UEKOVITO BIUE

. k .. . 4
OVOJ ............. .. ........... ................. .. .. ........ ...
Zeleno u pri rodt ............... .............................. ............. 6
Kreativna uporaba ljekovttog .................................... 10
Vrste ................... ............ .................................................... 14
Ljekovito juznog d jela Evrope ................................ .. 208
Kaza lo ................................................................................. 218
tt

kl juc za pre p oznavanje LJekovlto
Bijeli cvjetov1

w


Zuti cvjetov1
+



+

+


il
najvlse 4 latlce
51atlca
vlse od 5 latlca
dvostruko sl met rlcnl cvjetovl
najvlse 4 latlce
5 1atlca
vlse od 5 fatlca
dvostruko sfmetrfcni cvjetovl
najvlse 4 latlce

vlse od 5 latlca
najvle 4 latlce
5 1atfca
vle od 5 latfca
dvostruko slmetrlcnl cvj etovl
Zeleni 111 slabo vldiJivl cv]etovi
'
+

cetinjace
najvlse 4 latl ce

vlse od 5 lati ca
sa sporangUima (sporama)

str. 14 - 23
str. 24- 57
str. 58- 70
str. 71- 78
str. 79 - 86
str. 87- 104
st r. 105 - 116
str. 117 - 122
str. 123 - 129
str. 130 - 139
str. 140 - 145
str. 146 - 159
str.160
str. 161 - 165
str. 166 167
str. 168 - 177
.,
str. 178 - 182
str. 183 - 190
str. 191 - 193
str. 194 - 202
str. 203 - 207
Nekl vaznljl botanlckllzrazl
zi le
cvijet
caska

.Y't,___ _____ njuska
vrat
- -...
tucak
--1- - latica
"--+--- prasnik

---- -- ocvjecje
prasni ca
11--- - - filament
O i c l rasta
Trajnica
Patuljasti grm (do 80 cm)
Polugrm (do 80 cm)
Grm (do m)
Penjacica
(do 15 m)
Jednogodisnja
Puzavica (do 15 cm)
.,
Drvo (do 40 m)
D
zelen
odrvenj eli d 111
Od pupoljka do ploda
Njuska
Prasni k
Lali ca
Lap
., LIC k sa sj 111 nlm
/fl lncLkom
1 f' 11
1 i 1\)
l t tt':Hk ::, ]t 1))('111111
/rll )) o \1<011)
OsU\\ ,11<
/,)( \( \ )ljr\1 \\
\tJ(;, \ 1\
Lap
Ol \)rHir1] t l ,l
\)1 r\ :111ir. l i l r\II C(
Zrclc sjem
U knjizi stJ od str. 14 predstav-
ljenc dokazane ljekovite i farma-
ceutske biljke. Vrste
prema boji cvjero-
va. Zbog promjene u vrije-
me cvjetanja (kao kod divlje
macuhice) ili pojave razliCitih
varijanti ( crni gavez), por-
rebno pogledati pod
crvenim ili plavim
Slijedece obiljezje cvi-
jeta, objasnjeno u
kljucu za odredivanje
ljekovitog bilja. Biljke
unutar skupina i
navedene su pre-
ma Zelena sku-
pina sadrzi vrste sa slabo
vidljivim, smedkastim ili
zeleno-zutim cvjerovima
matskih uspijeva samo u
vrtu i jako rijetko posranu divlje.
Druge biljke s strane
vec dugo vremena sastavni dio
domace flore. Neke od navede-
nih vrsta su zasticene. Zbog roga
se ne smiju prikupljati u prirod-
nom okoliSu, se nabaviti
u ljekarnama.
Nakon roga slijede upute za
osim korisnih dijelova
i neke sa sporangi- 11>- Spirala za uzgajanje u vrtu.
jima (sporama) koje ne
razvijaju cvijer.
U stupcu s informacijama mogu
se pronaCi najvaznijc osobine
vrste, oblik (jednogodisnja ili
dvogodisnja blljka, trajnica, grm
ili drvo ), visina (prosjecna visina
izrasle biljke, samo kod
puzavica navedena
ne visina), vrijeme cvjetanja i
prisutnost u srednjoj Europi. Ve-
lik broj vrijednih ljekovitih i aro-
4
biljke navedena su i podrucja
primjene. Neke ljekovite
u isto vrijemc:: su zaCinske
ljke, mogu se spravljati kao po-
vrce ili kao salate. A.ko pri-
sutna upura "biljka nije priklad-
na za samolijecenje!", blljka se
moze samo pod
nadzorom lijecnika i pravilno
dozirana, nikako bez
nadzora lijecnika.
koje se
s:.:::o homcopatiji
prikladne za upor-
lijecnika.
- i crtez -
yornet navedene vr-
-:.. se mozc smatrati
samo ako se sva
1ezja podudaraju s
slikom. Ako niste si-
- .A.-u se ne smjelo
_ .-ari kod lijecenja ili u
navedene
_... sasravne i aktivne
i glavna podrucja
Kod biljaka prildad-
navedene
:z.::.. spravljanje preven-
Biljni
cajevi ne smiju se
predozirati, piri u
vecim koliCinama
(vise od 3 salice
dnevno) i konzu-
mirati dugotrajno
(ne vik od 14 da-
na). Izbor
predstavljen
knjizi osim
nudi i i raznovr-
snost, tako da se
slucaju potrebe kao
zamjena mogu upotrijeblti i
druge vrste sa slicnim djelova-
njem.
Popratni tekst kod nekih vrsta
navodi i botanicke i
povijesne detalje, time se bilj-
ka moze jos bolje upoznati. Na-
kon dijela ljeko-
vitog bllja navedene su i neke
ljekovite blljke koje se mogu
pronaCi dvije velike europske
turisticke regije, sjeveru Europe
i Mediteranu. stranice (str.
208 - 217) trebale potaknuti
bavljenje raznovrsnim ljekovi-
tim blJjem europskog
svijeta.
Biljke su za ljude hrana, direkt-
no indirektno. Put od blljne
produkcije tvari do direktne
5
konzumacije kod svjeze salate,
mastovito spravljenog povrca i
svakodnevnog kruha relativno
kratak. Drvo namjestaja,
vlakna tekstila ili uve
knjige su takoder ptimjeri ma-
tei"ijala koje proizvode biljke ili
koji su proizvedeni od biljaka. S
se uvijek moze
dozivjeti tzv. zeleno cudo.
Biljke ipak nisu samo vrijedna
masa koja se moze jesti ili
tehnicki upotrijeblti. Listovi,
cvjetovi, korijenje i plodovi sa-
drze i zanimljive sastavne tvari
koje na poseban naCin djeJuju
na razne procese u tijelu: biljne
tvari mogu utjecati na procese i
Opasnost zato sto su neke bllj-
ne tvari bloloski toliko aktivne
da mogu ostet:it:i ili cak paralizi-
rati neke fun.k.cije tijela -
uoblcajcn naziv ottov. Velika
sreca su, jer ispravljaju ili izjed-
nacavaju manjkavost organiz-
ma, pokrecu ili jacaju obrambe-
ni sustav i jer djelotvorno po-
dupiru uoblcajene tjelesne
funkcije. Biljne tvari pomaiu i
Biljke su istovremeno i
izvor lijekova u prirodnom
okoliSu.
"Sve livade i brezuljci, sva brda
l brdske livade su velike ljekar-
ne svijeta", vec 1520. godine
napisao znacajan lijecnik i pr-
irodoslovac
Parecelsus .
prema Paracelsusu dio naj,ece ljekarne u svijetu.
..- Korisna
raznovrsnost
Sigurno nije
slucajno to sto ve-
lik broj biljaka
isto vrijeme oba-
vlja vise funkcija.
postupke koji biljkama uopce
nisu prisutni. Ova podrucja dje-
lovanja istovremeno predstav-
ljaju i srecu i opasnosr.
6
Uzmimo zacinsko
bilje kao primjer. One su za
zdravlje dvosrr uko korisne - do-
bar okus i bolje iskoristavanje
:U.:insko bilje prema
kod neukusne hrane.
F"- r ljekovito bilje i
i medu zacinima i
.1ekovi ma. Granica
... i zaCinskog
_ :- moze se odrediti.
..... prema tome ljudima vHk-
... pomazu. Daju nam
mirise, njegujuca ulja,
li ekovite supstance i velik
drugih prirodnih
:: snaga. Iako razvija-
:zni mno zacudujucc
:. =.ovanje, nisu cudotvorna
Zdrava prchranu i ra-
::-.:::nan naCio zivota nikako se
::.= :nogu zamjeniti s dovoljno
i odricanjem od nikoti-
::...o i alkohola.
Prlkupljanje 1 ublranje
velikoj mjeri uzima
obzir prcma za5tiCenim vrstama
. zastiti prirodnog okoliSa. Rosi-
.:a, sumarica, vunasti bodalj i
' elecvjetni kukurjek u knjizi
::lisu preporuceni, neke druge
samo ako se uzgajaju u
suncanom kutu u vrtu. Samoni-
klo biljc nikada se nc smijc pri-
kupljati u zasticenim podrucji-
ma! Molim vas da u prirodnom
okoliSu ne prikupljate prevelikc
koliCine. Vecinom su dovoljne
samo male kolicine, prikuplje
ne blljke nakon dugotrajnog eu
Kadulja zacinsko i ljekovito bllje. vrtna
rutvica nije prikladna za
vanja ionako izgube kvalitetu.
Za tehniku ublranja postoji ne-
koliko jako jednostavnih pra-
vila. Biljke vlazne zbog rose ili
kise veCinom su neupotrebljive.
Kod ublranja u svakom slucaju
moraju suhe. Dijelovi blljke
najaromaticniji su nakon duzeg
toplog vremena bez
vecih oborina. Ljekovitim i
7
zacinskim biljkama na prozor- jeljeni podanci ili lukovice
skoj dasci ljeto prakricki uvi- omogucavaju lagan u7.goj bilja-
jek. Cesto se preporucuje ubl- ka. Biljke se osim u vrtu mogu
ranje zelcni prije cvjetanja. Raz- uzgajati i u lonCiCima ili posu-
likc aktivnih tvari u cvjetajucim dama na prozorskoj dasci
i necvjetajutim dijelovima bll- balkonu.
jke su neznatne. Vrtni borovnjak jedina
se nc mogu samo odrvenjeli zacinska biljka kod koje se
IJI> Ublru se samo suhe
djelovi ljekovitih i aromatskih
biljaka koje rastu kao polugrm.
JednogodiSnje biljke (ili jedno-
godisnji izdanci visegodisnjih
biljaka kao SLt divlji pelin,
estragon, pelin) odsjeku
se oko 5 - 10 iznad tla
Kod viscgodisnjih bl-
ljaka s djjelom prj-
kuplja sc najvise treCina gornjih
grancica.
samo mladice.
One se ubiru vec n.akon *dan
dana. Mladicama nije potrebno
previse da uspiju i do ubiranja
uspjevaju cak i bez zemlje - za
uzgajace biljaka sa-
vrsen materijal za prve uspjehe.
Kod uzgajanja drugih 1jekovitih
biljaka rnalo vi.k
strpljenja jer se ubiru najranije
dva do rri mjeseca nakon sad-
Ako se nekome zuri, vlasti-
ti mogu opremiti iznutra ili
izYana s mladim biljkama iz vrt-
nog cencra.
Konzerviranje blljaka
NajsLariji i u vrijeme
najjednosravniji postupak kon-
zerviranja biljaka.
Cvjetove, plodove i sje-
Biljke u vrtu i loncicima menke rasporede se na novins-
Sadnke, izdanci , mladice, pudi- kom papiru gazi. Susenje
8
Smrzavanje podnose i
najosjetJjivije aktivne
tvari i arome.
Primjena korisne ljeko-
vite zeleni ne mora za-
poceti tek kod pojave
glasa, pokva-
r. : .;, se dobro mogu uzgajati u loncicima ili posudama. renog kod bol-
kad dijelovi biljke Jag-
- Nakon ne-
-- 90 % koliCine vode, time
djelovi postaju
:porne i gljivict.
_:tke porcije zeleni obj ese se u
_kcrima ili snopovima na sje-
prozracnom mjestu.
zagrijavanje veCinom
,-:1anj uje kolicinu aktivnih tvari.
:..tstavi i cvjetovi se poslije toga
?azljivo od
t limcnkama ili casama
zbog odrzavanja arome. Sve
..:brano se nakon
'Jdmah etiketira: na ctikctama
'U navedeni vrsta biljke, podri-
JC:rlo i
:--Jeke zeleni ne mogu se kon-
zervirati (npr. bosil-
jak). Onda pomaze samo zamr-
zavanje, najbolje odmah podije-
liri u porcije pri.kladne kolicine.
nih zglobova. Ljekovito
bilje kao zacin i zbog svojih lje-
kovitih svojstava jako vazno u
jednim od najvaznijih
primjene ljekovite ze-
.,. Veee kolicine blljaka kod su5enja se mora
ju objesiti.
leni. koji mirkovalnoj
samo industrijske
prehrambcne namir-
nice, nikada ncce upoznati
9
gorvorno djelovanje. Osim spe-
cijalnih savjeta oko primjene
kod pojedinacnih vrsta, ovdje su
navedene i neke posebne ideje.
..,. Biljne mjesavine
Zajedno su ponekad jos
zaCinsko bllje tek mjesavini ( ot-
prilike isti udio) dolazi do
v
tzrazaJa.
Kod jela od mesa, povrca, juha,
umaka i jela od tjestenine
preporuCljivi su:
..,. timijan, ru2:marin, komorac,
maiuran, bosiljak ( Herbes de
Provence)
IJI> Salata od samonikle zeleni moze se spravl-
jati od koprive, maslacka, dragusca i
medvjedeg luka.
1.0
.... luk vlasac, i krabu1ji-
ca
..,. brdski vrisak, estragon i
ruzmarin (Pines
Uz salate idu komblnacije:
..,. ljekoviri voluj ak, luk vJasac,
kopar, metvica (malo)
..,. persin, estragoo, ti-

..,. brdski vrisak, luk
vlasac, persin
..,. vrtni borovnjak, perSin,
ljupcac,
Za rostilj, i variva o:ebali
isprobati slijedece mjesavine:
..,.. kopar ( origano)
....
..,.. brdski vrisak, ljekovita kadulja
Sve gore predlozene mjesavine
mogu se zamrznuti u kocke prik-
velicine (pordje).
Sitno pomje8a se s
malo vode zbog mecl:usobnog ve-
zanja, se i zapakira u
foliju.
..,.. Biljno ulje
Aktivne tvari prisutne u biljkama se
l1t 1 ko nzerviranja
rnogu !agano
II.Vt tti maslinovim ili
uljem.
N. t naCin doblve-
"'' ulja
ptlkl:tdna su za
lttl',m<.:ti&e pripra-
vkc
ttttljavanje na kozi) i
1 kttlinartsvo (prije Ljekovite blljke nisu korisne nego i lijepe.
za salate).
( 1.1/ 1( IVtli J"CCC:pt ncusitnje-
' 11 ( takoder dovo/jna
/ 1/ ulja. Smije se korisdti samo
,,,",\tmt zdtn jer in.aee bude
\ ljr-1.tvinu zclem odstraniti nakon ot-
1'' 1/t/..c: t.ri tjcdna. Biljno uljc
lllt , ." rvk uporahe.
1 11 IJ.teijc:: uljc od timijana, ulje od ko-
1'''' uljc: od kadulje, ulje od mdisc i uljc
r ,,f rll?.m:uina.
.., Blljni ocat
\
1
1 t imt i aromatskih
\11\ j.l k:1 svoje aktivnc tvari ostav-
i Ll octu.
( 1111111/ 3 - 6 svjeiih
' lrtrl 1 11 srijedog ili
1 , lf t (x:ta i da stoji vise ifeda-
111
Varijadje: od bosiljk.a, od kaduljc,
od CSt:fa!,'()na, od kopra.
..,. Biljni maslac
"Sve u najboljem redu" nije
tako losa deviza za konzervira-
Biljna ulja, ocat ili rakije mogu se sasvim
lako pripremiti.
nje i uporabu biljne arome. Bilj-
ni maslac se nakon ublranja ze-
lcni moze spraviti raznim
okusima i srnrznuti u po.rcijama.
:11.
Osnovni recept: 4 - 5 ilica usitnjen e
zeleni temeJjjto mijesiti
1 g maslaca.
Varijacije: Masla.c s persinom i lu-
kom vlascom, maslac s estragonom,
maslac s kaduljom i miloduhom,
maslac s lukom vla.scom i

...,. Biljna sol
Sol (natrijev klorid) prastaro
sredstvo za konzerviranje koje
se moze upotrijeblti za ocuvanje
zacinskih aroroa blljaka.
Osnovni rcccpt: Svjeir1 neusitnjenu
zelen samo listovc p.rekriti s viSe
slojcva kuhinjske soli. hi-
ljke nakon tri do pet tjedana pustaju
svoju aromu mogu se
Varijadjc: Sol s cesnja.kom i persi-
nom, sol s i
sol sa celcrom i ljupccom.
.... Senf s dodatkom zaclna
Okus senfa moze s poboljsari
dodatkom zacinskog bilja. Jedna
od mjesavina moze se
dodati senfu u puno prilika.
Osnovn i recept: 1 g scnfa
jako temeljito pomjcsati s 4
- 5 :ilica svjeie usitnjene zeleni.
Va.rijacije: senf s estragonom, scnf s
12
bosiljk om, s senf s
k oprom.
.... Biljni zele
Biljni zeJei sigurno su neoblcni,
ali ih u svakom slueaju vrijedi
probati. Ovisno aromi mogu
se kao namaz ili uz
jela od peradi, mesa ili
divljaci.
Osnovni recep t: iele od jabuke,
ili groiaa, a1i ielci od boro-
bazge spravljaju se od
svjezih plodova prema.
standardnom receptu. Aromaticnc
biljke masu dodaju se pri
kraju ( 4 - 5 zaprema sc

Varijacijt:: Zt:lt:t: od melise i mervi-
ce, iele od bosiljka, ielee od konca-
re i Jazarkinje
.... Bilj ni
Oparak klasicna primjena lje-
kovitog bilja i kod u knjizi nave-
denih vrsta cesto se preporueu-
je kao kucni lijek.
reccpt: svjei i i
djclovi biljke,
vcCinom 1 - 3 :iJIOce/SaJica,
prcliju sc vrclom vodom, ostave da
odstojc Nakon toga.
, fllocljcdi. Biljni niJcada se ne
1111/l' piti svakodncvno veam
,,fll'fn:tma od 2 salict:: dnevno.
1\ 111 xnmjena se osim kamilice
lllr'll' i<'c mogu i slije-
1 f, , cvcJJ.tualno zaslade-
lltcdom.
\ 1/ ljucijc: eajevi od ocajnke,
1, ,11r, n isa, vandc, moc_"varne

komorac_'a., melise, listova

llttflnc
IJ)I Blljna rakija
Nr ki apcritivi i gorci imaju
1,\ kao da se sastoje od pola
'ttlllli ra lj ekova i zaista sadrzava-
\11 od 20 sastojaka. Manje
1 ad ipak bolje.
1 ' rccept: litru Ci-
11 vlnfaka ili rakija od
11 1 1/! uzima sc :5 i lica svjeie ili
osusene zeleni, odnosno orprilike
25 g pfodova. Za okusa
evcntualno dodati malo
ili klinCica.
Varijacije: rakija. od bosiljka, timija-
na. i kadulje, a.nisa i kima, komoraca
i rakija od melise i
rui marina i drugc komblnacije.
"" Biljni liker
Biljni liker u blti biljna rakija
kojoj dodan seecrn.i sirup. Na
11 biljne rakije, spravljene od go-
re navcdenih sastojaka, dodaje se
500- 750 secernog sirupa. Za
spravljanje sirupa secer se pomi-
jesa s vodom u odnosu 1:1, pola-
ko zagrijava do topljenja i lagano
se ukruti. Rakija se pomijesa sa
sirupom i prije konzumiranja
mora se ostaviti da odstoji jos ne-
ko vrijeme.
f'. 1 1' jedna od mnogobrojnih mogucnostl.
13

(.)

<(
f-
C/)
0:::
:::s:::
11> Traj nica
11> Od svibnja do 1 ipnja
11> 5-80 cm
11>- Oblljezja
gola. supUa.
puzava u donjem dijelu,
pLJSta korjjen iz nodija:
li:;tuvi SJ)i 1 l11i, 11 li,
zimzeleni
11> Staniste
rijet.ko tJ sku pjnama
potoka jaraka, u im
zajednjcama oko vrela:
veci nom prjsuta n u
mocvarnjm mjestjma
11>- Uporaba
svjj ezj ljstjci prije cvat-
nje, eventualno susenj
\jstjcj. proljetne kure,
disni putovi; samoniklo
povrce
1.4
Dragusac,potocarka
Nasturtium officinale
Dragl!sac se u p1irodi r ij etko
moze i zbog toga iz
p ri ruu okol is;J
rlevelikll kol il' i llll.
(1$i m kao Ll
11 cije-
lom svi jciLI," moie
$\':tlko jeJnost:tVil ll U
pos uclama balkonu
ter<1si. Nakon sto ptste kuri -
jen, tj. razi 11a vodc IJit.i
1cm za cvij ece. Dragusac
sadr7.ava veliku rvari
i vitamina, okLJS od
glikozida u lj a. se
Cvjetovi i
listovi
kao oparak (2 cajne ili kao
sok, kao povrcc S1 jciu uiljku
sp.ravlja na isti kao sp inat.
11 sjetvena grbica
1 ,.,,;,/ium sativum
lltljl 1 .111IOI110na u zapatl-
11 "' ''1' Aziji. no jos
lt tljt iiH 11111 ikt:
l1 11
1 tllllll/t Od
Hllll ]r l 1l ljka
1 IIINkt t vrtova
lt 11
1 '' 1 ''' 1 ,l,tnasnjc vrijeme biljku
11 11 papirnatim kutijama
, S\ugdje na tr:l.nicama
1111 \1" Lagan() ljut
Cvjetovi. listovi
i plodovi
1 1 11 111 1 uJja. jako
1 tako ljut okLtS kao do kraja izrasli
1 '' 1 1 se kao omiljc::no zaCinsko kod
tlttt ll lltj .t jcla od kva.rgla (vrsta sita) i
"""!''' ,, 1\ tt lliviranje na vlainom papiru u
lt ''' 1111.1 t.tkt)cler i zajedno s na slican naCin uporreb-
lt. .tn1a l>ijele i ane gorusicc - jako jednosta-
11> Dvogodisnja
11> Od svibnja do srpnja
11> 20-40 cm
11>
stabljika uspravna, raz-
granjena; listovi sa za reza-
nim liskama il i
usko perasti, nakon mraza
plavkastl ; cvjetovi jako
mali u skupinama na vrhu

11> Stanlste
vecinom samo kao vrtna
1 u uzgajalistima.
rijetko kao samonikla
ka uz puteve ili na padina-
ma
11> Uporaba
15
svje!a lelen mlade ljke;
proljetne kure; oboljenja
zubnog mesa; samoniklo
povrce,

(.)
>(./)
<(
1-
(.f)
0::

111- Jedno ili dvogodisnja
111- Od ozujka do listopada
111- 5-40 crn
111- Oblljezja
prizemni listovi sa za-
rezan in1 sjedecim liska-
skupljeni Lr rozetLr,
listovi
sti; cvjetovi jako 111al i Lr
skupinama prema vrhu
ljuske vodorav-
no izbocene
111- Staniste
nezahtjevna, cesta L)iljka
u otvorenim za-
jednicama na poljima, u
na
puteva
111- Uporaba
osusena cvjetajuca
zelen; nekad u zenskoj
medicini koristena kao
sredstvo koje zaustavlja
na krvarenja; da nas
ve6inom uporaba izvana
1.6
Pastirska torbica, rusomaca
Capsella bursa-pastoris
Cvjetovi i
listovi
Svi dij eJovi bl1jkc sadrzavajLI
glikozide i amine.
Opaici se kol'iste pl'ije svega u
homcopati ji kod prubkma
l1u i zllci, kod laksih ozlijeda
koze popllt laga11ih ogreboti na
koristi sc \'la:C.na Mladi
LJ proljece sakupljeni prizemni
listovi u rozctu mogu
se korist.i ti kao sastojak kod salata
od divljeg bilja, se pripre-
mati i kao povrce.
cvjetova povecava sc konti-
tij ekom visemjesec-
vremena
blJjkc dolazi od trokutastih
ljuski koje stl s dva
preklopljena cvarna lista. zivotinje
ili vjetar.
...... jaca
\ /11. 11in petiolata
111111 1 r1 ckacl Ll medicini cesro koristila
1" lf\ 1 kt me, vrijeme rijetko se
111 l1.1o ljckuvi to bllje. Biljka potice
1 1'11 kuhanj e. Sitno
1 11 1111 IINtovi daj u iz raziro ali
11 1 1 tl t) i prodornu
,, tfllt bljeli
11 ' 1\t' 1 V:ll' i CCS11jace i 11je11i
,, 1111 tt 1 koji sc
1 ulja kemi-
L 1 t l s
1 se pri aromatizaciji bilj-
ltll t 1 )cla ud Cvjetove
1 '" " ' '' I<Lrkci.
Cvjetovi i listovi

:::0

-i
)>

(")

IJo Jedno ili dvogodisnja
IJo Od travnja do svibnja
IJo 40-100 cm
IJo Oblljezja
uspravna i veci-
nom nerazgranjena; listovi
srcoliki, pri trljanju ugod-
nog intenzivnog m irisa:
cvjetovi u gustim
izduzenim grozdovima
IJo Stanlste
cesto i u velikoj kolicini u
zajednicama
ru bovi ma suma, sumskih
puteva, na proplancima ili
mjestima
IJr> Uporaba
:1.7
svjeza zelen; podrucje usta
i zdrijela, disnih putova:
samoniklo povrce

.... Trajnica
.... Od svibnja do srpnja
.... 70.100 cm
.... Obl lj ezja
jaka traj nica s
nim korijenjem; listovi
veliki, s dugjm peteljka-
ma. lagano valovjti. sa
stavljeni. goli
.... Stanist e
vecinom kao samonjkla
biljka na neobradenom
tiLJ, na
puteva.
u vrtu
.... Uporaba
korijen; probavni organi;
zacinska biljka
18
Hren
Armoracia rusticana
Hren potjece iz F:u rope i
zapacJoe Az ij c. 1 vrste "arsnor" u
IIIOJ'tl iz
))l'Ctonskog j<.:zi k<t. pucujc
lokaci jts bl ljkc blizu
ul1<1lc.:. Njc.:na AOrtssicina ulja iza-
zivaju suzc i isnaju jako ljlll
okLJS. ih glikozkli psi
dcl1c loA korijcna. Na\'C::-
1 obrazlazu ljekovitu i
ktsl inarsku popularnost
svog djclo-
vaslja koi u i sluznice trcbalo
kuristiti samo primjerenoj
koliCini. korijen hrena pr ikla-
dan - s par kapi vinskog ocra ili
soka od limuna - za LLmakc i jcla s
snesom.
Korijen listovl

r , f 1 ria
ll k 1 Wic.:r 1557.
1
prkrio da se bok:st skor-
1, k11j11 sc.: ja11 lj a 7.bog nedostarne
1
'' 1 koje so sc hojali
. . .. 1111 11 1 II IOZt: prevenirati sa zlicnja-
se unatOc gorkom
rada U vecoj kolicini tovariJa
11 1 tlr r 11j .rkc.:. Danas 7.namo da
' ,,, ujeluje x.bog \
1
Cl ikc koliCine
lr 1111111.1 i mc dolazi od rubova zrc-
lrlt oblika zlice. u homeopatiji se
11 tvl 1,1 l>i ljka protiv upala
1 1 "' ' (1111 k aja izmjene tvari,
1 "1'"' l jiva 11rt11a
Ljstovj cvjetovj


(f)
-1
)>
(f)<
(")

Dvogodisnja jli traj njca
11> Od svibnja do llpnja
11> 10-30 cm
..,.. Obilj ezja
razgranjena,
krajevj ma polegla li
ljstovj srco\jko -
okrug\astj, sjajni. tamno
zeleni. malo
11> St aniste
najvjse u livadama na slan-
om tlu ili u zajednjcama uz
slane obale, u zagorama
kao iz vrta djvfja
Uporaba
1.9
svjeza cvjetajuca ili
zelen; proljetne
kure; upale zubnog mesa:
salata od samonjkle
zelenj, zacinska
>

(/)
w
--.

>
.,. patuljasti
.,. Od do kolovoza
... 5-15
.,. Oblljezja
listovi spiralni, koznati,
donja strana listova s
tockama: cvjeto-
vi u visecim, gust im
grozdovima
.,. Stanlste
biljka izbjegava
vapnenac u i
smrekovim u
te u livada-
ma s patuljasti grmovi-
llla ili u
u
.,. Uporaba
listovi, plodovi; upalni
procesi u
putovima; samoniklo
voce
20
Brusnica
Vaccinium vitis-idaea
Lisrovi brusnke isto kao i listovi
medvjerkc sadrzavaju ljekovitu tvar
(glikozicl) i zbog roga se kod
inft:kcija putova ili
smijc samo pod
nadzorom Grimizne
Sll jako bogarc viraminima. Prijesne
jako kiscl, nakon sto se
od pripremi kompot imaju jako ugo-
dan okus. Osim jela od divljaCi i
postuji cijtli jako
preporucljivih nacina uporabe, s
hrenorn llZ fi(e Od SUSCllC pastrve,
s Carnembert sirom
ili s pecenim jabukama. Na listovima
se takodcr mogll i
izrasline izazvane od jedne vrste
Listovi i cvjetovi
Rljiva.

,,,,1/um odoratum
11, jiikO ugodna sirOkO poznata aroma Jazark-
1111/lt :tjc pri iz tl ijcla
1 lll tl . l l i 11 djelovima tijt:-
Listovi i
cvjetovi
1 111 pt t'CCSto.
.
kom prolj<::ca i 1 jcta,
ne samo kao sro mnogo
ljudi misli iskJjuci\'0
krarko prijc <.."Vjctanja.
Lazarkinja se u od lijeCnika
propisanim upor-
k() d oboljenja vcna i
krvotoka. bl-
ljka se koristi za aromatizi-
ranje i dcserta kao
mirisna vrccica. Lazarkinju sc
zbog brojnih r.rebalo
koristiti sa.mo u maJ im dozama
ro


("),

<
.,. Trajnica
.,. Svibanj
.,. 1()..30 cm
.,.
podanak puzav;
golo, polcgla ili penjacica;
listovl zasiljeni. tamnoze-
leni, 7 listova izjednog
rukavca
.,. Stanlste
bjelogoricne sume s razvi
jenim prizemnim rasli
njem. cesta do jako rasire-
na na tlima humu-
som i hranjivim tvarima
.,. Uporaba
21
svjeza ili osusena zelen;
glavobolja, migrena;
zaci nsko bllje
>

'()



.,_ Trojnica
... Od svibnja do lipnja
liJJ. 30-100 Cll l
liJJ. Oblljelja
jako razgranje-
ne, listovi
izduzeni, uski, siljasti, do
8 listova u jednom ru kav-
cu
liJJ. Staniste
jako na livadama,
pasnjacima, na rubovi-
ma (sume, putevi, itd.),
grmovitim mjestima,
preferi ra gl inasta tla
bogata hranjivim tvarima
liJJ. Uporaba
osusena zelen; rijetko u
homeopatiji kod izras-
lina i oboljenja koze
22
Divlja brocika
Galium mollugo
Jako divlja broCika isro kao i
srodan prilip dttgo kao dje-
lotvorno ljekovito sredstvo kod raka.
isuazivanja nistt potvrd iti
iz
tako da
u vrijeme
vi5c koJ
djelocvornih ljeko-
jako
bogata divlja broCika medo-
i privlali
koji prikttpljaj u nek-
tar. Sastavne tvari nekad SLJ se
zbog slicnog djelovanja kao
mosin koristile kod proizvo(lnje
siia.
Listovi i Cl'jetovi
1\oztkovina, zelenika

'' ( ija ja.ko dekorativna moze <lo
111alog <lrveta, od
grmova u Njemackuj,
' 1 1110 111 IJ za padnom
cvjetovi
'' 1 su
1 plodovi smjeii-
,, "1 11 11 ll pazukima listava i
alkaloid i druge
llt \Vttc 1vaL"i koje izazivaju
I'"V 111\ proljev il i druge
l111 f11 0 t1'1C u probav-
!I IJ.:Hila. Biljka zbog toga
11ijc za
tlt\t Privlac.oe
ltlt lt pticama, pogotovo
lll llllovima predsravljajll vrlo
1' ' ' lt t . it11 11t: t1i izvor.
cvjetovi


N<


<
z

111> Zimzeleno drvo ili grm
liJJ> Svibanj
.... 3-15
liJJ> Oblljezja
listovi spiralni, koznati,
odozgo tam nozeleni i sjaj-
ni, odozdo svjetliji, rubo
vima trnoviti
liJJ> Staniste
Europa, kl ime, u
prorjedenim mjesoviti m
bjelogoritnlm
prizemno raslinje, cesto
kao ukrasno drvo u razlici-
tim
liJJ> Uporaba
23
listovi; u homeopal iji kod
tegoba s zglobovima; nije
prikladna za

.". Jednogodisnja
.". Od lipnja do ruj
.". 20-50 cm
.". Oblljezja
uspravna, raz-
gra njena; listovi visestru-
ko perasti sa uskim lis-
kama; cvjetovi na
vrhovima svjetloplavi
.". Staniste
stara kultivirana
rijetko na smetl istima ili
neobradenom zernljistu
kao iz vrta d ivlja bi lj ka
.". Uporaba
zrele sjemenke; s
zelucem zucnim mjehu-
rom
24
Crnjika, crni kim
Nigella sativa
, Crnjika podrijcrlom iz zapadne
, Azije, posebno preportJClji,,a 7.tl bllj ni
vrt vcc
--)--: scoskim Karla 0 (1
, , ; dekoratiYne blljke koris t t
J1111\"t ' . k )"
\i' : crne papre!lO J1HOg
Listovi
plod
okLJSa. U podrucjima koriste
se kao zacin za spravljanjc kruha.
Oparak od izmrvljcnih Rjemellki (1
cajna zliCica/salica) djelotvoran kucni
ijek koji istjeruje vjetrove, djeluje kod
proljeva ili kao sredstvo koje optlSt:a
kod boJova tl zeltrCtl ili zucnih
kolika. Prevelike koliCine i1i stalna upor-
aba RU ipak opasni - sastavne tvari otro-
vne stJ Ll veCim koliCinama. Iznad bljclih
latica se
111),11 sljez
\ltl1.1t'il officjnalis
lt 1 kor u vrtu uspijeva na mjesti ma
1 1 l llf l\1 duboknm Y)aznum tlu.
11 11 11111\0 blljaka grcdice zeleni i
''""VII ili
lj 11 se kao oparak (1
!11 ' kod katara i hl'i-
1 , ' .rlr 1 kod nadrazenih sluznica
ilt crjjcva. Slicno djeluje i
lt hjjclog sljeza, kuji
11''' vlj.r otl kohanog korijcna ili
l1 '""'' sa
11Vt 1't illlko ko\jcinom
111t 1111 .
slj ez iz
ljt 1 .1 1 prikupljena
lrlljk,r lag-
"''1 tt i1V,I1 plijesao.
Listovi i cvjetovi
(./)

L-
rn
N

<
... Trajnica
... Od srpnj a do kolovoza
... 20-50 cm
... Oblljelja
uspravna, slabo
razgranjena; listovi trolapi
i li peterolapi, barsu nasto
dlakavi; cvijetovi s kratkom
peteljkom. 1- cvijeta u
pazuscima listova
..,. Stanlst e
vlazna tla hranjivim
tvarima i slana tla u
nom pod rucju: blljka jako
rasirena kao kultivirana

... Uporaba
25
osusen podanak. osuseni
llstovi 1 cvjetovi; oboljenj a
prehlade kod djece
w
>N
::>
0:::
IJII> Trajnica
IJII> Od svibnja do lipnja
IJII> 10-20 cm
IJII> Oblljezja
podana k krata k , drven-
ast; izdanci pustaju kori-
jen iz nodija, listovi priku-
pljeni tJ rozetu, dlakavi
IJII> Staniste
rasi rena na otvorenim
tlima bogatim hranj ivim
tvarima uz rubove suma,
uz sumske puteve na
proplanci ma
IJII> Uporaba
osuseni mladi listovi,
svjezi. zreli plodovi; obo-
ljenja proljeva; samoni-
klo voce
26
Sumska jagoda
Fragaria vesca
1z listova koji trjeslovine priprema se oparak
(2 caj nc ostaviti da odsroji 5
listo;ri rnogu se korisltti kao
za Listovi c.Jomace
jagode rnogu se upotrehljavati za
jako jagode nisu
p ravi plodovi. Cvj-etiste se kod
jevanja plodova jako izboCi i
postane mesnato. Pravi plodovi
na]aze se povrsinj kao sitni
orasciCi. Oprez kod konzumi-
ranja svjcze ubranih jagoda na
licu mjesta- na plodovima se
rnogu nalaziti jajasca lisicje ili pre-
tincaste traka,rice kao
prasina. Uvijek najprije temeljito v
., .. r .. oprat1.
1 ,. Listovi, cvjet0\11
plod
Jr koncara
l llff!l' ll clula ulmaria
Bi ljka u svim dijelovima,
sadrzi
i
razliCite spojeve
kiseline - aktivne tvari kojc
su j7.mcdt1 ostalog
obrazlozenje uspjeha lijeka
aspirina. Koncat"a ime doblla
jako i jako
dugot rajnom mjrisu. Oparak (1 -
2 :f.licice 1 salica. osta-
viti da odstaji 5 kao
kueni lijek koristi se za spl1stanje
kod oboljenja
vtuCicom, kao sredst.vo koje potice
i'l.ltt civa njc rnokracc, kod reume ili gihta.
Nrkol iko mirisljavih cvjetova moze se
1, r Li za slatkih jela,
i t lc-:r, sokmra


N<

11> Traj nica
11> Od lipnja do srpnja
... 100-150
11> Oblljezja
podanak puzav; stabjli ka
odrvenjela, razgranjena
samo u gornjem dijelu,
listovi rno perasti
11> Staniste
prisutna i u
skupinama na vlaznim
livadama, uzjarke ilj u
grmovjtim mjestjrna na
adama jJi naplavinama uz
tekucice
11> Uporaba
27
osuseni cvjetovj, rijetko
gornj listovi; sredstvo za
vrucice; reu-
matske t.egobe; zacinska
biljka
w
>N

Q::
""' Penjacjca
""' Od lj pnja do srpnja
... 50-200
""' Oblljezja
polegle, uzdjg-
nute jli objesene, jako
bodlj jkave, ljstovj zjmze-
leni; vel jk broj
listova
""' Stanlste
CeSt.O lJZ puteve, U
kanlenolornjma,
neobraoenom zenl lj jstu,
uz ru bove zivi-

... Uporaba
osusenj ljstovi, svjezi
plodovi kao sarnonjklo
voce; oboljenja proljeva
upale
28
Kupina
Rubus frutkosus
Ovo ime predstavlja jcdan tako 7.van i
za. vrsre kllpina, koje sc medusobno
samo u Strtrcno poznavanje
ove kompliciranc t<::
razli kO\'anjc nij c n za prak-
ticntt Oparak (1 - 2 cajn.c
7.licice/salica) kod pro-
ljeva ili za kod
proccsa tt i :blrijcl u.
J ako sastav-
ljena od veceg [)foja kostu-
nica. Od sok
bogat i
pomaze kod
sti i kata1a grla. Ocl
svjt::ie Listovj i
nckoliko (lana mokre cvjetovj
krpe polozenih i
listova (fermenrirani) vrlo ugodan

aallnu
/'11l111.'> /(/aeus
1 11 ' 111 IINIJvi malinc
1 1111\' IIH' 1 SC koc\
llj 11111 J11 1111)c11j ivati
1 11 11 111 k.ro i listOvi
11111 1,1\IOVi malin<::,
11 11 1\1 11 lllltiiavinama,
1 111 ' " 1111arnji ili domaci
"1' '' p11t: za otazivanje iedi.
111 ' "' 111 plodovi spadaju medu
1111 rl1vljc vocc. Svjez<.: priktl-
1 "' rnogu sc
1 kupine tek nakon
"'' 1111111{ na plodovima sc Listovi i cvjetovi
11.111 i jajaka lisicje trakavice.
zcl ca ili marmelada nije pri-
' 11 zbog vclikc Malina
1 111 11 v l\..om broju Yr:>ta pr ikladnih uzgajanje
t 1111 1 brzo raste zbog brzog
1111111 ,IV.IIIJ;I.
:::0

N<
m
..,. Zimzeleni grm
..,. Od svibnja do lipnja
..,. 100.150 cm
..,. Oblljezja
razgranjene, vise
u lukovl ma, guste s kratk
im trnovima; listovi odozdo
svjetliji, bjelkasti
..,. Staniste
rasprostranjena ili cesta
na proplancima i sumskim
cistinama, na putevima,
grmovitim mjestima ili
duie vremena neobrade
nom zemljistu
..,. Uporaba
29
osusen i 1 istovi; svjezi plo
dovl: oboljenja proljeva i
upale
w
>N
:::>

.,_ Listopadno drvo
.,_ Od travnja do svibnja
.,_ do 15rn
.,_ Oblljezja
listovi spiralni. siroko
oval ni . zasiljeni. odozgo
lagano dlakavi. dodozdo
vecinom lagano pusten-
asti
.,_ staniste
potjeee od domaee divlje
jabuke. danas se uzgaja
kao kulitivirana u
raznim vrstama
.,_ Uporaba
zrele i nezrele jabuKe;
proljev; voce;
30
Jabuka
Malus domestica
Samo nezrele jabukc sadrze vece
kolicine pekti n;.r. koji svoje djeJo-
pokazuje kod zatvaranj a
proljeva i zastit<.; sluznice.
Svjeze nezrele
jai)Uke kod
tegoba iza?.vanih il1
kao prvo sredsrvo kod
Jabuka krvarcnja. VeHka
knlicina pektina
jabuka rnoie se koristiti i kao prir.odna pomoc kod
pripremanja ielca od bobica ili marmelada. U
prirodnoj ko;r.metici prepolovJjcna koristi sc
kod osteccne koze. Osteccni dijelovi koze samo se
nama:i.u Svjeza ili osu5ena kora
jabuke prikladna za poboljsanje okusa
eajeva.
IIIJtli
t . 11. 'f.(IIS monogyna
111 lr1v1 bl jclog osj m ostalih aktivnih cvari
l t 1 t<.: kiseli11e
11 11111 Jl t k koji sire zik , puv<.:cavaju
,, mii'i ica i snizavajtJ tlak. Oparak (2
"'' itc cvjctO\'a il i ostaviti da
1 '"1' 10 se prema savjetu
' ,1.11 ko crveni plodovi su
rltt 1 \11 ,l'ti\,IS! j, 3 nekad SU SC U
11 ''" kao
1 ml ,,k za brasno.
1111 1 dod atak dru-
11 11 11\ :t od divljeg voca,
1 1 ' lit lll Glog jako
velikom
111 ptlt, l 1 ma nj ih sisa-
ltlll k
1 t
Listovi i cvjetovi
::u

N <
)>
Grm jlj drvo
Od svjbnja do ljpnja
do 18m

razmaknuto razgranjene
grane. vecjnom s trnovima:
listovi trolapi ili peterolapi i
s dubokim reznjevima,
cvjetovi s jedn im tuckom
stanlst e
Cest jako rasiren u grmo-
vitim mjestima, zivicama
uz rubove suma, vecinom
na suhom tlu
Uporaba
31.
osusenllistovi cvjetovi,
svj ezi plodovi; tegobe sa
srcem; samoniklo voce
w
>N

Q::
11> Grm ili drvo
11> Od svibnja do lipnja
11> do 18m
11>
listovi jajoliki , samo u
prednjem nejasno trola-
pi; cvjetovi (skoro) uvijek
s dva tucka
11> Stanlste
cest jako rasiren u pro-
rije<Jenim sumama
sumarcima. cesto na
vlaznom tlu
11> Uporaba
osuseni listovi cvjetovi,
svjezi plodovi; tegobe sa
srcem; samoniklo voce
32
Crveni glog
Crataegus laevigata
ili Jijekovi od gloga
povecavaju aktivnost
srca i
krvOtOk i CeSC<:: S<:: upOt-
kao srcdstvo za
tl ugo1ocno sprccavanje
srcanih tegoba, nego
kod akutnih
oboljenja. Svaki
prijc Llporabe pripravka
Listovi i cvjetovi
nuzna lijecnicka vrste gloga
se i krlzanci razlici
Njihovo iznimno dekorativno cvijece i
pJ.odovi se koristiti kao drvo ll vrto-
vima. Cvjetovi, listovi i plodo,,i su
broju 7. ivotinja. U gustem granju rado se gni-
jczde ptice pjevice kao su sivi popiC i crnoglava

ttn, trina, trnjina
f ' tlllll l.'i spinosa
1 1 , 11l vi )ctovi djciLJjtl kao laksativ i poticu izltJCi
!11 ,, 11\i lk 1 1 <.; $!;; Ll vaj Ll Ll za
i , 11jr k 1 vl 1 ( aj<..: vima s
l '1' 11 1111 111. OkJ' lJgle plavkaste
k\ 111 i jr v:t jl J
\!!" pt ij c pt vog :t.bog
111' " l l1 lll t' t rijcslovina.
11111 1 V,l ( l l jako pomazu vrecice
l 11 l 111kfl koje
1
1 1111 11 I1I:I:i.a vajL1 okus. Ugodna
11 1 1111 111111 se tck
,tf_,

c r o og lma kori-
1 " 1" l p.-:tvljanjc
fJ I l l SOk,
1!11 Vf llll. t 1li i'IOS110
Hll ll l1lj11 . 1\ iljk;l jr:;
1 1 11,1 1,:1 vcl ik broj
.,flft I V ' ""J:I 11
m tt i ) C' t l jll .
Listovi, cvjetovi i plodovi
:::0

N

.,. Grm ilj drvo
111> Od ozuj ka do travnja
111> do 18m
111>
postrance i razmaknulo
razgra njene gra ne, trnovi-
te; fjstovi obrnuto jajoliki,
fino odozgo
mat zeleni. odozdo svjetljj j
111> Staniste
cesto i u velikom broj u u
sumarci ma, zjyjcama
grmovitim mjestjma uz
rubove su n1a
.,. Uporaba
33
osusen cvjetovi, zrel plo-
dovi (kostunice); probavni
organi; samoniklo voce

>N
:::>





....
....
w
Listopadno drvo
Od svibnja do lipnj a
5-15m

krosnja otvorena i nerav-
nomjerna; listovi nepar
no perasti, liske otprilike
iste velicine.
mat zelene
Staniste
cesta vrsta u sumama i
sumarcima: cesto kao
krasno drvo u vrtovima,
parkovima il i uz ulice
Uporaba
osuseni cvjetovi. svjezi ili
osuseni plodovi; poti
nje metabol izma;
laksativ; samoniklo voee
34
Jarebika
Sorbus aucuparia
Jareblka bogara razbljtjm i
zasadcna u vrtoYima nije samo dekora-
t.ivna, nego i korisna u puno
pogleda. Od osusenih
p lndova spravlja se s
laksativJJim djeloYaoj cm koji
takoder potice i i:r.lucjvanje
mokrace (1
7.Ji cjcafsalica, ostaviti
da odstojj 10 minuta) .
Plodovi se ne mogu
prije prvog
mraza, 110 utjecaja
hla.t.lnoce odliCni su za
Listovi. cvjetovi 1 plodovi
spravljanje kompota i mamelada. Parasorblnska kise
lina koja prisutna u plodovi ma nadrai tJjC
llice unistava se pri kuhanju ili Ponekad st:
za vec zrelih plo<.Jova {nd kolovoza) pojav
ljujc nova g<::neracija
1i- kiselica, sumski cecelj
,,1ctosella
1 111 ltivl bl ljk<;: oksalnu Cije imc
1 lttl 1>', porodicc Odgovorna za kiscl-
' 11 Jl11tova. BiljkLJ ne [)i upotrcbljavati
' 1 h11l l1' i zL)()g opasnosr.i pojavljivanja
t Nekoliko listova kao
, .111 salati ipak nisu stetni.
1 al L t 111:1 pripravkc kod smctnji
! ,,,( 1 111 i j<;: trc te kod
t ,, k 11 111 n Inace rasiren i
1 1\ 1 ' JIIf il l!l j t 1 s<;:
t 1111t ,J,I il
11 111 takog svijetla.
1 1 11 taz.l ike tlaka u
' ' 11 Jll lt lj l,c
Listovi i cvjetovi
()
m
()
m

'-
..,_ Trajnica
..,_ Od travnja do svibnja
..,_ 515 cm
..,_ Obltjezja
listovi trostruko perasti;
prizemni, presavijeni uzduz
sredisnje zile; cvjetovi poje-
dinacni, s i tamnim
zilama
..,_ Staniste
prisutna do j ako raspro
stranjena u hladovitim
bjelegoricnim i
nim sumama, vecinom na
vlaznom, osrednje kiselom
tlu
..,_ Uporaba
35
svjeze cvjetaju6a
poticanje metabolizma,
probavne tegobe
w


<(
1-
1-

Jednogodisnja
Od srpnja do
3050 cm

stabUika uspravna,
okrugta. listo-
vi podijeljeni u uske
zarezane liske
Staniste
stara kultivirana
veeinom samo u vrtu: u
zemljama Sredozemlja
se ugaja i poljima
Uporaba
zreli ptodovi: oooljenja
disnih putova. probavnl
organl
36
Anis
anisum
' Anis prastara kultivirana h l
jka i uspijeva u srednjoj Europ
na suncanim i
Plodovi sadr'l.c ereriCno uljc s anct
kuji blljcj daje
miris.
guste sluzi i potice
iskasJjavanje, to iskoristcno 1
bmjtt kucnih lijekova.
na primjer i bonbonima za
ccsto i u kombl 11:1
ciji s drugim ljckovitim biljcm.
Listovi i Oparak (pola cajne Zli cice
cvjetovi ljenih ploduval salica, ostaviti da
5 minuta) purice 1
nacin kao kumorac kim. Ulje od anisa t1po1
se za arumatiziranje veHkog broja
pripravaka, izmedu ostalog i u
( '('Vac
, .,opodium podagraria
1 @' liske s prednj c koji izgledajll
kao noga od jarca. Biljka St: vec ll
srednjcm vijeku za
lijccenje podagre. Dan.as sastojak
velikog broja homeopatskih pripra-
vaka (oparak, dodatak kupki, kom-
presijski zavoj) za retJ -
matskih tegoba. Mladi listovi pri-
kapljeni prije cvatnje, peteljke
li srova mogu se spravljati
kao ukusno samoniklo povrcc.
Aroma dijelova pods-
jeca na periiin. Pripaziti
mogucnosr zamjene s dru-
gim, djt:lomicno otrovnim pred-
sravnicima ovc o!Jitelji!
.,.. Trajnica
.,.. Od svibnja do srpnja
.,.. 50-80 cm
11> Oblljeija
podanak tanak;
uspravna, razgranjena,
suplja, izbrazdana, gola;
Jistovi parno trobrojni
.,.. StaniSte
cesto na tlima bogatim
hranjivim tvarima u grmlju,
UZ Suma. puteva,
itd.; prisutan u cijeloj
Europi
.,.. Uporaba
37
ili svjeze cvjeta-
juca zelen; reumatska
oboljenja; samoniklo
povree

::s:::
Q::
<(
1-
1-
>(/)
11> Dvogodisnja
11> Od svibnja do srpnja
11> 60-100 cm
11>
uspravna, bri-
dasta. razgranjena u
donjem dijelu; listovi
slicni onim od mrkve;
dvostruko perasti s na-
suprotno prekrizenim
uskol isnatim parnim
liskama: cvjetovi ili
svjetloruzicasti
11> Staniste
rasirena u svjeze gnoje-
nim livadama
11> Uporaba
zreli plodovi; tegobe s
probavnim organima
38
Kim

!
Carum carvi
Listovi i
cvjetovi -.
Plodovi lagano
sadrze etricno ttlje koje se sasto)t
od karvona koji daje 1'
miris i drugill
sastujaka. tjera vjetrove,
grceve te djelttje sekret
Jiticno. ove iskorista-
vajLt se piotiY osjecaja
sti i tegoba u podrucj tt
7.cltlca i crijcva,
konzumiranja masnih jela. Prek1
se sazvace par plodova kim
se pije oparak (1 - 2 cajne zlicic
plodoYa/salica, ostaviti
da odstoji 5 minuta). Pomocu
vog ulja mogu se aromati /.1
proizvodi od mesa, salame, si t.
p<::civa i pica s visokim alkohola.
lc t
JI/IJI/1
'' 111111111 k l)i ljke s zelenkasto-bljdim
1 ' "' l1tt.1 t lpt cna koja uspijeva na slanom
1 IH I/ 11 tl 11 i tt Njernackoj
,, 1! 1 1 IHJ t: p1i$utna. Celer kao pm>rce
"' 11 11 Jll ,. blljka. Svi dijelovi blljke
"" , 11 11lj t: Ll se nalaze
11 ,tpl11l. karvcol i druge sasta-
"1 1 potice 1
1
1 k
1! 1 11111 111 0 i' <I Ct: i se r:!J"f
1 1 , 11 ,1, 11 1 N11k. Njegovo djelo- .1
14
,. '1.
11( 1 nij'e ,.."..
. 1'"'--
1 1111 l .lstovima bilj'ke -
1
::;:(ff. {
.
11 ,,11' lol t 1 lJ.\.' ..._.,{_:..
l;e t l l t tii 11JH1a i Gomolj \
1 kao povtce ili
( \V: 11 tlo1fska salata).
ljH <t' icl' :l SLI bijeJj
1 '''' 1 1 " "''ijc n vreten-
Listovi i cvjetovi
(/)<
--1
--1
)>
::0
;::;::;

._ Dvogodisnja
._ Od lipnja do srpnja
._ 50-90 cm
._ Oblljezja
listovi perasti, s jakim
bridastim
1 iske trokutasto klinaste
._ Stanlste
kao samonikla jako
rijetka u u Europi: cesto
kao vrtna povreme-
no kao divlja
..,.. Uporaba
39
svjeza zelen ili repa: reu-
matske tegobe, tegobe
rnokracnog mjehura i jetre

::s::

<{
1-
1-
(/)
11 Jednogodisnja
11 Od svibnja do lipnja
11 40-70 crn
11 Oblljezja
razgranjena,
suplja. na donjoj strani
malo dlakava: listovi
tanki, odozdo lagano
dlakavi, dvostruko do
cetverostruko perasti
11 Staniste
stara iz
prednje ALije, kulti
virana u vrlu, ponekad i
dlvlja
11 Uporaba
svjeza zelen prije cval-
nje: krvi kod
proljetne kure:

40
Krabuljica, krasuljica
Anthriscus cerefolium
"...: Tipiena aroma
1.1..
' pri i zato se
$
1
't samo svjeze prj kupljena bl ljka.
... . lirricno ulje pristllno u
r drugc tvari kojc potictl izluc1
f
, sadrzi metilkavikol ,
<ui';1 mohace i
t upotrebljavamo kao
sok (1 71ica dva ptll .
:: dnevno) kao oparak 'l. l1
v ( ' listo\a/ salica, osravr
da 10 minuta). tr
Listovi i
cvjetovi
\ kt1hinji ide UZ Od pcradi .
sir i gljive. Krabuljica se mo:le laga
LIZgajati
za l)iljke na prozorskoj dasci iJi
moze se ubirati vec SCSt tje-
dana nakon sati njc.
l>edrenika
1 major
, '"' ' ovc l1 iljkc ili njoj
11 111 rlr
/1 1) 1 rrl.r r :r:-1<.: 11<1
" '"'""l lll (' tli cirli se vec dugo upot-
1 oparak (1 zJi ca
rJc11UA kurijcna/
111 'I''HIJ.111J<.: kod upala u
1 rlr llomeo-
rt 11111lt 111. 1 l1rljku propi-
.,J zvLJkova u
Etcricno Llljc:
1 1 11 1! 1 lr 1 \,l slojak
11 "" "'' '' Pr i p:r'l.i ri i na zamjen\J
l1t11 lr v.IIIIJII k11j a se u nckir11
1 )11111 bedrenika.
Listovj cvjetovi



)>
::0
;::s;:

..,. Trajnjca
..,. Od Jjpnja do rujna
..,. 40-100 cm
..,.
bridasto izbrazda-
na, vecinom suplja. obras-
la listovima do vrha
ke: listovi perastj; cvjetovi
ilj svjetloruzicasti
..,. Stanlst e
na gnojenim Jjvadama u
blljnjm zajednrcama trajni-
ca; na sjeverozapadu rijet
ko, prema jugu sve cesce
prisutna
..,. Uporaba
41.
osusen poda na k; sredstvo
protiv kaslja, upale u pod-
rucju usta zdrijela
w
::s:::
0:::
<(
1-
1-

.". Jednogodisnja
... Od ljpnja do kolovoza
... 30-60 cm
.". Oblljezja
cvrsta. usprav-
na, komapaktna: donjj
ljstovi perasti do dvostru-
ko perastj. okruglastog
ruba; gornj 1 jstovi vise-
strl Jko perasti, s uskim
liskama
.". Staniste
vrtna ka. samo povre-
rneno prosirena kao
podivljala uz smetlista
... Uporaba
zreli plodovi: poboljsanje
apetita i poticatlje pro-
samoniklo povrce
42
Korijandar
sativum
s ili svijetlo
r u7.j castjm autoh-
ton u
od Alpa uzgaja se vec
od vjjcka.
SYjeza
rnirisi kao
stjenice) u
sadrzi jako <::t.<::-
lllje s bi'Ojnjm
Oparak (1 zliCica
plodova/saljca) se koristi kod pro-
bavnih smetnji i s
vjetrovima. Biljka
i za djectl.
korijandcra dio
Listovi, CVI< ,.,,,,
plodovj
zacina, likera,
peciva
IJJ(t\va kukuta
f , 11111111 maculatum
t 1 mirisa u sebl sadr'l.. i alkaloid
11 7.ivcc. On ponajprijc zat"i u podrucju
11 \ 11<11ilr Stnetnjc OSjCtila i mucnin u, te
1 11kol.'<.: r1ost koj a pocinj e u
1 1 u
1 1 1 SLJ sokom od
11' Lt tk ll tc. Ova smr-
"" 11' :1 ni u
L 1 '" '1" nijc prik
11 11i l(' ll 11 i 8 pretjerano
11 111111 p<' l :< i i krabu]jicom.
11 itlljJ..I Nll punO
1 "' kLtkuta.
Listovi,
cvjetovi i
plodovi



)>
::0
;:s:::

.,. Jedno ili
.,. Od llpnja do kolovoza
.,. do2,5m
.,.
jaka, okrugla.
sitno izbrazdana. suplja,
pri tlu crveno-smede mrlja
sto; llstovi visestruko pera-
sti.
.,. Stanlste
jako eesta jako rasirena
smetliStima. u

ca obalama rijeka ili uz
zidine
.,. Uporaba
43
listovi i stabljike
listova; samo u homeopa-
tljl kod oboljenja ociju ili
napadaja vrtoglavice; 11ije
za
w


<(
1-
1-
>(/)
..,. Jed110 ili dvogodisnja
..,. Od lipnja do rujna
..,. 20100 cm
..,.
listovi visesl.ruko perasti,
l1stova vrtno111
pers1nu. strana
listova sjaJrla, pri tri Janju
oslobada neLJgodan
mjrjs
..,. St anlste
i cest UZ rubove
grmova, t1 bl1n1m zajcd
nicama, na rusevi nama 1
na neobrade11jm poljima
..,. Uporaba
svjeza cvj etajuca zelen;
sa mo Ll hnmP.npatij i kod
povraeanja s proljevom
s proizvod
njom mlijeka za
dojencad, njje za samoli-

44
Divlji persin
Aethusa cynapium
U svjezoj i su
polini koji :;tvarajt Lrpak oktJ:-.
i crvenilo koze,
bolove proljev, u
reskim sl ucaj evi ma i
g rceYe s ncsvjesticum ili zastoj dis-
nog sustava. donje stranc
l istoYa divlj eg persi11a nisu j cdi na
stvar ro kojem ga mozemo razlikovati '
vrrnim svaki sti tasti
cvijet i ma tri prcma dolje okre-
ntJta ovojna listica. Ova
or rov11a
nikako prikladna za
Cvjetov plodovi samolijecenje. l zYor no pod
jctlo biljke Sredozemlje, sred-
njoj Europi prisuran od broncanog doba.
dlan
llt 1 lt /t 11111 , ,,J/r,/lr/\' llll/11
Trajnica
Od lipnja do rujna
45-180 cm
1 ttlllllljtlf j ltl'ttll
""'' 1 1" '11 1111
l1111 1l 1 J><HIIII\
11 1 11 1111 t Vtt j (f111o
11 tlolll lo tJ .II N,t c 1k11
1 '"''" 11111 .tko IJi
11 11 . l ;ll lttl
, ' ""''' '"', lvic: lkJ.:
11 llljttt jllllj\1 prtj(' :>V<:J.::I
\ lt l tt 1 lllt 1.

jaka, suplja, bri-
dasto izbrazdana; listovi
dugacki do 50 cm,
zarezane sjedeee liske ili s
dubokim lapovima. s velik-
im koljenicama
Stanlste
eesta na tlima bogatim
hranjlvim tvarima, u vrtovi-
ma, na rubovima puteva,
grmovitim mjestima na
adama ili naplavinama uz
tekucice te gnojenim liva-
dama
.,. Uporaba
Listovi i cvjetovi svjezi ili osu5eni listovi i
samo u homeo-
patiji kod probavnih tegoba
i oboljenja koze; sa moniklo
povrce
45
w
::s::

<(
1--
1--
>(/)
IJi> Trajnica
IJi> Od lipnja do kolovoza
IJi> 50-150 cm
IJi>
podanak
supalj , podijeljen iznutra
poprijeko: listovi s dvo-
struko zarezanim sje-
decim liskama. s du-
gackim,
djelovima na kraju
IJi> Stanlste
ne tako cesta mocvarna
ili vodena t>iljka oko
jezera i raka
IJi> Uporaba
podanak; samo u
homeopatiji kod
ili zivcanih smetnji; nije
za samolijecenje!
46
Trubeljika
Cicuta virosa
.Jako sastojke tl
ovoj biljci pronaci
prije s\rega Lt debelom
podanku, oni pola sata
. konzt1macije mogLt
izazvatj povracanje,
u trbuhu, jake grceve i
izazvanu obamiranjcm disnog
sustva. zbog toga smi-
jcmo bez konzultacije sa lijec
Moguca s
celera (sliCan miris) ili korjcnom
ali zato biljke
rnogll
Listovi i cvjetovi
plutati zbog
zrakom i toga se kroz \'odt1
krecu kao plutajuce bove. Na
sti taste cvjeto,,e prije svega osolike rnuhe.
1
lr media
11 1 jos od ranog kamenog dol)a i
moit: st: svttgdjc Cvjetove
11111 ti jeknm cijclt; godine i LL j cdt10j
.. ,, rrocvati i do get1er-acija cvjctova.
1 ' 11 111 "IICI rP protiv u misiCima
1 tll< Od (1 Cajna zjJj ( jca isitnjene
1 111 ''' ,, ) Ovu i ccsto
11 '""'rr1111 koristiti i kao
1 011
1 l llt ll '''' l1l l jk<.: odstrani I>C
111 1111 1 se
j l 1 1111 i ok.us se
l "l l'lll tJitJC' od
11'"'"' 1 11 ra rloblja jakn
1 111lltl/' . za
1 lto 11 1 1 l.t 1 tl
1 1 1 ri jckom
IJ 1, Listovi i cvjetovi
.". Jednogodisnja
.". Od sijecnja do prosinca
.". 50 -150 cm
.".
polegla ili penjaci-
ca, cvjetne stapke dlakave;
listovi ovalni, zasiljeni, s
peteljkama. listovi krosnje
duboko razdijeljeni
.". Stanlste
jako cesta na propusnim
tlima hranjivim
tvarima; u vrtovima, na
poljima i ispod grmova u
parkovima
.". Uporaba
47
svjeza zelen;
samo u homeopatiji kod
reumatskih tegoba; kao
samoniklo povrce
.,. Trajnica
.,. Od lipnja do rujna
.,. 30-80 cm
.,.
uspravna, ne-
razgranjena, podzemnl
izdanci: listovi duguljasti,
nasuptrotni
... Stanlite
prisutna na sred nje su
him propusnim tl ima, na
branama i obalama rije-
ka; jako dekorativna u
vrtu
.,. Uporaba
podanak; samo u
homeopatiji kod preh
lada i depresija
48
Obicna sapunika
Saponaria officinalis
u korijenu blljke s ili lagano cv
ovima mogu Re pronaCi saponini, kojima i l)
ljka doblla ime, te koji isto kau i sapun imaju anti
baktcrijsko djelovanje. Izmljeveno korijenje
sapunike vcc u dalekoj proslosti sl ublo ka
sredstvo za pranje. Saponini
razrjeduju gustu sluz i poticu isk.
ljavanje, njihova ljckovita djelot
vornost se koristi u sredstvima za
ublazavanje kaslja i kod kat
bronhija. od sapunike (
cajna usi tnj enog i
korijena/salica, r
staviti hladno i ostaviti da
odstoji nekoliko sati, tek o11da
uhati i iscijediti) se kod kaslja sm
piti najvisc dva puta dnevno i
Listovi i predugo. Biljka prcporucljiva -; ..
vrt u kojem se uzgaja divlje cvij<.:!
kllrolist, trolistica, gorka trava
lt ll}' .llltiJes trifoliata
vrcmena ko.ri stila
1 1 v> vruCice iako
lo 1 1 V.trl kojc.: ju
1 1111 Cork i trolist
t ljil 11.1 s gorkim
1 " ' ' koristi
11 '"' ' i puboljsa-
''1 Jl l oi ll,l\'\ l l prirodi
1 zhog is-
li t t llli lill a i crvc::noj
111 it co1l1 l>iljaka. lz
1 1 11 se ne smije
tu irocl i. Got'ki trolisc
t ' 1 111 mocvarna biljka tl
1! ' .11 1 jczcrca u
1 111 11 1 1' 111111 pro izvodima za
1 1 ' 1' 11 .1 1. I J:orkog 1 rolista
Listovi 1 cvjetovi
jll111jt lljiiJI 1of zc.:I LI CaniJl probavnih
1 ,.,,, 11 .1 Ji," .1 lisrova, s
1"' 1111111 1111 t1 omjc.:rtt 1 :1 /Salica, ostaviti da
1 11 11111 11 .1).
--1
:::0

r

--1
(")

.... Trajnica
..,.. Od svi bnja do li pnja
.... 20-30 cm
..,.
listo\i, tri komada, liske
s cjelim rubom, duguljaste,
gole vecinom okrenute
prema gore
..,. Staniste
rijetko prisutan i ne u sku
pinama uz ru bove presusu
jucih j ezera, u livadama na
tlu, u
zasticena
.... Uporaba
49
svjezi ili osu5eni listovi;
slab apetit, probavne
smetnje
w
>
w

z


111> Trajnica penjacica
11> O<llipnja do srpnja
11> 2-4m
111>
listovi peterolapi razlici
ti h duzina, sred nji znat-
no veci od
cekinjavih rubnih
11> Staniste
u grmovitim mjestima;
uz ogrDdc ili
adama i naplavinama uz
veee tekucice
11> Uporaba
podanak; samo u
homeopatij i kod reu-
matski h tegoba; nije za
sa molijecenje!
50
Bijeli
Bryonia alba
za razliku od crvenng
precesta vrsta. Od srpnja nosi mat l' '"
plodove vc:: liCi ne graEka i jako okusa koji
sadrzc glikozide koji i:Gazivaju jako
nad razivanje probavnih organa, pnprace11o s prul r
vom i Mcdicinski se u
homcnpatiji kuristi samo podanak. U antici
su se pripravci od od podanka
vali kao jak laksativ. Biljka istO kao i njoj
srodni crvenj niposto
nijc pri kladna za samo-
lijccenje. Zeknkasr.o
bljele cvjetove vcci-
nom oprasujt kukci.
Lislovi i cvjeto11.
lt ilclljkc (Ni abljika, lisrovi) sadrzc::
1 mok koji za razliku od
_, . ,,.,,, 1 1111\ IJikt: tljcltljtl na tanko
1 j.cl '' Bi ljka s<:: n.c
.. ,, "'' 1.1 zbog
111111 1 p1avil nog
11 t \ 11 1 l.ltloi<:Za i njoj
t
1 IIJI ltiJt lo
"' ,. ,, IIIV I
) ime-
. '"" , ''11/(1111 l<tksativ-
\ lt ljl lill ol ' INl.lVIl $ ll diO
Listovi i cvjetovi
11 tlc ltck>''a. Rasruci izdanak biljke oko svo-
111" '' 11 k kretnjc i za jt:dan ok.ret pot-
1 t " 'l'llltl. c cl v: 1 sata.
(f)

)>


<

rn
Trainica penjacica
Od lipnja do rujna

Oblljezja
tanka, obrasta u
smjeru obrnutom od kaza-
ljke na satu; listovi srcasti
s dugackim siljkom; cvjeto
vi potpuno
Stanlste
kod Z.ivica, u vrtovi
ma, grmovitim ffiJeStlma
na adama ili naplavlnamc
uz tekucice, na branama;
danas prisutna u cijelom
svijetu
Uporaba
51.
osusena zelen; laksativ;
n ije za samol ijecenje!
>

({)

-,

>
111> Zimzeleni patuljasti grm
111> Od svibnja do lipnja
... 20-60
111> Oblljezja
ke polegle hvata-
j u korijen; listovi koznati ,
odozdo s mrezastim
nitjma i bez tamnih tocki
111> Staniste
rijetko u prorijeden im
smrekovim sumama,
pasnjacima s patulja-
stjm grmljem u brdima
u Skandinaviji; zastjcena

111> Uporaba
osuseni listovi; infekcjje
mokracnih putova
52
Medvjetka, uva
Arctostaphylos uva-ursi
McdYjet.ka razlikujemo ih jt: r
odozdo nemaju prisutne mrlje, gla\ 1 1
aktivna tvar bakteriostaticki djelujuci gbl
zbl arbutin. Pripravci se zbog 11
od bubrcga
ne trcbali koristiti
vrcmcna, tijekom t rudnoce IJr ' '
se trebalo izbjegavati. Biljktl
takoder prikuplja1 i
sami spada u
vrste. Profcsionalno
jena medvjetka sastojak u gotov "1
lijekovima i cajevima koji se
kod l!pale mjehura. Biljka dobl l
Listovi i ploclovi
imc mcdvjcdima koji jcdu plo
dove i koji su nekad tako rasijavali sjemenke.
sjcrncnkc rasijavaju ptice.
1 1 1l u i 11 alkal oide (pr ijc svcga hios-
'"'" i acropi n) koji izazivajtl grceve
t "''1111111 1\ nije za
K<1d
llltl 1 i St i naci n
1 111 au10hrono
ltll grceva.
11111 \ cvjet-
1 11 ljt l '( l c k
1 \ 111 IJII
tl t cvjcrovi
'" Vcc :;l je-
Jil tl " '1 11 II VCIHtJi .
1
111 1 11.1 INtl kao i
1 1 11 1
Cvjetovi.
listovi i plod


$;

(').
z
()

Jednogodisnja
Od lipnja do rujna
46-100 cm

uspravna, raz-
granjena; listovi spiralni,
plavkasto-zeleni, nejedna-
ko vijugavi
Stanlste
donesena iz srednje Ameri-
ke; pojedinacno, ne u sku-
pinama, u zivjcama
poljima uz rusevine
Uporaba
53
osuseni listovi; najvise u
homeopatjji kod grceva i
astme; nije za
sa enoljjecenje!
w
(.)
z
'(.)



0...
.". Jednogodjsnja
.". Od Jjpnja do kolovoza
.". 20-80 cm
.". Oblljezja
uspravna, raz-
granjena; Jjstovj spjralnj,
s ravnj m
rubom, lagano dlakavj
.". Staniste
jako cesta u lj n jm za-
jednjcama poljima, u
vrtovjma na padjnama:
porjjeklom jz Sredozem-
lja, danas prisutna u
cjjelom svjjetu
.". Uporaba
svjeza cvjetajuca zelen;
napadajj vrtoglavjce,
glavobolja grcevj
54
Crna pomocnica
Solanum
djclovi i mat crni plodovi sadrze sa11 1 ,
manjc koliCine alkaJoida. Vjerojatno postoje razliL ' ,
geografske vrste s razliCitom kolicinom
tvari. Biljka u sjevernoj Americi dLtgo vremcna
kao boblcasto voce, na Kreti se i
koristi kao povrce. Bilrl "
Cvjet.ovj. listovi
plodovi
zbog zablljeienih slucajeva trovat ' l'
ipak nc rrcbalo jesti u
koliCini. Ptice na
pocetkll zute i 11:
crne plodove jedu bez ikak
vih posljedica.
Homeopatska
pripravke korisri kocl
tegoba slicnih migretll '
napadaja vtoglavice.
111kovina
opulus
. t", 1 \lc lll pl odovi
1 ) IMVIja jll SC iz h1alih
tttll '' cvjcrova. lako
al plo-
1 "I,IIIO Oti"O''fli i
1\1 J;tko
.. ,. 1 1 ol!:tvni l1 organa.
pt .lll llt ll il preostale
1
1 l lickom zime cak i
lt 1i1 or1da kada
ilt l1vtl t
11, lil l rvari iz kore upot-
II IVI 111 grceva.
1 tljl ,, za :;amoli-
lljl H11i 1ni cvjetovi upadlj ivo Sl1
, 1111 1 za
Jli!JII ttl1t l jll ,
Listovi i cvjetovi
;:s:::

N

;:s:::
:::0
<
z
()

.,. Listopadni grm
.,. Od svibnja do lipnja
..
.,.
listovi nasuprotni, trolapi ili
peterolapi, nejednako
ili vijugavi,
odozdo samo slabo dlaka
vi; petelj ke 1 istova sa ze-
lenim zlijezdama
.,. Stanlste
uspjeva u polusjen i
na svjezim tlima
h ranjivi m tvarima u grmovi
tim mjestima na adama ili
naplavinama uz tekucice i
u zivicama
.. Uporaba
55
svjeza kora; samo u
homeopatiji, propisano od
lijecnika kod zenskih
tegoba; nije za
samolijecenje!
UJ
()
z
>
0::::
:::s:::

N

:::s:::
Grm ili drvo
Lipanj
7-10 m

listovi nasuprotni, nepar-
no perasti, 5 liski nejed-
nake velicine; peteljke
plodova crvene u vrijeme
rrelosti plodova
lt> StaniSte
'asirena cesta tl ima
)Ogatim hranjivim tvari-
11a uz ru bove suma, uz
)Uteve ili u grmovitim
11jestima
lt> Uporaba
i cvjetovi
:>lodovi kao samoniklo
voce; potice znojenje
kod prehlade
56
Crna bazga, zova
Sambucus
Cvjctovi sa(1rzc flavonoide, etericno i trijeslo
vinc. Oparak (2 cajne zliCice cvjetoYa 1 salica) z.as
pije se i kucl1i lij ck
kod s pripravci
slican korll kao laksati\r.
vrijedno su divlje voce bogato
Koriste se za spravljanje soka,
vina od zove, zelea, ili kompota.
Cvjetovi se prepcCi 11 tijcsru
za palacinjke. Grm jako
prepott1cljiv za kLLcni vrt.
i cvjetovi
apta
1111lmcus ebulus
'""' ,t ve
1 11 l lt lll kao pri-
1 ) 1\ 11 .tt
1 Jtl 11 p:1k okus u
!ltttl )11k p1olj<.:v, jakll gla-
1 rvr llt\l :tlno cak
tit 11 tva.ri
11 ""11 upot -
111 \ {' laksativ i
1/ 11 1 ltH IV.It1J I:
1' ,,, se
tltiJ.II'. IItt tt
"1111 1" !p1 :1vti tt1:t.
Listovi i cvjetovi
1 lllllli' l ll lj tl ;r,: l ,:; l a roclrucja primjene
111" 1 t tt l kosruni61vih Bi-
il 1111 ' ' '' 1111<- priklau11a za samolijecenje. Ptice
"'"'lovr fttltt ho . posljtdica, no otrovne su za
1 ' " za bojanje tkanina-
;::s:::

N

;::s:::
:::0
<
z
(')

Trajnica
Od lipnja do srpnja
7-10m

stabllna biljka; listovi nasu-
protni s 7 do 9 liski iste
vellcine; plodovi u5pravni
Stanlste
vecinom na kamenitom tlu
uz rubove suma ili rubove
puteva, na cistinama, u
neobraC!enlm poljlma, prije
svega u brC!ima
Uporaba
57
osusen korijen; lak5ativ;
nije za samolijecenje!

(.)
z
>



N


"" Trajnica
.... Od ozujka do travnja
"" 7-10 m
""
podana k puzav; 1 istovi
prizemn , dlanasto pera-
sti; sest do sedam latica
"" staniste
jako cesta rasirena na
humusnim tljma boga-
tim hranjivjm tvarjma u
bjelogorjcnjm sumama
grmovitjm mjestjma
"" Uporaba
svjeza zelen prije cvat-
nje, samo u homeopatjjj
prjje svega kod zenskih
tegoba; njje za samolj-
jecenje!
58
Sumarica, sasa
nemorosa
Biljka se cesto pojav]jtijC
u koliCinama i
jedan od
vjesnika proljeca.
i:t.n utra cisto hijeli, '\
cesto pla,rkasto -
ljuhicasti cvjetuvi imaju
dugacku petcljku i izbljaju
iz iz trodjelnog pazllska vrs-
nih listova. Svjeii
dijelovi biljke sadrze otrovni
alkaloid or.rovan i za Ljstovi cvp ,,,
zivotinje, 110 ipak se unistava kod susenja.
se nekad kod i tegoba s
zglobovima, no blljka ipak nijc prikladna za
jecenje. Homeopatski pripravci djelo
vanje na iskoristavajtl kod
maternice.
1 kamilica
f /, '""'milla recutita
1 ' ' ' 111cd u domaci m biljt:ro
11 , 1111v 11i'l. primjt:na: oparak (2
1 lt lt 1 cvjctova/saJica, ostaviti da.
1 1 11 ' '"' ""' :') izrlLitt-a za
l ,,. kao ._"}.-
" ""1' ' ' '''' cdsrvo kod tcgoba u ";\
1 "' fll /1'1111 i crijcva, tc za grg-
J "l'' k-
11 r lljlllll t: bljava kod lijcccnja
1 lt " lijtt f., koie iJi opeklina.
1
'' ljttt ll olll rt :lt' in Ltpocabt: su . . {1
.. ,,,, i clodaci kLtp.elji.
t1 tlr 1 jll't1> Lil110 U CVJCtOVlffia ) . " ,
1 1 olt lv ttll 1\
1
; 11 i ; li 1 ..
11 . z
1 jtl 1 v< l1roja \
11

. ' i
f
.
:? ' \
Ustovi, cvjetovi, uzdumi
presjek cvijcta


)>
<

(")<


.". Jednogodisnja
.". Od svibnja do kolovoza
.". 20-50 cm
.".
uspravna, raz-
granjena. gola; glavice
cvjetova iznutra suplje,
izvana s prema van
okrenutim srcolikim,
izn utra s zutim sjedecim
laticama na pi:>Castoj osi
.". Stanlste
veclnom u broju
prisutna na sv. ezim ruse-
vinama i polja,
preferira otvorena tla boga-
ta hranjivim Mrima
.". Uporaba
59
osusene glavice cvjetova;
kod grceva ili upala
>()

>
4:

(9
..,. Trajnica
..,. Od srpnja do kolovoza
11> 10-40 cm
..,.
glavice cvjetova ispunje-
ne s im i
zutim sjedecim laticama
na osi,
kao u
prikrivenim
samo s bijelim srcolikim
laticama
..,. Stanlste
porijeklom iz JUgozapad-
ne Europe; veci
srecemo u uzga)alistima,
rijetko kao podivljala
u zajedni-
cama
..,. Uporaba
osusene glavice cvjet-
ova; kod ili u la
60
Rimska kamilica
Chamaemelum noblle
Samo slabo izboccne glavice cvjetuva u
pravom kamilicum izgledaju jaku ravne i osim
lih aktivnih tvari sadrze u medici ni jak.u cijenjcn
Biljka za razliku od pravc kamHicc
Yikgodisnja i zato i puno za uzga1a
rc toga u Lradicionalnnm YrtLr r :r
sadena. Od cvjctova pripravlj:r "
uparak (1 - 2 cajnc
koji se_l1P011
\ !Java :r.a prevenavno 1Spm111
. proriv infekcija u ustima
-k- ' i drijelu kao porjcaj r
-}<-. tita, izvana za lijecenjc
' manjih
Listovi i glavlca

11, 11/
Jl" 11.11 .1 s zimom tije
, 111 l1 f',Ot l jetajuca trati ncica ima razna
,, llo svojst\'a. Oparak (1
ltJ 11111 li toJ V:I ili cvjcrovai salica, Ustaviti da
1 ' 10 111 i n 111 se u kao srcdstvo
i za iska.Sljavanje kod
11 ili tegoba U podruCjU i Cfi -
jcva. se upotrchljava kao
lijck protiv osipa ili lose zaci-
jciJLijucih na kozi. M:Jadi listovi
tl:tt ir1cicc mogu se spravljati kao
povrcc il i kao tl odatak
od divljeg
L1stovi i glavica
G')

)>
<

81> Trajnica
81> Od sijecnja do prosinca
81> 5-15 cm
11>
podanak kratak; listovi
lopatasti. svi prlkupljeni u
prizemnu rozetu; glavice
cvjetova suplje, pojedinaC-
no razdjeljene, izvana ce-
sto crvenkaste jako gri-
mizne
81> Staniste
jako rasirena 1 cesto prisut-
na u ukrasnim 1/i kucnim
travnjacima i na gnojenim
livadama
81> Uporaba
61.
svjezi ili osuseni listovi i
glavice cvjetova; samoni-
klo povrce; rana,
katara disnih putova, pro-
ljeva
)11> Trajnica
)11> Od lipnja do listopada
)11> 5-15 cm
)11>
uspravna,
sta, nerazgranjena j/i
razgranjena; listovi spi-
ralni , rub jzduzen, dvo-
struko ilj trostruko ureza-
ni uski lapovi
)11> Staniste
jako rasprostranjena i
cesto prjsutna na pas-
njacjma bogatjm hranjj-
vim tvarima, na
radenom zemlj istu, uz
rubove puteva, uz obale
na kosinama
)11> Uporaba
osusena cvjetajuca
zelen cvatovi; /jstovj kao
samoniklo povrce;
tegobe u podrucju
zeluca crijeva
62
Obicni stolisnik, hajducka ' ' ' \''-'
Achillea millefolium
Listovj
cvjetovi
Ravne glavice cvjetova s
jezicastim i sjc< lc.
camanaplocastoj osi pri 11 1J.Ic ..
lagano neugodnog miJi:-;:t. 11
tog mirisa etericno uljc 1 1 .. ,
terpenima (pinen, 1
for, bornilacetat) koji djcl11 p 1
cajno na apetit,
nastanak i otjccanjc 'l.l1 l' i. 11
izluCivanje mokracc.
s probavom ttp< 11 1
ljava se oparak (2 cajn<.: 'l. l11 1
vica cvjetova ili isitnjcn tl
listovalsalica, ostavi ti cl a
minuta) . Mladi prikl.1cl 1
uz jela od kvargla (vrsta 511 .1 ) 1
dodatak soli. Stolisnik km 1 !1 11
osjetljivih na alergije 1 v '
Ovce jedu samo listovc. (lc ,1
ove ne.
' i
'
11
,,,,, l , el<.: t1i ili glavica cvjetova ove starc
' ' 11r IIIIJkt: i z dugo vremcna su
lll v"" slican naCin kao pripravci od
1 l,tk, 111 ajcinski vratic osim gorkih t vari
l !..! l' 11 ljt: s kamforom i borneolom, ne
111 tktlvtt c tvui kao kamilica. Narodna medi-
11 JHHIIt' ival:t
t Ht J ll\ t' I1 SII' Ua(-
1 izazi-
11 Hiljka kod
llt llli!/IJ:t moze
, 1 t! lt 11-: 1 p.: k<.: tt:akcije
tr " ' .tst il1 cvijetova.
Listovi cvjetovi
G)

)>
<

()<


IJI> Traj nica
IJI> Od lipnja do kolovoza
IJI> 25-60 cm
IJI> Oblljeija
uspravna, grmovi-
to razgranjena; listovi spi-
ralni, dvostruko ili trostru-
ko urezani lapovi s uskim
elipticnim krajem listova;
glavice cvjetova sirine do
2,5 cm; miri-
sa
IJI> Stanlste
porijeklom iz Sre-
dozemlja; u srednjoj Europi
u vrtu povremeno kao
divlja
IJI> Uporaba
63
cvjetajuca zelen ili glavjce
cvjetova; ze nske tegobe,
smetnje u podrucj u zeluca
i crijeva
z
<(
-.,

-.,

liiJ. Trajnica
liiJ. Od travnja do svibnja
liiJ. 15-40 cm
liiJ. Oblljezja
listovi prizemni, samo
dva lista u paru (rijetko i
tri), ravni, duguljasto
zile izrazene u
crtama
liiJ. Staniste
pojedinacno, ali vecinom
u skupinama u hladnovi-
tim suma-
ma u bogati m humusom
i na adama ili naplavina-
ma uz tekucice
liiJ. Uporaba
listovi cvjetajucih
probavne smetnje, slab
apetit; samoniklo povrce
64
Medvjedi luk, divlji luk,
Allium ursin
Intenzivni miris cesnjaka potjece otl t1l 11
vica (gorusicino ulje s alilom), ov11 tl
aromatsku biljku 11.1 1
naCin kao cesnjak. Svijczi sitno iSi l'< 1
listovi sc za aro111;1tt
jele prlpremljenih od sira i.li kao 11
Takoder su cijenjeni kao 11 1..1
l.j ne umake, juhe i ra:t.na 1111 1
Kuhanje aromu
Listovi i cvjetovi
kod cesnjaka. M<,l
luk se takoder )/
uzgajati u ili ispo 1
drveca i grmova. Uzgaj;11 11
bolje uspijeva iz sjemcnk1. 1\.
odna medicina medvjedi
djelotvornim kao .1
sklerozi.


,,
lt
lt
1 1
tftJt t l111 clicc sadrze srcane glikozide (karde-
} L.r,ll :> iJ samo na preporuku
u 1 11 pripravcima gdje koliCina
Rlli 1\'11 1 1 kod slabosti srca, kro-
11ltrt' r 1 i drugih raznih tegoba krvo-
pripravci durdicu takoder u.pot-
& Lo1 l
Listovi plodovj

'--

'--
)>
z
IJio' Trajnica
IJio' Od svibnja do lipnja
IJio' 10-30 cm
IJio' Oblljezja
listovi prjzemnj, vecinom
samo dva lista u paru,
sjroko ovalni, s rubom,
jzbrazdani duzjni; cvjet-
ovj aromaticnog mirisa
IJio' Staniste
vecinom u skupjnama u
hladnovjtim bjelogoricnim
sumama bogatim humu-
som; jako rasprostranjena
u Europi i sjevernoj Amerj-
ci; takoder kao ukrasna
vrtna
IJio' Uporaba
65
listovi cvatovi; slabost
srcanog misica; nije za
samol jjecenje!
... Trajnica
... Od svibnja do lipnja
... 10-20 cm
..,.. Obltjezja
listovi prizemni, pojavlju-
ju se tek u jesen; usko
linearni sa svijetlom
sredisnjom zi lom, latice
sa zelenom sredisnjom
zilom
..,.. Stanlste
preferira propusna i
duboka tla bogata hranji-
vim tvarima; vinogorje,
grmovi, obradena polja
... Uporaba
listovi i lukovice; nekad u
narodnoj medicini kod
srcanih tegoba
66
Pticje mlijeko
Ornithogalum umbellatum
U Sredozemlju u Nje-
mackoj udomacena ili iz vrta podi-
vljala vrsta od koje najcesCi pred-
stavnik pticje mlijeko, u svim dije-
lovima sadr7.i iste srcane gli-
kozide (kardenolide) kao
Danas se fitomedicinski vise ne
zbog postojanja dje-
lotvornijih sastavnih tvari u drugim
blljkama. Neoblcne su zelene uz-
duzne pruge na vanjskoj strani
cvjetova. Slicne tvorevine mrlja s
ohicnom klorofilom na Cisto bljeloj
boji mogu se pronaCi kod i
proljetnog drijemovca.
Listovi, cvjclo\

rl 1111 11 ljc s 1 i i d jelotVor ni
IL1ka iz kojeg se proiz-
111 1 s mirisom
1111. ,, sc u tijelu
1111)t spojeve s djclo-
''' llt "H'Hit1il11 miris()m. Anti-
' r IJ \ tl tl VIJ )Sf va i pOticanje pr0-
1 se vec od davnina.
11 1v11l bl jclog luka mogu se
t '' il l / 111111 priprav-
1 11 .. , koriste pro-
1 k 1 v rlaka i arteroskleroze.
' ,,, , ,, " ' " 1 cinja ccsnjaka zaCin
'' . i pripravljena od
1 1\ 111111 .. l)i jclog luka uspjesno se
111 ili
Listovi, cvjetovi i
lukovica

'--

'--
):>
z
Jll> Trajnica
Jll> Od lipnja do kolovoza
.. 2Q-60
Jll> Oblljezja
/ukovica podjeljena u vise
cesnjeva, iz srednjeg raste
ostali cesnjevi
ci ne reznjeve cesnjaka;
listovi plosnati, dugacki 2-
siroki do 30
Jll> Stanlste
stara kultivirana blljka iz
centralne Azije; u srednjoj
Europi kao jednogo-
disnja u vrtu
Jll> Uporaba
67
reznjevi cesnjaka; slab
apetit, smetnje u crijevima,
arteroskleroza; zacinska

z
<(
'

..,.. Trajnica
..,.. Od lipnja do kolovoza
..,.. 60-120 cm
..,..
listovi cjevast i, u donjem
dijelu trbusasto napuha-
ni; cvat okruglast; latice
zelen
..,.. Staniste
stara kultivirana iz
zapadne Azije; uzgaja se
u cijelom svijetu u vrtovi-
ma, puno vrsta, vecinom
kao j ednogodisnja
.... Uporaba
lukovica; oboljenja preh-
lade; zacinska
68
Crveni luk, kapula
Allium
Cvat
Crveni luk u svim dijelov i 111.1
drzi etericno ulje s meti l al' ' '
( usporedi s bljelim luko
pantial-oksidom koji iza:t. i' ''
u oCima. od luka (S014 ''
ceinerika
albuin
jcdna od najrasprostra-
flllt autol1tonih otrovnih
k 'l,i vocinje na ispasi uvijek izb-
\ , 11 1 alkaloide i
t lrasticno snizavaju tlak i
Biljka se danas
zbog nemoguceg
t lo%iranja. Izmljeveni poda-
1' ltlrt vrr jt' iH<.; se
I.Jil ,, pr ttl1:t kihanje i ptaha
L kod hunjavice. U
, 1111 tt potr<.: bljavaju speci-
1 I'''I" 'VI t pmt iv parazita u crije-
l1ijc.: lom cemerikom,
! ,, ' /, l i'.am jene sa zutom
Ht, "'' tl!l ''' )( 1<: do ce11tra
Listovi i cvjetovi

....._

L-
)>
z
IJI>- Trajnica
IJI>- Od lipnja do kolovoza
IJI>- 80-150 cm
IJI>-
nerazgranjena,
jaka, uspravna; listovi spi-
ralni, siroko el ipticni, djelo-
micno obuhvacaju cijelu
cvjetovi zelenka-

IJI>- Staniste
tipican pokazatelj istrose-
nih pasnjaka na alpskim
livadama i pasnjacima,
prisutna i u Aziji
IJI>- Uporaba
69
podanak; samo u homeo-
patiji kod oboljenja crijeva;
nije za samolijecenje!
1-
<(

>

z
:::)

.... Trajnica
..,. Od sijecnja do ozujka
..,. 10-20 cm
..,.
listovi plavkasto-zeleni,
linearni, sjroki do 4 mm,
iz svake lukovice 2 ljsta;
cvjetovi pojedjnacni, vjse
lagano objesenim

..,. Staniste
na vlaznjm propusnjm
tlima u rijetkim bjelogo-
rjcnim sumama na
adama ili naplavjnama
uz tekucice; cesto kao
ukrasna vrtna biljka
kao podivljala iz vrta;
zastjcena
..,. Uporaba
svjeze cvjetajuca
samo u homeopatijj kod
srcanjh tegoba; za
samol jjecenje!
70
Visibaba
Galanthus nivalis
Svi dijelovi sadrze nekoliko alkaloi (l.t 1 ,,
probavnim organima izazivaju jake reakcijt::. < ),
otrovna biljka nijt:: prikladna za samolijecenjc <
ovi se sastoje od tri vanjskc strsece latice i rri ''1 . ,
krace unutrasnje latice s jako zclenom mrljo111 .. 1
oblcnog klorofila. Prvi sakupl ,.11'
nektara i peludi biljku u svj<.:tlt lt'
pozadini pronalaze bez probl c11 ,, 1
latice puno reflektit .l l
kratk.ova1no svjetlo nego
menke imaju prisutan mesnat i 1"
sak i raznose ih mravi.
Listovj cvjetovi
1 11 r 11 pro-
' '"11111 Biljka zbog
tllr jltJk l.l tl na za samoli-
1 <" prt;kO no6
1 11 f!, ,, pr c- ko cJa.na pri ja-
l!ttll 11 oki(: IIIHt SU na kOSO
11 T.tkotkl rcagiraju na
i 11 jedne
Listovi i
cvjetovi
11 I''PJtc lll SLI prcma dolje. Cvjetovi bogati nek-
11 11 , 1I1J za pcele (med od bagre-

)>
:r:

z
)>
::0
:;:;:;:

_.. Listopadno drvo
Od svibnja do lipnja
_.. do25 m
_.. Oblljeija
listovi spiralni, neparno
perasti, s duguljastim jajo-
likim liskama s rubovima i
trnovima, pupaju tekjako
kasno u ranom ljetu
_.. Staniste
porijeklom iz atlantske
sjeverne Amerike; danas
udomacena u cijelom svi-
jetu; uspijeva i na suhom
tlu bez puno hranjivih tvari
_.. Uporaba

kora ml adih grana; samo u
homeopatiji kod
tegoba ili migrene; nije za

UJ
>()
<(
z
(/)
::::>
..,_ Jednogodisnja
..,_ Od srpnja do rujna
..,_ 20-30 cm
..,_
uspravna, raz-
granjena, suplja, gola;
listovi nasuprotni, sasta-
vljeni, svijetlozeleni;
cvjetovi usnati, zuto-
bijeli ili svj etloruzicasti;
jako aromaticnog mirisa
..,_ Staniste
stara kultivirana iz
jugozapadne Azije; jako
osjetljiva na hladnocu,
zbog toga ne postaje
divlja; uzgaja se i kao
vrsta s crvenim listovima
..,_ Uporaba
svjeza zelen, listovi ili
mladice; probavni
organi; zacinska
72
Bosiljak
Ocimum basilicum
Etericno uljc bosiljka osim ostalih
komponenata sadrzi i najvazniji
sastojak metilkavikol koji
karakteristicnog mirisa, potice
vjetrove i sekreta, te
t ime potice probavu. lijek
blljku koristimo kod smetnji u
zelucu i crijevima. u su
sl.icna podrucja uporabe. U kulinarst-
1
, .
vu svjezu ze1en koristimo uz rajCicu,
testenin u, i juhu. Aroma pri
susenju nestaje skoro u potpunosti, no mozc :.
dobro konzervirati u zacinskoj blljnoj soli ilt 111 1
likerima. Bosiljak mozemo lako uzgajati u lott'
na prozorskoj dasci, no ipak treba pripazi1 i 11.1
osjetljivosr biljke na bladnocu.

11
pCelinja ljubica, melisa
1 111 "'' ttiJt: jakog mirisa u listovima maticnjaka
komponenata sadrzi i citronelai i citrol,
11 ""' 11 Ltj ucc, potice vjetrove i opusta grceve.
111 lllrk ptolt v ocsanice, glavobolje
p1ol):evoil1 organa koristi
t ! ( 2 cajne zlicice isitnje-
\1 11 ica ostaviti da odstoji
litllllll .l) l l kulinarstvu se s ne-
ltL v: poboljsati okus
1 " 1l .tt.1. :;ira, razliCitih
1 111 \.1, lt:a i vocnih deserta.
tt 1 jt sastojak veli-
lt1Jt1il1 likcra pripravljenih
- ''''""t,llll tt )a. Pccle i leptiri blljku
1 11\ll cesto.
Listovj cvjetovj

(/)
z
)>
()<

..,.. Traj nica
..,.. Od lipnja do kolovoza
..,.. 40-70cm
..,..
uspravna, brjda-
sta, vecinom nerazgranje-
na; ljstovj ovalnj,
nj, s peteljkama; cvjetovj
u skupinama u pa-
zuscjma ljstova; jako jak
miris ljmuna
..,.. Stanlite
porij eklom jz istocnog Sre-
dozemlja; samo kao vrtna
jako rij etko kao podi-
vlj ala
..,.. Uporaba
73
svjezj ili osuseni listovi ;
smetnje u zelucu crjje-
vjma; aromaterapija:
zacjnska biljka
'
w
()
<(
z
(f)
::::)
.,.. Trajnica
.,.. Od travnja do listopada
.,.. 20-70cm
.,.. Oblljelja
uspravna ili
penjacica, bridasta;
listovi duguljasto oval ni,
s strane obrasli
rijetkim dlakama; cvjeto-
vi pri
trljanju oslobadaju laga-
no neugodan miris
.,.. Staniste
jako cesto na tlima
tim hranjivim tvarima;
dobro uspjeva u ljudi
od najranUeg broneanog
doba
.,.. Uporaba
osu5eni cvjetovi, takoder i
cvjetajuea zelen;
organa,
zenske salata od
samonikle zeleni ili kao
samoniklo povree
74
Bijela mrtva kopriva
Lamium album
Biljku zbog prlsutne sluzi i trijeslovina upotrc: l11 1
vamo kao oparak (2 cajne zliCice cvjetova/ 1 s.1l
ostaviti da odstoji 10 minuta) kod i t 1
nih tegoba, kod katara gornjlh disnih putova 1 1 "' .
Listovi i cvjetovi
kod manjih ozljeda na ko:/. i. N 11
odna medicina biljku
preporucuje kod menstrt:llll
tegoba. Homeopatlja 1111 1
koprivu koristi kod nesanit<
Mladi listovi i mladic<.:
skupljcni do sredin<..: :-\ 1
mogu se priprema 1
salata od samon i 1
ili kao samoniklo povrc<.:. '
hano korijenje se u nekj '
rucjima jede s mrkvom ill
crnim korijenom.
.. o l 1 ulje s origanolom,
t tHI, ll bl l1 t:.: 110m i drugim tvarima.
111 1 icajno djelovanje na
IV sokova
1111 1 v 1 r.,. i'. a apetita i
IH ll t 1r 1:ol)a t l podrucju zeluca i
t ' ' i za razrijedi-
nlll 1 kaslja i
1 11111 111 ;1
lt1 "' 111 blti prcvelika
L.,l lt u biljci.
111,. l.fl tf1 a kojescsastoje od
'111 1, t \III [Jitna.,
1 l tlt vl jt'i4 p<.: line:t
1 jakih jela kao
' lv.t, guska ili
1 ..
Listovi i cvjetovi


z
)>
(')<
m
..,_ Trajnica
..,_ Od lipnja do rujna
..,_ 15-40 cm
..,_ Oblljezja
stabljika uspravna, tanka,
crvenkasto-
smeda; listovi sjedeci ili s
kratkim peteljkama, sivo-
zeleni s strane, s ci-
jelim rubom; cvjetovi bjel-
kasti, \j ublcasti 1\i
ruzicasti
..,_ Staniste
stara kultivirana iz
arapskog podrucja; u vrtu
se uzgaja vecinom kao
jednogodisnja
..,_ Uporaba
75
svjeza ili osusena cvjeta-
j uca zelen; probavni
organi; zacinska bilj ka
..,.. Jednogodisnja
..,.. Od lipnja do rujna
..,..
..,.. Oblljeija
uspravna, bri-
dasta, grmovito razgran-
jena; listovi duguljasto
ovalni, s grublm udub-
ljenjlma, odozdo gusto
sivo pustenasti; cvjetovi
zuckasto-bijeli do plavka-
sti, sa savijenim vrskom
vjenbla
..,.. Staniste
porijeklom izjugoistocne
Europe, u srednjem vije-
ku cesto uzgajana u
vrtovima, kao podivljala
relativno nestalna
u zajednicama
..,.. Uporaba
svjeza ili osusena zelen;
oboljenja prehlade,
proljev
76
metvica
Nepeta cataria
Biljka ugodnog mirjsa, koji pods-
jeca na miris limuna (ovisi vrsti)
nekada se u narodnoj medicini upot-
na slican nacin kao
maticnjak. Kod kaslja, bronhitisa,
tegoba crijeva i nesanice uzroko-
zivcanoscu se
oparak ( 1- 2 cajne zlicice isitn-
jcnc zelni/salica, ostaviti da odstoji
10 minuta). Lagani miris limuna dje-
luje privlacno i na macke, to
objasnjava i ime met-
vica preporucljiva za biljni vrt
zbog dugog vremena cvatnje i
jer medonosna biljka za
pcele, bumbare i leptire.
Mozemo usporediti sa svjetloplavim
cvjetovima vrtnih
Listovi i CVit l
11 l l lj kc u narodnoj medicini s vjerojatno
t1l1l111m ltl jzg.ledom cvjetova: jako zuta mrlja na
1 1 fi 11<.: zllte pruge koje izgledaju kao tre-
kao direktan napu-
.t kod oboljenja oCiju.
tl,t spojnice i ruba
l'''''*"jlljt: se oparak (1- 2
ll1 11 t
1 1111 111. da odstoji
"""' ), i iznutra.
\ t llc< IJ i za homeopatijtl.
1 lr polt111ametnik i s
l ttll\11 korijena pri-
11<1 ko1 drugih biljaka
t 11 1 va potrebne mine-
Listovj cvjetovi
N
1......

<
)>

(")

..._ Jednogodisnja
..._ Od ljpnja do rujna
..._
..._
uspravna, jako
razgranjena, paperjasto
dlakava; listovi nasuprotni,
zasiljeni; cvjeto-
vi pojedinacni u pazuscima
listova
..._ Staniste
negnojene livade pasnja-
ci, posebno u brdima, rjjet-
ko sjeverno od regije s
gorjem ispod 1000
visine
llli" Uporaba
77
svjeza cvjetajuca zelen;
upale ociju kasalj
z
UJ
1--

UJ

Listopadno drvo
Od svibnja do lipnja


krosnja visoka i u
luka; kora crno-smeda, s
gustim ljuskama; listovi
nasuprotni, dlanasto
podj eljeni; cvjetovi brojni
u uspravnim grozdovima
sa zutom ili crvenom
pjegom
Stanlste
porijeklom iz balkanskih
brdskih suma; udomacio
se sjeverno od Alpa i
cesto se uzgaja
Uporaba
zrno sjemena (divlji
kesten); oboljenja krvnih
zila
78
Divlji kesten
Aesculus hippocastanum
Svjeze sjemenke (plodovi) sadrzavaju 1 11 1
vonske glikozide. Ekstrakti se
raznih oboljenja krvnih zila kao sto su prosirc11
vene, upale vena i hemeroidi, te
tromboze i smetnji prokrvljenosti. Za to posrop
veliki broj gotovih preparata na trzistLJ.
primjcnc mogu se naci i u homeopatiji. Za
menu uporabu kod kuce 11
sc casa suhog vina pomi jt:s.l
vrskom noza sjemenki u prahll 1'
Plod sa sjemenkom
paratc od divljeg s1 11
jemo koristiti duzi 1
period bcz nadzora i konztJ 1 r .1
lijecnikom. Lijepo sjajeci di vlp
kesten najvece zrno sjemc11.1
Njemackoj.
CJHOpaS
t llr
1
1ll lonium majus
Zuti sok sadrzi razliCite alka-
loide djelotvorne za
grceva i pro-
tiv bolova, koriste se
u raznim gotovim
pripravcima i u
homeopatiji kod
grceva u podrucju proba-
vnih organa. U narodnoj
medicini poznata
Vll vJPiovi ( navodno) djelotvornost
kod uklanjanja bradavica.
1" ' ' 1111.1 izaziva nadrazivanje sluznicc,
1 tll\t ragiraju i na vanjski kontakt . Biljka
1 '1 rrikladna za samolijecenje. Mravi
111 ' '" prr\ jc;pkc crnih sjajecih sjemenki bogatih
t '' "'' 1 t.t ko pridonose razmnozavanju biljke.
IJII> Trajnica
IJII> Od svibnja do rujna
IJII> 30-80cm
IJII> Oblljeija
uspravna, vunen
asto dlakava; listovi spiral-
ni, s izrazenim lapovima do
perasti, odozdo plavkasto-
zeleni; u svim djelovima
prisutan zlatnozuti mlijecni
sok
IJII> Stanlste
cesto na tlima bogatim
dusikom na strminama, uz
zidine, ograde i grmovitim
mjestima
IJII> Uporaba
79
cvjetajuca zelen, korijen;
samo u gotovih lje-
kovitih pripravaka kod
grceva; nije za
samolijecenje!
llJo Jednogodisnj a
llJo Od travnja do lipnja
... 20-80
llJo
uspravna, skoro
gola; listovi spiralni, s
dlakama, u do-
njem dijelu lirasti s velik
im lapovima na kraju,
dalj e prema vrhu skoro
razdijeljeni, ocvjecje vise
razmaknuto
llJo Staniste
cesto na otvorenim tlima
bogatim hranjivim tvari-
ma; polja, neobradena
zemlja, vrtovi;
dobro uspijeva u
ljudi
Uporaba
listovi, sjemenke; proba-
vni organi; zacinska

80
Divlja gorusica
Sinapis arvensis
U nadzemnim dijetovima biljke prisutni su gliko:tidi
gorusicinog ulja ljutog okusa i
mirisa. U danasnje vrijeme druge vrste gorusice
imaju puno jacu ljckovitu vrijednost,
od divlje gorusice se povremeno kori-
ste m1adi listovi pikantnc arome.
Koriste se prijesni i sitno isjcckani
kao dodatak za salate, jela od sira,
omlete ili sir zacinjen Od
izmljevenih ili izmrvljenih svjezih
sjemenki zajedno sa malo soli,
maslinovog ulja, meda i vinskog
octa moze se spraviti jako
zaCinski senf. Cvjetove bogate
nektarom posjccuje veliki broj
insekata, prije svcga mali leptiri i
kornjasi. /
.,
Listovi i cvjetovi
Bijela gorusica
Sinapis alba
Ereri cno ulje sadzi jako gJikozid
go.rusiCinog ulja potice apetit i dje-
1 uje protiv upala, te osoblne se u lijekovima
pretezno koristc za unutarnju primjenu.
U homeopatiji se i kod
Alavobolje i katara gornjih disnih
puteva. Od zuckastih sjemenki
gorusicc zajedno s drugim
sastojcima moze se pripre-
miti senf okusa. Za
to se cesto koristi most. Ljutc
vrsre senfa osim kajenskog
papra i hrena sadrze i vecu
kolicinu crne gorusice.
Llistovi, cvjetovi i
plodovi
.". Jednogodisnja
... Od lipnja do kolovoza
... 30-60
.". ObiiJezJa
uspravna, raz-
granjena, cekinjasto dlaka-
va; listovi spiralni, s
izrazenimn lapovima,
odozgo tamnozeleni, otr
rasla cvrstim dlakama;
cvjetovi zlatnozut.i; komus-
ka cekinjava, izbocena
.". Staniste
stara kultivirana bl ljka iz
istocnog Sredozemlja;
vecinom samo u u vrtu ili
uzgajana na poljima
..,. Uporaba
81.
sjemenke; probavni organij
zacinska
..,. Jednogodisnja
... Od l ipnja do rujna
... 30-100 cm
..,.
uspravna, jako
razgranjena, izbrazdana
duzini; listovi spiralni,
zeleni, donji lirasti s veli-
kim gornj im lapovima,
gornji listovi sastavlj eni;
cvjetovi svjetlo.Zuti; ko-
muska
..,. Staniste
stara kultivirana iz
Sredozemlja; ponekad iz
uzgajalista postane div-
lj a na obalama rijeka
... Uporaba
sjemenke; probavni
organi, smetnje prokrv-
ljenosti; zacinska
82
Crna gorusica
Brassica nigra
Glavni sastojak gHkozid gorusiCina
ulja sinigrin jako okusa. Medi-
cinski se koristi izvana i prema uputi
lijecnika kao flaster za poticanje
prokrvljenosti, kao kasasti
ili gotava krema za opekline. \] . .
meopatija aktivne tvari gorusice ....
preporucuje za unutarnju
primjenu protiv napadaja vr- ; 9"
toglavice i kolika probavnih -
organa. Za spravljanje senfa
potrebno 50 grama sjemenki Listovi i cvjetovi
gorusicc, izmrvi ih se u malo
vinskog octa, pomijesa s cajnc zHCice meda, ma-
lo soli i maslinovog ulja i mijesa se dok ne postane
gusta ka.Sa. Okus se dodatkom ili di-
vlje gorusice. Biljka vrlo prikladna za uzgajanje u
vrtu.
Petoprsta, srcenjak
Potentilla erecta
Podanak blljke sadrzi
katehinske trijesJovine
koje kod skladistenja po-
stepeno prelaze u crvenu
Protiv oboljenja
sluznice, usta i grla,
nadrazene sluznice zeluca i
crijevnih tegoba s
proljevom koriste se gotavi
pripravci ili pripravak u prahu
natop1jen u suhom crnom vinu (1
cajna zlicica / casa). Pripravak ne
t rebao blti predugo skladisten.
Podanak se nekada koristio i kao
za tkanine.
Listovi i
cvjetovi
Trajnica
Od svibnja do kolovoza
10-40 cm

podanak pri rezanju posta-
je crven; polegla
ili penjacica; listovi, tri
prizemna, pet dlanasto
perastih na cvjet-
ovi vecinom cetiri komada
Stanlste
prosirena na kiselom tlu s
malom kolicinom hranjivih
tvari, u suhoj travi, mocvar-
nim livadama i prorijede-
nim sumama
Uporaba
podanak; proljev i obo-
ljenja sluznica
83
UJ
>N
=>
0:::
.". Trajnica
.". Od svibnja do rujna
... 10-30
.".
podanakjak, drvenast;
uspravna ili
uzdignuta; listovi s du-
gim peteljkama, trolapi
do devetolapi, rub
okruglast, goli ili dlakavi;
cvjetovi zuckasti, samo s
caskom, bez ocvjecja;
bogati
.". Staniste
prosirena na vlaznim
livadama i zajed-
nicama oko izvora, grmo-
vitim mjestima i uz rubo-
ve suma, prije svega u
brdima
.". Uporaba
cvjetajuca zelen; proba-
vni organi, zenske
tegobe
84
Gospin plaSt, virak, obiena vrkuta
Al chemilla xanthochlora
Gospin plast sadrzi
ne, malo etericnog ulja, tra-
gove salicilne kiseline i
druge tvari. U narod-
noj medicini i kod
spravljanja lijekova
koliCina trijesJovina
prije svega se koristi
kod i crijev-
nih bolesti, kod tegoba s
menstruacijom i tegoba tije-
Listovi i cvjetovi
kom klimakterija. kucni lijek preporucuje se
oparak (2 cajne zlicice/salica, ostaviti da odstoji 15
minuta). Mali cvjetovi otvoreni su cijelo vrijemc (i
danju i nocu) i nadlijece ih veJiki broj insekata. Sje-
menke kod gospinog plasta nastaju bez oprasivanja.
Vrtna rutvica
Ruta graveolens
Etericno biljke sadrzi pinen,
limonen, cineol i brojne
sastojke. Medicinski se koristi
. : .,
.. ,, .,@,
l,i
gotovim preparatima i na pre- ff ;,t ".
lijecnika kod oboljenja .t\ , . .:...
vena, artcroskleroze, krvarenja
nosa i mreznice, te kod men- Ci1. {f>tlJ
tegoba. Biljka OtrO- ..... , r
vna veCim dozama i zbog toga -... '
1
1}
nije prikladna za samolijecenje. Ne-
kad se koristila u mirisnim vreCicama za
tjeranje moljaca iz ormara. Lijepa bllj-
ka prirodni ili vrt za
uzgajanje zeleni, jer cvjetove bogate
nekt arom veliki broj in-
sekata. Listovi i cvjetovi
..,. Trajnica
..,. Od lipnja do listopada
..,. 30-70 cm
..,.
uspravna, raz-
granjena, pri tlu lagano
drvenasta; listovi spiralni,
visestruko perasti, plavka-
sto-zeleni, goli; cvjetovi;
postranicnih pet, gornjih
cvjetova sest
..,. Staniste
stara sredozemna kultivira-
na samo u
vrtu, jako rijetko kao
divlja
..,. Uporaba
85
zelen ili listovi; krvozilni
sistem; nije za
samol ijecenjel
..". Trajnica
..". Od travnja do lipnja
..". 2040 cm
..".
uspravna. slabo
razgranjena; listovi spi-
ralni, uski, linearni, plav-
kasto-zeleni; cvatovi s
zlijezdama po-
lumjeseca; nakon cvjet-
anja karmin crveni
..". StaniSte
rasirena do cesta na
kameniti m tli ma na
branama, rubovima
puteva i zaj edni-
cama izmedu stijena
..,.. Uporaba
svjeza cvjetajuca zelen;
samo u homeopatiji kod
oboljenja koze; nije za
samolijecenje!
86
Mljecika
Euphorbia cyparissias
' .f "1>
Bijeli mlijecni sok sadrzi
forbol - ester koji zelucano cri- i
jevnom moze izazvati Q
jake reakcije upaJjenosti sluznice
i teske grceve ili paraJiziranost.
Zgusnuti sok nekada se kori-
stio kao sredstvo za povracanje.
Aktivne tvari posebno su opasne za
oCi. Mijeko mljecike nije prikladno
za navodno moguce odstranjivane
bradavica niti za samolijecenje. U
homeopatiji se ipak za
Jijecenje raznih ostecenja na kozi .
Infekcija gljivom "hrda graska" ( Ur-
omyces pisl) promijeni izgled Listovi i cvjetovi

Ljuti zednjak
Sedum acre
. Svi dijelovi biljke sadrzavaju alkaloide
sedinin i sedamin jako ljutog okusa, kao
.. , ,, drugc tvari. Izvana se sok od listova
za kod uboda
llstovj
1 vj otovj
insekata. U homeopatiji se pripravci
koriste protiv hemeroida. Biljka nij c
prikladna za samolijecenje. Iako ima
pikantan okus slican papru, biljku
7
(jf, nc trebalo koristiti kao zaCin u
salatama umacima. Vec malo
prevelika doza izaziva
povracanje, glavobolju pojavl ji-
vanje utrnulosti, tc paralizira-
nosti. Zednjak sc ipak moze
preporuCiti kao zelenilo na
krovovima ili zidovima.
r
._,
Trajnjca 1
Od Jjpnja do kolovoza .::
2-10 cm '

puzave, polegle jli
uzdjgnute; ljstovj spiral ni,
trokutasti, bez
peteljke. zimzeleni
Stanlste
prosjrena do cesta u suho
toplim zajednicama
izmedu stijena, u suhoj
pjeskovitoj travi djnama
Uporaba
svjeza zelen; oboljenja
1
koze; nije za
samol jjecenje!
87
Trajnica
Od svi bnja do kolovoza
50-100

uspravna, slabo
razgranjena; prizemni
listovi skupljeni u rozetu,
listovi na spiral-
ni, neparno perasti s
velikim donjim liskama,
tucak nakon cvatnje
produljen s ostrim
bodljama
StaniSte
cesta do jako rasirena u
bi ljnim zajedni cama u
grmovitim mjesti ma,
padi nama i na
radenom zemuistu
Uporaba
svjeza zelen; oboljenja
koze; nij e za
samol ijecenj e!
88
Pravi zecja stopa
Geum urbanum
., . _ Etericno ulje prisutno biljki sadrzi
i< trijeslovine, gorke tvari i eu-
genol, sastavnu tvar klinCica
(ulje od klinCica). Oparak
(1 cajna zlicica/salica
ostaviti da odstoji 15
minuta naljev vise
sati) se za
ispiranje usta kod upala
zubnog mesa ili ogrebotina, te
kod proljeva. Homeopatija pri-
pravke propisuje kod slicnih pro-
Listovi i cvjetovi
Mladi listovi prikupljeni
proljece mogu sc koristiti kao dodatak soli kod kuh-
anja s divljim biljem. Plodovi sa zlijebovima na gor-
njem rubu imaju vijenac od ostrih bodlja i raznose
se u krznu zivotinja.
Steza
Potentilla anserina
Stcza se koristi gorovim preparatima
koji kod menstrualnih
tcgoba. Sadrzi trijeslovinc, flavonoide
1#"'-
1 velik broj aktivnih tvari,
kao preparat s trijcslovinama djeluje
kao i pravi
i pcroprsta. Oparak (2 zliCi- \
1 c/salica, ostaviti da odsroji 10
1.1) se kao lijek 'f"
kod terapije protiv proljeva. Tamne
mrlje na apsorblra-
1 svjetlosr i zbog toga Ljstovi i cvjetovj
1 )t' i insekata nagla5eno
Mladi listovi mogu se kao
Nll tnoniklo povrce. lzdanci do jednog
111 <: t i korijen iz nodija
..,. Trajnica
..,. Od svibnja do kolovoza
..,. 10-110 cm
..,. Oblljezja
podanak razgranjen, s
nadzemnjm izdancima;
listovi svi prjzemnj sku-
pljenj u rozetu, cesto obo-
strano svjlenkasto dlakavj,
neparno perastj, liske ne-
jednake velicjne
..,. Staniste
cesta na svjezim tljma
bogatim hranjjvjm tvarjma;
u dvorist u, gnojenim liva-
dama nj jvama
... Uporaba
89
osusenj ljstovj cvjetovi;
zenske tegobe, probavnj
organj; samonjklo povrce
Trajnica
Od svibnja do lipnja
40-100 cm

uspravna, veci-
nom nerazgranjena, s
grublm dlakama; listovi
spi ralni, nejednako
neparno1perasti; liske
grubo cvjeto-
vi u dugac;kim grozdovi-
ma
Staniste
rasirena do jako cesta
na propusni m suhim
tli ma, uz rubove puteva i
strminama
IJ> Uporaba
osusena zelen; upale
90
Obicna turica
Agrimonia eupatoria
Oblcna turica u svim sadrzi tri-
jeslovinc, flavonoide, triterpene i druge
minerlanc tvari. Njeno djelovanje steze
krvnc zik i kapilare, iskoriStava se go-
tovim pripravcima i kao kucni lijek kod
oboljenja proljeva i zucnih tegoba. Oparak
( 1- 2 zliCice zeleni/ salica, ostaviti da
odstoji 15 minuta) prikladan kod pro-
muklosti ili premorenih glasnica. Svijet-
lece zute cvijetove nekad se koristilo
kao sredstvo za bojanj e. ZclenkastO-
plodovi sa zljebovima na go.rnjem
rubu imaju vijcnac od ostrih bodlji i
raznose se u krznu zivotinja.
1
$
Listovi i cvjetovi
Kopar
Anethum graveolens
romaticna i veCinom jedno- \ \
1

biljka sadrzi etericno .
s karvonom, felandre-
limonenom i ostalim { _ ::
li :tstajcima. Djelujc kod sla- . :
apetita, vjetrova, proba- "' ..? 1 :-:--=<:::::.
vnih poremccaja, te potice """'"-
1%\uCivanjc mli-
Jcka kod premale kolicine. 1/ \\'
Kopar sc:: raz-
1
(\
rr im gotavim preparatima ili
oparak ( 1 - 2 cajne zlicice List
plodova/ salica, ostaviti da odstaji
; minuta). U kulinarstvu se svjeza zelen upotreb-
lj!lva. kao zaCin za krastavce (zato se i naziva zelen za
k r astavce) i kao ukusan dodatak salatama i jelima od
Ulje od kopra osim toga i sastojak blljnim
lrkcri ma i apcritivima.
..,. Jednogodisnja
..,. Od kolovoza do rujna
..,. 40-120 cm
..,.
uspravna, cjeva-
sta tome se razlikuje
od vecinom
nerazgranjena, fino
izbrazdana duzi ni; listo-
vi s visestruko zarezanim
sjedecin uskim liskama
..,. staniste
stara kultivirana iz
prednje Azije; vecinom
samo u vrtovima, rijetko
kao podivljala
.... Uporaba
91.
svjeza zelen, zreli plodovi;
probavni organi; zacinska

UJ
:::s:::

<(
1--
1--

Dvogodisnja
Od lipnja do srpnja
30-90cm

uspravna, raz-
granjena; listovi vise-
struko perasti, sjajni
zelenkasto-smedi, cvjet-
ovi zelenkasto-zuti; pri
trljanj u oslobadaju ka-
rakteristican miris
StaniSte
samonikla na grebenima
Atlantskog oceana
Sredozemnog mora;
vrtna uzgajana u
punovrsta
Uporaba
svjeza ilj osusena zelen;
plodovi; probavni i
mokracni organi;
zacinska
92
Persin
Petroselinum crispum
Korijen i listovi sadrze samo malo
etericnog ulja, plodovi relativno puno.
Persin ovisno vrsti prije svega
sadrzi apiol, miristicin alilte-
i uz luk vla-
sac najcesce koristeno
zaCinsko Njegovo jako
poticajno djelovanje za iz-
luCivanje mokrace koristi se
gotovim preparatima kod
infekcija mokracnog mjehu-
ra i bubrega. Pripravci od
plodova osim toga izazivaju
koutrakcije. Svjcza zclcn kuli-
narstvu se koristi kao dodatak ju- Listovj cvjetovi
hama, povrcu i jelima od krumpira i
Ne smije se upotrebljavati u prevelikim
koliCinama.
Pastrnak
Pastinaca sativa
Pastrnak s jako debelim korijenom se do rJl
18. stoljeca uzgajao u svakom vrtu. Ete-
ricno ulje plodovima djeluje na
1)1ican naCin kao kim. Kod

IZlucivanJa mokrace 1 '11
pospjesivanje probave. Mladi
1 istavi i mladice prikupljeni
ll proljece dobar su
mijesanih salata. Juhe i vari-
va mogu se takoder zaCiniti s
plodova. Kiseli ku- Listovi i
pus i drugo kupusno povrce s cvjetovi
pastrnakom postaju lakse probavlji-
vi. Sok biljke kod osjetljivih osoba -
posebno ako odmah potom borave na
:-; vjetlosti - izaziva crvenilo i osip.
Dvogodisnja
Od srpnja do rujna
30-100 cm

korijen kao
repa; uspravna.
razgranjena; perasti;
liske ovalne, ili
jedva razdjeljene; pri trlja-
nju oslobada se miris
slican mirisu mrkve
Staniste
nekad cesto uzgajan; u
zajednicama na
tlima bogatim hranjivim
tvarima uz rubove puteva i
na livadama
Uporaba
93
korijen, mladi izdanci, plo-
dovi; i mokracni
organi;
..1
it
..,_ Dvogodisnja ili trajnica
..,_ Od srpnja do rujna
..,_ 1-2 m
..,_
uspravna, raz-
granjena, blago
izbrazdana, samo pri tlu
suplj a, gola; listovi t roku-
tasti, visestruko perasti s
liskama tankim kao ni t;
CV8t01Jj Sirine dO 15 Cm
..,_ Stanlste
stara kultivirana iz
Sredozemija; cest u vrto-
vima, na nekim mjesti-
ma i kao samonikla
biljka
Uporaba
mlade stabljike, listovi,
plodovi; probavni organi;
zacinska biljka
94
Komorac, koromac
Foeniculum vulgare
1
1
;g Etericno ulje s anetolom i
fenhonom rastjeruje vjetrovc.
1': potice izluCivanje mokrace i
. ' \ '1
. .."., ::;-::;; pospjcsujc iskasljavanje. Ko-
morac se zbog toga koristi
tcgoba probavnih organa, ali i
kod kaslja i bronhitisa, posebno
kod male djcce. Oparak ( 1- 2
cajne zlicice .isitnjenih plodova/sa-
lica, ostaviti da odstoji 10 minuta)
pouzdan kucni lijek. Plodovi ko-
moraca koriste se i kao zaCin za kise
li kupus, krastavce, kruh i druga peci-
va. Aroma svjezih listova. odlicno ide
uz salate, juhe i umake, te malo
Listovi i cvjetovi slablje uz jela od mesa i
Ljupcac
Levisticum officinale
ZaCinska biljka aromaticnog
mirisa naziva se i maggi zelcn
(zbog slicnosti s maggi zaci-
nom), sadrzi etericno ulje
s butilftalidom i velikim bro-
j(;m drugih sastavnih tvari.
Ljupcac se za koristi u
prcparatima zbog svog
poticajnog djelovanja na izluCi-
vanje mokrace. Kod uporabe kao
zaCinsko bilje istice se djelovanje po-
boljsanja probave i jacanje apetita.
Biljka kulinarstvu zbog toga
pravi tradicionalni zacin. Listovi idu Listovi i cvjetovi
tt Z juhe, umake, rague i jela od
Nekoliko liski zelenoj salati daju poseban specifican
okus. Biljka pri susenju skoro nimalo ne slabl kao
t.acin.
(/)<
.......
.......
)>
:::0


111> Trajnica
111> Od srpnja do kolovoza
111> 1-2m
111> Oblljezja
uspravna, brida-
sta, cjevasta, gola; listovi
duzine do 70 cm, dvostru-
ko ili trostruko perasti,
liske romb, grubo nazubUe-
ne
111> Stanlste
stara kultivi rana iz
prednje Azije; vecinom
samo u vrtovima (seoskim
vrtovima), rijetko kao sa-
monikla
111> Uporaba
95
podanak, zelen; probavni i
mokracni organi; zacinska

Dvogodisnja ili trajnica
Od srpnja do rujna
1-2 m
..,.
uspravna, raz-
granjena,
izbrazdana, samo pri tlu
suplja, gola; listovi troku-
tasti, visestruko perasti s
liskama tankim kao nit;
cvatovi sirine do 15 cm
..,. Stanlste
stara kultivirana iz
Sredozemlja; cest u vrto-
vima, na nekim mjesti-
ma i kao samoni kla

..,. Uporaba
mlade listovi,
plodovi; probavni organl;
zacinska blljka
== - 1
94
jt. ;:: :

Foeniculum vulgare
Etcricno ulje s
fenhonom rastjeruj t VJI
'-
> p otice izluCivanje mok 1
pospjesuje iskasljav<t
morac se zbog toga kol 1' 1 ,,,
tegoba probavnih
kod kaslja i bronhitisa. ..
kod male djece. Oparak ( 1
cajne zlicice isitnjenih p lot IP
lica, ostaviti da odstoji 1 111 11
pouzdan kucni lijek. Plotl! ' '
moraca kori ste se i kao zaci 11 '
li kupus, krastavce, kruh i
' va. Aroma svje7.ih listova odli t 11
u z salate, juhe i umake, tc 111 .11
Listovi i cvjetovi slablje uz jel a od m esa i 11l

ptac
officinale
t11 \1 llj\111 tvarj .
111 '' 11 i'. a l i j<.:C<::nje koristi
pr cparatima svog
li na i zl uei-
'""" t. t(c. Kod k ao
111 1,, IJiltc i:-aicc se djelovanj e po-
p1ol1av<.: i jacanje apetita.
zbog toga
.. t 1 ,,, \lt zaCin. Listovi idu Listovi i cvjetovi
1ague i jela od
11 1 i salati d.aju poseban specifican
111 11 1, ,, :'>u5enju skoro ne slabl k ao
... Traj nica
... Od srpnja do kolovoza
... 1-2m
..,... Oblljezja
uspravna, brida-
sta, cjevasta, gola; listovi
duzine do 70 cm, dv.ostru-
ko ili trostruko perasti,
liske romb, grubo
ne
..,... Staniste
stara kultivirana iz
prednje Azije; vecinom
samo u vrtovima (seoskim
vrtovima), rijetko kao sa-
monikla
... Uporaba
95
podanak, zelen; probavni i
mokracni organi; zacinska

Listopadno drvo
Od lipnja do srpnja
25-30 m
..,.
listovi spiralni, iskrivljeno
srcasti, na donjoj strani s
sme<1im cupercima
dlacica u kutovima zila;
cvat, pet do sest cvjeto-
va; plod s tankom
korom, s izduzenim bri-
dastim rebrima; peteljka
ploda skoro skroz pri ras-
la sa zastitnim listom
... Stanlste
cesto u raznim tipovima
bjelogoricnih suma, ali
rijetko u cistim lipovim
sumama; cesto kao
drvo uz ulice ili u parkovi-
ma
... Uporaba
cvjetovi; oboljenja preh-
lade
98
Kasna lipa, malolisna lipa
Tilia cordata
Cvjetovi biljke ugodnog
su mirisa i za lijecenjc se
na isti
naCin kao cvjetovi rane
lipe. U zajednickom pod-
rucju rasprostranjeno-
sti ima i krizanaca
koji su svim
osoblnama isti kao
roditelji. Kasna lipa
Listovi i CVJ<'' '
cvate oko dva tjedna prije rane lipe. Peteljka pl o,
prirasta samo do po]ovice sa zastitnim listom. l '11
pljene cvjerove trebalo susiti brzo, ali bc:z tl orl
topline. protiv prehlade moze se pripremi t 1 1
mjesavine s istim kolicinom cvjetova bazge iJ i s , 1.
datkom kamilice i sljeza.
,. trava, kantarion,
lc pljuskavica
perforatum
1 1111/1 uJ jc,
i oboje-
lt ltlpr 11<. Oparak (1- 2
11, 11 < ostaviti da
....
....
....
....
....
....
99
Traj nica
Od lipnj a do kolovoza
30-50 cm

uspravna, s dva
uzduzna brida, razgranje-
na, listovi nasuprotni, oval-
ni, sa svjetlucajucim zutim
tockicama; listovi krosnje
pri trljanj u oslobaaaju kr-
vavo crvenu obojenu tvar
Staniste
cesta na suhim tlima uz
rubove puteva, na strmina-
ma, uz rubove suma, na
negnojenim livadama i
pasnjacima
Uporaba
osusena zelen; probavni
organi, zivcani sustav
_., Listopadni grm
, _., Od travnja do svibnja
_ell .....
_ ,... 1-3 m
1'
_.,
s brojnim bra-
davicama pluta i
smeCiom srcikom; listovi
nasuprotni, neparno
perasti; liske zasiljene,
odozdo plavkaste i dla-
kave: cvjetovi u jajolikim
cvatovima; plod kar-
min crvena jednosjeme-
na kostunica
Staniste
cesta na tlima bogatim
hranjivim tvarima; pro-
planci, rubovi suma,
grmovita mjesta, prije
svega u brdima
Uporaba
plodovi; probavni organi;
samoniklo voce
1.00
Crvena bazga
Sambucus racemosa
Sjemenke plodova privlacnog
izgleda osim masnog ulja
sadrze smolu koja jako na-
drazuje sluznicu. U nar-
odnoj medici11i nekad su
se koristili kao dra-
sticno sredstvo za
povracanje i laksativ.
Iz sjemenki se nakon od-
stranjivanj a ovog spoja
moze iscijediti svijetlo
ulje. Boblce bogate viraminima i ugodnOA ki scll
stog okusa ne smiju se jesti sirove, nego k"
ne, isto kao plodovi crne bazge. Mogu se
u sok, marinade, pekmez ili zajedno s drugim ,1 ,
ljim vocem kompot mameladu. Crvena 1).1,. 1
preporucljiva i za vrt.
f t lrtp, litt i ja ko sHcni pro1jetni jaglac
l' t ' t is) 'l. tl amo jaccg mirisa sa-
1 ' ' " saponine koji
lf\t '1"1" i se
111 kojc.: olaksava
i drugih
VeCinom se
v. l (1 cajna zlicica
2 cajne
1 , cvj erova/Sali-
' tl\ltlt l :, 5 minu-
s 11 ol1je vrste
11 ( ' smijLt se prikuplja-
1 1'111111 1 1\ tl jk a se moze lag-
11 JJ II ,IIi 11 VI' I LI ako SC ne
t cltt t}-!.C bl ljke sa sa-
ti i .. i 111 1 icc.: s<:: mogu na-
Cvjetovi i listovi
,-. 1- (J II I koji se bavi i proda-
lil> Trajnica
..
lil> Od ozujka do svibnja
lil> 15-30 crn
'
lil> Oblljezja
ijstovi priklupljeni u rozetu,
uzduzno ovalni,
s rebrjma; cvjetovi sumpo-
rasto zuti s ravno okrenu-
tim u pukotina-
ma tamniji, ipak bez crve-
nih mrlj a; caska tjesno

..,_ Staniste
jako prosirena na gljnovi-
tim tljma bogatim hranji-
vim tvarima u bjelogoric-
njm sumama brdskim
livadama; zasticena
liJI> Uporaba
podanak; cvjetovi sa bez
caske, oboljenja disnih
putova
-

1.01
w
u
--1

>
w
--,
N

Od do
50-200 cm
Obltjezja
gusto
obrasla dlakama, raz-
tek kod cvat<r
va; listovi spiralni, sasta-
vlj eni, izbrazdani, vuna-
sti: cvjetovi sirine 5
rasirena suhim tlima
u sljuncara-
ma, uz rubove puteva ili
branama
Uporaba
cvjetovi bez
caske; disnih
putova
1.02
Velecvjetna divizma
Verbascum densiflorum
Cvjetovi osim etericnog ulja i flavonoida
sadrze i veHke koliCine sluzi i saponine.
Njihovo djelovanje
nadrazenja i poticanja iskasljavanja kori-
sti se pripravcima kod katara disnih
kaslja i bronhitisa. VeCinom se
kao oparak (1 - 2 cajne
zliCice mjesavine/ saJica, ostaviti
da odstoji 10 minuta) :r.ajedno s dru-
gim na primjer pomjesano s
sljezom, mi risnom ljublcom ili
p!odovima anisa i komoraca. Lijepa
velecvjetna divizma nekim
podrucjima se zbog jake dlakavosti
naziva i svjecnjak. Nekada se sadila u
seoskom vrtu i smatrala carobnim
sredstvom protiv udarca groma.
Cvjetovi i listovi
Zuta siristara
Gentiana lutea
korijen sadrzu gorke
1 vari genciopikrin i amarogen-
1111, najgorcije do sada pozna-
1<.: prirodne spojevc. Pouzdano
poticu jz]uCivanjc pljuvacke i
/.<.: lucanog soka. Korijen si-
ristare se kod
slabog apetita, lo5e probave i
kod nedovoljnog otjecanja
t.lrci. Homeopatija ovu hiljku
11 kod slicnih tegoba.
l'rimjerak se uzima iz uzgajalista jer
Cvjetovi i
listovi
biljka ne smije iskopavati u prirodi. Gorke tvari
sascojak su velikog broja gotovih pripraYaka,
.tp<.:ritiva, rakija i amara,

Trajnica
Od lipnja do kolovoza
50-120 cm
Oblljez)a
uspravna, jaka,
nerazgranjena; listovi na-
suprotni, s cjelim rubom,
goli, plavkasto-zeleni, s
jako izrazenim glavnim
zilama; cvjetovi, tri do de-
set u pazuscima listova
.,.. staniste
pojedinacno na izmjenicno
vlaznim tlima; negnojenim
livadama u brdima; po-
negdje kao kultivirana
zasticena
-.... Uporaba
podanak; probavni organi
103
z
'U



Q....
Jednogodisnja
Od lipnja do rujna
50-80 cm

uspravna, slabo
razgranjena; listovi spi-
ralni, vijugavo
ni , cupavo dlakavi; cvjet-
ovi svijetlo zuti s upadlji-
vim lj ublcastim zil ama
na laticama
Stanlste
porijeklom iz Sredozem-
lja, pojedinacno na
suneanim padinama
bogatim hranjivim tvari-
ma
Uporaba
li stovi; u
gotovih ljekovitih pripra-
vaka kod g'ceva; nije za
samolijecenje!
1.04
Crna bunika
Hyoscyamus niger
Svi dijelovi biljke sadrze tro-
panske alkaloide, nji-
ma hiosciamin i skopola-
min koji su odgovorni za
otrovno djclovanjc crnc
bunikc:. Kod nckon-
trolirane llporabe na-
kon pocetnog- uzbuden-
Cvjetovi i listovi izazivaju jake nesvjesti-
ce s parali7.om i smrt 7.bog
obamrlosti dusnog sustava. Crna bunika jedno vrije-
me se kao halucinogena droga, u
srednjem vijeku i kod vracanja pri-
pravci se kod astme i kolika, ali samo
prema uputama kojih se mora strogo pri-
drzavati. Homeopatija pripravke kao
sredstvo za grceva. Biljka nije prikladna
za samolijecenje.
Obicna zutika
Berberis vulgaris
<.:t nji funkcije jetre zuci ili
kod odredenoh oboljenja koze.
Plodovi ne sadrze alkaloide i zbog visokog udjela
jabucne kiselilie imaj u jako kisel okus. Mogu se
preradivati u marinade za razliCita jela od mc::sa
zajedno s drugim divljim vocem u pica, kompote ili
vocne zelec::. Niti prasnika u cvjetovima su
1azdra:ajivi i pri dodiru se u istom trenutku preklo-
pc prema
.... Listopadni grm
.... Od svibnja do lipnja
....
..,. Oblljezja
bridasta, s jed-
nodjelnim ili visedjelnim
trnovima; listovi u cuperci-
ma na kratkim izbojcima,
obrnuto jajoliki,
cvjetovi svjetlozuti, u vi-
secim grozdovima
..,. Staniste
prosirena u rijetkim suma-
ma i grmlj u s
vapnenastim tlima; prencr
si crnu hrde psenice i zbog
toga iskorijenjena u nekim
mjestima
.... Uporaba
kora korij ena, plodovi;
reumatska oboljenja; kao
samoniklo voce
105
Jednogodisnja
Od lipnja do kolovoza
20-50 cm
.,_
uspravna,
nom nerazgranjena,
kruta; listovi spiralni,
grubo trnovito
do s izrazenimn lapovi-
ma, ljepUivi, dlakavi;
glavice cvjetova samo s
cjevastim cvjetovima
.,_ Stanlite
rasiren u prorij edenim
sumama grmlju, prije
svega u podrucjima s
vapnenastim tlima; do-
crne hrde psenice
i zbog toga iskorijenjen u
nekim mjestima
Uporaba
listovi i glavice cvjetova:
probavni organi
106
Cakalj
Cnicus benedictus
; Nadzemni dijelovi osim drugih sasta-
Listovi 1 plod
jaka sadrze i jaku gorku tvar
knicin. Djeluje kod slabog
apetita, probavnih pore-
_"....., ___ mecaja i zucnih tegoba.
Sastojci caklja kod nave-
denih tegoba se
vaju prije svega u podrucju
zeluca u spccijalnim gotovim
pripravcima propisanim od lijec-
nika kao oparak (2 cajnc i licice
isitnjcnih listova ili cvjetova/salica,
ostaviti da odstoji 5 minuta). Vece
doze od caklje mogu po-
vracanje. Nekada u seoskim vrtovima
cesta zastupljcna vrsta danas samo
slabo poznata.
Brdanka, moravka, arnika
Arnica montana
Glavice cvjetova izmedu ostalog
flavonoide i gorkc tvari
seskviterpenskih laktona
l1elenaloidnog tipa (heknalin). Kod
masnica, istegnuca i ra-
,,a izvana tradicionalno se
vaju tinkture i drugi gotovi pripravci.
.Jako popuJ.amu brdanku se prema
najnovijoj procjeni ne trebalo vise
ili samo pod lijecni-
ckim nadzorom jer se sve cesce
primjecuju alergije, trovanja ili cak
ostecenja krvotoka. Puno-
nadomjestak za vanjsku
ljekoviti neven. Brdan-
se ne smije prikupljati u priro-
t li.
Listovi i cvjetna glavica
IJil- Traj nica
IJil- Od lipnja do kolovoza
IJil- 20-40 cm
IJil-
G>

)>
<


uspravna, veci-
nom nerazgranjena; listovi
ovalno lancetasti, s cijelim
rubom, prikuplj eni u rozetu
te jedan do tri para nasu-
protno na glavice
cvjetova zlatnozute, siroke
5- 8cm
IJil- Stanlste
pojedinacna na tlima s
malom kolicinom hranjivih
tvari i koja ne sadrze vap-
no; negnojene livade i
pasnjaci , livade s prisut-
nim patuljastim grmovima;
zasticena
..,_ Uporaba
glavice cvjetova; oboljenja
koze
107
Trajnica
Od srpnja do listopada
60-90 cm

uspravra, raz-
granjena samo u cvatovi-
ma, cesto crvenkasto-
smeda; listovi spiralni,
elipticni, s krilastom
peteljkom; glavice cvjeto-
va siroke do 1,5 cm, u
uspravnom grozcu ili
metlici
Stanlste
prisutna u prorj edenim
sumama i negnojenim
livadama, padinama,
uz rubove puteva i
proplancima
Uporaba
cvjetajuca zelen ili samo
glavice cvjetova;
mokracni putovi
1.08
Obicna zlatnica
Solidago virgaurea
Listovi i cvjetovi
Biljka sadrzi fl avonoide i
trijeslovine. Oparak (1- 2 cajne zlicicc:-
listova glavica cvjetova/salica) po-
ticc izluCivanje mokrace i ispire mo-
kracne putove. Gotovi pripravci sa
standardiziranom koliCinom akrivnih
tvari se pl"ema uputa-
ma lijecnika kod reumatskih i
bubreznih tegoba, upala mokracnih
kanala i preventivno protiv bubrezni h
kamenaca. Na slican nacin djeluje i
srodna kanadska zlatnica (Soli -
dago canadiensis) i vcJika zlatnica
(Solidago gigantea) koje su se
udomaCile, potjecu iz Sjeverne
Amerike. One se i u homeopatiji
primjenjuju na odgovarajuCi naCin.
Pravi oman
lnula helenium
l'odanak biljke sadrzi etericno ulje
:; mjesavinom supstanci i gorkih
tvari. nadrazenja, razri-
jt:duje sluz i potice iskasljavanje,
ta djelovanja koriste se kod
kaslja, hripavca i astme i to
pripravcima caj-
llim mjesavinama, na primjer
:; anisom ili jaglacom. pro-
vjeren kucni lijek preporucljiv
oparak (1- 2 ilicice
mjesavine zeleni/salica, ostaviti
da odstoji 5-10 minuta). Kod svih
pripravaka mora se pridrzavati pre-
po.rucene koliCine, ne predozirati!
P1avi oman sastojak bonbona pro-
Listovi i
skupni
plod
1 iv kaslja ili aromatskih likera i rakija. Ova
blljka visoka rasta u izgleda vrlo dekorativno.

.,.. Trajni ca
.,.. Od srpnja do rujna
.,.. 40-150 cm
.,.. Oblljezja
uspravna, jako
razgranjena, hrapava;
prizemni listovi s dugim
peteljkama; listovi na sta-
spiral ni, odozgo prori-
jedeno dlakavi, odozdo
vunenasto dl akavi; glavice
cvjetova siroke do 7 s
uskim srcolikim listovima
.,.. StaniSte
stara seoskih vrtova
jz prednje Azije; veeinom
uzgajan kao ukrasna
ka, tek rijetko kao samoni-
kla
.,.. Uporaba
podanak; disni putovi
109
..,. Jednogodisnja
..,. Od lipnja do studenog
..,. 30-50 cm
..,. Oblljezja
uspravna, slabo
razgranjena, dlakava:
listovi spiralni, s cijelim
rubom, s strane
lagano dlakavi, lopatasti;
cvjetne glavice siroke do
5 cm; plodovi upadljivo
uvijeni prema unutra
..,. Stanlste
porij eklom iz Sredozem-
lja; cesto u vrtovima kao
ukrasna mjesti-
micno samonikla
..,. Uporaba
cvijetne glavice; lijecenje
rana
1.10
Ljekoviti neven
Calendula officinalis
Cvjetovi nevena osim svijerlecih obojanih tvati sa-
drze i niz supstanci, medu njima saponine, fla-
vonoide i jednu gorku tvar. Biljka se nckada koriscila
za unutarnju uporabu, danas se njcno koristenje
ogranicava na vanj sku uporabu kod ozljeda ko7.e,
Cirtva, nagnjecenja, masnica_ Mozemo koristiti
umjesto brdanke, jer punovrijedni nadomjestak.
Listovi ,
cvjetovi i
skupni
plod
,
Ljekoviti neven sastojak
gotovih pripravaka i na-
nosi se kao krema. Njih
mozemo priprem.iti sami
na sljedeCi nacin: zagrijati
150 grama osusenih cvjet-
ova i 500 grama masti,
ostavit i da se ohladi, opet
zagrijati nakon tri dana i
filtrirati preko krpe.
mu na hladnom
mjestu.
Obicni maslacak
Taraxacum officinale
aslacak sad r7.i gorke tvari ( taraksaci n)
lla vonoide i trijeslovinu. se
k pripravak s gorkim tvarima kod sla-
apetita, zelucanih tegoba za poticaj
otjtcanja zuci. Osim roga potice izluCi-
vanje mokrace i iskasljavanje. kuc-
,,i lijck se kod tegoba s
Jnehranom, za povecanje izluCivanja
se opa.rak (1- 2
t' ajne zlicice isitnjcnog korjena ili ze-
k:n.i/ 1 salica, ostaviti da odstoji 10 mi-
IILita). Ml adi cijenjen dodatak
salatama od divljeg bilja. Go-
rak okus moze se donekle ki-
'c.: ljenjem vodi. Cvjetovi su u proslosti
koristeni za bojanje maslaca - od t uda
1111 i ime maslacak.
Listovi, cvj etovi i
skupni plod
...
...
...
...
...
...
'
..
1
'
1
Trajnica
Od travnja do svibnja
5-40 cm

korijen svjetlo-
smed; listovi svi u prizem-
noj rozeti, duboko urezani
ili s izrazenimn lapovima:
glavice cvjetova na supljoj,
lagano crvenkastoj
ci bez listova; puno
Stanlste
jako cest na svjezim tli ma
bogatim, hranjivirn tvari-
ma; skupine nastaju na
gnojenim livadama i pas-
njacima
Uporaba
zelen prije cvatnje, osusen
korijen; probavni organi;
salata od samonikle zeleni
...
"

Trajnica
Od ozujka do travnja
10-30 cm

podanak s pod-
zemnim mladicama;
listovi prizemni, okrugla-
sti, uglasto
glavice cvjetova plosna-
te, pojedinacno na cr-
venkastim
srcasti cvjetovi zenski,
cjevasti cvjetovi muski
staniste
cesto kao pionirska
ka otvorenim, svjezim
glinovitim tlima bogatim
luzinama; na rubovima
puteva i naslpima
Uporaba
listovi, cvjetne glavice;
disni organi
:11.2
Podbjel
Tussilago farfara
Podbjtl sadrzi gorke tvari, sluzi, tri-
jeslovine i flavonoidc, njih se upot-
kod oboljcnja disnih puto-
va, prije svcga kaslja i bronhirisa..
sadrzt i malu piro-
Jizidinskih alkaloida koji su zbog
stetnOR djelovanja na jetru na
losem Rlasu. Nuspojave nisu uo-
blcajenc ako se podhjel
ljava cajnim mjesavinama pro-
tiv kaslja i ako se pije
te11im i ne godina-
ma kao kucni napitak.
lijekom smatra se
oparak pripremljcn kao
mjesavina s istom koliCinom
podbjela, timijana, anisa, jag- Cvjetovi i podanak
laca i velecvjetn.e d ivizme ( 1- 2 cajne
zeleni/lSalica, ostaviti da odstoji 5 minuta).
Obican vratic
Tanacetum vulgare
, . Biljka sadt-7.i gorku tvar
tanacetin i eterjcno ulje, ko-
;_.' kemijskom ripu sa-
.. , '"' stavljeno na razliCite naCine.
Biljka se homeopatiji
kod probavnih i
mcnstrualnih tegoba. Neka-
da su bili uoblcajeni pripravci
za i:>tjerivanje glista. Biljka
nije prikladna za samolijece-
nje zboh tujona, otrovnog sa-
. stojka etericnog ulja koji pri-
sutan u vctim kolicinama. Bu-
keti od oblcnog vratiCa navod-
Ljstovj cvjetovj no drze stetoCine dalje od
posuda u spremiStima. U
rriro<.lnom vrtu se protiv lisnih LlSi i grinja upotreb-
1 java oparak od zeleni i cvijetava.
""' Trajnjca
""' Od kolovoza do listopada
""' 80-120 cm
""'
sta ka LISP ravna, ko
kruta, brjdasta, razgranje-
na samo u gornjem djjelu_;_
listovj spiralnj, s dvost ruko
zarezanim sjedecim liska-
ma; glavice cvjetova plos-
nate, bezjezicastih cvjeto-
va
""' Stanlste
jako cest na suhim suca-
nim tlima na branama, uz
rubove puteva, padinama i
na neobradenom zemljistu
""' Uporaba
zelen, glavice cvjetova;
samo jos u homeopatiji;
nije za samoljjecenje!

Trajnica
Od kolovoza do listopada
90-150

uspravna, tan-
ka, vit ka, grmasto raz-
granjena; listovi spiralni,
goli, sastavljeni ili nejas-
no trolisni, uski, linearni;
glavice cvjetova okrugla-
ste, sitne. ponekad cr-
venkaste
Staniste
porij eklom iz istocne
Europe i sjeverne Azij e;
samo kao vrtna
rijetko kao samonikla
Uporaba
svjeza ili osusena zelen;
probavni organi;
zacinska
1.1.4
Estragon, troskotnjaca
dracunculus
Biljka pri trljanju oslobada aro-
matican miris, njcno etericno
ulje sadrzi felandrcn, estragol,
ocimen i druge komponente
( ovisno vrstj). Njegovo ljeko-
vito svojstvo se poticajno djelova-
njc na probavu i povecanje izluCi-
vanja mokrace. Hstragon se danas
ipak samo kao
zacinska bl ljka. Zanimljiva aro- ,
ma prikladna uz odrcske, jela
od jela od gljiva, omlete, tart-
ar umak ili poznati bernaise
umak. Posebna preporuka
za fino kulinartsvto su
no ulje i biljni ocat na bazi Listovi i cvj etovi

Pravi pelin, vrtni pelin, pelin
Artemisia absinthium
Biljka aromaticnog mirisa proizvodi etericno
11lje kojcm sc nalazc fclandron, tujol i tuj-
on te gorka tvar absintin. Pclin se kao kla-
droga s gorkim tvarima
kod slabog apetita i probavnih tegoba s
vjctrovima, manjc sc kod
menstrualnih tcgoba i protiv crijcvnih
parazita. Otrovni ntjon ipak ogranica-
va uporabu pelina. Zbog toga se vik
ne proi:lvodi nekada popularni ab-
sint, blljni liker od pelinovog ulja. ,
Vino od pelina (jako i :_
preporuCljiv aperitiv) sadrzi
samo gorke rvari prisutne .......
linu. Cvjetovc oprasuje vjetar. -
Listovi i cvjetovi
... Trajnica
... Od lipnja do rujna
... 80-120 cm
...
uspravna, pri tlu
odrvenjela; listovi spiralni,
visestruko s usklm ureza-
nim lapovima. dlakavi,
srebrno slvl; cvjetne glavi-
ce male, sjedece, svjetlo-
zute
.., Stanlste
porijeklom iz juzne Europe
i srednje Azije; visestruko
uzgajan, u regijama s vino-
gradima kao samonikla

... Uporaba
cvjetajuca zelen; probavni
organi; zacinska
1.1.5
Traj njca
Od lipnja do rujna
80-120 cm

uspravna, cvr-
sta, jako razgranjena,
pustenasta kao
ostali dijelovi li sto-
vj spjralnj, lancetastj;
cvj etne glavjce sa zutim
ovojnim listovj ma
Staniste
suha tla s malom
nom hranjivih tvari ; rjj et-
ko u prorjedenim smre-
kovim sumama, suhoj
pj eskovjtoj travj djna-
ma; zasticena
Uporaba
osusene glavice cvjet-
ova; probavni organi
1.1.6
Pjescano smilje
Helichrysum arenarium
Biljka osim male koliCine etericnog ulja
sadrzi trijcslovinu i gorke tvari. Njena
ljekovita svojstva koristc sc kod slabog
apetita i za poticanje izlucivanja probav-
nih sokova, prije svega kod zucnih tego-
ba. Biljka se u upotreblja-
va protiv neuralgija (isijas). Posto u
Njemackoj jako rijetka vrsta, pjesca-
no smilje zasticena zbog
toga se ne smije prikupljati svom
prirodnom stanistu. pripravak s
gorkim tvarima za kucnu uporabu
umjesto pjeseanog smilja isto tako se
mogu korisiti i druge biljke poput
caklja, radiea, articoke maslacka.
Listovi cvjetovi
Ranjenica, ranjenik
Anthyllis vulneraria
lbljka nekad na dobrom glasu,
no danas sc vecinom
samo u narodnoj mcdicini. Sadrzi
trijeslovinc i flavonoidc i prik-
ladna za jacanje zeluca, kao laksa-
tiY, zbog poticajnog djelovanja na
izluCivanje mokrace i za Ciscenje k.rvi,
kod vanjske uporabe za lijcccnje rana:
Oparak (1- 2 cajne zliCice/ sal ica, ostaviti
da odstoji 10 minuta) se upotrebljava u
kompresijskim zavojima za zacijeljivanje
rana ili u toplim kod ozljeda i
ozeblina. Ranjenica se zajedno s trputcom
ccsro preporucuje i za ispiranje kod upaJ-
11ih proccsa u podrucju usta i zdrijela.
Listovi i cvjetovi
8JI> Traj nica
8JI> Od svibnja do rujna
8JI> 15-30 cm
8JI> Oblljezja

.
-

polegla ili uzdig-
nuta, slabo razgranjena,
paperjasto dlakava; listovi
prizemni, brzo uvenu, listo-
vi neparno pera- -
sti, s velikim rubnim liska-
ma; cvjetovi sa svjetlo-
zutim vjencicem caskom
prekrivenom strsecim dla-
kama
8JI> Staniste
rasirena na pjeskovit.im
tlima u suhoj travi, negno-
jenim livadama, dinama i u
prorijedenim smrekovim
sumama
..,_ Uporaba
cvjetajuca zelen; lijecenj e
rana; probavni organi
11.7
lill> Listopadni grm
IIJI> Od svibnja do lipnja
lill> 50-100 cm
lill> Oblljezja
grancice bridaste, ze-
lene, sibaste; listovi,
tri, opadaju vec rano u
ljeto; cvjetovi dugacki do
2,5 cm, zlatnozuti (u vrtu
i crvenkasti), vrat zavojit
IIJI> Staniite
cest u podrucj ima s
gim zimama na kiselim
neobradenim tllma;
proplancjma, padinama,
neobradenom zemljistu
lill> Uporaba
grancjce s listovjma
cvjetovjma; samo u goto-
vim pripravcjma kod
tegoba s srcom; nije za

1.1.8
Zecjak
Cytisus scoparjus
Ljstovj cvjetovj
Djelotvorene sastavne tvari zecjaka
razni su alkaloidi koji kod nepravilne
llporabc izazivajll i tcgobe
ll i crijcva,
slucajevima cak i paraliziranost. Kod
paJpitacije i oboljenja krvnih zila
se samo gotovi ljekovi-
ti pripravci. Zecjak sc homeopatiji
kod slicnih tegoba. Bilj-
ka nije prikladna za U
ruralnim podrucjima rehnicki se ne-
kad visestruko koristio kao
biljka za vezanje metli, za proizvod-
nju vlakana za bojanje. Danas se
sadi na nasutim smctJistima zbog
uevrsCivanja i proCiscavanja tla.
Velika zutilovka
Genista tinctoria
osim flavonoida sadrzi razne djelo-
rnicno visoko djelotvorne alkaloide
zbog kojih blljka nije prikladna za
Vclika se kao
sredstvo za poticanje iskasljavanja upot-
L1 preparatima na pre-
porukll kod reumatskih
tegoba, Llpalnih procesa mokracnih
putova, nckim cajcvima za Ciscenje
krvi, takoder i preventivno protiv pjeska
u mokrati. Biljka ime svjet-
lucavim zutim cvijetovima koji su se teh-
nicki kao sredstvo za bojanje sve
dok nisu izumljeni sinteticki pigmenti.
Biljka zbog jako velikog broja cvjetova
jako preporuelji,ra kao medonosna biljka
za prirodni vrt.
Listovi i
cvjetovi
Polugrm
Od lipnja do kolovoza
30-80 cm

grancice sibaste, zelene,
bez trnova, izbrazdane;
listovi sastavljeni, lanceta-
sti, rubovi cjeloviti, goli;
cvj etovi zlatnozuti, broj ni u
grozdovima pri vrhu
Staniste
preferira svjeza luznata tla;
pojedinacno na proplanci -
ma, mocvarnim livadama,
negnojenim travnjacima
Uporaba
cvjetajuca zelen; samo na
preporuku lijecnika, prije
svega u homeopatij i; nije
za samolijecenje!
1.1.9
Grm ili malo drvo
Od svibnja do lipnja
3-7m

grane i grancice s ze-
lenom korom; listovi
tri, perasti, odozgo svi
lenkasto dlakavi; cvjetovi
u visecim grozdovima
Staniite
suha tla u prorjedenim
sumama, zajedni
u stjenovitom podruc-
j u; cesto sadena kao
ukrasna samoni
kla u toplij im podrucj ima
Uporaba
listovi i cvjetovi; samo na
preporuku lijecnika u
homeopatiji; nije za
samolijecenje!
120
Zlatna kisa
Laburn
Svi dijclovi biljke sadrzc jako
djelocvorne alkaloide koji iza-
zi ' 'aju jako povracanje,
grceve, i
izazvanu obamiranjem dis-
nog sustava. Zlatna kisa :r.bog
nije nimalo prikladna za
samolijecenje, pripravci se
samo jos u ho-
meopatiji, izmedu ostalog kod
oboljenja probavnih organa i astme.
U parkovima i najcesce se
sadi krizanac zlatnc kiSe i planinske Listovi i cvjetovi
zlatnc kiSe alpinum) koji
ima poscbno obllne cvjetove. Ne predstavlja nikak-
vu opasnost ni u javnim zelenim ako se
djecll (i odrasle) uputi na otrovnost blljke.
Zuti kokotac
Melilotus officinalis
Biljka osim saponina, trijeslovina i
flavonoi da sadrzi i glikozid mclilotin
iz kojeg nastaje kumarin, time kod
osusene zeleni nastaje aroma miris-
lazarkinje. Ljekovita svojsrva
sc gotovim pripra-
vcima kao sto su npr. kreme kod
oboljenja vena, za poticanje ciiku-
lacije krvi. prosirenih vena i pre-
ventivno protiv tromhoze. Na
slican naCin se i
srodni visoki kokotac (Melilo-
tus altissimus). kucni lijek
preporucljiv oparak (1- 2
iliCice/ salica, ostaviti da
odstoji 10 minuta) kojeg se zbog
kumarina ipak ne smije piti duie
vremena u vclikim koliCinama.
Listovi i cvjetovi
Dvogodisnja
Od svibnja do rujna
50-100 cm

uspravna ili pe-
njacica, razgranjena; listovi
spiralni, trostruko perasti;
liske elipticne, nejednako
cvjetovi svjetlo
zuti, u grozdovima duzine
prsta
Stanlste
jako rasjren cesto pri-
sutan na suhim. suncanim
padinama, na branama
neobradenom zemlj istu
Uporaba
cvjetajuca zelen; krvozilni
sistem
1.21
w
()

<(
>
w
-,
N
Trajnica
Od lipnja do rujna
20-60 cm
..,.
uspravna, cvr-
sta, vecinom nerazgran-
jena: listovi spiralni, uski,
lancetasti, bez peteljke,
sivo-zeleni; cvjetovi svjet-
lozuti, s narancasto-
zutom na donjoj
usni i dugackom ostru-
gom
..,. Staniste
rasiren do cest na tl ima
siromasnim hranj ivim
tvarima; rubovi puteva,
padine, kosi ne, biljne
zajednice stijena, brane
..,. Uporaba
cvj etajuca zel en; obo-
ljenja krvnih zila
122
Obicni Ianilist
Linaria vulgaris
Cvjt tovi sadrze razne flavonske glikozidc
koji se u narodnoj medicini
kod hemoroida i upala vena. Homcopati-
ja biljku izmedu ostalog koristi kod sla-
bog mjehura i odredcnih upala
crij eva. U nekim podrucjima nekad se
kao plava za bojcnjt
kose. Djelotvornost ne Cini st do-
voljno ispitana sigurna i zbog toga
ipak nije prik.ladna samolijecenje.
ku u vrtu trcbaJo saditi zbog lijepib
cvjctova bogatih koje nadlijecu
mnogo insekata.
Listovi i cvjetovi
Livadna rezuha
Cardamine pratensis
Nadzemni dijelovi biljke sadrze puno
vitamina 1 glikozide gorllsiCina
koji odreduju okus. lako se vise
spominje u farmakope-
jama, biljka se kao kucni lijek moze
na isti nacin kao vrtni
npr. u oparku (2 cajne zlicice
is.itnjene zeleni/Salica, ostaviti da odstoji
5 minuta) ili kao iscijedeni sok (1 zlica,
tlva puta dnevno) kod proljetne kure
Ciscenja krvi.
Listovi i cvjetovi
1.23
..,.. Jednogodisnja
..,.. Od svibhja do rujna
..,.. 30-80 cm
1
!1'11
1 ;' !1:
Sredozem-
lja; d'obfO U$p]EM:1
ni ljudi od ranog kame-
nog doba; cesto uz rubo-
ve puteva i na neobrade-
nim polj ima
. ..,..
osuseni cvjetovi;
sredstvo za smirenje kod
male djece
1.24
Poljski mak
ver rhoeas
Od bezmirisnih cvjetova poljskog maka
kao tradicionalni kucni lijek protiv preh-
lade i za smirivanje male djece upotreb-
ljava se oparak (1- 2 cajne i lieice/sali-
ca, ostavbl da odstoji 5- 10 minuta).
Cvjctovi maka takoder se
ju ll velikom broju ljekovitih caj nih mjcsa-
vina zboR doblvanja buje. Puljski
mak ne sadrzi otrovne alkaloide opij Lma
(usporedi s vrtnim makom) . Male koliCi-
ne drugih alkaloida ne smatraju se opas-
nim. Mak tipican peludni cvijet: nje-
govih vi8e od 150 prasnika zajedno
produciraj u otprilike 2,5 milijuna pe-
ludnih zrnaca. Oni pcelama i bumbari-
ma sluze kao hrana.
Listovi i cvijet
Vrtni mak, opijumski mak
Papaver somniferum
Jaki poznati opijttm osusen mli-
jecni sok zelenih makovih glavica.
Sadrzi brojne visoko djclotvorne
alkaloide, medu njima morfin i kod-
ein. Morfin se ilcgalno prc::tvara u
halucinogenu drogu heroin, no ipak
prijeko potrebno gredstvo protiv
bolova kod naj teiih oboljenja. Kodein
i sastavni dio nekih sirupa protiv kaslja.
Biljka nije prikladna za samolijecenje. Sjc-
menke bogate mascu ne sadrze alkaloide.
Od njih se m o ~ e proizvcsti vrijedno l
bogato esencijalnim masnim kiselinama
koj e se koriste za spremanje raznih peciva
(makovica).
Listovi , cvjetovi i
tobolac
125
... Traj njca
... Od svibnja do kolovoza
... 50-80 cm
.... '
poJedi riacno"r\'11 polusu-
him u
njm zajednlcatna stije:-
na, na branama
1
kosina-
ma i uz rubove puteva
... Uporaba
svjezllli osuseni fjstovi;
oboljenja proljeva;

126
Malakrvara
Sanguisorba minor
Biljka se u nekim podrucjima naziva be-
drenika (pripaziti na mogucnost zamje-
ne s velikom bedrenikom), zbog ko-
liCine prisutnih trijeslovina narodnoj
medicini se upotrebljava kod smetnji
ctijevima, le u homeopatiji kod
zgrusavanja krvi venama. Mladi li-
stovi pri trljanju oslobadaju aromatic-
no-zaCinski miris i malo podsjccaju
na krastavce. Koriste se za salate, jela
od gJjiva, mahunarke i biljni ocat. Bi-
ljka se ljekovitim svojstvima mozc
usporcditi s velikom krvarom (Sangui-
sorba officinalis) koja naraste do visine
od 1m, uspijeva na vlaznim livadama i
ima tamnosmede cvjetave.
Listovi cvjetovi
Vrbolika kiprovina
Epilobium angustifolium
sadrze trijeslovine i u narodnoj
medicini smatraju se sredstvom djelor-
vornim kod tegoba prostate. Upotreb-
ljava se kao oparak (1-2 cajne zliCice
isitnjene zeleni/salica, osraviti da od-
stoji 10-15 koji se tradicional-
n.o pije kao nadomjestak za crni
Mladi izdanci mogu se pripremiti na
isti 11acin kao sparoga. Listovi ili
izdanci nadopunjavaju okus i salate
od divljih biljaka. Cvjctovi sadrze otro-
vne fenole i zbog toga se ne trebali
Vrbolika kiprovina
vazna medonosna blljka za pcele.
Listovi i cvjetovi

128
Vristina
Calluna vulgarjs
Sebastian Kneipp nanovo otkrio vec dugo pozna-
to djelovanje Ciscenja krvi i vristinu
kao sredstvo za poticanje i7.\ucivanja mokrace, Upot-
rebljava se oparak (1-2 cajne zliCi-
ce osusene zeleni/salica, ostaviti
da odstoji 10-15 minuta). od
cvjetova zasladen me-
dom djetuj e smirujucc i
zbog toga se rado koristi kao
napitak za spavanje. Smije se
piti samo u dozvoljenim ko-
licinama i ne previse dugo
vremena! Upadljivost cvjet-
ova u krajoliku objasnjava
se svjetlogrimiznim cvjeto-
Listovl i vima. Caske su krace i tam-
cvjetovi
nogrimizne Vristina
za pcele vazna medonosna
blljka.
Obicni likovac
Daphne mezereum
Svi dijelovi bl ljke iznimno su
otrovni. Nakon od-
rn.ah izazivaju jaku nadraienost
sluznica, jake zagusujuce bolove u
grlu, uz to jos i povracanje te koli-
ke probavnih organa. Jaka
nadraze11ja koze moguca su i pri
dodiru odsjecenih grana. Oblcni Ji-
kovac zbog toga nik.ako nije prikla-
dan za samolijecenje. Jarko crveni
plodovi biljke s druge strane mogu se
jesti bcz ik.akvih posljedica. U raznim
l1omeopatskim pripravcima, kremama
protiv oboljenja koie, npr herpes
zoster, se sastavnc tvari iz
kore grana. Oblcni likovac u Njemackoj
jedini primjer za sjedece plodove.
Listovi i
plodovi
...
...
...
1.29
Trajnica
... Od svlbnja do kolovoza
..,. 60180 cm
.130
Ljekoviti odoljen,
valerijana
Valeriana officinalis
Biljka sadrzi etericno ulje s umirujuCim
valepotriatima i valerensktJ kiselinu koja
opusta grceve. Tipican miris osusenih
dijelova blljke potjece od imvaJ.erenske
kiscline - djeluje specijalno jer
odgovara miristt koje se tjeraju.
Odoljen se kod zivcanosti, uzncmircno-
sti, nesanice i zivcanih tegoba srca, zelu-
ca i crijeva kao naljev (2 caj-
nc zlicicc isitnjenog podanka ostaviti da
odstaji u hladnoj vodi) ili kao tin.ktura
(Hoffmannove kapi - izumio
Friedrich Hoffmann). Odoljen se
ipak ne trebao koristiti vise
od propisane koliCine i ne pre-
dugo vremena. Biljka priklad-
na za vrt . Listovi i cvjetovi
Cmi sljez, sumski sljez, divlji sljez
Mal va sylvestris
Listovi sljcza, prikupljeni samo u toplim dani-
ma i osu5e.ni sco moguce brze, sadrze sluzi i trijcs-
lovi.ne. Iznutra se kao oparak (2 cajne
zliCice listova cvjetova/salica, ostaviti da odstoji 10
minuta) kod katara i upala ll usnoj supljini i zdrijelu,
kod opeklina ili nadrazcnih sluznica
probavnog trakta, izva.na kod Cire-
va i ckcema. Cvjetovi se mogu
koristiti i kao dekoratvi.ni sa-
stojak u cajnim mjesavinama.
Mladi listovi cr.nog sljeza mo-
gu se jesti u salatama od div
ljeg bilja. Prasnici zarasraju
u centralni suplji stup koji tije-
sno obuhvaca vrat.
Listovi i cvijet
.,. Oblljeija
ootf!2ta:
nuta,
1.31
132
Pticja trava, troskot, oputina
Polygonum aviculare
Biljka sadrzi sluzi, i kiselinu. U
.narodnuj medicini se kod laksih katara gurnjih dis-
nih putova i sluznice kao uparak
( 1-2 cajne zlicice isitnjene zeleni/salica,
ostaviti da odstoji 10 u
za lijeccnje rana. Pticja trava potice mo-
krace i zbog toga sastojak cajeva za Ciscenjc krvi.
Smatra se da steze krvne zile kapilare. trava
jako Qtporna biljka i cesti pionir podrucju nase-
ljavanja i danasnje vrijeme rasprostranjena ci-
jelom


_er..-.-;:r.
,.,,
.;# """
.
Listovi i cvjetovi
Livadni dvornik
Polygon bistorta
U srednjovjekovnim farmakopcjama ..,_
Listovi i cvjetovi
navedeno da cudno spkten poda-
nak navodno pomaze kod ugriza
zmije. Zbog velikih koliCina trijeslo-
vina ipak preporuCijiviji za upotre-
bu kod proljeva. Kod upala u usnoj
supljini i zdrijelu za grgljanje pre-
poruCljiv naljev (2 cajne zlicice isit-
njenog podankalsalica, pristaviti
mlakoj vodi i ostaviti da odstoji vise
sati). Valjkasti, jako gusti cvatovi izg-
ledaju kao cerkice za zubc i izvrsni
su za medonosne pcele. Mladi listovi
jako su ukusno samoniklo povrce.
'"''
. . '!
133
listopadni patuljasti grm
IJII- Od lipnja do kolovoza
IJII- 2040 cm
dama s prisutnim patu-
ljastlm grmovima
..,. Uporaba
rij etko i llstovi ;
proljeva; samo-
niklovoce
1.34
Borovnica, crna borovnica
Vaccinium myrtillus
Veca koliCina svjezih plodova
djeluje laksativno, osu5ene
sadrze trijeslovine i
na suprot an naCin.
Oparak (2-3 cajne zlicicc
osuiknih plodova ili 1-2
cajne zlicice listova/Salica ..
ostaviti da odstoji 10 minu-
ta) se koristi kod smetnji
crijevima za grg1janje kod
upa]a u usnoj supljini i zdrijelu.
Osuseni plodovi pristavljeni u
crnom vinu pomazu kod obo-
ljenja proljeva. Borovnica ili crna
borovnica iznimno su omiljeno di-
Listovi i plodovi
vlje voce - i za ljude i za velik broj malih zivotinja.
Divlja ruza, pasja ruza
Rosa canina
Ouguljasti, brasnasto-mekani sipci su nepravi, socan,
jagodast plod. povecavanjc::m cvjetista, dla-
kave sjemenke zapravo prestavljaju prave orascice.
Sipkov (2-3 cajne zlicice/ salica, ostaviti da odstoji
10 minuta) potice izluCivanje rnokrace i dje::lujc
gu laksativno, te kod prehlada zbog bogatstva vita-
mina (poscbno vitamin Pri
spravljanju ukusne vocne kase ili
marmelade potrcbno pa:ltjivo
odstraniti sjemc::nkc jer njihove
bjeJkaste kukaste dlacice koje ih
okruzuju i7.a7. .ivajtl nadrazc::nja
crijevima. se mogu
koristiti i drugi zrel.i
sipci ostalih prisutnih
domacih di\rljih ruza.
Listovi, cvjetovi i sipaK
:135
Trajnica
Od lipnja do kolovoza
80-150 cm
aktivnih tvari; nije za

:136
Velebilje
tropa bella-donna
Listovi uglavnom sadrze "'<. }
:1'1f ' : F
alkaloid hiosciamin, crni . .
sjajni plodovi Ove
tvari 3)
Z1VCa111 SllStav l SffilJU SC l "
samo pre-
ma Jijecnika kao :19
sredstvo za rlt .
grceva probavnim organi- t
1
:
'
:{
ma i kod tezeg oblika astme. ]
Nakon \ '
pojavljuju se tipicni znakovi
trovanja kao StO Sll crvenilo U
Listovi , cvjetovi i plo
licu, otvorene zjenice koje ne reagiraju, ubrzano hi-
lo, fant aziranje i mahnitost, nakon kojih dolazi do
nesvjestice i obamrlosti disnog sutava. Biljka jako
sastojak u farmaccutskoj industriji - no ipak
neprikladna za samolijecc:njc.
Pasjijezik
Cynoglossum officinale
Biljka pri trljanju oslohada mi-
ris, prije cvatnje sadrzi velike koliCi.nc
pirolizidinskih alkaloida otrov.nih i za
zivotinjc na ispasi. Cvatuca
dugu vrcmcna se upotrebljavala kao
i crni gavez, i izvana, no da-
nas se samo rijetko u
homeopatiji. Nije prikladna za samo-

cvjetovi imaju jako <.iuga&u cijev
vjencica iz kojih. zalihe nektara mo-
gu prikupljati samo insekti s <.iugim
sisaljkama. Apokarpni plodovi ( cje-
pavac) jako neugodnog mirisa
u nekim podrucjima kori-
stili su se kao otrov za miseve.
Listovi i cvjetovi
\111>
,., "r"''"'"'
grar:JJeria;
,, ..
tinama i padlnama
\111> U.poraba
osusena zelen: probavni
organi, reuma; nije za
samolijeoenje!
.137
1.38
Crni gavez, veliki gavez
Symphytum officinale
Listovi i
cvjetovi
Brojne sastavne rvari u korijenju
iskot:istavale su se od starog vijeka
kod lomova kostiju. upala pokosnice
(periost), nagnjecenja. masnica i
istegnuca. Kod navedenih tegoba
sc 11aljevi kao paste
ili stavljeni kao ipak
nije prikladna za samolijcccnje jer
su u takoder prunadcni pi-
rolizidinski alkaloidi opasni za jet-
ru. Gotovi pripravci (krema) upot-
se samo izvana kod ncostece-
ne koze. ne viSe iznutra. Bumbari s
kratkim sisaljkama cvjetove zagrizu sa
strane i tako kradu nektar bez obavlje-
nog opra$ivanja.
Mala kicica, groznicava trava
Centaurium erythraea
U svim djelovima biljke prisurne
su gorke tvari kojc podupiru
probavu poticanjcm
vanja sluzi, probavnih sokova
i poticanjcm utjecanja zuCi.
Biljka danasnjc vrijcme
jaku rijetka zasticena vrsta l
zbug toga se ne smije prikuplja-
ti u prirodi. Od hiljke nabavljene
u ljekaroi moze se pripremiti
aperitiv djelotvoran kod slabog
apetita: otprilike 25 g kicice, 10
grama paprene metvicc i
ko oguljenih kriski jabuke prista-
vlti Htri suhog bijelog vina,
procjediti nakun tjedan dana i
ponovno napuniti bocu.
Listovi i cvjetovi
139
140
Obicna kiselica
Rumex acetosa
Biljka doblla ime
ugodnom kiselkastom okusu
koji dolazi od oksalne kiseline
prisutne listovima ( uspore-
di sa zecjom kiselicom).
Oparak (1-2 zlicice
isitnjenih listova/salica, osta-
viti da odstoji 10 minuta) se
izvana kod
oboJjenja koze i iznutra kod Listovi i cvjetovi
upalnih procesa sluznice
usta. Homeopatija biljku
na slican
nacin. Svjezi listovi mogu sc spravljati kao samo.niklo
povrce ili dodatak juhama i umacima. Prevelike ko-
ili trajna probkmaticni su zbog velikc
koliCine oksalne kiseline. Oblcnu kiselicu bolje ne
kod gihta ili tegoba jetre.
Crni lopuh, lepuh
Petasites hy bridus
U srednjem vijcku vjerovalo se da jak miris ..,..
koji se do sazrijevanja ploda 1zduze vi5e nego dvo-
moze sprijeciri kugu. Medicinski se zbog re-
List i cvat
i umirujuceg djelovanja upot-
kod smetnji probavnih organa.
Ovu staru ljckovitu biljku, ipak zbog
prisutnosti Za jetru stetnih pirolizidins-
kih alkaloida podanku, trebalo upot-
rehljavati suzdrzano kao opat"ak samo-
niklo povrce. Takodcr nije preporucljivo
ni lijecenje rana svjezim listovima. Ho-
meopatska uporaba biljke izuzetak.
Listovi najveCi u njemackoj flori.
1.41
142
Konopljusa
Eupatorium cannabinum
Biljka izmedu ostalog sadrzi gor-
ke tvari, crijeslovine i saponine.
U narodnoj medicini zbog toga
koristila kao sredstvo za
funkcije zuCi i izluCivanja mokrace.
Spada porodicu glavocika u kojoj
su prisutni pirolizidinski alkaloidi
stetni za jetru i zbog toga tre-
balo izbjegavati kod samolijecenja.
Homeopatija konopljusu upotreb-
ljava jaeznje ohrambenOR meha-
nizma tijela. Cvjetovi u gustim
nakllpninama cvatu relativno kasno,
oblijecu ih razne vrste pcela,
bara i kptira. Biljka zbog toga Listovi i cvjetovi
za prirudni vrt bogat raz-
nim vrstama.
Obicni cicak
Arctium lappa
DjeJotvorne sastavne rvari biljci, te
srodnom (Arctium tomentosa) i
malom (Arctium minor) etericno ulje, mas-
no ulje, trijeslovina i poliini. Uljni naljev pri-
premljcn apoteci o<.l korijena se
kod kronicnih cireva kozi. Homeopa-
tija pripravke prcporucuje kod. ak-
ni i Naljev (1-2 cajne
zlicicC korijena/$alica, ()Staviti
da odstoji vise sati hladnoj
vodi i tek ()ada zagrijati)
prikladan kucni lijek za Ciscen-
je krvi. Mladi izdanci mogu se
spravljati na isti nacin kao
sparoga, dok se od plodova
pruiZ\' CI>ti I>VijctJu jt::>tiVO
ulje.
Listovi i cvjetovi
143
1.44
Luk vlasac
Allium schoenoprasum
Etericno ulje biljkc:: sadrzi gli-
kozide cesnjakova ulja Jjutog
i aromaticnog okusa. Njegu-
. va aroma sliCna cesnjaku i
/ potice izluCivanje probavnih
t sokova i osim toga potice izluci -
J vanje mokrace. Popularna blljka u
kulinarstvu se za po-
Q buljsanje okusa juha i umaka, te jela
1 od krumpira, sira Listovi pri
susenju gubc: aromaticnost i zbog to-
ga se svjezi zamrz-
nuti. Uzgajanje na prozurskoj dasci
jcdnostavno tijekom cijelc gudinc.
Posude ili lonCiCi moraju uvijek blti lag-
ano vlazni.
Listovi i okruglasti cvat
Mrazovac
Colchicum autumnale
Mrazovac mozemo smatrati ekstrcmno Ot!0\
7
fi0ffi,
rano cvatucom blljkom, jer su njegovi cvjetovi otvor-
cni vcc dugo prije zime i pupanja. Svi dijelovi blljke
sadrze vrlo otrovan alkaloid kolhicin koji
ometa diobu stanica i nakon jakih ko-
lika paralizom centra za disanje izaziva
smrt. Biljka zbog toga nikako nije prik-
ladna za samolijecenje. U homeopatiji
se preporucuje kod gihta, retJme, te
katara probavnih organa. Druge
sastavne tvari se
gotovim pripravcima za li-
jecenje leukemije. Crvenkasti
ljevkasti cvjetovi s duzinom od
20 cm najveCi su u njemackom
biljnom svijetu. Listovi, plod i
cvijet
3.45
Trajnica
Od srpnja do kolovoza
30-60
svega u
pOdrucJima
suhjm tljma, na negnoje-
nim travnjacima, uz ru-
puteva na kosina-
ma
IJI> Uporaba
cvjetaj uca zelen; samo u
gotovtm pripravcima kod
srca; nije za
.sa.tnoliJ -
1.48
Sarenigrasar
Coronilla varia
Sareni grasar u $Vim dijelo,,ima i:lmedu ostaJog sa-
drZi i jedan glikozid koji djeJL1je slicno kao sastavne
tva.ri naprstka. Kod uporabe koja nije u skladu s pre-
porukama pojavljuju se mucnina, povracanje, grcevi,
smetn.je kretanju i obamiranje diS11()g su-
stava. Biljka toga nikako nije pri- . .
klad11a za samolijecenje. Otrovna i ,< J!Jt

za zivotinje Danas se rijet- -;..
ko upotrebljava za izradu lijekova " !;
zbog povoljnijeg podupiruceg .= , --
vanja na srce drugih ljekovitih '
........
biljaka s prisutnim supstanca- .
ma aktivnim u krvotoku. Li- 4lfl1fl1"
\
jepi cvjetovi nektar i:llucuju na
vanjskoj strani debele caske.
Ljstovj cvjetovj
Obicni sporis, zelezarka
Verbena officinalis
Sporis stoljecima jako cijenjen
kao carobna blljka za napitke od
zcleni. Nekad blo jako cijenjen
kao univerzalno sredstvo,
da11as se jcdva primjenjuje. Oparak (1-
2 cajne i HCice/Salica, ostaviti da od-
stoji 5 minuta) kucni protiv
umora, malaksalosti i deprtsije.
Horneopatij a sporis osta-
log kod epilepsije. Bilj-
ku privlaCi dusik i cesto prisutna na
rukvinama zamaka i devast1 ranim zem-
ljistima. Oblcan sporis jedini europs-
ki predst avnik u tropima.
Listovi i cvjetovi
lill> Uporaba
osu5ena zelen; stanja
iscrpljenosti
1.49
.150
Crveni naprstak
Digitalis purpurea
Atraktivna i opcepoznata biljka sadrzi
veJik broj srcanih glikozida koji se kao
Cisti upotrebljavaju u gotovim pripravcima
gdje kollCina aktivnih tvari standardizi-
rana. Biljka s druge strane nikako nije pri-
kladna za samolijecenje. Ako se mladi
listovi nakon konzumiranja nc
ispovracaju, sastavnc tvari izazivaju : -
m osjctila, nepravilno disa.nje i pore-
meeajc funkcije srca. Cvjetovi u dugac-
kom grozdu Otvaraju se od dolje prema
prema gore i uvijek su okrenuti prema
svjetlosti. Najvazniji opraSivaCi su bum-
bari. Upadljive mrlje na vrhu cvijeta izglc-
daju kao prasnici, .no zapravo su varka jer
se pravi prasnici nalaze dalje gore, u cije-
vi vjencica.
Listovi i cvjetovi
Obicni mravinac, origan
Origan vulgare
BiJjka ugodnog aromaticnog mirisa sadrzi etericno
ulje koje se sastoji od blsabolena, timola i karvakrola,
te gorkc tvari i trijeslovina. Iako se oblcni mravinac
ili njcgovo etricno ulj e cesto gotO-
vim pripravcima, njegovo klasicno podrucje primje-
ne ipak kuHnarstvo jer se i tu
razvija pozitivno djelovanje
na probavne organe. Origan
(mediteranska vrsta) pri-
sutan na svakoj pizzi i
vecini jela od mesa i tjesteni-
nc. Mravinac takodcr sastojak
mjesavine zeleni "Hcrbes de
Provence". U vrtu pred-
stavlja izvrsnu medonosnu biljku za
pcelc i leptire.
Listovi i cvjetovi
151
1.52
Ljekoviti cistac
Stachys officinalis
Nekad kao srcdstvo
hvaljena biljka pojavljuje se u modcr-
nim farmakopejama unatoc svom vrlo
obecavajllcem imenu. Trijesl ovine i gor-
ke tvari prisutne u hiljci u knjigama
ljekovicom bilju 16. i 17. stoljeca bili
su izriCito preporuCivani kod prolje-
va, katara disnih putova za lijecenj e
rana, no danas se jako
rijetko. Cistac primjenjivan i kod kr-
varenja nosa i rana na glavi nastalih ud-
arcem. Bi.ljku se danas u prirodi ne
trehalo prikupljati jer jako rijetka,
ali zato znatno obogacenje u
nom Cvjetove bogate nektarom
oblijecu razliCiti mali leptiri i osolike
Listovi i muhe.
cvjetovi
Obicna srcenica
Leonurus cardiaca
Svjcza blljka pomalo neugodnog mirisa i sadr.Zi
gorke tvari, glikozide, alkaloide i flavonoide. Upot-
se na slican naCin kao ljekoviti odoljcn, kod
!>traha, ziveanosti, nesanic.e i klimak-
terijskih tegoba, isto tako i ho-
meopatiji. Oparak (2 cajnc zlicice
isitnjene zelcai/salica, v iti da
odstoji 10 kao naljev,
mogucnosti nezasladen)
lijek
za osobe kao srcdstvo za
smirenje. Ova dekorarivna i po-
malo zaboravljena biljka
zasluzuje vise paznje, jer vrlo
p1"ikladna za svaki vrt.
Listovi i cvjetovi
153
1.54
Obicna majcina dusica
Thymus pulegioi des
Biljka aromaticnog mirisa sadrzi izme(
1
u ostalog ci-
mol, timol, karvakrol , cjual, pinen i druge sastavne
tvari. svojstva poticanja izluCivanja sluzi i
opustaaje grceva iskoristavaju se kod kaSija kod
oholjenja zeluca i crijeva, pri ccmu djeluju i prisutnc
i gorke tvar.i. Oparak (2 cajne zlicice isit-
zeleni/salica, ostaviti da odstoji 10 minuta i
piti nezaslaaeno) kucn i tijek za
poticanje probave ili kod ka-
tara gornjih dis-
nih putova.
Oblcna majcina
d u sica moze se ko-
ristiti kao zaCinska
biljka te u na.mazi-
ma, uz jela od
divljaCi, jela od mesa pc:radi,
krumpira i rajcicc.
Listovi i cvjetovi
Prava majcina dusica, timijan
Thymus vulgaris
Etericno ulje (sadrz.i timol, karvakrol, cimol,
borneol, ci ncol) opusta grceve i razrijeduje sluz.
Kod lijcccnja se upotrebljaya kod hripavca,
kaslja i kronicnog bronhitisa, te
probavnih tegoba. Kod kaslja se
naljev (1 cajna zliCica
zeJ.eni/salica, ostaviti da odstoji
10 eventualno pomi-
jesano s istom koliCinom anisa,
visokog jaglaca i velecvjetne di-
vizme), za jacanje zeluca na-
ljeY od iste koliCine timijana, ki-
ma i paprene metvice. Timijan
zaCinska biljka u vclikom
broju mjcsavina zclcni za jela od
ili tjestenine.
Listovi i cvjetovi
Sredozemlja, u
Europi ..
zimu
Uporaba
svjeza ili cvjeta-
zelen; probavni
organi
1
disni organl;
blljka
155
1.56
Paprena metvica, menta
Mentha piperita
Paprena metvica krizanac dviju vrsta, vodene met-
vice (Mentha aquatica) i cupave metvice (Mentha
spicata). Etericno ulje intcnzivnog mirisa sadrii
mentol, menton, cineol i nckoliko drugih tvari. Li-
stovi metvice s s:' koristena caj-
na droga. Oparak (2 cajne zlicice/sali-
Listovi i cvjetovi
ca, ostaviti da odstOji najvi8c 5
minuta) sredstvo za poti-
canje metaboJizma, opustanje
grceva i istjerivanje vjetrova
kod slabog apetita i p r o e m a s
probavom. Biljka sa sterilnim
sjemenkama blljnom vrtu
razmnoiava se samo stoloni-
ma.
Vodena metvica
Mentha aquatica
Etericno ulje jako aromaticnc biljke
sadrzi manjc mcnto.la, ali vik mento-
furana ncgo paprena metvica. li-
jek se moze na isti
naCin kao paprena metvica koja se
i potjece od vodene mervice.
Oparak (1 -2 cajne ZliCice/SaJica,
ostaviti da odstoji najvik 5
ta) potice apetit. Za doblvanje
ulja od metvice bogatog
mentolom uzgaja se i poseban oblik
blisko srodne poljske metvice
(Mentha arvensis). Etericno uljc cu- Listovi i cvjetovi
pave metvice (Mcntha. spica.ta) skoro
nc sadrzi mcntol i prisutno pasta-
ma za zube, zvakacim gumama i vodicama za ispi-
ranje usta. Votlena mervica prikladna kao
mocvarna biljka gredici kod umjetnog jezerca u

.,.

njaciqa, h, r
157
1.58
Okruglolisna metvica
Mentha suaveolens
Etericno ulje sadrzi vclik broj kumponenata i ima
visc vocnu aromu nego druge metvicc. Zelen se
istO kao od paprenc metvice za
poticanje apetita i kao potpora probavi (1-
2 zliCice/ salica, ostaviti da odstoji
Listovi i cvjetovi
najvise 5 Svjezi li-
stovi sluze za aromatiziranjc
osvjezavajucih napitaka, voc-
nih sokova, salata,
L.clea i marmelada. Nijedna
vrsta metvice nije prikladna
kao svakodnevni napitak tj. za
trajnu upurabu. privre-
meni nadomjestak moze se piti
od maticnjaka, kamilice, ko-
moraca, kopra ili urigana.
Brdski vrisak
Satureja montana
Listovi i cvjetovi
ovi
loljublcasti .
.., Stanlste
:1.59
Trajnica
... Od svibnja do kolovoza
. 10-20
:. . Oblljezja
. stabtiika polegla, po-
viS"en cvat; listovi
nasuprotni, dlakavi,
. ... ,_ ...
>' pilasti; cvjetovi u
, grozdovima
\ ':} ::: ' . : ,
.. Stilniste
.. nasuhim tlima
. . _: u bje'logoricnim i
criibgoricnim sumama i
;;: <:.na .negnojenim llvadama
, Uporaba .
: :osusena cvjetajuca
unutarnji organi
.160
Cestoslavica
Veronica officinalis
Biljka sadrzi trijeslovine, gurke tvari i iridoidni gli-
kuzid koji uzrukuje crnilo osusenih djelova
Cestoslavica se rijetko sama, vec
vecinom kao sastojak cajnih mjesavina i raznih goto-
vih pripravaka protiv pokavarenog 7.eluca, kaslja,
Listovi i
cvjetovi
bronhitisa, bolesti jetre i svraba. Narod-
na medicina cestoslavicu
vise kao univerzalno ljekovito sredst-
vo i to veCinom kao oparak (1 cajna
zlicica isitnjene zeleni/salica, ostaviti
da 10 minuta). Od cetiri svjet-
loplava lista ocvjccja, donji uzi
kraCi negu ostala tri. Svjetla mrlja
u sredini sluzi kao pomoc za slijet-
anje oprasivaca .
Gorkoslad, paskvica
Solan um dulcamara
Poznate su razne vrstc: gorkoslada koje se medusob-
no razlikuju sastavnim i aktivnim tvarima. Ljeko-
vita svojstva biljke koriste se pripravcima, tj soko-
vima za ublazavanje kaslja i preparatima za ciscenje
krvi. Homeopatski pripravci djeuju kod tc:goba reu-
rne i oboljenja prehlade. Bi ljka nikako nije prikladna
za samolijecenje. Malo izduzene, na pocetku zelene,
kasnijc: narancasto-zute i na kraju jarko crven.e bobl-
ce isprva
statkastog,
kasnije gor-
kog okusa ubr-
lO kon-
zumiranja izazivaju
u ustima i blrije-
ILI, kasnije povracanje i oba-
miranje disnog sustava. Ptice plo-
tlove podnose bez ikakvih posljedica.
listovi,
cvjetovi i
plodovi
..,_ Polugrm .
..,_ Od lipnja do kolovoza
..,_ 30-200 cm
..,_ Oblljez)a
samo
pri dnu; listovi spiralni, s
cijelim rubom, pri tlu s dva
odvojena "
1111> Staniste
cesto na propusnim tlima :, : :'
bogatim hranjivim tvarima, ,
u sumama na adama ili
naplavinama uz tekucice i .:. :
vlaznim grmovitim mjesti-
ma na obalama
1111> Uporaba
osusene mladice i komadi
prije svega u .
'
lijecenje! :' '
' .
....
1.61
.
. liJi>
.... Od do rujna
.." cm
.."
uspravna, kao
grana. obrasla cekinja-
vim grubim dlakama;
listovi sjed'eci ili obuh-
obrasli
, kruti.m . .dlakama, s ci-
, jef.im cvjetovi
. : nebesko plavi', rijetko
potpuno bljeli
.." Staniste
porijeklom sa Sredozem-
lja; cesto kao vrtna
. .. i na nekimmiestima kao
. . . samoriikfa . '
..
, . sv)eza zelen;
. : : 'tegobe s.zglobovima,
,. upale'.grla; zacinska
blljka
162
Borago, borac
Borago officinalis
Listovi i
cvjetovi
Sastavne tvari prisutne u
biljki (sluzi, trijeslovi-
ne, sapononi i
flavonoidi)
mokracc i
znojenje te sprecavaju
upale. Oparak (2 zlicice .
zelcni/ salica, ostaviri da odstoji 10 mi-
nuta) se kod reumatskih
tegoba, za Ciscenje krvi i kod oboljenja
grla. Borac se u homeopatiji
kod navedenih tegoba i kod depresije. Fi-
na aroma sliCna aromi krastavaca jako
cijenjena u kulinarstvu, svjeza ili zamrz-
nuta odlicno ide uz salate, omlete, jela od
kupusa, graska i lece. valitetna aroma
nestaje pri SLJ Senjo
Ljekoviti volujak
Anch usa officinalis
Biljka sadrzi alkaloidc, trijeslovi ne i sluzi. U narod-
noj medicini se kod u cri-
jevima i kao sredstvo za potican-
je iskasljavanja opa-
rak ( 1-2 cajnc z]icice isitnjenc ze-
lcni ili cvjctova/salica, ostaviti da
odstoji 5 minuta). Ljekoviti volujak
u starom vijeku smatran
pouzdanim univerzalnim sredst-
vom protiv depresije. Biljka
imc doblla dlakavim srcolikim
listovima. Njcn znanstveni naziv
porodice i vrste ukazuje na pri-
sut.nost obojenih tvari korijen-
ju koje su se do jzuma
sintetickih pigmenata upotreb-
ljavale kao crvcna za
slikanje.
Listovi i
cvjetovi

..,. Dvogodisnja 111
..,. Od svibnja do rujna
..,. 3090 cm
... Oblljei Ja
uspravna, razc
granjena; listovi s
dlakama. uski, lancetasti;
cvjetovi prije otvaranja
grimizni, nakon otvaranja
lj ubicasto-plavi,. rijetk<:)l
potpuno
..,. Staniste
jako rasiren u suhim liva-
dama, otvorenim grmqvi-
tim mjestima, uz rubove
puteva i na kosinama
... Uporaba
svjeza cvjetaju6a zelen;
proljev, kasalj
1.63
...,. Trajnica
8li> Od ozujka do travnja
...,. 15-30 cm
...,.
stabUika uspravna, veci-
nom nerazgranjena;
prizemni listovi s dugim
. peteljkama, listovi stal:r
Uike sjedeci, obrasli kru-
.: tim vecinom
svjetle mrlje;
cvjetovi najprije crvenka-
sti, plav<>-ljublcasti
...,. Staniste
pojedinacno ili rasiren
na propusnom humus-
. nom tlu
sumamq bogatim rasl i-
njem
..... .
sv)eza ili osusena zelen;
diSni organi; samoniklo
povrce
164
Ljekoviti plucnjak
Pulmonaria officinalis
Svi nadzemni dijelovi biljke sadrze sluzi, trijeslovine
i saponine koji nadrazenja i poticu iskas-
ljavanje kod oboljenja disnih organa. Kod oboljenja
prehlade se oparak (2- 3 cajne zlicice
isitnjene zeleni ili listova/sa.lica, osta-
viti da odstoji 10 minuta, zasladiti s
medom). Listovi s mrljama
prema srednjovjekovnim farmako-
mejama pomazu kod tu-
berkuloze pluca. M1ade listove
moze se spravljati kao samoniklo
povrcc .
Listovi i cvjetovi
Pravi lan
Linum usitatissimum
Uzgaja se vise vrsta lana i to prema svrsi upora-
be: lan koje se najvise uzgaja zbog proiz-
vodnje v1akana i za izradu platna i lan
koji se za proizvodnju ulja uzgaja zbog
velike koliCine nezasicenih
kiselina sjmenkama. CijeLe i
neisitnjenc ili svjeze izrmvljene
Listovi i cvjetovi
sjemcnke lana zbog enormnog
povecanja volumena su,
nestetno i djelotvorno laksativ-
no sredtsvo. Upotrebljavaju se
osim toga i za ublazavanje
nadrazenja kod upala u podrucju
zeluca i crijeva. kucni lijek
ujutro se uzima 2 cajne zlici-
ce lagan.o isitnjenih sjemenki s
malo vode.
IJJII- Trajnica
IJJII- Od do srpnja
IJiJII- 30-300 Crh . .
IJJII-
uspravna, cvrsta,
razgranjena samo u gor-
njem dijelu; listovi spiralni,
s cijelim. rubom, uski, lan-
cetasti. sjedeci
IJJII- stanlste
stara kultivirana
porijeklom sa Sredozemlja; : .
vecinom uzgajan na polji-
ma, rijetko samonikla

IJJII- Uporaba
sjemenke; laksativ
165

listovi prizemni, s dugim
t)eteljkama; trolapi,
. vUuJu se nakon cvjetova i
prezimljuju -
..". Stanlste
. na hurnusnom tlu u
.. : sumama
. raslinjem, veci-
166
Jetrenka
Hepatica nobilis
oblika jetre prema srednjovje-
kovnim farmakopejama pomazu kod
bolesti jctre. Buduti da rijetka u
mnogim podrucjima, ne se tre-
ba1a prikupljati u prirodi. Jetren-
ka :tbog kolicine prisutnih al-
kaloida otrovna i ionako nikako
nije prikladna za samolijecenje.
Homeopatija pripravke
preporucuje kod tegoba probavnih
organa i prehlada. Nebesko plavi
cvjetovi s dugom raz-
vijaju sest do sedam latica iznad List i cvjetovi
tri pricjvetna lista.
Radic, obicna vodopija, cikorija
Cichorium intybus
Cikorija poznata blljka koja sadrzava gorke tvari i
smatra se sredstvom koje potice izlucivanje zuCi i
podupire probavu. Za povecavanje apetita ili kod
osjecaja sitostl se oparak (2- 3 cajne
zlicice zeleni ili korijena/salica, ostaviti da odstoji 10
Ljstovj cvjetovj
mintJta). Od mladih listova priku-
pljenim do srpnja mogu se sprav-
ljati salate od divlje zeleni. Lije-
pa divlji vaznih
kultiviranih biljaka radica, endi-
vije i malog radica od cijeg se
przenog korijena proizvodi na-
domjestak za kavu. Cvjetovi ne-
besko plave sastoje se samo
od jezicastih cvjetova, otvaraju se
prijepodne i uvenu vec u Iano
poslijepodne. Slijedeceg dana
otvaraju se novi cvjetovi.

Od srpnja do rujna
80-100 cm
..,..
kao grane, vitke,
krute, brjdaste; listovi goli
ili cekinjavi, spiralni, lance.-..
tastl, grubo .
mlijecni sok u svim.
djelovima
..,.. Stanlite
jako rasiren do cest U SU : : :
him stanistima, na
radenom zemljistu, na
kosinama uz rubove
puteva
..,.. Uporaba ."S
osusena cvjetajuca zelen,
korijen; probavni organi;
salata od samonikle zeleni
:1.67
IJJJ. Trajnica
IJJJ. Od ozujka do travnja
IJJJ. 5-10 cm
IJJJ.
podanak s dugackim
izdancima; listovi pri-
zemni, s dugim peteljka-
. ma, okruglasto- srcasti,
cvjetovi
tamnoplavi s. uspravlje-
. nom ostrugom, ugodnog
sa Sredozem-
lja, vecinom kao iz vrta
podivljala blljka na liva-
dama s vocem i grmovi-
tim mjestima
Uporaba
podanak; cvjetovi; obo-
ljenja disnih puteva
1.68
Mirisna ljubica
Viola odorata
Podanak mirisne ljublce sadrzi saponine i glikozide.
Narodna medicina njihovo svojstvo pocicanja izluCi-
vanja sluzi i olaksavanja upotrehljavala
kod prehlada i bronhijalnog katara. Oparak (1 caj-
na zlicica isitnjenog podanka/salica, ostaviti da od-
stoji 10 minuta) se za grgljanje kod pro-
Listovi i cvjetovi
muklosti i kod kaslja. Miris-
ljavi cvjetOvi ljublce nckad
su se koristili za aromatizira-
nje dekoriranje slastica. Po-
danak njemacke perunike
(Iris germanka) danas se ne
kao lijek, zbog
mirisa ulja slicnog ljublci, njen
podanak se takoaer naziva i
podanak ljublce.
Divlja macuhica
Viola tricolor
Listovi i cvjetovi
Saponini, flavonoidi i glikozidi
blljke se u raznim
gotovim pripravcima iznut ra i
izvana kod kronicnih oboijenja
kozc (scboroicni dcrmatitis kod
dojencadi), takoder i t 1 homeo-
patiji kod oboljenja koze i reu-
matskih tegoba. Oparak (1- 2
zlicice/sacica, ostaviti da
odstoji 10 minuta), pripremljen
od iste koliCine zeleni divlje
macuhice, korijena maslacka, cvjet-
ova lipe i plodova komoraca, pre-
porucljiv kucni lijek kod prehlada
i za ciscenje krvi. Biljka se zbog rijet-
kosti ne prikuplja u prirodi. Upotreb-
ljava se uzgojena.
Jednogodisnja ili trajnica
Od svibnja do listopada
IJII. 10-35 cm
IJII.
puno
uspravna, razgranjena;
listovi s peteljkama, ovalno
- lancetasti, izbrazdani; .
pallsitci sjedeci, veliki, s .
izrazenimn lapovima; cvjet- ,.
ovl plavo-Uublcasti ill plavi
u vlse tonova, kremasto
zuti
IJII. StaniSte
cesto na suhim, otvorenim
stanistima kao sto su neg-
nojene livade, pjeskovita
polja, bijele ili sive dine
IJII. Uporaba
osusena cvjetajuca zelen;
oboljenja koze
1.69
Trajnlca
Od.l.ipnja do kolovoza
80-150 cm
uspravna, veci-
nom nerazgranjena;
listovi spiralni, duboko
dlanoliko razdljeljeni, s
uskim viselisnim dijelovi-
. ma; .rivjetovi u grozdovi-
ma privrhU
Stanlst.e
veclnom samo u brdima
vapnenastim podrucji-
ma uzduz obala potoka;
takoder kao ukrasna
vrtna zasticena
. .

saqio u homeo-
. neuralgjja, pod
Plavijedic
Aconitum napellus
Plavi jediC najotrovnija biljka
Njemackoj. Alkaloid akonitin, prisutan u
svim djelovima biljke najprije nadrazuje,
poslije toga izaziva osjecaj hladnoce i utr-
nulosti, naposlj etku smrt izazvanu
paralizom za disanje ili zasto-
jem srca. tvar unosi se vec
kroz neozlijedenu kozu. Biljka i njoj
lijecnika; nije Listovi
srodne zbog toga nikako nisu prikladne
za samolijecenje. Homeopatija hiljku
protiv bolova, kod bolesti
popracenih vruCicom i palpitacija.
Cvjetovi su se specijalizirali za jake
jer gornjll llSllll U obliku slje-
ma samo oni mogtt pritisnuti prema
gore.
za samolijecenje! cvjetovi
170
Dobricica
Glechoma hederacea
Biljka pri trljanju lagano neugodnog
mirisa zbog prisutnih trijcslovina i
gorkih tvari tradicionalno se upot-
kod proljeva, slabog apeti-
ta i pokvarenog zeluca. Oparak
(2- 3 cajne zHCice isitnjene ze-
leni/salica, ostaviti da odstoji 5
minuta) se moze upotrijeblti za
grgljanje kod upala zdrijela ili izva-
na kod ozljeda koze. Listovi
sakupljenl u proljece jako su aroma-
ticnog okusa i njima se mogu zaciniti
salate od divlje zeleni, jela od k.rum- Listovi 1 cvjetovi
pira, povrce jela od sira.
su dostupni samo inscktima s dugim sisaljkama.
Trajnica
Od travnja do lipnja
10-30 cm

puzava; s izdancj,
ma dugim vlse metara,
pusta korijen iz nodija;
listovi s peteljkom, okrugla- ;
sti. naborani; cvjetqv), ?6. .. :
u pazuscima cvjetova
Stanlite
jako cesto na tllma boga- , :'
tim hranjivim tvarima u
sumama, grmovima, Jiva- .
dama i vrtovima
Uporaba
svjeza ili osusena cvjeta-
juca zelen; tegobe s crije-
vima; salata od samonikle
zeleni
171
Trajnica
Od svibnja do kolovoza
10-30 cm
Oblljezja
mladice
uspravne, nerazgranje-
n.e, iz prizemne rozete;
. liadzemni izdanci kratki;
cvjetovi brojni u cvatovi-
ma sl icnim klasu
: iJJi. Stanlite
. : jako cesto ns tlima boga-
tim hranjivim tvarima u
zajednicama na
. livadama
Uporaba
svjeza ili osusena cvjeta-
j uca zelen; probavne
smetnje, lijecenje rana
172
Puzajuca ivica, puzava ivica
Ajuga reptans
Puzava ivica bogata trijcslovinama i
zbog svog djelovanja stezanja krvnih
7.ila i kapilara se kod
probavnih tegoba te kod kod
izvana za zacijeljivanje
rana. Biljka se osim kao lijek
(1- 2 cajne zlicice isitnjene
ze1eni/salica, ostaviti da odstoji 5
minut a) za navedene tegobe
i homeopatiji kao
ljckovito sredstVo kod

podrucja. Nebesko
plavi vjenCici imaju
jako skracenu gornju usnu, Listovi i cvjetovi
na donjoj usni imaju fine crte koje sluze kao
orijentacija za nadolazece oprasivace. Puzajuca ivica
jako preporucljiva za prirodni vrt.
Obicna celinscica
Prunella vulgaris
KoliCina trijeslovina u celinscici iskoristava
se isto kao kod velikocvjetnc cclinsCice Ciji c:vjecovi
budu dugacki do 3 cm i koja na liva-
dama, i to kod tcgoba i smetnji crijevima.
Izvana sc za zacijeljivanje rana
uparak (1- 2 cajne
zlicice isitnj ene zeleni/Salica,
ostaviti ds odstoji 5 minuta),
iznutra za grgJjanje ili ispiranje
kod procesa oCima.
C::aska se kod sazrijevanja otva-
ra samo kod vlaznog vremena.
Apokarpni plodovi (cjepavac)
tada ljepljivi, prikace se
zivotinjama na ispasi i tako se
Vrsta ud bl-
jelih doscljcnika prenesena na
sve kontinente.
Ljstovj cvjetovj
..,. Trajnica
..,. Od lipnja do rujna
..,. 5-25 cm
..,.
uspravna jli peri-
jacica, nerazgranjena, s
jzdancima; ljstovj ovalni
slabo cvjetovi
dugacki 1-1,5 cm
..,. Stanlste
cesto na glinovitjm tli ma . , .
bogatim hranjivim tvarjma .
na ljvadama, tratini u par-: .
ku jli na sumskim proplan- '
cima
.... Uporaba
osusena zelen; organi
probave
1.73
Zimzeleni grm
Od lipnja do kolovoza
20-60 cm
Oblljeija
uspravna, bri-
dasta, cvrsta, odrvenjela
. samo pri tlu; listovi s
cUelim rubom, sivo-ze-
leni, obrasli gustim dla-
kama; pri trljanj u oslo-
bada jal<o aromatican
. stara kultivirana
Sredozemlja; puno
vrsta odlicno podnosi
zimu,jako rasirena u
vrtovima u srednjoj
Europi
Uporaba
os1:1seni cvjetovi;
sredstvo za smirenje;
proizvodnja parfema
174
Lavanda, despik
Lavandula angustifolia
Etericno ulje karakteristicnog mirisa prijc
svega sadrzi linelalol i linolacetat. Ljeko-
vita svojsta iskoristavaju se oparku (1-
2 cajne cvjetova/salica, ostaviti da
10 minuta), kao sredstvo za
smirenje kod Zivcanosti i uzncmire-
nosti, te nesanice, migrene i tegoba
zuCi. Velike kolicine lavandinog ulja
upotrebljavaju se kozmetic-
koj industriji za proimodnju
parfema i za aromatiziran.je
sapuna. Biljka se kulinarstvu upot-
jako rijetko. Grmove lavan-
dc vrtu obrezuje se odmah nakon
cvatnje i to skroz prema dolje, ti-
me se postiZe grmolik rast blljke.
Listovi i cvjetovi
Ljekovita kadulja
Salvia officinalis
ulje sadrzi cineol, kamfor,
borneol i rujon, njihova
kod svake vrste. Sadrzi i
manje trijesJovina i gorkih
tvari. Kadulja smanjujc znojt::nje,
opusta grceve i
nastanak upala. Kod upala u us-
noj supljini ili zeluca i
c.rijeva kao kucni lijek
va sc oparak (1- 2 cajne zliCice
isitnjenih listovalsalica, ostaviti da
odstoji 10 minuta). Biljka se zbog
prisutne koliCine tujona mora upot-
samo stedljivo i ne neprc-
stano. Isto vrijedi i za kulinarstvo.
Svjezi ili osuseni listovi kadulje idu
uz jela od peradi, kobasicu ili
sir.
Ljstovj cvjetovj
liJJ> Pol ugrm .
liJJ> Od svjbnja do kolovoza
liJJ> 3(}80 cm
liJJ>
stabUjke brjdaste, uzdjzu
se, odrvenjele samo prj tlu;
listovj naboranj, sjvo pu-
tenastj, sitno
duguljasto-ovalnj; caske
smeoe-crvene, vjencicj
svjetlolj u
liJJ> Staniste
kultjvjrana sa Sredo-
zemlja; u srednjoj Europi
kao vrtna tjjekom
hladnjjjh zjma pomalo se
smrzne povuce
liJJ> Uporaba
osusenj ljstovi; upale;
zacjnska
175
Zimzeleni grm
Od lipnja do rujna
.,. 30-150 cm
...
. . grane bridaste, cvrste,
uspravne; listovi koznati,
linearni, s gornje strane
tamnozeleni, odozdo
cvjetovi svjetlo
. ' plavi, ponekad ruzicasti
.. .. ili

p'Orijeklom sa Sredozem-
_lja;. srednjoj Europi kao
vi'tna osjetljiva na
mraz
.., Uporaba
svjezi ili osuseni listovi;
krvotok, zivci; zacinska
blljka
1.76
Ruzmarin
Rosmarinus officinalis
Sastavni dijelovi etericnog ulja ( cineol, borneol,
Listovi i cvjetovi
kamfor) i njihova ljekovita svojstva
koriste sc kod smetnji u prokrvlje-
nosti, migrcnc, reume, manje
kod slabog apetita, u homeo-
patiji ih se koristi kod slicnih
tegoba. Oparak ( 1 cajna zlicica
listova/salica, ostaviti da odstoji
10- 15 minuta) se
kao kucni lijek kod iscrpljenosti i
slabe cirkulacije. Ruzmari n
sastavni dio poznate mjesavine
zaCinskog "Ilerbes de Pro-
vence". Mjesavina ide odlicno
uz janjetinu, jela od peradi, odres-
ke, gljive, omletc i jela od Bilj-
ka se moze uzgajati i u lonCicima
na prozorskoj dasci.
Miloduh
Hyssopus officinalis
Biljka sadr.:t.i etericno ulje s pinenom i
1/!- pinokapfenom te manje kolicine
flavonoida, trijeslovina i gorkih vtari. Lje-
kovita svojstva biljke slicna su kao kod ka-
dulje i se na slican naCin.
Oparak (1-2 cajne zlicice isitnjcnc
zeleni/sacica, ostaviti da odstoji 5 minuta)
prikladan kucni za grgljanje kod regoba
u grlu ili kod bnronhitisa. Ugodna zacinska
aroma se za po-
boljsanje okusa jcla od mesa i krumpira, i
ne tako cesto uz salate, variva i jela od sira.
Listovi i cvjetovi
i za
kete ili mirisne mjesavine s miriSijavim
Hstovima i cvijecem. Dekorativ-
na biljka mora na
relativno
i mora sc redovno
obrezivati.
.." Zi mzeleni grm
.." Od lipnja do rujna
.." 30-150 cm
.." Oblljezja
bridasta, cvrsta,
uspravna, odrvenj ela samo
pri tlu; listovi sastavljeni,
obrasli kratkim dlakama,
vecinom s kratkim mladi-
cama u pazuscima
.." Stanlste
porijeklom sa Sredozemlja
i podrucja Crnog mora;
samo kao vrtna
rijetko samonikla
.." Uporaba
svjeza ili osusena cvjeta-
juca zelen; upale; zacinska

177
(/)
LJ..I




""' Zimzeleni grm
""' Od travnja do svibnja
""' 2-4m
""'
stubolik zbogstrmo
uspravljenih grana, rijet-
ko sa sirokom krosnjom;
tri igljce u prsljenu,
bodlj ikavo zasjljene,
gornja strana jzbrazdana
i sa sitnom bj elkastom
.Zi lom)enski cvatovj su
ceseri s izgledom
dozrjjevaju nakon
2 godine
IJJ> Stanlste
rasjrena na rubovjma
suma, na negnojenjm
livadama pasnjacjma;
pokazatelj istrosenjh
pasnjaka
IJJ> Uporaba
(ceseri);
mokracnj organi;
zacinska
1.78
Obicna borovica
Juniperus communis
Mesnati cekri s trokutastim ure:tima nazivaju sc:: sm-
rekinje (plodovi, boblce), sadrze trijeslovine, fla-
vonoide, i etericno ulje s terpineolom, pinenon, ka-
dinenom i kamferom. Plodovi se pre-
ma preporuci lijecnika iznutra
rebljavaju u raznim pripravcima kod
lglice ceserj
upalnih procesa puteva,
izvana za utrljavanje kod
reume i bolova u zglobovima.
Plodovi se zbog jakog
nadrazenja bubrega ne smiju
konzumirati duze vremcna i
u vecim kolicinama. Koristc::
se i za aromatiziranje raznih
rakija (dzin, genever) ili kao
zaCin za kiseli kupus te jela od
divljaCi.
Zapadna tuja
Thuja occidentalis
U ljuskastim listOvima prisutno etericno ulje s glav-
nim sastojkom tujonom jako nadrazuje kozu i nakon
kunzumiranja dolazi do teskih trovanja sluznice
usta, bubrega i jetre. Biljka zbog toga nikako nije
prikladna za samolijecenje. Ljekovita svojstva biljke
koriste se samo u gotovim preparatima i pod nad-
zorom lijecnika, izvana za utrljavanje kod rcumats-
kill oboljenja, iznutra skoro samo u homeopatiji kod
Lj uskasti listovi i cvj etovi
slicnih tcgoba s organima
za kretanje. vrsta
drveca iz
Sjeverne Amerike i
Azije da-
nas se sade kao
ukrasno drvece,
takoder su otrovne
na slican naCin kao
zapadna t uja.
.... Zimzeleno drvo
.... Od travnja do svibnja
.... do 15m
..,.
krosnja vitka, gusta; listovi
lj uskasti u cetiri reda,
odozgo mat zeleni, odozdo
svjetliji, pri trljanju
aromatican
miris vocne kase od jabu-
ka s ulj em od klincica
..,. Stanlste
autohtona atlantske
Sjeverne Amerike; cesto
kao ukrasno drvo u parko-
vima i na
.... Uporaba
grane; samo na preporuku
lijecnika kod reume; nije za
samolijecenje!
179
>



CQ
..,. Zitnzeleno drvo
..,. Od travnja do lipnja
..,. viseod 50m
..,. Oblljezja
krosnja vitka, grane
vodoravno otklonjene;
iglice cetverobridne,
siljaste, neznatno
rasceslj ane ili u prsljenu;
su svjetlosmedi,
otpadaju u komadu
..,. Staniste
u prirodi u brdovi-
tom podrucju od 800 m;
jako rasirena zbog za-
sa!:'fivanja
..,. Uporaba
svjezi vrhovi grancica;
koza, reumatske tegobe
1Rn
Obicna smreka, smreka
Picea abies
Ig}ice osim smole izmedu ostalog sadrze i etericno
ulje s pinenom, limonenom, karvonom i borneolom.
Ljekovita svojstva koriste se izvana u pripravcima za
utrljavanje koji poticu prokrvljenost
kod bolova u misiCima, gihta i
reume. Francuski konjak od igli-
ca smreke djeluje na slican
nacin. Aroma takod:er pri-
suma i u mirisnim osvjezivaCi-
ma prostara i bonbonima pro-
tiv kaslja. Ulje od iglica arisa i
jele primjenjuje se na slican
nacin. Za skupljanje vece kolicine
svjezih mladih izbojaka potrebno
pravovremeno ishoditi dopustenje kod
nadlezne sumarije.
lglice, cvjetovi
i ceseri
Planinski bor, klekovina
Pinus mugo
U iglicama se osim srnole nalazi i etericno
ulje ugodnog mirisa koje sadrzi pinen, ka-
dinen, silvestren i felandren. Uljc od klc-
kovine izvana sc kao pripra-
vak za utrljavanjc kod reumatskih tego-
ba i iscrpljenosti, za kod
oboljenja disnih putova ili u ka-
pima za ublaiavanje hunjavice.
Sastojak i mnogih kozme-
tjckih preparata na trzistu.
Aromaticni i pomalo neohican
sirup od mladih izbojaka bora
moze se koristiti kao namaz:
150 g izbojaka kuhati 15
11 vode i naposljetku pariti s
1kg secera dok ne posrane gusto
kao sirup.
lglice i ceseri
.,. Zimzeleni ili drvo
.,. Od lipnja do srpnja
... 1-5
.,. Oblljezja
CD

::::0

<
s poleglim ili uz-
dignutim pone-
kad kao malo drvo;
dvije igl jce u kratkoj mladj-
ci, malo uvrnute, dugacke
do 7 cm, tamnozelene
.,. Staniste
u skupjnama u vjsokom
gorju; cesto kao ukrasno
drvo; puno
.,. Uporaba
iglice mlade mladice:
oboljenja disnih puteva.
reuma
181.
UJ
(/)
1-
Zimzeleni grm ili drvo
Od ozujka do travnja
do 15m

dvodomna; iglice plosna-
te, koznate, savitljive,
odozgo crno-zelene,
odozdo svjetlozelene,
dvoredne; zrele sjemen-
ke plavo crne s karmin
crvenim sjemenim ovo-
jem
Stanlste
kao podraslinje u suma-
ma; cesce kao ukrasno
drvo; zasticena
Uporaba
svjezi listovi; samo u
homeopatiji
preporuku lijecnika: nije
za samolijecenje!
1.82
Tisa
Taxus baccata
Iglice i sjemenke sadrze glikozide i nekoliko alkaloi-
da. Jako su otrovni za ljude, za zivotinje,
ostccuju bubrege i izazivaju paraliziranost
misica. Homeopatija pripraYke od iglica
kod osipa na kozi i reume. Germ.ani su od
rise spravljali jako djelotvoran otrov za strijele. Akti-
vna tvar taksol iz kore tise obecavajuce djeluje kod
terapije raka. Karmin crveni sjemeni ovoj (arilus) ne
sadrzi otrove i slatkastog okusa s jakirn trpkirn
okusom ustima i zbog toga tisa i nije bas
lglice i cvjetovi
preporuCljiva
kao divlje voce.
Obicna krkavina, pasji dren,
pasjakovina
Rhamnus cathartica
Plodovi sadrze flavonske glikozide
i antrakinone koji utjecu debe-
lo crijevo i djeluju laksativno isro
kao i kora trusljikc. Plodovi kr-
ipak su znatno i
se za lijecen-
jc djcce. Primjena: 8-12
osu5cnih boblca pojcsti za-
jtdno s jednom jabukom zbog
Llblaiavanja neugodnog okusa.
Postoje i gotovi pripravci za
djecu, npr sirup. NezreJi plo- Listovi i cvjetovi
dovi ili vece kolicine su opas-
ne i mogu izazvati trovanja s povracanjem ili kolika-
ma. Kod kronicnih tcgoba nuzno posjeriti
lijccnika.
..,. Zimzeleni grm
..,. Od svibnja do lipnja
..,. do5m

grancice cesto
nasuprotne, otklonjene
kriza!} i trnovite; kora
pepeljasto siva, lagano
sjajeca; listovi nasuprotni,
siroko ovalni; cvjetovi bjel-
kasto-zuti, neprimjetni
..,. Stanlste
rasirena u zivicama grmo-
vima na suhim sljunkovi-
tim ili glinovitim tlima
..,. Uporaba
osuseni plodovi; laksativ
:183
IJJ> Listopadni grm
IJJ> Od svibnja do lipnja
IJJ>
IJJ> Oblljezja
lagano razgranjena;
grancice otklonjene,
bridaste, zelene, veci-
nom s plutom; listovi
nasuprotni, duguljasti;
odozgo mat zel eni; cvjet-
ovi neprimjetni; karmin
crveni plodovi s naranca-
sto-zutim sj emenkama
IJJ> Stanlste
cesto uz rubove puteva
ili u zajednicama
sumaraka; sadi se i uz
ulice
IJJ> Uporaba
listovi ili plodovi; samo u
homeopatiji na
preporuku lijecnika; nije
za samolijecenje!
1.84
Obicna kurika
Euonymus europaea
Svi dijelovi blljke sadrie
srcane glikozide i alka-
loide. Nakon konzu_mi-
ranja plodova jarko cr-
vene pojavljuju
se teske kolike podruc-
ju zeluca i crijcva, te smet-
nje u krvotoku koje mogu
izazvati smrt. Mtdicinski se u
dana5njt vrijeme gorovi pri-
pravci jos samo
Cvjetovi, rijetko kao laksativ i za lijecenje ran a.
listovi i Nekad blla prosi rena uporaba protiv
plodovi gamadi i moljaca. Od tvrdog dr veta
izradivane su igle za strikanje ili vreteno. Izvrsna
i za ugljen za crt anje visoke kvalitete.
Visoka kopriva, obicna kopriva
Urtica dioica
Zelen koprive sadrzi velik broj tvari koje iz-
lucivanje mokrace i ispiranje upalnih procesa,
uporrebljava se kao oparak (1-2 cajne zliCice isitnje-
ne zeleni/salica, ostaviti da odstoji 10 minuta) kod
reumatskih tegoba prema preporuci kod
tegoba prostate. Kopriva u
velikom broju gotovih preparata za
olaksavanje tcgoba prostatc.
Homeopatija vi5c primjcnjujc
srodnu malo loprivtl ( Urtica
urens). Svjezi listovi se spra-
vljati kao samoniklo povrce. Od
stabljike su se nekad proizvodila
vlakna. Listovi su prehrana za
Rusjenice velikog broja danjih
lcptira, npr. za danje paunce i
malog koprivara.
Ljstovj cvjetovj
IJill' Trajnjca
IJill' Od ljpnja do srpnja
_. 90-150cm
_. Oblljezja
:;::s:::

"'U
::0
<

uspravna, neraz-
granjena, brjdasta, cesto
smedkasto-<:rvena; listovj
nasuprotnj, s peteljkom,
grubo nazubUeni, mat ze-
lenj; cvjetovi jako neprimj-
etnj, jednospolnj; svj dijelo-
vi s cekjnj astjm strsecjm
dlakama zarnjcama
IJill' Stanlste
jako cesto na padinama,
obalama rijeka, neobrade-
nom zemlj jstu u vrtovjma;
pokazatelj prisutnog
dusika
_. Uporaba
svjeza ilj osusena zelen;
mokracni organi; samoni-
klo povrce
185
-..:.,



z


..,. Trajnica
..,. Od /ipnja do kolovoza
..,. do 5m
..,.
naborane, pe-
nju se u smjeru kazaljke
na satu; listovi dekusira-
ni, s petelj kom, srcasto
lapasti, na-
borani; cvjetovi jednos-
p0l lli; muski u metlici,
u cvatovi ma slic-
nim ceseru
..,. Stanlste
rasiren u grmovitim mj e-
stima na adama ili na-
plavinama uz tekucice i
na neobradenom zem-
ljistu; kultivi rana
..,. Uporaba
zenski cvatovi, mlade
... r:r)ladice; sredstvo za
smirenje; samoniklo
povrce
186
Obicni hmelj
Humulus Jupulus
Zenski cvjetovi sadr ze etericno ulje i gorke tvari
pulon, koje su kemijski srodne sa sastav
nim tvarima Poticu izlucivanje mokrac<..:.
djcluju i opustajuce. Kod iiveanost i '
nesanice oparak (2 cajne zlicice osusenih
ostaviti da odstoj j 15 minut a) djeluje isto
Listovi i cvjetovi
pouzdano kao pivo
hmelja koj e na odrec.k 11
natin predstavlja ( )\ 1
cvjetava hmelja.
no djelovanje tvari prt
sutnih u hmelju pivtt
nije prisutno. Mladi
izdanci h me lja mogLt s<
spravljati kao sparoga i li s
mrkvastOm kao
sa!ata.
Obicni trputac, veliki trputac
Plantago major
Oblcni trputac sadrzi sluzi, trijeslovi-
nc, i gHkozid auk:ubln s
im svostvima. Droga se
kao sredstvo za razrijeaivanje sluzi i
nadrazenja kod katara go-
rr\jill disnih puteva, ponekad i kod upa-
probavnih organa. kucni
lijck preporucl.jiv oparak (2
;i. liCice isitnjene zeleni/salica, ostaviti da
otlsroji 10 mi.outa, eventualno zasladiti
s medom. Homeopatija oblcni trputac
' ' kod bolova u srednjetn
i bolova nakon lijecenja zuba.
Narodna svjeze izmrvljene List i cvjetovi
za lijecenje rana.
..,_ Trajnica
8JIJ> Od lipnja do listopada
8JIJ>
8JIJ> Oblljezja
-i



-1
(")
listovi svi u prizemnoj roze-
tim s peteljkom, goli,
duzini otpri like jednom i
pol duzi nego sto su siroki,
s paralelnim glavnim zi la-
ma; cvjetovi neprimjetni u
uskim klasovima
8JIJ> Stanlste
cest UZ puteve, na padina-
ma i na neobrat1enom
zemljistu
8JIJ> Uporaba
osusena cvjetajuca zelen;
disni putevi
.1.87
11> Trajnjca
11> Od svjbnja do rujna
IJ> 20-40cm
11> Oblljezja
ljstovj nisu
rasjrenj prema van vec
uspravljenj, golj jli slabo
dlakavj, uski, lancetastj,
s cjj elim rubom; cvjetovi
u kratkjm valjkastim
klasovjma
Staniste
cest na tljma bogatjm
hranjivjm tvarjma u gno-
ljvadama i gnoje-
nim pasnjacima, uz ru-
bove puteva na kosina-
ma
11> Uporaba
zelen osusena prije
cvjetanja; oboljenja djS-
nih puteva, jnfekcjje
1.88
SuliCasti trputac, uskolisni trputac
Plantago lanceolata
Sulicasti trputac sadrzi skoro iste sastav-
ne tvari kao veliki trputac i upotrehljava
sc kod slicnih tegoba, uglavnom kod
oboljenja bronhija popracenih
vrucicom. Dakazan kucni lijek opa-
rak (2 cajne zlicice zeleni/salica, osta-
viti 15 da odstoji, te potom
zasladiti s medom). Sulicasti trputac
sastojak gotovih preparata djeloto-
kod tcgoba , ali
isto tako i u sokovima za iskaslja-
vanje i vodici za ispiranje usta
koja se grglja kod upala zdrije-
la i zubnog mesa. Svjezi sok
od listova sprecava svrbez kod
uboda insekata, mladi listovi
mogu se spravljati kao samoni-
klo povrce.
Listovi cvjetovi
lmela
Viscum album
Imela sadrzi kompleksnu mjesavinu tvari s velikim
brojem sastavnih dijelova, izmedu ostalih i lektine.
Iako jako popularna farmaceutska i simbolicna
biljka (Asterix), dokazanu ljekovitost ne mozc
sc iskoristiti jednostavno u cajnim pripravcima i kuc-
nim lijekovima, vec u
specificnim pripravcima i
primjenama. Homepatska
medicina takoder
upotrebaljava kod raznih
tegoha, na primjer kod
epilepsije. U svakom
sJucaju blljka nije prikladna
za samolijecenje. Jako sluzave
boblce imele su
strukture i otrovne.
Listovi i cvjetovi
..,. Zimzeleni grm
..,. Od ozuj ka do
..,. do1 m
..,. Oblljezja
s:
m


<

m
uvijek dekusirano razgra-
njena; listovi dekusirani,
zuckasto-zeleni, koznati,
lancetasto lopatasti; cvjet-
ovi neprimjetni;
plodovi krem
..,. Staniste
poluparazit u ravnicama i
nizem gorju, prije svega na
kostunjavog voca.
na javoru i bagre-
mu; negdje jako rijetka
.... Uporaba
zelen imele; terapija raka;
nije za samolijecenje!
1.89
..,.. listopadni grm
..". Od ozujka do svibnja
..,.. 2-6m
..,.. OblljeZja
razmaknuto razgranjene
trnovite; listovi
spiralni, bez peteljke,
usko llnea.rni, zasiljeni,
odozgo sivo-zeleni,
odozdo s veliklm s.rebr-
nim dlakama; cvjetovi
nepr1mjetni
..,.. Stanlste
rasiren na sljunkastim
adama ili naplavinama
uz brdske tekucice i u
obalnom podrucju na
dinama; cesto zasaden
..,.. Uporaba
plodovi; manjak vita-
mina; samoniklo voee
1.90
Pasji trn, vucji trn
rhamnoides
Mesnati dio ploda nalik na boblce i ugodnog kiseJ-
okusa kod pasjeg trna razvija se iznimno iz
caske, ne iz tucka. Boblce pasjeg trna sebl sadrze
vccu koliCinu vitamina i brojnih vitamina,
nego bilo koje samoniklo ili kultivi-
rano voce. se kao
sok t1 vocnim kompoti-
ma kod nedostatka vitam-
nia, slabog apetita i kao
preventiva oboljenjima
prehlade. Pasji ttn cesto
sastojak multivitaminskih
napitaka. Plodovi se kod
ubiranja pojedinacno odsije-
ku skarama, jer se inace jako la-
ko zgnjece.
Listovi i plodovi
Crni ribiz
Ribes nigrum
Na donjoj strani nalaze se
zlijezde s etericnim uljem
karakteristicnog mlrisa i
trijeslovinama. Oparak (1-
2 zlicice isitnjenih
ostaviti da
odstoji 3-5 minuta) djcluje
tako sto povecava izluCivanje
mokrace i poticc znojenje. Ko-
risti se kod reumatskih tegoba
i kod laksih proljeva. Listavi
su
cajeva. edan svjezi list
preporucljiv uz crni Listovi i cvjetovi
koji time doblja zanimljivu poseb-
nu aromu. Plodovi vrlo bogati vitaminima upotreb-
ljavaju se na pocetku prehlade ka6 sok drugim
pripravcima.
..,. Listopadni grm
..,. Od travnja do svibnja
..,. 80-150cm
..,. Oblljezja

)>

m
z

m
grane i grancice bez trno-
va, uspravljene; listovi
spiralni, trolapi do petero-
lapi, rub okruglast, odozdo
sa zu6kastim uljnim zli-
jezdama; cvjetovi u
vise6im grozdovima
..,. Staniste
rijetko kao samonikla
ka u sumarcima na adama
ili naplavinama uz teku6i-
ce; cesto zasaden kao grm
vo6a
..,. Uporaba
osuseni listovi , plodovi;
reumatske tegobe
:1.9:1.
UJ
z
>
<(



..,. Listopadni grm
..,. Od svibnja do lipnja
..,. 2-7 m
...
slabo razgranjena; kora
isprugana, sa svijetlim
p!uta; listovi
spiralni, s cijelim rubom,
glavne Zile u luku prema
naprijed;, cvjetovi
plodovi na
grmu u svim \larijantama
od zelene do crne u
isto vrijeme
..,.
cesto na vlaznom nepro-
pusnom tlu na sumskim
putevima i grmovitim
mjestima
..,. Uporaba
osusena i kora;
laksativ
1.92
Krkavina, trusljika
Rhamnus frangula
Svjezi dijelovi krkavine sadrze
spojeve antrona koji izazivaju
povracanje. Prikladno skla-
distena kora krkavine mcdi-
cinski se upotrcbaljava kao
laksativ nakon sto se an-
ttOhi .razgrade u antraki-
none koji svoje djelovan-
je razvijaju u debeJom
crijevu. Pripravak se
trebalo Listovi i cvjetovi
prema uputama lijecnika
kao gotov preparat ili cajnu mjesavinu koja cestO sa-
drzi kim i malu kicicu. se naziva i barutno
drvo jer se od njega proizveden drvcru ugljcn kori-
stio za produkciju baruta ili cksploziva. Listovi su
hrana za gusjenice leptira iucka.
Crveni
Bryonia cretica
Svi dijelovi biljke sadrzavaju triterpenske alka-
loide koji nakon jela izazivaju povracanje,
kolike, ostecenje bubrega, teskim
slucajevima i paraliziranost. Biljka
isto kao i crni nije priklad-
na za Homeopatija
posebne pripravke
kod reumatskih oboljenja i katara.
korijenje narodnoj
medicini koristilo se kao drasticni i
opasan laksativ. U srednjem vijeku
zbog i razgranjenog obli-
ka nadomjestak za tajanscvenu List i plodovi
mandragoru. Prasnici medusob-
no nepravilno zarastaju.
Trajnica
Od lipnja do srpnja
2-4m
Oblljezja
penjacica, penje
se uz pomoc lozica na
listovima; listovi spiralni,
dlanasti lapovi, slabo i
nejednako ili s
glatkim rubom; cvjetovi
bobice
jarko crvene
Stanlite
rasiren do cest u sumarcr-
ma na adama ili naplavina
uz tekucice, grmovima,
UZ zivice i -ograde
Uporaba
podanak; samo u homeo-
patiji kod reume; nije za
samol ijecenje!
193
IJJo Listopadno drvo
IJJo Od travnja do svjbnja
IJJo Do25 m
IJJo Oblljezja
okruglasta, ot-
votena; kora na pocetku
glatka,
grane vjse; ljstovi s pete-
ukama, pilasti,
goli; cvjetovi u resama
IJJo Stanlite
jako cesta u za-
jednicama na posumlje-
njm podrucjjma, uz rubo-
ve puteva i na neobrade-
nom zemUjstu; takoder
kao drvo uz uljce u
parkovima
IJJo
miadi listovi; mokracni
putovj

Obicna breza
Betula pendula
breze sadrze flavonske
glikozide, i sapo-
nin. Smatraju se
sredstvom koje potice znoje-
nje izluCivanje mokrace, da
pri tome ne
Oparak (2 cajnc zlicice / salica,
ostavitj da odstoji 5
prikladan lijek za pro-
Ciscenja krYi. Pri-
pravak sc kuri ne trebao
koristiti duze od par dana. Listo-
vi breze sastojak velikog broja
preparata protiv tegoba
Listovj cvjetovi
mjehura i se i homcop;'
tiji. Djelovanje soka od kor<:: na rast kosc
upitno. breze izazjva
llrast luznjak
( )tiercus robur
l\ 1 l1 rasta jedna od najdjelotvornijih
,1 r s tl"ijcslovinom zbog velikih ko-
ll t'l tta prisutnih katehinskih trijes-
KoliCina aktivnih tvari
se kod duzeg vremena
rt va11ja. Za kucnu primjenu se
1\lctl'. jakog djelovanja
I" '' IHII' Ltcuje samo upotreba
1/V.tlla. Oparak (2-3 cajne zlicice
llltl t vljcne kore/salica, kuhati 15
lttl ttttta) Ll i kompre-
l l.t ptc.; porucljiv kod ozeblina,
\1 i'. acij cljenih rana, ekcema, koznih
11p.tl :t. kod upala zubnog mesa nanosi
k Kora hrasta mno-
Listovi,
cvjetovi zir
prip.ravaka. Zirevi se danas vise ne kori-
k nadomjestak za kavu ..
..... Listopadno drvo
..... Svibanj
..... Do40m
....,
ro


<

se na pocetku
krosnje razdvaja u vise
debelih grana; listovi spi-
ralni, s kratkim peteljka-
ma, nejednako vijugavi,
cjevasti na pocetku pete-
ljke usasti; plodovi {zirevi)
na dugackim peteljkama
...., Stanlste
cesto drvo u sumi; kultivi-
ra no, zasadeno i u
parkovima
..... Uporaba
osusena kora grana starih
5 do 12 godina;
koze
:195
.,_ Listopadno drvo
.,_ Od ozujka do travnja
.,_ Do15
.,_ Obiljelja
grancice zute do smed-
kaste, gole, glatke, lako
se lome pri dnu s laga-
nim pucketanjem {ime!);
listovi duguljasto eliptic-
ni, zasiljeni, nejednako
izbrazdani, odozgo sjajni
tamnozeleni, odozdo goli
.,_ Stanlste
cesto u grmovitim mjesti
ma.na adama ili napla-
vinama uz obale rijeka i
potoka
.,_ Uporaba
kora )ednogodisnjih do
trogodisnjih grana;
. sredstvo za snizavanje
temperature
3.96
Lomljiva vrba
Salix fragilis
Kora vrbe osim trjeslovina sadrzi
i razne fenolne glikozide, medu
salicin koji kemijski vrlo
slican glavnoj aktivnoj tvari
aspirina (acetilsalicilna kiseli-
na) i koji se u probavnom
traktu ra?:graauje Ll njegov
predstadij. Salicilna kiselina
snizava tjelesnu temperaturu,
sprecava upale i ubl azava bo-
love. Oparak (1-2 cajne zlicice
kore, ostaviti da odstoji 15 mi- Listovi i cvjetovi
nuta) koristi se kod neuralgije i
bolesti popracenih vruCicom. Vrblna kora vise nc
igra neku posebnu ulogu kao ljekovito sredstvo jer
se acetilsaliciJna kiselina sinteticki moze lako proiz-
vesti. Kora slicinih vrsta se na slican
naCin.
Obicni
Hedera helix
brsljan osim manjih koliCina alkaloida
prije svega sadrzi triterpenskc saponine. U
se ove sastavne tvari
ju kao sredstvo koje razrjed1.1je sluz i
grceve kod oboljenja disnih puteva, prijc sve-
ga bronhitisa, hripavca, astme i suhog kaslja.
Homeopatija takoder biljku,
primjerice kod upala sluznica pod-
rucju sinl1Sa. Biljka nije prikladna
za samolijecenje. Okruglc, malo
spljostene boblce su otrovne. Os-
tecuju probavne organe i izazivaju
grceve opasne zivot. Ptice
jedu bez posljedica. Brsljan
Listovi 1 cvjetovl
zbog svoje relativno korisne cvatnje zadnja vazna
sezonska medonosna
..,.. Listopadni penjajuci grm
..,.. Od rujna do listopada
..,.. Do20m
..,..
penje se uz pomoc kratkog
adventivnog korijena; listo-
vi na grancicama koje ne
cvjetaju trolapi ili peterola-
pi, na cvjetajucim grancica-
ma zasiljeno ovalni; cvjeto-
vi u zuckasto-zelenim stiti-
cima, jako bogati nekta-
rom; mat crne
..,.. Stanlste
jako cest uz zidine, rusevi-
ne, na stijenama i u bjelo-
goricnim sumama
..,.. Uporaba
listovi; samo u homeopatiji
pod nadzorom lijecnika;
nije za samolijecenje!
1.97


>(.)

>
<(

<..!)
..,. Trajnica
..,. Od srpnja do rujna
..,. 100-150cm
..,.
uspravna,
sta, jako razgranjena,
cesto crvenaksto-
smeda, gola; listovi spi-
ralni, s urezanim lapovi-
ma, e>dozgo skoro goli,
odozdo bjelkasto pusten-
asti; glavice cvjetova

okruglaste, malene
..,. StaniSte
jako na otvorenim,
suhim strminama, na
branama kosinama i na
neobradenoin zemljistu
IJil> Uporaba .
svjeza ili OS'usena zelen;
probavni organi;

1.98
Divlji pelin
Artemisia vulgaris
Biljka sadrzi gorke tvari, trjeslovine i
etericno ulje u kojem se nalaze cineol,
tujon druge sastavne tvari. Divlji pe-
lin time potice funkciju zeluca i dru-
gc aktivnosti probave, ali tako
istjeruje vjetrove i djeluje kod prolje-
va. Dje]uje nego srodni pravi
pelin, nije tako gorkog okusa i sa-
drzo znatno manju kolicinu tujona.
Oparak (1-2 cajne zlicice zeleni/sa-
lica, ostaviti da odstoji 10 minuta,
ne sladiti) djelujc kod probavnih
tcgoba. Pelin se upotrebJjava kao
zaCin za prevenciju i ljsanje
okusa kod jako masnih jela (jegu-
1ja, patka, guska, ovcet ina).
Listovi i cvjetovi
Mirisni pelin
Artemisia abrotanum
Biljka izmedu ostalog sadrzi gorke tvari
i etericno ulje u kojem se nalazi tujon i
artemisiaketon koji su odgovorni za
zacinsku aromu koja podsjeca
na limun. U lijekovima se
va slicno kao divlji pclin pravi
pelin za poticanje izlucivanja pro-
bavnih sokova i za laksu probavu
masnih jela. Kucni lijek za ovu
primjcnu oparak (1-2 cajne
zlicice zeleni/salica, ostaviti da
odstoji 10 minuta, piti nezas-
ladeno, eventualno pomijesa-
no s istom kolicinom divljeg
pelina, kima ili komoraca).
Horneopatija biljku koristi
kod nateknuca zlijezda
anoreksije.
l istovi i cvjetovi
..,. Pol ugrm
..,. Od srpnj a do rujna
..,. 60-100cm
..,.
uspravna, raz-
granjena, pri tlu odrvenje-
la; listovi spiralni, s vise-
struko urezanim lapovima,
uskim liskama, obrasli
poleglim dla-
kama; glavica cvijeta male-
na, neprimjetna; aroma-
tican miris
..,. Stanlste
autohton u Sredozemlj u.
rasirio se u Europi mana-
stirskim vrtovima; danas
vecinom rijetka
..,. Uporaba
svj eza ili osuS.ena zelen.;
probavni organi; zacinska

199
.,... Trajnica
.,... Od svibnja do lipnja
.,...
...
uspravna, ne-
razgranjena, gola; listovi
$ mrezastim zilama, pri
v.rhu 4 lista u
rukavcu (rijetko 5 ili vise
cvjetovi s 41ati-
ce {ovlsnb kolicini listo-
va, i vi5e od 4 latice);
plavo-crne
.,... Staniite
pojedinacno na humus-
nim tlif!!a bogatim hranji-
Vim tvarima u bjelogoric-
nim sumama i sumama
na adama ili naplavina-
ma uz tekucice
.,... Uporaba
svjeza zelen; u homeo-
patlji kao sredstvo protiv
bolova; nije za samoli-
jecenje!
200
Cetverofisni petrov kriZ, kriZarica
Parjs quadrifolia
Za ljekovito djelovanje ove
blljke izmedu ostalog
odgovorni sapo-
nini. Pripravci od
zeleni boblca su
prije i u nar-
odnoj medicini, danasnje
vrijeme krizarica se
samo jos homeopatiji kod zubo-
bolje i drugih neuralgija podruc-
glave i lica. Biljka nije prik1adna
za samolijecenje. Crno-smede bo-
Listovi i cvijet

blce su otrovne i nakon jela izazivaju napadaje vrto-
glavice, te teske kolike i to posebno kod djece koja
plodove s plodovima borovnice. Ptice ih
mogu pojesti bez posljcdica i navodna otrovnost za
pticc pjevice nije dokazana.
Kozlac
Arum maculatum
Listovi sadrze a.roin, tvar jako ljutog
okusa koja u ustima i zdrijelu.
Narodna medicina ne upotrebaljava
blljku. Homeopatija kozlac
preporucuje kod upala u su-
pljini, infekcija kao st.o su zaus-
njaci, ospice i sarlah, te kod
promuklosti. Biljka zbog
ocrovnosti nikako nije prik-
ladna za samoJijecenje. Kon-
zumiranje privlacnih crvenih
plodova lagano slatkastog
okusa ovisno kolicini moze
izazvati tegobe tl zelucu i crije- List i cvat
vima, odnosno jake grceve.
Pricvjetni list zamka koja opkoli i zadrzava
prispjek oprasivace.
8IJ. Traj nica
8IJ. Od travnja do svibnja
8IJ.
8IJ. Oblljelja
listovi svi prizemni, s du-
gacim peteljkama, siroko
strelicasti, odozgo sjajno
tamnozeleni s tamnocrve-
nim mrljama; cvat okruzen
pricvjetnim listom;
koraljno crvene;
8IJ. Staniste
rasiren na tlima bogatim
humusom u bjelogoricnim
sumama i sumarcima na
adama ili naplavinama uz
tekucice
8IJ. Uporaba
podanak; samo u hoinee-
patij i kao sredstvo pretiv
bolova; nije za
samolijecenje!
20.1
(.)
<(

N

:::s:::
..,. Trajnica
..,. Od lipnja do srpnja
..,. 80-100cm
..,. Oblljezja
podanak debeo, puze u
mulju; usprav-
na, t robridasta; listovi
ravni, dvored-
ni, cesto s valovitim ru-
cvat u klipa
..,. Stanlite
porijeklom iz prednje
Azije; u srednjoj Europi
uztekucice kao iz vrta

..,.
podanak; probavni
organi; zacinska blljka
202
ldirot
Acorus calamus
Idirot sadrZi etericno ulje u kojcm
se nalaze razne hlapljive sastavne
tvari aromaticnog mirisa i gorke
tvari. Idirot tonik
koji poboljsava apetit i potice proba-
vu. Kod tegoba zcluca i proba.vnih
tegoba zivcane prirode dobar opa-
rak (2 cajne zliCice isitnjenog pripra-
vaka/salica., ostaviti 15 minuta da
odstoji) koji se ne smije koristiti
neograniceno, tj. kao svakodnevni
napitak. Idirot osim toga i sa-
stojak u gotovim za
navedena podrucja primjene te
raznih biljnih rakija. Homeopatija
blljku takoder primjenjuje kod List i cvat
slicnih tegoba.
Mjehurasti bracic
Fucus vesiculosus
Ova morska alga osim neoblcnih
ugljikohidrata kiselina,
secerni alkohol sadrzi i
spojeve joda koji su strukturi
slicni hormonima gusterace.
Zato poticu aktivnost
gusterace i to moze dovesti do
gubltka tezine. Ova terapija
nije i trebala
sc provoditi pod nadzorom lijec-
nika. Biljka zbog toga ipak nije prik-
ladna za Homeopati-
ja mjehurasti bracic primjenjuje na
sliCan Sluzi koje ne sadrze
jod visestruko se upotrebaljavaju
u kozmetici te u tehnologiji Grancica
ziveznih namirnica kao sredstvo
za ucvrscivanje.
..,.. Visegodisnja morska alga
..,.. Od sijecnja do svibnja
(spore)
..,.. 20-70 cm
..,.. Oblljezja
vilicasto razgranjena,
koznata, jako gruba, plos-
nata, na rubovima glatka,
sa sredisnjom zilom, na
strane od zile plikovi s
plinom; na vrhovima grana
posebno velike nakupnine
pune sluzi s organima za
razmnozavanje
..,.. Stanli te
1na kamenju i stijenama
gornje zohe morske mije-
ne; Atlantik, Sjeverno mo-
re, istocno Sredozemtie
..,.. Uporaba
osusena poticanje
izmjene tvari; nije za samo-
lijecenje!
203
>

-,
<(
>(/)

.,. Visegodjsnji listasti
.,. Od sijecnja do prosinca
(spore)
.,. 5-10cm
.,.
neravnomjerno viljcasto
razgranjena steljka s
uvUenim, i
izokrenutim grancicama,
suho lomljiv i odozgo
sjajno smed, odozdo sjv,
vlazno elastican zelen-
kaste
.,. Staniite
otvorenj pasnjacj pror-
jedene crnogoricne su-
me; najvjse u brdjma i
sjevernoj Europj
.,. Uporaba
osusena steljka; obo-
ljenja djsnjh puteva
204
Islandski lisaj
Cetraria islandica
Ovaj lijepi i u Njemackoj jako rijedak listasti sa-
drzi sluzi i razne liSajne kiseline koje odreduju okus .
blljka kod koje djeluju sluzi upotrebaljava se za
nadrai enosti kod katara i sliCnih obo-
ljenja disnih puteva i kod upalnih procesa u zeluca-
no-crijevnom traktu. Prisutne gorke tvari pojacavaju
apctit. Islandski liSaj moze se nabaviti u ljekarni. Pri-
sutan u raznim pripravcima. Oparak (2
cajne zlicice liSaja/salica, ostaviti da odstoji samo
kra.tko, s me-
dom) se moze pre-
poruciti kod hripav-
ca i suhog kaslja.
Grancjce steljke
Poljska presilca
Equisetum arvense
Poljska presilca sadrzi razne flavonoide,
saponin, tragove alkaloida i veliku ko-
liCinu kremene kiseline. Kod lijecenja
se prije svega koristi djelotvornost
poticanja izlucivanja mokrace kod
tegoba s bubrczima i mokracnim
mjehurom te kod reumatskih
tegoba zglobova. Vetinom se
ne sam, nego za-
jedno s timijanom, crnim slje-
zom, cvjetovima lipe, suliCa-
stim trputcom, komoracom i
bazgom, kao sastojak cajevi-
ma za ciscenje krvi i poticanje
izluCivanja mokrace. Osusena
zelen ponekad se zbog velike Grancice steljke
kolicine kremene kiseline koristi-
Ja i za poliranje posuaa od kositra.
IJJ> Trajnica
'"tJ
::tJ
m
(/)

(")
m
IJJ> Od svibnja do lipnj a (spore)
IJJ> 20-50 cm
IJJ>
sa sporangij ima
svjetlosmeda, ne-
razgranjena, samo u pro-
ljece; sterilna
listopadna. bogato raz-
granjena; pojedinacni dije-
lovi izbrazdani, pri
tlu sa 6 16 tamnosmedih
zuba
IJJ> Staniite
jako cesta na izmjenicno
vlaznom tlu;
rubovi puteva, neobradena
polja, vrtovi
IJJ> Uporal)a
osusena zelen;
putevi
205
IIJII> Trajnics
IIJII> Od kolovoza do listopada
(spore)
IIJII> 20-50cm
...,.
podanak puzav, u presje-
kuu orla (ime
listovi uspravni,
visestruko perasti, rub
trokutast; liske na rubo-
vima svinute
IIJII> Stanlste
cesto na svjezim tlima uz
rubove sumei, na cistina-
ma i pasnjacima
IIJII> Uporaba
listovi; sam6 u gotovim
pripravcima; nije za
samolijecenje!
206
Orlovska bujad
Pteridium aquilinum
Listovi orlovs-
ke bujadi sa-
drze flavonoi-
de, saponine, gli-
kozide i velik broj
drugih tvari jake
djelotovorno-
sti. Djelotvornost poti-
canja izluCivanja mokrace Grana
prije se iskoristavala u nar-
odnoj medicini. Pripravci se danas
samo u gotovim ljekovima kod reume i probavnih
smetnji. Biljka zbog otrovnosti nije prikladna za sa-
molijecenje. Mladi listovi ne smiju se spravljati kao
samoniklo povrce kao sto u nekim po-
drucjima. Orlovska bujad otrovna i za zivotinje
i divljac ga vecinom izbjegava.
Samonikla paprat,
muska paprat, narola
Dryopteris
filix-mas
Biljka osim trijes-
lovine i gorkih tvari
sadrzi i spojeve floro-
glucina koji su prisutni
samo kod ove vrste. Oni
su za toplokrvne
jako, za beskraljesnjake Grana
iznimno otrovni i vec od starog vi-
jeka se koriste kao sredstvo protiv crijevnih parazita
( trakavica, askaridi). Tocno doziranje jako tesko.
Kura protiv crijevnih parazita smije se provoditi sa-
mo prema uputama lijecnika s gotovim preparatima.
doziranje dovodj od ostecenja vida do sljepila
i do teskog nadrazenja probavnih organa s kolikama.
Biljka se nekad smatrala muskim dijelom (filix-
mas) srodne zenske paparati (filix femina).
IJJJo Trajnica
IJJJo Od lipnja do listopada
(spore)
IJJJo 30-120cm
IJJJo Oblljelja
podanak izvana smed,
iznutra zelenkast; listovi
uspravni, cvrsti, rubovi
siroko lancetasti, dvostru-
ko perasti; liske

IJJJo Stanlite
vrlo cesto i jako rasirena u
bjelogoricnim i crnogoric-
nimsumama
IJJJo Uporaba
podanak; crijevni paraziti:.
nije za samolijecenje!
207
1 Srcopuc
Antennaria dlolca
Negnojeni travnjaci,
zasticena i l j k a !
Trij eslovine, rijetko kod
oboljenja disnih
puteva i protjv proljev?
2 Mirisljavl strbac
athamantlcum
Brdske livade brdskj
pasnjaci.
Eterjcno ulje potice apetit
i probavu
Rubus chamaemorus
Tresetne mocvare,
grmovite vristine:
zasticena i l j k a !
Plodovi bogati vitaminima
i kiselinama, kod
prehlada.
4 Ledum palustre
Mocvarne sume.
Eterjcno ulje u homeopa
tiji kod reume osipa na
kozi; zasticena l j k a !
5 Okruglollsna krusclca
Pyrola rotundlfolia
Crnogoricne sume;
zasticena i l j k a !
Samo j os vrlo rijetko u
homeopatiji kod upala
mokracnih organa.
6 Gorka ognjlca
lberis amara
Grmovi.
...
Glikozidj gorusjcina ulja
za poticanje probave, u
homeopatij i kod tegoba
srca.
7 Zelencic
Chlmaphlla umbellata
Crnogoricne sume;
zasticena bl ljka!
Rijetko u homeopatij i kod
tegoba s bubrezima,
mokracnim mjehurom i
prostatom.
8 Mertensla marltlma
Rubovi obala tekucica . .
Glikozidi gorusicina ulja
za poticanje probave; _
samoniklo povrce, salata.
. .
209
210
1 Morski luk
Urginea maritima
Obalne dine i stijene.
Otrovni glikozidi, kod sla
bosti srcanog misica;
takoder i kao otrov za
stakore.
2 Otrovna kositrenica
Ephedra distachya
Brda uz obalu.
Sa mo jos u homeopatiji
kod astme, alergija i
smetnji krvotoka.
Orlovac
Ga/ega offfclnalis
Vrtovi, neobradena polja.
Alkaloidi snizuju kolicinu
secera u krvi, vecinom
samo u homeopatiji.
4 Proljetnl gorocvljet
Adonls vemalis
Suhi travnjaci; zasticena

Otrovni srcani glikozidi, u
homeopatiji kod
ma sa stitnjacom.
5 zuti seboJ
Chelranthus cheiri

Gljkozidi sjemenkj u
homeopatjji kod tegoba
srca bolesti jetre.
6 Bodljlkava veprina
Ruscus aculeatus
Sume i grmovj.
Saponjni kod smetnjj u
prokrvlj enosti oboljenja
krvnih zjla.
7 Vucja stopa
Arlstolochla clematltis
Obale rijeka, vrtovi.
U proslosti kod upaljene
koze i infekcija, moguce
da izaziva rak.
8 Safran
Crocus satlvus
Biljne zajednice na stij en
ama i travnjacima.
Vecinom u homeopatiji
kao sredstvo za potjcanje
menstruacije.
21.1.
212
1. Pitomi kesten
Castanea satlva
Mjesovite bjelogorjcne
sume.
Ljstovj u narodnoj medjcj
nj kod katata djsnjh
putova i kaslja hrjpavca.
2 Crni jasen
Fraxinus ornus
Mjesovite bjelogoricne
sume.
U djecjoj medicjnj kao
laksatjv za potporu
jetrj.
Kisela {gorka) naranca
Cltrus aurantlum
Kultivjrana
Eterjcno ulje za jacanje
apetita, jacanje zeluca.
4 Oblcnl orah
Juglans regla
Kultjvjrana
Trjjeslovjne Jjstova kod
tegoba zeluca crjjeva, te
oboljenja koze.
5 Puzajuca borovica
Junlperus sablna
8jJjne zajednjce na
st jjenama.
Eterjcno ulje s otrovnjm
komponentama, samo
u homeopatjjj kod zens
kjh tegoba.
6 Oleandar
Nerium oleander
Bjljne zajednjce na obala
ma, ukrasna
Otrovni glikozidi, samo u
gotovjm prjpravcjma sa
standardiziranom koljcj-
nom aktjvnjh tvari kod
slabog srca.
7 Lovor
Laurus nobllis
Sume grmovj.
Eterjcno ulje plodova kod
oboljenja koze u veterjnj.
8 smokva
Ficus carica
Kultivjrana
Zrele smokve (nezrele su
otrovne!). S drugjm
ma kao laksatjv.
21.3
-,
. . .
~
UJ
N


UJ
: :
(f)
1. Ricinus, skocac
Riclnus commun/s
Ukrasna
Sjemenke jako otrovne;
hladno presano neotrov
no ulje kao laksativ i u
kozmetici.
2 Mirta, mrca
Myrtus communls
Grmovj sume.
Etericno ulje, prije svega
u homeopatiji kod
Jj enj a disnih puteva.
Jesenski procvat,
sotonina jabuka
Mandragora autumnalls
Rubovi puteva, neobrade
na polja.
Otrovni alkaloidi , u goto
vim lijekovima protiv
reume; stara "carobna"

4 Bojarska brocika
Rubla tinctotum
Neobradena polja.
Glikozidi sprecavaju
nastanak mokracnih
kamenaca sprecavaju
upale.
5 Hiblskus
rosa - sinensls
Ukrasna
Cvjetovi (takoder i drugjh
vrsta) za bojanj e aroma-
tizjranje cajeva.
6 Bljust
Tamus communls
sume, grmovi, sj kare.
Tvarj j ako nadrazuju kozu,
samo u homeopatiji kod
oboljenja koze.
7 Vellki zimzelen
Vinca ma)ot
Grmovi, ukrasna
AlkaJojdj u homeopatij j
protiv krvarenja obolje-
nja koze.
8 Kostris
Senecio
Stjjene na obali.
U homeopatjjj kod
ljenja ocjju (katarakt,
upala ocne spojnjce).
215
2:1.6
1 Artlcoka
Cynara scolymus
Kultjvjrana
Gorke tvarj za poticanje
nastanka zuci prevetjvno
protjv arteroskleroze.
2 Zutl naprstak
Dlgltalls lutea
Rubovi suma; zasticena

Srcani gljkozjdj, istovre-
meno potjcu izlucjvanje
mokrace; samo u gotovim
pripravcjma.
3 Puteni dubacac
Teucrlum marum
Grmovj.
Eterjcno ulje trijeslovjna
u homeopatjjj kod
ljenja djsnjh puteva.
4 Crvena pupavica
'
Echinacea purpurea
Ukrasna jz Sjeverne
Amerjke.
Jacanje vlastjtog obram-
benog sustava poveca-
vanje otpora na jnfekcjje.
5 Cehulja
..
Myrrhis odorata
Brdske livade.
Eterjcno ulje za
vanje apetjta probave,
takoder u veterjni .
6 Centranthus rubea
Zjdjne, stjjene na obal j,
vrtovj.
U gotovim prjpravcjma
kao sredstvo za smjrenje,
sljcan kao baldrjjan.
7 Sikavica
Sllybum marianum
Padjne, ljvade, sjkare.
Kompleksna mjesavjna
aktjvnih tvarj protjv kro-
njcnjh ostecenj a jetre.
8 Vunasta pustikara
Digitalis lanata
Prorjjedene sume,
takoder uzgajana.
Srcanj gljkozjdi u gotovjm
ljjekovjma protjv slabostj
srca.
21.7

57 Bijela gorusica 81 - 31
Achillea millcfolium 62 Bij ela mrtva kopriva 74 Crna baLga 56
Aconitum napellus 170 Bijeli glog 31 Crna borovnica 13'-1
Acorus calamus 202 Bijeli luk 67 Crna bunika 10'-1
Adonis vernalis 211 Bijeli slj ez 25 Crna gorusica 82
Aegopodium podagraria 37 Bljust 215 Crna pomocnica 54
Aesculus hippocastanum 78 Bodlj ikava veprina 211 Crni 50
Aethusa cynapium 44 broeika 215 Crni gavez 138
eupatoria 90 Borac 162 Crni j asen 213
AjiJga reptans 172 Borago 162 Crni kim 24
Alchemilla vulgaris 84 Borago officinalis 162 Crni lopuh 141
Alliaria petiolata 17 Borovnica 134 Crni riblz 191
Allium 68 72 Crni slje7 131
- sativum 67 Bozikovi na 23 Crni trn 33
- schoenoprasum 144 Brassica nigra 82 Crnjika 24
- ursinum 64 Brdski vrisak 159 Crocus sativus 211
Althaea officinalis 25 Brdanka 107 Crvena bazga 100
Anchusa officinalis 163 Brusnica 20 Crvena pupavica 217
Anemone nemorosa 58 Bryonia alba 50 Crvenl 193
Anethum graveolens 91 - cretica 193 Crveni glog 32
Ange/ica archanget/ca 96 Crveni luk 68
Ani$ 36 Calendula officinalis 110 Crveni naprstak 150
Anthriscus cerefolium 40 Calluna vulgaris 128 Cynara scolymus 217
Anthy/Jis vulneraria 117 Calystegia sepium 51 Cynoglossum
Apium 39 Capsella bursa-pastoris 16 Cytisus scoparius 11
Apta 57 Cardamine pratensis 123
Arctium 143 Carum carvi 38 Cakalj 106
- minor 143 Castanea sativa 213 Cehulja 217
- tomentosa 143 Ccler39 Cestoslavica 160
Arctostaphylos uva-ursi 52 Centaurium erythraea 139 17
Aristolochia clematitis 211 Centranthus ruber 217 Cesnjak 67
Armoracia rusticana 18 islandica 204 Cetverolisni petrov k111
Arnica montana 107 Chamaemelum 60
Arnika 107 Chamomilla recutita 59 Daphne mezercum 1
Arlcmlsia abrotanum 199 Cheirantt1us cheiri 211 Datura stramonium 5 1
- absinthium 115 Chelidonium majus 79 Despik 174
- dracuncu/us 114 Chimaphlla 209 Digitalis lanata 217
- vulgaris 198 Cichorium intybus 167 - lutea 217
Articoka 217 Cicuta virosa 46 - purpurea 150
Arum maculalum 201 Cikorija 167 Divlja brocika 22
Atennaria dioica 209 Citrus aurantium 213 Divlja 80
Atropa bel/adonna 136 Cnicus benedictus 106 Divlja macuhica 169
Cochlearia officinalis 19 Divlja ruza 135
Bagrem 71 Colchicum autumnale 145 Divlji kesten 78
Bellis perennls 61 maculatum 43 Divlj i luk 64
Berberis vulgaris 105 Convallaria majalis 65 Divlji pelin 198
Betonica officinaUs 152 Coriandrum sativtJm 42 Divlj i persi n 44
Betula pendula 194 Coronilla varia 148 Divlji sljez 131
Bijela cemerika 69 Crataegus laevigata 32 Dobricica 171
218
...... .. -.r.' !\\,.. ..... ...,.,,.,
::
Or 14 Hren 18 Lavanduta angustifolia 174
t>ryopteris filix-mas 207 Humutus lupulus 186 Lalark!nja 21
Hyoscyamus nigcr 104 Lcdum patustre 209
t>urdica 65 Hypericum perforatum 99 Lconurus cardlaca 153
Hyssopus officinalis 177 Lepidium satrvum 15
1 cl!lnacea purpurea 217 Lepull 141
1 ptredra distachya 211 /beris amara 209 Levistictrm officinale 95
1 127 ldirot 202 Linaria vulgarls 122
1 C/uisetum arvense 205 aquifotium 23 Linum usitatissimum 165
1 stragon 114 lmela 189 Livad na rezu 123
1 europaea 184 lnula helenium 109 Livadna sapika 45
1 upatorium 142 lslandski lisaj 204 Livadni dvornik 133
1 cyparissias 86 Lomljiva vrba 196
1 uphrasia rostkoviana 77 Jabuka 30 Lovor 213
Jarccvac 37 Luk vlasac 144
1/cus 213 Jareblka 34
/1/fpendu/a u/maria 27 Jesenski procvat 215 Ljekovita andelika 96
1 oenicutum vulgare 94 Jetrenka 166 Ljekovita kadulja 175
1 ragaria vesca 26 Jugtans regia 21 Ljekovitl 152
1 raxlnus ornus 213 Juniperus communis 178 Ljekoviti neven 110
vesicutosus 203 213 Ljekoviti odoljen 130
1 umaria officinalis 146 Ljekoviti plucnjak 164
Kantarion 99
volujak 163
Galanthus nivalis 70 Kapula 68 Ljupcac 95
C:aiega officlnalis 211 Kasna lipa98 LJuti zednjak 87
Galium aparine 22
mollugo 22 Kisela (gorka) 213 metvica 76
Odoratum 21 181 Majcinskr vratic 63
Oenista tinctoria 119 Komorac94 139
Gentlana lutea 103 Konoplju5a 142 Mala krvara 126
Geum urbanum 88 Kopar91 Malina 29
Glechoma hederacea 171 Korijandar 42 Malolisna lipa 98
Oorka trava 49 Korornac 94 Maius domestica 30
Gorki trolist 49 Kostris 215 Malva sylvestris 131
Gorkoslad 161 Kozlac201 Mandragora autumnalis 215
Gorska ognjica 209 Krabuljica 40 Maticnjak 73
Gospin plast 84 Krasuljica 40 Mazuran 75
Gospina trava 99 Kriza rica 200 Medvje<li dlan 4 5
Groznicava trava 139 Krkavina 192 Medvjedi luk 64
Kupina 28 Medvjetka 52
Hajducka trava 62 Kurlca 62 Meliiotus attissimus 1 21
Hedera helix 197 Kuznjak 53 officinalis 121
Helichrysum arenarium 116 Mclisa 73
Hepatica 166 Laburnum alpinum t20 Melissa offlcinalis 7
1-/erac/eum sphondylium 45 - anagyroldes 120 Mer1ta :!56
rosa-sinensis 215 Ladolez 51 Mentha aquatlca 156. 157
215 Lamium atbum 74 arvensis lbl
rhamnoides 190 Laurus nobi/is 213 spicara 156. 157
Hrast luznJak 195 Lavanda 174 suaveotans 158
21.9


piperita 156 Oblcni lanilist 122 Pjegava kukuta 43
Menyanthes trifo/iata 49 likovac 129 Pjescano smilje 116
Mertensia maritima 209 maslacak 111 Planinski bor 181
Meum athamanticum 209 Oblcni mravinac 151 Plantago lanceolata 188
Miloduh 177 orah 213 - major187
Mirisna ljublca 168 sporis 149 Plavi jedic 170
Mirisni pelin 199 Obicni stolisnik 62 Podbjel112
MirisUavi strbac 209 t rputac 187 Polygonum aviculare 132
Mirta 215 Ocimum basilicum 72 - 133
Misjakinja 47 Ocanica 77 PoUska preslica 205
Mjehurasti 203 Okrug1olisna krusCica 209 Poljski mak 124
86 Okruglolisna metvica 158 Potentilla anserina 89
Moravka 107 Oleandar 213 - erecta 83
Morski luk 211 Ononis spinosa 147 Potoearka 14
Mrazovac 145 Opijumski mak 125 Povratic 63
Mrca 215 Oputina 132 Prava kamilica 59
Muska paprat 207 Orlgan 151 Prava koncara 27
Myrrhis odorata 217 Origanum majorana 75 Prava dusica 155
Myrtus communis 215 - vulgare 151 Pravi blazenak 88
Orlovac 211 Pravi lan 165
Narola 207 Orlovska bujad 206 Pravi oman 109
Nasturtium officinale 14 Ornithogalum 66 Pravi pelin 115
Nepeta cataria 76 Otrovna kositrenica 211 Primula elatior 101
Nerium oleander 213 Oxalis acetosel/a 35 - veris 101
Neven 110 Proljetni gorocvijet 211
Nigella sativa 24 Papaver rhoeas 124 Prunella grandiflora 173
- somniferum 125 vulgorir; 173
vratic 113 Paprena metvica 156 Prunus spinosa 33
Obicna borovica 178 Paris quadrifolia 200 Pterldlum aqu/linum 206
breza 194 Pasja ruza 135 m lijeko 66
Obicna 173 Pasjakovina 183 ptlcja trava 132
kiselica 140 Pasji dren 183 Pulmonarla officinalis 164
kopriva 185 Pasji jezik 137 Putenl dubacac 217
Oblcna krkavina 183 Pasji trn 190 Puzajuea 213
kurika 184 Paskvica 161 Puzajuea ivica 172
Oblcna dusica 154 Pastinaca sativa 93 Puzava ivica 172
Oblcna pljuskavica 99 Pastirska 16 Pyrola rotundifolia 209
Obicna sapunika 48 Pastrnak 93
smokva 213 Pcelinja ljubica 73 Quercus robur 195
Obicna smreka 180 Peiin 115
srcenica 153 92 Radlc 167
turica 90 Petasltes hybridus 141 Rana lipa 97
Obicna vodopija 167 Petoprsta 83 Ranjenica 117
vrkuta 84 Petroselinum crispum 92 Ran)enlk 117
Obicna zJatnica 108 Picea 180 Rhamnus cathartica 183
zutika 105 Pimpinella anisum 36 - 192
197 -major41 nigrum 191
143 Pinus 181 Ricinus 215
hmelj 186 Pitomi kesten 213 Ricinus communis 215
220 ."_
Hlmska kamilica 60 Safran 211 densiflorum 102
pseudoacac/a 71 Sareni grasar 148 officinalis 149
Uosa canina 135 Sumarica58 Vcronica officinalis 160
/losmarinus officinalis 176 Sumska j agoda 26 Viburnum opu/us 55
Hosnica 146 cecelj 35 Vidac 77
r1osopas 79 Sumski sljez 131 Vinca major 215
tinctorum 215 Vio/a odorata 168
Rubus chamaemorus 209 215 - tricolor 169
28 Tanacetum parthenium 63 Vi rak 84
29 - 113 Viscum album 189
Numex acetosa 140 Taraxacum officinale 111 Vis1baba 70
Ruscus aculeatus 211 Taxus baccata 182 Visoka kopriva 185
16 Teucrium marum 217 Visoki jaglac 101
Ruta graveo/ens 85 Thuja occidentalis 179 Vlasac 144
176 Thymus pulegioides 154 VOdena metvica 157
- vulgaris 155 Vrbolika kiprovina 127
Salix fragilis 196 cordata 98 Vristina 128
Salvia officina/fs 175 - platyphyllos 97 Vrtna rutv1ca 85
Sambucus ebulus 57 Timijan 155 Vrtni borovnjak 15
nigra 56 Tisa 182 Vrtni mak 125
racemosa 100 Tratincica 61 Vrtn i pcll n 115
Samonikla paprat 207 Trnjina 33 Vucja stopa 211
minor 126 Trolistica 49 Vtlcjl trn 190
Saponaria officinalis 48 Troskot 132 Vunasta pustikaa 217
Sasa 58 Troskotnjaca 11.4
Satureja montana 159 Trubeljika 46 Zapadn<:J tuj a 179
Sedum Trusljika 192 35
Senecio 215 Tussllago tartara 112 stopa 88
Slkavica 217 zccjak 118
Silybum marianum 217 Udikovina 55 Zecji trn 147
Sinapis 81 Urginea maritima 211 Zclencic 209
arvensis 80 Urtica dioica 185 Zelenika 23
Sjetvena 15 -urens 185 Zlatna kisa 120
Skocac 215 Uskolisni trputac 188 Zova 56
Smreka 180 Uva 52
Solanum dulcamara 161 Zelezarka 149
- nigrum 54 Vaccinium myrtillus 134 Zlicnjak 19
Solidago canadensis 108 - vitis-idaea 20 Zuta siristara 103
- gigantea 108 Va/eriana officinalis 130 Zuti kokotac 121
- virgaurea 108 Valcrijana 130 Zuti naprstak 217
aucuparia 34 136 zuti seboJ 211
Sotonine j abu ka 215 Velecvjetna diviznl a 102
Srcopuc209 Velellsna lipa 97
Srcenj ak 83 Velika bedrenika 41
Srijemus 64 Velika zutHovka 119
Stellarfa media 4 7 Veliki gavez 138
Steza 89 Velikl trputac 187
Sulicasti trputac 188 Velikl zimzelen 215
Symphytum offlcfnale 138 Veratrum album 69
221