You are on page 1of 32

Oscilacije Harmonijske oscilacije Jednacina harmonijskih oscilacija Energija harmonijskih oscilacija Energija slobodnih oscilacija Harmonijski oscilator Slaganje

harmonijskih oscilacija Slaganje oscilacija Matematicko klatno Prigusene oscilacije Prinudne oscilacije Fizicko klatno

2 3,4,5 6...9 10 11 12 13 14,15,16 17,18,19 20...23 24...27 29


1

Oscilacije - titranja
Oscilovanje - kretanje ili promjena fizi kog kretanje procesa koje se odlikuje odre enim stepenom ponavljanja. ponavljanja. U zavisnosti od prirode fizi kog procesa koji se ponavlja, oscilacije dijelimo na: mehani ke, elektromagnetske i elektromehani ke. U zavisnosti od karaktera djelovanja na oscilatorni sistem razlikujemo: slobodne, prigu ene i prisilne oscilacije. Ako se veli ina koja oscilira mijenja po zakonu sinusa ili kosinusa u funkciji vremena to su harmonijske oscilacije /harmonijska titranja/.
2

Harmonijske oscilacije
Sistem se sastoji od kuglice mase m koja je obje ena na elasti nu oprugu. U stanju ravnote e sila, silu te ine mg uravnote uje elasti na sila (Hookeov zakon):

mg ! k(l 0
3

Harmonijske oscilacije
Ako pomjerimo kuglicu iz ravnote nog polo aja na rastojanje x Zbog uslova ravnote e dobija se

F ! mg  k ((l0  x)

F ! kx

Sila F ima osobine: proporcionalna je pomjeranju kuglice iz polo aja ravnote e i uvijek je usmjerena prema polo aju ravnote e. Za sile koje se pona aju po istoj zakonitosti ka emo da su kvazielasti ne.
4

Harmonijske oscilacije
Sistem u kojem djeluje kvazielasti na sila, pri pomjeranju iz ravnote nog polo aja na rastojanje x dobiva potencijalnu energiju: energiju:

kx E p !  Fdx ! kx dx ! 2 0 0

Pomjeri se kuglica za x=A i pusti da osciluje. Pod dejstvom sile F = -kx kuglica e se kretati prema ravnote nom polo aju brzinom v=dx/dt A je najve a udaljenost od ravnote nog AMPLITUDA. polo aja i zove se AMPLITUDA.
5

Jedna ina harmonijskih oscilacija


Napi emo II Newtonov zakon (sila F=F=-kx)

m a !  kx d x m 2  kx ! 0 dt
d x 2 [ x ! 0 2 dt
2

i ozna imo sa [ 2 ! k
m

Rje enje:

x ! A cos([t  N )

Grafik otklona u funkciji vremena

Faza oscilovanja

([t  N )
7

-po etna faza,


Period oscilovanja

-kru na frekvencija

2T T! [
1 f ! [ ! 2T f T

Frekvencija f je recipro na vrijednost perioda

1Hz = s-1
8

Ubrzanje i elongacija oscilovanja su u protufazi x ! A cos([t Brzina oscilovanja

 N)

dx v! !  A[ sin([t  N ) dt
2

Ubrzanje

Iz po etnih uslova Za t=0 x = x0 Za t=0, v = v0

d x 2 a ! 2 !  A[ cos([t  N ) dt
v 2 A ! x0  [
2 0 2

v0 tgN !  [x 0
9

Energija harmonijskog oscilovanja


Kvazielasti na sila je konzervativna, pa je ukupna energija harmonijskog oscilovanja konstantna. konstantna. Maksimalna potencijalna energija se dobije kada se sistem nalazi na najve em otklonu od ravnote nog polo aja: 2 2/2 kA Epmax= k(xmax) (E ) !
p max

Kada sistem prolazi kroz RP kineti ka enrgija je max, a potencijalna =0.

( E k ) max

2 mv max mA 2[ 2 ! ! 2 2 10

Energija slobodnih oscilacija


Ukupna energija tijela koje slobodno titra jednaka je sumi njegove kineti ke energije i elasti ne potencijalne energije

Energija sistema koji prosto harmonijski titra stalno se mijenja iz kineti ke u potencijalnu i nazad, a ukupna mehani ka energija ne mijenja se u vremenu. Prosti harmonijski oscilator je konzervativni sistem.
11

Harmonijski oscilator
- sistem koji vr i harmonijska titranja oko polo aja ravnote e: Impuls harmonijskog oscilatora: oscilatora:

x ! A cos([t  N )
p ! mv !  mA[ sin([t  N )

Kvadriranjem i sabiranjem posljednje dvije jedna ine dobijamo: Grafi ki predstavljen impuls harmoni nog oscilatora u funkciji otklona x, daje elipsu. Ukupna energija harmoni nog oscilatora je proporcionalna povr ini elipse, pri emu je koeficijent proporcionalnosti vlastita frekvencija oscilatora:

x p  2 2 2 !1 2 A m A[
E ! f S ! fTA m[ ! f pdx
2
12

Slaganje harmonijskih oscilacija


Pri istovremenom djelovanju vi e elasti nih sila na oscilator on e vr iti slo eno kretanje, koje e biti jednako geometrijskom zbiru pojedinih oscilacija. Rje avanje se znatno olak ava ako se oscilacije amplitude. predstave pomo u, tzv. vektora amplitude. Kada vektor amplitude intenziteta A, rotira ugaonom brzinom za ugao oko zadane ose, projekcija tog vektora na osu pomjera se po osi u granicama od A do +A i njena veli ina se mijenja po zakonu kosinusa dakle vr i proste harmonijske oscilacije
13

SLAGANJE oscilacija
Sla u se dvije harmonijske oscilacije istog smjera i iste frekvencije. Rezultiraju e pomjeranje tijela vr it e se po istoj pravoj tako da je jednako algebarskom zbiru oba pomjeranja:

x ! x1  x 2 ! A1 cos([t  N1 )  A2 cos([t  N 2 )
14

Vektor A predstavlja vektor amplitude rezultuju e oscilacije. oscilacije. Primjenom kosinusne teoreme dobijamo: dobijamo:

A ! A  A  2 A1 A2 cos(N 2  N1 )
2 2 1 2 2

A1 sin N1  A2 sin N 2 tgN ! A1 cos N1  A2 cos N 2


Ako je fazna razlika izme u dvije oscilacije konstantna, konstantna, oscilovanja se nazivaju koherentna
15

SLAGANJE oscilacija
Ako je fazna razlika jednaka nuli ili 2Tn

cos(N 2  N1 ) ! 1
Ako je fazna razlika jednaka

A ! A1  A2
(2n  1)T

cos(N 2 N1 ) ! 1
A ! A1  A2
16

Matemati ko klatno
Matemati ko klatno sastoji se od ta kaste mase m obje ene na nerastegljivu vrlo laganu nit du ine l. Matemati ko klatno osciluje harmonijski samo za male amplitude, amplitude, dok je, za ve e amplitude, period klatna funkcija amplitude.
17

Matemati ko klatno
Po to je
dU v ! [ l , at ! E l ! l 2 dt
2

Jedna ina mat. klatna je

d U F ! mat !  mg sin U ml 2 !  mg sin U dt


18

Matemati ko klatno
U slu aju malih pomjeranja: pomjeranja: Jedna ina je
2

sin U } U

d U g  U !0 2 l dt

Njeno rje enje Gdje je

U ! U 0 sin([t  N )
g l
l T ! 2T g

[!

19

Prigu ene oscilacije


Prigu ene oscilacije su one oscilacije kod kojih dolazi do gubitaka energije i prestanka titranja elasti ne opruge nakon odre enog vremena Sila trenja koja se suprotstavlja kretanju je & proporcionalna brzini )))& & dx
F tr !  b v !  b dt
[0 ! k m

Oznake: vlastita 0 neprigu enog oscilatora, a prigu enja

frekvencija = b/2m faktor


20

Prigu ene oscilacije


Jedn. kretanja na osnovu II Newtonovog zakona se mo e napisati kao ma = Fel + Ftr

d x dx 2  2H  [0 x ! 0 2 dt dt
enja.

H 2 faktor prigu

2 0

k ! m

b ! 2H m
21

Rje enje:

x(t ) ! Ae
2 0

Ht

sin([t  N )
2

[ ! [ H

dx !  AHe Ht sin([t  N )  A[e Ht cos([t  N ) v (t ) ! dt


d 2x a(t ) ! 2 ! AH 2 e Ht sin([t  N )  2 AH[e Ht cos([t  N )  A[ 2 e Ht sin([t  N ) dt
22

Prigu ene oscilacije - grafik


Amplituda opada eksponencijalno s vremenom; to je faktor prigu enja ve i, to i amplituda br e opada. Energija se gubi na savladavanje sile opada. trenja.( umjesto ). Prigu enje smanjuje frekvenciju oscilovanja

Primjer: - tijelo koje visi na vertikalnoj opruzi a uronjeno je u viskoznu sredinu.


23

Prinudne prisilne oscilacije

U realnim situacijama postoje disipativne sile koje prigu uju titranje, pa tijelo nakon nekog vremena prestaje titrati. Da bi se nadoknadila energija titranja, na sistem djeluje vanjska (periodi na) sila. Posljedica djelovanja takve sile biti e titranje sistema frekvencijom vanjske sile, nakon prijelaznog vremena.

d 2s ds m 2 ! ks  b  F0 sin [t dt dt 2 d s ds  2H  [02 s ! A0 sin [t dt 2 dt F0 b k 2 F ! F0 sin [t , A0 ! , H ! , [0 ! m m 2m


24

s (t ) ! A([ ) sin([t  N ) d 2s ds 2  2H  [0 s ! A0 sin [t 2 dt dt

ka njenje u fazi iza titranja vanjskog oscilatora

Deriviramo s(t), jednom i dvaput, te uvrstimo u jednad bu:

Lijeva strana ovog izraza je zbir dvaju me usobno okomitih titranja, amplitude A( ) zavisne od omjera frekvencija / 0 i prigu enja

2H[ A([ ) ! , tgN ! 2 2 2 2 2 2 [0  [ [0  [  4H [ A0


A([) je maksimalna pri rezonantnoj frekvenciji:

[ r ! [02  2H 2
25

Rezonantna frekvencija manja je od vlastite frekvencije, a razlika je manja to je prigu enje manje. U grani nom slu aju (bez trenja) [r=[0. U idealnom slu aju pri rezonanciji bi amplituda bila beskona na.

26

Prinudne oscilacije

Najve u amplitudu tijelo koje prinudno titra posti e kad je frkvencija vanjske harmonijske sile jednaka vlastitoj frekvenciji slobodnog titranja tijela. To je rezonantna frekvencija sistema. Amplituda prinudnog titranja samnjuje se to je prigu enje ve e.
27

Lissajousove krive-figure
Kada na materijalnu ta ku djeluju dvije me usobno okomite harmonijske sile, estica istovremeno obavlja dva me usobno okomita harmonijska titranja: y ! A sin([ t  (N ) x ! A sin [ t

x ! A1 sin [1t

y ! A2 sin([2 t  (N )

gdje je (N fazna razlika izme u titranja u smjeru ose y i titranja u smjeru ose x. Putanja estice bit e 2D krivulja zadana parametarskim jednad bama. Budu i da su amplitude A1 i A2, putanja estice uvijek e biti upisana u pravougaonik 2A1 i 2A2.

A1=2

A2=1

A1=4

A2=3

A1=8

A2=9

28

Frekvencije

oba oscilovanja jednake, [1=[2

Elipti ki polarizirano slo eno oscilovanje


29

Frekvencije

nisu jednake, [1 : [2= 1 : 2

30

Primjeri neharmonijskih funkcija


Na slici su stubi ima prikazani udjeli pojedinih harmonijskih komponenti u neharmonijskim funkcija ma. Frekvencije vi ih lanova u Fourierovu razvoju su cjelobrojni vi ekratnici frkvencije prvog lana u razvoju. Te se frekvencije zovu vi i harmonici.
31

32

You might also like