P. 1
Bruno Kremer - Ljekovito bilje

Bruno Kremer - Ljekovito bilje

|Views: 1,655|Likes:
Published by Branko333

More info:

Published by: Branko333 on Jan 09, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/07/2013

pdf

text

original

UEKOVITO BIUE

о
. k .. . 4
OVOJ П ............. .. ..........•. .......•••••....•...... .. ••.•. ........ •• .•..•••••
Zeleno Ь u pri rodt ............... .............................. ............. 6
Kreativna uporaba ljekovttog Ь .................................... 10
Vrste ................... ............ .................................................... 14
Ljekovito Ь juznog d jela Evrope ................................ .. 208
Kaza lo ................................................................................. 218
џ tt Т о
ж
kl juc za pre p oznavanje LJekovlto Ы Ј е
Bijeli cvjetov1

w
Ј

Zuti cvjetov1
+
о
е

+
о
+
о
е
il
najvlse 4 latlce
51atlca
vlse od 5 latlca
dvostruko sl met rlcnl cvjetovl
najvlse 4 latlce
5 1atlca
vlse od 5 fatlca
dvostruko sfmetrfcni cvjetovl
najvlse 4 latlce
б
vlse od 5 latlca
najvl§e 4 latlce
5 1atfca
vl§e od 5 latfca
dvostruko slmetrlcnl cvj etovl
Zeleni 111 slabo vldiJivl cv]etovi
'
+
о
cetinjace
najvlse 4 latl ce
б
vlse od 5 lati ca
Ы sa sporangUima (sporama)

str. 14 - 23
str. 24- 57
str. 58- 70
str. 71- 78
str. 79 - 86
str. 87- 104
st r. 105 - 116
str. 117 - 122
str. 123 - 129
str. 130 - 139
str. 140 - 145
str. 146 - 159
str.160
str. 161 - 165
str. 166 • 167
str. 168 - 177
.,
str. 178 - 182
str. 183 - 190
str. 191 - 193
str. 194 - 202
str. 203 - 207
Nekl vaznljl botanlckllzrazl
zi le
cvijet
Р caska
н Ы
.Y't,___ _____ njuska
н vrat
- -...
tucak
--1- - latica
"--+--- prasnik
Ј а р
---- -- ocvjecje
prasni ca
11--- - - filament
O Ы i c l rasta
Trajnica
Patuljasti grm (do 80 cm)
Polugrm (do 80 cm)
Grm (do З m)
Penjacica
(do 15 m)
Jednogodisnja
Puzavica (do 15 cm)
• .,
Drvo (do 40 m)
D
zelen
odrvenj eli d 111
Od pupoljka do ploda
Njuska
Prasni k
Lali ca
Lap
., LIC k sa sj 111 nlm
/fl lncLkom
1 f' 11 с
1 i 1\)
l t tt':Hk ::, ]t 1))('111111
/rll )) o \1<011)
OsU\\ ,11<
/,)( \( •\ )ljr\1 \\
\tJ(;, \ 1\
Lap
Ol \)rHir1] t l ,l
\)1 r\ :111ir. l i l r\II C(
Zrclc sjem п
U knjizi stJ od str. 14 predstav-
ljenc dokazane ljekovite i farma-
ceutske biljke. Vrste н
г prema boji cvjero-
va. Zbog promjene Ь о ј е u vrije-
me cvjetanja (kao kod divlje
macuhice) ili pojave razliCitih
varijanti Ь о ј а ( crni gavez), por-
rebno ј е pogledati pod Ь
crvenim ili plavim ш
Slijedece obiljezje ј е Ь cvi-
jeta, ю ј е objasnjeno u
kljucu za odredivanje
ljekovitog bilja. Biljke
unutar skupina Ь о ј а i
Ь navedene su pre-
ma Ь Zelena sku-
pina sadrzi vrste sa slabo
vidljivim, smedkastim ili
zeleno-zutim cvjerovima
matskih Ь uspijeva samo u
vrtu i jako rijetko posranu divlje.
Druge biljke н s н strane
vec dugo vremena sastavni dio
domace flore. Neke od navede-
nih vrsta su zasticene. Zbog roga
se ne smiju prikupljati u prirod-
nom okoliSu, а н se nabaviti
u ljekarnama.
Nakon roga slijede upute za
н osim korisnih dijelova
i neke Ы sa sporangi- 11>- Spirala Ы ё ј е za uzgajanje Ы u vrtu.
jima (sporama) koje ne
razvijaju cvijer.
U stupcu s informacijama mogu
se pronaCi najvaznijc osobine
vrste, oblik (jednogodisnja ili
dvogodisnja blljka, trajnica, grm
ili drvo ), visina (prosjecna visina
izrasle biljke, samo kod Ы
puzavica navedena ј е н а
ne visina), vrijeme cvjetanja i
prisutnost u srednjoj Europi. Ve-
lik broj vrijednih ljekovitih i aro-
4
biljke navedena su i podrucja
primjene. Neke ljekovite Ь
u isto vrijemc:: su zaCinske Ь
ljke, mogu se spravljati kao po-
vrce ili kao salate. A.ko ј е pri-
sutna upura "biljka nije priklad-
na za samolijecenje!", blljka se
moze Ь samo pod
nadzorom lijecnika i pravilno
dozirana, а Н nikako bez
nadzora lijecnika.
• я е koje se Ь
s:.:::o и homcopatiji
Ш и prikladne za upor-
Ь ы lijecnika.
- ю i crtez -
yornet navedene vr-
-:.. se mozc smatrati
samo ako se sva
1ezja podudaraju s
slikom. Ako niste si-
- .A.-u se ne Ы smjelo
_ .-ari kod lijecenja ili u
о т ш navedene
_... е sasravne i aktivne
i glavna podrucja
Ј щ Kod biljaka prildad-
ю navedene
:z.::.. spravljanje preven-
• ю с а ј а Biljni
cajevi ne smiju se
predozirati, piri u
vecim koliCinama
(vise od 3 salice
dnevno) i konzu-
mirati dugotrajno
(ne vik od 14 da-
na). Izbor Ь
predstavljen и
knjizi osim ю а
nudi i i raznovr-
snost, tako da se и
slucaju potrebe kao
zamjena mogu upotrijeblti i
druge vrste sa slicnim djelova-
njem.
Popratni tekst kod nekih vrsta
navodi i botanicke i и ш
povijesne detalje, а time se bilj-
ka moze jos bolje upoznati. Na-
kon dijela о ё ljeko-
vitog bllja navedene su i neke
ljekovite blljke koje se mogu
pronaCi и dvije velike europske
turisticke regije, sjeveru Europe
i Mediteranu. Т е stranice (str.
208 - 217) trebale Ы potaknuti
bavljenje raznovrsnim ljekovi-
tim blJjem europskog Ь
svijeta.
Biljke su za ljude hrana, direkt-
no Ш indirektno. Put od blljne
produkcije tvari do direktne
5
konzumacije kod svjeze salate,
mastovito spravljenog povrca i
svakodnevnog kruha relativno
ј е kratak. Drvo namjestaja,
vlakna tekstila ili д uve
knjige su takoder pt·imjeri ma-
tei"ijala koje proizvode biljke ili
koji su proizvedeni od biljaka. S
Ь se uvijek moze
dozivjeti tzv. zeleno cudo.
Biljke ipak nisu samo vrijedna
Ь о masa koja se moze jesti ili
tehnicki upotrijeblti. Listovi,
cvjetovi, korijenje i plodovi sa-
drze i zanimljive sastavne tvari
koje na poseban naCin djeJuju
na razne procese u tijelu: biljne
tvari mogu utjecati na procese i
Opasnost zato sto su neke bllj-
ne tvari bloloski toliko aktivne
da mogu ostet:it:i ili cak paralizi-
rati neke fun.k.cije tijela -
uoblcajcn naziv ј е ottov. Velika
sreca su, jer ispravljaju ili izjed-
nacavaju manjkavost organiz-
ma, pokrecu ili jacaju obrambe-
ni sustav i jer djelotvorno po-
dupiru uoblcajene tjelesne
funkcije. Biljne tvari pomaiu i
Щ е с е Biljke su istovremeno i
izvor lijekova u prirodnom
okoliSu.
"Sve livade i brezuljci, sva brda
l brdske livade su velike ljekar-
ne svijeta", vec 1520. godine
napisao znacajan lijecnik i pr-
irodoslovac
Parecelsus .
э prema Paracelsusu dio naj,•ece ljekarne u svijetu.
..- Korisna
raznovrsnost
Sigurno nije
slucajno to sto ve-
lik broj biljaka и
isto vrijeme oba-
vlja vise funkcija.
postupke koji и biljkama uopce
nisu prisutni. Ova podrucja dje-
lovanja istovremeno predstav-
ljaju i srecu i opasnosr.
6
Uzmimo zacinsko
bilje kao primjer. One su za
zdravlje dvosrr uko korisne - do-
bar okus i bolje iskoristavanje
а :U.:insko bilje ј е prema
kod neukusne hrane.
F"- r ljekovito bilje i ј е
т i medu zacinima i
Ј .1·ekovi ma. Granica
... i zaCinskog
_ :- moze se ю с о odrediti.
..... prema tome ljudima vHk-
з ... pomazu. Daju nam
о с з е mirise, njegujuca ulja,
li ekovite supstance i velik
drugih prirodnih
:: snaga. Iako razvija-
:zni mno zacudujucc
:. =.ovanje, nisu cudotvorna
я Zdrava prchranu i ra-
::-.:::nan naCio zivota nikako se
::.= :nogu zamjeniti s dovoljno
i odricanjem od nikoti-
::...o i alkohola.
Prlkupljanje 1 ublranje
и velikoj mjeri uzima
obzir prcma za5tiCenim vrstama
. zastiti prirodnog okoliSa. Rosi-
.:a, sumarica, vunasti bodalj i
' elecvjetni kukurjek u knjizi
::lisu preporuceni, а neke druge
п samo ako se uzgajaju u
suncanom kutu u vrtu. Samoni-
klo biljc nikada se nc smijc pri-
kupljati u zasticenim podrucji-
ma! Molim vas da u prirodnom
okoliSu ne prikupljate prevelikc
koliCine. Vecinom su dovoljne
samo male kolicine, а prikuplje
ne blljke nakon dugotrajnog eu·
Kadulja ј е zacinsko i ljekovito bllje. а vrtna
rutvica nije prikladna za б
vanja ionako izgube kvalitetu.
Za tehniku ublranja postoji ne-
koliko jako jednostavnih pra-
vila. Biljke vlazne zbog rose ili
kise veCinom su neupotrebljive.
Kod ublranja u svakom slucaju
moraju Ь suhe. Dijelovi blljke
najaromaticniji su nakon duzeg
Ь toplog vremena bez
vecih oborina. Ljekovitim i
7
zacinskim biljkama na prozor- jeljeni podanci ili lukovice
skoj dasci ljeto ј е prakricki uvi- omogucavaju lagan u7.goj bilja-
jek. Cesto se preporucuje ubl- ka. Biljke se osim u vrtu mogu
ranje zelcni prije cvjetanja. Raz- uzgajati i u lonCiCima ili posu-
likc aktivnih tvari u cvjetajucim dama na prozorskoj dasci Ш
i necvjetajutim dijelovima bll- balkonu.
jke su neznatne. Ь Vrtni borovnjak ј е jedina
se nc mogu samo odrvenjeli zacinska biljka kod koje se
IJI> Ublru se samo suhe Ь
djelovi ljekovitih i aromatskih
biljaka koje rastu kao polugrm.
JednogodiSnje biljke (ili jedno-
godisnji izdanci visegodisnjih
biljaka kao ю SLt divlji pelin,
estragon, п pelin) odsjeku
se oko 5 - 10 с т iznad tla н е
џ Kod viscgodisnjih bl-
ljaka s п djjelom prj-
kuplja sc najvise treCina gornjih
grancica.
Ь samo mladice.
One se ubiru vec n.akon *dan
dana. Mladicama nije potrebno
previse da uspiju i do ubiranja
uspjevaju cak i bez zemlje - za
н uzgajace biljaka sa-
vrsen materijal za prve uspjehe.
Kod uzgajanja drugih 1jekovitih
biljaka п ј е rnalo vi.k
strpljenja jer se ubiru najranije
dva do rri mjeseca nakon sad-
п Ako se nekome zuri, vlasti-
ti п mogu opremiti iznutra ili
izYana s mladim biljkama iz vrt-
nog cencra.
Konzerviranje blljaka
NajsLariji i u ю vrijeme
najjednosravniji postupak kon-
zerviranja ј е н biljaka.
Cvjetove, ю plodove i sje-
Biljke u vrtu i loncicima menke rasporede se na novins-
Sadnke, izdanci , mladice, pudi- kom papiru Ш gazi. Susenje ј е
8
Smrzavanje podnose i
najosjetJjivije aktivne
tvari i arome.
Primjena korisne ljeko-
vite zeleni ne mora za-
poceti tek kod pojave
и glasa, pokva-
r. : .;, se dobro mogu uzgajati u loncicima ili posudama. renog и ш kod bol-
kad dijelovi biljke Jag-
- и а ј и Nakon и ne-
-- 90 % koliCine vode, а time
djelovi Ь postaju
:porne н а н i gljivict.
·_:tke porcije zeleni obj ese se u
_kcrima ili snopovima na sje-
п prozracnom mjestu.
Ј а ш о zagrijavanje veCinom
,-:1anj uje kolicinu aktivnih tvari.
:..tstavi i cvjetovi se poslije toga
?azljivo и od Ь
t ё а ј и и limcnkama ili casama
zbog odrzavanja arome. Sve
..:brano se nakon и
'Jdmah etiketira: na ctikctama
'U navedeni vrsta biljke, podri-
JC:rlo i и
:--Jeke zeleni ne mogu se kon-
zervirati и (npr. bosil-
jak). Onda pomaze samo zamr-
zavanje, najbolje odmah podije-
liri u porcije pri.kladne kolicine.
nih zglobova. Ljekovito
bilje kao zacin i zbog svojih lje-
kovitih svojstava jako ј е vazno u
и jednim od najvaznijih
и primjene ljekovite ze-
.,. Veee kolicine blljaka kod su5enja se mora·
ju objesiti.
leni. и koji и mirkovalnoj
и samo industrijske
и prehrambcne namir-
nice, nikada ncce upoznati Ь а
9
gorvorno djelovanje. Osim spe-
cijalnih savjeta oko primjene
kod pojedinacnih vrsta, ovdje su
navedene i neke posebne ideje.
..,. Biljne mjesavine
Zajedno su ponekad jos ј а с е
zaCinsko bllje tek и mjesavini ( ot-
prilike isti udio) dolazi do
• v •
tzrazaJa.
Kod jela od mesa, povrca, juha,
umaka i jela od tjestenine
preporuCljivi su:
..,. timijan, ru2:marin, komorac,
maiuran, bosiljak ( Herbes de
Provence)
IJI> Salata od samonikle zeleni moze se spravl-
jati od koprive, maslacka, dragusca i
medvjedeg luka.
1.0
.... luk vlasac, ш i krabu1ji-
ca
..,. brdski vrisak, estragon i
ruzmarin (Pines Н е г Ь е
Uz salate idu komblnacije:
..,. ljekoviri voluj ak, luk vJasac,
kopar, н metvica (malo)
..,. persin, estragoo, н ti-
н
..,. н brdski vrisak, luk
vlasac, persin
..,. vrtni borovnjak, perSin,
ljupcac, н
Za rostilj, р е с е о ј а i variva o:ebali
Ы isprobati slijedece mjesavine:
..,.. а ш а п kopar ( origano)
.... Щ ш
..,.. brdski vrisak, ljekovita kadulja
Sve gore predlozene mjesavine
mogu se zamrznuti u kocke prik-
н velicine (pordje).
Sitno п п pomje8a se s
malo vode zbog mecl:usobnog ve-
zanja, п se i zapakira u
foliju.
..,.. Biljno ulje
Aktivne tvari prisutne u biljkama se
l•1t 1 ko nzerviranja
Н Н С rnogu !agano
II.Vt tti maslinovim ili
uljem.
N. t ј naCin doblve-
"'' ю ulja
ptlkl:tdna su za
lttl',m<.:ti&e pripra-
vkc
ttttljavanje na kozi) i
1 kttlinartsvo (prije • Ljekovite blljke nisu э korisne nego i lijepe.
Џ za salate).
( 1.•1/ 1( IVtli J"CCC:pt Р и п а я ncusitnje-
' 11 • д с ( takoder Л т ш dovo/jna
/• џ 1/ ulja. Smije se korisdti samo
,,,",\t•mt zdtn jer in.aee bude п ш п о
\ ljr-1.tvinu zclem odstraniti nakon ot-
1'' 1/t/..c: t.ri tjcdna. Biljno uljc я г
lllt , ." rvk uporahe.
1 11 IJ.teijc:: uljc od timijana, ulje od ko-
1''''· uljc: od kadulje, ulje od mdisc i uljc
r ,,f rll?.m:uina.
.., Blljni ocat
\
1
1 t imt ё i aromatskih
\11\ j.l k:1 svoje aktivnc tvari ostav-
ф i Ll octu.
( Ј 1111111/ п с е р 3 - 6 svjeiih д г С ш
' ·lr•trl 1 т и 11 srijedog ш ili
1 , lf t и л (x:ta i da stoji vise ifeda-
111 Я
Varijadje: О ш od bosiljk.a, od kaduljc,
od CSt:fa!,'()na, od kopra.
..,. Biljni maslac
"Sve ј е u najboljem redu" nije
tako losa deviza za konzervira-
• Biljna ulja, ocat ili rakije mogu se sasvim
lako pripremiti.
nje i uporabu biljne arome. Bilj-
ni maslac se nakon ublranja ze-
lcni moze spraviti и raznim
okusima i srnrznuti u po.rcijama.
:11.
Osnovni recept: 4 - 5 ilica usitnjen e
л zeleni temeJjjto mijesiti и
1 О О g maslaca.
Varijacije: Masla.c s persinom i lu-
kom vlascom, maslac s estragonom,
maslac s kaduljom i miloduhom,
maslac s lukom vla.scom i
ё
...,. Biljna sol
Sol (natrijev klorid) ј е prastaro
sredstvo za konzerviranje koje
se moze upotrijeblti za ocuvanje
zacinskih aroroa blljaka.
Osnovni rcccpt: Svjeir1 neusitnjenu
zelen Ш samo listovc p.rekriti s viSe
slojcva kuhinjske soli. П hi-
ljke nakon tri do pet tjedana pustaju
svoju aromu ј mogu se л
Varijadjc: Sol s cesnja.kom i persi-
nom, sol s л i г
sol sa celcrom i ljupccom.
.... Senf s dodatkom zaclna
Okus senfa moze s poboljsari
dodatkom zacinskog bilja. Jedna
od Ь mjesavina moze se
dodati senfu u puno prilika.
Osnovn i recept: 1 О О g scnfa Ь
Ш jako Ј ј ш temeljito pomjcsati s 4
- 5 :ilica svjeie usitnjene zeleni.
Va.rijacije: senf s estragonom, scnf s
12
bosiljk om, л s щ senf s
k oprom.
.... Biljni zele
Biljni zeJei sigurno su neoblcni,
ali ih u svakom slueaju vrijedi
probati. Ovisno о aromi mogu
se ш kao namaz ili uz
jela od peradi, Ь mesa ili
divljaci.
Osnovni recep t: iele od jabuke,
л ili groiaa, a1i ј ielci od boro-
п ј bazge spravljaju se od
svjezih plodova prema.
standardnom receptu. Aromaticnc
biljke н п masu dodaju se pri
kraju ( 4 - 5 Њ zaprema sc
г
Varijacijt:: Zt:lt:t: od melise i mervi-
ce, iele od bosiljka, ielee od konca-
re i Jazarkinje
.... Bilj ni с а ј
Oparak ј е klasicna primjena lje-
kovitog bilja i kod u knjizi nave-
denih vrsta cesto se preporueu-
je kao kucni lijek.
л reccpt: svjei i Ш о н и е п i
п djclovi biljke,
vcCinom 1 - 3 С а ј Ј Ј е :iJIOce/SaJica,
prcliju sc vrclom vodom, ostave da
odstojc р а т п Nakon toga. а ј
, fllocljcdi. Biljni с а ј niJcada se ne
1111/l' piti svakodncvno љ и veam
Ј ,,fll'fn:tma od 2 З salict:: dnevno.
1\ 111 xnmjena se osim kamilice Ш
lllr'll' i<'c mogu Ь i slije-
1 f, , С п cvcJJ.tualno zaslade-
ш lltc·dom.
\ 1/ ljucijc: eajevi od ocajnke, т а ё ј е
1, ,11•r•, и n isa, Ј а vandc, moc_"varne

С komorac_'a., melise, listova
llttflnc
IJ)I Blljna rakija
Nr ki apcritivi i gorci imaju
1,\ kao da se sastoje od pola
'ttlllli ra lj ekova i zaista sadrzava-
\11 od 20 sastojaka. Manje ј е
1 • н щ ad ipak bolje.
1 ' и rccept: п а л litru Ci-
11 vlnfaka Ь г ш п ili rakija od
11 1 1/! и uzima sc :5 i lica svjeie ili
osusene zeleni, odnosno orprilike
25 g pfodova. Za okusa
evcntualno dodati malo Л
т ili klinCica.
Varijacije: rakija. od bosiljka, timija-
na. i kadulje, a.nisa i kima, komoraca
i щ rakija od melise i
rui marina i drugc komblnacije.
"" Biljni liker
Biljni liker ј е u blti biljna rakija
kojoj ј е dodan seecrn.i sirup. Na
11 biljne rakije, spravljene od go-
re navcdenih sastojaka, dodaje se
500- 750 т Ј secernog sirupa. Za
spravljanje sirupa secer se pomi-
jesa s vodom u odnosu 1:1, pola-
ko zagrijava do topljenja i lagano
se ukruti. Rakija se pomijesa sa
sirupom i prije konzumiranja
mora se ostaviti da odstoji jos ne-
ko vrijeme.
• f'. •1 1•' ы • о jedna od mnogobrojnih mogucnostl.
13
ш
(.)
С
<(
f-
C/)
0:::
:::s:::
11> Traj nica
11> Od svibnja do 1 ipnja
11> 5-80 cm
11>- Oblljezja
Ы gola. supUa.
puzava u donjem dijelu,
pLJSta korjjen iz nodija:
li:;tuvi SJ)i 1 а l11i, 11 Ю С Ј li,
zimzeleni
11> Staniste
rijet.ko tJ sku pjnama Ы ј ц
potoka ј jaraka, u Ь im
zajednjcama oko vrela:
veci nom prjsuta n u
mocvarnjm mjestjma
11>- Uporaba
svjj ezj ljstjci prije cvat-
nje, eventualno ј susenj
\jstjcj. proljetne kure,
disni putovi; samoniklo
povrce
1.4
Dragusac,potocarka
Nasturtium officinale
Dragl!sac se u p1·irodi r ij etko
moze р ю н а с i zbog toga iz
p ri ruu п о okol is;J п с ы н
П rl·evelikll kol il' i llll. Ш
ј е (1$i m ю р а kao н п Ll
љ н ј с п н ш п 11 cije-
lom svi jciLI," г ј с moie
$\':tlko П а jeJnost:tVil ll З U
п pos uclama п а balkonu
Ш ter<1si. Nakon sto п pt•ste kuri -
jen, п tj. razi 11a vodc л о а IJit.i
1cm н ш za cvij ece. Dragusac
sadr7.ava veliku ш в rvari
i vitamina, а п л okLJS р о ј е ё е od
glikozida ё u lj a. Ь se
Cvjetovi i
listovi
kao oparak (2 cajne ё п ili kao
п sok, а kao ш н povrcc S1• jciu uiljku е
sp.ravlja na isti п а с п kao sp inat.
а 1••1 э sjetvena grbica
1 ,.,,;,/ium sativum
lltljl 1 ј .111IOI110na u zapatl-
н •11 "' ''1' • Ј Aziji. no jos
lt tljt iiH 11111 ikt:
щ l1 11 н к г с ј џ н
1 tllllll/t н о г а Od
H•llll ]r l 1l ljka р ш е
1 щ • •IIINkt t vrtova
lt 11 п
1 '' •1 ''' 1 Ј ,l,tnasnjc vrijeme biljku
11 н 11 papirnatim kutijama
, щ S\•ugdje na tr:l.nicama
1111 \1" а Lagan() ljut џ
Cvjetovi. listovi
i plodovi
1 ·1· 11 111 1 • ш uJja. н jako ю
1 Н щ tako ljut okLtS kao do kraja izrasli
1 ф '' 1 1 ш se kao omiljc::no zaCinsko Ь kod
tlttt •ll lltj .t ш jcla od kva.rgla (vrsta sita) i
"""!''' ,, 1\ tt lliviranje na vlainom papiru u н
lt ''' 1111.1 t.tkt)cler i zajedno s na slican naCin uporreb-
н н lt. .tn1a l>ijele i ane gorusicc - jako ј е jednosta-
11> Dvogodisnja
11> Od svibnja do srpnja
11> 20-40 cm
11> Ь
stabljika uspravna, raz-
granjena; listovi sa za reza-
nim ё liskama il i
usko perasti, nakon mraza
plavkastl ; cvjetovi jako
mali u skupinama na vrhu
Ь
11> Stanlste
vecinom samo kao vrtna
Ь 1 u uzgajalistima.
rijetko kao samonikla Ь
ka uz puteve ili na padina-
ma
11> Uporaba
15
svje!a lelen mlade Ь ljke;
proljetne kure; oboljenja
zubnog mesa; samoniklo
povrce, ё Ь
ш
(.)
>(./)
<(
1-
(.f)
0::

111- Jedno ili dvogodisnja
111- Od ozujka do listopada
111- 5-40 crn
111- Oblljezja
prizemni listovi sa za-
rezan in1 sjedecim liska-
т skupljeni Lr rozetLr,
listovi Ь ё
sti; cvjetovi jako 111al i Lr
skupinama prema vrhu
Ы ljuske vodorav-
no izbocene
111- Staniste
nezahtjevna, cesta L)iljka
u otvorenim Ь za-
jednicama na poljima, u
п na п
puteva
111- Uporaba
osusena cvjetajuca
zelen; nekad u zenskoj
medicini koristena kao
sredstvo koje zaustavlja
Ь na krvarenja; da nas
ve6inom uporaba izvana
1.6
Pastirska torbica, rusomaca
Capsella bursa-pastoris
Cvjetovi i
listovi
Svi dij eJovi bl1jkc sadrzavajLI
Љ п glikozide i amine.
Opaici se kol'iste pl'ije svega u
homcopati ji kod prubkma
l1u ю i zllci, а kod laksih ozlijeda
koze popllt laga11ih ogreboti na
koristi sc \'la:C.na ш Mladi
LJ proljece sakupljeni prizemni
listovi п u rozctu mogu
se korist.i ti kao sastojak kod salata
od divljeg bilja, а ш se pripre-
mati i kao povrce. п
cvjetova povecava sc konti-
п п tij ekom visemjesec-
п vremena н ш е
blJjkc dolazi od trokutastih
ljuski koje stl п s dva
preklopljena cvarna lista. п zivotinje
ili vjetar.
...... jaca
\ /11. 11·in petiolata
111111 1 О Г r1 ckacl Ll в medicini cesro koristila
1" lf\ 1·• kt· Ј Т Ј me, а н п vrijeme rijetko se
111 l1.1o ljckuvi to bllje. Biljka potice а р е
н 1 1'11 ј е а kuhanj e. Sitno
1 11 • 1111 IINtovi daj u iz raziro ј а н ali
11 1 1 tl t) н i prodornu
,, •tfllt п о Щ bljeli н
11 ' 1\t' 1 V:ll' i CCS11jace i 11je11i
,, 1111 tt 1 ю koji sc ю
1 н ulja kemi-
L 1 щ н t l н s Ь
1 • н se pri aromatizaciji bilj-
ltll t щ 1 )cla ud ш Cvjetove
1 '" " ' '' I<Lrkci.
Cvjetovi i listovi
л
:::0
Ј
-i
)>
ј
(")
Г Т
IJo Jedno ili dvogodisnja
IJo Od travnja do svibnja
IJo 40-100 cm
IJo Oblljezja
Ы uspravna i veci-
nom nerazgranjena; listovi
srcoliki, pri trljanju ugod-
nog intenzivnog m irisa:
cvjetovi u gustim
izduzenim grozdovima
IJo Stanlste
cesto i u velikoj kolicini u
Ы zajednicama п а
ru bovi ma suma, sumskih
puteva, na proplancima ili
г mjestima
IJr> Uporaba
:1.7
svjeza zelen; podrucje usta
i zdrijela, disnih putova:
samoniklo povrce
ф
.... Trajnica
.... Od svibnja do srpnja
.... 70.100 cm
.... Obl lj ezja
jaka traj nica s Ы
nim korijenjem; listovi
veliki, s dugjm peteljka-
ma. lagano valovjti. sa·
stavljeni. goli
.... Stanist e
vecinom kao samonjkla
biljka na neobradenom
tiLJ, na ј
Ь puteva. ё
u vrtu
.... Uporaba
korijen; probavni organi;
zacinska biljka
18
Hren
Armoracia rusticana
Hren potjece iz н F:u rope i
zapacJoe Az ij c. 1 т е vrste "arsnor" u
г п а IIIOJ'tl щ ј iz
))l'Ctonskog j<.:zi k<t. а о pucujc п
а п ш lokaci jts bl ljkc blizu
ul1<1lc.:. Njc.:na AOrtssicina ulja iza-
zivaju suzc i isnaju jako ljlll
okLJS. а ц ih glikozkli ps·i
п dcl1c loA korijcna. Na\'C::-
п 1 г obrazlazu ljekovitu i
ktsl inarsku popularnost Ы
п о ю svog п djclo-
vaslja п а koi u i sluznice trcbalo Ы
ј е kuristiti samo п primjerenoj
koliCini. Ь korijen hrena pr ikla-
dan ј е - s par kapi vinskog ocra ili
soka od limuna - za LLmakc i jcla s
snesom.
Korijen ј listovl
н
r , н f 1 с п ria Ш
ll• н н k 1 ё Ј Wic.:r 1557.
1
н prkr·io ј е da se bok:st skor-
н 1, k11j11 sc.: ja11 lj a 7.bog nedostarne
1
'' н 1 koje so sc hojali Ь
. . .. 1111 11 1 II IOZt: prevenirati sa zlicnja-
• н н • щ џ Ь se unatOc gorkom
о Щ щ rada U vecoj kolicini tovariJa
11 1• tlr r 11j .rkc.:. Danas 7.namo da Ь
' ,,, н ujeluje x.bog \
1
Cl ikc koliCine
lr 1111111.1 С а i mc dolazi od rubova zrc-
lrlt н oblika zlice. u homeopatiji se
11 •tvl 1,1 l>i ljka л protiv upala
1 1 "' ' (1111 k aja izmjene tvari, а
1 "1'"' щ l jiva ј е ј ю 11rt11a Ь
Ljstovj ј cvjetovj
л
о
(f)
-1
)>
(f)<
(")
Г Т
Dvogodisnja jli traj njca
11> Od svibnja do llpnja
11> 10-30 cm
..,.. Obilj ezja
Ь razgranjena, п а
krajevj ma polegla ј li р е п
ј а с ј с а ljstovj srco\jko -
okrug\astj, sjajni. tamno
zeleni. malo п
11> St aniste
najvjse u livadama na slan-
om tlu ili u zajednjcama uz
slane obale, u zagorama
kao iz vrta djvfja Ы
Uporaba
1.9
svjeza cvjetajuca ili
п zelen; proljetne
kure; upale zubnog mesa:
salata od samonjkle
zelenj, zacinska Ы
>
о
(/)
w
--.
а
>
.,. т patuljasti т
.,. Od п do kolovoza
... 5-15 с т
.,. Oblljezja
listovi spiralni, koznati,
donja strana listova s
т tockama: cvjeto-
vi u visecim, gust im
grozdovima
.,. Stanlste
biljka izbjegava
vapnenac u т i
smrekovim т u
т т а te u livada-
ma s patuljasti т grmovi-
llla ili u т т т
т u т
.,. Uporaba
listovi, plodovi; upalni
procesi u т
putovima; samoniklo
voce
20
Brusnica
Vaccinium vitis-idaea
Lisrovi brusnke isto kao i listovi
medvjerkc sadrzavaju ljekovitu tvar
в (glikozicl) i zbog roga se kod
inft:kcija ш о а с в Љ putova ili с о ш е
smijc Ь samo pod
nadzorom л Grimizne ю Ь с е
Sll jako bogarc viraminima. Prijesne
Ь о Ь с е н jako kiscl, п о nakon sto se
od ј Љ pripremi kompot imaju jako ugo-
dan okus. Osim jela od divljaCi i
г postuji cijtli н п jako
preporucljivih nacina uporabe, н р н s
Ь н hrenorn llZ fi(e Od SUSCllC pastrve,
н s н Carnembert sirom
ili s pecenim jabukama. Na listovima
se takodcr mogll н i н
izrasline izazvane od jedne vrste
Listovi i cvjetovi
Rljiva.

,,,,1/um odoratum
11, jiikO ugodna ј sirOkO poznata aroma Jazark-
ф 1111/lt :tjc pri н iz Щ tl ijcla ш н
1 lll tl . l l i 11 ј с ц ш djelovima Ь н tijt:-
Listovi i
cvjetovi
1 111 pt t'CCSto.

kom д prolj<::ca i 1 jcta,
а ne samo kao sro mnogo
ljudi misli iskJjuci\'0
krarko prijc <.."Vjctanja.
Lazarkinja se u od lijeCnika
propisanim Щ upor-
Ь k() d oboljenja vcna i
Ь krvotoka. в bl-
ljka se а ё е koristi za aromatizi-
ranje р щ а i dcserta Ш kao
mirisna vrccica. Lazarkinju Ь sc
zbog brojnih н r.rebalo
koristiti sa.mo u maJ im dozama
ro
џ
о
("),
Г Т
<
.,. Trajnica
.,. Svibanj
.,. 1()..30 cm
.,. Ь
podanak puzav; Ы
golo, polcgla ili penjacica;
listovl zasiljeni. tamnoze-
leni, б 7 listova izjednog
rukavca
.,. Stanlste
bjelogoricne sume s razvi·
jenim prizemnim rasli·
njem. cesta do jako rasire-
na na tlima Ь humu-
som i hranjivim tvarima
.,. Uporaba
21
svjeza ili osusena zelen;
glavobolja, migrena;
zaci nsko bllje
>
ш
'()
о
а
а Ј
.,_ Trojnica
... Od svibnja do lipnja
liJJ. 30-100 Cll l
liJJ. Oblljelja
Ы jako razgranje-
ne, ё listovi
izduzeni, uski, siljasti, do
8 listova u jednom ru kav-
cu
liJJ. Staniste
jako ё na livadama,
pasnjacima, na rubovi-
ma (sume, putevi, itd.),
grmovitim mjestima,
preferi ra gl inasta tla
bogata hranjivim tvarima
liJJ. Uporaba
osusena zelen; rijetko u
homeopatiji kod izras-
lina i oboljenja koze
22
Divlja brocika
Galium mollugo
Jako ю divlja broCika ј е isro kao i
Ь srodan prilip dttgo е ш е н а ш н kao dje-
lotvorno ljekovito sredstvo kod о Ь о ј е н ј а raka. Т о с
н ј а isu·azivanja nistt ш potvrd iti
о н iz п ш н
п н р о с ј с ш tako da
о Ь ј е Ы u н vrijeme
vi5c в ё с ю н koJ
н а Ь а ј а п ј а djelocvornih ljeko-
ћ Ь ш jako
bogata divlja broCika medo-
ю ј е Ы ј а i privlali
п koji prikttpljaj u nek-
tar. Sastavne tvari nekad SLJ se
zbog slicnog djelovanja kao ћ
mosin koristile kod proizvo(lnje
siia.
Listovi i Cl'jetovi
1\oztkovina, zelenika
с • щ
'' ( ija ja.ko dekorativna Ь moze н <lo
Щ 111alog <lrveta, ј е п а ј е od Љ
п grmova u Njemackuj, н ј е
' 1 1110 111 IJ za padnom џ
cvjetovi
'' 1 ю su ё
Ф • 1 п plodovi smjeii-
,, "1 11 11 ll pazukima listava i
• ш alkaloid н i druge
llt \Vttc 1vaL"i koje izazivaju
I'"V 111\ н п ј е proljev il i druge
l111 f11 0 t1'1C u ё probav-
н !I IJ.:Hila. Biljka zbog toga
• ш 11ijc н za
tlt\t л Privlac.oe
l••tlt lt с pticama, pogotovo
lll llllovima predsra·vljajll vrlo н
1' ' ' lt t . it11 11t: t1i izvor.
cvjetovi
С Р
о
N<
л
о
<
z
Г Т
111> Zimzeleno drvo ili grm
liJJ> Svibanj
.... 3-15 т
liJJ> Oblljezja
listovi spiralni, koznati,
odozgo tam nozeleni i sjaj-
ni, odozdo svjetliji, п а rubo·
vima trnoviti
liJJ> Staniste
Europa, Ь kl ime, u
prorjedenim mjesoviti m
bjelogoritnlm К а о
prizemno raslinje, cesto
kao ukrasno drvo u razlici-
tim Ь
liJJ> Uporaba
23
listovi; u homeopal iji kod
tegoba s zglobovima; nije
prikladna za
ё
.". Jednogodisnja
.". Od lipnja do ruj п а
.". 20-50 cm
.". Oblljezja
Ь uspravna, raz-
gra njena; listovi visestru-
ko perasti sa uskim lis-
kama; cvjetovi Ь na
vrhovima svjetloplavi
.". Staniste
stara kultivirana Ь
rijetko na smetl istima ili
neobradenom zernljistu
kao iz vrta d ivlja bi lj ka
.". Uporaba
zrele sjemenke; ь s
zelucem ј zucnim mjehu-
rom
24
Crnjika, crni kim
Nigella sativa
, Crnjika ј е podr·ijcrlom iz zapadne
Х , Azije, posebno preportJClji,,a 7.tl bllj ni
vrt Ь ј е vcc џ ш п о
Х --)--: scoskim н Karla 0 (1
, , · ·; н dekoratiYne blljke koris t t
J1111\"t• ' . k )"
Ј \i' : а ш о crne н е papre!lO J1HOg
Listovi Ј
plod
okLJSa. U л podrucjima koriste
se kao zacin za spravljanjc kruha.
Oparak od izmrvljcnih Rjemellki (1
cajna zliCica/salica) djelotvoran ј е kucni
Ј ijek koji istjeruje vjetrove, djeluje kod
proljeva ili kao sredstvo koje optlSt:a
kod boJova tl zeltrCtl ili zucnih
kolika. Prevelike koliCine i1i stalna upor-
aba RU ipak opasni - sastavne tvari otro-
vne stJ Ll veCim koliCinama. Iznad bljclih
latica п se ш п
111),•11 sljez
\ltl1.1t'il officjnalis
lt 1 ј kor п Ь u vrtu uspijeva na mjesti ma
1 1 ј l llf l\1 ш ј duboknm Y)aznum tlu. Ј е п а ј е
11 11 11111\0 blljaka а grcdice zeleni i
''""VII ю ш щ ili ю Ь
lj• 11 о д se Ь kao п Ш oparak (1
!11 ' ю kod katara i hl'i-
1 • , ' · .rlr 1 kod nadrazenih sluznica
н ilt crjjcva. Slicno djeluje i
lt р с н hjjclog sljeza, kuji с
11''•' vlj.r otl kohanog korijcna ili
l1 '""'' Љ sa
11Vt 1't illlko е с о ш ko\jcinom
111t 1111 . У а с н џ џ
Ј ш Ь slj ez iz
ljt 1 .1 1 щ ј е г prikupljena
lrlljk,r р lag-
"''1 tt i1V,I1 ј plijesao.
Listovi i cvjetovi
(./)
г
L-
rn
N
о
<
... Trajnica
... Od srpnj a do kolovoza
... 20-50 cm
... Oblljelja
Ы uspravna, slabo
razgranjena; listovi trolapi
i li peterolapi, barsu nasto
dlakavi; cvijetovi s kratkom
peteljkom. 1- З cvijeta u
pazuscima listova
..,. Stanlst e
vlazna tla Ь hranjivim
tvarima i slana tla u Ь
nom pod rucju: blljka jako
rasirena kao kultivirana
Ь
... Uporaba
25
osusen podanak. osuseni
llstovi 1 cvjetovi; oboljenj a
prehlade kod djece
w
>N
::>
0:::
IJII> Trajnica
IJII> Od svibnja do lipnja
IJII> 10-20 cm
IJII> Oblljezja
podana k krata k , drven-
ast; izdanci pustaju kori-
jen iz nodija, listovi priku-
pljeni tJ rozetu, dlakavi
IJII> Staniste
rasi rena na otvorenim
tlima bogatim hranj ivim
tvarima uz rubove suma,
uz sumske puteve ј na
proplanci ma
IJII> Uporaba
osuseni mladi listovi,
svjezi. zreli plodovi; obo-
ljenja proljeva; samoni-
klo voce
26
Sumska jagoda
Fragaria vesca
1z listova koji г trjeslovine pripr·ema se oparak
(2 caj nc Љ ostaviti da odsroji 5 ш
п listo;ri rnogu se korisltti kao
н ш za л с а ј Listovi c.Jomace
jagode н е rnogu se upotrehljavati za
ю о с ш jako н ш е jagode nisu
p ravi plodovi. Cvj-etiste se kod и
jevanja plodova jako izboCi i
postane mesnato. Pravi plodovi
na]aze se п а povrsinj kao sitni
orasciCi. Oprez kod konzumi-
ranja svjcze ubranih jagoda na
licu mjesta- na plodovima se
rnogu nalaziti jajasca lisicje ili pre-
tincaste traka,rice н kao
prasina. Uvijek najprije temeljito v
., .. r .. oprat1.
1 ,. Listovi, cvjet0\11
plod
J•r н koncara
l llff!l' ll clula ulmaria
Bi ljka u svim dijelovima,
ю ю sadrzi
ш ш ш i
razliCite spojeve н
kiseline - aktivne tvari kojc
su j7.mcdt1 ostalog
obrazlozenje uspjeha lijeka
aspirina. Koncat"a ј е ime doblla
р о ш jako н i jako
dugot rajnom mjrisu. Oparak (1 -
2 :f.licice щ 1 salica. osta-
viti da odstaji 5 ш kao
kueni lijek koristi se za spl1stanje
ш kod oboljenja р о р г а с е
п vt·uCicom, kao sredst.vo koje potice
i'l.ltt civa njc rnokracc, kod reume ili gihta.
Nrkol iko mirisljavih cvjetova moze se
1, ј r ј Li ј za щ slatkih jela,
i t· lc-:r, sokmra Ш н н
о
с
N<
т
11> Traj nica
11> Od lipnja do srpnja
... 100-150 с т
11> Oblljezja
podanak puzav; stabjli ka
odrvenjela, razgranjena
samo u gornjem dijelu,
listovi п е р а rno perasti
11> Staniste
ё prisutna i ё u
skupinama na vlaznim
livadama, uzjarke ilj u
grmovjtim mjestjrna na
adama jJi naplavinama uz
tekucice
11> Uporaba
27
osuseni cvjetovj, rijetko ј
gornj ј listovi; sredstvo za
Ь vrucice; reu-
matske t.egobe; zacinska
biljka
w
>N
Ј
Q::
""' Penjacjca
""' Od lj pnja do srpnja
... 50-200 с т
""' Oblljezja
Ь polegle, uzdjg-
nute jli objesene, jako
bodlj jkave, ljstovj zjmze-
leni; vel jk broj Ь
listova
""' Stanlste
CeSt.O lJZ puteve, U О О Г
е п ј т kanlenolornjma, п а
neobraoenom zenl lj jstu,
uz ru bove т ј zivi-
с а т а
... Uporaba
osusenj ljstovi, svjezi
plodovi kao sarnonjklo
voce; oboljenja proljeva ј
upale
28
Kupina
Rubus frutkosus
Ovo ime predstavlja jcdan tako 7.van i н н
za. н vrsre kllpina, koje sc medusobno
г н samo u н Strtrcno poznavanje
ove kompliciranc Г t<:: п ю
Ь razli kO\'anjc nij c n л za prak-
ticntt р ш ј е ш Oparak (1 - 2 cajn.c
7.licice/salica) ш kod pro-
ljeva ili za н kod н ћ
proccsa tt ш i :blrijcl u.
J ako н н sastav-
ljena ј е od veceg [)foja kostu-
nica. Od н ј Љ н sok
bogat ј е п i
pomaze kod г
sti i kata1·a grla. Ocl
svjt::ie н Љ Listovj i
nckoliko (lana н mokre cvjetovj
krpe polozenih i п а ю р о ш с Ј а н Љ
listova (fermenrirani) Ь ш vrlo ugodan
ј н а ш ј с а ј
aallnu
/'11l111.'> /(/aeus
1 11 ' 111 IINI•Jvi malinc н
1 1111\' IIH' 1 Д SC koc\
llj • 11111 J11 1111)c11j ivati л а
1 11 11 н 111 k.ro i listOvi
11111 1,1\IOVi malin<::,
11 11 1\1 11 llllt·iiavinama,
1 111 ' " 1111arnji ili domaci
· "1' '' p11t: za otazivanje iedi.
111 ' "' 111 plodovi spadaju medu
н 1111 rl1vljc vocc. Svjez<.: priktl-
1 "' н rnogu sc ш
1 н kupine tek nakon
"'' 1111111{ р а п ј а na plodovima sc Listovi i cvjetovi
11.111 i jajaka lisicje trakavice.
н р ц с zcl ca ili marmelada ю nije pri-
' 11 г с Ь zbog vclikc ш Malina
1 111 11 v•· l•\..om broju Yr:>ta pr ikladnih а uzgajanje
t 1111 1 н brzo raste zbog brzog
1111111 ,IV.IIIJ;I.
:::0
с
N<
m
..,. Zimzeleni grm
..,. Od svibnja do lipnja
..,. 100.150 cm
..,. Oblljezja
Ы razgranjene, vise
u lukovl ma, guste s kratk·
im trnovima; listovi odozdo
svjetliji, bjelkasti
..,. Staniste
rasprostranjena ili cesta
na proplancima i sumskim
cistinama, na putevima,
grmovitim mjestima ili
duie vremena neobrade·
nom zemljistu
..,. Uporaba
29
osusen i 1 istovi; svjezi plo·
dovl: oboljenja proljeva i
upale
w
>N
:::>
а
.,_ Listopadno drvo
.,_ Od travnja do svibnja
.,_ do 15rn
.,_ Oblljezja
listovi spiralni. siroko
oval ni . zasiljeni. odozgo
lagano dlakavi. dodozdo
vecinom lagano pusten-
asti
.,_ staniste
potjeee od domaee divlje
jabuke. danas se uzgaja
kao kulitivirana Ь u
raznim vrstama
.,_ Uporaba
zrele i nezrele jabuKe;
proljev; voce;
30
Jabuka
Malus domestica
Samo nezrele jabukc sadrze vece
kolicine pekti n;.r. koji svoje djeJo-
л pokazuje kod zatvaranj a
proljeva i zastit<.; sluznice.
Svjeze Ь nezrele
jai)Uke а щ ш kod
tegoba iza?.vanih ш il1
kao prvo sredsrvo kod
Jabuka ш krvarcnja. VeHka
knlicina pektina Љ
jabuka rnoie se koristiti i kao prir.odna pomoc kod
pripremanja ielca od bobica ili marmelada. U
prirodnoj ko;r.metici prepolovJjcna ю koristi sc
kod osteccne koze. Osteccni dijelovi koze samo se
nama:i.u н ш ш Svjeza ili osu5ena kora
jabuke prikladna ј е za poboljsanje okusa Ы н
eajeva.
IIIJt•li
t . 11. н 'f.(IIS monogyna
•111• lr1v1 bl jclog д osj m ostalih aktivnih cvari
• l t 1 м t<.: н п kiseli11e ј
11• 11111 Jl t k koji sire п н zik , puv<.:cavaju
,, т щ mii'i ica i snizavajtJ tlak. Oparak (2
н • "'' itc cvjctO\'a il i ю ostaviti da
1 '"1' 10 ш se р о щ Ы ј а а prema savjetu
' ,1.11 ko crveni plodovi su
rltt 1 \11 ,l'ti\,IS! j, 3 nekad SU SC U
•11 ''" ц й kao
1 m•l• • ,,k za brasno.
1111 1 ю dod atak dru-
11 11 11\ :t od divljeg voca,
1 1 ' lit lll щ Glog jako
• • • • н velikom
111 ptlt, l 1 ma nj ih sisa-
ltlll k ю н
1 t Г
Listovi i cvjetovi
::u
с
N <
)>
Grm jlj drvo
Od svjbnja do ljpnja
do 18m
Ь
razmaknuto razgranjene
grane. vecjnom s trnovima:
listovi trolapi ili peterolapi i
s dubokim reznjevima,
cvjetovi s jedn im tuckom
stanlst e
Cest ј jako rasiren u grmo-
vitim mjestima, zivicama ј
uz rubove suma, vecinom
na suhom tlu
Uporaba
31.
osusenllistovi ј cvjetovi,
svj ezi plodovi; tegobe sa
srcem; samoniklo voce
w
>N
Ј
Q::
11> Grm ili drvo
11> Od svibnja do lipnja
11> do 18m
11> Ь
listovi jajoliki , samo u
prednjem nejasno trola-
pi; cvjetovi (skoro) uvijek
s dva tucka
11> Stanlste
cest ј jako rasiren u pro-
rije<Jenim sumama ј
sumarcima. cesto ј na
vlaznom tlu
11> Uporaba
osuseni listovi ј cvjetovi,
svjezi plodovi; tegobe sa
srcem; samoniklo voce
32
Crveni glog
Crataegus laevigata
С а ili Jijekovi od gloga
povecavaju aktivnost
srca i н
krvOtOk i CeSC<:: S<:: upOt-
Ь kao srcdstvo za
tl ugo1·ocno sprccavanje
srcanih tegoba, nego
kod ё akutnih
oboljenja. Svaki р ш
prijc Llporabe pripravka
Listovi i cvjetovi
nuzna ј е lijecnicka п О Ь ј е vrste gloga
џ se џ Њ i н krlzanci razlici
Љ Ь Njihovo iznimno dekorativno cvijece i
pJ.odovi П se koristiti kao н п drvo ll vrto-
vima. Cvjetovi, listovi i plodo,,i н su ш
broju ш 7. ivotinja. U gustem granju rado se gni-
jczde ptice pjevice kao ю su sivi popiC i crnoglava
н
а н Ј tt·n, trina, trnjina
f ' tlllll l.'i spinosa
1 •1 , 11l • vi )c·tovi djciLJjtl kao laksativ i poticu izltJCi·
!11 ,, 11\i lk 1 н т 1 <.; $!;; Ll Ь vaj Ll Ll ш za
i , 11jr k 1 vl 1 ( aj<..: vima s н
Ј l• '1' 11 1111 111. OkJ' lJgle plavkaste н
k\ 111 i jr v:t jl J к Н ј н а н о п џ
\!!" pt ij c pt vog н п н а а :t.bog
111' " l l1 lll t' п t rijcslovina.
11111 1 V,l ( l l jako pomazu vrecice
l 11 l 111kfl П Г н koje
1
1• 1111 11 I1I:I:i.a vajL1 okus. Ugodna
11 1 1111 111111 н se tck
,tf_,

н • c r o og lma kori-
1 " 1" l p.-:tvljanjc о ш
fJ I Г l l SOk,
1!11 Vf llll. t 1li i'IOS110
Hll ll l1lj11 . 1\ iljk;l jr:;
1· 1 11,1 1,:1 vcl ik broj
.,flft I V• ' ""J:I 11 г
m н tt i ) C' t l jll .
Listovi, cvjetovi i plodovi
:::0
с
N•
Г Т
.,. Grm ilj drvo
111> Od ozuj ka do travnja
111> do 18m
111> Ь
postrance i razmaknulo
razgra njene gra ne, trnovi-
te; fjstovi obrnuto jajoliki,
fino Ы odozgo
mat zeleni. odozdo svjetljj j
111> Staniste
cesto i u velikom broj u u
sumarci ma, zjyjcama ј
grmovitim mjestjma uz
rubove su n1a
.,. Uporaba
33
osusen ј cvjetovi, zrel ј plo-
dovi (kostunice); probavni
organi; samoniklo voce
ш
>N
:::>
а




....
....
w
Listopadno drvo
Od svibnja do lipnj a
5-15m
Ы
krosnja otvorena i nerav-
nomjerna; listovi nepar·
no perasti, liske otprilike
iste velicine. Ы
mat zelene
Staniste
cesta vrsta u sumama i
sumarcima: cesto kao
џ krasno drvo u vrtovima,
parkovima il i uz ulice
Uporaba
osuseni cvjetovi. svjezi ili
osuseni plodovi; poti·
с а nje metabol izma;
laksativ; samoniklo voee
34
Jarebika
Sorbus aucuparia
Jareblka bogara razbljtjm Ь i
zasadcna u vrtoYima nije samo dekora-
t.ivna, nego i korisna u puno
pogleda. Od osusenih ю Ш
p lndova spravlja se с а ј s Ы
laksativJJim djeloYaoj cm koji
takoder potice i i:r.lucjvanje
mokrace (1 с а ј л а
7.Ji cjcafsalica, ostaviti
da odstojj 10 minuta) .
Plodovi se ne mogu
н prije prvog
mraza, 110 н utjecaja
hla.t.lnoce odliCni su za
Listovi. cvjetovi 1 plodovi
spravljanje kompota i mamelada. Parasorblnska kise
lina koja ј е prisutna u plodovi ma ј nadrai tJjC н
llice unistava se pri kuhanju ili н Ponekad st:
za ш vec zrelih plo<.Jova {nd kolovoza) pojav·
ljujc ј nova g<::neracija ю
1i•-• Ј а а kiselica, sumski cecelj
ш ,,1·ctosella
1 111• ltivl bl ljk<;: г oksalnu ш Cije imc ј е
1 lttl 1>', porodicc Ь Odgovorna ј е za kiscl-
' 11 • Jl11tova. BiljkLJ ne [)i Ъ upotrcbljavati
' · 1 Ј Ј h11l l1' i о а т а zL)()g opasnosr.i pojavljivanja
t н н н т п ћ а ш е ш к а Nekoliko listova kao
, т .111 щ salati ipak nisu stetni. Н о ш е о
1 al L t п 111:1 pripravkc Ы kod smctnji
! ,,,( 1 111 н i j<;: trc te kod ш
щ щ t ,, k 11 111 с n а с а Inace rasiren i
1 1\ 1 ' JIIf il l!l j t 1 s<;: ш
t 1111t ,J,I il• н
н 11 111 н takog svijetla.
1 1• 11 н н taz.l ike tlaka u
' ' 11 Jll lt lj l,c я
Listovi i cvjetovi
()
m
()
m
г
'-
..,_ Trajnica
..,_ Od travnja do svibnja
..,_ 5·15 cm
..,_ Obltjezja
listovi trostruko perasti;
prizemni, presavijeni uzduz
sredisnje zile; cvjetovi poje-
dinacni, s Ь i tamnim
zilama
..,_ Staniste
prisutna do j ako raspro·
stranjena u hladovitim
bjelegoricnim i ё
nim sumama, vecinom na
vlaznom, osrednje kiselom
tlu
..,_ Uporaba
35
svjeze cvjetaju6a Ь
poticanje metabolizma,
probavne tegobe
w

а
<(
1-
1-
ј
Jednogodisnja
Od srpnja do э
3050 cm
Ь
stabUika uspravna,
okrugta. э listo-
vi podijeljeni u uske
Ь zarezane liske
Staniste
stara kultivirana Ы
veeinom samo u vrtu: u
zemljama Sredozemlja
se ugaja i п а poljima
Uporaba
zreli ptodovi: oooljenja
disnih putova. probavnl
organl
36
Anis
п anisum
' Anis ј е prastara kultivirana h• l
jka i uspijeva u srednjoj Europ•
na suncanim i л п
Plodovi sadr'l.c ereriCno uljc s anct
о ш kuji blljcj daje п
н ј miris. н • ю
н guste sluzi i potice
iskasJjavanje, а to ј е iskoristcno 1
ш bmjtt kucnih lijekova.
na primjer i bonbonima za
н ccsto i u kombl 11:1
ciji s drugim ljckovitim biljcm.
Listovi i Oparak (pola cajne Zli cice ш
cvjetovi ljenih ploduval salica, ostaviti da
ю 5 minuta) purice н 1
щ nacin kao kumorac ј kim. Ulje od anisa t1po1
Ы se za arumatiziranje veHkog broja
pripravaka, izmedu ostalog i u ш ш
Ј п • ( '('Vac
, .,•opodium podagraria
1 @' н п а liske s prednj c koji izgledajll
ё п о kao noga od jarca. Biljka St: vec ll
srednjcm vijeku џ Ь za
lijccenje podagre. Dan.as ј е sastojak
velikog broja homeopatskih pripra-
vaka (oparak, dodatak kupki, kom-
presijski zavoj) za Ы retJ -
matskih tegoba. Mladi listovi pri-
kapljeni prije cvatnje, peteljke
li srova ј Ь mogu se spravljati
kao ukusno samoniklo povrcc.
Aroma ћ dijelova Ь pods-
jeca н na periiin. Pripaziti п а
mogucnosr zamjene Ь s dru-
gim, djt:lomicno otrovnim pred-
sravnicima ovc o!Jitelji!
.,.. Trajnica
.,.. Od svibnja do srpnja
.,.. 50-80 cm
11> Oblljeija
podanak tanak; Ы
uspravna, razgranjena,
suplja, izbrazdana, gola;
Jistovi parno trobrojni
.,.. StaniSte
cesto na tlima bogatim
hranjivim tvarima u grmlju,
UZ Ь Suma. puteva,
itd.; prisutan u cijeloj
Europi
.,.. Uporaba
37
и ili svjeze cvjeta-
juca zelen; reumatska
oboljenja; samoniklo
povree
ш
::s:::
Q::
<(
1-
1-
>(/)
11> Dvogodisnja
11> Od svibnja do srpnja
11> 60-100 cm
11> Ы
Ь uspravna, bri-
dasta. razgranjena u
donjem dijelu; listovi
slicni onim od mrkve;
dvostruko perasti s na-
suprotno prekrizenim
uskol isnatim parnim
liskama: cvjetovi Ь ili
svjetloruzicasti
11> Staniste
rasirena u svjeze gnoje-
nim livadama
11> Uporaba
zreli plodovi; tegobe s
probavnim organima
38
Kim
ј
!
Carum carvi
Listovi i
cvjetovi -.
Plodovi lagano ы Ь
sadrze etricno ttlje koje se sasto)t
od karvona koji н ј н daje ц 1'
н miris i drugill
sastujaka. Т Ј ј с tjera vjetrove,
Ь grceve te djelttje sekret
Jiticno. а ove Ь iskorista-
vajLt se piotiY osjecaja н ш
sti i н ћ tegoba u podrucj tt
7.cltlca i crijcva, ю н
konzumiranja masnih jela. Prek1
а л а se sazvace par plodova kim
ј ј ј se pije oparak (1 - 2 cajne zlicic
ш plodoYa/salica, ostaviti
da odstoji 5 minuta). Pomocu п •
vog ulja mogu se ё aromati /.1
г proizvodi od mesa, salame, si t.
p<::civa i pica s visokim ш alkohola.
•lc t•
JI/IJI/1 я г
• '' 111111111 •k l)i ljke s ш zelenkasto-bljdim
1 ' "' l1tt.1 ј е t lpt cna н koja uspijeva na slanom
1 • IH I/ 11 tl 11 н а п ш i tt Njernackoj
,, 1! 1 1 IHJ t: p1·i$utna. Celer kao pm>rce в а ю р т
"' 11 11 Jll ,. п blljka. Svi dijelovi blljke
"" • , 11 о 11lj t: Ll о ј е ш se nalaze
н 11 ,tpl11l. karvcol i druge sasta-
• "1 1 Ј Ј е Ы potice 1
1
1 k
1! 1 11111 111 0 i' <I Ct: i ю se r:!J"f
1 1 , 11 • ,1, 11 1 N11k. Njegovo djelo- .1
14
,. '1.
11( 1 н nij'e ,.."..
. 1'•"'-- •
1 н 1111 l .lstovima bilj'ke г -
1
::;:(ff. {
с .
11 • • ,,11' lol t 1 н ј ц е С lJ.\.' ··..._.,{_:..
l;e t •·l l t tii 11JH1a i Gomolj \
•1 н • • kao povt·ce ili
о ( \V: 11 tlo1·fska salata).
ljH • <t' icl' :l SLI bijeJj ј
1 '''' 1 Ј 1 " "''ijc n ј е vreten-
Listovi i cvjetovi
(/)<
--1
--1
)>
::0
;::;::;
Г Г
._ Dvogodisnja
._ Od lipnja do srpnja
._ 50-90 cm
._ Oblljezja
listovi perasti, s jakim
bridastim Ь
1 iske trokutasto klinaste
._ Stanlste
kao samonikla Ь jako
rijetka u u Europi: cesto
kao vrtna Ь povreme-
no kao divlja
..,.. Uporaba
39
svjeza zelen ili repa: reu-
matske tegobe, tegobe
rnokracnog mjehura i jetre
ш
::s::
а
<{
1-
1-
•(/)
11» Jednogodisnja
11» Od svibnja do lipnja
11» 40-70 crn
11» Oblljezja
Ы razgranjena,
suplja. na donjoj strani
malo dlakava: listovi
tanki, odozdo lagano
dlakavi, dvostruko do
cetverostruko perasti
11» Staniste
stara ё Ь iz
prednje ALije, ё kulti·
virana u vrlu, ponekad i
dlvlja
11» Uporaba
svjeza zelen prije cval-
nje: ё krvi kod
proljetne kure: ё
Ь
40
Krabuljica, krasuljica
Anthriscus cerefolium
• Ј "...: Tipiena aroma Ь
1.1..
' pri • н i zato se Ь
$
1
't samo svjeze prj kupljena bl ljka.
... . lirricno ulje pristllno u
Р r drugc tvari kojc potictl izluc1
f
, ю sadrzi metilkavikol ,
<ui';1 • mohace i ш н л
t г upotrebljavamo kao
sok (1 71ica dva ptll .
:: dnevno) Ш kao oparak Ј 'l. l1
v ( ' л н listo\•a/ salica, osravr
• ј da щ 10 minuta). п tr
Listovi i
cvjetovi
\ kt1hinji ide UZ Ь ј е Ј а Od pcradi .
sir i gljive. Krabuljica se mo:le laga
LIZgajati н ш ё н
za l)iljke na prozorskoj dasci iJi Ь а Ј
н ј moze se ubirati vec SCSt tje-
dana nakon sati njc.
н l>edrenika
1 н major
, '"' ' ovc l1 iljkc ili njoj
11 111 rlr н п ћ щ
/1 1) 1 rrl.r r :r:-1<.: 11<1
" '"'""l lll (' tli cirli se vec dugo upot-
1 н • oparak (1 с а ј п а zJi ca
Ф Р r•Jc11UA kurijcna/
111 'I''HIJ.111J<.: kod upala u
1 • • rlr д llomeo-
rt 11111lt• 111. 1 l1rljku propi-
.,J • щ zvLJkova u
Etcricno Llljc:
1 1 11 •1! •1 lr 1 \,l slojak п
11 "" "'' '' · Pr i p:r'l.i r·i i na zamjen\J
•l1t11 lr v.IIIIJII k11j a se u nckir11
1 ч )11111 щ п bedrenika.
Listovj ј cvjetovi
С Л
ј
ј
)>
::0
;::s;:
т
..,. Trajnjca
..,. Od Jjpnja do rujna
..,. 40-100 cm
..,. Ь
Ь bridasto izbrazda-
na, vecinom suplja. obras-
la listovima do vrha Ы
ke: listovi perastj; cvjetovi
Ь ilj svjetloruzicasti
..,. Stanlst e
na gnojenim Jjvadama ј u
blljnjm zajednrcama trajni-
ca; na sjeverozapadu rijet·
ko, prema jugu sve cesce
prisutna
..,. Uporaba
41.
osusen poda na k; sredstvo
protiv kaslja, upale u pod-
rucju usta ј zdrijela
w
::s:::
0:::
<(
1-
1-
Ј
.". Jednogodisnja
... Od ljpnja do kolovoza
... 30-60 cm
.". Oblljezja
Ы cvrsta. usprav-
na, komapaktna: donjj
ljstovi perasti do dvostru-
ko perastj. okruglastog
ruba; gornj ј 1 jstovi vise-
strl Jko perasti, s uskim
liskama
.". Staniste
vrtna Ь ka. samo povre-
rneno prosirena kao
podivljala uz smetlista
... Uporaba
zreli plodovi: poboljsanje
apetita i poticatlje pro-
ь samoniklo povrce
42
Korijandar
п sativum
ш s Ь ili svijetlo
r u7.j castjm ю ш autoh-
ton ј е u ш а
н od Alpa uzgaja se vec
od п н п vjjcka.
SYjeza Ь н ј е
ш л rnirisi kao
stjenice) ј u ш
sadrzi jako ш <::t.<::-
п lllje s bi'Ojnjm а ю ј с ш а
Oparak (1 с а ј п а zliCica
plodova/saljca) se koristi kod pro-
bavnih smetnji i н н s
ш vjetrovima. Biljka ј е
н i za ш djectl. А о ш а
korijandcra л ј е dio ш
Listovi, CVI< ,.,,,,
ј plodovj
щ г г у zacina, н likera, Ы ј п Њ т а ј ј а ј ю
peciva н
I•J••J(t\va kukuta
f , •11111111 maculatum
t 1 щ щ п mirisa u sebl sadr'l.. i alkaloid п
11 • 7.ivcc. On ponajprijc zat"i u podrucju
11 \ 11<11ilr З Stnetnjc OSjCtila i mucnin u, te
1 ф 11kol.'<.: r1ost koj a pocinj e u
1 щ 1 П л u
1 1 • 1 •• п SLJ sokom od
11' Lt tk ll tc. Ova smr-
"" 11' н :1 ni u
L 1 '" Ј щ •'1" nijc prik·
11 11i l(' ll 11 i 8 п с pretjerano
11 111111 p<' l :< i н н п i krabu]jicom.
11 itlljJ..I Nll П П punO
1 ф "' н • • kLtkuta.
Listovi,
cvjetovi i
plodovi
С Л
ј
ј
)>
::0
;:s:::
Г Т
.,. Jedno ili п
.,. Od llpnja do kolovoza
.,. do2,5m
.,. Ы
Ы jaka, okrugla.
sitno izbrazdana. suplja,
pri tlu crveno-smede mrlja·
sto; llstovi visestruko pera-
sti. п
.,. Stanlste
jako eesta Ј jako rasirena
п а п smetliStima. u
п п п
ca п а obalama rijeka ili uz
zidine
.,. Uporaba
43
п listovi i stabljike
listova; samo u homeopa-
tljl kod oboljenja ociju ili
napadaja vrtoglavice; 11ije
za ё
w

а
<(
1-
1-
>(/)
..,. Jed110 ili dvogodisnja
..,. Od lipnja do rujna
..,. 20100 cm
..,. Ь
listovi visesl.ruko perasti,
Г Ј Ь l1stova ё vrtno111
pers1nu. о щ а strana
listova sjaJrla, pri tri Janju
oslobada neLJgodan
mjrjs
..,. St anlste
i cest UZ rubove
grmova, t1 b•l1n1m zajcd
nicama, na rusevi nama 1
na neobrade11jm poljima
..,. Uporaba
svjeza cvj etajuca zelen;
sa mo Ll hnmP.npatij i kod
povraeanja s proljevom ј
Ь s proizvod·
njom mlijeka za
dojencad, njje za samoli-
ё
44
Divlji persin
Aethusa cynapium
U svjezoj Ь i н su
polini koji :;tvarajt• Lrpak oktJ:-.
i • н crvenilo koze,
bolove н н proljev, а u
р о е Ь н о reskim sl ucaj evi ma i
g rceYe s ncsvjesticum ili zastoj dis-
nog sustava. ј а ј л с donje stranc
l istoYa divlj eg persi11a nisu j cdi na
stvar ro kojem ga mozemo razlikovati '
vrrnim о т svaki sti tasti
cvijet i ma tri prcma dolje okre-
ntJta ovojna listica. Ova
ш or rov11a Ы
nikako П Ј С prikladna za
Cvjetov ј plodovi samolijecenje. l zYor no pod г
jctlo biljke ј е Sredozemlje, а н sred-
njoj Europi prisuran ј е od broncanog doba.
н н dlan
llt 1 lt /t 11111 , ,,J/r,/lr/\' llll/11
Ј Trajnica
Ј Od lipnja do rujna
Ј 45-180 cm
1 ttlllllljtlf j ltl'ttll
""'' 1 1" '11 1111
l•1111 1l •1 н J><HIIII\ ю
11 1 11 1111 t Vtt j (f111o
11 tlolll lo tJ .II N,t н н c 1k11
1 н '"''" 11111 • щ .tko IJi
11 • 11 •. l ;ll lttl щ
• , ' ""''' '"'·, lvic: lkJ.:
11 llljttt jllllj\1 prtj(' :>V<:J.::I
\ lt l tt 1 lllt н М 1.
Ј Ы
Ы jaka, suplja, bri-
dasto izbrazdana; listovi
dugacki do 50 cm, Ь
zarezane sjedeee liske ili s
dubokim lapovima. s velik-
im Ь koljenicama
Ј Stanlste
eesta na tlima bogatim
hranjlvim tvarima, u vrtovi-
ma, na rubovima puteva,
grmovitim mjestima na
adama ili naplavinama uz
tekucice te gnojenim liva-
dama
.,. Uporaba
Listovi i cvjetovi svjezi ili osu5eni listovi i
Ь samo u homeo-
patiji kod probavnih tegoba
i oboljenja koze; sa moniklo
povrce
45
w
::s::
а
<(
1--
1--
>(/)
IJi> Trajnica
IJi> Od lipnja do kolovoza
IJi> 50-150 cm
IJi> Ь
podanak Ь
supalj , podijeljen iznutra
poprijeko: listovi s dvo-
struko zarezanim sje-
decim liskama. s du-
gackim, Ь
djelovima na kraju
IJi> Stanlste
ne tako cesta mocvarna
ili vodena t>iljka oko
jezera i ј а raka
IJi> Uporaba
podanak; samo u
homeopatiji kod ё
ili zivcanih smetnji; nije
za samolijecenje!
46
Trubeljika
Cicuta virosa
.Jako ш sastojke tl
ovoj biljci ш о е ю pronaci
prije s\rega Lt debelom
podanku, а oni pola sata
. н konzt1macije mogLt
izazvatj povracanje, Ь о о
u trbuhu, jake grceve i ш
izazvanu obamiranjcm disnog
sustva. н zbog toga н н е smi-
jcmo н ш bez konzultacije sa lijec
н Moguca ј е н s ш
celera (sliCan miris) ili korjcnom ш
н о ш ali zato щ biljke н
п п н ш rnogll
Listovi i cvjetovi
plutati zbog ш н п
zrakom i Ь toga se kroz \'odt1
krecu kao plutajuce bove. Na Ы ј е
sti taste cvjeto,,e н prije svega osolike rnuhe.
1 н
lr н media
11 1• щ jos od ranog kamenog dol)a i н
ф щ moit: st: svttgdjc Г Cvjetove
11111 ti jeknm cijclt; godine i LL j cdt10j
ј .. ,, rrocvati i do р с get1er-acija cvjctova.
1 ' 11 111 "IICI rP protiv ю u misiCima
1 Н tll< о р н а Od (1 Cajna zjJj ( jca isitnjene
1 111 •''' ,, ) Ovu щ i ccsto ш
11 '""'rr1111 koristiti i kao н
1 • н 011
1 l llt •ll• '''' l1l l jk<.: odstrani I>C
111• 1111 1 п se
j l 1 1111 н i ok.us se
l "l l'lll tJitJC' л od
11'"'"' 1 11 ra· rloblja jakn
Ј ј 1 111lltl/' . н р о н а za
1 lto 11 1 1• l.t 1 •tl н н а Ь
1• 1• 1• ш ri jckom
IJ 1, н • н Listovi i cvjetovi
.". Jednogodisnja
.". Od sijecnja do prosinca
.". 50 -150 cm
.". Ы
Ы polegla ili penjaci-
ca, cvjetne stapke dlakave;
listovi ovalni, zasiljeni, s
peteljkama. listovi krosnje
duboko razdijeljeni
.". Stanlste
jako cesta na propusnim
tlima Ь hranjivim
tvarima; u vrtovima, na
poljima i ispod grmova u
parkovima
.". Uporaba
47
svjeza ё zelen;
samo u homeopatiji kod
reumatskih tegoba; kao
samoniklo povrce
.,. Trajnica
.,. Od lipnja do rujna
.,. 30-80 cm
.,. Ы
д Ы uspravna, ne-
razgranjena, podzemnl
izdanci: listovi duguljasti,
nasuptrotni
... Stanlite
prisutna na sred nje su·
him propusnim tl ima, na
branama i obalama rije-
ka; jako dekorativna u
vrtu
.,. Uporaba
podanak; samo u
homeopatiji kod preh·
lada i depresija
48
Obicna sapunika
Saponaria officinalis
u korijenu blljke s Ь ili lagano ш cv
ovima mogu Re pronaCi saponini, р о kojima ј е i l)•
ljka doblla ime, te koji isto kau i sapun imaju anti
baktcrijsko djelovanje. Izmljeveno korijenje
sapunike vcc ј е u dalekoj proslosti sl ublo ka•
sredstvo za pranje. Saponini
razrjeduju gustu sluz i poticu isk.
ljavanje, а njihova ljckovita djelot
vornost se koristi u sredstvima za
ublazavanje kaslja i kod kat •
bronhija. ё а ј od sapunike (
cajna ё usi tnj enog i
korijena/salica, r•
staviti hladno i ostaviti da
odstoji nekoliko sati, tek o11da р
uhati i iscijediti) se kod kaslja sm•
piti najvisc dva puta dnevno i ш
Listovi i predugo. Biljka ј е prcporucljiva -; ..
vrt u kojem se uzgaja divlje cvij<.:!
•• kllrolist, trolistica, gorka trava
lt ll}' .llltiJes trifoliata
· • ш с н ц о vrcmena ko.ri stila
• 1 1 v•> р п н vruCice iako
lo 1 1 V.trl kojc.: ju
1 Ј ·• • 1111 Cork i trolist ј е
t ljil• 11.1 s gorkim
Љ 1 " ' ·' с koristi с а
11 '"' ' и i puboljsa-
''1 Jl l oi ll,l\'\ l l prirodi ј е
1 м н а zhog ш is-
li t t llli lill a i а crvc::noj
11••1 it co1l1 l>iljaka. lz
1 1 11 н џ • н se ne smije
н tu р irocl i. Got'ki trolisc
t • ·' 1 111 Ј е ю mocvarna biljka tl
1! ' .11• 1 п jczcrca u ш
1 111 11 1 1' 111111 pro izvodima za
1 1 ' 1' 11 .1 1. о с I J:orkog 1 rolista
Listovi 1 cvjetovi
jll111jt lljiiJI 1of zc.:I LI CaniJl ј ј probavnih Ш
1 ,.,,, 11 .1 Ji,·" .1 п lisrova, ћ s
1"' 1111111 1111 • с • н t1 omjc.:rtt 1 :1 /Salica, ostaviti da
1 н о Ј • 11 11111 11 .1).
--1
:::0
о
r
с л
--1
(")
т
.... Trajnica
..,.. Od svi bnja do li pnja
.... 20-30 cm
..,. Ы
listo\•i, р о tri komada, liske
s cjelim rubom, duguljaste,
gole ј vecinom okrenute
prema gore
..,. Staniste
rijetko prisutan i ne u sku·
pinama uz ru bove presusu·
jucih j ezera, u livadama na
ё tlu, u ё
zasticena Ь
.... Uporaba
49
svjezi ili osu5eni listovi;
slab apetit, probavne
smetnje
w
>
w
о
z
Ј
с а
111> Trajnica penjacica
11> O<llipnja do srpnja
11> 2-4m
111> Ь
listovi peterolapi razlici·
ti h duzina, sred nji znat-
no veci od Ы
cekinjavih rubnih
11> Staniste
u grmovitim mjestima;
uz ogrDdc ili б п а
adama i naplavinama uz
veee tekucice
11> Uporaba
podanak; samo u
homeopatij i kod reu-
matski h tegoba; nije za
sa molijecenje!
50
Bijeli Ь
Bryonia alba
П Ь za razliku od crvenng Ь л
precesta ш vrsta. Od srpnja nosi mat l' '"
plodove vc:: liCi ne graEka i jako ј щ о okusa koji
sadrzc в glikozide koji i:Gazivaju jako
nad razivanje probavnih organa, pnprace11o s prul r
vom i ш Mcdicinski se u
homcnpatiji kuristi samo podanak. U antici
su se pripravci od od podanka Ы
vali kao jak laksativ. Biljka istO kao i njoj
srodni ш crvenj Ь niposto
nijc pri kladna za samo-
lijccenje. Zeknkasr.o
bljele cvjetove vcci-
nom oprasujt• kukci.
Lislovi i cvjeto11.
lt ilclljkc· (Ni abljika, lisrovi) sadrzc::
1 mok koji za razliku od Ь
_, •.• ,,.,,, 1 1111\ IJikt: tljcltljtl na tanko
И 1 j.cl '' Bi ljka s<:: n.c
.. ,, "'' 1.1 ю zbog
111111 1• ш н p1·avil nog л
11 t \ 11 1 l.ltloi<:Za i njoj
•t• • Ц
1 IIJI ltiJt lo
"' ,. ,, IIIV I щ
) П ime-
. '"" , ''11/(1111 l<tksativ-
\ lt ljl lill ol '•• INl.lVIl ј $ ll diO
Listovi i cvjetovi
11 М tlc l•tck•>''a. Rasruci izdanak biljke oko svo-
111" '' • н 11 k н kretnjc i za jt:dan ok.ret pot-
1 t• " 'l'llltl. c· cl v: 1 sata.
(f)
г
)>
л
о
<
л
rn
Trainica penjacica
Od lipnja do rujna
З
Oblljezja
Ь tanka, obrasta u
smjeru obrnutom od kaza-
ljke na satu; listovi srcasti
s dugackim siljkom; cvjeto·
vi potpuno Ь
Stanlste
б kod Z.ivica, u vrtovi·
ma, grmovitim ffiJeStlma
na adama ili naplavlnamc
uz tekucice, na branama;
danas prisutna u cijelom
svijetu
Uporaba
51.
osusena zelen; laksativ;
n ije za samol ijecenje!
>
о
({)
ш
-,
с е
>
111> Zimzeleni patuljasti grm
111> Od svibnja do lipnja
... 20-60 с т
111> Oblljezja
Ь ke polegle ј hvata-
j u korijen; listovi koznati ,
odozdo s mrezastim
nitjma i bez tamnih tocki
111> Staniste
rijetko u prorijeden im
smrekovim sumama,
pasnjacima s patulja-
stjm grmljem u brdima ј
u Skandinaviji; zastjcena
Ь
111> Uporaba
osuseni listovi; infekcjje
mokracnih putova
52
Medvjetka, uva
Arctostaphylos uva-ursi
McdYjet.ka ј е п п п о razlikujemo ih jt: r
п а ю odozdo nemaju prisutne mrlje, а gla\· 1 1
aktivna tvar Ь ј е bakteriostaticki djelujuci gbl·
zbl arbutin. Pripravci se zbog о р щ н 11
od л bubrcga ј п
ne Ы trcbali koristiti н
vrcmcna, а tijekom t rudnoce IJr ' '
se trebalo izbjegavati. Biljktl
takoder н е Ы ш prikuplja1 i
sami ј е г ј е ј spada u
н vrste. Profcsionalno ш
jena medvjetka ј е sastojak u gotov "1
lijekovima i cajevima koji se
kod l!pale mjehura. Biljka ј е dobl l
Listovi i ploclovi
imc р о mcdvjcdima koji jcdu plo
dove i koji su nekad tako rasijavali sjemenke. Ј ш
sjcrncnkc rasijavaju ю ptice.
1 1 1•l u i 11 alkal oide (pr ijc svcga hios-
'"'" п i acropi n) koji izazivajtl grceve
t• "''1111111 1\ н л nije za ш
Ј н н • п т K<1d
llltl 1 щ ј п а i St i naci n
1 111 щ au10hrono
ltll• н п grceva.
11111 \ п cvjet-
1 11 ljt l '•( l c k н
1 \ 111 IJII Д п
tl t • н cvjcrovi
'" ц Vcc :;l je-
Jil tl " '1 11 II VCIHtJi .
•1 • п
111 1• 11.1 INtl п kao i
1 1• 11 1
Cvjetovi.
listovi i plod
о
о
$;
о
(').
z
()
Г Т
Jednogodisnja
Od lipnja do rujna
46-100 cm
Ь
Ы uspravna, raz-
granjena; listovi spiralni,
plavkasto-zeleni, nejedna-
ko vijugavi ј Ь
Stanlste
donesena iz srednje Ameri-
ke; pojedinacno, ne u sku-
pinama, u zivjcama п а
poljima ј uz rusevine
Uporaba
53
osuseni listovi; najvise u
homeopatjji kod grceva i
astme; nije za
sa enoljjecenje!
w
(.)
z
'(.)
о

о
0...
.". Jednogodjsnja
.". Od Jjpnja do kolovoza
.". 20-80 cm
.". Oblljezja
Ь uspravna, raz-
granjena; Jjstovj spjralnj,
Ь ј ј Ј ј s ravnj m
rubom, lagano dlakavj
.". Staniste
jako cesta u Ь lj n jm za-
jednjcama п а poljima, u
vrtovjma ј na padjnama:
porjjeklom jz Sredozem-
lja, danas prisutna u
cjjelom svjjetu
.". Uporaba
svjeza cvjetajuca zelen;
napadajj vrtoglavjce,
glavobolja ј grcevj
54
Crna pomocnica
Solanum п
л djclovi Ь i mat crni plodovi sadrze sa11 1 ,
manjc koliCine alkaJoida. Vjerojatno postoje razliL ' ,
geografske vrste s razliCitom kolicinom л
tvari. Biljka ј е u sjevernoj Americi dLtgo vremcna
н kao boblcasto voce, а na Kreti se i н
п ш koristi kao povrce. Bilrl "
Cvjet.ovj. listovi ј
plodovi
zbog zablljeienih slucajeva trovat ' l·'
ipak nc Ы rrcbalo jesti u
п е о а п с е п о ј koliCini. Ptice na
pocetkll е е п е п zute i 11:
н crne plodove jedu bez ikak
vih п п posljedica.
Homeopatska ш
pripravke korisri kocl
tegoba slicnih migretll '
napadaja vtoglavice.
1•11kovina
п и т opulus
. t", 1 \lc lll pl odovi п
1 ) IMVIja jll SC iz h1alih
tttll '' н cvjcrova. lako
al• г ё plo-
1 • Н "I,IIIO Oti"O''fli i
1\1 Ф • J;tko н
.. ,. ј 1 •1 ol!:tvni l1 organa.
• pt .lll llt ll il pr·eostale
1
1 Щ • l lickom zime cak i
lt 1i1• п or1da kada е ш а
•·•• ilt l1vtl t а н ш
· 11, lil •l н н с rvari iz kore upot-
I•I I·•V·I 111 н grceva.
1 tljl ,, п za :;amoli-
lljl H11i 1ni cvjetovi upadlj ivo Sl1
, • 1111 1 za ш а ш ј е н ј е н
Jli!JII ttl1t l jll ,
Listovi i cvjetovi
;:s:::
о
N
о
;:s:::
:::0
<
z
()
Г Т
.,. Listopadni grm
.,. Od svibnja do lipnja
.. З
.,. Ь
listovi nasuprotni, trolapi ili
peterolapi, nejednako
Ы ili vijugavi,
odozdo samo slabo dlaka·
vi; petelj ke 1 istova sa ze-
lenim zlijezdama
.,. Stanlste
Ы uspjeva u polusjen i
na svjezim tlima ь э
h ranjivi m tvarima u grmovi·
tim mjestima na adama ili
naplavinama uz tekucice i
u zivicama
.. Uporaba
55
svjeza kora; samo u
homeopatiji, propisano od
lijecnika kod zenskih
tegoba; nije za
samolijecenje!
UJ
()
z
>
0::::
:::s:::
о
N
о
:::s:::
Grm ili drvo
Lipanj
7-10 m
Ь
listovi nasuprotni, nepar-
no perasti, 5 liski nejed-
nake velicine; peteljke
plodova crvene u vrijeme
rrelosti plodova
lt> StaniSte
'asirena ј cesta п а tl ima
)Ogatim hranjivim tvari-
11a uz ru bove suma, uz
)Uteve ili u grmovitim
11jestima
lt> Uporaba
љ i cvjetovi ь
:>lodovi kao samoniklo
·voce; potice znojenje
kod prehlade
56
Crna bazga, zova
Sambucus п
Cvjctovi sa(1rzc flavonoide, etericno н ј е i trijeslo
vinc. Oparak (2 cajne zliCice cvjetoYa 1 salica) z.as
ё ш pije se п i п ј е kucl1i lij ck
kod ћ s ш ш pripravci
Ь н н slican п а с п а korll kao laksati\r.
ј а ј л е с г п с Ь о Ъ с с vrijedno su divlje voce bogato
п Koriste se za spravljanje soka,
vina od zove, zelea, ш ili kompota.
Cvjetovi se п prepcCi 11 tijcsru
za palacinjke. Grm ј е jako
prepott1cljiv za kLLcni vrt.
i cvjetovi
apta
1111lmcus ebulus
'""' ,t ve ю н
1 11 l lt lll kao pri-
1• ) 1\ 11 •.tt о п а
1 ·•Jtl 11 p:1k okus u
!ltttl )11k p1olj<.:v, jakll gla-
1 н rvr llt\l :tlno cak ј
ј tit 11 щ а Ј С tva.ri
11 • ""11 ш ј п а upot -
111 ф \ {' ю laksativ i
1/ 11 1 ltH IV.It1J I:
1' ,,, • se
t•ltiJ.II'. IItt tt п
• "1111 1" !p1 :1vti tt1:t.
Listovi i cvjetovi
1 lllllli' l ll lj tl ;r,: l ,:; l a roclrucja primjene н Ь
111" 1 t tt l щ ћ kosruni61vih Ь о Ь а Bi-
il 1111 ' ' '' 1111<- priklau11a za samolijecenje. Ptice
"'"'lovr ft·tltt ho . posljtdica, no otrovne su za
Ј 1 н ' " н н щ za bojanje tkanina-
;::s:::
о
N
о
;::s:::
:::0
<
z
(')
Г Т
• Trajnica
• Od lipnja do srpnja
• 7-10m
• Ы
stabllna biljka; listovi nasu-
protni s 7 do 9 liski iste
vellcine; plodovi u5pravni
• Stanlste
vecinom na kamenitom tlu
uz rubove suma ili rubove
puteva, na cistinama, u
neobraC!enlm poljlma, prije
svega u brC!ima
• Uporaba
57
osusen korijen; lak5ativ;
nije za samolijecenje!
ш
(.)
z
>
а

о
N
о

"" Trajnica
.... Od ozujka do travnja
"" 7-10 m
"" Ы
podana k puzav; 1 istovi
prizemn , dlanasto pera-
sti; sest do sedam latica
"" staniste
jako cesta ј rasirena na
humusnim tljma boga-
tim hranjivjm tvarjma u
bjelogorjcnjm sumama ј
grmovitjm mjestjma
"" Uporaba
svjeza zelen prije cvat-
nje, samo u homeopatjjj
ј prjje svega kod zenskih
tegoba; njje za samolj-
jecenje!
58
Sumarica, sasa
А п е т о п е nemorosa
Biljka se cesto pojav]jtijC
u ш koliCinama i
jedan ј е od п
vjesnika proljeca. н
i:t.n utra cisto hijeli, а '\
н cesto pla,rkasto -
ljuhicasti cvjetuvi imaju
dugacku petcljku i izbljaju
iz iz trodjelnog pazllska vrs-
nih н listova. Svjeii
н dijelovi biljke sadrze otrovni
alkaloid н or.rovan i za Ljstovi ј cvp · ,,,
zivotinje, 110 ipak se unistava kod susenja. П г
se nekad Ы kod н i tegoba s
zglobovima, no blljka ipak nijc prikladna za а п ю
jecenje. Homeopatski pripravci н djelo
vanje na н н iskoristavajtl kod Щ е с е ј е
maternice.
1 н kamilica
f /, '""'milla recutita
1 • • ·' ' ·' 111cd u domaci m ш biljt:ro
• •11 , 1111v 11i'l. П primjt:na: oparak (2
1 lt lt 1 о н п ћ cvjctova/saJica, ostaviti da.
1 1 •11 ' • '"' ""' :') izrlLitt-a Ы za
l• ,,. ј н kao ._"}.-
" ""1' ' ' '''' cdsrvo kod tcgoba u ";\
1· "' fll /1'1111 а i crijcva, tc za grg-
J • н "l'·' k- п а
11 r lljlllll t: bljava kod lijcccnja
1 lt " lijtt f., koie iJi opeklina.
1
'' ljttt ll olll rt :lt' in Ltpocabt: su Ь . · . {·1
.. ,,,, • i clodaci kLtp.elji.
t1 tlr 1 ј о jll't1> Lil110 U CVJCtOVlffia ) . "• ,
1· 1 olt lv ttll 1\
1
; 11· п i ; li 1 ..
11 . z
1 jtl 1• v< щ l1r·oja ·\
11

. ' i
f
. Ј • •
:? ' \
Ustovi, cvjetovi, uzdumi
presjek cvijcta
С
г
)>
<
о
(")<
л
Г Т
.". Jednogodisnja
.". Od svibnja do kolovoza
.". 20-50 cm
.". Ь
Ы uspravna, raz-
granjena. gola; glavice
cvjetova iznutra suplje,
izvana s Ы prema van
okrenutim srcolikim, а
izn utra s zutim sjedecim
laticama na pi·:>Castoj osi
.". Stanlste
veclnom u broju
prisutna na sv. ezim ruse-
vinama i polja,
preferira otvorena tla boga-
ta hranjivim Mrima
.". Uporaba
59
osusene glavice cvjetova;
kod grceva ili upala
>()
о
>
4:
Ј
(9
..,. Trajnica
..,. Od srpnja do kolovoza
11> 10-40 cm
..,. Ь
glavice cvjetova ispunje-
ne ё s Ь im i
zutim sjedecim laticama
na ё osi, ё
kao ш Ь u
prikrivenim Ы
samo s bijelim srcolikim
laticama
..,. Stanlste
porijeklom iz JUgozapad-
ne Europe; veci о т ј е
srecemo u uzga)alistima,
rijetko kao podivljala
Ы u Ы zajedni-
cama
..,. Uporaba
osusene glavice cvjet-
ova; kod ё ili u р а la
60
Rimska kamilica
Chamaemelum noblle
Samo slabo izboccne glavice cvjetuva u н •
pravom kamilicum izgledaju jaku ravne i osim о
lih aktivnih tvari sadrze u medici ni jak.u cijenjcn
ш Biljka ј е za razliku od pravc kamHicc
Yikgodisnja Ы i zato i ј е puno Ь о ј а za uzga1a
rc ј е ю toga u Lradicionalnnm ш YrtLr r :r •
sadena. Od cvjctova pripravlj:r "
К uparak (1 - 2 cajnc
koji se_l1P011 •
\ !Java :r.a prevenavno 1Spm111
. proriv infekcija u ustima ј
-k- ' i drijelu ј ј kao porjcaj а r •
-}<-. г tita, а izvana za lijecenjc
' manjih г а н а
Listovi i glavlca
п
11, 11/• п п
Jl" 11.11 .1 ј н ё s Ы zimom tije·
н , 111 l1 f',Ot l ј п jetajuca trati ncica ima razna
,, н • llo н svojst\'a. Oparak (1 ё а ј а Ш ё с а
ltJ 11111 li •• toJ V:I ili cvjcrovai salica, Ustaviti da
1 • н ' • 10 111 i n 111 а se u Ь kao srcdstvo
•• с У а i za iska.Sljavanje kod п
н 11 С ili tegoba U podruCjU З i Cfi -
jcva. С а ј se upotrchljava в kao
п lijck protiv osipa ili lose zaci-
jciJLijucih ш а na kozi. M:Jadi listovi
tl·:tt ir1cicc mogu se spravljati kao
п povrcc il i kao tl odatak
od divljeg Ы ј а
L1stovi i glavica
G')
г
)>
<
о
81> Trajnica
81> Od sijecnja do prosinca
81> 5-15 cm
11> Ы
podanak kratak; listovi
lopatasti. svi prlkupljeni u
prizemnu rozetu; glavice
cvjetova suplje, pojedinaC-
no razdjeljene, izvana ce-
sto crvenkaste Ш jako gri-
mizne
81> Staniste
jako rasirena 1 cesto prisut-
na u ukrasnim 1/i kucnim
travnjacima i na gnojenim
livadama
81> Uporaba
61.
svjezi ili osuseni listovi i
glavice cvjetova; samoni-
klo povrce; ё rana,
katara disnih putova, pro-
ljeva
)11> Trajnica
)11> Od lipnja do listopada
)11> 5-15 cm
)11> Ы
Ь uspravna, ё
sta, nerazgranjena j/i
razgranjena; listovi spi-
ralni , rub jzduzen, dvo-
struko ilj trostruko ureza-
ni uski lapovi
)11> Staniste
jako rasprostranjena i
cesto prjsutna na pas-
njacjma bogatjm hranjj-
vim tvarima, na Ь
radenom zemlj istu, uz
rubove puteva, uz obale ј
na kosinama
)11> Uporaba
osusena cvjetajuca
zelen ј cvatovi; /jstovj kao
samoniklo povrce;
tegobe u podrucju
zeluca ј crijeva
62
Obicni stolisnik, hajducka ' ' ·' \''-'
Achillea millefolium
Listovj ј
cvjetovi
Ravne glavice cvjetova s н •
jezicastim i sjc< lc.
camanaplocastoj osi pri 11 1J.Ic ..
lagano neugodnog miJ·i:-;:t. 11
tog mirisa ј е etericno uljc 1 1 .. ,
terpenima (pinen, а Ы щ 1
for, bornilacetat) koji djcl11 p •1
cajno na apetit, г
nastanak i otjccanjc 'l.l1 l' i. 11
izluCivanje mokracc. К
Ь s probavom ttp< 11 1
ljava se oparak (2 cajn<.: 'l. l11 1
vica cvjetova ili isitnjcn tl•
listovalsalica, ostavi ti cl a с н
minuta) . Mladi Н prikl.1cl 1
uz jela od kvargla (vrsta 511 .1 ) 1
dodatak soli. Stolisnik km 1 !1 11
osjetljivih na alergije 1 v ·'
Ovce jedu samo listovc. (lc ,1
ove ne.
' i

11
,,,,, l , el<.: t1i ili glavica cvjetova ove starc
' ' 11r IIIIJkt: i z dugo vremcna su
l·ll •v•"" а slican naCin kao pripravci od
1 l,tk•, 111 ajcinski vratic osim gorkih t vari
l !..! l' н 11 ljt: s kamforom i borneolom, а ne
111 tktlvtt c tvui kao kamilica. Narodna medi-
11· JHHIIt' ival:t ј е
t Ht J ll\ t' I1 SII' Ua(-
•1 љ щ п о izazi-
11 • ш • • Ј Hiljka kod
• llt llli!/IJ:t moze
, 1 t! lt 11-: 1 p.: k<.: t·t:akcije
tr " ' .tst il1 cvijetova.
Listovi ј cvjetovi
G)
г
)>
<
о
()<
л
Г Т
IJI> Traj nica
IJI> Od lipnja do kolovoza
IJI> 25-60 cm
IJI> Oblljeija
Ь uspravna, grmovi-
to razgranjena; listovi spi-
ralni, dvostruko ili trostru-
ko urezani lapovi s uskim
elipticnim krajem listova;
glavice cvjetova sirine do
2,5 cm; ё miri-
sa
IJI> Stanlste
porijeklom iz ё Sre-
dozemlja; u srednjoj Europi
u vrtu ј povremeno kao
divlja Ь
IJI> Uporaba
63
cvjetajuca zelen ili glavjce
cvjetova; ze nske tegobe,
smetnje u podrucj u zeluca
i crijeva
z
<(
-.,
Ј
-.,
Ј
liiJ. Trajnica
liiJ. Od travnja do svibnja
liiJ. 15-40 cm
liiJ. Oblljezja
listovi prizemni, samo
dva lista u paru (rijetko i
tri), ravni, duguljasto
ё zile izrazene u
crtama
liiJ. Staniste
pojedinacno, ali vecinom
u skupinama u hladnovi-
tim ё suma-
ma u bogati m humusom
i na adama ili naplavina-
ma uz tekucice
liiJ. Uporaba
listovi cvjetajucih Ь
probavne smetnje, slab
apetit; samoniklo povrce
64
Medvjedi luk, divlji luk, •
Allium ursin и т
Intenzivni miris cesnjaka potjece otl t1l 11
vica (gorusicino ulje s alilom), а ov11 tl•
aromatsku biljku Ы 11.1 1
naCin kao cesnjak. Svijczi sitno iSi l'< 1
listovi Ь sc za aro111;1tt
jele prlpremljenih od sira i.li kao 11
Takoder su cijenjeni kao ё 11 ·1..1
l.j ne umake, juhe i ra:t.na ј е а 1111 1
Kuhanje aromu Ь ј а с е н
Listovi i cvjetovi
kod cesnjaka. M<·,l
luk se takoder н )/•
uzgajati u ш ili ispo• 1
drveca i grmova. Uzgaj;11 11•
bolje uspijeva iz sjemcnk1. 1\.
odna medicina medvjedi
djelotvornim kao п .1
sklerozi.
••
••
,,
•lt
lt
1 1
tftJt н t l111 clicc sadrze srcane glikozide (karde-
} L.r,ll :> iJ Ы н samo na preporuku
u 1 11 Т pripravcima gdje ј е koliCina
Rlli 1\'11 1 1 н kod slabosti srca, kro-
11ltrt' r 1 ф н с а i drugih raznih tegoba krvo-
н pripravci durdicu takoder u.pot-
& • ц Lo1 l ш
Listovi ј plodovj
г
'--
г
'--
)>
z
IJio' Trajnica
IJio' Od svibnja do lipnja
IJio' 10-30 cm
IJio' Oblljezja
listovi prjzemnj, vecinom
samo dva lista u paru,
sjroko ovalni, s rubom,
jzbrazdani р о duzjni; cvjet-
ovj aromaticnog mirisa
IJio' Staniste
vecinom u skupjnama u
hladnovjtim bjelogoricnim
sumama bogatim humu-
som; jako rasprostranjena
u Europi i sjevernoj Amerj-
ci; takoder kao ukrasna
vrtna Ы
IJio' Uporaba
65
listovi ј cvatovi; slabost
srcanog misica; nije za
samol jjecenje!
... Trajnica
... Od svibnja do lipnja
... 10-20 cm
..,.. Obltjezja
listovi prizemni, pojavlju-
ju se tek u jesen; usko
linearni sa svijetlom
sredisnjom zi lom, latice
sa zelenom sredisnjom
zilom
..,.. Stanlste
preferira propusna i
duboka tla bogata hranji-
vim tvarima; vinogorje,
grmovi, obradena polja
... Uporaba
listovi i lukovice; nekad u
narodnoj medicini kod
srcanih tegoba
66
Pticje mlijeko
Ornithogalum umbellatum
U Sredozemlju ю а u Nje-
mackoj udomacena ili iz vrta podi-
vljala vrsta od koje ј е najcesCi pred-
stavnik pticje mlijeko, u svim dije-
lovima Ь sadr7.i iste srcane gli-
kozide (kardenolide) kao ё
Danas se fitomedicinski vise ne
Ь zbog postojanja dje-
lotvornijih sastavnih tvari u drugim
blljkama. Neoblcne su zelene uz-
duzne pruge na vanjskoj strani
cvjetova. Slicne tvorevine mrlja s
ohicnom klorofilom na Cisto bljeloj
boji mogu se pronaCi kod Ь i
proljetnog drijemovca.
Listovi, cvjclo\
н
rl 1111 11 ljc s а 1 i i о т d jelotVor ni ј е
Ј м д IL1ka iz kojeg se proiz-
111• 1 н н s л mirisom
џ 1111. ,, п sc u tijelu
1111)t д spojeve s djclo-
''' llt "H'Hit1il11 miris()m. Anti-
' r IJ \ tl tl VIJ )Sf va i pOticanje pr0-
1 ф se vec od davnina.
11• 1v11l bl jclog luka mogu se
t '' il l / 111111 д priprav-
1 •11 .. , ц koriste pro-
·•1 k 1 v ю ц rlaka i arteroskleroze.
' ,,, , ,, " ' "· 1 cinja ccsnjaka zaCin ј е
'' . н i ј с й pripravljena od
1 1\ 111111 .. l)i jclog luka uspjesno se
111 н л ili
Listovi, cvjetovi i
lukovica
г
'--
г
'--
):>
z
Jll> Trajnica
Jll> Od lipnja do kolovoza
.. 2Q-60 с т
Jll> Oblljezja
/ukovica podjeljena u vise
cesnjeva, iz srednjeg raste
Ь ostali cesnjevi
ci ne reznjeve cesnjaka;
listovi plosnati, dugacki 2-
з с т ј siroki do 30 с т
Jll> Stanlste
stara kultivirana blljka iz
centralne Azije; u srednjoj
Europi а т о kao jednogo-
disnja Ы u vrtu
Jll> Uporaba
67
reznjevi cesnjaka; slab
apetit, smetnje u crijevima,
arteroskleroza; zacinska
Ь
z
<(
'
Ј
..,.. Trajnica
..,.. Od lipnja do kolovoza
..,.. 60-120 cm
..,.. Ы
listovi cjevast i, u donjem
dijelu trbusasto napuha-
ni; cvat okruglast; latice
zelen Ь
..,.. Staniste
stara kultivirana Ь iz
zapadne Azije; uzgaja se
u cijelom svijetu u vrtovi-
ma, puno vrsta, vecinom
kao j ednogodisnja Ь
.... Uporaba
lukovica; oboljenja preh-
lade; zacinska Ь
68
Crveni luk, kapula
Allium с е р а
Cvat
Crveni luk u svim dijelov i 111.1
drzi etericno ulje s meti l al' ' '
( usporedi s bljelim luko т
pantial-oksidom koji iza:t. i' '·'
u oCima. С а ј od luka (S014 ''
н ceinerika
albuin
н м jcdna ј е od najrasprostra-
flllt н ћ autol1tonih otrovnih
ј k н ј 'l,i vocinje na ispasi uvijek izb-
\ , 11 1 н alkaloide ю i
ш • t lr·asticno snizavaju tlak i
• ч • н Biljka se danas
Щ zbog nemoguceg
ш н н t lo%iranja. Izmljeveni poda-
1' •ltlrt vrr jt' iH<.; se Ь
I.Jil ,, pr ttl1:t н kihanje i ptaha
щ т L н kod hunjavice. U
, 1111 н tt potr<.: bljavaju speci-
1 I'''I" •'VI t pmt iv parazita u crije-
щ н l1ijc.: lom cemerikom,
! ,, ф ' /, l О Ј i'.am jene sa zutom
Ht, "'' · tl!l ''' )( 1<: do Н ce11tra
Listovi i cvjetovi
г
....._
г
L-
)>
z
IJI>- Trajnica
IJI>- Od lipnja do kolovoza
IJI>- 80-150 cm
IJI>- Ь
Ы nerazgranjena,
jaka, uspravna; listovi spi-
ralni, siroko el ipticni, djelo-
micno obuhvacaju cijelu
Ы cvjetovi zelenka-
Ь
IJI>- Staniste
tipican pokazatelj istrose-
nih pasnjaka na alpskim
livadama i pasnjacima,
prisutna i u Aziji
IJI>- Uporaba
69
podanak; samo u homeo-
patiji kod oboljenja crijeva;
nije za samolijecenje!
1-
<(
а
>
о
z
:::)
с л
.... Trajnica
..,. Od sijecnja do ozujka
..,. 10-20 cm
..,. Ы
listovi plavkasto-zeleni,
linearni, sjroki do 4 mm,
iz svake lukovice 2 ljsta;
cvjetovi pojedjnacni, vjse
п а lagano objesenim
Ы
..,. Staniste
na vlaznjm propusnjm
tlima u rijetkim bjelogo-
rjcnim ј sumama na
adama ili naplavjnama
uz tekucice; cesto kao
ukrasna vrtna biljka ј Ј ј
kao podivljala iz vrta;
zastjcena Ь
..,. Uporaba
svjeze cvjetajuca Ь
samo u homeopatijj kod
srcanjh tegoba; п ј ј е za
samol jjecenje!
70
Visibaba
Galanthus nivalis
Svi dijelovi Ь sadrze nekoliko alkaloi (l.t 1 ,,
probavnim organima izazivaju jake reakcijt::. < ),
otrovna biljka nijt:: prikladna za samolijecenjc <
ovi se sastoje od tri vanjskc strsece latice i rr·i ''1 . ,
krace unutrasnje latice s jako zclenom mrljo111 .. 1
oblcnog klorofila. Prvi sakupl ,.11'
nektara i peludi biljku u svj<.:tlt lt'
pozadini pronalaze bez probl c11 ,, 1
latice Ь puno ј а с е reflektit .l l
kratk.ova1no svjetlo nego ч
menke imaju prisutan mesnat i 1"
sak i raznose ih mravi.
Listovj ј cvjetovi
1 11 r 11 ф м pro-
' '"11111 ш Biljka zbog
t•llr jltJk l.l tl na za samoli-
1 <" м prt;kO no6
1 11 f!, ,, pr c- ko cJa.na pri ja-
l!tt•ll 11 oki(: IIIHt SU na kOSO
11 м н н T.tkotkl· rcagiraju na
п н ј г i 11 ю jedne
Listovi i
cvjetovi
11• I''PJtc lll SLI pr·cma dolje. Cvjetovi bogati nek-
11 11 , 1I1J п za pcele (med od bagre-

)>
:r:
с
z
)>
::0
:;:;:;:
Г Т
_.. Listopadno drvo
Od svibnja do lipnja
_.. do25 m
_.. Oblljeija
listovi spiralni, neparno
perasti, s duguljastim jajo-
likim liskama s rubovima i
trnovima, pupaju tekjako
kasno u ranom ljetu
_.. Staniste
porijeklom iz atlantske
sjeverne Amerike; danas
udomacena u cijelom svi-
jetu; uspijeva i na suhom
tlu bez puno hranjivih tvari
_.. Uporaba
З
kora ml adih grana; samo u
homeopatiji kod ё
tegoba ili migrene; nije za
ё
UJ
>()
<(
z
(/)
::::>
..,_ Jednogodisnja
..,_ Od srpnja do rujna
..,_ 20-30 cm
..,_ Ы
Ы uspravna, raz-
granjena, suplja, gola;
listovi nasuprotni, sasta-
vljeni, svijetlozeleni;
cvjetovi usnati, zuto-
bijeli ili svj etloruzicasti;
jako aromaticnog mirisa
..,_ Staniste
stara kultivirana Ы iz
jugozapadne Azije; jako
osjetljiva na hladnocu,
zbog toga ne postaje
divlja; uzgaja se i kao
vrsta s crvenim listovima
..,_ Uporaba
svjeza zelen, listovi ili
mladice; probavni
organi; zacinska Ь
72
Bosiljak
Ocimum basilicum
Etericno uljc bosiljka osim ostalih
komponenata sadrzi i najvazniji
sastojak metilkavikol koji ј е
karakteristicnog mirisa, potice
vjetrove i н sekreta, te
t ime potice probavu. К а о lijek
blljku koristimo kod smetnji u
zelucu i crijevima. u ћ su
sl.icna podrucja uporabe. U kulinarst-
1
, .
vu svjezu ze1en koristimo uz rajCicu,
testenin u, Ь i juhu. Aroma pri
susenju nestaje skoro u potpunosti, no mozc :.•
dobro konzervirati u zacinskoj blljnoj soli ilt 111 1
likerima. Bosiljak mozemo lako uzgajati u lott'
na prozorskoj dasci, no ipak treba pripazi1 i 11.1
osjetljivosr biljke na bladnocu.

11
pCelinja ljubica, melisa
1 111 "'' ttiJt: jakog mirisa u listovima maticnjaka
• • щ • • komponenata sadrzi i citronelai i citrol,
11· ј г ""' 11 Ltj ucc, potice vjetrove i opusta grceve.
111· lllrk ptolt v ocsanice, glavobolje
ј p1ol):evoil1 organa koristi
•t ! н ( 2 Ј cajne zlicice isitnje-
\1 11 ica ostaviti da odstoji
li•tllllll .l) l l kulinarstvu se s ne-
ltL н •v:• • п о с poboljsati okus
1 " 1l .tt.1. :;ira, п razliCitih
1 111 Ј \.1, lt:a i vocnih deserta.
t•t 1 П jt sastojak veli-
• l•t1Jt1il1 likcra pripravljenih
- ''''""t,llll tt )a. Pccle i leptiri blljku
1 11\ll н cesto.
Listovj ј cvjetovj
с
(/)
z
)>
()<
Г Т
..,.. Traj nica
..,.. Od lipnja do kolovoza
..,.. 40-70cm
..,.. Ы
Ь uspravna, brjda-
sta, vecinom nerazgranje-
na; ljstovj ovalnj, Ы
nj, s peteljkama; cvjetovj
Ь u skupinama u pa-
zuscjma ljstova; jako jak
miris ljmuna
..,.. Stanlite
porij eklom jz istocnog Sre-
dozemlja; samo kao vrtna
Ь jako rij etko kao podi-
vlj ala
..,.. Uporaba
73
svjezj ili osuseni listovi ;
smetnje u zelucu ј crjje-
vjma; aromaterapija:
zacjnska biljka
'
w
•()
<(
z
(f)
::::)
.,.. Trajnica
.,.. Od travnja do listopada
.,.. 20-70cm
.,.. Oblljelja
Ь uspravna ili
penjacica, bridasta;
listovi duguljasto oval ni,
s о Ь ј е strane obrasli
rijetkim dlakama; cvjeto-
vi Ь pri
trljanju oslobadaju laga-
no neugodan miris
.,.. Staniste
jako cesto na tlima Ь
tim hranjivim tvarima; Ы
dobro uspjeva u Ы ljudi
od najranUeg broneanog
doba
.,.. Uporaba
osu5eni cvjetovi, takoder i
э cvjetajuea zelen;
Ь Ь organa,
zenske Ь salata od
samonikle zeleni ili kao
samoniklo povree
74
Bijela mrtva kopriva
Lamium album
Biljku zbog prlsutne sluzi i trijeslovina upotrc: l11 1
vamo kao oparak (2 cajne zliCice cvjetova/ 1 s.1l
ostaviti da odstoji 10 minuta) kod ё Љ i t 1
nih tegoba, kod katara gornjlh disnih putova 1 1 "' .
Listovi i cvjetovi
kod manjih ozljeda na ko:/. i. N 11
odna medicina biljku
preporucuje kod menstr·t•:llll
tegoba. Homeopatlja Ь 1111 1
koprivu koristi kod nesanit<
Mladi listovi i mladic<.:
skupljcni do sredin<..: :-\ 1
mogu se priprema•• 1
salata od samon i 1
Ь ili kao samoniklo povrc<.:. '
hano korijenje se u nekj т Р '
rucjima jede s mrkvom ill
crnim korijenom.
.. o l 1 п ulje s origanolom,
t t•HI, ll bl l1 t:.: 110m i drugim tvarima.
111 1 р icajno djelovanje na
IV Ш ј • ћ sokova
1111 1 v 1 r.,. i'. a л apetita i
IH ll t 1r 1:ol)a t l podrucju zeluca i
t ' ' н i za razrijedi-
nlll 1 н г ш kaslja i
1 11111 111 ;1 р о г е Ы ј а а л е
lt1 "' 111 н blti prcvelika
L.,l lt н л u biljci.
111,. l.fl tf1 a kojescsastoje od
'111 1, t \III [Jitna., н
1 l tlt vl jt'i4 p<.: line:t ю
1 ф н jakih jela kao
' н lv.t, р е С п а guska ili
1 .. с
Listovi i cvjetovi
с
с л
z
)>
(')<
m
..,_ Trajnica
..,_ Od lipnja do rujna
..,_ 15-40 cm
..,_ Oblljezja
stabljika uspravna, tanka,
г crvenkasto-
smeda; listovi sjedeci ili s
kratkim peteljkama, sivo-
zeleni s о Ь ј е strane, s ci-
jelim rubom; cvjetovi bjel-
kasti, Ы \j ublcasti 1\i
ruzicasti
..,_ Staniste
stara kultivirana Ь iz
arapskog podrucja; u vrtu
se uzgaja vecinom kao
jednogodisnja Ь
..,_ Uporaba
75
svjeza ili osusena cvjeta-
j uca zelen; probavni
organi; zacinska bilj ka
..,.. Jednogodisnja
..,.. Od lipnja do rujna
..,.. З О с
..,.. Oblljeija
Ы uspravna, bri-
dasta, grmovito razgran-
jena; listovi duguljasto
ovalni, s grublm udub-
ljenjlma, odozdo gusto
sivo pustenasti; cvjetovi
zuckasto-bijeli do plavka-
sti, sa savijenim vrskom
vjenbla
..,.. Staniste
porijeklom izjugoistocne
Europe, u srednjem vije-
ku cesto uzgajana u
vrtovima, kao podivljala
Ь relativno nestalna
u Ь zajednicama
..,.. Uporaba
svjeza ili osusena zelen;
oboljenja prehlade,
proljev
76
М а с ј а metvica
Nepeta cataria
Biljka ugodnog mirjsa, koji pods-
jeca na miris limuna (ovisi о vrsti)
nekada se u narodnoj medicini upot-
Ь na slican nacin kao
maticnjak. Kod kaslja, bronhitisa,
tegoba crijeva i nesanice uzroko-
д zivcanoscu Ь se
oparak ( 1- 2 cajne zlicice isitn-
jcnc zelni/salica, ostaviti da odstoji
10 minuta). Lagani miris limuna dje-
luje privlacno i na macke, р а to
objasnjava i ime Ь М а с ј а met-
vica ј е preporucljiva za biljni vrt
zbog dugog vremena cvatnje i
jer ј е medonosna biljka za
pcele, bumbare i leptire.
Mozemo ј е usporediti sa svjetloplavim
cvjetovima vrtnih Љ
Listovi i CVit ·l·
11 н l• l lj kc u narodnoj medicini s vjerojatno
t1l1l111m ltl jzg.ledom cvjetova: jako zuta mrlja na
•1 1 fi 11<.: zllte pruge koje izgledaju kao tre-
н ш kao direktan napu-
.t р • н kod oboljenja oCiju.
н р tl,t щ п с spojnice i ruba
l'''''*"jlljt: se oparak (1- 2
ll1 11 t· н п ј с п е
1 1111 111. ш da odstoji
"""' ), п i iznutra.
\ t llc< IJ i za homeopatijtl.
1• • lr polt111ametnik i s
l •ttll\11 щ korijena pri-
• 11<1 ko1 ј с л ј е drugih biljaka
t• 11 1 н н va potrebne mine-
Listovj ј cvjetovi
N
1......
Г Т
<
)>
г
(")
Г Т
..._ Jednogodisnja
..._ Od ljpnja do rujna
..._ З О с
..._ Ь
Ы uspravna, jako
razgranjena, paperjasto
dlakava; listovi nasuprotni,
Ы zasiljeni; cvjeto-
vi pojedinacni u pazuscima
listova
..._ Staniste
negnojene livade ј pasnja-
ci, posebno u brdima, rjjet-
ko sjeverno od regije s
gorjem ispod 1000 т
visine
llli" Uporaba
77
svjeza cvjetajuca zelen;
upale ociju ј kasalj
z
UJ
1--
ј
UJ

Listopadno drvo
Od svibnja do lipnja
З
Ы
krosnja visoka i u Ь
luka; kora crno-smeda, s
gustim ljuskama; listovi
nasuprotni, dlanasto
podj eljeni; cvjetovi brojni
u uspravnim grozdovima
sa zutom ili crvenom
pjegom
Stanlste
porijeklom iz balkanskih
brdskih suma; udomacio
se sjeverno od Alpa i
cesto se uzgaja
Uporaba
zrno sjemena (divlji
kesten); oboljenja krvnih
zila
78
Divlji kesten
Aesculus hippocastanum
Svjeze sjemenke (plodovi) sadrzavaju л н 1 11 1
vonske glikozide. Ekstrakti se Ь с о
raznih oboljenja krvnih zila kao sto su prosirc11
vene, upale vena i hemeroidi, te ю р
tromboze i smetnji prokrvljenosti. Za to posrop
veliki broj gotovih preparata na trzistLJ. п
primjcnc mogu se naci i u homeopatiji. Za р о
menu uporabu kod kuce п 11
sc casa suhog Ь vina pomi jt:s.l
vrskom noza sjemenki u prahll 1'•
Plod sa sjemenkom
paratc od divljeg н н с s1 11
jemo koristiti duzi ш 1
period bcz nadzora i konztJ 1 r .1
lijecnikom. Lijepo sjajeci di vlp
kesten najvece ј е zrno sjemc11.1
Njemackoj.
CJHOpaS
t llr
1
1ll lonium majus
Zuti sok sadrzi razliCite alka-
loide djelotvorne za
Ь grceva i pro-
tiv bolova, а koriste se
u raznim gotovim
pripravcima i u
homeopatiji kod
grceva u podrucju proba-
vnih organa. U narodnoj
medicini poznata ј е
Vll • vJPiovi ( navodno) djelotvornost
kod uklanjanja bradavica.
1" ' ' 1111.1 щ ю а Ь а izaziva nadrazivanje sluznicc, а
1 tll\t ragiraju i na vanjski kontakt . Biljka
1 '1 Н • Ј rrikladna za samolijecenje. Mravi
1•11• ' '" prr\ jc;pkc crnih sjajecih sjemenki bogatih
t '' "'' 1 t.t ko pridonose razmnozavanju biljke.
IJII> Trajnica
IJII> Od svibnja do rujna
IJII> 30-80cm
IJII> Oblljeija
Ь uspravna, vunen·
asto dlakava; listovi spiral-
ni, s izrazenim lapovima do
perasti, odozdo plavkasto-
zeleni; u svim djelovima
prisutan zlatnozuti mlijecni
sok
IJII> Stanlste
cesto na tlima bogatim
dusikom na strminama, uz
zidine, ograde i grmovitim
mjestima
IJII> Uporaba
79
cvjetajuca zelen, korijen;
samo u Ь gotovih lje-
kovitih pripravaka kod
grceva; nije za
samolijecenje!
llJo Jednogodisnj a
llJo Od travnja do lipnja
... 20-80 с т
llJo Ь
Ы uspravna, skoro
gola; listovi spiralni, s
Ь dlakama, u do-
njem dijelu lirasti s velik·
im lapovima na kraju,
dalj e prema vrhu skoro
razdijeljeni, ocvjecje vise
razmaknuto
llJo Staniste
cesto na otvorenim tlima
bogatim hranjivim tvari-
ma; polja, neobradena
zemlja, vrtovi; Ь
dobro uspijeva u Ы
ljudi
Uporaba
listovi, sjemenke; proba-
vni organi; zacinska
Ь
80
Divlja gorusica
Sinapis arvensis
U nadzemnim dijetovima biljke prisutni su gliko:tidi
gorusicinog ulja ljutog okusa i ё
mirisa. U danasnje vrijeme druge vrste gorusice
imaju puno jacu ljckovitu vrijednost, а
od divlje gorusice se povremeno kori-
ste m1adi listovi pikantnc arome.
Koriste se prijesni i sitno isjcckani
kao dodatak za salate, jela od sira,
omlete ili sir zacinjen Ь Od
izmljevenih ili izmrvljenih svjezih
sjemenki zajedno sa malo soli,
maslinovog ulja, meda i vinskog
octa moze se spraviti jako Ь
zaCinski senf. Cvjetove bogate
nektarom posjccuje veliki broj
insekata, prije svcga mali leptiri i
kornjasi. /
.,
Listovi i cvjetovi
Bijela gorusica
Sinapis alba
Ereri cno ulje Ь sadzi jako Ь gJikozid
go.rusiCinog ulja Ь Ь potice apetit i dje-
1 uje protiv upala, а te osoblne se u lijekovima
pretezno koristc za unutarnju primjenu.
U homeopatiji se Ы i kod
Alavobolje i katara gornjih disnih
puteva. Od zuckastih sjemenki
gorusicc zajedno s drugim
sastojcima moze se pripre-
miti senf Ы okusa. Za
to se cesto koristi most. Ljutc
vrsre senfa osim kajenskog
papra i hrena sadrze i vecu
kolicinu crne gorusice.
Llistovi, cvjetovi i
plodovi
.". Jednogodisnja
... Od lipnja do kolovoza
... 30-60 с т
.". ObiiJezJa
Ы uspravna, raz-
granjena, cekinjasto dlaka-
va; listovi spiralni, s
izrazenimn lapovima,
odozgo tamnozeleni, otr
rasla cvrstim dlakama;
cvjetovi zlatnozut.i; komus-
ka cekinjava, izbocena
.". Staniste
stara kultivirana bl ljka iz
istocnog Sredozemlja;
vecinom samo u u vrtu ili
uzgajana na poljima
..,. Uporaba
81.
sjemenke; probavni organij·
zacinska Ь
..,. Jednogodisnja
... Od l ipnja do rujna
... 30-100 cm
..,. Ь
Ы uspravna, jako
razgranjena, izbrazdana
р о duzini; listovi spiralni,
zeleni, donji lirasti s veli-
kim gornj im lapovima,
gornji listovi sastavlj eni;
cvjetovi svjetlo.Zuti; ko-
muska Ы
..,. Staniste
stara kultivirana Ы iz
Sredozemlja; ponekad iz
uzgajalista postane div-
lj a na obalama rijeka
... Uporaba
sjemenke; probavni
organi, smetnje prokrv-
ljenosti; zacinska Ы
82
Crna gorusica
Brassica nigra
Glavni sastojak ј е gHkozid gorusiCina
ulja sinigrin jako ш okusa. Medi-
cinski se koristi izvana i prema uputi
lijecnika kao flaster za poticanje
prokrvljenosti, kao kasasti Ь
ili gotava krema za opekline. Н о \] . .
meopatija aktivne tvari gorusice .... Л
preporucuje za unutarnju
primjenu protiv napadaja vr- ; 9"
toglavice i kolika probavnih -
organa. Za spravljanje senfa
potrebno ј е 50 grama sjemenki Listovi i cvjetovi
gorusicc, izmrvi ih se u malo
vinskog octa, pomijesa s р о а cajnc zHCice meda, ma-
lo soli i maslinovog ulja i mijesa se dok ne postane
gusta ka.Sa. Okus se Ы dodatkom Ы ј е е ili di-
vlje gorusice. Biljka ј е vrlo prikladna za uzgajanje u
vrtu.
Petoprsta, srcenjak
Potentilla erecta
Podanak blljke sadrzi
katehinske trijesJovine
koje kod skladistenja po-
stepeno prelaze u crvenu
Ь о ј н Protiv oboljenja
sluznice, usta i grla,
nadrazene sluznice zeluca i
crijevnih tegoba s
proljevom koriste se gotavi
pripravci ili pripravak u prahu
natop1jen u suhom crnom vinu (1
cajna zlicica / casa). Pripravak ne Ы
t rebao blti predugo skladisten.
Podanak se nekada koristio i kao
Ь о ј а za tkanine.
Listovi i
cvjetovi
Trajnica
Od svibnja do kolovoza
10-40 cm
Ы
podanak pri rezanju posta-
je crven; Ы polegla
ili penjacica; listovi, tri
prizemna, pet dlanasto
perastih na Ы cvjet-
ovi vecinom cetiri komada
Stanlste
prosirena na kiselom tlu s
malom kolicinom hranjivih
tvari, u suhoj travi, mocvar-
nim livadama i prorijede-
nim sumama
Uporaba
podanak; proljev i obo-
ljenja sluznica
83
UJ
>N
=>
0:::
.". Trajnica
.". Od svibnja do rujna
... 10-30 с т
.". Ы
podanakjak, drvenast;
Ы uspravna ili
uzdignuta; listovi s du-
gim peteljkama, trolapi
do devetolapi, rub
okruglast, goli ili dlakavi;
cvjetovi zuckasti, samo s
caskom, bez ocvjecja;
bogati Ы
.". Staniste
prosirena na vlaznim
livadama i Ы zajed-
nicama oko izvora, grmo-
vitim mjestima i uz rubo-
ve suma, prije svega u
brdima
.". Uporaba
cvjetajuca zelen; proba-
vni organi, zenske
tegobe
84
Gospin plaSt, virak, obiena vrkuta
Al chemilla xanthochlora
Gospin plast sadrzi п
ne, malo etericnog ulja, tra-
gove salicilne kiseline i
druge tvari. U narod-
noj medicini i kod
spravljanja lijekova
koliCina trijesJovina
prije svega se koristi
kod ё i crijev-
nih bolesti, kod tegoba s
menstruacijom i tegoba tije-
Listovi i cvjetovi
kom klimakterija. К а о kucni lijek preporucuje se
oparak (2 cajne zlicice/salica, ostaviti da odstoji 15
minuta). Mali cvjetovi otvoreni su cijelo vrijemc (i
danju i nocu) i nadlijece ih veJiki broj insekata. Sje-
menke kod gospinog plasta nastaju bez oprasivanja.
Vrtna rutvica
Ruta graveolens
Etericno и ј е biljke sadrzi pinen,
limonen, cineol i brojne и
sastojke. Medicinski se koristi и
. : с .,
.. ,, .,@,
l,i
gotovim preparatima i na pre- · ff ;,t ".
р о и и lijecnika kod oboljenja .t\ , . .:...
vena, artcroskleroze, krvarenja
nosa i mreznice, te kod men- Ci1. {f>tlJ
и tegoba. Biljka ј е OtrO- ..... , r
vna и veCim dozama i zbog toga ·-... '
1
·1}
nije prikladna za samolijecenje. Ne-
kad se koristila u mirisnim vreCicama za
tjeranje moljaca iz ormara. Lijepa bllj- ·
ka о Ь о а с и ј е prirodni п ili vrt za
uzgajanje zeleni, jer cvjetove bogate
nekt arom р о ј е с и ј е veliki broj in-
sekata. Listovi i cvjetovi
..,. Trajnica
..,. Od lipnja do listopada
..,. 30-70 cm
..,. Ы
Ы uspravna, raz-
granjena, pri tlu lagano
drvenasta; listovi spiralni,
visestruko perasti, plavka-
sto-zeleni, goli; cvjetovi;
postranicnih pet, gornjih
cvjetova sest
..,. Staniste
stara sredozemna kultivira-
na Ь samo u Ь
vrtu, jako rijetko kao
divlja Ь
..,. Uporaba
85
zelen ili listovi; krvozilni
sistem; nije za
samol ijecenjel
..". Trajnica
..". Od travnja do lipnja
..". 2040 cm
..". Ы
Ы uspravna. slabo
razgranjena; listovi spi-
ralni, uski, linearni, plav-
kasto-zeleni; cvatovi s
zlijezdama Ы po-
lumjeseca; nakon cvjet-
anja karmin crveni
..". StaniSte
rasirena do cesta na
kameniti m tli ma na
branama, rubovima
puteva i Ь zaj edni-
cama izmedu stijena
..,.. Uporaba
svjeza cvjetajuca zelen;
samo u homeopatiji kod
oboljenja koze; nije za
samolijecenje!
86
Mljecika
Euphorbia cyparissias
' .f "1>
Bijeli mlijecni sok Ь sadrzi
forbol - ester koji zelucano cri- i
jevnom ш moze izazvati Q Ј ·
jake reakcije upaJjenosti sluznice ·
i teske grceve ili paraJiziranost.
Zgusnuti Ь sok nekada se kori-
stio kao sredstvo za povracanje.
Aktivne tvari posebno su opasne za
oCi. Mijeko mljecike nije prikladno
za navodno moguce odstranjivane
bradavica niti za samolijecenje. U
homeopatiji se ipak Ь za
Jijecenje raznih ostecenja na kozi .
Infekcija gljivom "hrda graska" ( Ur-
omyces pisl) promijeni izgled Listovi i cvjetovi
Ь
Ljuti zednjak
Sedum acre
. Svi dijelovi biljke sadrzavaju alkaloide
sedinin i sedamin jako ljutog okusa, kao
.. , ,, ј drugc tvari. Izvana se sok od listova
• Ь za Ы а е л ј е kod uboda
llstovj ј
1 vj otovj
insekata. U homeopatiji se pripravci
koriste protiv hemeroida. Biljka nij c
prikladna za samolijecenje. Iako ima
Ј pikantan okus slican papru, biljku
7
(jf, nc Ь trebalo koristiti kao zaCin u
salatama Ш umacima. Vec malo
prevelika doza izaziva
povracanje, glavobolju pojavl ji-
vanje utrnulosti, tc paralizira-
nosti. Zednjak sc ipak moze
preporuCiti kao zelenilo na
krovovima ili zidovima.
r
._,
Trajnjca 1
Od Jjpnja do kolovoza .::
2-10 cm '
Ы
Ь puzave, polegle jli
uzdjgnute; ljstovj spiral ni,
Ь trokutasti, bez
peteljke. zimzeleni
Stanlste
prosjrena do cesta u suho
toplim Ь zajednicama
izmedu stijena, u suhoj
pjeskovitoj travi ј djnama
Uporaba
svjeza zelen; oboljenja
1
koze; nije za Ј
samol jjecenje!
87
Trajnica
Od svi bnja do kolovoza
50-100 с т
Ь
Ы uspravna, slabo
razgranjena; prizemni
listovi skupljeni u rozetu,
listovi na Ы spiral-
ni, neparno perasti s
velikim donjim liskama,
tucak nakon cvatnje
produljen s ostrim
bodljama
StaniSte
cesta do jako rasirena u
bi ljnim zajedni cama u
grmovitim mjesti ma,
padi nama i na Ь
radenom zemuistu
Uporaba
svjeza zelen; oboljenja
koze; nij e za
samol ijecenj e!
88
Pravi Ы zecja stopa
Geum urbanum
., . _ Etericno ulje prisutno и biljki sadrzi
i< trijeslovine, gorke tvari i eu-
genol, sastavnu tvar klinCica
(ulje od klinCica). Oparak
(1 cajna zlicica/salica
ostaviti da odstoji 15
minuta Ш naljev vise
sati) se Ы za
ispiranje usta kod upala
zubnog mesa ili ogrebotina, te
kod proljeva. Homeopatija pri-
pravke propisuje kod slicnih pro-
Listovi i cvjetovi
Ы Mladi listovi prikupljeni и
proljece mogu sc koristiti kao dodatak soli kod kuh-
anja s divljim biljem. Plodovi sa zlijebovima na gor-
njem rubu imaju vijenac od ostrih bodlja i raznose
se u krznu zivotinja.
Steza
Potentilla anserina
Stcza se koristi и gorovim preparatima
koji о р и а ј и ё kod menstrualnih
tcgoba. Sadrzi trijeslovinc, flavonoide
1#"'-
1 velik broj и aktivnih tvari, а •
kao preparat s trijcslovinama djeluje
н а ё ё kao i pravi Ы
i pcroprsta. Oparak (2 ё а ј е zliCi- \
1 c/salica, ostaviti da odsroji 10 и
1.1) se Ь kao и lijek 'f"
kod terapije protiv proljeva. Tamne
ё mrlje na о с ј е с ј и apsorblra-
1• • и svjetlosr i zbog toga и Ljstovi i cvjetovj
1 )t' i т а insekata и nagla5eno
Mladi listovi mogu se Ь kao
Nll tnoniklo povrce. lzdanci и ё do jednog
111 <: t г а i р и а ј и korijen iz nodija
..,. Trajnica
..,. Od svibnja do kolovoza
..,. 10-110 cm
..,. Oblljezja
podanak razgranjen, s
nadzemnjm izdancima;
listovi svi prjzemnj ј sku-
pljenj u rozetu, cesto obo-
strano svjlenkasto dlakavj,
neparno perastj, liske ne-
jednake velicjne
..,. Staniste
cesta na svjezim tljma
bogatim hranjjvjm tvarjma;
u dvorist u, gnojenim liva-
dama ј nj jvama
... Uporaba
89
osusenj ljstovj ј cvjetovi;
zenske tegobe, probavnj
organj; samonjklo povrce
• Trajnica
• Od svibnja do lipnja
• 40-100 cm
Ы
Ы uspravna, veci-
nom nerazgranjena, s
grublm dlakama; listovi
spi ralni, nejednako
neparno1perasti; liske
grubo Ы cvjeto-
vi u dugac;kim grozdovi-
ma
Staniste
rasirena do jako cesta
na propusni m suhim
tli ma, uz rubove puteva i
strminama
IJ> Uporaba
osusena zelen; upale
90
Obicna turica
Agrimonia eupatoria
Oblcna turica u svim ш sadrzi tri-
jeslovinc, flavonoide, triterpene i druge
minerlanc tvari. Njeno djelovanje steze
krvnc zik i kapilare, а iskoriStava se и go-
tovim pripravcima i kao kucni lijek kod
oboljenja proljeva i zucnih tegoba. Oparak
( 1- 2 с а ј л е zliCice zeleni/ salica, ostaviti da
odstoji 15 minuta) ј е prikladan kod pro-
muklosti ili premorenih glasnica. Svijet-
lece zute cvijetove nekad se koristilo
kao sredstvo za bojanj e. ZclenkastO-
Ь plodovi sa zljebovima na go.rnjem
rubu imaju vijcnac od ostrih bodlji i
raznose se u krznu zivotinja.
1
$
Listovi i cvjetovi
Kopar
Anethum graveolens
Л romaticna i veCinom jedno- \ \
1
ј
н biljka sadrzi etericno .
н ј е s karvonom, felandre- ј
ю limonenom i ostalim { _ ::
li :tstajcima. Djelujc kod sla- . :
ю apetita, vjetrova, proba- "' ..? 1 :-:--=<:::::.
vnih poremccaja, te potice """'"-
1%\uCivanjc ё mli-
Jcka kod premale kolicine. Л 1/ \\'
Kopar sc:: Ь и raz-
1
(\
rr im gotavim preparatima ili
ю oparak ( 1 - 2 cajne zlicice List
plodova/ salica, ostaviti da odstaji
; minuta). U kulinarstvu se svjeza zelen upotreb-
lj!lva. kao zaCin za krastavce (zato se i naziva zelen za
k r astavce) i kao ukusan dodatak salatama i jelima od
н Ulje od kopra osim toga ј е i sastojak и blljnim
lrkcri ma i apcritivima.
..,. Jednogodisnja
..,. Od kolovoza do rujna
..,. 40-120 cm
..,. Ь
Ь uspravna, cjeva-
sta р о tome se razlikuje
od ё vecinom
nerazgranjena, fino
izbrazdana р о duzi ni; listo-
vi s visestruko zarezanim
sjedecin uskim liskama
..,. staniste
stara kultivirana Ь iz
prednje Azije; vecinom
samo u vrtovima, rijetko
kao podivljala Ь
.... Uporaba
91.
svjeza zelen, zreli plodovi;
probavni organi; zacinska
Ь
UJ
:::s:::
а
<(
1--
1--
с л
Dvogodisnja
Ј Ј Ј о Od lipnja do srpnja
Ј Ј Ј о 30-90cm
Ь
Ь uspravna, raz-
granjena; listovi vise-
struko perasti, sjajni
zelenkasto-smedi, cvjet-
ovi zelenkasto-zuti; pri
trljanj u oslobadaju ka-
rakteristican miris
Ј Ј Ј о StaniSte
samonikla na grebenima
Atlantskog oceana
ј Sredozemnog mora;
vrtna Ь uzgajana u
punovrsta
Ј Ј Ј о Uporaba
svjeza ilj osusena zelen;
plodovi; probavni i
mokracni organi;
zacinska Ь
92
Persin
Petroselinum crispum
Korijen i listovi Ы sadrze samo malo
etericnog ulja, а plodovi relativno puno.
Persin ovisno о vrsti prije svega
sadrzi apiol, miristicin Ш alilte-
Љ i uz luk vla-
sac ј е najcesce koristeno
zaCinsko Ь Njegovo jako
poticajno djelovanje za iz-
luCivanje mokrace koristi se
и gotovim preparatima kod
infekcija mokracnog mjehu-
ra i bubrega. Pripravci od
plodova osim toga izazivaju
koutrakcije. Svjcza zclcn и kuli-
narstvu se koristi kao dodatak ju- Listovj ј cvjetovi
hama, povrcu i jelima od krumpira i
ј а ј а Ne smije se upotrebljavati u prevelikim
koliCinama.
Pastrnak
Pastinaca sativa
Pastrnak s jako debelim korijenom se do rJl
18. stoljeca uzgajao u svakom vrtu. Ete-
ricno ulje и plodovima djeluje na Ј
1)1ican naCin kao kim. Kod ё
а Ј
IZlucivanJa mokrace 1 '11
pospjesivanje probave. Mladi
1 istavi i mladice prikupljeni
ll proljece dobar su ю
mijesanih salata. Juhe i vari-
va mogu se takoder zaCiniti s
п plodova. Kiseli ku- Listovi i
pus i drugo kupusno povrce s cvjetovi
pastrnakom postaju lakse probavlji-
vi. Sok biljke kod osjetljivih osoba -
posebno ako odmah potom borave na ё
:-; vjetlosti - izaziva crvenilo i osip.
Dvogodisnja
Od srpnja do rujna
30-100 cm
Ь
korijen Ь Ь kao
repa; Ы uspravna.
razgranjena; perasti;
liske ovalne, Ы ili
jedva razdjeljene; pri trlja-
nju oslobada se miris
slican mirisu mrkve
Staniste
nekad cesto uzgajan; u
Ь zajednicama na
tlima bogatim hranjivim
tvarima uz rubove puteva i
na livadama
Uporaba
93
korijen, mladi izdanci, plo-
dovi; џ i mokracni
organi;
..1
it
..,_ Dvogodisnja ili trajnica
..,_ Od srpnja do rujna
..,_ 1-2 m
..,_ Ы
Ь uspravna, raz-
granjena, blago
izbrazdana, samo pri tlu
suplj a, gola; listovi t roku-
tasti, visestruko perasti s
liskama tankim kao ni t;
CV8t01Jj Sirine dO 15 Cm
..,_ Stanlste
stara kultivirana Ь iz
Sredozemija; cest u vrto-
vima, na nekim mjesti-
ma i kao samonikla
biljka
Uporaba
mlade stabljike, listovi,
plodovi; probavni organi;
zacinska biljka
94
Komorac, koromac
Foeniculum vulgare
• 1
1
;g Etericno ulje s anetolom i
љ fenhonom rastjeruje vjetrovc.
1':• potice izluCivanje mokrace i
. ' \ '1
. .."., ::;-::;; pospjcsujc iskasljavanje. Ko-
morac se zbog toga koristi к
tcgoba probavnih organa, ali i
kod kaslja i bronhitisa, posebno
kod male djcce. Oparak ( 1- 2
cajne zlicice .isitnjenih plodova/sa-
lica, ostaviti da odstoji 10 minuta)
ј е pouzdan kucni lijek. Plodovi ko-
moraca koriste se i kao zaCin za kise
li kupus, krastavce, kruh i druga peci-
va. Aroma svjezih listova. odlicno ide
uz salate, juhe i umake, te malo
Listovi i cvjetovi slablje uz jela od mesa i Љ е
Ljupcac
Levisticum officinale
ZaCinska biljka aromaticnog
mirisa naziva se i maggi zelcn
(zbog slicnosti s maggi zaci-
nom), а sadrzi etericno ulje
s butilftalidom i velikim bro-
j(;m drugih sastavnih tvari.
Ljupcac se za Щ е е е ј е koristi u
prcparatima zbog svog
poticajnog djelovanja na izluCi-
vanje mokrace. Kod uporabe kao
zaCinsko bilje istice se djelovanje po-
boljsanja probave i jacanje apetita.
Biljka ј е и kulinarstvu zbog toga
pravi tradicionalni zacin. Listovi idu Listovi i cvjetovi
tt Z juhe, umake, rague i jela od Ь
Nekoliko liski zelenoj salati daju poseban specifican
okus. Biljka pri susenju skoro nimalo ne slabl kao
t.acin.
(/)<
.......
.......
)>
:::0
л
т
111> Trajnica
111> Od srpnja do kolovoza
111> 1-2m
111> Oblljezja
Ь uspravna, brida-
sta, cjevasta, gola; listovi
duzine do 70 cm, dvostru-
ko ili trostruko perasti,
liske romb, grubo nazubUe-
ne
111> Stanlste
stara kultivi rana Ь iz
prednje Azije; vecinom
samo u vrtovima (seoskim
vrtovima), rijetko kao sa-
monikla Ь
111> Uporaba
95
podanak, zelen; probavni i
mokracni organi; zacinska
Ь
Dvogodisnja ili trajnica
Od srpnja do rujna
1-2 m
..,. Ь
Ь uspravna, raz-
granjena, Ы а о
izbrazdana, samo pri tlu
suplja, gola; listovi troku-
tasti, visestruko perasti s
liskama tankim kao nit;
cvatovi sirine do 15 cm
..,. Stanlste
stara kultivirana Ь iz
Sredozemlja; cest u vrto-
vima, na nekim mjesti-
ma i kao samoni kla
Ь
..,. Uporaba
mlade Ь listovi,
plodovi; probavni organl;
zacinska blljka
== - 1 н
94
jt.• ;:: :
П
Foeniculum vulgare
Etcricno ulje s ш
fenhonom rastjeruj t VJI
'-
> p otice izluCivanje mok 1
pospjesuje iskasljav<t п Ј
morac se zbog toga kol 1' 1 ,,,
tegoba probavnih о д а
kod kaslja i bronhitisa. р о ..
kod male djece. Oparak ( 1
cajne zlicice isitnjenih p lot IP
lica, ostaviti da odstoji 1 О 111 11
ј е pouzdan kucni lijek. Plotl! ' '
moraca kori ste se i kao zaci 11 '
li kupus, krastavce, kruh i
' va. Aroma svje7.ih listova odli t 11 •
u z salate, juhe i umake, tc 111 .11
Listovi i cvjetovi slablje uz jel a od m esa i 11l •·

•• pt·ac
п officinale
t11 • \1 llj\111 Ш Љ tvarj .
11•1 '' 11 н i'. a l i j<.:C<::nje koristi и
н pr cparatima Ь svog
li• ф н ч na i zl uei-
'""" t. t(c. Kod Ь k ao
111 1,, IJiltc i:-aicc se djelovanj e po-
Ш p1ol1av<.: i jacanje apetita.
ј г п zbog toga
.. t 1• ,,, \lt п п zaCin. Listovi idu Listovi i cvjetovi
н н • 1·ague i jela od Љ е
н Ь 11 1 ц i п salati d.aju poseban specifican
111 11 1, ,, н :'>u5enju skoro п ne slabl k ao
... Traj nica
... Od srpnja do kolovoza
... 1-2m
..,... Oblljezja
Ы uspravna, brida-
sta, cjevasta, gola; listovi
duzine do 70 cm, dv.ostru-
ko ili trostruko perasti,
liske romb, grubo Ы
ne
..,... Staniste
stara kultivirana Ь iz
prednje Azije; vecinom
samo u vrtovima (seoskim
vrtovima), rijetko kao sa-
monikla Ь
... Uporaba
95
podanak, zelen; probavni i
mokracni organi; zacinska
Ь
Listopadno drvo
Od lipnja do srpnja
25-30 m
..,. Ь
listovi spiralni, iskrivljeno
srcasti, na donjoj strani s
sme<1im cupercima
dlacica u kutovima zila;
cvat, pet do sest cvjeto-
va; plod s tankom
korom, s izduzenim bri-
dastim rebrima; peteljka
ploda skoro skroz pri ras-
la sa zastitnim listom
... Stanlste
cesto u raznim tipovima
bjelogoricnih suma, ali
rijetko u cistim lipovim
sumama; cesto kao
drvo uz ulice ili u parkovi-
ma
... Uporaba
cvjetovi; oboljenja preh-
lade
98
Kasna lipa, malolisna lipa
Tilia cordata
Cvjetovi biljke ugodnog
su mirisa i za lijecenjc se
Ь na isti
naCin kao cvjetovi rane
lipe. U zajednickom pod-
rucju rasprostranjeno-
sti ima i krizanaca
koji su р о svim
osoblnama isti kao
roditelji. Kasna lipa
Listovi i CVJ<'' '
cvate oko dva tjedna prije rane lipe. Peteljka pl o,
prirasta samo do po]ovice sa zastitnim listom. l '11
pljene cvjerove trebalo ы susiti brzo, ali bc:z tl orl
topline. С а ј protiv prehlade moze se pripremi t 1 1
mjesavine s istim kolicinom cvjetova bazge iJ i s , 1.
datkom kamilice i sljeza.
,. • н а trava, kantarion,
lc • • о pljuskavica
с н п perforatum
1 1111/1 С С Г С О uJ jc,
Ј г i oboje-
lt ltlpr 11<. п Oparak (1- 2
11, 11 < ostaviti da
....
....
....
....
....
....
99
Traj nica
Od lipnj a do kolovoza
30-50 cm
Ы
Ы uspravna, s dva
uzduzna brida, razgranje-
na, listovi nasuprotni, oval-
ni, sa svjetlucajucim zutim
tockicama; listovi krosnje
pri trljanj u oslobaaaju kr-
vavo crvenu obojenu tvar
Staniste
cesta na suhim tlima uz
rubove puteva, na strmina-
ma, uz rubove suma, na
negnojenim livadama i
pasnjacima
Uporaba
osusena zelen; probavni
organi, zivcani sustav
_., Listopadni grm
, _., Od travnja do svibnja
_ell .....
_ ,... 1-3 m
1'
_., Ь
Ы s brojnim bra-
davicama pluta i
smeCiom srcikom; listovi
nasuprotni, neparno
perasti; liske zasiljene,
odozdo plavkaste i dla-
kave: cvjetovi u jajolikim
cvatovima; plod ј е kar-
min crvena jednosjeme-
na kostunica
Staniste
cesta na tlima bogatim
hranjivim tvarima; pro-
planci, rubovi suma,
grmovita mjesta, prije
svega u brdima
Uporaba
plodovi; probavni organi;
samoniklo voce
1.00
Crvena bazga
Sambucus racemosa
Sjemenke plodova privlacnog
izgleda osim masnog ulja
sadrze ј smolu koja jako na-
drazuje sluznicu. U nar-
odnoj medici11i nekad su
se koristili kao dra-
sticno sredstvo za
povracanje i laksativ.
Iz sjemenki se nakon od-
stranjivanj a ovog spoja
moze iscijediti svijetlo
ulje. Boblce bogate viraminima i ugodnOA ki scll
stog okusa ne smiju se jesti sirove, nego а о ш k"
ne, isto kao plodovi crne bazge. Mogu se р н • •
u sok, marinade, pekmez ili zajedno s drugim ,1 ,
ljim vocem и kompot Ш mameladu. Crvena 1).1,. 1
preporucljiva ј е i za vrt.
f• t lrtp, litt i ja ko sHcni pro1jetni jaglac
н l' t ' t is) 'l. tl amo jaccg mirisa sa-
• 1 н ' ' " м saponine koji
lf\t '1"1" н i Ю Ы se
111 • kojc.: olaksava
• щ щ Щ а i drugih о Ь о
н н о а VeCinom se
г •• v. l н (1 cajna zlicica
щ ј Ј ј 2 cajne
1 , н cvj erova/Sali-
' t·l\ltlt l :, щ ю 5 minu-
Љ н s 11 ol1je vrste
Р п 11 ( ' smijLt se prikuplja-
1 1'11111•1 1 1\ tl jk a se moze lag-
11 JJ •II ,IIi 11 VI' I LI ako SC ne
t н cltt t}-!.C bl ljke sa sa-
ti i .. i 111 1 ••• н н icc.: s<:: mogu na-
Cvjetovi i listovi
н ,-.• 1- (J II I н koji se bavi н i proda-
lil> Trajnica
..
lil> Od ozujka do svibnja
lil> 15-30 crn
'
lil> Oblljezja
ijstovi priklupljeni u rozetu,
uzduzno ovalni, э
s rebrjma; cvjetovi sumpo-
rasto zuti s ravno okrenu-
tim u pukotina-
ma tamniji, ipak bez crve-
nih mrlj a; caska tjesno
Ы
..,_ Staniste
jako prosirena na gljnovi-
tim tljma bogatim hranji-
vim tvarima u bjelogoric-
njm sumama ј brdskim
livadama; zasticena Ь
liJI> Uporaba
podanak; cvjetovi sa ј bez
caske, oboljenja disnih
putova
-
Ј
1.01
w
u
--1

>
w
--,
N
п
Od п do п
50-200 cm
Obltjezja
Ы п gusto
obrasla dlakama, raz-
п п tek kod cvat<r
va; listovi spiralni, sasta-
vlj eni, izbrazdani, vuna-
sti: cvjetovi sirine з 5
rasirena п а suhim tlima
u п sljuncara-
ma, uz rubove puteva ili
п а branama
Uporaba
п cvjetovi bez
caske; о Ь о ј е п ј а disnih
putova
1.02
Velecvjetna divizma
Verbascum densiflorum
Cvjetovi osim etericnog ulja i flavonoida
sadrze i veHke koliCine sluzi i saponine.
Njihovo djelovanje Ы
nadrazenja i poticanja iskasljavanja kori-
sti se и pripravcima kod katara disnih
р щ о а kaslja i bronhitisa. VeCinom se
н Ь kao oparak (1 - 2 cajne
zliCice mjesavine/ saJica, ostaviti
da odstoji 10 minuta) :r.ajedno s dru-
gim Ь na primjer pomjesano s
Ы sljezom, mi risnom ljublcom ili
p!odovima anisa i komoraca. Lijepa
velecvjetna divizma и nekim
podrucjima se zbog jake dlakavosti
naziva i svjecnjak. Nekada se sadila u
seoskom vrtu i smatrala carobnim
sredstvom protiv udarca groma.
Cvjetovi i listovi
Zuta siristara
Gentiana lutea
Ы korijen sadrzu gorke
1 vari genciopikrin i amarogen-
1111, najgorcije do sada pozna-
1<.: prirodne spojevc. Pouzdano
poticu jz]uCivanjc pljuvacke i
/.<.: lucanog soka. Korijen si-
r·istare Ь se kod
slabog apetita, lo5e probave i
kod nedovoljnog otjecanja
t.lrci. Homeopatija ovu hiljku
11 Ь kod slicnih tegoba.
l'r·imjerak se uzima iz uzgajalista jer
Cvjetovi i
listovi
ж biljka ne smije iskopavati u prirodi. Gorke tvari
ш sascojak su velikog broja gotovih pripraYaka,
.tp<.:ritiva, Щ rakija i amara,

Trajnica
Od lipnja do kolovoza
50-120 cm
Oblljez)a
Ы uspravna, jaka,
nerazgranjena; listovi na-
suprotni, s cjelim rubom,
goli, plavkasto-zeleni, s
jako izrazenim glavnim
zilama; cvjetovi, tri do de-
set u pazuscima listova
.,.. staniste
pojedinacno na izmjenicno
vlaznim tlima; negnojenim
livadama u brdima; po-
negdje kao kultivirana
Ь zasticena Ь
-.... Uporaba
podanak; probavni organi
103
z
'U
о

о
Q....
Jednogodisnja
Od lipnja do rujna
50-80 cm
Ь
Ы uspravna, slabo
razgranjena; listovi spi-
ralni, vijugavo Ы
ni , cupavo dlakavi; cvjet-
ovi svijetlo zuti s upadlji-
vim lj ublcastim zil ama
na laticama
Stanlste
porijeklom iz Sredozem-
lja, pojedinacno na
suneanim padinama
bogatim hranjivim tvari-
ma
Uporaba
li stovi; э u Ы
gotovih ljekovitih pripra-
vaka kod g'ceva; nije za
samolijecenje!
1.04
Crna bunika
Hyoscyamus niger
Svi dijelovi biljke sadrze tro-
panske alkaloide, ё nji-
ma hiosciamin i skopola-
min koji su odgovorni za
otrovno djclovanjc crnc
bunikc:. Kod nckon-
trolirane llporabe na-
kon pocetnog- uzbuden-
Cvjetovi i listovi ј а izazivaju jake nesvjesti-
ce s parali7.om i smrt 7.bog
obamrlosti dusnog sustava. Crna bunika jedno vrije-
me se Ь kao halucinogena droga, u
srednjem vijeku i kod vracanja Ь ю pri-
pravci Ь se kod astme i kolika, ali samo
prema uputama Щ kojih se mora strogo pri-
drzavati. Homeopatija pripravke Ь kao
sredstvo za Ь grceva. Biljka nije prikladna
za samolijecenje.
Obicna zutika
Berberis vulgaris
<.:t nji funkcije jetre ј zuci ili
kod odredenoh oboljenja koze.
Plodovi ne sadrze alkaloide i zbog visokog udjela
jabucne kiselilie imaj u jako kisel okus. Mogu se
preradivati u marinade za razliCita jela od mc::sa Ш
zajedno s drugim divljim vocem u pica, kompote ili
vocne zelec::. Niti prasnika u cvjetovima su
1·azdra:ajivi i pri dodiru se u istom trenutku preklo-
pc prema ш
.... Listopadni grm
.... Od svibnja do lipnja
.... З
..,. Oblljezja
Ы bridasta, s jed-
nodjelnim ili visedjelnim
trnovima; listovi u cuperci-
ma na kratkim izbojcima,
obrnuto jajoliki, Ь
cvjetovi svjetlozuti, u vi-
secim grozdovima
..,. Staniste
prosirena u rijetkim suma-
ma i grmlj u ё s
vapnenastim tlima; prencr
si crnu hrde psenice i zbog
toga iskorijenjena u nekim
mjestima
.... Uporaba
kora korij ena, plodovi;
reumatska oboljenja; kao
samoniklo voce
105
Jednogodisnja
Od lipnja do kolovoza
20-50 cm
.,_ Ы
Ь uspravna, ё
nom nerazgranjena,
kruta; listovi spiralni,
grubo trnovito Ы
do s izrazenimn lapovi-
ma, ljepUivi, dlakavi;
glavice cvjetova samo s
cjevastim cvjetovima
.,_ Stanlite
rasiren u prorij edenim
sumama ј grmlju, prije
svega u podrucjima s
vapnenastim tlima; do-
ё crne hrde psenice
i zbog toga iskorijenjen u
nekim mjestima
Uporaba
listovi i glavice cvjetova:
probavni organi
106
Cakalj
Cnicus benedictus
; Nadzemni dijelovi Ь osim drugih sasta-
Listovi 1 plod
jaka sadrze i jaku gorku tvar
knicin. Djeluje kod slabog
apetita, probavnih pore-
_"....., ___ mecaja i zucnih tegoba.
Sastojci caklja kod nave-
denih tegoba se Ь
vaju prije svega u podrucju
zeluca u spccijalnim gotovim
pripravcima propisanim od lijec-
nika ш kao oparak (2 cajnc i licice
isitnjcnih listova ili cvjetova/salica,
ostaviti da odstoji 5 minuta). Vece
doze е а ј а od caklje mogu po-
vracanje. Nekada u seoskim vrtovima
cesta zastupljcna vrsta danas ј е samo
slabo poznata.
Brdanka, moravka, arnika
Arnica montana
Glavice cvjetova izmedu ostalog
flavonoide i gorkc tvari
seskviterpenskih laktona
l1elenaloidnog tipa (heknalin). Kod
м masnica, istegnuca i ra-
,,a izvana tradicionalno se Ь
vaju tinkture i drugi gotovi pripravci.
.Jako popuJ.amu brdanku se prema
najnovijoj procjeni ne Ь trebalo vise
Ь ili samo pod lijecni-
ckim nadzorom jer se sve cesce
primjecuju alergije, trovanja ili cak
ostecenja л krvotoka. Puno-
г nadomjestak za vanjsku
щ ю а Ь ј е ljekoviti neven. Brdan-
se ne smije prikupljati u priro-
t li.
Listovi i cvjetna glavica
IJil- Traj nica
IJil- Od lipnja do kolovoza
IJil- 20-40 cm
IJil- Ы
G>
г
)>
<
о
с
Ы uspravna, veci-
nom nerazgranjena; listovi
ovalno lancetasti, s cijelim
rubom, prikuplj eni u rozetu
te jedan do tri para nasu-
protno na Ы glavice
cvjetova zlatnozute, siroke
5- 8cm
IJil- Stanlste
pojedinacna na tlima s
malom kolicinom hranjivih
tvari i koja ne sadrze vap-
no; negnojene livade i
pasnjaci , livade s prisut-
nim patuljastim grmovima;
zasticena Ь
..,_ Uporaba
glavice cvjetova; oboljenja
koze
107
Trajnica
Od srpnja do listopada
60-90 cm
Ы
Ы uspravra, raz-
granjena samo u cvatovi-
ma, cesto crvenkasto-
smeda; listovi spiralni,
elipticni, s krilastom
peteljkom; glavice cvjeto-
va siroke do 1,5 cm, u
uspravnom grozcu ili
metlici
Stanlste
prisutna u prorj edenim
sumama i negnojenim
livadama, п а padinama,
uz rubove puteva i п а
proplancima
Uporaba
cvjetajuca zelen ili samo
glavice cvjetova;
mokracni putovi
1.08
Obicna zlatnica
Solidago virgaurea
Listovi i cvjetovi
Biljka sadrzi п fl avonoide i
trijeslovine. Oparak (1- 2 cajne zlicicc:-
listova Ш glavica cvjetova/salica) po-
ticc izluCivanje mokrace i ispire mo-
kracne putove. Gotovi pripravci sa
standardiziranom koliCinom akrivnih
tvari Ь se pl"ema uputa-
ma lijecnika kod reumatskih i
bubreznih tegoba, upala mokracnih
kanala i preventivno protiv bubrezni h
kamenaca. Na slican nacin djeluje i
Ь srodna kanadska zlatnica (Soli -
dago canadiensis) i vcJika zlatnica
(Solidago gigantea) koje su se
udomaCile, а potjecu iz Sjeverne
Amerike. One se i u homeopatiji
primjenjuju na odgovarajuCi naCin.
Pravi oman
lnula helenium
l'odanak biljke sadrzi etericno ulje
:; mjesavinom supstanci i gorkih
tvari. Ь nadrazenja, razri-
jt:duje sluz i potice iskasljavanje,
а ta djelovanja koriste se kod
kaslja, hripavca i astme i to и
pripravcima ш caj-
llim mjesavinama, na primjer
:; anisom ili jaglacom. К а о pro-
vjeren kucni lijek preporucljiv
ј oparak (1- 2 ё а ј е ilicice
mjesavine zeleni/salica, ostaviti
da odstoji 5-10 minuta). Kod svih
pripravaka mora se pridrzavati pre-
po.rucene koliCine, ne predozirati!
P1·avi oman sastojak ј е bonbona pro-
Listovi i
skupni
plod
1 iv kaslja ili aromatskih Ь Љ likera i rakija. Ova
blljka visoka rasta u ш izgleda vrlo dekorativno.

.,.. Trajni ca
.,.. Od srpnja do rujna
.,.. 40-150 cm
.,.. Oblljezja
Ы uspravna, jako
razgranjena, hrapava;
prizemni listovi s dugim
peteljkama; listovi na sta-
Ы spiral ni, odozgo prori-
jedeno dlakavi, odozdo
vunenasto dl akavi; glavice
cvjetova siroke do 7 с т s
uskim srcolikim listovima
.,.. StaniSte
stara Ь seoskih vrtova
jz prednje Azije; veeinom
uzgajan kao ukrasna Ь
ka, tek rijetko kao samoni-
kla Ь
.,.. Uporaba
podanak; disni putovi
109
..,. Jednogodisnja
..,. Od lipnja do studenog
..,. 30-50 cm
..,. Oblljezja
Ы uspravna, slabo
razgranjena, dlakava:
listovi spiralni, s cijelim
rubom, s о Ь ј е strane
lagano dlakavi, lopatasti;
cvjetne glavice siroke do
5 cm; plodovi upadljivo
uvijeni prema unutra
..,. Stanlste
porij eklom iz Sredozem-
lja; cesto u vrtovima kao
ukrasna Ь mjesti-
micno samonikla Ь
..,. Uporaba
cvijetne glavice; lijecenje
rana
1.10
Ljekoviti neven
Calendula officinalis
Cvjetovi nevena osim svijerlecih obojanih tvati sa-
drze i ё niz supstanci, medu njima saponine, fla-
vonoide i jednu gorku tvar. Biljka se nckada koriscila
za unutarnju uporabu, а danas se njcno koristenje
ogranicava na vanj sku uporabu kod ozljeda ko7.e,
Cirtva, nagnjecenja, masnica_ Mozemo ј е koristiti
umjesto brdanke, jer ј е punovrijedni nadomjestak.
Listovi ,
cvjetovi i
skupni
plod
,
Ljekoviti neven sastojak ј е
gotovih pripravaka i na-
nosi se kao krema. Njih
mozemo priprem.iti sami
na sljedeCi nacin: zagrijati
150 grama osusenih cvjet-
ova i 500 grama masti,
ostavit i da se ohladi, opet
zagrijati nakon tri dana i
filtrirati preko krpe. К
mu na hladnom
mjestu.
Obicni maslacak
Taraxacum officinale
М aslacak sad r7.i gorke tvari ( taraksaci n)
lla vonoide i trijeslovinu. Ь se
k а о pripravak s gorkim tvarima kod sla-
ю apetita, zelucanih tegoba ј za poticaj
otjtcanja zuci. Osim roga potice izluCi-
vanje mokrace i iskasljavanje. К а о kuc-
,,i lijck Ь se kod tegoba s
Jnehranom, а za povecanje izluCivanja
ю н Ы se opa.rak (1- 2
t' ajne zlicice isitnjcnog korjena ili ze-
k:n.i/ 1 salica, ostaviti da odstoji 10 mi-
IILita). Ml adi ю cijenjen н dodatak
л salatama od divljeg bilja. Go-
rak okus moze se donekle Ь ki-
'c.: ljenjem и vodi. Cvjetovi su u proslosti
koristeni za bojanje maslaca - od t uda
1111 i ime maslacak.
Listovi, cvj etovi i
skupni plod
...
...
...
...
...
...
'
..
1
•'
1
Trajnica
Od travnja do svibnja
5-40 cm
Ь
korijen Ы svjetlo-
smed; listovi svi u prizem-
noj rozeti, duboko urezani
ili s izrazenimn lapovima:
glavice cvjetova na supljoj,
lagano crvenkastoj Ь
ci bez listova; puno Ь
Stanlste
jako cest na svjezim tli ma
bogatim, hranjivirn tvari-
ma; skupine nastaju na
gnojenim livadama i pas-
njacima
Uporaba
zelen prije cvatnje, osusen
korijen; probavni organi;
salata od samonikle zeleni
...
"

Trajnica
Od ozujka do travnja
10-30 cm
Ь
podanak s Ь pod-
zemnim mladicama;
listovi prizemni, okrugla-
sti, uglasto Ь
glavice cvjetova plosna-
te, pojedinacno na cr-
venkastim Ы
srcasti cvjetovi zenski,
cjevasti cvjetovi muski
staniste
cesto kao pionirska Ь
ka п а otvorenim, svjezim
glinovitim tlima bogatim
luzinama; na rubovima
puteva i naslpima
Uporaba
listovi, cvjetne glavice;
disni organi
:11.2
Podbjel
Tussilago farfara
Podbjtl sadrzi gorke tvari, sluzi, tri-
jeslovine i flavonoidc, а njih se upot-
Ь kod oboljcnja disnih puto-
va, prije svcga kaslja i bronhirisa..
ю sadrzt i malu ё piro-
Jizidinskih alkaloida koji su zbog
stetnOR djelovanja na jetru na
losem Rlasu. Nuspojave nisu uo-
blcajenc ako se podhjel и
ljava и cajnim mjesavinama pro-
tiv kaslja i ako se с а ј pije и и
te11im ё i ne godina-
ma kao kucni napitak.
и lijekom smatra se
oparak pripremljcn kao
mjesavina s istom koliCinom
podbjela, timijana, anisa, jag- Cvjetovi i podanak
laca i velecvjetn.e d ivizme ( 1- 2 cajne ё
zeleni/lSalica, ostaviti da odstoji 5 minuta).
Obican vratic
Tanacetum vulgare
, . Biljka sadt-7.i gorku tvar
tanacetin i eterjcno ulje, ko-
;_.' ј е ј е р о kemijskom ripu sa-
.. , '"' stavljeno na razliCite naCine.
Ј Biljka se и homeopatiji
Ь kod probavnih i
mcnstrualnih tegoba. Neka-
da su bili uoblcajeni pripravci
za i:>tjerivanje glista. Biljka
nije prikladna za samolijece-
nje zboh tujona, otrovnog sa-
. stojka etericnog ulja koji ј е pri-
sutan u vctim kolicinama. Bu-
keti od oblcnog vratiCa navod-
Ljstovj ј cvjetovj no drze stetoCine dalje od
posuda u spremiStima. U
rriro<.lnom vrtu se protiv lisnih LlSi i grinja upotreb-
1 java oparak od zeleni i cvijetava.
""' Trajnjca
""' Od kolovoza do listopada
""' 80-120 cm
""' Ь
sta Ы ј ј ka LISP ravna, ј а ko
kruta, brjdasta, razgranje-
na samo u gornjem djjelu_;_
listovj spiralnj, s dvost ruko
zarezanim sjedecim liska-
ma; glavice cvjetova plos-
nate, bezjezicastih cvjeto-
va
""' Stanlste
jako cest na suhim suca-
nim tlima na branama, uz
rubove puteva, padinama i
na neobradenom zemljistu
""' Uporaba
zelen, glavice cvjetova;
samo jos u homeopatiji;
nije za samoljjecenje!
з
Trajnica
Od kolovoza do listopada
90-150 с т
Ы
Ы uspravna, tan-
ka, vit ka, grmasto raz-
granjena; listovi spiralni,
goli, sastavljeni ili nejas-
no trolisni, uski, linearni;
glavice cvjetova okrugla-
ste, sitne. ponekad cr-
venkaste
Staniste
porij eklom iz istocne
Europe i sjeverne Azij e;
samo kao vrtna Ь
rijetko kao samonikla
Uporaba
svjeza ili osusena zelen;
probavni organi;
zacinska Ь
1.1.4
Estragon, troskotnjaca
т dracunculus
Biljka pri trljanju oslobada aro-
matican miris, а njcno etericno
ulje sadrzi felandrcn, estragol,
ocimen i druge komponente
( ovisno о vrstj). Njegovo ljeko-
vito svojstvo se poticajno djelova-
njc na probavu i povecanje izluCi-
vanja mokrace. Hstragon se danas
ipak Ь samo kao
zacinska bl ljka. Zanimljiva aro- ,
ma prikladna ј е uz odrcske, jela
od Љ е jela od gljiva, omlete, tart-
ar umak ili poznati bernaise
umak. Posebna preporuka
za fino kulinartsvto su Ь
no ulje i biljni ocat na bazi Listovi i cvj etovi

Pravi pelin, vrtni pelin, pelin
Artemisia absinthium
Biljka aromaticnog mirisa proizvodi etericno
11lje и kojcm sc nalazc fclandron, tujol i tuj-
on te gorka tvar absintin. Pclin se kao kla-
droga s gorkim tvarima Ь
kod slabog apetita i probavnih tegoba s
vjctrovima, а manjc sc Ь kod
menstrualnih tcgoba i protiv crijcvnih
parazita. Otrovni ntjon ipak ogranica-
va uporabu pelina. Zbog toga se vik
ne proi:lvodi nekada popularni ab-
sint, blljni liker od pelinovog ulja. ,
Vino od pelina (jako i :_
preporuCljiv aperitiv) sadrzi
samo gorke rvari prisutne и р е .......
linu. Cvjetovc oprasuje vjetar. -
Listovi i cvjetovi
... Trajnica
... Od lipnja do rujna
... 80-120 cm
... Ь
Ы uspravna, pri tlu
odrvenjela; listovi spiralni,
visestruko s usklm ureza-
nim lapovima. dlakavi,
srebrno slvl; cvjetne glavi-
ce male, sjedece, svjetlo-
zute
.., Stanlste
porijeklom iz juzne Europe
i srednje Azije; visestruko
uzgajan, u regijama s vino-
gradima kao samonikla
Ь
... Uporaba
cvjetajuca zelen; probavni
organi; zacinska Ы
1.1.5
Traj njca
Od lipnja do rujna
80-120 cm
Ь
Ь uspravna, cvr-
sta, jako razgranjena,
Ь pustenasta kao ј
ostali dijelovi Ь li sto-
vj spjralnj, lancetastj;
cvj etne glavjce sa zutim
ovojnim listovj ma
Staniste
suha tla s malom ё
nom hranjivih tvari ; rjj et-
ko u prorjedenim smre-
kovim sumama, suhoj
pj eskovjtoj travj ј djna-
ma; zasticena Ы
Uporaba
osusene glavice cvjet-
ova; probavni organi
1.1.6
Pjescano smilje
Helichrysum arenarium
Biljka osim male koliCine etericnog ulja
sadrzi trijcslovinu i gorke tvari. Njena
ljekovita svojstva koristc sc kod slabog
apetita i za poticanje izlucivanja probav-
nih sokova, prije svega kod zucnih tego-
ba. Biljka se u ю ш upotreblja-
va protiv neuralgija (isijas). Posto ј е u
Njemackoj jako rijetka vrsta, pjesca-
no smilje ј е zasticena Ь ј zbog
toga se ne smije prikupljati и svom
prirodnom stanistu. К а о pripravak s
gorkim tvarima za kucnu uporabu
umjesto pjeseanog smilja isto tako se
mogu korisiti i druge biljke poput
caklja, radiea, articoke Ш maslacka.
Listovi ј cvjetovi
Ranjenica, ranjenik
Anthyllis vulneraria
lbljka ј е nekad Ь na dobrom glasu,
no danas sc Ь vecinom
samo u narodnoj mcdicini. Sadrzi
trijeslovinc i flavonoidc i prik-
ladna ј е za jacanje zeluca, kao Ь laksa-
tiY, zbog Ь poticajnog djelovanja na
izluCivanje mokrace i za Ciscenje k.rvi, а
kod vanjske uporabe za lijcccnje rana:
Oparak (1- 2 cajne zliCice/ sal ica, ostaviti
da odstoji 10 minuta) se upotrebljava u
kompresijskim zavojima za zacijeljivanje
rana ili u toplim Ь kod ozljeda i
ozeblina. Ranjenica se zajedno s trputcom
ccsro preporucuje i za ispiranje kod upaJ-
11ih proccsa u podrucju usta i zdrijela.
Listovi i cvjetovi
8JI> Traj nica
8JI> Od svibnja do rujna
8JI> 15-30 cm
8JI> Oblljezja

.
-

Ы polegla ili uzdig-
nuta, slabo razgranjena,
paperjasto dlakava; listovi
prizemni, brzo uvenu, listo-
vi Ы neparno pera- -
sti, s velikim rubnim liska-
ma; cvjetovi sa svjetlo-
zutim vjencicem ј caskom
prekrivenom strsecim dla-
kama
8JI> Staniste
rasirena na pjeskovit.im
tlima u suhoj travi, negno-
jenim livadama, dinama i u
prorijedenim smrekovim
sumama
..,_ Uporaba
cvjetajuca zelen; lijecenj e
rana; probavni organi
11.7
lill> Listopadni grm
IIJI> Od svibnja do lipnja
lill> 50-100 cm
lill> Oblljezja
grancice bridaste, ze-
lene, sibaste; listovi, р о
tri, opadaju vec rano u
ljeto; cvjetovi dugacki do
2,5 cm, zlatnozuti (u vrtu
i crvenkasti), vrat zavojit
IIJI> Staniite
cest u podrucj ima s Ы
gim zimama na kiselim
neobradenim tllma;
proplancjma, padinama,
neobradenom zemljistu
lill> Uporaba
grancjce s listovjma ј
cvjetovjma; samo u goto-
vim pripravcjma kod
tegoba s srcom; nije za
ё
1.1.8
Zecjak
Cytisus scoparjus
Ljstovj ј cvjetovj
Djelotvorene sastavne tvari zecjaka
razni su alkaloidi koji kod nepravilne
llporabc izazivajll и i tcgobe
ll п и i crijcva, и ш
slucajevima cak i paraliziranost. Kod
paJpitacije i oboljenja krvnih zila
Ь и se samo gotovi ljekovi-
ti pripravci. Zecjak sc и homeopatiji
Ь kod slicnih tegoba. Bilj-
ka nije prikladna za ю U
ruralnim podrucjima rehnicki se ne-
kad visestruko koristio kao и
biljka za vezanje metli, za proizvod-
nju vlakana Ш za bojanje. Danas se
sadi na nasutim smctJistima zbog
uevrsCivanja i proCiscavanja tla.
Velika zutilovka
Genista tinctoria
Ш osim flavonoida sadrzi razne djelo-
rnicno visoko djelotvorne alkaloide
zbog kojih blljka nije prikladna za
Щ Vclika ш se kao
sredstvo za poticanje iskasljavanja upot-
Ь L1 ю preparatima na pre-
porukll Щ kod reumatskih ·
tegoba, Llpalnih procesa mokracnih
putova, и nckim cajcvima za Ciscenje
krvi, takoder i preventivno protiv pjeska
u mokrati. Biljka ј е Ь ime р о svjet-
lucavim zutim cvijetovima koji su se teh-
nicki Ш kao sredstvo za bojanje sve
dok nisu izumljeni sinteticki pigmenti.
Biljka ј е zbog jako velikog broja cvjetova
jako preporuelji,ra kao medonosna biljka
za prirodni vrt.
Listovi i
cvjetovi
Polugrm
Od lipnja do kolovoza
30-80 cm
Ы
grancice sibaste, zelene,
bez trnova, izbrazdane;
listovi sastavljeni, lanceta-
sti, rubovi cjeloviti, goli;
cvj etovi zlatnozuti, broj ni u
grozdovima pri vrhu
Staniste
preferira svjeza luznata tla;
pojedinacno na proplanci -
ma, mocvarnim livadama,
negnojenim travnjacima
Uporaba
cvjetajuca zelen; samo na
preporuku lijecnika, prije
svega u homeopatij i; nije
za samolijecenje!
1.1.9
Ј Ј Grm ili malo drvo
Ј Ј Od svibnja do lipnja
Ј Ј 3-7m
Ь
grane i grancice s ze-
lenom korom; listovi р о
tri, perasti, odozgo svi·
lenkasto dlakavi; cvjetovi
u visecim grozdovima
Staniite
suha tla u prorjedenim
sumama, Ь zajedni·
с е u stjenovitom podruc-
j u; cesto sadena kao
ukrasna Ы samoni·
kla u toplij im podrucj ima
Uporaba
listovi i cvjetovi; samo na
preporuku lijecnika u
homeopatiji; nije za
samolijecenje!
120
Zlatna kisa
Laburn и т п
Svi dijclovi biljke sadrzc jako
djelocvorne alkaloide koji iza-
zi ' 'aju jako povracanje,
grceve, н i п
izazvanu obamiranjem dis-
nog sustava. Zlatna kisa :r.bog
ю а nije nimalo prikladna za
samolijecenje, а pripravci se
Ь samo jos u ho-
meopatiji, izmedu ostalog kod
oboljenja probavnih organa i astme.
U parkovima i п najcesce se
sadi krizanac zlatnc kiSe i planinske Listovi i cvjetovi
zlatnc kiSe н alpinum) koji
ima poscbno obllne cvjetove. Ne predstavlja nikak-
vu opasnost ni u javnim zelenim н ako se
djecll (i odrasle) uputi na otrovnost blljke.
Zuti kokotac
Melilotus officinalis
Biljka osim saponina, trijeslovina i
flavonoi da sadrzi i glikozid mclilotin
iz kojeg nastaje kumarin, а time kod
osusene zeleni nastaje aroma miris-
п lazarkinje. Ljekovita svojsrva
Ь sc и gotovim pripra-
vcima kao sto su npr. kreme kod
oboljenja vena, za poticanje ciiku-
lacije krvi. prosirenih vena i pre-
ventivno protiv tromhoze. Na
slican naCin Ы se i
srodni visoki kokotac (Melilo-
tus altissimus). К а о kucni lijek
preporucljiv ј е oparak (1- 2
ё а ј е iliCice/ salica, ostaviti da
odstoji 10 minuta) kojeg se zbog
kumarina ipak ne smije piti duie
vremena u vclikim koliCinama.
Listovi i cvjetovi
• Dvogodisnja
• Od svibnja do rujna
• 50-100 cm
• Ь
Ы uspravna ili pe-
njacica, razgranjena; listovi
spiralni, trostruko perasti;
liske elipticne, nejednako
Ы cvjetovi svjetlo
zuti, u grozdovima duzine
prsta
• Stanlste
jako rasjren ј cesto pri-
sutan na suhim. suncanim
padinama, na branama ј
п а neobradenom zemlj istu
• Uporaba
cvjetajuca zelen; krvozilni
sistem
1.21
w
()
Ј
<(
>
w
-,
N
Trajnica
Od lipnja do rujna
20-60 cm
..,. Ы
Ы uspravna, cvr-
sta, vecinom nerazgran-
jena: listovi spiralni, uski,
lancetasti, bez peteljke,
sivo-zeleni; cvjetovi svjet-
lozuti, s narancasto-
zutom ш na donjoj
usni i dugackom ostru-
gom
..,. Staniste
rasiren do cest na tl ima
siromasnim hranj ivim
tvarima; rubovi puteva,
padine, kosi ne, biljne
zajednice stijena, brane
..,. Uporaba
cvj etajuca zel en; obo-
ljenja krvnih zila
122
Obicni Ianilist
Linaria vulgaris
Cvjt tovi sadrze razne flavonske glikozidc
koji se u narodnoj medicini Ь
kod hemoroida i upala vena. Homcopati-
ja biljku izmedu ostalog koristi kod sla-
bog mjehura i odredcnih Ь upala
crij eva. U nekim podrucjima nekad se
Ь kao plava Ь о ј а za bojcnjt
kose. Djelotvornost Ь ne Cini st do-
voljno ispitana Ш sigurna i zbog toga
ipak nije prik.ladna а samolijecenje. Щ
ku Ы u vrtu trcbaJo saditi zbog lijepib
cvjctova bogatih ш koje nadlijecu
mnogo insekata.
Listovi i cvjetovi
Livadna rezuha
Cardamine pratensis
Nadzemni dijelovi biljke sadrze puno
vitamina С 1 glikozide gorllsiCina
koji odreduju okus. lako se vise
с spominje u л farmakope-
jama, biljka se kao kucni lijek moze
Ь na isti nacin kao vrtni
ю npr. u oparku (2 cajne zlicice
is.itnjene zeleni/Salica, ostaviti da odstoji
5 minuta) ili kao iscijedeni sok (1 zlica,
tlva puta dnevno) kod proljetne kure
Ciscenja krvi.
Listovi i cvjetovi
1.23
..,.. Jednogodisnja
..,.. Od svibhja do rujna
..,.. 30-80 cm
1
!1'11
•1 ;' !1:
Э Sredozem-
lja; d'obfO U$p]EM:1 Џ Ь
ni ljudi od ranog kame-
nog doba; cesto uz rubo-
ve puteva i na neobrade-
nim polj ima
. ..,.. ь
osuseni cvjetovi;
sredstvo za smirenje kod
male djece
1.24
Poljski mak
Р а р а ver rhoeas
Od bezmirisnih cvjetova poljskog maka
kao tradicionalni kucni lijek protiv preh-
lade i za smirivanje male djece upotreb-
ljava se oparak (1- 2 cajne i lieice/sali-
ca, ostavbl da odstoji 5- 10 minuta).
Cvjctovi maka takoder se Ь
ju ll velikom broju ljekovitih caj nih mjcsa-
vina zboR doblvanja buje. Puljski
mak ne sadrzi otrovne alkaloide opij L•ma
(usporedi s vrtnim makom) . Male koliCi-
ne drugih alkaloida ne smatraju se opas-
nim. Mak ј е tipican peludni cvijet: nje-
govih vi8e od 150 prasnika zajedno
produciraj u otprilike 2,5 milijuna pe-
ludnih zrnaca. Oni pcelama i bumbari-
ma sluze kao hrana.
Listovi i cvijet
Vrtni mak, opijumski mak
Papaver somniferum
Jaki poznati opijttm osusen ј е mli-
jecni sok zelenih makovih glavica.
Sadrzi brojne visoko djclotvorne
alkaloide, medu njima morfin i kod-
ein. Morfin se ilcgalno prc::tvara u
halucinogenu drogu heroin, no ipak
ј е prijeko potrebno gredstvo protiv
bolova kod naj teiih oboljenja. Kodein
ј е i sastavni dio nekih sirupa protiv kaslja.
Biljka nije prikladna za samolijecenje. Sjc-
menke bogate mascu ne sadrze alkaloide.
Od njih se m o ~ e proizvcsti vrijedno џ l ј е
bogato esencijalnim masnim kiselinama
koj e se koriste za spremanje raznih peciva
(makovica).
Listovi , cvjetovi i
tobolac
125
... Traj njca
... Od svibnja do kolovoza
... 50-80 cm
.... '
poJedi riacno"r\'11 polusu-
him ј u Ь
njm zajednlcatna stije:-
na, na branama
1
kosina-
ma i uz rubove puteva
... Uporaba
svjezllli osuseni fjstovi;
oboljenja proljeva;
к Ь
126
Malakrvara
Sanguisorba minor
Biljka se u nekim podrucjima naziva be-
drenika (pripaziti na mogucnost zamje-
ne s velikom bedrenikom), а zbog ko-
liCine prisutnih trijeslovina и narodnoj
medicini se upotrebljava kod smetnji и
ct·ijevima, le u homeopatiji kod
zgrusavanja krvi и venama. Mladi li-
stovi pri trljanju oslobadaju aromatic-
no-zaCinski miris i malo podsjccaju
na krastavce. Koriste se za salate, jela
od gJjiva, mahunarke i biljni ocat. Bi-
ljka se р о ljekovitim svojstvima mozc
usporcditi s velikom krvarom (Sangui-
sorba officinalis) koja naraste do visine
od 1m, uspijeva na vlaznim livadama i
ima tamnosmede cvjetave.
Listovi ј cvjetovi
Vrbolika kiprovina
Epilobium angustifolium
ю sadrze trijeslovine i u narodnoj
medicini smatraju se sredstvom djelor-
vornim kod tegoba prostate. Upotreb-
ljava se kao oparak (1-2 cajne zliCice
isitnjene zeleni/salica, osraviti da od-
stoji 10-15 н koji se tradicional-
n.o pije kao nadomjestak za crni с а ј
Mladi izdanci mogu se pripremiti na
isti 11acin kao sparoga. Listovi ili
izdanci nadopunjavaju okus i salate
od divljih biljaka. Cvjctovi sadrze otro-
vne fenole i zbog toga se ne Ь trebali
Ь Vrbolika kiprovina
vazna ј е medonosna blljka za pcele.
Listovi i cvjetovi
З
128
Vristina
Calluna vulgarjs
Sebastian Kneipp nanovo ј е otkrio vec dugo pozna-
to djelovanje Ciscenja krvi i н ј е vristinu
kao sredstvo za poticanje i7.\ucivanja mokrace, Upot-
rebljava se oparak (1-2 cajne zliCi-
ce osusene zeleni/salica, ostaviti
da odstoji 10-15 minuta). а ј od
cvjetova п zasladen me-
dom djetuj e Ь smirujucc i
zbog toga se rado koristi kao
napitak za spavanje. Smije se
piti samo u dozvoljenim ko-
licinama i ne previse dugo
vremena! Upadljivost cvjet-
ova u krajoliku objasnjava
se svjetlogrimiznim cvjeto-
Listovl i vima. Caske su krace i tam-
cvjetovi
nogrimizne Ь о ј с Vristina ј е
za pcele vazna medonosna
blljka.
Obicni likovac
Daphne mezereum
Svi dijelovi bl ljke iznimno su
otrovni. Nakon ш od-
rn.ah izazivaju jaku nadraienost
sluznica, jake zagusujuce bolove u
grlu, uz to jos i povracanje te koli-
ke probavnih organa. Jaka
nadraze11ja koze moguca su i pri
dodiru odsjecenih grana. Oblcni Ji-
kovac zbog toga nik.ako nije prikla-
dan za samolijecenje. Jarko crveni
plodovi biljke s druge strane mogu se
jesti bcz ik.akvih posljedica. U raznim
l1omeopatskim pripravcima, kremama
protiv oboljenja koie, npr herpes
zoster, Ь se sastavnc tvari iz
kore grana. Oblcni likovac u Njemackoj
ј е jedini primjer za sjedece plodove.
Listovi i
plodovi
...
...
...
1.29
Trajnica
... Od svlbnja do kolovoza
..,. 60·180 cm
.130
Ljekoviti odoljen,
valerijana
Valeriana officinalis
Biljka sadrzi etericno ulje s umirujuCim
valepotriatima i valerensktJ kiselinu koja
opusta grceve. Tipican miris osusenih
dijelova blljke potjece od imvaJ.erenske
kiscline - djeluje specijalno а ш а с е jer
odgovara miristt ш а с а а koje se tjeraju.
Odoljen se kod zivcanosti, uzncmircno-
sti, nesanice i zivcanih tegoba srca, zelu-
ca i crijeva Ь kao naljev (2 caj-
nc zlicicc isitnjenog podanka ostaviti da
odstaji u hladnoj vodi) ili kao tin.ktura
(Hoffmannove kapi - izumio
Friedrich Hoffmann). Odoljen se
ipak ne Ы trebao koristiti vise
od propisane koliCine i ne pre-
dugo vremena. Biljka ј е priklad-
na za vrt . Listovi i cvjetovi
Cmi sljez, sumski sljez, divlji sljez
Mal va sylvestris
Listovi с ш о sljcza, prikupljeni samo u toplim dani-
ma i osu5e.ni sco ј е moguce brze, sadrze sluzi i trijcs-
lovi.ne. Iznutra se Ь kao oparak (2 cajne
zliCice listova Ш cvjetova/salica, ostaviti da odstoji 10
minuta) kod katara i upala ll usnoj supljini i zdrijelu,
kod opeklina ili nadrazcnih sluznica
probavnog trakta, а izva.na kod Cire-
va i ckcema. Cvjetovi se mogu
koristiti i kao dekoratvi.ni sa-
stojak u cajnim mjesavinama.
Mladi listovi cr.nog sljeza mo-
gu se jesti u salatama od div
ljeg bilja. Prasnici zarasraju
u centralni suplji stup koji tije-
sno obuhvaca vrat.
Listovi i cvijet
.,. Oblljeija
Ы ootf!2ta:
nuta,
1.31
132
Pticja trava, troskot, oputina
Polygonum aviculare
Biljka sadrzi sluzi, п i п kiselinu. U
.narodnuj medicini se kod laksih katara gurnjih dis-
nih putova i sluznice и Ь kao uparak
( 1-2 cajne zlicice и isitnjene zeleni/salica,
ostaviti da odstoji 10 п а п u Ь
za lijeccnje rana. Pticja trava potice н mo-
krace i zbog toga ј е sastojak cajeva za Ciscenjc krvi.
Smatra se ј da steze krvne zile ј kapilare. Р Щ а trava
ј е jako Qtporna biljka i cesti pionir и podrucju nase-
ljavanja i и danasnje vrijeme rasprostranjena ј е н ci-
jelom ш


_er..-.-;:r.
,.,,
.;# """
.
Listovi i cvjetovi
Livadni dvornik
Polygon и т bistorta
U srednjovjekovnim farmakopcjama ..,_
Listovi i cvjetovi
navedeno ј е da cudno spkten poda-
nak navodno pomaze kod ugriza
zmije. Zbog velikih koliCina trijeslo-
vina ipak ј е preporuCijiviji za upotre-
bu kod proljeva. Kod upala u usnoj
supljini i zdrijelu za grgljanje ј е pre-
poruCljiv naljev (2 cajne zlicice isit-
njenog podankalsalica, pristaviti и
mlakoj vodi i ostaviti da odstoji vise
sati). Valjkasti, jako gusti cvatovi izg-
ledaju kao cerkice za zubc i izvrsni
su za medonosne pcele. Mladi listovi
jako su ukusno samoniklo povrce.
'"''
. · · . '!
133
listopadni patuljasti grm
IJII- Od lipnja do kolovoza
IJII- 2040 cm
dama s prisutnim patu-
ljastlm grmovima
..,. Uporaba
ь о ы с е rij etko i llstovi ;
Ь proljeva; samo-
niklovoce
1.34
Borovnica, crna borovnica
Vaccinium myrtillus
Veca koliCina svjezih plodova
djeluje laksativno, а osu5ene
Ь о Ь с е sadrze trijeslovine i
н na suprot an naCin.
Oparak (2-3 cajne zlicicc
osuiknih plodova ili 1-2
cajne zlicice listova/Salica ..
ostaviti da odstoji 10 minu-
ta) se koristi kod smetnji и
crijevima Ш za grg1janje kod
upa]a u usnoj supljini i zdrijelu.
Osuseni plodovi pristavljeni u
crnom vinu pomazu kod obo-
ljenja proljeva. Borovnica ili crna
borovnica iznimno su omiljeno di-
Listovi i plodovi
vlje voce - i za ljude i za velik broj malih zivotinja.
Divlja ruza, pasja ruza
Rosa canina
Ouguljasti, brasnasto-mekani sipci su nepravi, socan,
jagodast plod. н povecavanjc::m cvjetista, а dla-
kave sjemenke zapravo prestavljaju prave orascice.
Sipkov с а ј (2-3 cajne zlicice/ salica, ostaviti da odstoji
10 minuta) potice izluCivanje rnokrace i dje::lujc Ь
gu laksativno, te kod prehlada zbog bogatstva vita-
mina (poscbno vitamin С Pri
spravljanju ukusne vocne kase ili
marmelade potrcbno ј е pa:ltjivo
odstraniti sjemc::nkc jer njihove
bjeJkaste kukaste dlacice koje ih
okruzuju i7.a7. .ivajtl nadrazc::nja и
crijevima. ё se mogu
koristiti i drugi zrel.i
sipci ostalih prisutnih
domacih di\rljih ruza.
Listovi, cvjetovi i sipaK
:135
Trajnica
Od lipnja do kolovoza
80-150 cm
aktivnih tvari; nije za
ё
:136
Velebilje
А tropa bella-donna
Listovi uglavnom sadrze "'<. }• ·•
:1'1f ·' : F
alkaloid hiosciamin, а crni . .
sjajni plodovi п Ove Ј
tvari 3)
Ш Z1VCa111 SllStav l SffilJU SC l " л
н Ь samo pre-
ma н Jijecnika kao :19
sredstvo za Ь rlt .
grceva н probavnim organi- t
1
:
'
:{
ma i kod tezeg oblika astme. ]
Nakon п Ь о Ь с а \ '
pojavljuju se tipicni znakovi
trovanja kao StO Sll crvenilo U
Listovi , cvjetovi i plo
licu, otvorene zjenice koje ne reagiraju, ubrzano hi-
lo, fant aziranje i mahnitost, nakon kojih dolazi do
nesvjestice i obamrlosti disnog sutava. Biljka ј е jako
п sastojak u farmaccutskoj industriji - no ipak ј е
н neprikladna za samolijecc:njc.
Pasjijezik
Cynoglossum officinale
Biljka pri trljanju oslohada п mi-
ris, а prije cvatnje sadrzi velike koliCi.nc
pirolizidinskih alkaloida otrov.nih i za
zivotinjc na ispasi. Cvatuca Ь
dugu vrcmcna se upotrebljavala kao
i crni gavez, ш i izvana, no da-
nas se Ь samo rijetko u
homeopatiji. Nije prikladna za samo-
Н
cvjetovi imaju jako <.iuga&u cijev
vjencica iz kojih. zalihe nektara mo-
gu prikupljati samo insekti s <.iugim
sisaljkama. Apokarpni plodovi ( cje-
pavac) jako neugodnog mirisa
u nekim podrucjima kori-
stili su se kao otrov za miseve.
Listovi i cvjetovi
\111> Ь
Ы ,., · "r"''"'"'
grar:JJeria;
,, ..
tinama i padlnama
\111> U.poraba
osusena zelen: probavni
organi, reuma; nije za
samolijeoenje!
.137
1.38
Crni gavez, veliki gavez
Symphytum officinale
Listovi i
cvjetovi
Brojne sastavne rvari u korijenju Ь
iskot:istavale su se od starog vijeka
kod lomova kostiju. upala pokosnice
(periost), nagnjecenja. masnica i
istegnuca. Kod navedenih tegoba
Ь sc 11aljevi kao paste
ili stavljeni kao о Ы о В Щ а ipak
nije prikladna za samolijcccnje jer
su u takoder prunadcni pi-
rolizidinski alkaloidi opasni za jet-
ru. Gotovi pripravci (krema) upot-
Ь se samo izvana kod ncostece-
ne koze. а ne viSe iznutra. Bumbari s
kratkim sisaljkama cvjetove zagrizu sa
strane i tako kradu nektar bez obavlje-
nog opra$ivanja.
Mala kicica, groznicava trava
Centaurium erythraea
U svim djelovima biljke prisurne
su gorke tvari kojc podupiru
probavu poticanjcm џ
vanja sluzi, probavnih sokova
i poticanjcm utjecanja zuCi.
Biljka ј е н danasnjc vrijcme
jaku rijetka zasticena vrsta l
zbug toga se ne smije prikuplja-
ti u prirodi. Od hiljke nabavljene
u ljekaroi moze se pripremiti
aperitiv djelotvoran kod slabog
apetita: otprilike 25 g kicice, 10
grama paprene metvicc i ш
ko oguljenih kriski jabuke prista-
vlti и Htri suhog bijelog vina,
procjediti nakun tjedan dana i
ponovno napuniti bocu.
Listovi i cvjetovi
139
140
Obicna kiselica
Rumex acetosa
Biljka ј е doblla ime р о
ugodnom kiselkastom okusu
koji dolazi od oksalne kiseline
prisutne и listovima ( uspore-
di sa zecjom kiselicom).
Oparak (1-2 с а ј л е zlicice
isitnjenih listova/salica, osta-
viti da odstoji 10 minuta) se
Ь izvana kod
oboJjenja koze i iznutra kod Listovi i cvjetovi
upalnih procesa sluznice
usta. Homeopatija biljku
Ь na slican
nacin. Svjezi listovi mogu sc spravljati kao samo.niklo
povrce ili dodatak juhama i umacima. Prevelike ko-
Ш ili trajna р о г а Ь а probkmaticni su zbog velikc
koliCine oksalne kiseline. Oblcnu kiselicu bolje ј е ne
Ь kod н gihta ili tegoba jetre.
Crni lopuh, lepuh
Petasites hy bridus
U srednjem vijcku vjerovalo se da jak miris ю ..,..
koji se do sazrijevanja ploda 1zduze vi5e nego dvo-
moze sprijeciri kugu. Medicinski se zbog re-
List i cvat
н i umirujuceg djelovanja upot-
Ь kod smetnji probavnih organa.
Ovu staru ljckovitu biljku, ipak Ы zbog
prisutnosti Za jetru stetnih pirolizidins-
kih alkaloida и podanku, trebalo upot-
rehljavati suzdrzano kao opat"ak Ш samo-
niklo povrce. Takodcr nije preporucljivo
ni lijecenje rana svjezim listovima. Ho-
meopatska uporaba biljke ј е izuzetak.
Listovi najveCi u njemackoj flori.
1.41
142
Konopljusa
Eupatorium cannabinum
Biljka izmedu ostalog sadrzi gor-
ke tvari, crijeslovine i saponine.
U narodnoj medicini zbog toga
koristila kao sredstvo za н
funkcije zuCi i izluCivanja mokrace.
Spada и porodicu glavocika u kojoj
su prisutni pirolizidinski alkaloidi
stetni za jetru i zbog toga Ь ј е tre-
balo izbjegavati kod samolijecenja.
Homeopatija konopljusu upotreb-
ljava ј а jaeznje ohrambenOR meha-
nizma tijela. Cvjetovi u gustim
nakllpninama cvatu relativno kasno,
oblijecu ih razne vrste pcela, Ь
bara i kptira. Biljka ј е zbog toga Listovi i cvjetovi
н za prirudni vrt bogat raz-
nim vrstama.
Obicni cicak
Arctium lappa
DjeJotvorne sastavne rvari и и biljci, te и
srodnom ю и (Arctium tomentosa) i
malom и (Arctium minor) и etericno ulje, mas-
no ulje, и trijeslovina i poliini. Uljni naljev pri-
premljcn и apoteci o<.l korijena Ь Щ е и Ы se
kod kronicnih cireva н а kozi. Homeopa-
tija pripravke prcporucuje kod. ak-
ni i е с е ш а Naljev (1-2 cajne
zlicicC korijena/$alica, ()Staviti
da odstoji vise sati и hladnoj
vodi i tek ()ada zagrijati) ј е
prikladan kucni lijek za Ciscen-
je krvi. Mladi izdanci mogu se
spravljati na isti nacin kao
sparoga, dok se od plodova
Ш pruiZ\' CI>ti I>VijctJu jt::>tiVO
ulje.
Listovi i cvjetovi
143
1.44
Luk vlasac
Allium schoenoprasum
Etericno ulje biljkc:: sadrzi gli-
kozide cesnjakova ulja Jjutog
i aromaticnog okusa. Njegu-
. va aroma sliCna ј е cesnjaku i
/ potice izluCivanje probavnih
t sokova i osim toga potice izluci -
J vanje mokrace. Popularna blljka u
ј kulinarstvu se Ь za po-
Q buljsanje okusa juha i umaka, te jela
1 od krumpira, sira Ш ј а ј а Listovi pri
susenju gubc: aromaticnost i zbog to-
ga se Ь svjezi Ш zamrz-
nuti. Uzgajanje na prozurskoj dasci
jcdnostavno ј е tijekom cijelc gudinc.
Posude ili lonCiCi moraju uvijek blti lag-
ano vlazni.
Listovi i okruglasti cvat
Mrazovac
Colchicum autumnale
Mrazovac mozemo smatrati ekstrcmno Ot!0\
7
fi0ffi,
rano cvatucom blljkom, jer su njegovi cvjetovi otvor-
cni vcc dugo prije zime i pupanja. Svi dijelovi blljke
sadrze vrlo otrovan alkaloid kolhicin koji
ometa diobu stanica i nakon jakih ko-
lika paralizom centra za disanje izaziva
smrt. Biljka zbog toga nikako nije prik-
ladna za samolijecenje. U homeopatiji
se preporucuje kod gihta, retJme, te
katara probavnih organa. Druge
sastavne tvari Ь se
и gotovim pripravcima za li-
jecenje leukemije. Crvenkasti
ljevkasti cvjetovi s duzinom od
20 cm najveCi su u njemackom
biljnom svijetu. Listovi, plod i
cvijet
3.45
Trajnica
Od srpnja do kolovoza
30-60 с т
svega u
• э pOdrucJima п а
suhjm tljma, na negnoje-
nim travnjacima, uz ru-
Ь puteva ј na kosina-
ma
IJI> Uporaba
cvjetaj uca zelen; samo u
gotovtm pripravcima kod
ь srca; nije za
.sa.tnoliJ ё с е п ј е · · -
1.48
Sarenigrasar
Coronilla varia
Sareni grasar u $Vim dijelo,,ima i:lmedu ostaJog sa-
drZi i jedan glikozid koji djeJL1je slicno kao sastavne
tva.ri naprstka. Kod uporabe koja nije u skladu s pre-
porukama pojavljuju se mucnina, povracanje, grcevi,
smetn.je н kretanju i obamiranje diS11()g su-
stava. Biljka Ь toga nikako nije pri- . .
klad11a za samolijecenje. Otrovna ј е i ,< Ј J!Jt

za zivotinje Ь Danas se rijet- -;.. ·
ko upotrebljava za izradu lijekova • " !;
zbog povoljnijeg podupiruceg .= , --·
vanja na srce drugih ljekovitih '
........
biljaka s prisutnim supstanca- .
ma aktivnim u krvotoku. Li- 4lfl1fl1"
\
jepi cvjetovi nektar i:llucuju na
vanjskoj strani debele caske.
Ljstovj ј cvjetovj
Obicni sporis, zelezarka
Verbena officinalis
Sporis ј е stoljecima Ы о jako cijenjen
kao carobna blljka za napitke od
zcleni. Nekad ј е blo jako cijenjen
kao univerzalno ю sredstvo, а
da11as se jcdva primjenjuje. Oparak (1-
2 cajne i HCice/Salica, ostaviti da od-
stoji 5 minuta) ј е kucni Щ е protiv
umora, malaksalosti i deprtsije.
Horneopatij a sporis osta-
log Ы kod epilepsije. Bilj-
ku privlaCi dusik i cesto ј е prisutna na
rukvinama zamaka i devast1 ranim zem-
ljistima. Oblcan sporis jedini ј е europs-
ki predst avnik u tropima.
Listovi i cvjetovi
lill> Uporaba
osu5ena zelen; stanja
iscrpljenosti
1.49
.150
Crveni naprstak
Digitalis purpurea
Atraktivna i opcepoznata biljka sadrzi
veJik broj srcanih glikozida koji se kao
Cisti upotrebljavaju u gotovim pripravcima
gdje ј е kollCina aktivnih tvari standardizi-
rana. Biljka s druge strane nikako nije pri-
kladna za samolijecenje. Ako se mladi
listovi nakon konzumiranja nc
ispovracaju, sastavnc tvari izazivaju р о н : -
m е с а ј е osjctila, nepravilno disa.nje i pore-
meeajc funkcije srca. Cvjetovi u dugac-
kom grozdu Otvaraju se od dolje prema
prema gore i uvijek su okrenuti prema
svjetlosti. Najvazniji opraSivaCi su bum-
bari. Upadljive mrlje na vrhu cvijeta izglc-
daju kao prasnici, .no zapravo su varka jer
se pravi prasnici nalaze dalje gore, u cije-
vi vjencica.
Listovi i cvjetovi
Obicni mravinac, origan
Origan и т vulgare
BiJjka ugodnog aromaticnog mirisa sadrzi etericno
ulje koje se sastoji od blsabolena, timola i karvakrola,
te gorkc tvari i trijeslovina. Iako se oblcni mravinac
ili njcgovo etricno ulj e cesto Ь и gotO-
vim pripravcima, njegovo klasicno podrucje primje-
ne ipak ј е kuHnarstvo jer se i tu
razvija pozitivno djelovanje
na probavne organe. Origan
(mediteranska vrsta) ј е pri-
sutan na svakoj pizzi i и
vecini jela od mesa i tjesteni-
nc. Mravinac ј е takodcr sastojak
mjesavine zeleni "Hcrbes de
Provence". U Ь vrtu pred-
stavlja izvrsnu medonosnu biljku za
pcelc i leptire.
Listovi i cvjetovi
151
1.52
Ljekoviti cistac
Stachys officinalis
Nekad kao п ю srcdstvo
hvaljena biljka п е pojavljuje se u modcr-
nim farmakopejama unatoc svom vrlo
obecavajllcem imenu. Trijesl ovine i gor-
ke tvari prisutne u hiljci u knjigama о
ljekovicom bilju 16. i 17. stoljeca bili
su izriCito preporuCivani kod prolje-
va, katara disnih putova Ш za lijecenj e
rana, no danas se Ь jako
rijetko. Cistac ј е primjenjivan i kod kr-
varenja nosa i rana na glavi nastalih ud-
arcem. Bi.ljku se danas u prirodi ne Ы
trehalo prikupljati jer ј е jako rijetka,
ali zato ј е znatno obogacenje u Ь
nom п Cvjetove bogate nektarom
oblijecu razliCiti mali leptiri i osolike
Listovi i muhe.
cvjetovi
Obicna srcenica
Leonurus cardiaca
Svjcza blljka pomalo ј е neugodnog mirisa i sadr.Zi
gorke tvari, glikozide, alkaloide i flavonoide. Upot-
Ь se na slican naCin kao ljekoviti odoljcn, kod
!>traha, ziveanosti, nesanic.e i klimak-
terijskih tegoba, isto tako i и ho-
meopatiji. Oparak (2 cajnc zlicice
isitnjene zelcai/salica, v iti da
odstoji 10 ш Ш kao naljev,
р о mogucnosti nezasladen) ј е
р о с Ь п о ё н lijek
za osobe kao srcdstvo za
smirenje. Ova dekorarivna i po-
malo zaboravljena biljka
zasluzuje vise paznje, jer ј е vrlo
p1"ikladna za svaki vrt.
Listovi i cvjetovi
153
1.54
Obicna majcina dusica
Thymus pulegioi des
Biljka aromaticnog mirisa sadrzi izme(
1
u ostalog ci-
mol, timol, karvakrol , cjual, pinen i druge sastavne
tvari. Ц svojstva poticanja izluCivanja sluzi i
opustaaje grceva iskoristavaju se kod kaSija Ш kod
oholjenja zeluca i crijeva, pri ccmu djeluju i prisutnc
н i gorke tvar.i. Oparak (2 cajne zlicice isit-
н zeleni/salica, ostaviti da odstoji 10 minuta i
piti nezaslaaeno) ј е kucn i tijek za
poticanje probave ili kod ka-
tara gornjih dis-
nih putova.
Oblcna majcina
d u sica moze se ko-
ristiti kao zaCinska
biljka te u na.mazi-
ma, uz jela od
divljaCi, jela od mesa pc:radi,
krumpira i rajcicc.
Listovi i cvjetovi
Prava majcina dusica, timijan
Thymus vulgaris
Etericno ulje Ь (sadrz.i timol, karvakrol, cimol,
borneol, ci ncol) opusta grceve i razrijeduje sluz.
Kod lijcccnja se upotrebljaya kod hripavca,
н kaslja i kronicnog bronhitisa, te
probavnih tegoba. Kod kaslja se
Ь naljev (1 cajna zliCica
zeJ.eni/salica, ostaviti da odstoji
10 ш eventualno pomi-
jesano s istom koliCinom anisa,
visokog jaglaca i velecvjetne di-
vizme), а za jacanje zeluca na-
ljeY od iste koliCine timijana, ki-
ma i paprene metvice. Timijan ј е
zaCinska biljka ш u vclikom
broju mjcsavina zclcni za jela od е
щ Ь ili tjestenine.
Listovi i cvjetovi
Sredozemlja, u
Europi Ь ..
zimu
Uporaba
svjeza ili cvjeta-
ё zelen; probavni
organi
1
disni organl;
ё blljka
155
1.56
Paprena metvica, menta
Mentha х piperita
Paprena metvica krizanac ј е dviju vrsta, vodene met-
vice (Mentha aquatica) i cupave metvice (Mentha
spicata). Etericno ulje intcnzivnog mirisa sadrii
mentol, menton, cineol i nckoliko drugih tvari. Li-
stovi metvice н а ј с е s с с s:' koristena caj-
na droga. Oparak (2 cajne zlicice/sali-
Listovi i cvjetovi
ca, ostaviti da odstOji najvi8c 5
minuta) ј е sredstvo za poti-
canje metaboJizma, opustanje
grceva i istjerivanje vjetrova
kod slabog apetita i p r o Ы e m a s
probavom. Biljka sa sterilnim
sjemenkama и blljnom vrtu
razmnoiava se samo stoloni-
ma.
Vodena metvica
Mentha aquatica
Etericno ulje jako aromaticnc biljke
sadrzi manjc mcnto.la, ali vik mento-
furana ncgo paprena metvica. К а о li-
jek se moze Ь na isti
naCin kao paprena metvica koja se
ш а ј а i potjece od vodene mervice.
Oparak (1 -2 cajne ZliCice/SaJica,
ostaviti da odstoji najvik 5 в
ta) potice apetit. Za doblvanje
в ulja od metvice bogatog
mentolom uzgaja se i poseban oblik
blisko srodne poljske metvice
(Mentha arvensis). Etericno uljc cu- Listovi i cvjetovi
pave metvice (Mcntha. spica.ta) skoro
nc sadrzi mcntol i prisutno ј е pasta-
ma za zube, zvakacim gumama i vodicama za ispi-
ranje usta. Votlena mervica prikladna ј е kao
mocvarna biljka и gredici kod umjetnog jezerca u
п
.,. Ь
Ы
njaciqa, h, r
157
1.58
Okruglolisna metvica
Mentha suaveolens
Etericno ulje sadrzi vclik broj kumponenata i ima
visc vocnu aromu nego druge metvicc. Zelen se
Ь istO kao od paprenc metvice za
poticanje apetita i kao potpora probavi (1-
2 с а ј л е zliCice/ salica, ostaviti da odstoji
Listovi i cvjetovi
najvise 5 ш Svjezi li-
stovi sluze za aromatiziranjc
osvjezavajucih napitaka, voc-
nih sokova, Љ salata,
L.clea i marmelada. Nijedna
vrsta metvice nije prikladna
kao svakodnevni napitak tj. za
trajnu upurabu. К а о privre-
meni nadomjestak moze se piti
с а ј od maticnjaka, kamilice, ko-
moraca, kopra ili urigana.
Brdski vrisak
Satureja montana
Listovi i cvjetovi
ovi
loljublcasti .
.., Stanlste
:1.59
• Trajnica
· · ... Od svibnja do kolovoza
.• 10-20 Т
:. ·. Oblljezja
·. · · stabtiika polegla, po-
viS"en а п о cvat; listovi
nasuprotni, dlakavi,
.· ... ,_ ...
· >'· · pilasti; cvjetovi u
, Г Т grozdovima
•\ •':} ::: '· . : ,•
.. Stilniste
· .. na·suhim tlima
. ·. _:·· u bje'logoricnim i
criibgoricnim sumama i
· ;·;: <:.na .negnojenim llvadama
, Uporaba .
· : :·osusena cvjetajuca
unutarnji organi
.160
Cestoslavica
Veronica officinalis
Biljka sadrzi trijeslovine, gurke tvari i iridoidni gli-
kuzid Ь koji uzrukuje crnilo osusenih djelova
Ь Cestoslavica se rijetko Ь sama, vec
vecinom kao sastojak cajnih mjesavina i raznih goto-
vih pripravaka protiv pokavarenog 7.eluca, kaslja,
Listovi i
cvjetovi
bronhitisa, bolesti jetre i svraba. Narod-
na medicina cestoslavicu Ь
vise kao univerzalno ljekovito sredst-
vo i to veCinom kao oparak (1 cajna
zlicica isitnjene zeleni/salica, ostaviti
da ю 10 minuta). Od cetiri svjet-
loplava lista ocvjccja, donji ј е uzi ј
kraCi negu ostala tri. Svjetla mrlja
u sredini sluzi kao pomoc za slijet-
anje oprasivaca .
Gorkoslad, paskvica
Solan um dulcamara
Poznate su razne vrstc: gorkoslada koje se medusob-
no razlikuju р о sastavnim i aktivnim tvarima. Ljeko-
vita svojstva biljke koriste se и pripravcima, tj soko-
vima za ublazavanje kaslja i preparatima za ciscenje
krvi. Homeopatski pripravci djeuju kod tc:goba reu-
rne i oboljenja prehlade. Bi ljka nikako nije prikladna
za samolijecenje. Malo izduzene, na pocetku zelene,
kasnijc: narancasto-zute i na kraju jarko crven.e bobl-
ce isprva
statkastog, а
kasnije gor-
kog okusa ubr-
lO ш kon-
zumiranja izazivaju
ј џ е Ь а ј е u ustima i blrije-
ILI, kasnije povracanje i oba-
miranje disnog sustava. Ptice plo-
tlove podnose bez ikakvih posljedica.
listovi,
cvjetovi i
plodovi
..,_ Polugrm .
..,_ Od lipnja do kolovoza
..,_ 30-200 cm
..,_ Oblljez)a
Ы samo
pri dnu; listovi spiralni, s
cijelim rubom, pri tlu s dva ·
odvojena Ј а р а "
1111> Staniste
cesto na propusnim tlima :, : :'
bogatim hranjivim tvarima, ,
u sumama na adama ili · · ··
naplavinama uz tekucice i .:. :
vlaznim grmovitim mjesti-
ma na obalama
1111> Uporaba
osusene mladice i komadi
Ы prije svega u .
ю д · ·'
lijecenje! ·· ·:' '
' .
....
1.61
.•
. liJi>
.... Od ь do rujna
.." З О cm
.." Ы
Ь uspravna, kao
grana. obrasla cekinja-
vim grubim dlakama;
listovi sjed'eci ili obuh-
Ы obrasli
, kruti.m . .dlakama, s ci-
, jef.im џ cvjetovi
. : nebesko plavi', rijetko ј
potpuno bljeli
.." Staniste
porijeklom sa Sredozem-
lja; cesto kao vrtna Ь
. · .. i na nekimmiestima kao
. . . samoriikfa . '
.. р о ь ·
, . sv)eza Њ zelen;
. : : 'tegobe s.zglobovima,
· · ,. upale'.grla; zacinska
blljka ·
162
Borago, borac
Borago officinalis
Listovi i
cvjetovi
Sastavne tvari prisutne u
biljki (sluzi, trijeslovi-
ne, sapononi i
flavonoidi) Ы а о ё
ё mokracc i
znojenje te sprecavaju
upale. Oparak (2 с а ј п е zlicice .
zelcni/ salica, ostaviri da odstoji 10 mi-
nuta) se Ь kod reumatskih
tegoba, za Ciscenje krvi i kod oboljenja
grla. Borac se u homeopatiji Ь
kod navedenih tegoba i kod depresije. Fi-
na aroma sliCna aromi krastavaca jako ј е
cijenjena u kulinarstvu, а svjeza ili zamrz-
nuta odlicno ide uz salate, omlete, jela od
kupusa, graska i lece. К valitetna aroma
nestaje pri SLJ Senjo Ь
Ljekoviti volujak
Anch usa officinalis
Biljka sadrzi alkaloidc, trijeslovi ne i sluzi. U narod-
noj medicini se kod ш u cri-
jevima i kao sredstvo za potican-
je iskasljavanja Ь opa-
rak ( 1-2 cajnc z]icice isitnjenc ze-
lcni ili cvjctova/salica, ostaviti da
odstoji 5 minuta). Ljekoviti volujak
u starom vijeku smatran ј е
pouzdanim univerzalnim sredst-
vom protiv depresije. Biljka ј е
imc doblla р о dlakavim srcolikim
listovima. Njcn znanstveni naziv
porodice i vrste ukazuje na pri-
sut.nost obojenih tvari и korijen-
ju koje su se do jzuma
sintetickih pigmenata upotreb-
ljavale kao crvcna Ь о ј а za
slikanje.
Listovi i
cvjetovi
о
..,. Dvogodisnja 111 л • ·
..,. Od svibnja do rujna ·
..,. 30·90 cm
... Oblljei Ja
Ы uspravna, razc··
granjena; listovi s Ы
dlakama. uski, lancetasti;
cvjetovi prije otvaranja
grimizni, nakon otvaranja
lj ubicasto-plavi,. rijetk<:)l
potpuno Ы
..,. Staniste
jako rasiren u suhim liva-
dama, otvorenim grmqvi-
tim mjestima, uz rubove ·
puteva i na kosinama
... Uporaba
svjeza cvjetaju6a zelen;
proljev, kasalj ·
1.63
...,. Trajnica
8li> Od ozujka do travnja
...,. 15-30 cm
...,. Ы
stabUika uspravna, veci-
nom nerazgranjena;
prizemni listovi s dugim
. peteljkama, listovi stal:r
Uike sjedeci, obrasli kru-
.: tim vecinom
џ svjetle mrlje;
cvjetovi najprije crvenka-
sti, э plav<>-ljublcasti
...,. Staniste
pojedinacno ili rasiren
na propusnom humus-
. nom tlu Ь
sumamq bogatim rasl i-
njem
..... . ь
sv)eza ili osusena zelen;
·diSni organi; samoniklo
povrce
164
Ljekoviti plucnjak
Pulmonaria officinalis
Svi nadzemni dijelovi biljke sadrze sluzi, trijeslovine
i saponine koji Ь nadrazenja i poticu iskas-
ljavanje kod oboljenja disnih organa. Kod oboljenja
prehlade Ь se oparak (2- 3 cajne zlicice
isitnjene zeleni ili listova/sa.lica, osta-
viti da odstoji 10 minuta, zasladiti s
medom). Listovi s Ь mrljama
prema srednjovjekovnim farmako-
mejama pomazu ј kod Щ е с е ј а tu-
berkuloze pluca. M1ade listove
moze se spravljati kao samoniklo
povrcc .
Listovi i cvjetovi
Pravi lan
Linum usitatissimum
Uzgaja se vise vrsta lana i to prema svrsi upora-
be: lan koje se najvise uzgaja zbog proiz-
vodnje v1akana i za izradu platna i lan
koji se za proizvodnju ulja uzgaja zbog
velike koliCine nezasicenih а л Љ
kiselina и sjmenkama. CijeLe i
neisitnjenc ili svjeze izrmvljene
Listovi i cvjetovi
sjemcnke lana zbog enormnog
povecanja volumena Ь su,
nestetno i djelotvorno laksativ-
no sredtsvo. Upotrebljavaju se
osim toga i za ublazavanje
nadrazenja kod upala u podrucju
zeluca i crijeva. К а о kucni lijek
ujutro se uzima 2 cajne zlici-
ce lagan.o isitnjenih sjemenki s
malo vode.
IJJII- Trajnica
IJJII- Od do srpnja
IJiJII- 30-300 Crh . .
IJJII- Ы
Ы uspravna, cvrsta,
razgranjena samo u gor-
njem dijelu; listovi spiralni,
s cijelim. rubom, uski, lan-
cetasti. sjedeci
IJJII- stanlste
stara kultivirana Ь
porijeklom sa Sredozemlja; : .
vecinom uzgajan na polji-
ma, rijetko samonikla
Ь
IJJII- Uporaba
sjemenke; laksativ
165
· Ь
· listovi prizemni, s dugim
• t)eteljkama; trolapi, р о ј а
. vUuJu se nakon cvjetova i
prezimljuju -
..". Stanlste
. na hurnusnom tlu u Ь ј е
.. : sumama
·. Ь raslinjem, veci-
166
Jetrenka
Hepatica nobilis
ю oblika jetre prema srednjovje-
kovnim farmakopejama pomazu kod
bolesti jctre. Buduti da ј е rijetka u
mnogim podrucjima, ne Ы se tre-
ba1a prikupljati u prirodi. Jetren-
ka ј е :tbog kolicine prisutnih al-
kaloida otrovna i ionako nikako
nije prikladna za samolijecenje.
Homeopatija pripravke
preporucuje kod tegoba probavnih
organa i prehlada. Nebesko plavi
cvjetovi s dugom Ь raz-
vijaju sest do sedam latica iznad List i cvjetovi
tri pricjvetna lista.
Radic, obicna vodopija, cikorija
Cichorium intybus
Cikorija ј е poznata blljka koja sadrzava gorke tvari i
smatra se sredstvom koje potice izlucivanje zuCi i
podupire probavu. Za povecavanje apetita ili kod
osjecaja sitostl Ь se oparak (2- 3 cajne
zlicice zeleni ili korijena/salica, ostaviti da odstoji 10
Ljstovj ј cvjetovj
mintJta). Od mladih listova priku-
pljenim do srpnja mogu se sprav-
ljati salate od divlje zeleni. Lije-
pa Ь divlji ј е Ь vaznih
kultiviranih biljaka radica, endi-
vije i malog radica od cijeg se
przenog korijena proizvodi na-
domjestak za kavu. Cvjetovi ne-
besko plave Ь о ј е sastoje se samo
od jezicastih cvjetova, otvaraju se
prijepodne i uvenu vec u Iano
poslijepodne. Slijedeceg dana
otvaraju se novi cvjetovi.
э э
Od srpnja do rujna
80-100 cm
..,.. Ы
Ь kao grane, vitke,
krute, brjdaste; listovi goli
ili cekinjavi, spiralni, lance.-.. •
tastl, grubo Ы .
Ь mlijecni sok u svim.
djelovima Ь
..,.. Stanlite
jako rasiren do cest U SU· : : :
him stanistima, na е о Ь
radenom zemljistu, na
kosinama ј uz rubove
puteva
..,.. Uporaba ."S
osusena cvjetajuca zelen,
korijen; probavni organi;
salata od samonikle zeleni
:1.67
IJJJ. Trajnica
IJJJ. Od ozujka do travnja
IJJJ. 5-10 cm
IJJJ. Ы
podanak s dugackim
izdancima; listovi pri-
zemni, s dugim peteljka-
. ma, okruglasto- srcasti,
э cvjetovi
tamnoplavi s. uspravlje-
. nom ostrugom, ugodnog
щ sa Sredozem-
lja, vecinom kao iz vrta
podivljala blljka na liva-
dama s vocem i grmovi-
·tim mjestima
Uporaba
podanak; cvjetovi; obo-
ljenja disnih puteva
1.68
Mirisna ljubica
Viola odorata
Podanak mirisne ljublce sadrzi saponine i glikozide.
Narodna medicina njihovo svojstvo pocicanja izluCi-
vanja sluzi i olaksavanja Щ upotrehljavala
ј е kod prehlada i bronhijalnog katara. Oparak (1 caj-
na zlicica isitnjenog podanka/salica, ostaviti da od-
stoji 10 minuta) se Ь za grgljanje kod pro-
Listovi i cvjetovi
muklosti i kod kaslja. Miris-
ljavi cvjetOvi ljublce nckad
su se koristili za aromatizira-
nje ј dekoriranje slastica. Po-
danak njemacke perunike
(Iris germanka) danas se ne
Ь kao lijek, а zbog
mirisa ulja slicnog ljublci, njen
podanak se takoaer naziva i
podanak ljublce.
Divlja macuhica
Viola tricolor
Listovi i cvjetovi
Saponini, flavonoidi i glikozidi
blljke Ь se u raznim
gotovim pripravcima iznut ra i
izvana kod kronicnih oboijenja
kozc (scboroicni dcrmatitis kod
dojencadi), takoder i t 1 homeo-
patiji kod oboljenja koze i reu-
matskih tegoba. Oparak (1- 2
с а ј л е zlicice/sacica, ostaviti da
odstoji 10 minuta), pripremljen
od iste koliCine zeleni divlje
macuhice, korijena maslacka, cvjet-
ova lipe i plodova komoraca, pre-
porucljiv ј е kucni lijek kod prehlada
i za ciscenje krvi. Biljka se zbog rijet-
kosti ne prikuplja u prirodi. Upotreb-
ljava se uzgojena.
Jednogodisnja ili trajnica
Od svibnja do listopada
IJII. 10-35 cm
IJII. Ы
puno Ь Ь
uspravna, razgranjena;
listovi s peteljkama, ovalno
- lancetasti, izbrazdani; .
pallsitci sjedeci, veliki, s . · ·
izrazenimn lapovima; cvjet- ,.
ovl plavo-Uublcasti ill plavi
u vlse tonova, kremasto
Ь ј zuti
IJII. StaniSte
cesto na suhim, otvorenim
stanistima kao sto su neg-
nojene livade, pjeskovita
polja, bijele ili sive dine
IJII. Uporaba
osusena cvjetajuca zelen;
oboljenja koze
1.69
Trajnlca
Od.l.ipnja do kolovoza
80-150 cm
Ь uspravna, veci-
nom nerazgranjena;
listovi spiralni, duboko
dlanoliko razdljeljeni, s
uskim viselisnim dijelovi-
. ma; .rivjetovi u grozdovi-
ma privrhU
Stanlst.e
veclnom samo u brdima
ј vapnenastim podrucji-
ma uzduz obala potoka;
takoder ј kao ukrasna
vrtna zasticena
Ы Ј ј а . .
ь
т saqio u homeo-
. Э neuralgjja, pod
Plavijedic
Aconitum napellus
Plavi jediC ј е najotrovnija biljka и
Njemackoj. Alkaloid akonitin, prisutan u
svim djelovima biljke najprije nadrazuje,
poslije toga izaziva osjecaj hladnoce i utr-
nulosti, а naposlj etku smrt izazvanu
paralizom п za disanje ili zasto-
jem srca. п tvar unosi se vec
kroz neozlijedenu kozu. Biljka i njoj
б lijecnika; nije Listovi ј
srodne zbog toga nikako nisu prikladne
za samolijecenje. Homeopatija hiljku
Ы protiv bolova, kod bolesti
popracenih vruCicom i palpitacija.
Cvjetovi su se specijalizirali za jake
н jer gornjll llSllll U obliku slje-
ma samo oni mogtt pritisnuti prema
gore.
za samolijecenje! cvjetovi
170
Dobricica
Glechoma hederacea
Biljka pri trljanju lagano neugodnog
mirisa zbog prisutnih trijcslovina i
gorkih tvari tradicionalno se upot-
Ы kod proljeva, slabog apeti-
ta i pokvarenog zeluca. Oparak
(2- 3 cajne zHCice isitnjene ze-
leni/salica, ostaviti da odstoji 5
minuta) se moze upotrijeblti za
grgljanje kod upala zdrijela ili izva-
na kod Ь ozljeda koze. Listovi
sakupljenl u proljece jako su aroma-
ticnog okusa i njima se mogu zaciniti
salate od divlje zeleni, jela od k.rum- Listovi 1 cvjetovi
pira, povrce Ш jela od sira. ю
su dostupni samo inscktima s dugim sisaljkama.
Trajnica
Od travnja do lipnja
10-30 cm
Ы
Ы puzava; s izdancj,
ma dugim vlse metara,
pusta korijen iz nodija;
listovi s peteljkom, okrugla- ;
sti. naborani; cvjetqv), ?·6. .. :
u pazuscima cvjetova· ·
Stanlite
jako cesto na tllma boga- , :'
tim hranjivim tvarima u
sumama, grmovima, Jiva- .
dama i vrtovima
Uporaba
svjeza ili osusena cvjeta-
juca zelen; tegobe s crije-
vima; salata od samonikle ·
zeleni
171
Trajnica
Od svibnja do kolovoza
10-30 cm
Oblljezja
б mladice
uspravne, nerazgranje-
n.e, iz prizemne rozete;
. liadzemni izdanci kratki;
cvjetovi brojni u cvatovi-
ma sl icnim klasu
: iJJi. Stanlite
. : jako cesto ns tlima boga-
· tim hranjivim tvarima u
Ь zajednicama na
. livadama
Uporaba
svjeza ili osusena cvjeta-
j uca zelen; probavne
smetnje, lijecenje rana
172
Puzajuca ivica, puzava ivica
Ajuga reptans
Puzava ivica bogata ј е trijcslovinama i
zbog svog djelovanja stezanja krvnih
7.ila i kapilara Ь se kod
probavnih tegoba te kod kod н р а а и
н а izvana za zacijeljivanje
rana. Biljka se osim kao н lijek
(1- 2 cajne zlicice isitnjene
ze1eni/salica, ostaviti da odstoji 5
minut a) za navedene tegobe
Ь i и homeopatiji kao
ljckovito sredstVo kod
й Ы
podrucja. Nebesko
plavi vjenCici imaju
jako skracenu gornju usnu, а Listovi i cvjetovi
na donjoj usni imaju fine crte koje sluze kao
orijentacija za nadolazece oprasivace. Puzajuca ivica
jako ј е preporucljiva za prirodni vrt.
Obicna celinscica
Prunella vulgaris
KoliCina trijeslovina u ё celinscici iskoristava
se isto kao kod velikocvjetnc cclinsCice Ciji c:vjecovi
budu dugacki do 3 cm i koja и na и liva-
dama, i to kod tcgoba и i smetnji и crijevima.
Izvana sc za zacijeljivanje rana
Ь uparak (1- 2 cajne
zlicice isitnj ene zeleni/Salica,
ostaviti ds odstoji 5 minuta),
iznutra za grgJjanje ili ispiranje
kod и procesa и oCima.
C::aska se kod sazrijevanja otva-
ra samo kod vlaznog vremena.
Apokarpni plodovi (cjepavac)
tada и ljepljivi, prikace se
zivotinjama na ispasi i tako se
и и Vrsta ј е ud bl-
jelih doscljcnika prenesena na
sve kontinente.
Ljstovj ј cvjetovj
..,. Trajnica
..,. Od lipnja do rujna
..,. 5-25 cm
..,. Ь
Ь uspravna jli peri-
jacica, nerazgranjena, s
jzdancima; ljstovj ovalni ј
slabo Ы cvjetovi
dugacki 1-1,5 cm
..,. Stanlste
cesto na glinovitjm tli ma . , .
bogatim hranjivim tvarjma . ·
na ljvadama, tratini u par-: .
ku jli na sumskim proplan- '
cima
.... Uporaba
osusena zelen; organi
probave
1.73
Zimzeleni grm
Od lipnja do kolovoza
20-60 cm
Oblljeija
Ы uspravna, bri-
dasta, cvrsta, odrvenjela
. samo pri tlu; listovi s
cUelim rubom, sivo-ze-
leni, obrasli gustim dla-
kama; pri trljanj u oslo-
bada jal<o aromatican
. stara kultivirana Ь
а Sredozemlja; puno
vrsta odlicno podnosi
zimu,jako rasirena u
vrtovima u srednjoj
Europi
Uporaba
os1:1seni cvjetovi;
sredstvo za smirenje;
proizvodnja parfema
174
Lavanda, despik
Lavandula angustifolia
Etericno ulje karakteristicnog mirisa prijc
svega sadrzi linelalol i linolacetat. Ljeko-
vita svojsta iskoristavaju se и oparku (1-
2 cajne Њ cvjetova/salica, ostaviti da
ю 10 minuta), kao sredstvo za
smirenje kod Zivcanosti i uzncmire-
nosti, te nesanice, migrene i tegoba
zuCi. Velike kolicine lavandinog ulja
upotrebljavaju se и kozmetic-
koj industriji za proimodnju
parfema i za aromatiziran.je
sapuna. Biljka se и kulinarstvu upot-
Ь jako rijetko. Grmove lavan-
dc и vrtu obrezuje se odmah nakon
cvatnje i to skroz prema dolje, а ti-
me se postiZe grmolik rast blljke.
Listovi i cvjetovi
Ljekovita kadulja
Salvia officinalis
ё ulje sadrzi cineol, kamfor,
borneol i rujon, а njihova ё
ё ј е kod svake vrste. Sadrzi i
manje ё trijesJovina i gorkih
tvari. Kadulja smanjujc znojt::nje,
opusta grceve i ё
nastanak upala. Kod upala u us-
noj supljini ili ё zeluca i
c.rijeva kao kucni lijek Ь
va sc oparak (1- 2 cajne zliCice
isitnjenih listovalsalica, ostaviti da
odstoji 10 minuta). Biljka se zbog
prisutne koliCine tujona mora upot-
Ь samo stedljivo i ne neprc-
stano. Isto vrijedi i za kulinarstvo.
Svjezi ili osuseni listovi kadulje idu
uz Ь jela od peradi, kobasicu ili
sir.
Ljstovj ј cvjetovj
liJJ> Pol ugrm .
liJJ> Od svjbnja do kolovoza
liJJ> 3(}80 cm
liJJ> Ы
stabUjke brjdaste, uzdjzu
se, odrvenjele samo prj tlu;
listovj naboranj, sjvo pu-
tenastj, sitno Ь
duguljasto-ovalnj; caske
smeoe-crvene, vjencicj
svjetlolj u Ь
liJJ> Staniste
kultjvjrana Ь sa Sredo-
zemlja; u srednjoj Europi
kao vrtna Ь tjjekom
hladnjjjh zjma pomalo se
smrzne ј povuce
liJJ> Uporaba
osusenj ljstovi; upale;
zacjnska Ь
175
Zimzeleni grm
Od lipnja do rujna
.,. 30-150 cm
... Ь
. . grane bridaste, cvrste,
uspravne; listovi koznati,
linearni, s gornje strane
·tamnozeleni, odozdo
ь cvjetovi svjetlo·
. '• plavi, ponekad ј ruzicasti
•.. .. ili Ы ј е Н
Ц
p'Orijeklom sa Sredozem-
_lja;. ц srednjoj Europi kao
vi'tna Ы osjetljiva na
mraz·
.., Uporaba
svjezi ili osuseni listovi;
krvotok, zivci; zacinska
blljka
1.76
Ruzmarin
Rosmarinus officinalis
Sastavni dijelovi etericnog ulja ( cineol, borneol,
Listovi i cvjetovi
kamfor) i njihova ljekovita svojstva
koriste sc kod smetnji u prokrvlje-
nosti, migrcnc, reume, manje
kod slabog apetita, а u homeo-
patiji ih se koristi kod slicnih
tegoba. Oparak ( 1 cajna zlicica
listova/salica, ostaviti da odstoji
10- 15 minuta) se Ь
kao kucni lijek kod iscrpljenosti i
slabe cirkulacije. Ruzmari n ј е
sastavni dio poznate mjesavine
zaCinskog Ь "Ilerbes de Pro-
vence". Mjesavina ide odlicno
uz janjetinu, jela od peradi, odres-
ke, gljive, omletc i jela od Љ е Bilj-
ka se moze uzgajati i u lonCicima
na prozorskoj dasci.
Miloduh
Hyssopus officinalis
Biljka sadr.:t.i etericno ulje s pinenom i
1/!- pinokapfenom te manje kolicine
flavonoida, trijeslovina i gorkih vtari. Lje-
kovita svojstva biljke slicna su kao kod ka-
dulje i Ь se na slican naCin.
Oparak (1-2 cajne zlicice isitnjcnc
zeleni/sacica, ostaviti da odstoji 5 minuta) ј е
prikladan kucni Щ е za grgljanje kod regoba
u grlu ili kod bnronhitisa. Ugodna zacinska
aroma и и se и Ь za po-
boljsanje okusa jcla od mesa i krumpira, i
ne tako cesto uz salate, variva i jela od sira.
Listovi i cvjetovi
и ј е и i za ш и
kete ili mirisne mjesavine s miriSijavim
Hstovima i cvijecem. Dekorativ-
na biljka и и mora Ь na
и relativno и
и i mora sc redovno
obrezivati.
.." Zi mzeleni grm
.." Od lipnja do rujna ·
.." 30-150 cm
.." Oblljezja
Ь bridasta, cvrsta,
uspravna, odrvenj ela samo
pri tlu; listovi sastavljeni,
obrasli kratkim dlakama,
vecinom s kratkim mladi-
cama u pazuscima
.." Stanlste
porijeklom sa Sredozemlja
i podrucja Crnog mora;
samo kao vrtna Ь
rijetko samonikla
.." Uporaba
svjeza ili osusena cvjeta-
juca zelen; upale; zacinska · ·
Ь
177
(/)
LJ..I
а
а


""' Zimzeleni grm
""' Od travnja do svibnja
""' 2-4m
""' Ы
stubolik zbogstrmo
uspravljenih grana, rijet-
ko sa sirokom krosnjom;
р о tri igljce u prsljenu,
bodlj ikavo zasjljene,
gornja strana jzbrazdana
i sa sitnom bj elkastom
.Zi lom)enski cvatovj su
ceseri s izgledom Ь о Ь а
Ь о Ь ј с е dozrjjevaju nakon
2 godine
IJJ> Stanlste
rasjrena na rubovjma
suma, na negnojenjm
livadama ј pasnjacjma;
pokazatelj istrosenjh
pasnjaka
IJJ> Uporaba
Ь о Ь с е (ceseri);
mokracnj organi;
zacinska Ь
1.78
Obicna borovica
Juniperus communis
Mesnati cekri s trokutastim ure:tima nazivaju sc:: sm-
rekinje (plodovi, boblce), а sadrze trijeslovine, fla-
vonoide, i etericno ulje s terpineolom, pinenon, ka-
dinenom i kamferom. Plodovi se pre-
ma preporuci lijecnika iznutra н р о
rebljavaju u raznim pripravcima kod
lglice ј ceserj
upalnih procesa Љ puteva,
izvana za utrljavanje kod
reume i bolova u zglobovima.
Plodovi se zbog jakog
nadrazenja bubrega ne smiju
konzumirati duze vremcna i
u vecim kolicinama. Koristc::
se i za aromatiziranje raznih
rakija (dzin, genever) ili kao
zaCin za kiseli kupus te jela od
divljaCi.
Zapadna tuja
Thuja occidentalis
U ljuskastim listOvima prisutno etericno ulje s glav-
nim sastojkom tujonom jako nadrazuje kozu i nakon
kunzumiranja dolazi do teskih trovanja sluznice
usta, bubrega i jetre. Biljka zbog toga nikako nije
prikladna za samolijecenje. Ljekovita svojstva biljke
koriste se samo u gotovim preparatima i pod nad-
zorom lijecnika, izvana za utrljavanje kod rcumats-
kill oboljenja, iznutra skoro samo u homeopatiji kod
Lj uskasti listovi i cvj etovi
slicnih tcgoba s organima
za kretanje. ш vrsta
drveca ш iz
Sjeverne Amerike i
ю Azije da-
nas se sade kao
ukrasno drvece, а
takoder su otrovne
na slican naCin kao
zapadna t uja.
.... Zimzeleno drvo
.... Od travnja do svibnja
.... do 15m
..,. Ы
krosnja vitka, gusta; listovi
lj uskasti u cetiri reda,
odozgo mat zeleni, odozdo
svjetliji, pri trljanju
Ь aromatican
miris vocne kase od jabu-
ka s ulj em od klincica
..,. Stanlste
autohtona Ь atlantske
Sjeverne Amerike; cesto
kao ukrasno drvo u parko-
vima i na Ы
.... Uporaba
grane; samo na preporuku
lijecnika kod reume; nije za
samolijecenje!
179
>
о
а
о
CQ
..,. Zitnzeleno drvo
..,. Od travnja do lipnja
..,. viseod 50m
..,. Oblljezja
krosnja vitka, grane
vodoravno otklonjene;
iglice cetverobridne,
siljaste, neznatno
rasceslj ane ili u prsljenu;
ё su svjetlosmedi,
otpadaju u komadu
..,. Staniste
u prirodi ё u brdovi-
tom podrucju od 800 m;
jako rasirena zbog za-
sa!:'fivanja
..,. Uporaba
svjezi vrhovi grancica;
koza, reumatske tegobe
1Rn
Obicna smreka, smreka
Picea abies
Ig}ice osim smole izmedu ostalog sadrze i etericno
ulje s pinenom, limonenom, karvonom i borneolom.
Ljekovita svojstva koriste se izvana u pripravcima za
utrljavanje koji poticu prokrvljenost
kod bolova u misiCima, gihta i
reume. Francuski konjak od igli-
ca smreke djeluje na slican
nacin. Aroma ј е takod:er pri-
suma i u mirisnim osvjezivaCi-
ma prostara i bonbonima pro-
tiv kaslja. Ulje od iglica arisa i
jele primjenjuje se na slican
nacin. Za skupljanje vece kolicine
svjezih mladih izbojaka potrebno ј е
pravovremeno ishoditi dopustenje kod
nadlezne sumarije.
lglice, cvjetovi
i ceseri
Planinski bor, klekovina
Pinus mugo
U iglicama se osim srnole nalazi i etericno
ulje ugodnog mirisa koje sadrzi pinen, ka-
dinen, silvestren i felandren. Uljc od klc-
kovine izvana sc Ь kao pripra-
vak za utrljavanjc kod reumatskih tego-
ba i iscrpljenosti, za н kod
oboljenja disnih putova ili u ka-
pima za ublaiavanje hunjavice.
Sastojak ј е i mnogih kozme-
tjckih preparata na trzistu.
Aromaticni i pomalo neohican
sirup od mladih izbojaka bora
moze se koristiti kao namaz:
150 g izbojaka kuhati 15 ш
и 11 vode i naposljetku pariti s
1kg secera dok ne posrane gusto
kao sirup.
lglice i ceseri
.,. Zimzeleni г ili drvo
.,. Od lipnja do srpnja
... 1-5 т
.,. Oblljezja
CD
о
::::0
о
<
Ь s poleglim ili uz-
dignutim г pone-
kad ј kao malo drvo; р о
dvije igl jce u kratkoj mladj-
ci, malo uvrnute, dugacke
do 7 cm, tamnozelene
.,. Staniste
u skupjnama u vjsokom
gorju; cesto kao ukrasno
drvo; puno Ь
.,. Uporaba
iglice ј mlade mladice:
oboljenja disnih puteva.
reuma
181.
UJ
(/)
1-
Zimzeleni grm ili drvo
Od ozujka do travnja
do 15m
Ь
dvodomna; iglice plosna-
te, koznate, savitljive,
odozgo crno-zelene,
odozdo svjetlozelene,
dvoredne; zrele sjemen-
ke plavo crne s karmin
crvenim sjemenim ovo-
jem
Stanlste
kao podraslinje u suma-
ma; cesce kao ukrasno
drvo; zasticena Ы
Uporaba
svjezi listovi; samo u
homeopatiji м
preporuku lijecnika: nije
za samolijecenje!
1.82
Tisa
Taxus baccata
Iglice i sjemenke sadrze glikozide i nekoliko alkaloi-
da. Jako su otrovni za ljude, р о е Ь п о za zivotinje,
ostccuju bubrege i izazivaju paraliziranost п
misica. Homeopatija pripraYke od iglica Ь
kod osipa na kozi i о Ь о ј е п ј а reume. Germ.ani su od
rise spravljali jako djelotvoran otrov za strijele. Akti-
vna tvar taksol iz kore tise obecavajuce djeluje kod
terapije raka. Karmin crveni sjemeni ovoj (arilus) ne
sadrzi otrove i slatkastog ј е okusa s jakirn trpkirn
okusom и ustima i zbog toga tisa i nije bas
lglice i cvjetovi
preporuCljiva
kao divlje voce.
Obicna krkavina, pasji dren,
pasjakovina
Rhamnus cathartica
Plodovi sadrze flavonske glikozide
i antrakinone koji utjecu п а debe-
lo crijevo i djeluju laksativno isro
kao i kora trusljikc. Plodovi kr-
щ ipak su znatno Ь i
Ь se za lijecen-
jc djcce. Primjena: 8-12
osu5cnih boblca pojcsti za-
jtdno s jednom jabukom zbog
Llblaiavanja neugodnog okusa.
Postoje i gotovi pripravci za
djecu, npr sirup. NezreJi plo- Listovi i cvjetovi
dovi ili vece kolicine su opas-
ne i mogu izazvati trovanja s povracanjem ili kolika-
ma. Kod kronicnih tcgoba nuzno ј е posjeriti
lijccnika.
..,. Zimzeleni grm
..,. Od svibnja do lipnja
..,. do5m
• Ы
grancice cesto Ы
nasuprotne, otklonjene
Ь kriza!} i trnovite; kora
pepeljasto siva, lagano
sjajeca; listovi nasuprotni,
siroko ovalni; cvjetovi bjel-
kasto-zuti, neprimjetni
..,. Stanlste
rasirena u zivicama ј grmo-
vima na suhim sljunkovi-
tim ili glinovitim tlima
..,. Uporaba
osuseni plodovi; laksativ
:183
IJJ> Listopadni grm
IJJ> Od svibnja do lipnja
IJJ> б
IJJ> Oblljezja
lagano razgranjena;
grancice otklonjene,
bridaste, zelene, veci-
nom s plutom; listovi
nasuprotni, duguljasti;
odozgo mat zel eni; cvjet-
ovi neprimjetni; karmin
crveni plodovi s naranca-
sto-zutim sj emenkama
IJJ> Stanlste
cesto uz rubove puteva
ili u Ь zajednicama
sumaraka; sadi se i uz
ulice
IJJ> Uporaba
listovi ili plodovi; samo u
homeopatiji na
preporuku lijecnika; nije
za samolijecenje!
1.84
Obicna kurika
Euonymus europaea
Svi dijelovi blljke sadrie
srcane glikozide i alka-
loide. Nakon konzu_mi-
ranja plodova jarko cr-
vene Ь о ј е pojavljuju
se teske kolike и podruc-
ju zeluca i crijcva, te smet-
nje u krvotoku koje mogu
izazvati smrt. Mtdicinski se u
dana5njt vrijeme gorovi pri-
pravci Ь jos samo
Cvjetovi, rijetko kao laksativ i za lijecenje ran a.
listovi i Nekad ј е blla prosi rena uporaba protiv
plodovi gamadi i moljaca. Od tvrdog dr veta
izradivane su igle za strikanje ili vreteno. Izvrsna ј е
i za ugljen za crt anje visoke kvalitete.
Visoka kopriva, obicna kopriva
Urtica dioica
Zelen koprive sadrzi velik broj tvari koje ё iz-
lucivanje mokrace i ispiranje upalnih procesa, а
uporrebljava se kao oparak (1-2 cajne zliCice isitnje-
ne zeleni/salica, ostaviti da odstoji 10 minuta) kod
reumatskih tegoba Ш prema preporuci ё kod
tegoba prostate. Kopriva ј е ю u
velikom broju gotovih preparata za
olaksavanje tcgoba prostatc.
Homeopatija vi5c primjcnjujc
srodnu malo loprivtl ( Urtica
urens). Svjezi listovi se spra-
vljati kao samoniklo povrce. Od
stabljike su se nekad proizvodila
vlakna. Listovi su prehrana za
Rusjenice velikog broja danjih
lcptira, npr. za danje paunce i
malog koprivara.
Ljstovj ј cvjetovj
IJill' Trajnjca
IJill' Od ljpnja do srpnja
_. 90-150cm
_. Oblljezja
:;::s:::
о
"'U
::0
<
Т
Ь uspravna, neraz-
granjena, brjdasta, cesto
smedkasto-<:rvena; listovj
nasuprotnj, s peteljkom,
grubo nazubUeni, mat ze-
lenj; cvjetovi jako neprimj-
etnj, jednospolnj; svj dijelo-
vi s cekjnj astjm strsecjm
dlakama zarnjcama
IJill' Stanlste
jako cesto na padinama,
obalama rijeka, neobrade-
nom zemlj jstu ј u vrtovjma;
pokazatelj prisutnog
dusika
_. Uporaba
svjeza ilj osusena zelen;
mokracni organi; samoni-
klo povrce
185
-..:.,
Ј
а
о
z
о

..,. Trajnica
..,. Od /ipnja do kolovoza
..,. do 5m
..,. Ь
Ы naborane, pe-
nju se u smjeru kazaljke
na satu; listovi dekusira-
ni, s petelj kom, srcasto
Н lapasti, na-
borani; cvjetovi jednos-
p0l lli; muski u metlici,
· u cvatovi ma slic-
nim ceseru
..,. Stanlste
rasiren u grmovitim mj e-
stima na ad·ama ili na-
plavinama uz tekucice i
na neobradenom zem-
ljistu; kultivi rana Ы
..,. Uporaba
zenski cvatovi, mlade
... ·r:r)ladice; sredstvo za
smirenje; samoniklo
povrce
186
Obicni hmelj
Humulus Jupulus
Zenski cvjetovi sadr ze etericno ulje i gorke tvari н
pulon, н koje su kemijski srodne sa sastav
nim tvarima Ь Poticu izlucivanje mokrac<..:.
djcluju Ь i opustajuce. Kod iiveanost i '
nesanice oparak (2 cajne zlicice osusenih ё
с а ostaviti da odstoj j 15 minut a) djeluje isto
Listovi i cvjetovi
pouzdano kao pivo щ
hmelja koj e na odrec.k 11
natin predstavlja с а ј ( )\ 1
cvjetava hmelja.
no djelovanje tvari prt
sutnih u hmelju и pivtt
nije prisutno. Mladi
izdanci h me lja mogLt s<
spravljati kao sparoga i li s
mrkvastOm ё kao
sa!ata.
Obicni trputac, veliki trputac
Plantago major
Oblcni trputac sadrzi sluzi, trijeslovi-
nc, i gHkozid auk:ubln s Ь
im svostvima. Droga se Ы
kao sredstvo za razrijeaivanje sluzi i
Ь nadrazenja kod katara go-
r·r\jill disnih puteva, ponekad i kod upa-
н л probavnih organa. К а о kucni
lijck preporucl.jiv ј е oparak (2 с а ј л е
;i. liCice isitnjene zeleni/salica, ostaviti da
otlsroji 10 mi.outa, eventualno zasladiti
s medom. Homeopatija oblcni trputac
' ' Ь kod bolova u srednjetn
н i bolova nakon lijecenja zuba.
Narodna ш svjeze izmrvljene List i cvjetovi
ю Ь za lijecenje rana.
..,_ Trajnica
8JIJ> Od lipnja do listopada
8JIJ> З О с
8JIJ> Oblljezja
-i
ю
о
с
-1
(")
listovi svi u prizemnoj roze-
tim s peteljkom, goli, р о
duzini otpri like jednom i
pol duzi nego sto su siroki,
s paralelnim glavnim zi la-
ma; cvjetovi neprimjetni u
uskim klasovima
8JIJ> Stanlste
cest UZ puteve, na padina-
ma i na neobrat1enom
zemljistu
8JIJ> Uporaba
osusena cvjetajuca zelen;
disni putevi
.1.87
11> Trajnjca
11> Od svjbnja do rujna
IJ> 20-40cm
11> Oblljezja
ljstovj л nisu
rasjrenj prema van vec
uspravljenj, golj jli slabo
dlakavj, uski, lancetastj,
s cjj elim rubom; cvjetovi
u kratkjm valjkastim
klasovjma
Staniste
cest na tljma bogatjm
hranjivjm tvarjma u gno-
л ljvadama i gnoje-
nim pasnjacima, uz ru-
bove puteva ј na kosina-
ma
11> Uporaba
zelen osusena prije
cvjetanja; oboljenja djS-
nih puteva, jnfekcjje
1.88
SuliCasti trputac, uskolisni trputac
Plantago lanceolata
Sulicasti trputac sadrzi skoro iste sastav-
ne tvari kao veliki trputac i upotrehljava
sc kod slicnih tegoba, uglavnom kod
oboljenja bronhija popracenih
vrucicom. Dakazan kucni lijek ј е opa-
rak (2 cajne zlicice zeleni/salica, osta-
viti 15 ш da odstoji, te potom
zasladiti s medom). Sulicasti trputac
sastojak ј е gotovih preparata djeloto-
п Љ kod п tcgoba , ali
isto tako i u sokovima za iskaslja-
vanje i vodici za ispiranje usta
koja se grglja kod upala zdrije-
la i zubnog mesa. Svjezi sok
od listova sprecava svrbez kod
uboda insekata, а mladi listovi
mogu se spravljati kao samoni-
klo povrce.
Listovi ј cvjetovi
lmela
Viscum album
Imela sadrzi kompleksnu mjesavinu tvari s velikim
brojem sastavnih dijelova, izmedu ostalih i lektine.
Iako ј е jako popularna farmaceutska i simbolicna
biljka (Asterix), л dokazanu ljekovitost ne mozc
sc iskoristiti jednostavno u cajnim pripravcima i kuc-
nim lijekovima, vec ю u
specificnim pripravcima i
primjenama. Homepatska
medicina Ь takoder
upotrebaljava kod raznih
tegoha, na primjer kod
epilepsije. U svakom
sJucaju blljka nije prikladna
za samolijecenje. Jako sluzave
boblce imele л su
strukture i otrovne.
Listovi i cvjetovi
..,. Zimzeleni grm
..,. Od ozuj ka do Ь
..,. do1 m
..,. Oblljezja
s:
m
г
о
<
л
m
uvijek dekusirano razgra-
njena; listovi dekusirani,
zuckasto-zeleni, koznati,
lancetasto lopatasti; cvjet-
ovi neprimjetni; Ь
plodovi krem Ь Ь о ј е
..,. Staniste
poluparazit u ravnicama i
nizem gorju, prije svega na
Ы kostunjavog voca.
na Ы javoru i bagre-
mu; negdje jako rijetka
.... Uporaba
zelen imele; terapija raka;
nije za samolijecenje!
1.89
..,.. listopadni grm
..". Od ozujka do svibnja
..,.. 2-6m
..,.. OblljeZja
razmaknuto razgranjene
г trnovite; listovi
spiralni, bez peteljke,
usko llnea.rni, zasiljeni,
odozgo sivo-zeleni,
odozdo s veliklm s.rebr-
nim dlakama; cvjetovi
nepr1mjetni
..,.. Stanlste
rasiren na sljunkastim
adama ili naplavinama
uz brdske tekucice i u
obalnom podrucju na
dinama; cesto zasaden
..,.. Uporaba
plodovi; manjak vita-
mina; samoniklo voee
1.90
Pasji trn, vucji trn
ё rhamnoides
Mesnati dio ploda nalik na boblce i ugodnog kiseJ-
ю okusa kod pasjeg trna razvija se iznimno iz
caske, а ne iz tucka. Boblce pasjeg trna и sebl sadrze
vccu koliCinu vitamina С i brojnih н vitamina,
nego bilo koje samoniklo ili kultivi-
rano voce. Ы se kao
sok Ш t1 vocnim kompoti-
ma kod nedostatka vitam-
nia, slabog apetita i kao
preventiva oboljenjima
prehlade. Pasji ttn cesto ј е
sastojak multivitaminskih
napitaka. Plodovi se kod
ubiranja pojedinacno odsije-
ku skarama, jer se inace jako la-
ko zgnjece.
Listovi i plodovi
Crni ribiz
Ribes nigrum
Na donjoj strani ю nalaze se
zlijezde ю s etericnim uljem
karakteristicnog mlrisa i
trijeslovinama. Oparak (1-
2 ё а ј е zlicice isitnjenih
ю ostaviti da
odstoji 3-5 minuta) djcluje
tako sto povecava izluCivanje
mokrace i poticc znojenje. Ko-
risti se kod reumatskih tegoba
i kod laksih proljeva. Listavi
Ы с е ю su ю ю
cajeva. Ј edan svjezi list
preporucljiv ј е uz Ь crni с а ј Listovi i cvjetovi
koji time doblja zanimljivu poseb-
nu aromu. Plodovi vrlo bogati vitaminima upotreb-
ljavaju se na pocetku prehlade ka6 sok Ш и drugim
pripravcima.
..,. Listopadni grm
..,. Od travnja do svibnja
..,. 80-150cm
..,. Oblljezja
л
)>

m
z
л
m
grane i grancice bez trno-
va, uspravljene; listovi
spiralni, trolapi do petero-
lapi, rub okruglast, odozdo
sa zu6kastim uljnim zli-
jezdama; cvjetovi u
vise6im grozdovima
..,. Staniste
rijetko kao samonikla Ь
ka u sumarcima na adama
ili naplavinama uz teku6i-
ce; cesto zasaden kao grm
Ы vo6a
..,. Uporaba
osuseni listovi , plodovi;
reumatske tegobe
:1.9:1.
UJ
z
>
<(

а

..,. Listopadni grm
..,. Od svibnja do lipnja
..,. 2-7 m
... Ь
slabo razgranjena; kora
isprugana, sa svijetlim
ё p!uta; listovi
spiralni, s cijelim rubom,
glavne Zile u luku prema
naprijed;, cvjetovi
plodovi na
grmu u svim \larijantama
Ь о ј а od zelene do crne u
isto vrijeme
..,.
cesto na vlaznom nepro-
pusnom tlu na sumskim
putevima i grmovitim
mjestima
..,. Uporaba
osusena i ё kora;
laksativ
1.92
Krkavina, trusljika
Rhamnus frangula
Svjezi dijelovi krkavine sadrze
spojeve antrona koji izazivaju
povracanje. Prikladno skla-
distena kora krkavine mcdi-
cinski se upotrcbaljava kao
laksativ nakon sto se an-
ttOhi .razgrade u antraki-
none koji svoje djelovan-
je razvijaju u debeJom
crijevu. Pripravak Ы se
trebalo Ь Listovi i cvjetovi
prema uputama lijecnika
kao gotov preparat ili cajnu mjesavinu koja cestO sa-
drzi kim i malu kicicu. К se naziva i barutno
drvo jer se od njega proizveden drvcru ugljcn kori-
stio za produkciju baruta ili cksploziva. Listovi su
hrana za gusjenice leptira iucka.
Crveni Ь
Bryonia cretica
Svi dijelovi biljke sadrzavaju triterpenske alka-
loide koji nakon jela izazivaju povracanje,
kolike, ostecenje bubrega, а и teskim
slucajevima i paraliziranost. Biljka
isto kao i crni Ь nije priklad-
na za Homeopatija
Ь posebne pripravke
kod reumatskih oboljenja i katara.
Ь korijenje и narodnoj
medicini koristilo se kao drasticni i
opasan laksativ. U srednjem vijeku ј е
zbog Ь ё i razgranjenog obli-
ka Ь о nadomjestak za tajanscvenu List i plodovi
mandragoru. Prasnici medusob-
no nepravilno zarastaju.
Trajnica
Od lipnja do srpnja
2-4m
Oblljezja
Ь penjacica, penje
se uz pomoc lozica na
listovima; listovi spiralni,
dlanasti lapovi, slabo i
nejednako Ь ili s
glatkim rubom; cvjetovi
Ь bobice
jarko crvene
Stanlite
rasiren do cest u sumarcr-
ma na adama ili naplavina·
т а uz tekucice, grmovima,
UZ zivice i -ograde
Uporaba
podanak; samo u homeo-
patiji kod reume; nije za
samol ijecenje!
193
IJJo Listopadno drvo
IJJo Od travnja do svjbnja
IJJo Do25 m
IJJo Oblljezja
ю okruglasta, ot-
votena; kora na pocetku
glatka, Ь
grane vjse; ljstovi s pete-
ukama, Ь pilasti,
goli; cvjetovi u resama
IJJo Stanlite
jako cesta u Ь za-
jednicama na posumlje-
njm podrucjjma, uz rubo-
ve puteva i na neobrade-
nom zemUjstu; takoder
kao drvo uz uljce ј u
parkovima
IJJo Џ р о а Ь а
miadi listovi; mokracni
putovj

Obicna breza
Betula pendula
ю breze sadrze flavonske
glikozide, и i sapo-
nin. Smatraju se и
sredstvom koje potice znoje-
nje ј izluCivanje mokrace, а da
pri tome ne н и
Oparak (2 cajnc zlicice / salica,
ostavitj da odstoji 5 и ј е
prikladan и lijek za pro-
и и и Ciscenja krYi. Pri-
pravak sc и kuri ne Ь trebao
koristiti duze od par dana. Listo-
vi breze sastojak и velikog broja
ю preparata protiv tegoba
Listovj ј cvjetovi
mjehura i и а Ь se i и homcop;'
tiji. Djelovanje soka od kor<:: Ь na rast kosc ј
upitno. н breze izazjva
llrast luznjak
( )tiercus robur
l\ ј 1 а l1 r·asta ј е jedna od najdjelotvornijih
,1 r ј s tl"ijcslovinom zbog velikih ko-
ll t'l tta prisutnih katehinskih trijes-
п KoliCina aktivnih tvari
ш se kod duzeg vremena
ј rt va11ja. Za kucnu primjenu se
1\lctl'. jakog djelovanja
I" '' IHII' Ltcuje samo upotreba
1/V.tlla. Oparak (2-3 cajne zlicice
llltl t vljcne kore/salica, kuhati 15
lttl ttttta) Ll Ь Ь i kompre-
•l l.t ptc.; porucljiv ј е kod ozeblina,
\1 н н i'. acij cljenih rana, ekcema, koznih
11p.tl :t. а kod upala zubnog mesa nanosi
н k ю Kora hrasta ю ј е mno-
Listovi,
cvjetovi ј zir
м Љ prip.ravaka. Zirevi se danas vise ne kori-
н k ю nadomjestak za kavu ..
..... Listopadno drvo
..... Svibanj
..... Do40m
...., Ы
ro
с
А
<
Г Т
Ы se na pocetku
krosnje razdvaja u vise
debelih grana; listovi spi-
ralni, s kratkim peteljka-
ma, nejednako vijugavi,
cjevasti na pocetku pete-
ljke usasti; plodovi {zirevi)
na dugackim peteljkama
...., Stanlste
cesto drvo u sumi; kultivi-
ra no, zasadeno ·i u
parkovima
..... Uporaba
osusena kora grana starih
5 do 12 godina; э
koze
:195
.,_ Listopadno drvo
.,_ Od ozujka do travnja
.,_ Do15 т
.,_ Obiljelja
grancice zute do smed-
kaste, gole, glatke, lako
se lome pri dnu s laga-
nim pucketanjem {ime!);
listovi duguljasto eliptic-
ni, zasiljeni, nejednako
izbrazdani, odozgo sjajni
tamnozeleni, odozdo goli
.,_ Stanlste
cesto u grmovitim mjesti·
ma.na adama ili napla-
vinama uz obale rijeka i
potoka
.,_ Uporaba
kora )ednogodisnjih do
trogodisnjih grana;
. sredstvo za snizavanje
temperature
3.96
Lomljiva vrba
Salix fragilis
Kora vrbe osim trjeslovina sadrzi
i razne fenolne glikozide, medu
л salicin koji ј е kemijski vrlo
slican glavnoj aktivnoj tvari
aspirina (acetilsalicilna kiseli-
na) i koji se u probavnom
traktu ra?:graauje Ll njegov
predstadij. Salicilna kiselina
snizava tjelesnu temperaturu,
sprecava upale i ubl azava bo-
love. Oparak (1-2 cajne zlicice
kore, ostaviti da odstoji 15 mi- Listovi i cvjetovi
nuta) koristi se kod neuralgije i
bolesti popracenih vruCicom. Vrblna kora vise nc
igra neku posebnu ulogu kao ljekovito sredstvo jer
se acetilsaliciJna kiselina sinteticki moze lako proiz-
vesti. Kora slicinih vrsta Ь se na slican
naCin.
Obicni Ь
Hedera helix
О Ь с н brsljan osim manjih koliCina alkaloida
prije svega sadrzi triterpenskc saponine. U
Щ se ove sastavne tvari Ь
ju kao sredstvo koje razrjed1.1je sluz i Ы
grceve kod oboljenja disnih puteva, prijc sve-
ga bronhitisa, hripavca, astme i suhog kaslja.
Homeopatija takoder Ь biljku,
primjerice kod upala sluznica и pod-
rucju sinl1Sa. Biljka nije prikladna
za samolijecenje. Okruglc, malo
spljostene boblce su otrovne. Os-
tecuju probavne organe i izazivaju
grceve opasne р о zivot. Ptice Љ
jedu bez posljedica. Brsljan ј е
Listovi 1 cvjetovl
zbog svoje relativno korisne cvatnje zadnja vazna
sezonska medonosna Ь
..,.. Listopadni penjajuci grm
..,.. Od rujna do listopada
..,.. Do20m
..,.. Ы
penje se uz pomoc kratkog
adventivnog korijena; listo-
vi na grancicama koje ne
cvjetaju trolapi ili peterola-
pi, na cvjetajucim grancica-
ma zasiljeno ovalni; cvjeto-
vi u zuckasto-zelenim stiti-
cima, jako bogati nekta-
rom; Ь о Ь с е mat crne
..,.. Stanlste
jako cest uz zidine, rusevi-
ne, na stijenama i u bjelo-
goricnim sumama
..,.. Uporaba
listovi; samo u homeopatiji
pod nadzorom lijecnika;
nije za samolijecenje!
1.97
ш

>(.)
о
>
<(
Ј
<..!)
..,. Trajnica
..,. Od srpnja do rujna
..,. 100-150cm
..,. Ы
Ь uspravna, ё
sta, jako razgranjena,
cesto crvenaksto-
smeda, gola; listovi spi-
ralni, s urezanim lapovi-
ma, e>dozgo skoro goli,
odozdo bjelkasto pusten-
asti; glavice cvjetova
Ь
okruglaste, malene
..,. StaniSte
jako ё na otvorenim,
suhim strminama, na
branama ј kosinama i na
neobradenoin zemljistu
IJil> Uporaba ·.
svjeza ili OS'usena zelen;
probavni organi;
ё Ь
1.98
Divlji pelin
Artemisia vulgaris
Biljka sadrzi gorke tvari, trjeslovine i
etericno ulje u kojem se nalaze cineol,
tujon ј druge sastavne tvari. Divlji pe-
lin time potice funkciju zeluca i dru-
gc aktivnosti probave, ali ю tako
istjeruje vjetrove i djeluje kod prolje-
va. Dje]uje Ь nego srodni pravi
pelin, nije tako gorkog okusa i sa-
drzo znatno manju kolicinu tujona.
Oparak (1-2 cajne zlicice zeleni/sa-
lica, ostaviti da odstoji 10 minuta,
ne sladiti) djelujc kod probavnih
tcgoba. Pelin se upotrebJjava kao
zaCin za prevenciju i р о Ь о ljsanje
okusa kod jako masnih jela (jegu-
1ja, patka, guska, ovcet ina).
Listovi i cvjetovi
Mirisni pelin
Artemisia abrotanum
Biljka izmedu ostalog sadrzi gorke tvari
i etericno ulje u kojem se nalazi tujon i
artemisiaketon koji su odgovorni za
Ы zacinsku aromu koja podsjeca
na limun. U lijekovima se Ь
va slicno kao divlji pclin Ш pravi
pelin za poticanje izlucivanja pro-
bavnih sokova i za laksu probavu
masnih jela. Kucni lijek za ovu
primjcnu ј е oparak (1-2 cajne
zlicice zeleni/salica, ostaviti da
odstoji 10 minuta, piti nezas-
ladeno, eventualno pomijesa-
no s istom kolicinom divljeg
pelina, kima ili komoraca).
Horneopatija biljku koristi
kod nateknuca zlijezda ј
anoreksije.
l istovi i cvjetovi
..,. Pol ugrm
..,. Od srpnj a do rujna
..,. 60-100cm
..,. Ы
Ь uspravna, raz-
granjena, pri tlu odrvenje-
la; listovi spiralni, s vise-
struko urezanim lapovima,
uskim liskama, obrasli
poleglim Ь dla-
kama; glavica cvijeta male-
na, neprimjetna; aroma-
tican miris
..,. Stanlste
autohton u Sredozemlj u.
rasirio se u Europi mana-
stirskim vrtovima; danas
vecinom rijetka Ы
..,. Uporaba
svj eza ili osuS.ena zelen.;
probavni organi; zacinska
Ы
199
.,... Trajnica
.,... Od svibnja do lipnja
.,... З О с
...
э Ь uspravna, ne-
razgranjena, gola; listovi
$ mrezastim zilama, pri
v.rhu Ь 4 lista u
rukavcu (rijetko 5 ili vise
з cvjetovi s 41ati-
ce {ovlsnb о kolicini listo-
va, i vi5e od 4 latice);
Ь о Ь е plavo-crne
.,... Staniite
pojedinacno na humus-
nim tlif!!a bogatim hranji-
Vim tvarima u bjelogoric-
nim sumama i sumama
na adama ili naplavina-
ma uz tekucice
.,... Uporaba
svjeza zelen; u homeo-
patlji kao sredstvo protiv
bolova; nije za samoli-
jecenje!
200
Cetverofisni petrov kriZ, kriZarica
Parjs quadrifolia
Za ljekovito djelovanje ove
blljke izmedu ostalog
odgovorni и sapo-
nini. Pripravci od
zeleni Ш boblca su
prije Ь и i u nar-
odnoj medicini, л о и danasnje
vrijeme krizarica se и р о с е Ы ј а а
samo jos и homeopatiji kod zubo-
bolje i drugih neuralgija и podruc-
и glave i lica. Biljka nije prik1adna
za samolijecenje. Crno-smede bo-
Listovi i cvijet
ј
blce su otrovne i nakon jela izazivaju napadaje vrto-
glavice, te teske kolike i to posebno kod djece koja
plodove и s plodovima borovnice. Ptice ih
mogu pojesti bez posljcdica i navodna otrovnost za
pticc pjevice nije dokazana.
Kozlac
Arum maculatum
Listovi sadrze a.roin, tvar jako ljutog
okusa koja р е с е u ustima i zdrijelu.
Narodna medicina ne upotrebaljava
blljku. Homeopatija kozlac
preporucuje kod upala u н su-
pljini, infekcija kao st.o su zaus-
njaci, ospice i sarlah, te kod
promuklosti. Biljka zbog
ocrovnosti nikako nije prik-
ladna za samoJijecenje. Kon-
zumiranje privlacnih crvenih
plodova lagano slatkastog
okusa ovisno о kolicini moze
izazvati tegobe tl zelucu i crije- List i cvat
vima, odnosno jake grceve.
Pricvjetni list ј е zamka koja opkoli i zadrzava
prispjek oprasivace.
8IJ. Traj nica
8IJ. Od travnja do svibnja
8IJ. З О с
8IJ. Oblljelja
listovi svi prizemni, s du-
gacim peteljkama, siroko
strelicasti, odozgo sjajno
tamnozeleni s tamnocrve-
nim mrljama; cvat okruzen
Ь pricvjetnim listom;
Ь о Ь е koraljno crvene;
8IJ. Staniste
rasiren na tlima bogatim
humusom u bjelogoricnim
sumama i sumarcima na
adama ili naplavinama uz
tekucice
8IJ. Uporaba
podanak; samo u hoinee-
patij i kao sredstvo pretiv
bolova; nije za
samolijecenje!
20.1
(.)
<(
Ј
N
о
:::s:::
..,. Trajnica
..,. Od lipnja do srpnja
..,. 80-100cm
..,. Oblljezja
podanak debeo, puze u
mulju; Ы usprav-
na, t robridasta; listovi
ц ravni, dvored-
ni, cesto s valovitim ru-
ь cvat u Ы klipa
..,. Stanlite
porijeklom iz prednje
Azije; u srednjoj Europi
uztekucice kao iz vrta
Э Ь
..,. ь
podanak; probavni
organi; zacinska blljka
202
ldirot
Acorus calamus
Idirot sadrZi etericno ulje u kojcm
se nalaze razne hlapljive sastavne
tvari aromaticnog mirisa i gorke
tvari. Idirot ј е ш tonik
koji poboljsava apetit i potice proba-
vu. Kod tegoba zcluca i proba.vnih
tegoba zivcane prirode dobar ј е opa-
rak (2 cajne zliCice isitnjenog pripra-
vaka/salica., ostaviti 15 minuta da
odstoji) koji se ne smije koristiti
neograniceno, tj. kao svakodnevni
napitak. Idirot ј е osim toga i sa-
stojak u gotovim ш za
navedena podrucja primjene te
raznih biljnih rakija. Homeopatija
blljku takoder primjenjuje kod List i cvat
slicnih tegoba.
Mjehurasti bracic
Fucus vesiculosus
Ova morska alga osim neoblcnih
ugljikohidrata л kiselina,
secerni alkohol л sadrzi i
spojeve joda koji su и strukturi
slicni hormonima gusterace.
Zato poticu aktivnost
gusterace i to moze dovesti do
gubltka tezine. Ova terapija
nije Ы i trebala
Ы sc provoditi pod nadzorom lijec-
nika. Biljka zbog toga ipak nije prik-
ladna za ё Homeopati-
ja mjehurasti bracic primjenjuje na
sliCan л Sluzi koje ne sadrze
jod visestruko se upotrebaljavaju
u kozmetici te u tehnologiji Grancica
ziveznih namirnica kao sredstvo
za ucvrscivanje.
..,.. Visegodisnja morska alga
..,.. Od sijecnja do svibnja
(spore)
..,.. 20-70 cm
..,.. Oblljezja
vilicasto razgranjena,
koznata, jako gruba, plos-
nata, na rubovima glatka,
sa sredisnjom zilom, na
о Ь ј е strane od zile plikovi s
plinom; na vrhovima grana
posebno velike nakupnine
pune sluzi s organima za
razmnozavanje
..,.. Stanli te
1na kamenju i stijenama
gornje zohe morske mije-
ne; Atlantik, Sjeverno mo-
re, istocno Sredozemtie
..,.. Uporaba
osusena Ь poticanje
izmjene tvari; nije za samo-
lijecenje!
203
>
ш
-,
<(
>(/)
Ј
.,. Visegodjsnji listasti э
.,. Od sijecnja do prosinca
(spore)
.,. 5-10cm
.,. Ы
neravnomjerno viljcasto
razgranjena steljka s
uvUenim, Ы i
izokrenutim grancicama,
suho lomljiv i odozgo
sjajno smed, odozdo sjv,
vlazno elastican ј zelen-
kaste Ь о ј е
.,. Staniite
otvorenj pasnjacj ј pror-
jedene crnogoricne su-
me; najvjse u brdjma i
sjevernoj Europj
.,. Uporaba
osusena steljka; obo-
ljenja djsnjh puteva
204
Islandski lisaj
Cetraria islandica
Ovaj lijepi i u Njemackoj jako rijedak listasti Ш а ј sa-
drzi sluzi i razne liSajne kiseline koje odreduju okus .
К а о blljka kod koje djeluju sluzi upotrebaljava se za
Ь nadrai enosti kod katara i sliCnih obo-
ljenja disnih puteva i kod upalnih procesa u zeluca-
no-crijevnom traktu. Prisutne gorke tvari pojacavaju
apctit. Islandski liSaj moze se nabaviti u ljekarni. Pri-
sutan ј е u raznim ю pripravcima. Oparak (2
cajne zlicice liSaja/salica, ostaviti da odstoji samo
kra.tko, ш ё s me-
dom) se moze pre-
poruciti kod hripav-
ca i suhog kaslja.
Grancjce steljke
Poljska presilca
Equisetum arvense
Poljska presilca sadrzi razne flavonoide,
saponin, tragove alkaloida i veliku ko-
liCinu kremene kiseline. Kod lijecenja
se prije svega koristi djelotvornost
poticanja izlucivanja mokrace kod
tegoba s bubrczima i mokracnim
mjehurom te kod reumatskih
tegoba zglobova. Vetinom se
ne Ь sam, nego za-
jedno s timijanom, crnim slje-
zom, cvjetovima lipe, suliCa-
stim trputcom, komoracom i
bazgom, kao sastojak и cajevi-
ma za ciscenje krvi i poticanje
izluCivanja mokrace. Osusena
zelen ponekad se zbog velike Grancice steljke
kolicine kremene kiseline koristi-
Ja i za poliranje posuaa od kositra.
IJJ> Trajnica
'"tJ
::tJ
m
(/)
г
(")
m
IJJ> Od svibnja do lipnj a (spore)
IJJ> 20-50 cm
IJJ> Ь
Ь sa sporangij ima
Ы svjetlosmeda, ne-
razgranjena, samo u pro-
ljece; sterilna Ы
listopadna. bogato raz-
granjena; pojedinacni dije-
lovi Ы izbrazdani, pri
tlu sa 6 • 16 tamnosmedih
zuba
IJJ> Staniite
jako cesta na izmjenicno
vlaznom tlu;
rubovi puteva, neobradena
polja, vrtovi
IJJ> Uporal)a
osusena zelen; л
putevi
205
IIJII> Trajnics
IIJII> Od kolovoza do listopada
(spore)
IIJII> 20-50cm
...,. Ы
podanak puzav, u presje-
kuu Ь orla (ime
Ь listovi uspravni,
visestruko perasti, rub
trokutast; liske na rubo-
vima svinute
IIJII> Stanlste
cesto na svjezim tlima uz
rubove sumei, na cistina-
ma i pasnjacima
IIJII> Uporaba
listovi; sam6 u gotovim
pripravcima; nije za
samolijecenje!
206
Orlovska bujad
Pteridium aquilinum
Listovi orlovs-
ke bujadi sa-
drze flavonoi-
de, saponine, gli-
kozide i velik broj
drugih tvari jake
Ь djelotovorno-
sti. Djelotvornost poti-
canja izluCivanja mokrace Grana
prije se iskoristavala u nar-
odnoj medicini. Pripravci se danas Ь
samo u gotovim ljekovima kod reume i probavnih
smetnji. Biljka zbog otrovnosti nije prikladna za sa-
molijecenje. Mladi listovi ne smiju se spravljati kao
samoniklo povrce kao sto ј е Ь u nekim po-
drucjima. Orlovska bujad otrovna ј е i za zivotinje
Ь i divljac ga vecinom izbjegava.
Samonikla paprat,
muska paprat, narola
Dryopteris
filix-mas
Biljka osim trijes-
lovine i gorkih tvari
sadrzi i spojeve floro-
glucina koji su prisutni
samo kod ove vrste. Oni
su za toplokrvne
jako, а za beskraljesnjake Grana
iznimno otrovni i vec od starog vi-
jeka se koriste kao sredstvo protiv crijevnih parazita
( trakavica, askaridi). Tocno doziranje ј е jako tesko.
Kura protiv crijevnih parazita smije se provoditi sa-
mo prema uputama lijecnika s gotovim preparatima.
К doziranje dovodj od ostecenja vida do sljepila
i do teskog nadrazenja probavnih organa s kolikama.
Biljka se nekad smatrala muskim dijelom (filix-
mas) srodne zenske paparati (filix femina).
IJJJo Trajnica
IJJJo Od lipnja do listopada
(spore)
IJJJo 30-120cm
IJJJo Oblljelja
podanak izvana smed,
iznutra zelenkast; listovi
uspravni, cvrsti, rubovi
siroko lancetasti, dvostru-
ko perasti; liske
Ь
IJJJo Stanlite
vrlo cesto i jako rasirena u
bjelogoricnim i crnogoric-
nimsumama
IJJJo Uporaba
podanak; crijevni paraziti:.
nije za samolijecenje!
207
1 Srcopuc
Antennaria dlolca
Negnojeni travnjaci,
zasticena Ь i l j k a !
Trij eslovine, rijetko kod
oboljenja disnih
puteva i protjv proljev?
2 Mirisljavl strbac
М е и т athamantlcum
Brdske livade ј brdskj
pasnjaci.
Eterjcno ulje potice apetit
i probavu
з Rubus chamaemorus
Tresetne mocvare,
grmovite vristine:
zasticena Ь i l j k a !
Plodovi bogati vitaminima
i kiselinama, kod
prehlada.
4 Ledum palustre
Mocvarne sume.
Eterjcno ulje u homeopa
tiji kod reume ј osipa na
kozi; zasticena Ы l j k a !
5 Okruglollsna krusclca
Pyrola rotundlfolia
Crnogoricne sume;
zasticena Ь i l j k a !
Samo j os vrlo rijetko u
homeopatiji kod upala
mokracnih organa.
6 Gorka ognjlca
lberis amara
Grmovi.
...
Glikozidj gorusjcina ulja
za poticanje probave, u
homeopatij i kod tegoba
srca.
7 Zelencic
Chlmaphlla umbellata
Crnogoricne sume;
zasticena bl ljka!
Rijetko u homeopatij i kod
tegoba s bubrezima,
mokracnim mjehurom i
prostatom.
8 Mertensla marltlma
Rubovi obala tekucica . .
Glikozidi gorusicina ulja
za poticanje probave; _
samoniklo povrce, salata. •
. .
209
210
1 Morski luk
Urginea maritima
Obalne dine i stijene.
Otrovni glikozidi, kod sla
bosti srcanog misica;
takoder i kao otrov za
stakore.
2 Otrovna kositrenica
Ephedra distachya
Brda uz obalu.
Sa mo jos u homeopatiji
kod astme, alergija i
smetnji krvotoka.
з Orlovac
Ga/ega offfclnalis
Vrtovi, neobradena polja.
Alkaloidi snizuju kolicinu
secera u krvi, vecinom
samo u homeopatiji.
4 Proljetnl gorocvljet
Adonls vemalis
Suhi travnjaci; zasticena
Ь
Otrovni srcani glikozidi, u
homeopatiji kod р о Ы е
ma sa stitnjacom.
5 zuti seboJ
Chelranthus cheiri
п
Gljkozidi sjemenkj u
homeopatjji kod tegoba
srca ј bolesti jetre.
6 Bodljlkava veprina
Ruscus aculeatus
Sume i grmovj.
Saponjni kod smetnjj u
prokrvlj enosti ј oboljenja
krvnih zjla.
7 Vucja stopa
Arlstolochla clematltis
Obale rijeka, vrtovi.
U proslosti kod upaljene
koze i infekcija, moguce
da izaziva rak.
8 Safran
Crocus satlvus
Biljne zajednice na stij en
ama i travnjacima.
Vecinom u homeopatiji
kao sredstvo za potjcanje
menstruacije.
21.1.
212
1. Pitomi kesten
Castanea satlva
Mjesovite bjelogorjcne
sume.
Ljstovj u narodnoj medjcj
nj kod katata djsnjh
putova i kaslja hrjpavca.
2 Crni jasen
Fraxinus ornus
Mjesovite bjelogoricne
sume.
U djecjoj medicjnj kao
Ы а laksatjv ј za potporu
jetrj.
з Kisela {gorka) naranca
Cltrus aurantlum
Kultivjrana Ь
Eterjcno ulje za jacanje
apetita, jacanje zeluca.
4 Oblcnl orah
Juglans regla
Kultjvjrana Ь
Trjjeslovjne Jjstova kod
tegoba zeluca ј crjjeva, te
oboljenja koze.
5 Puzajuca borovica
Junlperus sablna
8jJjne zajednjce na
st jjenama.
Eterjcno ulje s otrovnjm
komponentama, samo
u homeopatjjj kod zens
kjh tegoba.
6 Oleandar
Nerium oleander
Bjljne zajednjce na obala
ma, ukrasna Ь
Otrovni glikozidi, samo u
gotovjm prjpravcjma sa
standardiziranom koljcj-
nom aktjvnjh tvari kod
slabog srca.
7 Lovor
Laurus nobllis
Sume ј grmovj.
Eterjcno ulje plodova kod
oboljenja koze ј u veterjnj.
8 Ь smokva
Ficus carica
Kultivjrana Ь
Zrele smokve (nezrele su
otrovne!). S drugjm Ь
ma kao Ы а ј laksatjv.
21.3
-,
. . . Ј
~
UJ
N
о
с
UJ
а : :
(f)
1. Ricinus, skocac
Riclnus commun/s
Ukrasna Ь
Sjemenke jako otrovne;
hladno presano neotrov
no ulje kao laksativ i u
kozmetici.
2 Mirta, mrca
Myrtus communls
Grmovj ј sume.
Etericno ulje, prije svega
u homeopatiji kod о Ь о
Jj enj a disnih puteva.
з Jesenski procvat,
sotonina jabuka
Mandragora autumnalls
Rubovi puteva, neobrade
na polja.
Otrovni alkaloidi , u goto
vim lijekovima protiv
reume; stara "carobna"
Ь
4 Bojarska brocika
Rubla tinctotum
Neobradena polja.
Glikozidi sprecavaju
nastanak mokracnih
kamenaca ј sprecavaju
upale.
5 Hiblskus
Ы rosa - sinensls
Ukrasna Ь
Cvjetovi (takoder i drugjh
vrsta) za bojanj e ј aroma-
tizjranje Ь cajeva.
6 Bljust
Tamus communls
sume, grmovi, sj kare.
Tvarj j ako nadrazuju kozu,
samo u homeopatiji kod
oboljenja koze.
7 Vellki zimzelen
Vinca ma)ot
Grmovi, ukrasna Ь
AlkaJojdj u homeopatij j
protiv krvarenja ј obolje-
nja koze.
8 Kostris
Senecio Ы
Stjjene na obali.
U homeopatjjj kod о Ь о
ljenja ocjju (katarakt,
upala ocne spojnjce).
215
2:1.6
1 Artlcoka
Cynara scolymus
Kultjvjrana Ь
Gorke tvarj za poticanje
nastanka zuci ј prevetjvno
protjv arteroskleroze.
2 Zutl naprstak
Dlgltalls lutea
Rubovi suma; zasticena
Ь
Srcani gljkozjdj, istovre-
meno ј potjcu izlucjvanje
mokrace; samo u gotovim
pripravcjma.
3 Puteni dubacac
Teucrlum marum
Grmovj.
Eterjcno ulje ј trijeslovjna
u homeopatjjj kod о Ь о
ljenja djsnjh puteva.
4 Crvena pupavica
'
Echinacea purpurea
Ukrasna Ь jz Sjeverne
Amerjke.
Jacanje vlastjtog obram-
benog sustava ј poveca-
vanje otpora na jnfekcjje.
5 Cehulja
..
Myrrhis odorata
Brdske livade.
Eterjcno ulje za
vanje apetjta ј probave,
takoder ј u veterjni .
6 Centranthus rubea
Zjdjne, stjjene na obal j,
vrtovj.
U gotovim prjpravcjma
kao sredstvo za smjrenje,
sljcan kao baldrjjan.
7 Sikavica
Sllybum marianum
Padjne, ljvade, sjkare.
Kompleksna mjesavjna
aktjvnih tvarj protjv kro-
njcnjh ostecenj a jetre.
8 Vunasta pustikara
Digitalis lanata
Prorjjedene sume,
takoder ј uzgajana.
Srcanj gljkozjdi u gotovjm
ljjekovjma protjv slabostj
srca.
21.7
К
Ь 57 Bijela gorusica 81 -т о п о у п а 31
Achillea millcfolium 62 Bij ela mrtva kopriva 74 Crna baLga 56
Aconitum napellus 170 Bijeli glog 31 Crna borovnica 13'-1
Acorus calamus 202 Bijeli luk 67 Crna bunika 10'-1
Adonis vernalis 211 Bijeli slj ez 25 Crna gorusica 82
Aegopodium podagraria 37 Bljust 215 Crna pomocnica 54
Aesculus hippocastanum 78 Bodlj ikava veprina 211 Crni Ь 50
Aethusa cynapium 44 В broeika 215 Crni gavez 138
г eupatoria 90 Borac 162 Crni j asen 213
AjiJga reptans 172 Borago 162 Crni kim 24
Alchemilla vulgaris 84 Borago officinalis 162 Crni lopuh 141
Alliaria petiolata 17 Borovnica 134 Crni riblz 191
Allium с е р а 68 в 72 Crni slje7 131
- sativum 67 Bozikovi na 23 Crni trn 33
- schoenoprasum 144 Brassica nigra 82 Crnjika 24
- ursinum 64 Brdski vrisak 159 Crocus sativus 211
Althaea officinalis 25 Brdanka 107 Crvena bazga 100
Anchusa officinalis 163 Brusnica 20 Crvena pupavica 217
Anemone nemorosa 58 Bryonia alba 50 Crvenl Ы 193
Anethum graveolens 91 - cretica 193 Crveni glog 32
Ange/ica archanget/ca 96 Crveni luk 68
Ani$ 36 Calendula officinalis 110 Crveni naprstak 150
Anthriscus cerefolium 40 Calluna vulgaris 128 Cynara scolymus 217
Anthy/Jis vulneraria 117 Calystegia sepium 51 Cynoglossum ы •
Apium г 39 Capsella bursa-pastoris 16 Cytisus scoparius 11 Н
Apta 57 Cardamine pratensis 123
Arctium Ј а р р а 143 Carum carvi 38 Cakalj 106
- minor 143 Castanea sativa 213 Cehulja 217
- tomentosa 143 Ccler39 Cestoslavica 160
Arctostaphylos uva-ursi 52 Centaurium erythraea 139 ё 17
Aristolochia clematitis 211 Centranthus ruber 217 Cesnjak 67
Armoracia rusticana 18 г islandica 204 Cetverolisni petrov k111
Arnica montana 107 Chamaemelum Ь 60
Arnika 107 Chamomilla recutita 59 Daphne mezercum 1 •
Arlcmlsia abrotanum 199 Cheirantt1us cheiri 211 Datura stramonium 5 1
- absinthium 115 Chelidonium majus 79 Despik 174
- dracuncu/us 114 Chimaphlla д 209 Digitalis lanata 217
- vulgaris 198 Cichorium intybus 167 - lutea 217
Articoka 217 Cicuta virosa 46 - purpurea 150
Arum maculalum 201 Cikorija 167 Divlja brocika 22
Atennaria dioica 209 Citrus aurantium 213 · Divlja и 80
Atropa bel/adonna 136 Cnicus benedictus 106 Divlja macuhica 169
Cochlearia officinalis 19 Divlja ruza 135
Bagrem 71 Colchicum autumnale 145 Divlji kesten 78
Bellis perennls 61 п maculatum 43 Divlj i luk 64
Berberis vulgaris 105 Convallaria majalis 65 Divlji pelin 198
Betonica officinaUs 152 Coriandrum sativtJm 42 Divlj i persi n 44
Betula pendula 194 Coronilla varia 148 Divlji sljez 131
Bijela cemerika 69 Crataegus laevigata 32 Dobricica 171
218
г ...... .. -.r·.' !\\,.. ..... ...,.,,.,
::·
Or 14 Hren 18 Lavanduta angustifolia 174
t>ryopteris filix-mas 207 Humutus lupulus 186 Lalar·k!nja 21
Hyoscyamus nigcr 104 Lcdum patustre 209
t>urdica 65 Hypericum perforatum 99 Lconurus cardlaca 153
Hyssopus officinalis 177 Lepidium satrvum 15
1 cl!lnacea purpurea 217 Lepull 141
1 ptredra distachya 211 /beris amara 209 Levistictrm officinale 95
1 Ь п 127 ldirot 202 Linaria vulgarls 122
1 C/uisetum arvense 205 е х aquifotium 23 Linum usitatissimum 165
1 stragon 114 lmela 189 Livad na rezu а 123
1 џ europaea 184 lnula helenium 109 Livadna sapika 45
1 upatorium с а п п а Ы п и т 142 lslandski lisaj 204 Livadni dvornik 133
1 Ы cyparissias 86 Lomljiva vrba 196
1 uphrasia rostkoviana 77 Jabuka 30 Lovor 213
Jarccvac 37 Luk vlasac 144
1/cus с а г с а 213 Jareblka 34
/1/fpendu/a u/maria 27 Jesenski procvat 215 Ljekovita andelika 96
1 oenicutum vulgare 94 Jetrenka 166 Ljekovita kadulja 175
1 ragaria vesca 26 Jugtans regia 21 З Ljekovitl ё 152
1 raxlnus ornus 213 Juniperus communis 178 Ljekoviti neven 110
Г vesicutosus 203 Ы 213 Ljekoviti odoljen 130
1 umaria officinalis 146 Ljekoviti plucnjak 164
Kantarion 99
Ц volujak 163
Galanthus nivalis 70 Kapula 68 Ljupcac 95
C:aiega officlnalis 211 Kasna lipa98 LJuti zednjak 87
Galium aparine 22 К
mollugo 22 Kisela (gorka) ё 213 М я ё ј а metvica 76
Odoratum 21 К 181 Majcinskr vratic 63
Oenista tinctoria 119 Komorac94 М а Ј а ё 139
Gentlana lutea 103 Konoplju5a 142 Mala krvara 126
Geum urbanum 88 Kopar91 Malina 29
Glechoma hederacea 171 Korijandar 42 Malolisna lipa 98
Oorka trava 49 Korornac 94 Maius domestica 30
Gorki trolist 49 Kostris 215 Malva sylvestris 131
Gorkoslad 161 Kozlac201 Mandragora autumnalis 215
Gorska ognjica 209 Krabuljica 40 Maticnjak 73
Gospin plast 84 Krasuljica 40 Mazuran 75
Gospina trava 99 Kriza rica 200 Medvje<li dlan 4 5
Groznicava trava 139 Krkavina 192 Medvjedi luk 64
Kupina 28 Medvjetka 52
Hajducka trava 62 Kurlca 62 Meliiotus attissimus 1 21
Hedera helix 197 Kuznjak 53 · officinalis 121
Helichrysum arenarium 116 Mclisa 73
Hepatica Ы 166 Laburnum alpinum t20 Melissa offlcinalis 7 З
1-/erac/eum sphondylium 45 - anagyroldes 120 Mer1ta :!56
Ы rosa-sinensis 215 Ladolez 51 Mentha aquatlca 156. 157
Ы 215 Lamium atbum 74 · arvensis lbl
ё rhamnoides 190 Laurus nobi/is 213 · spicara 156. 157
Hrast luznJak 195 Lavanda 174 · suaveotans 158
21.9

К
х piperita 156 Oblcni lanilist 122 Pjegava kukuta 43
Menyanthes trifo/iata 49 ё likovac 129 Pjescano smilje 116
Mertensia maritima 209 ё maslacak 111 Planinski bor 181
Meum athamanticum 209 Oblcni mravinac 151 Plantago lanceolata 188
Miloduh 177 ё orah 213 - major187
Mirisna ljublca 168 Ь sporis 149 Plavi jedic 170
Mirisni pelin 199 Obicni stolisnik 62 Podbjel112
MirisUavi strbac 209 Ь ё t rputac 187 Polygonum aviculare 132
Mirta 215 Ocimum basilicum 72 - Ь 133
Misjakinja 47 Ocanica 77 PoUska preslica 205
Mjehurasti ь 203 Okrug1olisna krusCica 209 Poljski mak 124
ё 86 Okruglolisna metvica 158 Potentilla anserina 89
Moravka 107 Oleandar 213 - erecta 83
Morski luk 211 Ononis spinosa 147 Potoearka 14
Mrazovac 145 Opijumski mak 125 Povratic 63
Mrca 215 Oputina 132 Prava kamilica 59
Muska paprat 207 Orlgan 151 Prava koncara 27
Myrrhis odorata 217 Origanum majorana 75 Prava ё dusica 155
Myrtus communis 215 - vulgare 151 Pravi blazenak 88
Orlovac 211 Pravi lan 165
Narola 207 Orlovska bujad 206 Pravi oman 109
Nasturtium officinale 14 Ornithogalum и 66 Pravi pelin 115
Nepeta cataria 76 Otrovna kositrenica 211 Primula elatior 101
Nerium oleander 213 Oxalis acetosel/a 35 - veris 101
Neven 110 Proljetni gorocvijet 211
Nigella sativa 24 Papaver rhoeas 124 Prunella grandiflora 173
- somniferum 125 vulgorir; 173
Ь vratic 113 Paprena metvica 156 Prunus spinosa 33
Obicna borovica 178 Paris quadrifolia 200 Pterldlum aqu/linum 206
Ь breza 194 Pasja ruza 135 ё m lijeko 66
Obicna п ё 173 Pasjakovina 183 ptlcja trava 132
ё kiselica 140 Pasji dren 183 Pulmonarla officinalis 164
ё kopriva 185 Pasji jezik 137 Putenl dubacac 217
Oblcna krkavina 183 Pasji trn 190 Puzajuea ь 213
Ь kurika 184 Paskvica 161 Puzajuea ivica 172
Oblcna ё dusica 154 Pastinaca sativa 93 Puzava ivica 172
Oblcna pljuskavica 99 Pastirska Ь 16 Pyrola rotundifolia 209
Obicna sapunika 48 Pastrnak 93
Ь smokva 213 Pcelinja ljubica 73 Quercus robur 195
Obicna smreka 180 Peiin 115
о ы с а srcenica 153 Э 92 Radlc 167
ё turica 90 Petasltes hybridus 141 Rana lipa 97
Obicna vodopija 167 Petoprsta 83 Ranjenica 117
ё vrkuta 84 Petroselinum crispum 92 Ran)enlk 117
Obicna zJatnica 108 Picea Ь 180 Rhamnus cathartica 183
Ь zutika 105 Pimpinella anisum 36 - и 192
Ь г 197 -major41 Ь nigrum 191
ы ё 143 Pinus ц 181 Ricinus 215
ё hmelj 186 Pitomi kesten 213 Ricinus communis 215
220 ."_
Hlmska kamilica 60 Safran 211 Ь densiflorum 102
Ы pseudoacac/a 71 Sareni grasar 148 Ь officinalis 149
Uosa canina 135 Sumarica58 Vcronica officinalis 160
/losmarinus officinalis 176 Sumska j agoda 26 Viburnum opu/us 55
Hosnica 146 ш cecelj 35 Vidac 77
r1osopas 79 Sumski sljez 131 Vinca major 215
Ы tinctorum 215 Vio/a odorata 168
Rubus chamaemorus 209 т а т и и 215 - tricolor 169
Г 28 Tanacetum parthenium 63 Vi rak 84
и 29 - и 113 Viscum album 189
Numex acetosa 140 Taraxacum officinale 111 Vis1baba 70
Ruscus aculeatus 211 Taxus baccata 182 Visoka kopriva 185
Г 16 Teucrium marum 217 Visoki jaglac 101
Ruta graveo/ens 85 Thuja occidentalis 179 Vlasac 144
Г 176 Thymus pulegioides 154 VOdena metvica 157
- vulgaris 155 Vrbolika kiprovina 127
Salix fragilis 196 Т cordata 98 Vristina 128
Salvia officina/fs 175 - platyphyllos 97 Vrtna rutv1ca 85
Sambucus ebulus 57 Timijan 155 Vrtni borovnjak 15
nigra 56 Tisa 182 Vrtni mak 125
racemosa 100 Tratincica 61 Vrtn i pcll n 115
Samonikla paprat 207 Trnjina 33 Vucja stopa 211
ь minor 126 Trolistica 49 Vtlcjl trn 190
Saponaria officinalis 48 Troskot 132 Vunasta pustika•a 217
Sasa 58 Troskotnjaca 11.4
Satureja montana 159 Trubeljika 46 Zapadn<:J tuj a 179
Sedum я Я Trusljika 192 С С д Э 35
Senecio Ь 215 Tussllago tartara 112 с ё ј а stopa 88
Slkavica 217 zccjak 118
Silybum marianum 217 Udikovina 55 Zecji trn 147
Sinapis а Ь э 81 Urginea maritima 211 Zclencic 209
arvensis 80 Urtica dioica 185 Zelenika 23
Sjetvena Ь 15 -urens 185 Zlatna kisa 120
Skocac 215 Uskolisni trputac 188 Zova 56
Smreka 180 Uva 52
Solanum dulcamara 161 Zelezarka 149
- nigrum 54 Vaccinium myrtillus 134 Zlicnjak 19
Solidago canadensis 108 - vitis-idaea 20 Zuta siristara 103
- gigantea 108 Va/eriana officinalis 130 Zuti kokotac 121
- virgaurea 108 Valcrijana 130 Zuti naprstak 217
Ь aucuparia 34 Ь 136 zuti seboJ 211
Sotonine j abu ka 215 Velecvjetna diviznl a 102
Srcopuc209 Velellsna lipa 97
Srcenj ak 83 Velika bedrenika 41
Srijemus 64 Velika zutHovka 119
Stellarfa media 4 7 Veliki gavez 138
Steza 89 Velikl trputac 187
Sulicasti trputac 188 Velikl zimzelen 215
Symphytum offlcfnale 138 Veratrum album 69
221

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->