P. 1
9. Prijelaz topline

9. Prijelaz topline

|Views: 240|Likes:
Published by Marijan Turk

More info:

Published by: Marijan Turk on Jan 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/19/2014

pdf

text

original

30.11.2010.

1
Inženjerstvo 2
PRIJELAZ TOPLINE
POGLAVLJE 2
1 2
PROVOÐENJE
ILI
KONDUKCIJA
SLOBODNA ILI
PRIRODNA
KONVEKCIJA
PRISILNA ILI
PRINUDNA
KONVEKCIJA
KONVEKCIJA ZRAČENJE
ILI
RADIJACIJA
PRIJELAZ TOPLINE
Temperaturno polje
• Svaka fizička pojava nalazi se u prostoru i
vremenu
• temperaturno polje je određeno prostorom i
vremenom ili preciznije ukupnosti trenutnih
temperatura u prostoru.
• Temperatura je skalarna veličina, pa je prema
tome i temperaturno polje skalarna veličina.
3
• Razlikujemo: stacionarno i nestacionarno
temparaturno polje.
• Stacionarno temparaturno polje je ono u kojem se
temparatura u promatranoj točki ne mijenja sa
vremenom i temperatura je funkcija samo
prostornih koordinata:
T = f (x, y, z), (4 - 1)
0
T
t
=
4
• Nestacionarno tempraturno polje je ono gdje
se temperatura mijenja u promatranoj točki
tijekom vremena i temparatura zavisi o
vremenu i prostoru:
T = f (x, y, z, t) (4 - 2)
5
• U slučaju kada temperatura ovisi o sve tri
koordinate jednadžba (4-2) onda je to prostorno
ili trodimenzisko temperaturno polje. Međutim
ako ovisi o dvije koordinate, onda je to
dvodimnzijsko temperaturno polje:
T = f
1
(x, y, t), (4 - 3)
0
T
z
=
6
30.11.2010.
2
• Jednodimenzionalno temperaturno polje je ono gdje
temperatura zavisi o jednoj kordinati, pa je:
T = f
1
(x, t), (4 - 4)
0
T T
y z
= =
7
Temperaturni gradijent
U slučaju kada sve točke u temperaturnom polju
imaju istu temperaturu imamo izotermičko
temperaturno polje ili površinu.
Ako tu površinu presječemo nakom ravninom
onda u toj ravnini dobijamo snop izotermi
8
• Iz termodinamike je poznato da na istom
mjestu ne mogu biti dvije različite
temperature i da se dvije površine sa različitim
temperaturama ne mogu sijeći.
• Prema tome se duž izoterme temperature ne
mjenjaju, dok u svakom drugom smjeru
postoje njezine promjene.
9
• Najveći pad temparature po jedinici dužine se dobija
u smjeru okomitom na izotermnu površinu.
• Ta se razlika temparatura naziva temperaturni
gradijent.
• Budući da se orijentacija mijenja po izotermnoj
površini, temperaturni grdijent je vektor okomit na
izotermnu površinu, s pozitivnim predznakom u
smjeru rasta temparature:
gradT = n
0
( T/ n) ( 4 - 5)
10
PROVOÐENJE TOPLINE
• Fourierov zakon
dT
dQ dA dt
dx
λ = − × × ×
11
T/K
x/mm
x
T
1
T
2
dT
dx
Toplinski tok:
( ) 2 1 T T A
x t
Q
− − = = Φ
λ
x
T T
At Q
2 1

− = λ
12
Toplina
30.11.2010.
3
Gustoća toplinskog toka:
( )
2 1
T T A
x tA
Q
A
q − − = =
Φ
=
λ
13
PRIMJER:Odredite gustoću toplinskog toka pri stacionarnom
provođenju topline kroz homogenu neprozirnu ploču debljine
20 mm? Na jednoj strani ploče tempratura je 120
0
C a na
drugoj je 80
0
C. Toplinska vodljivost ploče je 13,375 W/(mK).
• Rješenje: Gustoća toplinskog toka je:
q = (λ/x)(T
1
- T
2
) = (13,375/0,02)|(273,15 + 120) -
(273,15 +80)| =26 750 W/m
2
• ili ako se temperature unesu direktno u Celzijevim
stupnjevima:
q = (λ/x)(ϑ
1
- ϑ
2
) = (13,375/0,02)(120 - 80) = 26 750
W/m
2
14
Provođenje topline kroz višeslojnu stijenku
15
o
o
o
o
o
T/K
T
1
T
2
T
3
T
4
T
5
x
a
x
b
x
c
x
d
x/m
λ
a
A
x
a
x
b
λ
b
A
x
c
λ
c
A
x
d
λ
d
A
T
1
T
2
T
3
T
4
T
5
1 2
2 3
3 4
4 5
a
a
b
b
c
c
d
d
T T
x
A
T T
x
A
T T
x
A
T T
x
A
λ
λ
λ
λ

Φ = −

Φ = −

Φ = −

Φ = −
16
Ukupni toplinski tok je:
1 5
a b c d
a b c d
T T
x x x x
A A A A λ λ λ λ

Φ = −
+ + +
17
•Na osnovu navedenog Fourierov zakon bi se mogao
pisati kao:
Toplinski tok provođenjem = Ukupna
razlika temparatura / Zbroj svih toplinskih
otpora
odnosno
18
1 1 1 1
1 1
n n
n n
i
i
n n i
T T T T
x
R
A λ
+ +
= =
− −
Φ = − = −
∑ ∑
30.11.2010.
4
Provođenje topline kroz cilindričnu stijenku pri
stacionarnim uvjetima
19
o
o
dr
r
1
r
2
T
1
T
2
A
plašta
=2πrL
2 rLd
d
dr
λπ ϑ
Φ = −
20
21
2 2
1 1
2
1 2
1
1 2
2
1
2
ln
2
2
ln
T r
T r
dr
dT
L r
r
T T
L r
T T
L
r
r
π λ
π λ
π λ
Φ
= −
| | Φ
− = −
|
\ ¹

Φ = −
| |
|
\ ¹
∫ ∫
• PRIMJER: Para struji kroz čeličnu cijev unutarnjeg promjera
(ID) 4 cm i vanjskog promjera (OD) 5 cm. Temperatura
unutarnje površine cijevi je 96,85
o
C i vanjske 86,85
o
C.
Izračunajte toplinski tok provođenjem kroz stijenku cijevi
duljine 3m i gustoću toplinskog toka provođenjem osnovanog
na unutrašnjoj i vanjskoj površini?
• Rješenje: Iz Toplinskih tablica, K.Ražnjevića očita se toplinska
vodljivost čelika kod srednje temperature 91,85
o
C i iznosi
52,335 W/(mK). Uvrštavanjem zadanih vrijednosti, a uzimajući
u obzir da su razlike temperatura u Celzijevim stupnjevima i u
kelvinima iste:
Φ = 2π L λ(ϑ
1
- ϑ
2
)/| ln(r
2
/r
1
)| = 2π ×3×52,335×( 96,85 -
86,85)/|ln(2,5 /2 )|
Φ= 44 208,8 W
22
•Unutrašnja površina plašta cijevi :
A
i
= π d
i
L = π×0,04×3 = 0,377 m
2
Vanjska površina plašta cijevi:
A
o
= π d
o
L = π ×0,05×3 = 0,471 m
2
Gustoća toplinskog toka na osnovu unutarnja površine
je:
q = Φ/A
i
= 44 208,8 / 0,377 = 117 264,7 W/m
2
Gustoća toplinskog toka na osnovu vanjske površine:
q = Φ /A
o
= 44 208,8/0,471 = 93 861,6 W/m
2
23 24
r
1
r
3
r
2
o
o
o
T
1
T
2
T
3
30.11.2010.
5
25
( )
( )
1 3
3 2
1 2
1 1
1
1
2
1 1
ln ln ....
2
1
ln
a b
n
n
n
i i i
L T T
r r
r r
L T T
r
r
π
λ λ
π
λ


=

Φ=−
| | | |
+ +
| |
\ ¹ \ ¹

Φ=−
| |
|
\ ¹

26
Toplinska
vodljivost

Kovina

Nekovina

Izolacionih
materijala

Kapljevina

Plinova

Koeficijent toplinske
vodljivosti
• Koeficijent toplinske vodljivosti pokazuje
količinu topline koja prolazi uslijed provođenja
u jedinici vremen kroz jedinicu površine pri
razlici temperatura od 1K i razmaku od 1 m
okomitom na izotermnu plohu.
• Jedinica je W/(mK).
• ovisi o vrsti, strukturi, gustoći, vlažnosti i
temperaturi tvari, a određuje se pokusima.
27
• U praksi se koeficijent toplinske vodljivosti za mnoge
tvari računa s linearnom ovisnošću o temperaturi
prema:
• gdje je λ
0
vrijednost koeficijena toplinske vodljivosti
pri referennoj temperauri T
0
, a b je konstanta koja se
za pojedine vari određuje pokusima.
.
( ) | |
0 0
1 T T b − + = λ λ
28
Toplinska vodljivost različitih materijala dosta
se razlikuje, tako je za čisti bakar 393 W/(mK),
za pluto gustoće 150 kg/m
3
je 0,08 . .. 0,13
W/(mK).
Temperaturni koeficijent b je pozitivan za veliki
broj izolacijonih materijala , dok kod čvrstih
tijela koja su nekovine porastom temperature,
toplinska vodljivost amorfne tvari raste, a za
kristalne opada.
Kod dobrih toplinskih vodiča , kao što je većina
kovina, temperaturni koeficijent b je negativan
( aluminij i mjed su izuzeci) .
29
Toplinska vodljivost komercijalnih kovina može
se znatno razlikovati zbog različitog sadržaja
elemenata ili spojeva koji se u njima nalaze u
malimkoličinama.
Toplinska vodljivost legura od dvije kovine
može biti manja nego što je za bilo koji od njih
pojedinačno.
Legura konstantana sadrži 35% bakra i 35 % nikla
i ima λ = 30 W/(mK) prema λ = 393 W/(mK)
za bakar i λ = 58,5 W/(mK) za nikal.
30
30.11.2010.
6
Kod nehomogenih krutina relativna toplinska
vodljivost na datoj temperaturi je funkcija
gustoće.
Kod vlaknastih materijala kao što je drvo,
vrijednost toplinske vodljivosti može biti kod
provođenja topline paralelno sa vlaknima 1,7
puta veća nego li kod provođenja topline
okomito na vlakna.
31
• Porozne nehomogene krute tvari mogu imati
temperaturni koeficjent b mnogo veći nego kod
homogenih krutina, budući da toplina prelazi ne
samo provođenjem, već i konvekcijom u plinskim
džepovima i zračenjem od površine na površinu
unutar pojedinih prostora ispunjenih plinom. Ukoliko
je unutrašnje zračenje intenzivnije , onda će krivulja
relativne toplinske vodljivosti imati ispupčenje prema
gore jer toplina zračenja raste sa čevrtom potencijom
apsolutne temperature.
• Kod praškastih materijala , kao što su silika-gel i
dijatomejska zemlja , relativna toplinska vodljivost će
opadati sa opadanjem temperature.
32
TOPLINSKA VODLJIVOST KAPLJEVINA
Voda od kapljevina ima najvišu toplinsku vodljivost koja kod
10
0
C iznosi 0,5815 W/(mK).
Kapljevita voda provodi toplinu pri 100
0
C oko trideset puta
bolje od vodene pare.
Anorganske kapljevine su nešto lošiji vodiči dok su organske
mnogo lošiji.
npr. toplinska vodljivost amonijaka je 0,393 W/(mK), a
benzena 0,131 W/(mK).
Kapljevine mnogo bolje provode toplinu od plinova. Toplinska
vodljivost kapljevina opada s porastom temperature.
Izuzetak su voda i glicerin kojima toplinska vodljivost raste s
porastom temperaure.
33
TOPLINSKE VODLJIVOST PLINOVA
• Kinetička teorija (laminarno gibanja) plinova
daje vezu između dinamičke viskoznosti i
toplinske vodljivosti plina:
λ = e c
v
µ
• gdje je fakor e ≥ 1 prema A.Euckenu i ovisi
samo o stupnju slobode molekula
34
• Specifični toplinski kapacite kod konstantnog
volumena ili maseni toplinski kapacitet kod
konstnatnog volumena c
v
= C
v
/M, pa je:
λ = e C
v
(µ /M)
• gdje je C
v
volumenski molni specifični toplinski
kapacitet.
• Iz gornje jednadžbe se vidi da je toplinska vodljivost
kod idealnih plinova neovisna o tlaku i veći je što je
plin lakši.
• Pri većem broju atoma u molekuli plina konstanta je
manja, ali C
v
veća.
35
• Sukladno kinetičkoj teoriji plinova Prandtlov broj (Pr) ne ovisi
o tlaku i temperaturi plina već samo o omjeru specifičnih
toplinskih kapaciteta kod konstantnog tlaka i volumena:
• Omjer c
p
/c
v
se neznatno mijenja od 0,72 do 0,8.
• Posljedica toga je i da se Pr-broj neznatno mijenja za neki
određeni plin.
• Prema tome se ovisnost toplinske vodljivosti o temperaturi
može napisati:
4
Pr
9 5
p
p
v
c
c
c
µ
λ
= =

p
o
v o
c
c
µ
λ λ
µ
=
36
30.11.2010.
7
• PRIMJER:Peć je izrađena od šamotne opeke
debljine 0,3 m. Temperatura na vanjskoj površini
peći je 50
0
C, a na unutarnjoj 1350
0
C. Topliska
vodljivost šamotne opeke kod 0
0
C je 0,838
W/(mK) (b = 0,0007 1/K). Izračunajte:
srednju toplinsku vodljivost šamotne opeke;
gustoću toplinskog toka;
raspodjelu temperatura u zidu peći od šamotne
opeke na odstojanjima 0; 50; 100; 150; 200; 250 i
300 mm od unutarnje površine peći i dobivene
rezultate prikažite grafički?
37
• Rješenje:Srednja toplinska vodljivost je :
λ = λ
0
|1 + b ( ϑ
1
– ϑ
2
)| = 0,838{1 + 0,0007 |( 1350 -
50) / 2 - 0|} = 1,278 W/(mK)
• Gusotća toplinskog toka je :
q = (λ/x) (ϑ
1
- ϑ
2
) = (1,278/0,3)(1350 - 50) = 5963
W/m
2
• Objedinjavajući gornje izraze dobije se izraz za
temperature unutar stijenke:
ϑ
x
= √ |(1/b) + ϑ
1
|
2
- 2qx / (λ
0
b) - 1/b
• Uvršavanjem u jednadžbu dobije se:
ϑ
x
= √ |(1/0,0007) + 1350|2 - 2⋅5963d/(0,838⋅0,0007)
- 1/ 0,0007
38
xx /m /m 00 0,05 0,05 0,10 0,10 0,15 0,15 0,20 0,20 0,25 0,25 0,30 0,30
ϑϑ //
00
CC 1350 1350 1267,6 1267,6 1072,0 1072,0 859,7 859,7 625,5 625,5 361,0 361,0 50 50
39
Rezultati proračuna
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
0 50 100 150 200 250 300
x/mm
/
O
C
Zračenje
• Elektromagnetski spektar čine:
1. svemirske zrake ,
2. γ-zračenje,
3. rentgensko ili X-zračenje
4. ultraljubičasto zračenje ,
5. toplinsko zračenje ,
6. radarsko, televizijsko i radio zračenje
40
• Od navedenih spektralnih područja
zračenja za ljudsko oko je vidljivo ono u
području toplinskog zračenja za valne
duljine λ od 0,38 do 0,76 µ.
• Toplinsko zračenje se nalazi u području
između 0,1 i 100 µ ( 1 micron= 1µ =10
-4
cm = 10
-6
m).
• Često se valne duljine izražavaju i u
jedinici angstrem ( 1 Å= 10
-10
m).
41
• Izvjesne tvari kada su pogodno pobuđene
električnim pražnjenjem, bombardirane
elektronima, izložene zračenju pogodne valne
duljine ili kemijskoj reakciji, odzračuju
svojstveno zračenje koje pokazuje
diskontinuirani spektar , gdje je energija
koncentrirana u izvjesnim valnim duljinama
svojstvenim za tvar koja zrači. (živin luk,
neonska žarulja )
42
30.11.2010.
8
• Neke krute tvari i kapljevine , koje imaju
relativno nisku temperaturu, osvejtljene
odgovarajućom valnom duljinom odzračuju
svojstveno fluorescnetno zračenje koje traje
dotle dok su te tvari osvjetljene ili odzračuju
svojstveno zračenje poznato kao
fosforesciraja koja odzračuje još dugo
vremena i nakon što prestaju biti osvjetljene
43
Svjetloća površine ovisi o:
• o intenzivnosti stranih izvora zračenja,
• propusnosti materijala za zračenje,
• svojstvima površine tijela s obzirom na
refleksiju,
• onim svojstvima o kojima ovisi vlastito
zračenje.
44
Prevostovom stavku
• Vlastita emisija nekog prostornog
elementa ne zavisi o svojstvima
okoliša
45 46
α α
α
1
-glatka površina, dio zračenja
pod kutemα pada na tu
površinu i reflektira se pod istim
kutem, a preostali dio prima pod
kutem α
1
- hrapava površina, dio
zračenja se reflektira, a
dio prima,
α α
-zrcalna površina,
dozračena energija se
reflektira pod istim
kutem
izvor izvor
izvor
47
-bijela površina,
ako površina difuzno
reflektira ukupno
prispjelo zračenje
-ne postoji u naravi
tijelo koje ukupno
zračenje apsorbira u
jednom smjeru
-crna površina,
površina tijela
koja difuzno
apsorbira ukupno
upadno zračenje
izvor izvor izvor
Frekvencija, valna duljina, energija
zračenja
• Frekvencija je učestalost kod periodičke pojave broja
punih oscilacija u jedinici vremena. Jedinica je hertz
(hertz) (1 Hz = 1s
-1
).
• Valna duljina je odstojanje između dvije točke koje
se nalaze u istom stanju oscilacije kada obuhvaćaju
cijeli titraj oscilacije odnosno to je razmak između
dva uzastopna brijega ili dvije uzastopne udoline
odnosno pravolinijsko, odstojanje između ma koje
točke na jednom valu do odgovarajuće točke na
susjednom valu.
48
30.11.2010.
9
• Oscilacija je puno pomicanje među krajnjim
položajima tijela koje oscilira
• Amplituda vala je nejveći razmak od
ravnotežnog položaja.
• Energija zračenja Q
e
, je odana, prenesena ili
dozračena energija zračenjem. Jedinica je džul
(joule) (J).
• Gustoća energije zračenja w je energija
zračenja elementa obujma podijeljene sa ovim
elementom. Jedinica je džul po metru
kubičnom (J/m
3
).
49 50
λ
A
h
Spektralna koncentracija gustoće energije zračenja ili
spektralna gustoća energije zračenja w
λ
• Jedinica je džul po metru na četvrtu potenciju
(J/m
4
).
w
λ
= 8π h’c⋅f(λ,T)
• c je brzina elektromagnetskih valova u
zrakopraznom prostoru , a h’ je Planckova
stalnica i ona je:
h’ = (6,626 075 5 ± 0,000 004 0) ± 10
-34
Js
51
• Gustoća energije zračenja je:
• w = (4σ) T
4
• σ je Stefan-Boltzmannova konstanta i
ona je:
σ = (2π
5
k’
4
)/(15h’
3
c
2
) = (5,670 51±
0,00019 ) ± 10
-8
W/(m
2
K
4
)
52
M

= c
1
f(λ,T ) = c
1
λ
−5
/|exp(c
2
/λT) - 1|
• c
1
je prva konstanta zračenja, koja je :
c
1
= 2 πh’c
2
= (3,741 774 9 ± 0,000 002 2) 10
-16
Wm
2
• c
2
je druga konstanta zračenja , koja je:
c
2
= h’c/k’ = 1,438 769 ± 0,000 012) 10
-2
mK
• gdje je k’ Boltzmannova konstanta , koja je
jednaka :
k’ = (1,380 658 ± 0,000 012 )10
-23
J/K
53
• Bolzmannova konstanta k’ je opća plinska konstanta
svedena na jednu molekulu:
k’ = R/N
A
• gdje je R molarna plinska konstanta i jednaka je:
R = 8,314 510 ± 0,000 070 J/(molK)
• dok je N
A
Avogadrova konstanta i ona je:
N
A
= N/n
• pa je: N
A
= (6,022 136 7 ± 0,000 003 6) 10
23
mol
-1
• N je brojnost molekula, a n množina tvari mol
54
30.11.2010.
10
• Između gustoće energije zračenja i spektralne
gustoće energije zračenja postoji veza koja se
može izraziti:
w = ∫ w
λ

• Snaga energije zračenja ili tok energije
zračenja Φ
e
je energija zračenja odana,
prenesena ili dozračena u jedinici vremena
• Jedinica je vat (watt)
55
• Oslobođena energija zračenja M
e
u točki na
površini je tok energije zračenja koji napušta
element površine, podijeljena je sa elementom te
površine. Jedinica je vat po četvornom metru ,
W/m
2
.
M
e
= ∫ M
λ

• Za nepolarizirano crno tijelo zračenje je:
( )
2
2 ' ,
4
c
cw
M h c f T
λ
λ
π λ = =
56
Apsorpcija, refleksija, propusnost
a + r + d = 1
• Količina i vrsta odane energije na jedinicu
površine M
e1
određena je materijalom i
temperaturom tijela.
• Kada se izjednači temperatura na površini
tijela 1 i na unutrašnjoj površini šupljine i ako
je konstantna, tada se uspostavlja toplinska
ravnoteža.
57
• Rezultat navedenog je da je dozračena energija
zračenja tijelu 1 na jedinicu površine jednaka energiji
koju tijelo odaje.
M
e
= M
e1
+ r M
e
• gdje je prema jednadžbi , sa d = 0:
M
e
= r M
e
+ a M
e
• izjednačavanjem jednadžbi se dobiva:
M
e1
/ M
e
= a ≤ 1
• omjer odane i dozračene energije nekog tijela
1 u toplinskoj ravnoteži je jednak
apsorptivnosti a toga tijela.
58
59
1
stijenka
Crno tijelo ili savršeni radijator
• Crno tijelo ili savršeni radijator izvrsno
upija upadno zračenje, te mu je
apsorptivnost a = 1 i reflektrivnost r = 0.
• Crno tijelo na određenoj temperaturi
maksimalno apsorbira i odaje energiju.
60
30.11.2010.
11
61
Kirchoffov zakon
• Kirchoffov zakon glasi: Pri toplinskoj ravnoteži
emisivnost ε i adsorptivnost a su jednaki ili pri
konstantnim i jednakim temparaturama tijela
emisivnost ε i apsorptivnost a su jednaki.
• Omjer emisione energije neke prirodne odnosno
stvarne površine i površine crnog tijela (savršenog
radijatora) naziva se emisionim odnosom ili
stupnjem crnoće te površine ili emisijskim
koeficijentom prirodne stijenke odnosno:
ε = M
e1
/ M
λ
62
Zračenje crnog tijela
• tijela, energija zračenja crnog tijela
raspodjeljuje se prema Planckovom zakonu
• intenzitet zračenja crnog tijela
I
λ
= dM
λ n
/dλ
• odnosno:
dM
λn
= I
λ

63
• Prema M.Plancku razdioba energije zračenja
na razne valne duljine za prirodno
nepolarizirano crno tijelo je:
I
λ
=(c
1
)/{λ
5
|exp(c
2
/(λT)|-1}
• Maksimalna valna duljina pri maksimalnom
intenzitetu zračenja može se odrediti :
λ
max
= 0,28976×10
-2
/T
Zavisnost pomaka intenziteta zračenja o
temperaturi naziva se Wienov zakon pomaka .
64
• vlastito zračenje (oslobođena energija
zračenja) elementa površine crnog tijela u
polukuglu :
M
λ
= π ∫I
λ
dλ = π ∫ c
1
dλ / // /{λ
5
|exp(c
2
/(λT))- 1|} =
σΤ
4
65 66
λ/µ
I
λ
x 1,163x10
-6
W/m
2
30.11.2010.
12
• Prema tome je oslobođena energija zračenja crnog tijela:
M
λ
= σ Τ
4
• gdje je σ - Stefan-Boltzmannova konstanta
σ = (2π
5
k’
4
)/(15h’
3
c
2
) = (5,670 51× 0,00019 ) × 10
-8
W/(m
2
K
4
).
• Jednadžba je poznata kao Stefan-Boltzmannov zakon.
• Radi jednostavnijeg proračuna jednadžba piše se i u obliku:
M
λ
=C
c
(T/100)
4
gdje je
C
c
= 100
4
σ = 100
4
× 5,67×10
-8
= 5,67 W/(m
2
K
4
)
67
• Radi jednostavnijeg proračuna jednadžba piše
se i u obliku:
M
λ
=C
c
(T/100)
4
gdje je
C
c
= 100
4
σ = 100
4
× 5,67×10
-8
= 5,67 W/(m
2
K
4
)
68
• oslobođena energija zračenja crnog tijela M
λϕ
u smjeru koji je pod kutem ϕ zakrenut od
okomice.
• Ona se izračunava prema Lambertovom
kosinusnom zakonu:
M
λϕ
= M
λn
cos ϕ
• Kut je ugranicama od 0 ≤ ϕ ≤ π/2.
69
Zračenje nesavršenog (necrnog tijela)
radijatora
• Prema Kirchoffovom zakonu oslobođena
energija zračenja sivog tijela je:
M
e
= εΜ
λ
= εσT
4
= εC
c
(T/100)
4
• pod sivim tijelom podrazumjevaju ona koja
zrače sa smanjenim intenzitetom kod svih
valnih duljina u istom emisijskom omjeru:
I = εI
λ
70
Selektivno zračenje plinova
• Plinovi odaju i apsorbiraju samo u nekim za
njih svojstvenim područjima spektra, dok će za
druge dijelove spektra biti propusni.
• Plinovi poput kisika, vodika, dušika i
plemenitih plinova nemaju slobodnih
električnih naboja pa ne mogu širiti
elektromagnetske valove ili ih apsorbiraju.
• Oni su za toplinsko zračenje propusni.
71
• Plinovi kao :vodena para, ugljični dioksid i
sumporni dioksid u velikom dijelu spektra su
propusni i oni u tom dijelu spektra ne zrače
toplinu
• Plinovi obavljaju selektivno zračenje, pa
odavanje i apsorpcija energije zračenja ovisi o
temperaturi i gustoći plina. Intenzitet zračenja
ovisi o debljini sloja plina. Refleksije pri
zračenju plinova nema.
72
30.11.2010.
13
Zračenje između dvije ravne
usporedne površine
• Općenito izmjena energije zračenjem ovisi o razlici
temperatura na površinama tijela i o geometriji
navedenih površina.
• Tok energije zračenja koju mali dio crne površine
dA
1
odaje dijelu male površine dA
2
kao što je
prikazano na slici je:

1→2
= I

cosα
1
dΩ
1−2
dA
1
• gdje je:
dΩ
1−2
= cosα
2
(dA
2
/ b
2
)
73 74
• odnosno
I

= M
cλ1

• prema tome tok energije zračenja je:

1→2
= (M
cλ1
/π) dA
1
|(cosα
1
cosα
2
dA
2
)/( π b
2
)
• Navedeno je da i mali dio hladnije površine
dA
2
ostavruje tok energije zračenja i toplijoj
površini dA
1
:

2→1
= (M
cλ2
/π) dA
2
|( cosα
2
cosα
1
dA
1
)/( π
b
2
) |
75
dA
2
α
2
T
2
α
1
T
1
dA
1
b
A
2
A
1
konvekcija
Konvekcija
Prirodna konvekcija Prisilna konvekcija
76
Orijentacione vrijednosti koeficijenata prijenosa topline
za tipične toplinske procese navedeni su niže:
Procesi izmjene topline Koeficienti prijenosa topline
W/m
2
K
• Zagrijavanje i hlađenje plinova(atmosferski tlak)...10 -50
• Zagrijavanje i hlađenje organskih tekućina........50 -1500
• Zagrijavanje i hlađenje vode..........................200-10 000
• Ključanje vode ...............................................3 000-100 000
• Kondenzacija vodenih para ..........................5 000 -100 000
• Kondenzacija para organskih tekućina.............500-2 000
Veličina keoficijenta prijenosa topline određuje se hidrodinamičkim,
fizikalnim i geometrijskim čimbenicima. Ova ovisnost je vrlo složena i ne
može se utvrditi teorijski
77
Osnovni čimbenici koji utječu na koeficient
prijenosa topline konvekcijom
• 1.Vrsta strujanja toplog medija(laminarno ili turbulantno) i
njegova brzina.Sa povećanjem brzine toplinskog
medija,debljina laminarnog graničnog sloja se
smanjuje,uslijed čega se njegov toplinski otpor snizuje,a
koeficient prijenosa topline raste.
• 2.Fizikalna svojstva toplinskog medija(viskozitet toplinska
vodljivost,gustoća,spec.toplina).Kao pravilo,koeficient
prijenosa topline povečava se sa sniženjem viskoziteta i
povećanjem toplinske vodljivosti,gustoće ui spec.topline.Kao
što se fizikalna svojstva mjenjaju sa temperaturom,tako i
kojeficijent prijenosa topline ovisi o temperaturi toplijeg
medija.
• 3.Dimenzije i oblik površine izmjene topline(ogrijevne
poveršine).
78
30.11.2010.
14
Bezdimenzijski brojevi za prijenos topline konvekcijom
Naziv bezdimezijski Naziv bezdimezijski
broj broj
Bezdimezijski broj Bezdimezijski broj Fizikalni smisao kriterija Fizikalni smisao kriterija
Nusseltov broj Nusseltov broj
Karakterizira prijenos topline Karakterizira prijenos topline
između ogrijevnog medija i između ogrijevnog medija i
stijenke i obratno stijenke i obratno
Reynoldsov broj Reynoldsov broj Označuje režim strujanja Označuje režim strujanja
ogrijevnog ili toplijeg ogrijevnog ili toplijeg
medija medija
Prandtlov broj Prandtlov broj Karakterizira fizikalna Karakterizira fizikalna
svojstva ogrijevnog ili svojstva ogrijevnog ili
toplijeg medija toplijeg medija
Grashofov broj Grashofov broj Karakterizira režim strujanja Karakterizira režim strujanja
ogrijevnog ili toplijeg medija ogrijevnog ili toplijeg medija
za konvekciju za konvekciju
0 =
|
|
¹
|

\
|



= =
y b st
y
T
T T
L hL
Nu
λ
µ
ρ L v
Re =
79
a
c ν
λ
µ
= = Pr
2
2 3
µ
β ρ T g L
Gr

=
80
PPèècletov cletov
broj broj
Karakterizira omjer Karakterizira omjer
temperaturnog gradijenta temperaturnog gradijenta
po debljini graničnog sloja po debljini graničnog sloja
prema uzdužnom po duljini prema uzdužnom po duljini
objekta ili cijevi objekta ili cijevi
Pr Re × =
=
Pe
a
vd
Pe
h
c
a
ρ
λ
=
Temperaturna vodljivost je:
Popis simbola
• h-koeficijent prijenosa topline, W/(m
2
K)
• λ− koeficijent toplinske vodljivosti ogrijevnog ili toplijeg
medija, W/(mK)
• µ – dinamička viskoznost ogrijevnog ili toplijeg medija , Pa s
• c – specifični toplinski kapacitet ogrijevnog ili toplijeg medija,
J/(kgK)
• ρ-gustoća ogrijevnog ili toplijeg medija, kg/m
3
• β-koeficijent obujamske ekspanzije ogrijevnog ili toplijeg
medija, 1/K
• L- geometrijska dimenzija prometranog objekta, m
• ∆T-razlika temperatura, K
81
• Kod očitavanja ili izračunavanja fizikalnih
parametara ogrijevnog ili toplijeg medija potrebno
je znati srednju temperaturu ogrijevnog ili toplijeg
medija Tt ili temperaturu stijenke odnosno
graničnog sloja Tst koja je jednaka srednjoj
aritmetičkoj temperaturi između stijenke Tstj i
toplijeg medija Ttopl.med.:
2
.
stj t
st
T T
T
+
=
82
Prirodna konvekcija
• Strujanje fluida se javlja kao posljedica razlike
temperatura ili gustoće toplijih i hladnijih čestica
fluida ili između ogrijevne površine ili medija i fluida
• Radijator i sl.
• Kojeficijent prijelaza topline kod prijenosa topline
konvekcijom,određuje se,otporom u laminarnom
graničnom sloju i otporom pri izmjeni topline između
mase toplinskog medija i graničnog sloja .
83
• Za karakterizaciju strujanja pri prirodnoj konvekciji
koristimo se Grashofovim brojem:
2
2 3
2
3
µ
β ρ
ν
β T gL T gL
Gr

=

=
( ) Pr Gr f Nu =
84
•Nusseltov broj za ovaj slučaj se može odrediti iz:
30.11.2010.
15
• Količina predane topline proporcionalan je
temperaturnom gradijentu tj. razlici temperatura
između stijenke i toplijeg medija, pa je intenzitet
konvekciskog toka topline i vrijednost koeficijenta
prijenosa topline određen veličinom ∆T .
• Za laminarni tok pri rpirodnoj konvekciji za
određivanje koeficijenta prijenosa topline se može
koristiti Lorenzova jdnadžba pri GrPr<2x10
7
:
( )
25 , 0
Pr 54 , 0 Gr Nu =
85
86
Neke vrijednosti koeficijenta Neke vrijednosti koeficijenta
prijenosa topline za prirodnu prijenosa topline za prirodnu
konvekciju. konvekciju.
Zrak ........................5 Zrak ........................5--25 W/(m 25 W/(m
22
K) K)
Voda....................20 Voda....................20--100 W/(m 100 W/(m
22
K) K)
87 88
Topla površina
Horizontalna ploča
Kod računanja karakteristične
dimenzije mora se uzeti u obzir
površina i kvasni opseg ploče
10
4
-10
7
Nu=0,54(GrPr)
0,25
10
7
-10
11
Nu=0,15(GrPr)
0,333
Topla površina
Kod računanja karakteristične
dimenzije mora se uzeti u obzir
površina i kvasni opseg ploče
10
5
-10
11
Nu=0,27(GrPr)
0,25
89
Vertikalni cilindar
L
Može biti razmatran
kao vertikalna ploča
samo ako je
25 , 0
35
Gr
L
d ≥
Horizontalni cilindar
d
( )
2
27
8
16
9
6
1
)
Pr
559 , 0
( 1
Pr 0387
6 , 0
(
(
(
(
¸
(

¸

(
¸
(

¸

+
+ =
Gr
Nu
10
-5
-10
12
90
Kugla
d
( )
9
4
6
9
4
1
Pr
0469
1
Pr 0589
2
7 , 0 Pr
10 Pr
11
(
(
¸
(

¸

|
¹
|

\
|
+
+ =


Gr
Nu
Gr
30.11.2010.
16
Prisilna konvekcija
λ
ρ
µ
µ
λ
ρ
λ
µ
µ
vL c
Pe broj Pecletov
vd c
d
x
d h
Pe
d
x
Nu
p
st
b
st p
st st m a
st
b st
m a
= −
|
|
¹
|

\
|
|
|
|
¹
|

\
|
=
|
|
¹
|

\
|
|
|
|
¹
|

\
|
=


:
86 , 1
86 , 1
14 , 0
3 / 1
. .
14 , 0
3 / 1
. .
91
Laminarna prisilna konvekcija (Sieder i Tate)
92
A-izotermni
tok
B-grijanje
kapljevineili
hlađenje
plinova
C-hlađenje
kapljevina
ili grijanje
plinova
Utjecaj prijenosa
topline na raspodjelu
brzina u laminarnom
gibanju
C
B
A
Prisilna turbulentna konvekcija
• Dittus i Boelterova jednadžba:
• Uvjeti: Svojstva fluda se odrđuju na osnovu
srednje aritmetičke vrijednosti temperature
cijelog obujma fluida, Re>10 000; 0,7<Pr<100;
n=o,4 za grijanje; n=0,33 za hlađenje; L/d
st
>60
( ) ( )
n
b b b
Nu Pr Re 023 , 0
8 , 0
=
n
b
p
b
st st m
c d v d h
|
|
¹
|

\
|
|
|
¹
|

\
|
=
λ
µ
µ
ρ
λ
8 , 0
023 , 0
93
94
2 , 0
3
2
5 , 0 5 , 0
' '
023 , 0
' '

|
|
¹
|

\
|
=
|
|
¹
|

\
|
|
|
¹
|

\
|
T
st
T
p
b
p
m
m d
c
c m
h
µ λ
µ
St × Pr
2/3
= 0,023 × Re
-0,2
Uvjeti: svojstva fluida se određuju na osnovu:
T
0,5
=(T
st
-T
b
)/2, osim c
p
u St-broju (Stanton)
Re>10 000; 0,7<Pr<160; L/d
st
>60
Colburnova jednadžba
95
TOPLINSKI GRANIČNI SLOJ TOPLINSKI GRANIČNI SLOJ
T
st
-T
f
y
x
O
T
st
-T
f
T
st
-T
f
x
1
x
2
v
s
T
f
δ
t
y
T
k



st
( )
f t s x T T h −
T
st
Pri postavljanju bilance topline gustoča toplinskog toka
kroz ravnu ploču treba biti jednaka gustoči toplinskog
toka kroz fluida koji optiče ploču:
( )
f st x
T T h
y
T
k − =



y
T
T T
k
h
f st
x



− =
2
2
y
T
a
y
T
v
x
T
v
y x


=


+


96
konvekcivni prijenos topline izražen preko lokalnog
koeficijenta prijenosa topline koji se smanjuje porastom
razlike temparatura između površine ploče i fluida.
30.11.2010.
17
97
za granične uvjete:
kod y=0 T=T
st
; 0
2
2
=


y
T
kod y=δ
t
T=T
f
; 0 =


y
T
•Debljina hidrodinamičkog graničnog sloja
je definirana kao odstojanje od površine u
fluidu gdje je lokalna brzina jednaka 99%
od slobodne brzine struje fluida.
•Debljina toplinskog graničnog sloja se
definira kao odstojanje od površine u fluidu
gdje je temperatura 99% od vrijednosti
temperature u slobodnoj struji fluida
• Uzimajući u obzir izdvojeni kontrolirani
obujam u graničnom sloju polazi se od
pretpostavki da su:
• stacionarni nestlačivi tok fluda
• svojstva fluida konstantna i svedena na:
• beznačajne tjelesne sile, mala brzina fluid i
provođenje u smjeru toka
• Sada je u smjeru osi x jednadžba količine
gibanja pri konstantnom polju tlaka je:
2
f st
s
T T
T

=
2
2
y
v
y
v
v
x
v
v
x x
y
x
x


=


+


ν νν ν
98
• Raspodjele temperatura I brzina su indentični
kada je:
• je jedan, koja vrijedi za večinu plinova 0,6< Pr
<1,0.
• Pr-broj za kapljevine nalazi se u širokom području
vrijednosti od vrlo visokih vrijednosti za viskozna
ulja do vrlo malih vrijednosti za kapljevite metale
koji imaju vrlo visoku toplinsku vodljivost.
a
ν νν ν
≡ Pr
99
• Promjene temperature i brzine su slične kod tolinske
difuzije kao i kod količnine gibanja izraženog preko
kinematičkog viskoziteta. Potpuna analogija postoji i
pri izražavanju temperature preko bezdimenzijske
vrijednosti:
• Također je moguće izraziti brzine kao odnos
promatrane i one u ostalom dijelu fluida vs, pri čemu
je uvjet za toplinski granični sloj Θ=0 kod y=0 i
analogno v
x
/v
s
pri y=0
st f
st
T T
T T


= Θ
100
Isparavanje
• Prema kinetičko-molekularnoj teoriji topline
zagrijavanjem se molekulama kapljevine
dovodi kinetička energija, pa kapljevina
isparuje kad molekule kapljevine dobiju
dovoljno kinetičke energije da savladaju
kohezione sile i tlak nad površinom kapljevine
101
Ishlapljivanje i ključanje
• Kapljevina ishlapljuje kad je tlak pare u
kapljevini veći od parcijalnog tlaka te
pare u okolici, a manji od ukupnog tlaka
okolice.
• Kapljevina isparuje ključanjem kada se
tlak pare u kapljevini izjednači s tlakom
pare nad slobodnom površinom
kapljevine
102
30.11.2010.
18
• Isparavanje kapljevine ključanjem odvija se na
graničnoj površini izeđu kapljevine i nastale
pare.
• Para se najčešće pojavljuje u obliku mjehurića:
mjehurići se stvaraju na za njih najpovoljnijim
mjestima na ogrijevnoj površini.
• Kad mjehurići pare dostignu određenu
veličinu, odvajaju se od ogrijevne površine i
podižu kroz kapljevinu.
103
• Pri lokalnom ključanju mjehurići isčeznu prije
nego što stignu do slobodne površine
kapljevine. Razlog tome je što kapljevini nije
dovedeno dovoljno topline da u cjelom svom
obujmu postigne temperaturu ključanja
• Kada se kapljevina zagrije po čitavom obujmu
do temperature ključanja mjehurići dolaze do
slobodne površine kapljevine i imamo
ključanje sa čistim isparavanjem.
104
• Kada se kapljevina zagrije po čitavom obujmu do
temperature ključanja mjehurići dolaze do slobodne
površine kapljevine i imamo ključanje sa čistim
isparavanjem.
• Uz ogrijevnu površinu se formira tanki granični sloj
kapljevine kojoj se temperatura naglo smanjuje s
povećanjem udaljenosti od te površine.
• Debljina toplinskog graničnog sloja ovisi o
toplinskom toku, tlaku, obliku ogrijevne površine i
fizičkim svojstvima kapljevine.
105
• Mjehurići pare stvaraju se uglavnom na mjestima ,
gdje im je već u zametku osiguran makar i neznatan
polumjer zakrivljenosti.
• Takva se mjesta nalaze na ogrijevnoj površini punoj
mikroskopskih uvala i grebena
• Na takvim mjestima dovoljno je da se kapljevina
pregrije nekoliko stupnjeva iznad točke ključanja da
bi se dobio potreban nadtlak pare za zametak
mjehurića.
• Ta se mjesta nazivaju klijalištima mjehurića.
106
• Nastali mjehurić raste zbog isparavanja pregrijane
kapljevine u njega.
• Kad mjehurić dovoljno naraste, odvaja se od
ogrijevne površine i diže kroz kapljevinu.
• Na istom mjestu se stvaraju novi mjehurići, kojima je
frekvencija stvaranja ovisna o toplinskom
opterećenju ogrijevne površine.
• U tijeku podizanja mjehurića kroz kapljevinu njegov
opseg raste, jer se nastavlja isparavanje kapljevine u
mjehurić s njegove graničene površine
107
• Za bolji prijelaz topline veoma je važno da kapljevina
koja isparuje dobro kvasi ogrijevnu površinu.
• Tada će se mjehurići nastale pare stiskati uz ogrijevnu
površinu i lako se od nje odvajati.
• Nasuprot tome, ako kapljevina slabo kvasi ogrijevnu
površinu, mjehurići nastale pare rastegnut će se po
površini i odvajati od nje tek kad poprime relativno
velik obujam
• Tako je npr. koeficijent prijelaza topline s ogrijevne
stijenke na živu 10 ... 20 puta manji od koeficijenta
prijelaza topline s ogrijevne površine na vodu uz
jednako toplinsko opterećenje i tlak.
108
30.11.2010.
19
• Na prijelaz topline utječu i primjese u isparavanoj
kapljevini .
• Vodene otopine imaju obično niže vrijednosti
koeficijenta prijelaza topline nego čista voda.
• Povečanjem viskoziteta čistih kapljevina ili otopina
koeficijent prijelaza topline također se smanjuje.
• Prijelaz topline se povećava i smanjenjem površineke
naptosti.
• Veličina mjehurića u trenutku odvajanja od ogrijevne
površine zavisi o površinskoj naptosti kapljevine, koja
je određena vrstom kapljevine i stanjem ogrijevne
površine, njezinim onečišćenjem, hrapavošću i sl.
109
• Na odvajanje mjehurića od ogrijevne površine
znatan utjecaj ima sila tromosti, koja se javlja
zbog naglog, gotovo eksplozivnog širenja
mjehurića i s tim povezanog potiskivanja
kapljevine.
• Rast mjehurića u kapljevini koja se nalazi uz
ogrijevnu površinu otežan je zbog površinske
napetosti kapljevine.
Režim I : Prijelaz topline od površine grijača
na kapljevinu se ostvaruje slobodnom
konvekcijom.
110
111
Slobodna površina
isparavanja /
Free-surface
evaporation
Prijelaz
topline/Heat
transfer:
Slobodna
konvekcija / Free
convection
I
Mjehurasto ključanje /
Nucleare boiling
Pojedinačni
mjehuri /
Individual
bubbles
II
Lokalno
ključanje /
Local
boiling
Kolone mjehura /
Bubble columns
Filmsko ključanje / Film boiling
Nestabilni film /
Unstable film
Stabilni
film /
Stable film
III IV V VI
Film štetnog
zračenja /
Radiation
affects film
D
C
B
Gustoća
toplinskog
toka / Heat
flux, q /W/m
2
∆T = T
s
- T
zas
• Režim II: Mjehurići nastaju na slobodnoj
površini grijača i dižu se pojedinačno prema
slobodnoj površini kapljevine.
• Na početku čitav obujam kapljevine nema
temperturu ključanja.
• Pojedini mjehurići koji se odvajaju od
slobodne površine grijača na putu prema
slobodnoj površini kapljevine nestaju, jer se
para iz mjehurića ukapljuje zato što je
temperatura okolne kapljevine niža od
temperature ključanja. (lokalno ključanje
112
• Režim III: Ključanje postaje burno, nastaju
kolone mjehurića koje se gibaju prema
slobodnoj površini kapljevine. Dolazi do
intenzivnog mješanja i prijelaz topline se
ostvaruje prisilnom konvekcijom.
• Para u mjehuričima ima nižu toplinsku
vodljivost od okolne kapljevine.
• Sloj mjehurića se na mahove urušava i
ponovno obnavlja, pa ga odlikuje visoka
nestabilnost.
113
• Režim V: Sloj mjehurića na površini grijača postaje
stabilan.
• Kako ∆Τ doseže temperaturu iznad 535
o
C zračenje
postaje dominatni oblik prijelaza topline. Gustoća
toplinskog toka počinje rasti sa porastom ∆Τ.
• U najvišoj točki B na krivulji ključanja gustoća
toplinskog toka doseže maksimum .
• Ova točka se naziva i kriznom točkom ključanja ,
točkom pregrijavanja ili odstupanja od mjehurastog
ključanja.
114
30.11.2010.
20
• Nakon toga, zbog nastalog nestabilnog sloja
mjehurića dolazi do pada gustoće toplinskog
toka sa porastom razlike temperature.
• U mnogim fluidima točka D može biti točka
taljenja materijala iz koga je grijač načinjen.
• Ako točka D nije točka taljenja materijala iz
kojeg je načinjen grijač onda ona može rasti
kontinuirano kroz točku D.
I.
q = C (λ/L) (Gr
L
Pr )
a
(T
s
- T
b
)
115
• gdje je T
b
temperatura cijelog promatranog
obujma i gdje su konstante C i a. gdje je T
b
temperatura cijelog promatranog obujma i
gdje su konstante C i a.
116
• Budući da je Gr
L
= gβ(Ts - Tb)L
3
/(ν
2
) i budući da je
eksponent a u jednadžbi pri laminarnom strujanju
obično jednak 1/4 i da je pri turbulentnom
strujanju jednak 1/3, prijelaz topline u ovom
području se mjenja sa ∆T od 5/4 snage za
laminarni do 5/3 za turbulentni tok.
II i III
q = µ
l
H
fg
( g(ρ
l
− ρ
v
)/σ)
0,5
(c
l
(T
s
- T
zas
)/ (H
fg
Pr
l
1,7
C
sf
))
3
117
• gdje je
• c
l
- specifični toplinski kapacitet zasičene
kapljevine,J/(kg K),
• C
sf
- konstantna sojstvena za površinu fluid
(vidi Tablicu ),
• H
fg
- entalpija isparavanja, J/kg,
• Pr
l
- Prandtlov broj zasičene kapljevine,
• µ
l
- dinamička viskoznost kapljevine, Pa s, σ −
površinska napetost, J/m,
• ρ
l
- gustoća zasičene kapljevine, kg/m
3
, ρ
v
-
gustoća zasičene pare, kg/m
3
.
118
• Maksimalna gustoća toplinskog toka kod
ključanja
U točki B ostvaruje se maksimalni prijelaz
topline, te je maksimalna gustoća toplinskog
toka :
q
max
= 451ρ
v
H
fg
g
1/4
((ρ
l
− ρ
v
)/ρ
v
IV,V,VI
horizontalne cijevi:
h = (h
c
/h)
1/3
+ h
r
gdje su h
c
koeficijent prijelaza topline
konvekcijom, a h
r
koeficijent prijelaza topline
zračenjem.
119
Koeficijent prijelaza topline konvekcijom za
horizontalne cijevi za stabilno filmsko ključanje
može se izraziti:
h
c
= 3,52 λ
vf
ρ
v

l
- ρ
v
) g(H
fg
+ 0,4 c
l
∆T /(d
o
µ
l
∆T )
1/4
gdje su ∆T = T
s
- T
zas
, i d
o
je vanjski promjer
cijevi.
120
30.11.2010.
21
ukapljivanje
filmsko ukapljivanje
7-12 kW/(m K)
kapljičasto ukapljivanje
45 - 120 kW/(m K)
ukapljivanje
121
Filmsko ukapljivanje
T
s
x
v
para
f
i
l
m
T,p,i
T'=f(p)
122
Nusseltova teorija
• Koeficijent prijelaza
topline za vertikalnu
stijenku:(Laminarno
strujanje)
• C = 1,13
• za horizontalnu
stijenku: (Laminarno
strujanje)
( )
( )
4
1
3
'
(
¸
(

¸



=
l s
l v l l
L T T
g r
C h
µ
λ ρ ρ ρ
( )
( )
4
1
3
'
725 , 0
(
¸
(

¸



=
l s
l v l l
d T T
g r
h
µ
λ ρ ρ ρ
123
124
Prolaz topline
Jednadžba prolaza topline
Q=UA (T
f1
-T
f2
)
2 1
1 1
1
h
x
h
U
+ +
=
λ
125
Q=UA (T
f1
-T
f2
)=h
1
A(T
f1
-T
st1
)=λ/x(T
st1
-T
st2
)
=h
2
A(T
st2
-T
f2
)
126
2 1 1
1 1
1
h x h
U
n
n n
n
+ +
=

=
λ
2 2 1
2
1 1
1
ln
1 1
1
r h r
r
h r
U
+ +
=
λ
r
1
r
2
x
T
st2
T
st1

30.11.2010.

Temperaturni gradijent
• Jednodimenzionalno temperaturno polje je ono gdje temperatura zavisi o jednoj kordinati, pa je: T = f1 (x, t),

T T = =0 y z

(4 - 4)

U slučaju kada sve točke u temperaturnom polju imaju istu temperaturu imamo izotermičko temperaturno polje ili površinu. Ako tu površinu presječemo nakom ravninom onda u toj ravnini dobijamo snop izotermi

7

8

• Iz termodinamike je poznato da na istom mjestu ne mogu biti dvije različite temperature i da se dvije površine sa različitim temperaturama ne mogu sijeći. • Prema tome se duž izoterme temperature ne mjenjaju, dok u svakom drugom smjeru postoje njezine promjene.

• Najveći pad temparature po jedinici dužine se dobija u smjeru okomitom na izotermnu površinu. • Ta se razlika temparatura naziva temperaturni gradijent. • Budući da se orijentacija mijenja po izotermnoj površini, temperaturni grdijent je vektor okomit na izotermnu površinu, s pozitivnim predznakom u smjeru rasta temparature: gradT = n0 ( T/ n) ( 4 - 5)

9

10

PROVOÐENJE TOPLINE
T/K

Toplina

• Fourierov zakon

Q = −λAt
T1 dT T2
Φ=

dQ = −λ × dA × dt ×

dT dx

T1 − T2 x Toplinski tok:

Q λ = − A(T1 − T2 ) t x

dx

x/mm x
11 12

2

Toplinska vodljivost ploče je 13.02)[(273.15 +80)] =26 750 W/m2 • ili ako se temperature unesu direktno u Celzijevim stupnjevima: q = (λ/x)(ϑ1 .15 + 120) (273.02)(120 .2010.375 W/(mK).30.80) = 26 750 W/m2 13 14 Provođenje topline kroz višeslojnu stijenku T/K T1 o Φ=− T1 − T2 xa λa A T2 − T3 xb λb A T3 − T4 xc λc A T4 − T5 xd λd A 16 Φ=− T2o T3o T4 o o T5 Φ=− xa xb xc xd x/m xa λ aA T1 xb λb A T2 T3 xc xd λc A λd A T4 T5 Φ=− 15 Ukupni toplinski tok je: Φ=− T1 − T5 xa xb x x + + c + d λa A λb A λc A λd A Toplinski tok provođenjem = Ukupna razlika temparatura / Zbroj svih toplinskih otpora odnosno •Na osnovu navedenog Fourierov zakon bi se mogao pisati kao: Φ=− T1 − Tn +1 T −T = − 1 n n +1 n x ∑ λ iA ∑ Ri n =1 i n =1 18 17 3 .375/0.375/0.ϑ2) = (13.11. • Rješenje: Gustoća toplinskog toka je: q = (λ/x)(T1 .T2) = (13. Gustoća toplinskog toka: q= Φ Q λ = = − A(T1 − T2 ) A tA x PRIMJER:Odredite gustoću toplinskog toka pri stacionarnom provođenju topline kroz homogenu neprozirnu ploču debljine 20 mm? Na jednoj strani ploče tempratura je 1200C a na drugoj je 800C.

335 W/(mK). Provođenje topline kroz cilindričnu stijenku pri stacionarnim uvjetima Aplašta=2πrL dr oT1 r1 dΦ = − r2 2λπ rLdϑ dr T2 o 19 20 T2 ∫ dT = − T1 Φ 2π L λ r2 ∫ r1 dr r r  Φ T1 − T 2 = − ln  2  2π L λ  r1  T1 − T 2 Φ = − 2π L λ r  ln  2   r1  • PRIMJER: Para struji kroz čeličnu cijev unutarnjeg promjera (ID) 4 cm i vanjskog promjera (OD) 5 cm. a uzimajući u obzir da su razlike temperatura u Celzijevim stupnjevima i u kelvinima iste: Φ = 2π L λ(ϑ1 .377 m2 Vanjska površina plašta cijevi: Ao= π do L = π ×0.85oC i vanjske 86.335×( 96.8 / 0.85oC.85 86. Izračunajte toplinski tok provođenjem kroz stijenku cijevi duljine 3m i gustoću toplinskog toka provođenjem osnovanog na unutrašnjoj i vanjskoj površini? • Rješenje: Iz Toplinskih tablica.471 m2 Gustoća toplinskog toka na osnovu unutarnja površine je: q = Φ/Ai = 44 208.471 = 93 861.ϑ2)/[ ln(r2 /r1 )] = 2π ×3×52.2010. K.6 W/m2 r3 r1 o o T1 o T 2 r2 T3 23 24 4 .7 W/m2 Gustoća toplinskog toka na osnovu vanjske površine: q = Φ /Ao = 44 208.85)/[ln(2.30. Temperatura unutarnje površine cijevi je 96.8 W 21 22 •Unutrašnja površina plašta cijevi : Ai = π di L = π×0.85oC i iznosi 52.377 = 117 264.5 /2 )] Φ = 44 208.05×3 = 0.Ražnjevića očita se toplinska vodljivost čelika kod srednje temperature 91.04×3 = 0. Uvrštavanjem zadanih vrijednosti.11.8/0.

5 W/(mK) za nikal.13 W/(mK). . dok kod čvrstih tijela koja su nekovine porastom temperature. Legura konstantana sadrži 35% bakra i 35 % nikla i ima λ = 30 W/(mK) prema λ = 393 W/(mK) za bakar i λ = 58. 28 Toplinska vodljivost različitih materijala dosta se razlikuje.08 .. a određuje se pokusima. kao što je većina kovina. . a b je konstanta koja se za pojedine vari određuje pokusima.11. strukturi.. • Jedinica je W/(mK). Temperaturni koeficijent b je pozitivan za veliki broj izolacijonih materijala . 27 • U praksi se koeficijent toplinske vodljivosti za mnoge tvari računa s linearnom ovisnošću o temperaturi prema: λ = λ0 [1 + b(T − T0 )] • gdje je λ0 vrijednost koeficijena toplinske vodljivosti pri referennoj temperauri T0.. Φ=− 2π L(T1 −T3 ) 1 Toplinska vodljivost Φ=− λa  r1  λb  r2  2π L(T1 −Tn−1 ) r  1 r  ln  2  + ln  3  +. Kod dobrih toplinskih vodiča . Kovina Nekovina Izolacionih materijala Kapljevina Plinova ∑λ ln  r i =1 i n 1  rn−1    i  25 26 Koeficijent toplinske vodljivosti • Koeficijent toplinske vodljivosti pokazuje količinu topline koja prolazi uslijed provođenja u jedinici vremen kroz jedinicu površine pri razlici temperatura od 1K i razmaku od 1 m okomitom na izotermnu plohu. a za kristalne opada. gustoći. 0. za pluto gustoće 150 kg/m3 je 0.2010. vlažnosti i temperaturi tvari. Toplinska vodljivost legura od dvije kovine može biti manja nego što je za bilo koji od njih pojedinačno. 29 Toplinska vodljivost komercijalnih kovina može se znatno razlikovati zbog različitog sadržaja elemenata ili spojeva koji se u njima nalaze u malim količinama..30. toplinska vodljivost amorfne tvari raste. • ovisi o vrsti. tako je za čisti bakar 393 W/(mK). 30 5 . temperaturni koeficijent b je negativan ( aluminij i mjed su izuzeci) .

vrijednost toplinske vodljivosti može biti kod provođenja topline paralelno sa vlaknima 1. Kapljevita voda provodi toplinu pri 1000C oko trideset puta bolje od vodene pare. relativna toplinska vodljivost će opadati sa opadanjem temperature.2010. • Porozne nehomogene krute tvari mogu imati temperaturni koeficjent b mnogo veći nego kod homogenih krutina. onda će krivulja relativne toplinske vodljivosti imati ispupčenje prema gore jer toplina zračenja raste sa čevrtom potencijom apsolutne temperature.11. • Pri većem broju atoma u molekuli plina konstanta je manja. pa je: • Sukladno kinetičkoj teoriji plinova Prandtlov broj (Pr) ne ovisi o tlaku i temperaturi plina već samo o omjeru specifičnih toplinskih kapaciteta kod konstantnog tlaka i volumena: λ = e Cv (µ /M) Pr = cp µ • gdje je Cv volumenski molni specifični toplinski kapacitet.393 W/(mK). 31 32 TOPLINSKA VODLJIVOST KAPLJEVINA Voda od kapljevina ima najvišu toplinsku vodljivost koja kod 100C iznosi 0.Euckenu i ovisi samo o stupnju slobode molekula 34 • Specifični toplinski kapacite kod konstantnog volumena ili maseni toplinski kapacitet kod konstnatnog volumena cv = Cv/M .7 puta veća nego li kod provođenja topline okomito na vlakna. • Kod praškastih materijala . Anorganske kapljevine su nešto lošiji vodiči dok su organske mnogo lošiji. • Posljedica toga je i da se Pr-broj neznatno mijenja za neki određeni plin. budući da toplina prelazi ne samo provođenjem. 35 λ = 4 9−5 cp c v • Omjer cp/cv se neznatno mijenja od 0. Kod nehomogenih krutina relativna toplinska vodljivost na datoj temperaturi je funkcija gustoće. kao što su silika-gel i dijatomejska zemlja .5815 W/(mK). već i konvekcijom u plinskim džepovima i zračenjem od površine na površinu unutar pojedinih prostora ispunjenih plinom.8.72 do 0.30. ali Cv veća. Kod vlaknastih materijala kao što je drvo. Kapljevine mnogo bolje provode toplinu od plinova. Izuzetak su voda i glicerin kojima toplinska vodljivost raste s porastom temperaure. Ukoliko je unutrašnje zračenje intenzivnije . npr.131 W/(mK). a benzena 0. toplinska vodljivost amonijaka je 0. • Iz gornje jednadžbe se vidi da je toplinska vodljivost kod idealnih plinova neovisna o tlaku i veći je što je plin lakši. 33 TOPLINSKE VODLJIVOST PLINOVA • Kinetička teorija (laminarno gibanja) plinova daje vezu između dinamičke viskoznosti i toplinske vodljivosti plina: λ = e cv µ • gdje je fakor e ≥ 1 prema A. • Prema tome se ovisnost toplinske vodljivosti o temperaturi može napisati: λ = λo cp µ cv µo 36 6 . Toplinska vodljivost kapljevina opada s porastom temperature.

• Toplinsko zračenje se nalazi u području između 0. raspodjelu temperatura u zidu peći od šamotne opeke na odstojanjima 0.0 859.ultraljubičasto zračenje .0007 [( 1350 - Rezultati proračuna x /m 0 1350 0.838⋅0.38 do 0.50) = 5963 W/m2 • Objedinjavajući gornje izraze dobije se izraz za temperature unutar stijenke: ϑx = √ [(1/b) + ϑ1]2 .278/0.1/b • Uvršavanjem u jednadžbu dobije se: ϑx = √ [(1/0.γ-zračenje.20 625.30. Izračunajte: srednju toplinsku vodljivost šamotne opeke. 100. 50.svemirske zrake .76 µ. bombardirane elektronima.3 m.25 361.ϑ2) = (1. 5.5 0.1 i 100 µ ( 1 micron= 1µ =10-4 cm = 10-6m). 2. 3. 200.0]} = 1.11.6 1072. gustoću toplinskog toka. 150.838 W/(mK) (b = 0.838{1 + 0.15 0. Topliska vodljivost šamotne opeke kod 00C je 0. televizijsko i radio zračenje 39 40 ϑ /0C 1267.2⋅5963d/(0.2010. neonska žarulja ) 42 7 .0007) + 1350]2 . 41 • Izvjesne tvari kada su pogodno pobuđene električnim pražnjenjem.0007 37 38 λ = λ0 [1 + b ( ϑ1 – ϑ2)] = 0. 6.toplinsko zračenje . (živin luk.0 0.7 1600 1400 1200 / C 1000 800 600 400 200 0 0 50 100 O 150 x/mm 200 250 300 • Od navedenih spektralnih područja zračenja za ljudsko oko je vidljivo ono u području toplinskog zračenja za valne duljine λ od 0.0007 1/K). gdje je energija koncentrirana u izvjesnim valnim duljinama svojstvenim za tvar koja zrači.0007) .radarsko.3)(1350 . • Često se valne duljine izražavaju i u jedinici angstrem ( 1 Å= 10-10m). izložene zračenju pogodne valne duljine ili kemijskoj reakciji.05 0. • PRIMJER:Peć je izrađena od šamotne opeke debljine 0.10 0. odzračuju svojstveno zračenje koje pokazuje diskontinuirani spektar . Temperatura na vanjskoj površini peći je 500C.1/ 0.278 W/(mK) • Gusotća toplinskog toka je : q = (λ/x) (ϑ1 . a na unutarnjoj 13500C.rentgensko ili X-zračenje 4.30 50 Zračenje • Elektromagnetski spektar čine: 1. 250 i 300 mm od unutarnje površine peći i dobivene rezultate prikažite grafički? • Rješenje:Srednja toplinska vodljivost je : 50) / 2 .2qx / (λ0b) .

• Valna duljina je odstojanje između dvije točke koje se nalaze u istom stanju oscilacije kada obuhvaćaju cijeli titraj oscilacije odnosno to je razmak između dva uzastopna brijega ili dvije uzastopne udoline odnosno pravolinijsko. Jedinica je hertz (hertz) (1 Hz = 1s-1). dio dozračena energija se zračenja se reflektira. • onim svojstvima o kojima ovisi vlastito zračenje. osvejtljene odgovarajućom valnom duljinom odzračuju svojstveno fluorescnetno zračenje koje traje dotle dok su te tvari osvjetljene ili odzračuju svojstveno zračenje poznato kao fosforesciraja koja odzračuje još dugo vremena i nakon što prestaju biti osvjetljene 43 • o intenzivnosti stranih izvora zračenja. dio zračenja pod kutem α pada na tu površinu i reflektira se pod istim kutem. odstojanje između ma koje točke na jednom valu do odgovarajuće točke na susjednom valu. 44 Prevostovom stavku • Vlastita emisija nekog prostornog elementa ne zavisi o svojstvima okoliša izvor α α izvor izvor α α α1 -glatka površina. Svjetloća površine ovisi o: • Neke krute tvari i kapljevine . a reflektira pod istim kutem dio prima.2010.11. energija zračenja • Frekvencija je učestalost kod periodičke pojave broja punih oscilacija u jedinici vremena. valna duljina.30.hrapava površina. koje imaju relativno nisku temperaturu. ako površina difuzno reflektira ukupno prispjelo zračenje -ne postoji u naravi tijelo koje ukupno zračenje apsorbira u jednom smjeru -crna površina. • svojstvima površine tijela s obzirom na refleksiju. • propusnosti materijala za zračenje. 48 -bijela površina. površina tijela koja difuzno apsorbira ukupno upadno zračenje 47 8 . 45 46 izvor izvor izvor Frekvencija. . a preostali dio prima pod kutem α1 -zrcalna površina.

• Gustoća energije zračenja w je energija zračenja elementa obujma podijeljene sa ovim elementom.2010.000 003 6) 1023 mol-1 • N je brojnost molekula. prenesena ili dozračena energija zračenjem. a n množina tvari mol 54 9 .000 004 0) ± 10-34 Js 51 • Gustoća energije zračenja je: • w = (4σ) T4 • σ je Stefan-Boltzmannova konstanta i ona je: σ = (2π5 k’ 4)/(15h’ 3c2) = (5. a h’ je Planckova stalnica i ona je: h’ = (6. koja je jednaka : k’ = (1.314 510 ± 0.000 012) 10-2 mK • gdje je k’ Boltzmannova konstanta .741 774 9 ± 0.T ) = c1λ−5 /[exp(c2/λT) .00019 ) ± 10-8 W/(m2K4) 52 Mcλ = c1 f(λ.000 002 2) 10-16 Wm2 • c2 je druga konstanta zračenja . Jedinica je džul (joule) (J). koja je : c1 = 2 πh’c2 = (3.11.438 769 ± 0.000 070 J/(molK) • dok je NA Avogadrova konstanta i ona je: NA = N/n • pa je: NA = (6. wλ = 8π h’c⋅f(λ.30.670 51± 0.T) • c je brzina elektromagnetskih valova u zrakopraznom prostoru . koja je: c2 = h’c/k’ = 1. Jedinica je džul po metru kubičnom (J/m3). je odana.626 075 5 ± 0. 49 A h λ 50 Spektralna koncentracija gustoće energije zračenja ili spektralna gustoća energije zračenja wλ • Jedinica je džul po metru na četvrtu potenciju (J/m4).000 012 )10-23 J/K 53 • Bolzmannova konstanta k’ je opća plinska konstanta svedena na jednu molekulu: k’ = R/NA • gdje je R molarna plinska konstanta i jednaka je: R = 8. • Energija zračenja Qe .380 658 ± 0.022 136 7 ± 0. • Oscilacija je puno pomicanje među krajnjim položajima tijela koje oscilira • Amplituda vala je nejveći razmak od ravnotežnog položaja.1] • c1 je prva konstanta zračenja.

• Crno tijelo na određenoj temperaturi maksimalno apsorbira i odaje energiju. 58 Crno tijelo ili savršeni radijator stijenka 1 • Crno tijelo ili savršeni radijator izvrsno upija upadno zračenje. podijeljena je sa elementom te površine. te mu je apsorptivnost a = 1 i reflektrivnost r = 0.2010. Me = ∫ Mλ dλ • Za nepolarizirano crno tijelo zračenje je: M cλ = 55 cwλ = 2π h ' c 2 f ( λ . propusnost a+r+d =1 • Količina i vrsta odane energije na jedinicu površine Me1 određena je materijalom i temperaturom tijela. 57 • Rezultat navedenog je da je dozračena energija zračenja tijelu 1 na jedinicu površine jednaka energiji koju tijelo odaje. prenesena ili dozračena u jedinici vremena • Jedinica je vat (watt) • Oslobođena energija zračenja Me u točki na površini je tok energije zračenja koji napušta element površine.30.11. Me = Me1+ r Me • gdje je prema jednadžbi . T ) 4 56 Apsorpcija. 59 60 10 . • Između gustoće energije zračenja i spektralne gustoće energije zračenja postoji veza koja se može izraziti: w = ∫ wλ dλ • Snaga energije zračenja ili tok energije zračenja Φe je energija zračenja odana. Jedinica je vat po četvornom metru . refleksija. tada se uspostavlja toplinska ravnoteža. • Kada se izjednači temperatura na površini tijela 1 i na unutrašnjoj površini šupljine i ako je konstantna. W/m2. sa d = 0: Me = r Me + a Me • izjednačavanjem jednadžbi se dobiva: Me1 / Me = a ≤ 1 • omjer odane i dozračene energije nekog tijela 1 u toplinskoj ravnoteži je jednak apsorptivnosti a toga tijela.

28976×10-2/T Zavisnost pomaka intenziteta zračenja o temperaturi naziva se Wienov zakon pomaka .11.Plancku razdioba energije zračenja na razne valne duljine za prirodno nepolarizirano crno tijelo je: Iλ =(c1)/{λ5[exp(c2/(λT)]-1} • Maksimalna valna duljina pri maksimalnom intenzitetu zračenja može se odrediti : λmax = 0.163x10-6 W/m2 σΤ4 65 λ/µ 66 11 .30.1]} = Iλ x 1. • Omjer emisione energije neke prirodne odnosno stvarne površine i površine crnog tijela (savršenog radijatora) naziva se emisionim odnosom ili stupnjem crnoće te površine ili emisijskim koeficijentom prirodne stijenke odnosno: ε = Me1 / Mλ 61 62 Zračenje crnog tijela • tijela. Kirchoffov zakon • Kirchoffov zakon glasi: Pri toplinskoj ravnoteži emisivnost ε i adsorptivnost a su jednaki ili pri konstantnim i jednakim temparaturama tijela emisivnost ε i apsorptivnost a su jednaki.2010. energija zračenja crnog tijela raspodjeljuje se prema Planckovom zakonu • intenzitet zračenja crnog tijela Iλ = dMλ n/dλ • odnosno: • Prema M. dMλn = Iλdλ 63 64 • vlastito zračenje (oslobođena energija zračenja) elementa površine crnog tijela u polukuglu : Mλ = π ∫Iλ dλ = π ∫ c1dλ /{λ5[exp(c2/(λT)).

• Plinovi poput kisika. • Jednadžba je poznata kao Stefan-Boltzmannov zakon. 71 72 12 .30. pa odavanje i apsorpcija energije zračenja ovisi o temperaturi i gustoći plina. Refleksije pri zračenju plinova nema.67×10-8 = 5.67×10-8 = 5. • Oni su za toplinsko zračenje propusni. • Radi jednostavnijeg proračuna jednadžba piše se i u obliku: Mλ =Cc(T/100)4 gdje je Cc = 1004σ = 1004× 5.67 W/(m2K4) 67 68 • oslobođena energija zračenja crnog tijela Mλϕ u smjeru koji je pod kutem ϕ zakrenut od okomice. dušika i plemenitih plinova nemaju slobodnih električnih naboja pa ne mogu širiti elektromagnetske valove ili ih apsorbiraju.Stefan-Boltzmannova konstanta σ = (2π5 k’ 4)/(15h’ 3c2) = (5.11.00019 ) × 10-8 W/(m2K4). dok će za druge dijelove spektra biti propusni. ugljični dioksid i sumporni dioksid u velikom dijelu spektra su propusni i oni u tom dijelu spektra ne zrače toplinu • Plinovi obavljaju selektivno zračenje. vodika. • Prema tome je oslobođena energija zračenja crnog tijela: Mλ = σ Τ4 • gdje je σ . Intenzitet zračenja ovisi o debljini sloja plina. • Plinovi kao :vodena para. Zračenje nesavršenog (necrnog tijela) radijatora • Prema Kirchoffovom zakonu oslobođena energija zračenja sivog tijela je: Me = εΜλ = εσT4 = εCc (T/100)4 • pod sivim tijelom podrazumjevaju ona koja zrače sa smanjenim intenzitetom kod svih valnih duljina u istom emisijskom omjeru: I = εIλ 69 70 Selektivno zračenje plinova • Plinovi odaju i apsorbiraju samo u nekim za njih svojstvenim područjima spektra.2010.67 W/(m2K4) • Radi jednostavnijeg proračuna jednadžba piše se i u obliku: Mλ =Cc(T/100)4 gdje je Cc = 1004σ = 1004× 5.670 51× 0. • Ona se izračunava prema Lambertovom kosinusnom zakonu: Mλϕ = Mλn cos ϕ • Kut je ugranicama od 0 ≤ ϕ ≤ π/2.

.......500-2 000 Osnovni čimbenici koji utječu na koeficient prijenosa topline konvekcijom • 1.200-10 000 Ključanje vode .. Zračenje između dvije ravne usporedne površine • Općenito izmjena energije zračenjem ovisi o razlici temperatura na površinama tijela i o geometriji navedenih površina...3 000-100 000 Kondenzacija vodenih para .......... • 3......... fizikalnim i geometrijskim čimbenicima....gustoća.uslijed čega se njegov toplinski otpor snizuje.....................Dimenzije i oblik površine izmjene topline(ogrijevne poveršine)...50 -1500 Zagrijavanje i hlađenje vode..debljina laminarnog graničnog sloja se smanjuje..Vrsta strujanja toplog medija(laminarno ili turbulantno) i njegova brzina........ Veličina keoficijenta prijenosa topline određuje se hidrodinamičkim....Fizikalna svojstva toplinskog medija(viskozitet toplinska vodljivost.koeficient prijenosa topline povečava se sa sniženjem viskoziteta i povećanjem toplinske vodljivosti.......10 -50 Zagrijavanje i hlađenje organskih tekućina...... • Tok energije zračenja koju mali dio crne površine dA1 odaje dijelu male površine dA2 kao što je prikazano na slici je: dΦ 1→2 = Icλ cosα1 dΩ1−2 dA1 • gdje je: dΩ1−2 = cosα2 (dA2 / b2) 73 • odnosno Icλ = Mcλ1/π • prema tome tok energije zračenja je: dΦ1→2 = (Mcλ1/π) dA1[(cosα1 cosα2 dA2)/( π b2) • Navedeno je da i mali dio hladnije površine dA2 ostavruje tok energije zračenja i toplijoj površini dA1: dΦ2→1 = (Mcλ2/π) dA2[( cosα2cosα1 dA1)/( π b 2) ] 74 α2 T1 α1 dA1 A1 b T2 dA2 A2 konvekcija Konvekcija Prirodna konvekcija Prisilna konvekcija 75 76 Orijentacione vrijednosti koeficijenata prijenosa topline za tipične toplinske procese navedeni su niže: Procesi izmjene topline • • • • • • Koeficienti prijenosa topline W/m2K Zagrijavanje i hlađenje plinova(atmosferski tlak)..11........5 000 -100 000 Kondenzacija para organskih tekućina.gustoće ui spec...a koeficient prijenosa topline raste...tako i kojeficijent prijenosa topline ovisi o temperaturi toplijeg medija...toplina). • 2.....Kao pravilo....... Ova ovisnost je vrlo složena i ne može se utvrditi teorijski 77 78 13 .....topline....spec.Kao što se fizikalna svojstva mjenjaju sa temperaturom...30....2010......Sa povećanjem brzine toplinskog medija..

J/(kgK) • ρ-gustoća ogrijevnog ili toplijeg medija. kg/m3 • β-koeficijent obujamske ekspanzije ogrijevnog ili toplijeg medija. K • Kod očitavanja ili izračunavanja fizikalnih parametara ogrijevnog ili toplijeg medija potrebno je znati srednju temperaturu ogrijevnog ili toplijeg medija Tt ili temperaturu stijenke odnosno graničnog sloja Tst koja je jednaka srednjoj aritmetičkoj temperaturi između stijenke Tstj i toplijeg medija Ttopl. W/(m2K) • λ− koeficijent toplinske vodljivosti ogrijevnog ili toplijeg medija. W/(mK) • µ – dinamička viskoznost ogrijevnog ili toplijeg medija . Bezdimenzijski brojevi za prijenos topline konvekcijom Naziv bezdimezijski broj Bezdimezijski broj Fizikalni smisao kriterija Pècletov broj Nusseltov broj Nu = hL λ = Karakterizira prijenos topline L  ∂T    između ogrijevnog medija i Tst − Tb  ∂y  y =0   stijenke i obratno vd h a Pe = Re × Pr Pe = Karakterizira omjer temperaturnog gradijenta po debljini graničnog sloja prema uzdužnom po duljini objekta ili cijevi Reynoldsov broj Re = Prandtlov broj vLρ µc ν Pr = = λ a Gr = L3 gρ 2β∆T µ Označuje režim strujanja ogrijevnog ili toplijeg medija Karakterizira fizikalna svojstva ogrijevnog ili toplijeg medija Karakterizira režim strujanja ogrijevnog ili toplijeg medija za konvekciju 79 Temperaturna vodljivost je: Grashofov broj a = µ2 λ ρc 80 Popis simbola • h-koeficijent prijenosa topline.: Tst .11.geometrijska dimenzija prometranog objekta. • Kojeficijent prijelaza topline kod prijenosa topline konvekcijom. = Tt + Tstj 2 82 81 Prirodna konvekcija • Strujanje fluida se javlja kao posljedica razlike temperatura ili gustoće toplijih i hladnijih čestica fluida ili između ogrijevne površine ili medija i fluida • Radijator i sl.određuje se. m • ∆T-razlika temperatura. 1/K • L. Pa s • c – specifični toplinski kapacitet ogrijevnog ili toplijeg medija.30. • Za karakterizaciju strujanja pri prirodnoj konvekciji koristimo se Grashofovim brojem: Gr = gL3 β∆T ν2 = gL3 ρ 2 β ∆T µ2 •Nusseltov broj za ovaj slučaj se može odrediti iz: Nu = f (Gr Pr ) 83 84 14 .2010.med.otporom u laminarnom graničnom sloju i otporom pri izmjeni topline između mase toplinskog medija i graničnog sloja .

. • Za laminarni tok pri rpirodnoj konvekciji za određivanje koeficijenta prijenosa topline se može koristiti Lorenzova jdnadžba pri GrPr<2x107: Neke vrijednosti koeficijenta prijenosa topline za prirodnu konvekciju.5-25 W/(m2K) ........ 25 10-5-1012 Nu = 2 +   0469  6    1 +    Pr     9 d   Nu = 0......11..6 +      6 0387 (Gr Pr )  8 0..25 107-1011 Nu=0.. pa je intenzitet konvekciskog toka topline i vrijednost koeficijenta prijenosa topline određen veličinom ∆T .20-100 W/(m2K) Nu = 0..54(GrPr)0.559 916  27   1+ ( )    Pr    1 2 89 90 15 .......15(GrPr)0.. 25 85 86 Horizontalna ploča Topla površina Kod računanja karakteristične dimenzije mora se uzeti u obzir površina i kvasni opseg ploče 104-107 Nu=0......25 88 87 Vertikalni cilindar Kugla L Može biti razmatran kao vertikalna ploča samo ako je Gr Pr ≤ 10 11 d Pr ≥ 0 ........5Voda...... Zrak ....20Voda....333 Kod računanja karakteristične dimenzije mora se uzeti u obzir površina i kvasni opseg ploče Topla površina 105-1011 Nu=0......54(Gr Pr ) 0 ....... • Količina predane topline proporcionalan je temperaturnom gradijentu tj.2010. razlici temperatura između stijenke i toplijeg medija....27(GrPr)0.... 7 0589 (Gr Pr ) 9 1 4 4 d ≥ Horizontalni cilindar 35 L Gr 0 ..............30........

30. Prisilna konvekcija Laminarna prisilna konvekcija (Sieder i Tate) A-izotermni tok B-grijanje kapljevineili hla enje plinova C Nu a.86  λ  c p ρvd st  λ  c p ρvL Pecletov − broj : Pe = −1 / 3  µb  µ  st     0 . 5  2 − 0. 0.33 za hlađenje.023(Re ) hm d st 0 . n=o.023 × Re-0. 5 p b   T0. 0.m.11. L/dst>60 94 TOPLINSKI GRANIČNI SLOJ Tf Tst-Tf Tst-Tf Tst-Tf Pri postavljanju bilance topline gustoča toplinskog toka kroz ravnu ploču treba biti jednaka gustoči toplinskog toka kroz fluida koji optiče ploču: −k vs y hx (Ts t − T f ) Tst δt ∂T = hx (Tst − T f ∂y k ∂T hx = − Tst − T f ∂y ) x O x1 − k ∂T ∂y x2 st konvekcivni prijenos topline izražen preko lokalnog koeficijenta prijenosa topline koji se smanjuje porastom razlike temparatura između površine ploče i fluida.023  µ   λ     λ  b  b • Uvjeti: Svojstva fluda se odrđuju na osnovu srednje aritmetičke vrijednosti temperature cijelog obujma fluida.  x   d st  = 1. vx 95 ∂T ∂T ∂ 2T + vy =a 2 ∂x ∂y ∂y 96 16 . d st d st  = 1. 2 St × Pr2/3 = 0.8 b 0 . Re>10 000.2 Uvjeti: svojstva fluida se određuju na osnovu: T 0.m.4 za grijanje.86   Pe    −1 / 3 B A Utjecaj prijenosa topline na raspodjelu brzina u laminarnom gibanju  µb  µ  st     0 . L/dst>60 93  hm   c p µ  3  d m' '      = 0.7<Pr<160. n=0.023 st   µ   m' ' c   λ    T0.14 C-hla enje kapljevina ili grijanje plinova λ 91 92 Prisilna turbulentna konvekcija • Dittus i Boelterova jednadžba: Colburnova jednadžba Nu b = 0.8 (Pr ) n b n  vρd st   c p µ  = 0.7<Pr<100.2010.14  x   ha.5 =(Tst-Tb)/2. osim cp u St-broju (Stanton) Re>10 000.

za granične uvjete: kod y=0 kod y=δt T=Tst . ∂ 2T = 0 ∂y 2 • ∂T = 0 ∂y •Debljina hidrodinamičkog graničnog sloja je definirana kao odstojanje od površine u fluidu gdje je lokalna brzina jednaka 99% od slobodne brzine struje fluida. a manji od ukupnog tlaka okolice. •Debljina toplinskog graničnog sloja se definira kao odstojanje od površine u fluidu gdje je temperatura 99% od vrijednosti temperature u slobodnoj struji fluida 97 • • • • Uzimajući u obzir izdvojeni kontrolirani obujam u graničnom sloju polazi se od pretpostavki da su: stacionarni nestlačivi tok fluda T −T T = 2 svojstva fluida konstantna i svedena na: beznačajne tjelesne sile. • Pr-broj za kapljevine nalazi se u širokom području vrijednosti od vrlo visokih vrijednosti za viskozna ulja do vrlo malih vrijednosti za kapljevite metale koji imaju vrlo visoku toplinsku vodljivost. • Kapljevina isparuje ključanjem kada se tlak pare u kapljevini izjednači s tlakom pare nad slobodnom površinom kapljevine 102 101 17 .0.2010. Potpuna analogija postoji i pri izražavanju temperature preko bezdimenzijske vrijednosti: Θ= T − Tst T f − Tst • Također je moguće izraziti brzine kao odnos promatrane i one u ostalom dijelu fluida vs.11. pa kapljevina isparuje kad molekule kapljevine dobiju dovoljno kinetičke energije da savladaju kohezione sile i tlak nad površinom kapljevine Ishlapljivanje i ključanje • Kapljevina ishlapljuje kad je tlak pare u kapljevini veći od parcijalnog tlaka te pare u okolici. T=Tf . pri čemu je uvjet za toplinski granični sloj Θ=0 kod y=0 i analogno vx/vs pri y=0 100 99 Isparavanje • Prema kinetičko-molekularnoj teoriji topline zagrijavanjem se molekulama kapljevine dovodi kinetička energija. mala brzina fluid i provođenje u smjeru toka Sada je u smjeru osi x jednadžba količine gibanja pri konstantnom polju tlaka je: st f s ∂v x ∂v x ∂ 2vx vx + vy =ν ∂x ∂y ∂y 2 98 • Raspodjele temperatura I brzina su indentični kada je: ν Pr ≡ a • je jedan. • Promjene temperature i brzine su slične kod tolinske difuzije kao i kod količnine gibanja izraženog preko kinematičkog viskoziteta.30. koja vrijedi za večinu plinova 0.6< Pr <1.

• Takva se mjesta nalaze na ogrijevnoj površini punoj mikroskopskih uvala i grebena • Na takvim mjestima dovoljno je da se kapljevina pregrije nekoliko stupnjeva iznad točke ključanja da bi se dobio potreban nadtlak pare za zametak mjehurića.. Razlog tome je što kapljevini nije dovedeno dovoljno topline da u cjelom svom obujmu postigne temperaturu ključanja • Kada se kapljevina zagrije po čitavom obujmu do temperature ključanja mjehurići dolaze do slobodne površine kapljevine i imamo ključanje sa čistim isparavanjem. koeficijent prijelaza topline s ogrijevne stijenke na živu 10 . ako kapljevina slabo kvasi ogrijevnu površinu. mjehurići nastale pare rastegnut će se po površini i odvajati od nje tek kad poprime relativno velik obujam • Tako je npr. • Nasuprot tome. obliku ogrijevne površine i fizičkim svojstvima kapljevine. kojima je frekvencija stvaranja ovisna o toplinskom opterećenju ogrijevne površine. • Mjehurići pare stvaraju se uglavnom na mjestima . • Pri lokalnom ključanju mjehurići isčeznu prije nego što stignu do slobodne površine kapljevine. odvaja se od ogrijevne površine i diže kroz kapljevinu. • U tijeku podizanja mjehurića kroz kapljevinu njegov opseg raste.. odvajaju se od ogrijevne površine i podižu kroz kapljevinu. • Na istom mjestu se stvaraju novi mjehurići. • Debljina toplinskog graničnog sloja ovisi o toplinskom toku. gdje im je već u zametku osiguran makar i neznatan polumjer zakrivljenosti. • Tada će se mjehurići nastale pare stiskati uz ogrijevnu površinu i lako se od nje odvajati. 103 104 • Kada se kapljevina zagrije po čitavom obujmu do temperature ključanja mjehurići dolaze do slobodne površine kapljevine i imamo ključanje sa čistim isparavanjem. • Para se najčešće pojavljuje u obliku mjehurića: mjehurići se stvaraju na za njih najpovoljnijim mjestima na ogrijevnoj površini.11. • Ta se mjesta nazivaju klijalištima mjehurića.30.2010. 107 108 18 . 20 puta manji od koeficijenta prijelaza topline s ogrijevne površine na vodu uz jednako toplinsko opterećenje i tlak. 105 106 • Nastali mjehurić raste zbog isparavanja pregrijane kapljevine u njega. jer se nastavlja isparavanje kapljevine u mjehurić s njegove graničene površine • Za bolji prijelaz topline veoma je važno da kapljevina koja isparuje dobro kvasi ogrijevnu površinu. • Kad mjehurić dovoljno naraste. tlaku. • Isparavanje kapljevine ključanjem odvija se na graničnoj površini izeđu kapljevine i nastale pare. • Kad mjehurići pare dostignu određenu veličinu. • Uz ogrijevnu površinu se formira tanki granični sloj kapljevine kojoj se temperatura naglo smanjuje s povećanjem udaljenosti od te površine.

• Na početku čitav obujam kapljevine nema temperturu ključanja. pa ga odlikuje visoka nestabilnost.Tzas 111 • Režim III: Ključanje postaje burno. hrapavošću i sl. • Kako ∆Τ doseže temperaturu iznad 535oC zračenje postaje dominatni oblik prijelaza topline. 113 114 19 . • Sloj mjehurića se na mahove urušava i ponovno obnavlja. gotovo eksplozivnog širenja mjehurića i s tim povezanog potiskivanja kapljevine. Dolazi do intenzivnog mješanja i prijelaz topline se ostvaruje prisilnom konvekcijom. jer se para iz mjehurića ukapljuje zato što je temperatura okolne kapljevine niža od temperature ključanja. q /W/m2 Slobodna površina isparavanja / Free-surface evaporation Prijelaz topline/Heat transfer: Slobodna konvekcija / Free convection I Filmsko ključanje / Film boiling Stabilni Film štetnog zračenja / D film / Pojedinačni Stable film Radiation affects film mjehuri / Kolone mjehura / Nestabilni film / Individual Bubble columns Unstable film C bubbles Mjehurasto ključanje / B Nucleare boiling II Lokalno ključanje / Local boiling III IV V VI • Režim II: Mjehurići nastaju na slobodnoj površini grijača i dižu se pojedinačno prema slobodnoj površini kapljevine. • Ova točka se naziva i kriznom točkom ključanja . točkom pregrijavanja ili odstupanja od mjehurastog ključanja. koja je određena vrstom kapljevine i stanjem ogrijevne površine. (lokalno ključanje 112 ∆T = Ts . • Vodene otopine imaju obično niže vrijednosti koeficijenta prijelaza topline nego čista voda. • Veličina mjehurića u trenutku odvajanja od ogrijevne površine zavisi o površinskoj naptosti kapljevine. • Pojedini mjehurići koji se odvajaju od slobodne površine grijača na putu prema slobodnoj površini kapljevine nestaju. • Režim V: Sloj mjehurića na površini grijača postaje stabilan. • Povečanjem viskoziteta čistih kapljevina ili otopina koeficijent prijelaza topline također se smanjuje. nastaju kolone mjehurića koje se gibaju prema slobodnoj površini kapljevine. 110 109 Gustoća toplinskog toka / Heat flux. Gustoća toplinskog toka počinje rasti sa porastom ∆Τ. Režim I : Prijelaz topline od površine grijača na kapljevinu se ostvaruje slobodnom konvekcijom. • Prijelaz topline se povećava i smanjenjem površineke naptosti.11.30.2010. • U najvišoj točki B na krivulji ključanja gustoća toplinskog toka doseže maksimum . • Na odvajanje mjehurića od ogrijevne površine znatan utjecaj ima sila tromosti. njezinim onečišćenjem. • Para u mjehuričima ima nižu toplinsku vodljivost od okolne kapljevine. koja se javlja zbog naglog. • Rast mjehurića u kapljevini koja se nalazi uz ogrijevnu površinu otežan je zbog površinske napetosti kapljevine. • Na prijelaz topline utječu i primjese u isparavanoj kapljevini .

i do je vanjski promjer cijevi. I.52 λvfρv(ρl . 119 Koeficijent prijelaza topline konvekcijom za horizontalne cijevi za stabilno filmsko ključanje može se izraziti: hc = 3.dinamička viskoznost kapljevine.konstantna sojstvena za površinu fluid (vidi Tablicu ). 120 20 .Prandtlov broj zasičene kapljevine. • Nakon toga.5 (cl (Ts . kg/m3.Tb ) • gdje je Tb temperatura cijelog promatranog obujma i gdje su konstante C i a. • U mnogim fluidima točka D može biti točka taljenja materijala iz koga je grijač načinjen. a hr koeficijent prijelaza topline zračenjem. 118 117 • Maksimalna gustoća toplinskog toka kod ključanja U točki B ostvaruje se maksimalni prijelaz topline.J/(kg K).Tzas.30. ρv gustoća zasičene pare.11.V.4 cl ∆T /(doµl ∆T ) 1/4 gdje su ∆T = Ts . • Csf . • Prl . • ρl . zbog nastalog nestabilnog sloja mjehurića dolazi do pada gustoće toplinskog toka sa porastom razlike temperature. • Ako točka D nije točka taljenja materijala iz kojeg je načinjen grijač onda ona može rasti kontinuirano kroz točku D.gustoća zasičene kapljevine.2010. J/m.VI horizontalne cijevi: h = (hc/h)1/3 + hr gdje su hc koeficijent prijelaza topline konvekcijom.Tzas)/ (HfgPrl1. kg/m3.specifični toplinski kapacitet zasičene kapljevine.7Csf ))3 • gdje je • cl .Tb)L3/(ν2) i budući da je eksponent a u jednadžbi pri laminarnom strujanju obično jednak 1/4 i da je pri turbulentnom strujanju jednak 1/3. σ − površinska napetost. Pa s. • Hfg . q = C (λ/L) (GrL Pr )a(Ts . te je maksimalna gustoća toplinskog toka : qmax = 451ρv Hfgg1/4 ((ρl − ρv )/ρ v IV.entalpija isparavanja. 115 116 • Budući da je GrL = gβ(Ts . • µl .ρv) g(Hfg + 0. gdje je Tb temperatura cijelog promatranog obujma i gdje su konstante C i a. J/kg. prijelaz topline u ovom području se mjenja sa ∆T od 5/4 snage za laminarni do 5/3 za turbulentni tok. II i III q = µlHfg ( g(ρl − ρv)/σ) 0.

11.p. ukapljivanje ukapljivanje x Filmsko ukapljivanje para film T.725 l l (T '−Ts )dµl    123 124 1 Jednadžba prolaza topline U= Q=UA (Tf1-Tf2) 1 1 n λn 1 +∑ + h1 n=1 xn h2 Q=UA (Tf1-Tf2)=h1A(Tf1-Tst1)=λ/x(Tst1-Tst2) =h2A(Tst2-Tf2) U= 1 1 1 r2 1 + ln + r1h1 λ r1 h2 r2 r2 x r1 Tst1 Tst2 U= 1 1 + + h1 λ h2 125 1 x 126 21 .30.13 • za horizontalnu stijenku: (Laminarno strujanje) Prolaz topline 1  rρ (ρ − ρ v )gλ3  4 l h = C l l   (T '−Ts )Lµl   rρ (ρ − ρ v )gλ3  4 l h = 0.2010.i T'=f(p) Ts filmsko ukapljivanje 7-12 kW/(m K) kapljičasto ukapljivanje 45 .120 kW/(m K) v 121 122 Nusseltova teorija • Koeficijent prijelaza topline za vertikalnu stijenku:(Laminarno strujanje) • C = 1.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->