. eovjek prodao aiavlu svoju Zenu ' 37. O dievoici bez ruku

59. Himna Cirilu i Metodiiu . 60. Hrst vskrse iz mrtvih (Uskrsna himna) . 61. Pisan svctago Jurja 62. Zat mi tuzis, duse . 63. Svit se konda 64. Sibenska molitva (Pohvale Gospi) 65. O Mariia, boiia mati 66. Danu se vsi ponizimo 67. Spasi, Mariie, tvoiih vernih 68. Bog se rodi v Vitliomi (BoZiina pjesma) 69. Va se vrime godi5ia (BoZiina pjesma) 70. Narodi se je kralj nebeski . 71. Prigovaranje blaZene dive Marije i kriZa

36r
JO+

368

370
374 377

379

382
385 388 391

23r
23s

Isusova

393
397

72. Pesan ot muki Hrstt-rvi

73. Isusova mudila

VI. SVETACKE LEGENDE


38. Zitije Konstantina - Ciriia 39. Legenda o sv. Veieslavu 40. Legenda o Evstatiiu I ..' 41. Lelencla o sv. Aleksu (Aleksiju) ' 42. Cudesa sv. Nikole 43. Legenda o sv. Mavru ' 45. Zfuat sv. Katarine 46. Legenda o Ivanu Zlatoustom ' ' 47. Sveti Jeronim i lav ' 48. eudo sv. Jeronima sa Silvanom
44.

t+5
247

252

256
262 266
271

Zivot Marije Magdalene

274

278
265

74. Versi boZia tila 75. Tri Marije hoiahu 76, Sekvenciia za mrtve 77. Pisan na spomenutje smrti 78. TuZenje du5e i tiiela 79. Bratja, brata sProvodimo 80. Tu mislimo, bratia, da smo 81. Sekvencija nad iunakom mrtvim 82. Blagoslov Puka 83. Zenska liubav

400 404 408 410

4t2
4r4

42I
423

427 430 434

zdo

VII. PRICE I
50. Barlaam i Jozatat 51. Frida o Premudrom
49.

ROMANI
291 29s

Zih

svetih otaca

S2. d"-u"ul troiski (Roman o Troji) 53. Aleksandrida 546

Akiru '

304

?1)
320

X. DRAMSKO P]ESNISTVO 84. PlLrd Mariiin 85. Mrrka Spasitelia naSega tl6. Skazanic slimicnia s kriZa tila lsusova 87. I'r'iklrzlinic o ttsktstruiu Isusovtt ttS. O(l rrr.it'n j:t GosPotlinova 89. Mrrl<a svctc Margitritc

439

446
468

474
481 487 497

Rietnik Nlp,, ln('rrir (Y.

.S.,)

541

547

rT
,r:riiliiir,iifrl,:if;ilifi

,,,,

HRVATSKA KNIIZEVNOST SREDMEGA WTEKA

' i:, ili'i' "lt


q,
,'u'u""',1

i''',,,t''

'
,ri

rl

i,,.f,,

11

r\
'j:j

\,r,1"

Ji

,, ji
X.

n\

', ,

.-;:;;.----"u
I

filri;:rilii46qrytrigg*,"i;'

|',.lrrr;riiuiili{w

\ljl',,",'11,,,r,
il

srortrd*
HRVATSKE

PET

iii:jilfi

rulrZEv
NOSTI
1

.,,,1,,.,1

"!,1,',,r'
,.*."",.*,."n,/

'

'',.ilmill$lll'

You might also like