Professional Documents
Culture Documents
harmonijskih oscilacija Slaganje oscilacija Matematicko klatno Prigusene oscilacije Prinudne oscilacije Fizicko klatno
Oscilacije - titranja
Oscilovanje - kretanje ili promjena fizi kog kretanje procesa koje se odlikuje odre enim stepenom ponavljanja. ponavljanja. U zavisnosti od prirode fizi kog procesa koji se ponavlja, oscilacije dijelimo na: mehani ke, elektromagnetske i elektromehani ke. U zavisnosti od karaktera djelovanja na oscilatorni sistem razlikujemo: slobodne, prigu ene i prisilne oscilacije. Ako se veli ina koja oscilira mijenja po zakonu sinusa ili kosinusa u funkciji vremena to su harmonijske oscilacije /harmonijska titranja/.
2
Harmonijske oscilacije
Sistem se sastoji od kuglice mase m koja je obje ena na elasti nu oprugu. U stanju ravnote e sila, silu te ine mg uravnote uje elasti na sila (Hookeov zakon):
mg ! k(l 0
3
Harmonijske oscilacije
Ako pomjerimo kuglicu iz ravnote nog polo aja na rastojanje x Zbog uslova ravnote e dobija se
F ! mg k ((l0 x)
F ! kx
Sila F ima osobine: proporcionalna je pomjeranju kuglice iz polo aja ravnote e i uvijek je usmjerena prema polo aju ravnote e. Za sile koje se pona aju po istoj zakonitosti ka emo da su kvazielasti ne.
4
Harmonijske oscilacije
Sistem u kojem djeluje kvazielasti na sila, pri pomjeranju iz ravnote nog polo aja na rastojanje x dobiva potencijalnu energiju: energiju:
kx E p ! Fdx ! kx dx ! 2 0 0
Pomjeri se kuglica za x=A i pusti da osciluje. Pod dejstvom sile F = -kx kuglica e se kretati prema ravnote nom polo aju brzinom v=dx/dt A je najve a udaljenost od ravnote nog AMPLITUDA. polo aja i zove se AMPLITUDA.
5
m a ! kx d x m 2 kx ! 0 dt
d x 2 [ x ! 0 2 dt
2
i ozna imo sa [ 2 ! k
m
Rje enje:
x ! A cos([t N )
Faza oscilovanja
([t N )
7
-kru na frekvencija
2T T! [
1 f ! [ ! 2T f T
1Hz = s-1
8
N)
dx v! ! A[ sin([t N ) dt
2
Ubrzanje
d x 2 a ! 2 ! A[ cos([t N ) dt
v 2 A ! x0 [
2 0 2
v0 tgN ! [x 0
9
( E k ) max
2 mv max mA 2[ 2 ! ! 2 2 10
Energija sistema koji prosto harmonijski titra stalno se mijenja iz kineti ke u potencijalnu i nazad, a ukupna mehani ka energija ne mijenja se u vremenu. Prosti harmonijski oscilator je konzervativni sistem.
11
Harmonijski oscilator
- sistem koji vr i harmonijska titranja oko polo aja ravnote e: Impuls harmonijskog oscilatora: oscilatora:
x ! A cos([t N )
p ! mv ! mA[ sin([t N )
Kvadriranjem i sabiranjem posljednje dvije jedna ine dobijamo: Grafi ki predstavljen impuls harmoni nog oscilatora u funkciji otklona x, daje elipsu. Ukupna energija harmoni nog oscilatora je proporcionalna povr ini elipse, pri emu je koeficijent proporcionalnosti vlastita frekvencija oscilatora:
x p 2 2 2 !1 2 A m A[
E ! f S ! fTA m[ ! f pdx
2
12
SLAGANJE oscilacija
Sla u se dvije harmonijske oscilacije istog smjera i iste frekvencije. Rezultiraju e pomjeranje tijela vr it e se po istoj pravoj tako da je jednako algebarskom zbiru oba pomjeranja:
x ! x1 x 2 ! A1 cos([t N1 ) A2 cos([t N 2 )
14
Vektor A predstavlja vektor amplitude rezultuju e oscilacije. oscilacije. Primjenom kosinusne teoreme dobijamo: dobijamo:
A ! A A 2 A1 A2 cos(N 2 N1 )
2 2 1 2 2
SLAGANJE oscilacija
Ako je fazna razlika jednaka nuli ili 2Tn
cos(N 2 N1 ) ! 1
Ako je fazna razlika jednaka
A ! A1 A2
(2n 1)T
cos(N 2 N1 ) ! 1
A ! A1 A2
16
Matemati ko klatno
Matemati ko klatno sastoji se od ta kaste mase m obje ene na nerastegljivu vrlo laganu nit du ine l. Matemati ko klatno osciluje harmonijski samo za male amplitude, amplitude, dok je, za ve e amplitude, period klatna funkcija amplitude.
17
Matemati ko klatno
Po to je
dU v ! [ l , at ! E l ! l 2 dt
2
Matemati ko klatno
U slu aju malih pomjeranja: pomjeranja: Jedna ina je
2
sin U } U
d U g U !0 2 l dt
U ! U 0 sin([t N )
g l
l T ! 2T g
[!
19
d x dx 2 2H [0 x ! 0 2 dt dt
enja.
H 2 faktor prigu
2 0
k ! m
b ! 2H m
21
Rje enje:
x(t ) ! Ae
2 0
Ht
sin([t N )
2
[ ! [ H
U realnim situacijama postoje disipativne sile koje prigu uju titranje, pa tijelo nakon nekog vremena prestaje titrati. Da bi se nadoknadila energija titranja, na sistem djeluje vanjska (periodi na) sila. Posljedica djelovanja takve sile biti e titranje sistema frekvencijom vanjske sile, nakon prijelaznog vremena.
Lijeva strana ovog izraza je zbir dvaju me usobno okomitih titranja, amplitude A( ) zavisne od omjera frekvencija / 0 i prigu enja
[ r ! [02 2H 2
25
Rezonantna frekvencija manja je od vlastite frekvencije, a razlika je manja to je prigu enje manje. U grani nom slu aju (bez trenja) [r=[0. U idealnom slu aju pri rezonanciji bi amplituda bila beskona na.
26
Prinudne oscilacije
Najve u amplitudu tijelo koje prinudno titra posti e kad je frkvencija vanjske harmonijske sile jednaka vlastitoj frekvenciji slobodnog titranja tijela. To je rezonantna frekvencija sistema. Amplituda prinudnog titranja samnjuje se to je prigu enje ve e.
27
Lissajousove krive-figure
Kada na materijalnu ta ku djeluju dvije me usobno okomite harmonijske sile, estica istovremeno obavlja dva me usobno okomita harmonijska titranja: y ! A sin([ t (N ) x ! A sin [ t
x ! A1 sin [1t
y ! A2 sin([2 t (N )
gdje je (N fazna razlika izme u titranja u smjeru ose y i titranja u smjeru ose x. Putanja estice bit e 2D krivulja zadana parametarskim jednad bama. Budu i da su amplitude A1 i A2, putanja estice uvijek e biti upisana u pravougaonik 2A1 i 2A2.
A1=2
A2=1
A1=4
A2=3
A1=8
A2=9
28
Frekvencije
Frekvencije
30
32