Biologija: Ispitni Katalog Za Državnu Maturu U Školskoj Godini 2010./2011

A
Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2010./2011.
BOOCIA
BIOLOGIJA final.indd 1 1.9.2010 13:20:09
2
Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Biologije:
mr. sc. Zrinka Pongrac timac, prof., V. gimnazija, Zagreb, voditeljica
Ines Alujevi, prof., III. gimnazija, Split
Vesna Ani, prof., Srednja kola Pakrac, Pakrac
doc. dr. sc. Ivana Maguire, prof., Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
dr. sc. Milenko Milovi, prof., Medicinska i kemijska kola/Gimnazija A. Vrania, ibenik
Mio Raan, prof., Srednja kola Preleg, Prelog
mr. sc. Mirko Rui, prof., Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu
mr. sc. Damir Sirovina, prof., Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Suradnici:
prof. dr. sc. Floriana Buli-Jaku, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
dr. sc. Jasminka Buljan-Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Ivana Jugovi, prof., konzultant, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb
prof. dr. sc. Biserka Nagy, struna konzultantica, Zavod za molekularnu biologiju,
Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
3
Sadraj
Uvod 5
1. Podruja ispitivanja 5
2. Obrazovni ishodi 6
2.1. Biologija stanice 6
2.2. Mikrobiologija 6
2.3. Protoktista i gljive 6
2.4. Botanika 6
2.5. Zoologija 7
2.6. Biologija ovjeka 7
2.7. Genetika i evolucija 8
2.8. Ekologija 8
3. Struktura ispita 8
4. Tehniki opis ispita 9
4.1. Trajanje ispita 9
4.2. Izgled testa i nain rjeavanja 9
4.3. Pribor 9
5. Opis bodovanja 9
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 9
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 9
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem 10
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora 10
6.2. Primjer zadatka povezivanja i sreivanja 11
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja 11
6.4. Primjer zadataka kratkih odgovora 12
7. Priprema za ispit 12
7.1. Razradba obrazovnih ishoda 14
7.2. Pokusi 53
7.3. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije 56
7.4. Oznake i kratice u genetici 57
4
5
Uvod
Biologija je na dravnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Biologije temeljni
je dokument ispita kojim se jasno opisuje to e se i
kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga predmeta u
kolskoj godini. 2010./2011.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i
detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se
jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim
etverogodinjim Nastavnim planom i programom za
Biologiju
1
u gimnazijama.
Ispitni katalog sadri ova poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai
odgovor na pitanje to se ispituje. U prvome su
poglavlju navedena podruja ispitivanja, odnosno
kljuna znanja i vjetine iz ovoga predmeta koje se
ispituju ovim ispitom.
U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga
to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti,
pojanjen nain na koji e se navedena znanja i
vjetine provjeravati.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik
1
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, br. 11,
kolske novine, Zagreb, 1995.
ispita, vrste zadataka, nain provedbe i vrjednovanja
pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U estome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem.
Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se
pripremiti za ispit.
1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri
pristupnik razumije:
jedinstvenu molekularnu i staninu organizaciju kao
temelj velike raznolikosti ivoga svijeta
poloaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo
znaenje za ovjeka
poloaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo
znaenje za ovjeka
veliku raznolikost biljnoga svijeta i vanost biljaka za
odranje ivota na Zemlji
veliku raznolikost ivotinjskoga svijeta te moe
objasniti ulogu ivotinja u biosferi i u ivotu ovjeka
osnove grae i funkcije ljudskoga organizma te
moe primijeniti steena znanja s ciljem odgovornoga
ponaanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih
ljudi
osnovna naela nasljeivanja i zajedniko podrijetlo i
razvoj ivoga svijeta
odnose u biosferi te moe analizirati posljedice
djelovanja ovjeka na nju.
Dostignuta razina znanja te kompetencija
pristupnika provjerava se, dakle, u sljedeim
podrujima:
biologija stanice
mikrobiologija
objasniti osnovne etape i procese razvitka te

strukturnu i funkcionalnu organizaciju viestaninoga
organizma.
2.2. Mikrobiologija
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno moe:
analizirati razlike izmeu virusa i ivih bia te objasniti
mehanizam umnoavanja virusa u ivim stanicama
objasniti bioloku raznolikost i sistematsku podjelu
ivoga svijeta
opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti
njihovu ulogu i razmnoavanje prokariota
analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u
ivotu ovjeka
opisati naine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima
i bakterijama.
2.3. Protoktista i gljive
navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i
heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u
biosferi
navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u
biosferi
navesti osobine i znaenje liaja
navesti znaenje protoktista i gljiva za ovjeka
i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih
parazitskim protoktistima i gljivicama.
2.4. Botanika
navesti zajednike osobine biljaka i objasniti osnovnu
organizaciju biljnoga tijela
protoktista i gljive
botanika
zoologija
biologija ovjeka
genetika i evolucija
ekologija.
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja
odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi
uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.
2.1. Biologija stanice
defnirati biologiju kao znanost, opisati glavne etape
i metode istraivanja u biologiji te analizirati znaenje
biolokih otkria za ivot ovjeka
objasniti uloge osoba koje su znaajno pridonijele
otkriu stanice i razvoju biologije
razlikovati organizacijske razine ivoga svijeta
objasniti kemijski sastav ivih bia te osnovnu
strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u
njima
razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te
objasniti grau i ulogu glavnih organela i struktura
eukariotske stanice (biljne i ivotinjske)
opisati stanine diobe (mitozu i mejozu) i objasniti
njihovu ulogu u ivotnome ciklusu viestaninoga
organizma
analizirati procese fotosinteze, staninoga disanja i
vrenja (na razini ope jednadbe) i objasniti njihove
uloge za iva bia
7
razvrstati ope poznate biljne vrste u pripadajue
glavne skupine
razlikovati glavne skupine biljaka te povezati
usavravanje njihove grae i uloge s prilagoavanjem
ivotu na kopnu
analizirati razlike u ivotnim ciklusima razliitih
skupina biljaka
analizirati znaenje biljaka u biosferi i ivotu ovjeka
analizirati raznolikost fore i vegetacije Hrvatske
objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u
biljci
analizirati znaenje procesa vezanih uz izmjenu
tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekolokih
imbenika na te procese
objasniti osnovne etape i procese na kojima se
temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i
unutarnjih imbenika na te procese
analizirati gibanja biljaka.
2.5. Zoologija
navesti zajednike osobine ivotinja te analizirati
osobitosti glavnih skupina
razvrstati ope poznate ivotinjske vrste u
pripadajue glavne skupine
analizirati povezanost tjelesne grae i funkcije
ivotinja s nainom ivota
analizirati uslonjavanje tjelesne grae i funkcije
ivotinja tijekom evolucije
analizirati znaenje glavnih skupina ivotinja u
biosferi i ivotu ovjeka
objasniti posebnosti faune Hrvatske
opisati razloge ugroenosti ivotinja i potrebne mjere
zatite.
2.6. Biologija ovjeka
objasniti kemijski sastav tijela ovjeka i analizirati
ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva
objasniti sastav tjelesnih tekuina te analizirati sastav
i ulogu krvi
objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada
glavnih organa i organskih sustava ovjeka:
srca i krvoilnoga sustava
dinoga sustava
imunolokoga sustava
probavnoga sustava
metabolikoga sustava
sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekuina
sustava organa za kretanje
endokrinoga sustava
spolnoga sustava
osjetilnoga i ivanoga sustava
analizirati znaenje pojedinih organa i organskih
sustava u odranju homeostaze organizma
navesti glavne poremeaje i bolesti organa i
organskih sustava ovjeka
analizirati imbenike i ponaanja koji unaprjeuju
zdravlje ovjeka od onih koji ga naruavaju.
8
2.7. Genetika i evolucija
objasniti osnovne genetike pojmove i analizirati
njihove meuodnose
objasniti kemijsku grau i mehanizam djelovanja gena
objasniti i usporediti grau i organizaciju nasljedne
tvari virusa, prokariota i eukariota
analizirati znaenje mejoze i krianja za nasljeivanje
navesti vrste promjena genotipa te objasniti mogue
uzroke i posljedice
objasniti mogunosti primjene genetike na razliitim
podrujima ljudske djelatnosti
objasniti osnovna naela i etape kemijske i bioloke
evolucije
analizirati glavne dokaze evolucije
objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske
teorije evolucije te glavne pokretake sile
evolucijskoga procesa
objasniti evoluciju ovjeka.
2.8. Ekologija
objasniti osnovne ekoloke pojmove i analizirati
njihove meuodnose
analizirati odnose izmeu ivih bia i abiotikih
imbenika okolia
analizirati odnose izmeu ivih bia u biocenozi
(biotiki imbenici)
objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava
analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruenje
tvari i protjecanje energije u ekosustavu
analizirati tetne utjecaje ovjeka na biosferu te mjere
kojima se tetni utjecaji mogu smanjiti (odrivi razvoj u
Republici Hrvatskoj i u svijetu).
3. Struktura ispita
Udjeli podruja ispitivanja u ispitu iz Biologije
prikazani su u tablici 1
2
.
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja
PODRUJE ISPITIVANJA UDIO U ISPITU
Biologija stanice 15%
Mikrobiologija 10%
Protoktisti i gljive 10%
Botanika 10%
Zoologija 10%
Biologija ovjeka 15%
Genetika i evolucija 15%
Ekologija 15%
Ispit iz Biologije sastoji se od dviju cjelina.
Prva ispitna cjelina sadri 40 zadataka zatvorenoga tipa.
Tablica 2. prikazuje strukturu prve ispitne cjeline.
Tablica 2. Struktura prve ispitne cjeline
VRSTA
ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
UDIO U
UKUPNOME
BROJU BODOVA
Zadatci
viestrukoga
izbora
32 32 25%
Zadatci
povezivanja i
sreivanja
8 32 25%
2
Navedeni postotci odraavaju ciljane udjele pojedinih sadraja
s doputenim odstupanjem 5 %.
9
Druga ispitna cjelina sadri 16 'grozdova' zadataka.
Svaki se 'grozd' sastoji od 4 meusobno povezana
zadatka otvorenoga tipa.
Tablica 3. prikazuje strukturu druge ispitne cjeline.
Tablica 3. Struktura druge ispitne cjeline
VRSTA
ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
UDIO U
UKUPNOM
BROJU
BODOVA
Zadatci
dopunjavanja
i zadatci
kratkih
odgovora
64 64 50 %
4. Tehniki opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Biologije je pisani i traje ukupno 135 minuta
bez prekida.
Pristupnik moe sam rasporediti vrijeme za rjeavanje
prvoga dijela ispita, odnosno drugoga dijela ispita.
Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu
kroz dravnu maturu te na mrenim stranicama
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled testa i nain rjeavanja
Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije
ispitne knjiice, list za koncept i list za odgovore. Od
pristupnika se oekuje da paljivo proitaju upute koje
e slijediti tijekom rjeavanja testa, otisnute na treoj
stranici ispitnih knjiica.
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa
za rjeavanje. itanje ovih uputa je bitno jer je u njima
naznaen i nain obiljeavanja tonih odgovora.
Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora
i povezivanja i sreivanja) pristupnici rjeavaju
oznaivanjem slova tonoga/tonih odgovora meu
ponuenima. Slova tonih odgovora oznauju se
znakom X.
Ukoliko pristupnik oznai vie od traenoga broja
odgovora za pojedini zadatak (odnosno dio zadatka),
taj e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira
na to to je meu oznaenima i toan odgovor.
Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja i kratkih
odgovora) pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga
odgovora na predvieno mjesto naznaeno u uputi za
rjeavanje.
4.3. Pribor
Tijekom pisanja ispita iz Biologije doputeno je rabiti
kemijsku olovku plave ili crne boje.
5. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova je 128.
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
Svaki tono oznaen odgovor (na zadatak, odnosno
na dio zadatka u zadatcima povezivanja i sreivanja)
u prvoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. Uspjenim
rjeavanjem prve ispitne cjeline pristupnik moe
ostvariti maksimalno 64 boda.
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Svaki tono upisan odgovor u drugoj ispitnoj cjelini
donosi jedan bod. Nepotpuni odgovori bodovat e se
s 0 (nula) bodova.
AO
Neitko napisani odgovori bodovat e se s 0 (nula)
bodova.
Uspjenim rjeavanjem druge ispitne cjeline pristupnik
moe ostvariti maksimalno 64 boda.
6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka,
obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom
ispituje, toan odgovor te nain bodovanja.
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih
odgovora od kojih je jedan toan.
Ponueni zadatci uz tekst pitanja mogu sadravati i
uvodni sadraj u obliku kraega teksta, skice, crtea ili
grafkoga prikaza.
U sljedeem zadatku izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovor obiljeite
znakom X i obvezno ga prepiite na list za
odgovore. Toan odgovor donosi 1 bod, a netoan
0 bodova.
Dio molekule DNA sadri sljedei niz baza: ATG CTG
TAT.
Koje e antikodone imati molekule tRNA koje e
prilikom translacije toga niza doi na ribosom?
A. UAC GUC AUA
B. AUC CTG UTU
C. AUG CUG UAU
D. TAC CAC AUA
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti kemijsku grau i
mehanizam djelovanja gena (genetika)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili ukoliko je oznaeno
vie odgovora
Zadatcima viestrukoga izbora ispituje se i poznavanje
redoslijeda odreenih podataka, pojmova ili dogaaja.
Uenicima su ponuena etiri odgovora s razliitim
redoslijedom podataka, pojmova ili dogaaja. Od
etiriju ponuenih samo je jedan odgovor toan.
U sljedeim zadatcima izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovore
obiljeite znakom X i obvezno ih prepiite na list za
odgovore. Toan odgovor donosi 1 bod, a netoan
0 bodova.
Koji redoslijed procesa rezultira tetnim posljedicama
kiselih kia?
A. oslobaanje sumpornoga dioksida u atmosferu
izgaranje ugljena padanje kiselih kia razaranje
biljnih tkiva kondezacija vodene pare i sumpornoga
dioksida
B. oslobaanje sumpornoga dioksida u atmosferu
kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida
izgaranje ugljena padanje kiselih kia razaranje
biljnih tkiva
C. izgaranje ugljena oslobaanje sumpornoga
dioksida u atmosferu kondezacija vodene pare i
sumpornoga dioksida padanje kiselih kia razaranje
biljnih tkiva
D. izgaranje ugljena kondezacija vodene pare i
sumpornoga dioksida oslobaanje sumpornoga
dioksida u atmosferu padanje kiselih kia
razaranje biljnih tkiva
AA
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati tetne utjecaje ovjeka
na biosferu te mjere kojima se tetni utjecaji mogu
smanjiti (ekologija)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili ukoliko je oznaeno
vie odgovora
6.2. Primjer zadatka povezivanja i sreivanja
Zadatak povezivanja i sreivanja sastoji se od upute
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(pitanja), etiriju estica pitanja te est estica
odgovora.
U sljedeim zadatcima svakoj estici pitanja
oznaenoj brojem pridruite odgovarajuu esticu
odgovora oznaenu slovom.
Odgovore obiljeite znakom X i obvezno ih
prepiite na list za odgovore.
Svako tono povezivanje donosi 1 bod, a potpuno
rijeen zadatak donosi 4 boda.
Endokrinim lijezdama pridruite odgovarajui
hormon.
1. titnjaa A. timozin
2. prsna lijezda B. adrenalin
3. sr nadbubrene lijezde C. inzulin
4. hipofza D. oksitocin
E. tiroksin
F. testosteron
TONI ODGOVORI: 1. E, 2. A, 3. B, 4. D
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smjetaj u tijelu, grau,
ulogu i nain rada endokrinoga sustava

4 boda svi toni odgovori
3 boda tri tona odgovora
2 boda dva tona odgovora
1 bod jedan toan odgovor
0 bodova svi netoni odgovori ili ukoliko je oznaeno
vie odgovora za sve estice pitanja
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja
U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovriti
zadanu reenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na
predvieno mjesto. U pridruenoj uputi naznaen je
nain rjeavanja zadatka. U ispitu iz Biologije zadatci
dopunjavanja su u 'grozdovima' od po 4 zadatka.
U sljedeim zadatcima dopunite reenicu i tablicu
slovima koja nedostaju. Na listu za odgovore uz
redni broj zadatka upiite odgovor na predvieno
mjesto. Tono rijeen zadatak donosi 1 bod, to je
posebno naznaeno u svakome zadatku.
Slika prikazuje obujam prsnoga koa pri disanju.

A. B.
Slika ________ prikazuje izdisaj.
Odredite koji se od navedenih pokreta zbivaju pri
udisaju, a koji pri izdisaju.
U prazna polja u tablici upiite slova kojima su
oznaeni.
BODOVANJE:
A2
A. sputanje (stezanje) oita
B. porast volumena u prsnome kou
C. porast tlaka u prsnome kou
UDISAJ IZDISAJ
TONI ODGOVORI:
Slika B, za UDISAJ: A, B, za IZDISAJ: C.
OBRAZOVNI ISHOD: objasnite smjetaj u tijelu, grau,
ulogu i nain rada dinoga sustava
BODOVANJE:
1 bod za svaki toan odgovor (ukupno 4 boda)
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora
6.4. Primjer zadataka kratkih odgovora
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti.
U ispitu iz Biologije zadatci kratkih odgovora su u
'grozdovima' od po 4 zadatka.
Na sljedee zadatke odgovorite rijeju ili
jednostavnom reenicom.
Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upiite
svoj odgovor na predvieno mjesto. Tono rijeeno
potpitanje donosi 1 bod, to je posebno naznaeno
u svakome zadatku.
Kad vaete komad kruha, ubrzo osjetite slatkast okus
koji se mijenja zbog djelovanja enzima.
Koji je enzim prisutan u slini?
_____________________________________________
Koju tvar iz kruha razgrauje taj enzim?
_____________________________________________
Koji jednostavniji spojevi nastaju tom razgradnjom?
_____________________________________________
Navedite tri skupine lijezda slinovnica.
_____________________________________________
TOAN ODGOVOR: ptijalin ili amilaza; krob;
maltoza, glukoza; podune, podjezine, podviline
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smjetaj u tijelu, grau,
ulogu i nain rada probavnoga sustava
BODOVANJE:
1 bod svaki toan odgovor (ukupno 4)
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora
7. Priprema za ispit
Pristupnici se mogu pripremiti za polaganje ispita
iz Biologije na dravnoj maturi uz pomo ispitnih
specifkacija i propisanih i odobrenih udbenika iz
Biologije koje su rabili u dosadanjem kolovanju.
U ispitu iz Biologije rabit e se latinski nazivi ope
poznatih vrsta (npr. Escherichia coli), ali od pristupnika
se ne e traiti da u odgovorima navodi latinske nazive
vrsta.
Popis obrazovnih ishoda za svako podruje ispitivanja
pristupnicima moe sluiti kao lista za provjeru
usvojenoga znanja. U tekstu koji slijedi ponuena
je i razradba svakoga obrazovnoga ishoda kako bi
pristupnicima bilo jasnije to pojedini obrazovni ishod
podrazumijeva.
A3
Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se
velikim dijelom temelji na promatranju i uoavanju
prirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti
pomou razliitih metoda. Neke postupke koje rabe
znanstvenici, mogu i trebaju upoznati uenici na
nastavi Biologije. Stoga je struna radna skupina
odluila u Ispitni katalog iz Biologije uvrstiti nekoliko
temeljnih pokusa koji se mogu praktino izvesti u bilo
kojoj koli
3
.
Dodatno, u tekstu koji slijedi navedene su najvanije
osobe poznate po svojim istraivanjima na podruju
biologije i zaslune su za razvoj biologije. Navedene
su i oznake i kratice koje pristupnici trebaju rabiti pri
rjeavanju zadataka iz genetike. S obzirom da uspjeh
na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s nainom
ispitivanja, pristupnicima se savjetuje:
prouavanje opisa ispitnih cjelina te primjera
zadataka
rjeavanje oglednoga primjerka testa.
3
Napomena: Ispit iz Biologije ne sadri praktini dio, ali e se u
ponekome zadatku nai pitanja koja ispituju poznavanje rezultata
navedenih pokusa, njihovo izvoenje i razumijevanje.
A4
7.1. Razradba obrazovnih ishoda
7.1.1. Biologija stanice
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nuno vano vrijedno
neki od
sadraja koji
se ne e
ispitivati
defnirati
biologiju
defnirati biologiju kao
znanost koja prouava
ivot
navesti zajednike
osobine ivih bia
opisati glavne etape
i metode istraivanja
u biologiji
opisati osnovnu grau
svjetlosnoga mikroskopa i
ulogu glavnih dijelova
poznavati osnovna
pravila mikroskopiranja
opisati znanstvene
metode istraivanja
navesti (redom) osnovne
korake u znanstvenom
istraivanju
usporediti osnovnu
grau i princip rada
elektronskoga mikroskopa
sa svjetlosnim mikrosko-
pom
analizirati znaenje
biolokih otkria za
ivot ovjeka
opisati znaaj biologije
pri proizvodnji hrane i
kontroliranju bolesti
objasniti uloge
osoba koje su
znaajno
pridonijele otkriu
stanice i razvoju
biologije
navesti znaajne
osobe i njihovu ulogu
u otkriu stanice i
razvoju biologije
(tablica 7.3. u prilogu)
razlikovati
organizacijske razine
ivoga svijeta
ralaniti
organizacijske
razine ivih bia
A5
objasniti kemijski
sastav ivih bia te
objasniti
osnovnu strukturu i
ulogu anorganskih i
organskih spojeva u
njima
navesti da su sva
iva bia izgraena iz
kemijskih (biogenih)
elemenata
objasniti razlike u
zastupljenosti kemijskih
elemenata u ivoj i neivoj
prirodi
objasniti znaenje
anorganskih soli
(minerala) u tjelesnim
tekuinama
i vrstim strukturama (zubi,
kosti, ljuture)
razlikovati organske od
anorganskih molekula
objasniti meusobni
odnos monomera i
polimera
za svaku skupinu
makromolekula
navesti osnovnu graevnu
jedinicu, ulogu i primjer
navesti osnovnu
podjelu ugljikohidrata
objasniti zajednika
svojstva lipida i objasniti
njihovu netopljivost u vodi
objasniti kako enzimi
ubrzavaju kemijske
reakcije
objasniti da su
nukleinske kiseline
sloeni polimeri koji
pohranjuju i prenose
informacije unutar stanice
razlikovati
najzastupljenije
elemente u ivoj i
neivoj prirodi
objasniti znaenje
vode za odravanje
ivota (sveukupnoga i
osobnoga)
opisati ugljik kao
sredinji atom
u organskim
molekulama
analizirati ulogu
masti i ulja, fosfolipida
i steroida
opisati strukturu
aminokiselina i
peptidne veze
opisati znaenje
enzima za kemijske
reakcije u ivim biima
opisati osnovnu
graevnu jedinicu
nukleinskih kiselina
objasniti replikaciju
DNA i njezino
znaenje
razlikovati DNA i
RNA
razlikovati tri tipa
RNA i njihove uloge
objasniti da je voda
otapalo
razlikovati pojmove
hidroflno i hidrofobno
analizirati najee
ugljikohidrate:
monosaharide, disaharide,
polisaharide, (celuloza,
hitin, glikogen, krob)
opisati znaenje
zasienih i nezasienih
masnih kiselina u
svakodnevnoj prehrani
primijeniti znanje o
steroidima na primjerima
iz svakodnevna ivota
navesti uzroke
raznolikosti bjelanevina
kao preduvjeta bioloke
raznolikosti
A
razlikovati
prokariotsku od
eukariotske
stanice te objasni-
ti grau i ulogu
glavnih
organela i struktura
eukariotske stanice
(biljne i ivotinjske)
usporediti grau stanice
prokariota i eukariota
objasniti organizaciju
eukariotske stanice
opisati grau i ulogu
staninih organela (biljnih i
ivotinjskih)
razlikovati grau
i funkcije biljne i
ivotinjske stanice
opisati grau i objasniti
ulogu stanine
membrane
opisati model
tekueg mozaika
usporediti naine
prolaska tvari kroz
membranu (pasivno,
aktivno Na/K crpka)
razlikovati
endocitozu i
egzocitozu
objasniti proces
endosimbioze kao
mogui nain postanka
stanice eukariota
stanino
frakcioniranje,
obiljeavanje
radioizo-
topima
opisati stanine
diobe (mitozu i
mejozu) te
objasniti
njihovu ulogu u
ivotnom ciklusu
viestaninoga
organizma
povezati grau i ulogu
DNA s graom kromosoma
navesti da su broj, graa i
oblik kromosoma stalni i
karakteristini za vrstu
opisati ivotni ciklus
stanice
opisati tijek mitoze
opisati tijek mejoze
prepoznati temeljne
znaajke mejoze:
1. redukcija broja
kromosoma u
gametama i
2. rekombinacija
roditeljskih kromosoma
objasniti slinosti i razli-
ke izmeu mitoze i mejoze
poznavati dijelove
interfaze: G1, S,
G2
objasniti da se
nekontrolirane mitoze
odvijaju u tumorskom
tkivu
A7
analizirati
procese
fotosinteze,
staninoga
disanja i vrenja
(na razini ope
jednadbe) i
objasniti njihove
uloge za iva bia
odrediti metabolizam
kao skup svih biokemijskih
procesa u stanici
objasniti proces
fotosinteze u biljci (na
razini ope jednadbe
fotosinteze)
objasniti stanino
disanje kao proces kojim
aerobni organizmi dolaze
do energije (na razini ope
jednadbe staninoga
disanja)
objasniti energetsku
ulogu ATP-a
objasniti vrenje kao
proces kojim anaero-
bni mikroorganizmi
dolaze do energije
(na razini ope
jednadbe alkoholno-
ga vrenja)
objasniti
osnovne etape i
procese razvitka
te strukturnu i
funkcionalnu
organizaciju
viestaninoga
organizma
razlikovati ulogu mitoze i
mejoze u viestaninom
organizmu (biljka i
ivotinja)
objasniti zato je
redukcijska dioba
preduvjet za oplodnju
(biljka i ivotinja)
objasniti brazdanje i
gastrulaciju u
ivotinjskih organizama
uoiti znaaj
diferencijacije stanica u
pogledu stvaranja
tkiva, organa i
viestaninoga
organizma
navesti zametne listie:
ektoderm, mezoderm,
endoderm i povezati ih s
organima i organskim su-
stavima koji iz njih nastaju
A8
7.1.2. Mikrobiologija
nuno vano vrijedno
neki od
sadraja koji se
ne e
ispitivati
analizirati
razlike izmeu
virusa i ivih bia
te objasniti
mehanizam
umnoavanja
virusa u ivim
stanicama
objasniti zato viruse
smatramo esticama
na granici ivoga i
neivoga svijeta
virusa na primjeru TMV
(TMV = Tobacco Mosaic
Virus ili VMBD = virus
mozaike bolesti duhana)
i bakteriofaga
opisati umnoavanje
virusa (na primjeru
bakteriofaga)
povezati umnoavanje
virusa s mehanizmom
izazivanja bolesti
razlikovati viruse prema tipu
nukleinske kiseline
i prema domadaru
satelitne RNA
podrijetlo
virusa
objasniti
bioloku
raznolikost i
sistematsku
podjelu ivoga
svijeta
povezati veliku bioloku
raznolikost s evolucijskim
razvojem i prilagodbama
organizama na razliite
tipove stanita
prepoznati znaenje
dvojnog nazivlja za
lake snalaenje u
biolokoj raznolikosti
analizirati principe
raspodjele ivog svijeta
u 5 carstava
prepoznati vrstu kao
osnovnu
sistematsku
kategoriju
razlikovati
osnovne
sistematske kate
gorije i smjestiti
ovjeka u osnovne
sistematske
kategorije
prepoznati da je
podvrsta (odlika,
sorta;
pasmina, rasa) nia
kategorija od vrste,
a
da su rod, porodica,
red, razred, koljeno
(odjeljak), razred i
carstvo vie
sistematske
kategorije
svrstavanje u
sistematske
kategorije
A9
7.1.2. Mikrobiologija
nuno vano vrijedno
neki od
sadraja koji se
ne e
ispitivati
analizirati
razlike izmeu
virusa i ivih bia
te objasniti
mehanizam
umnoavanja
virusa u ivim
stanicama
objasniti zato viruse
smatramo esticama
na granici ivoga i
neivoga svijeta
virusa na primjeru TMV
(TMV = Tobacco Mosaic
Virus ili VMBD = virus
mozaike bolesti duhana)
i bakteriofaga
opisati umnoavanje
virusa (na primjeru
bakteriofaga)
povezati umnoavanje
virusa s mehanizmom
izazivanja bolesti
razlikovati viruse prema tipu
nukleinske kiseline
i prema domadaru
satelitne RNA
podrijetlo
virusa
objasniti
bioloku
raznolikost i
sistematsku
podjelu ivoga
svijeta
povezati veliku bioloku
raznolikost s evolucijskim
razvojem i prilagodbama
organizama na razliite
tipove stanita
prepoznati znaenje
dvojnog nazivlja za
lake snalaenje u
biolokoj raznolikosti
analizirati principe
raspodjele ivog svijeta
u 5 carstava
prepoznati vrstu kao
osnovnu
sistematsku
kategoriju
razlikovati
osnovne
sistematske kate
gorije i smjestiti
ovjeka u osnovne
sistematske
kategorije
prepoznati da je
podvrsta (odlika,
sorta;
pasmina, rasa) nia
kategorija od vrste,
a
da su rod, porodica,
red, razred, koljeno
(odjeljak), razred i
carstvo vie
sistematske
kategorije
svrstavanje u
sistematske
kategorije
opisati glavne
dijelove
prokariotske
stanice,
objasniti
njihovu ulogu i
razmnoavanje
prokariota
navesti organizme
koji pripadaju u carstvo
Monera
prokariotske stanice
1

navesti ulogu pojedinih
dijelova prokariotske
stanice
2

navesti podjelu bak-
terija prema obliku
razlikovati plazmid od
nukleoida
objasniti nain diobe
bakterija
prepoznati endosporu
kao oblik u kojem bakterije
preivljavaju nepovoljne
uvjete na primjeru uzronika
tetanusa
opisati raznolikost
bakterija prema tipu ishrane:
autotrofne (kemosintetske i
fotosintetske); heterotrofne
(saproftske i parazitske)
3

nabrojati naine
izmjene gena u
bakterija
(transformacija,
konjugacija,
transdukcija)
opisati kako se
uzgajaju bakterije i
zato su vani
sterilni
uvjeti
razlikovanje
bakterija prema
tipu, broju i
poloaju nitaste
tvorevine bakte-
rija (bievi, pili)
povijesni razvoj
bakteriologije
analizirati ulogu
prokariota
(bakterija) u
biosferi i u ivotu
ovjeka
objasniti pojmove
simbiont i parazit na
primjeru E. coli
opisati pojam pato-
genost i navesti putove
ulaska bakterija u orga-
nizam
objasniti vanost
cijanobakterija za ivot na
Zemlji
4
objasniti vrenje ili ferment-
aciju na primjeru kiseljenja
mlijeka ili kupusa
objasniti to su antibiotici i
opisati njihovu ulogu
opisati ulogu bakterija u
kruenju duika u prirodi
5

navesti primjere
korisne uloge i
primjene bakterija
u biosferi i u ivotu
ovjeka
usporediti grau
bakterija i
cijanobakterija
povezati pojavu
cvjetanja kopne-
nih voda i mora s
cijanobakterijama
jednadbe
vrenja
2O
opisati naine
suzbijanja bolesti
uzrokovanih
virusima i
bakterijama
nabrojati najee i na-
jopasnije viroze kod ljudi
i ivotinja (npr. prehlada,
gripa, bjesnoa, AIDS...) te
objasniti naine zatite
navesti neke bakterijske
bolesti
6

opisati preventivne
mjere protiv zaraznih
bolesti
7
objasniti na primjerima
preventivno cijepljenje (protiv
npr. gripe, hripavca, velikih
boginja)
navesti da virusi mogu
izazvati i tumore na
primjeru spolno
prenosivoga HPV
razlikovati grau
viroida i priona i
navesti bolesti koje
uzrokuju
naine lijeenja
viroza
viroze u biljaka
i ivotinja
Dodatna pojanjenja
1
uoiti da je prokariotska stanica ujedno i organizam
2
nukleoid ili bakterijski kromosom, ribosomi, citoplazma, rezervne tvari, stanina membrana, stanina stijenka,
omota ili kapsula, bievi, plazmid
3
kemosintetske: nitrifkacijske (duine) bakterije; fotosintetske: purpurne bakterije; saproftske: bacil sijena i
bakterije koje uzrokuju vrenje; parazitske: uzronik TBC-a
4
skupina organizama koja moe provoditi fotosintezu i nitrofksaciju; kozmopoliti i pioniri vegetacije
5
nitrifkacijske ili duine; nitrofksacijske ili duikove; denitrifkacijske, amonifkacijske
6
streptokokna angina (penicilin), TBC, gonoreja, siflis, akne, tetanus, upala plua (bakterijska ili virusna)
7
higijenske navike: pranje ruku, prokuhavanje; pasterizacija, sterilizacija, dezinfekcija, ...
2A
7.1.3. Protoktista i gljive
nuno vano vrijedno
neki od sadraja koji se ne
e ispitivati
navesti osobine
glavnih skupina
autotrofnih i
heterotrofnih
protoktista i
objasniti njihovu
ulogu u biosferi
navesti zajednike
osobine protoktista
1
navesti tipine
predstavnike
autotrofnih protoktista
te opisati njihovu
grau i nain ivota
2
navesti tipine
predstavnike
heterotrofnih
protoktista i opisati
njihovu grau i nain
ivota
3
navesti ulogu i
znaaj autotrofnih
(ftoplanktonskih)
i heterotrofnih
(zooplanktonskih)
protoktista u
hranidbenim
lancima
objasniti
razmnoavanje
zelenih algi na
primjeru morske
salate
navesti znaenje
algi u prehrani,
mikrobiologiji
(agar) i
gospodarstvu
objasniti tetnost
srdoboljne amebe
i trihomonasa za
ovjekovo zdravlje
opisati poslje-
dice irenja algi
pridolica u
Jadranu (kaulerpe)
defnirati pojam
indikator
oneienja
na primjeru morske
salate
povezati svjetlu-
canje mora s fto-
planktonom
(vrsta: Noctiluca
miliaris)
razlikovati tipove
plastida po kojima se
imenuju alge
4
objasniti kako se
poznavanje ivotnih
ciklusa patogenih
protoktista moe
upotrijebiti u kontro-
li njihova irenja (na
primjeru malarije)
detalji skupina svjetleih i
zlatnoutih biaa
graa tijela i
razmnoavanje
kremenjaica
ostali tipovi
fotosintetskih pigmenata,
produkata fotosinteze
i rezervnih tvari svih
autotrofnih protoktista
osim euglene i zelenih algi
proces probave kod
trepetljikaa
konjugacija trepetljikaa
ciklus razmnoavanja
plazmodija
podrijetlo heterotrofnih
protoktista
izmjena generacija u
sluznjaa
graa bieva i trepetljike
kitridijale
rasplodni organi
(sporangiofori i
zoosporangiji) peronospora
i plijesni
sluznjae
navesti osobine glji-
va i objasniti njihovu
ulogu u biosferi
navesti znaajke
gljiva koje ih povezuju
s biljkama, odnosno sa
ivotinjama
navesti tipine
predstavnike
mjeinarki i staparki
5

opisati vanost
gljiva u simbiozi
6

usporediti naine
razmnoavanja
mjeinarki i
staparki (oblik
sporangija, vrsta i
broj spora)
prepoznati otrovne
(zelena pupavka,
muhara, ludara) i
jestive vrste gljiva iz
skupine staparki i
mjeinarki (vrganj,
peurka, bukovaa,
smrak...)
detaljno razmnoavanje
mjeinarki i staparki
podjela staparki
22
navesti osobine i
znaenje liaja
opisati liaj kao
simbiozu mjeinarki i
staparki s modrozele-
nim ili zelenim algama
prepoznati
liajeve kao
indikatore
istoe zraka i
njihovo znaenje u
medicini (islandski
liaj)
poznavati
morfoloku
raznolikost liaja
(korasti, grmasti,
listasti)
oznaiti liaje kao
pionire vegetacije
opisati vegetativno
razmnoavanje
liajeva
detaljna slojevita graa
liaja (anatomska graa)
razmnoavanje liajeva
soredijima
navesti znaenje
protoktista i gljiva
za ovjeka i opisati
mjere za suzbijanje
bolesti uzrokovanih
parazitskim protok-
tistima i gljivicama
navesti parazitske
oblike gljiva (kandida)
navesti primjenu
gljiva (penicilijum) u
zdravstvu (penicilin),
industriji (kvaeve
gljivice),
poljoprivredi
(saprofti) i prehrani
(tartuf hranidbena
vrijednost)
navesti tetno
djelovanje otrovnih
gljiva na probavni i
ivani sustav
i stanini
metabolizam i nain
hitne pomoi pri
trovanju
7
Dodatna pojanjenja
1
protoktista (ranije protista) jednostanini eukariotski organizmi i viestanini organizmi koji nemaju defnirana tkiva
2
zeleni biai (euglena), kremenjaice, zelene (kina alga, klamidomonas, volvoks, spirogira, morska salata, kaulerpa,
klobui ), smee (jadranski brai, padina, cistozira, bobiarka) i crvene (litotamnij, Ceramium) alge
3
praivotinje: korjenonoci amebe i krednjaci; biai trihomonas; trepetljikai papuica; truskovci plazmodij;
nie gljive algaice (peronospora i sive plijesni)
4
kloroplasti, feoplasti, rodoplasti
5
mjeinarke: kvaeve gljivice, zelena plijesan, smrak, naranasta zdjeliarka, tartuf, pepelnice; staparke: vrganj,
bukovaa, peurka (ampinjon), puhara, zelena pupavka, muhara,
6
mikoriza (zamjena i/ili nadopuna korijenovih dlaica, sjemenke orhideja), simbioza gljiva i ivotinja (gljive i mravi)
7
puno vode, aktivni ugljen, hitna medicinska pomo
23
7.1.4. Botanika
nuno vano vrijedno
neki od sadraja
koji se ne e
ispitivati
navesti
zajednike
osobine biljaka i
objasniti osnovnu
organizaciju
biljnoga tijela
navesti podjelu
biljnoga
carstva
objasniti uloge biljnih
organa korijena,
stabljike i lista
objasniti prilagodbe
biljaka na kopnene
uvjete ivota
1

objasniti
povezanost zelenih
algi sa stablaicama
(klorofl, krob)
navesti biljna
tkiva, opisati grau
i navesti uloge
tvornoga i
provodnoga tkiva
objasniti to su
godovi
razvrstati ope
poznate biljne
vrste u
pripadajue
glavne skupine

razlikovati
glavne skupine
biljaka te
povezati
usavravanje
njihove grae i
uloge s
prilagoavanjem
ivotu na kopnu
usporediti
golosjemenjae i
kritosjemenjae
objasniti bolju
prilagoenost
kritosjemenjaa ivotnim
uvjetima u odnosu na
golosjemenjae
opisati grau i ulogu
cvijeta, ploda i
sjemenke
opisati grau
mahovina
navesti evolucijske
prednosti
papratnjaa u
odnosu na
mahovine
opisati prilagodbe
na razliite naine
opraivanja i
rasprostiranja
sjemenki
usporediti
znaajke
jednosupnica i
dvosupnica
razlikovati glavne
predstavnike
papratnjaa
opisati raznolikost
golosjemenjaa i
kritosjemenjaa
veza
heterospornosti
papratnjaa s
daljnjim razvojem
kopnenih biljaka
podatci o vegetaciji
karbona
mogui tijek
evolucije u pojavi
sjemenog zametka
razvoj biljaka kroz
geoloka doba
24
analizirati
razlike u ivotnim
ciklusima
razliitih skupina
biljaka
objasniti ivotni ciklus
kritosjemenjaa
opisati oblike
vegetativnog
razmnoavanja
2
prepoznati
dijelove cvijeta
kritosjemenjaa
razlikovati cvijet
i cvat
razlikovati vrste
plodova i nain
rasprostranjivanja
opisati primjere
preobrazbe
vegetativnih organa
3
objasniti ivotni ciklus
mahovina izmjenu
generacija
opisati ivotni ciklus
paprati izmjenu
generacija
4

na primjeru ivotnoga
ciklusa bora razlikovati
osnovne znaajke
razmnoavanja
golosjemenjaa
5

opisati znaaj cikasa
i ginka u flogeniji
golosjemenjaa
mikro i
makrosporogenezu
i dvostruku
oplodnju kod
golosjemenjaa
analizirati znaenje
biljaka u biosferi i
ivotu ovjeka
analizirati
znaenje
kritosjemenjaa u
ivotu ljudi
oznaiti mahovine
kao sedrotvorce
navesti znaenje
papratnjaa za ovjeka
procijeniti ekonomsku
i ekoloku vanost
golosjemenjaa
6

uloga mahovina u
nastanku tresetita
analizirati
raznolikost
fore i vegetacije
Hrvatske
navesti glavne
predstavnike fore
7
navesti glavne znaajke
i tipove vegetacije
Hrvatske
navesti
endemine,
zatiene i rijetke
biljke hrvatske fore
8

navesti jestive,
ljekovite i zainske
biljke u fori Hrvatske
9
objasniti
osnovne procese
vezane uz promet
vode u biljci
povezati strukturu
vode s njezinom
ulogom u biljnom
organizmu
10

protumaiti
mehanizme primanja
vode u biljci (osmoza,
bubrenje, difuzija)
opisati provoenje
vode kroz biljku i
povezati s korijenovim
tlakom i transpiracijom
objasniti grau i
smjetaj pui
objasniti otvaranja
pui
objasniti plazmolizu i
deplazmolizu
razlikovati
transpiraciju od
gutacije
defnicija slobodne
energije
vodni potencijal
Traubeova stanica
jednadba
osmotskoga tlaka
brojani iznosi
turgora i osmotskoga
tlaka u biljnoj stanici
Casparijeva pruga
25
analizirati znaenje
procesa vezanih
uz izmjenu tvari i
energije u biljci te
objasniti utjecaj
ekolokih imbenika
na te procese
objasniti anatomsku
grau lista
objasniti bioloku
oksidaciju na temelju
shematskoga prikaza
(anaerobni dio
glikoliza; aerobni dio:
Krebsov ciklus i dini
lanac)
povezati stanino
disanje i fotosintezu
navesti potrebne
biogene elemente
(C, H, O, N, P) za
razvitak biljke
opisati fnu struk-
turu kloroplasta i
povezati ih s
fotosintezom
ralaniti fotosin-
tezu i opisati
reakcije na svjetlu i
reakcije u tami
(Calvinov ciklus)
opisati prijenos
asimilata
objasniti hetero-
trofnu ishranu
11

opisati vrenja i
uvjete u kojima se
odvijaju
objasniti znaaj
minerala za ivot
biljaka (Mg, Fe) i
navesti posljedice
njihova nedostatka
utvrditi tipove biljaka
prema pH
vrijednostima tla s
primjerima
11

usporediti fotosintezu
s kemosintezom
analizirati utjecaj
vanjskih imbenika na
intezitet fotosinteze
(voda, svjetlost,
temperatura i CO
2
)
usporediti stanino
disanje i vrenje po
koliini dobivene
energije
postotci
zastupljenosti
mineralnih
elemenata u tlu
minerali i posljedice
njihova nedostatka i
suvika
noduli
reakcije redukcije
N
2
i redukcije NO
3
leghemoglobin
brojane vrijednosti
vidljive svjetlosti
reakcije fuzije H
2
u
He
fotosustavi I i II,
njihove valne duine
i povezanosti
dijelove vidljivoga
spektra (plavi, crveni,
zeleni)
kemijska struktura
klorofla
analizirati
fotosintezu kod
biljaka suhih stanita
(sukulente)
enzimi u
sekundarnim
reakcijama rubisko
fotorespiracija
dodatni mehanizam
vezanja CO
2
(C
4
biljke
i CAM biljke)
deprsteniranje i
povaljenice
2
objasniti
osnovne etape i
procese na
kojima se temelji
razvitak biljaka te
objasniti utjecaj
vanjskih i
unutarnjih
imbenika na te
procese
objasniti mogunost
rasta biljaka tijekom
cijeloga ivota i pove-
zati s vrnim i bonim
meristemima
objasniti proces rasta i
diferencijacije biljke
(klijanje sjemenki, stva-
ranje cvijeta i ploda)
objasniti djelovanje
biljnih hormona kao
regulatora rasta biljaka
objasniti djelo-
vanje ekolokih
imbenika na rast i
razvitak biljaka
(temperatura,
intezitet i trajanje
svjetlosti)
navesti i opisati
naine
uzgoja biljaka
vegetativnim putem
(kloniranje, reznice,
kultura tkiva)
usporediti razliito
djelovanje biljnih
hormona na rast i razvoj
biljaka (auksini i etilen)
opisati kako nastaju
izrasline ike
na primjerima opisati
dormanciju u biljaka i
njezin prekid
stratifkacija
opisati vernalizaciju
na primjeru
dvogodinje
biljke kupusa
detaljne reakcije
staninog disanja
nazive koenzima-
detaljnije reakcije
vrenja
jednadba dinog
koefcijenta
detaljni postanak
tkiva i organa
somatski embriji
veza asimetrine
diobe biljnih stanica
klice sjemenke s
diferencijacijom u
razliite stanice, tkiva
i organe
tumori i bakterija
A.tumefaciens Ti
plazmid
detaljniji opis hor-
mona i njihovog
djelovanja
priroena, prisilna
dormancija
ftokrom i njegovi
oblici
cirkadijarni ritmovi
forigen
analizirati
gibanja biljaka
objasniti znaaj gibanja
za biljke i navesti koji
podraaji potiu ta
gibanja
razlikovati tipove
gibanja
13
27
Dodatna pojanjenja
1
napredak sporofta, razvoj tkiva i organa, sjemenka
2
korijen ljiva; stabljika vrba, jagoda; podzemna
stabljika luk, krumpir, perunika; list afrika ljubica,
carska begonija
3
korijen: repasti korijen, zrano korijenje; stabljika:
vitica, trn; list: vitica, trn, brakteja
4
uoiti redukciju gametofta
5
uoiti daljnju redukciju gametofta
6
ekonomska: graevinarstvo drvo; proizvodnja
papira, smola; farmaceutska industrija iglice za
sirupe protiv kalja, efedrin iz kositrenice, gingko;
hortikultura; ekoloka: crnogorine ume
7
mahovine: obini vlasak; papratnjae: poljska
preslica, bujad, jelenak; golosjemenjae: bor, jela,
smreka, empres, tisa; kritosjemenjae dvosupnice:
bukva, kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva, kadulja,
kamilica, suncokret, maslaak; jednosupnice: luk,
ljiljan, trave: penica, kukuruz, zob, trska
8
endemine vrste: velebitska degenija, hrvatska
sibireja, dubrovaka zeina, hrvatska perunika,
krki runolist, hrvatski karanfl; zatiene vrste:
paprat gospin vlasak; sibirska perunika, kockavica,
kauni (orhideje), tisa, hrvatska vuja stopa, ciklama,
umarice, boikovina
9
povre (kupus, blitva, grah, endivija); voe: jabuka,
vinja, ljiva, jagoda, ribiz, smokva, roga, dud, pitomi
kesten, ljenjak; ljekovite biljke: metvica, majina
duica, kamilica, lipa, ljekovita kadulja; zainske biljke:
rumarin, lovor, perin, bosiljak; jestive: itarice (jeam,
penica)
10
topljivost tvari, kapilarnost, kohezija, adhezija
11
saprofti (metanske bakterije), paraziti
(polunametnici imela, potpuni nametnici volovod,
vilina kosa), simbioza (mahunarke i bakterije), mikoriza
(neke orhideje), biljke mesoderke autotrofne (rosika,
vronoa)
12
kisela tla kesten; bazina tla penica, blitva; slana
tla mriica, petrovac, tamaris
13
lokomotorna (taksije plivanje spermatozoida,
gibanja u stanicama strujanje plazme),
organomotorna gibanja (tropizmi gibanje organa
biljke prema sili tee, nastijeotvaranje cvjetova
tulipana pri povienim temperaturama, otvaranje
cvjetova danju, a nou zatvaranje, sklapanje liski
mimoze), turgorska gibanja (pucanje ploda trcalice)
28
7.1.5. Zoologija
OBRAZOVNI
ISHOD
TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nuno vano vrijedno
neki od
sadraja koji se
ne e ispitivati
navesti
zajednike
osobine
ivotinja
te
analizirati
osobitosti
glavnih
skupina
navesti zajednike
osobine ivotinja
opisati ulogu ivotinja
u biosferi
1
navesti ivotinjska tkiva, opisati
grau i navesti uloge
povezati razlike u
tjelesnoj organizaciji
ivotinja s podjelom
u 5 skupina: spuve,
beskolutiavci,
mnogokolutiavci,
malokolutiavci i
svitkovci
29
razvrstati
ope
poznate
ivotinjske
vrste u
pripadajue
glavne
skupine
objasniti po emu su
spuve najjednostavnija
skupina viestaninih
ivotinja
navesti glavne skupine
beskolutiavaca
2
prepoznati glavne
predstavnike arnjaka
3

mekuaca: puevi,
koljkai i glavonoci
prepoznati najvanije
predstavnike
4
razlikovati kolutiavce i
lankonoce
5
lankonoaca: rakovi,
pauci, korpioni, krpelji,
kukci i stonoge
navesti bodljikae kao
najpoznatiju skupinu
malokolutiavaca
razlikovati pojmove:
beskraljenjaci i
kraljenjaci
nabrojati zajednike
osobine kraljenjaka
6
razlikovati glavne
skupine (razrede)
kraljenjaka: ribe,
vodozemci, gmazovi,
ptice i sisavci
navesti glavne
skupine i predstavnike
vodozemaca
7
i predstavnike gmazova
8

razlikovati nie sisavce
od pravih sisavaca
povezati osobine
ovjeka s njegovom
pripadnou sisavcima
primatima
nabrojati zajednike osobine
beskolutiavaca
9
opisati glavne osobine
mnogokolutiavaca
prepoznavati
vanije predstavnike bodljikaa
10

razlikovati svitkoglavce i
kraljenjake kao najvanije
skupine svitkovaca
prepoznati kopljau kao niega
svitkovca koji ima svitak i krno
drijelo tijekom cijeloga ivota
uoiti veliku raznolikost
kukaca u biosferi i znati
prepoznati neke
najvanije predstavnike
11

poznavati zadrune
kukce: pele, mravi i termiti
navesti nekoliko
predstavnika rakova
(jastog, hlap, prug, kamp,
rakovica)
razlikovati ptice selice i
ptice stanarice
detaljna
sistematika riba
detaljna
podjela
vodozemaca
beznoci
(indijski rija)
detaljna
podjela
gmazova
detaljna
podjela ptica
detaljna
podjela sisavaca
latinski nazivi
vrsta
3O
analizirati
povezanost
tjelesne
grae i
funkcije
ivotinja s
nainom
ivota
navesti stanita i nain
ivota arnjaka
ivota mekuaca
opisati grau
kolutiavca
12
opisati vanjsku grau
lankonoaca na
primjeru kukca
uoiti da su rakovi
prilagoeni za ivot u
vodi, a ostali lankonoci
za ivot na kopnu
navesti krno drijelo,
ivanu vrpcu (cijev) s
lene strane tijela i svitak
kao glavne
zajednike osobine
svitkovaca
opisati vanjsku i
unutranju grau riba
razlikovati ribe prema
grai kostura
13
navesti glavne
znaajke ptica po kojima
se razlikuju od
ostalih kraljenjaka
nabrojati osobine
sisavaca po kojima se
razlikuju od drugih
kraljenjaka (dlaka, siu
mlijeko)
opisati osnovnu grau spuve
opisati osnovnu grau arnjaka
na primjeru hidre
analizirati prilagodbe
nametnikih beskolutiavaca
na nametniki nain ivota
14

navesti zajednike
osobine mekuaca plat,
vanjska ljutura, stopalo
objasniti da su mekuci
najrazvijeniji beskolutiavci
15

razlikovati otvoreni i
zatvoreni krvotok
razlikovati potpunu od
nepotpune preobrazbe
kukaca vretence i leptir
opisati vanjsku oplodnju riba i
vanjski embrionalni razvitak
opisati grau vodozemaca na
primjeru abe
opisati faze u ivotnom ciklusu
abe
gmazova na primjeru guterice
navesti specifne
osobine zmija, kornjaa i
krokodila
uoiti da veina ptica pripada
grebenkama, a manji dio
bezgrebenkama (noj)
povezati pojavu selidbe ptica
s manjkom hrane u stanitu
tijekom zime
opisati osnove vanjske grae i
smjetaj najvanijih
organa sisavca
objasniti razlike u grai udova
kao prilagodbe za razliite naine
kretanja na razliitim podlogama
objasniti razlike u grai zubala
kao prilagodbe na razliite naine
ishrane
19
razlikovati spolno i
nespolno razmnoavanje
spuvi
opisati izmjenu nespolne
(polip)
i spolne (meduza)
generacije arnjaka na
primjeru uatoga
klobuka
navesti predstavnike
kolutiavaca: cjeva
i pjeskulja (u moru),
pijavice (u kopnenim
vodama)
uoiti pojavu
presvlaenja kod nekih
skupina lankonoaca
(rakovi, kukci)
opisati neke specifne
osobine pauka (mree) i
korpiona (otrovna
bodlja) po kojima
se razlikuju od ostalih
lankonoaca
opisati grau
morskoga jeinca
16
objasniti razliku
izmeu plave i
bijele ribe s
obzirom na nain
ishrane i stanite
(bental, pelagijal)
uoiti prilagodbe
ovjeje ribice za ivot u
podzemnim vodama
17
povezati pojavu
mitarenja s promjenama
temperature u okoliu
prepoznati da
su imii sisavci
prilagoeni za letenje
detaljna graa
svih skupina
beskolutiavaca
detalji
ivotnih ciklusa
nametnikih
ivotinja s
nazivima
liinakih
stadija:
miracidiji,
cerkarije i sl.
detaljna graa
kolutiavaca
nazivi liinki
nazivi organa
za izluivanje
(protonefridiji,
metanefridiji,
antenalne
lijezde...)
detaljna
podjela kukaca
platenjaci
osnove grae
i nain ivota
kopljae
3A
analizirati
povezanost
tjelesne
grae i
funkcije
ivotinja s
nainom
ivota
ivota arnjaka
ivota mekuaca
opisati grau
kolutiavca
12
opisati vanjsku grau
lankonoaca na
primjeru kukca
uoiti da su rakovi
prilagoeni za ivot u
vodi, a ostali lankonoci
za ivot na kopnu
navesti krno drijelo,
ivanu vrpcu (cijev) s
lene strane tijela i svitak
kao glavne
zajednike osobine
svitkovaca
opisati vanjsku i
unutranju grau riba
razlikovati ribe prema
grai kostura
13
navesti glavne
znaajke ptica po kojima
se razlikuju od
ostalih kraljenjaka
nabrojati osobine
sisavaca po kojima se
razlikuju od drugih
kraljenjaka (dlaka, siu
mlijeko)
opisati osnovnu grau spuve
opisati osnovnu grau arnjaka
na primjeru hidre
nametnikih beskolutiavaca
na nametniki nain ivota
14

navesti zajednike
osobine mekuaca plat,
vanjska ljutura, stopalo
objasniti da su mekuci
najrazvijeniji beskolutiavci
15

razlikovati otvoreni i
zatvoreni krvotok
razlikovati potpunu od
nepotpune preobrazbe
kukaca vretence i leptir
opisati vanjsku oplodnju riba i
vanjski embrionalni razvitak
opisati grau vodozemaca na
primjeru abe
opisati faze u ivotnom ciklusu
abe
gmazova na primjeru guterice
navesti specifne
osobine zmija, kornjaa i
krokodila
uoiti da veina ptica pripada
grebenkama, a manji dio
bezgrebenkama (noj)
povezati pojavu selidbe ptica
s manjkom hrane u stanitu
tijekom zime
opisati osnove vanjske grae i
smjetaj najvanijih
organa sisavca
objasniti razlike u grai udova
kao prilagodbe za razliite naine
kretanja na razliitim podlogama
objasniti razlike u grai zubala
kao prilagodbe na razliite naine
ishrane
19
razlikovati spolno i
nespolno razmnoavanje
spuvi
opisati izmjenu nespolne
(polip)
i spolne (meduza)
generacije arnjaka na
primjeru uatoga
klobuka
navesti predstavnike
kolutiavaca: cjeva
i pjeskulja (u moru),
pijavice (u kopnenim
vodama)
uoiti pojavu
presvlaenja kod nekih
skupina lankonoaca
(rakovi, kukci)
opisati neke specifne
osobine pauka (mree) i
korpiona (otrovna
bodlja) po kojima
se razlikuju od ostalih
lankonoaca
opisati grau
morskoga jeinca
16
objasniti razliku
izmeu plave i
bijele ribe s
obzirom na nain
ishrane i stanite
(bental, pelagijal)
uoiti prilagodbe
ovjeje ribice za ivot u
podzemnim vodama
17
povezati pojavu
mitarenja s promjenama
temperature u okoliu
prepoznati da
su imii sisavci
prilagoeni za letenje
detaljna graa
svih skupina
beskolutiavaca
detalji
ivotnih ciklusa
nametnikih
ivotinja s
nazivima
liinakih
stadija:
miracidiji,
cerkarije i sl.
detaljna graa
kolutiavaca
nazivi liinki
nazivi organa
za izluivanje
(protonefridiji,
metanefridiji,
antenalne
lijezde...)
detaljna
podjela kukaca
platenjaci
osnove grae
i nain ivota
kopljae
analizirati
uslonjavanje
tjelesne
grae
i funkcije
ivotinja
tijekom
evolucije
objasniti nastanak
viestaninih ivotinja
od jednostaninih
povezati
pojednostavljenje
tjelesne grae
malokolutiavaca s
nainom ivota
navesti prilagodbe
lankonoaca (na
primjeru kukaca) za
ivot na kopnu
objasniti prilagodbe
riba za ivot u vodi
(koa, peraje, krge, srce)
vodozemaca za ivot
u vodi i na kopnu (aba)
uoiti prilagodbe
gmazova za kopneni
nain ivota
navesti prilagodbe u
tjelesnoj grai i funkciji
koje su omoguile
pojavu homeotermnosti
kod ptica i sisavaca
opisati prilagodbe
ptica za letenje
18
povezati sloenost tjelesne
grae i tjelesne simetrije s
nainom ivota i stupnjem
pokretljivosti na primjeru ribe i
vlasulje
objasniti evolucijsko znaenje
panoica
objasniti pojavu kolutiavosti,
zatvorenoga krvotoka i zaetka
nogu kao znaajnoga napretka u
organizaciji tijela kolutiavaca
povezati evoluciju iroglavaca i
svitkovaca (krno drijelo i
potpora glavice)
objasniti uslonjavanje grae
organa i organskih sustava
kraljenjaka (srce, plua,
probavilo, mozak i osjetila) kao
napredak u prilagodbi za ivot na
kopnu
objasniti prednosti
homeotermnih ivotinja u
odnosu na poikilotermne
prepoznati da su sisavci
kopnene ivotinje od kojih su se
neki naknadno prilagodili za ivot
u vodi (dupini, kitovi, tuljani)
prepoznati prohodno
probavilo oblia
napredak u tjelesnoj
organizaciji u odnosu
na plonjake
zakljuiti da su glavonoci
najrazvijenija skupina
mekuaca
uoiti da s pojavom
plua dolazi do
razdvajanja maloga i
velikoga krvotoka
povezati zmije i beznone
gutere (sljepi i blavor) s
etverononim pretcima
detaljno
Hadijeva i
Haeckelova
teorija o
postanku
viestaninih
ivotinja
pojava
partenogeneze
kod vodenbuhe
svojstva
peripatusa kao
ivoga fosila
krunouste
nastanak
pojedinoga
sustava (oko,
uho)
32
analizirati
znaenje
glavnih
skupina
ivotinja u
biosferi i
ivotu
ovjeka
razlikovati pojmove
nametnik (parazit) i
domadar
razlikovati glavne
predstavnike
nametnikih
beskolutiavaca opasnih
za ovjeka
20
objasniti glavne naine
izbjegavanja zaraavanja
(nametniki kolutiavci)
21

analizirati korisnu i tetnu
ulogu kukaca u biosferi i ivotu
ovjeka
22
prepoznati znaenje riba u
prehrani ljudi te vanost uzgoja
riba
23

objasniti znaenje riba kao
potroaa u lancima prehrane u
vodenim ekosustavima
navesti znaenje ptica u biosferi
(potroai biljojedi, mesojedi,
strvinari)
prepoznati vanosti
mekuaca u ishrani ljudi te
shvatiti znaenje uzgoja
koljkaa kao zamjena
izlovljavanju
objasniti da su koljkai
fltratori
24

objasniti znaenje
gujavica za poveavanje
plodnosti tla
oznaiti krpelje kao
nametnike na ivotinjama
i ovjeku i prenosnike
uzronika bolesti
(virusnoga
encefalitisa)
prepoznati ekonomsko
znaenje uzgojenih ptica
(peradarstvo)
navesti znaenje sisavaca
za ovjeka
25

objasniti
posebnosti
faune
Hrvatske
poznavati tradiciju
spuvarstva na Jadranu
(Krapanj)
prepoznati tradiciju
koraljarstva na otoku
Zlarinu
izdvojiti crnu udovicu
kao naega otrovnoga
pauka
navesti nae otrovne
zmije: poskoka i
riovku te znati to
poduzeti kod zmijskoga
ugriza
33
analizirati
znaenje
glavnih
skupina
ivotinja u
biosferi i
ivotu
ovjeka
razlikovati pojmove
nametnik (parazit) i
domadar
razlikovati glavne
predstavnike
nametnikih
beskolutiavaca opasnih
za ovjeka
20
objasniti glavne naine
izbjegavanja zaraavanja
(nametniki kolutiavci)
21

analizirati korisnu i tetnu
ulogu kukaca u biosferi i ivotu
ovjeka
22
prepoznati znaenje riba u
prehrani ljudi te vanost uzgoja
riba
23

objasniti znaenje riba kao
potroaa u lancima prehrane u
vodenim ekosustavima
navesti znaenje ptica u biosferi
(potroai biljojedi, mesojedi,
strvinari)
prepoznati vanosti
mekuaca u ishrani ljudi te
shvatiti znaenje uzgoja
koljkaa kao zamjena
izlovljavanju
objasniti da su koljkai
fltratori
24

objasniti znaenje
gujavica za poveavanje
plodnosti tla
oznaiti krpelje kao
nametnike na ivotinjama
i ovjeku i prenosnike
uzronika bolesti
(virusnoga
encefalitisa)
prepoznati ekonomsko
znaenje uzgojenih ptica
(peradarstvo)
navesti znaenje sisavaca
za ovjeka
25

objasniti
posebnosti
faune
Hrvatske
poznavati tradiciju
spuvarstva na Jadranu
(Krapanj)
prepoznati tradiciju
koraljarstva na otoku
Zlarinu
izdvojiti crnu udovicu
kao naega otrovnoga
pauka
navesti nae otrovne
zmije: poskoka i
riovku te znati to
poduzeti kod zmijskoga
ugriza
opisati
razloge
ugroenosti
ivotinja i
potrebne
mjere
zatite
prepoznati neke
zatiene vrste mekuaca u
Hrvatskoj (periska, prstaci,
bava, prugasta mitra)
objasniti tetne
posljedice upotrebe
insekticida
navesti neke zatiene
vrste vodozemaca u
Hrvatskoj
26
uoiti da je opstanak
veine gmazova u
Hrvatskoj ugroen pa
su zakonom zatieni
analizirati uzroke
ugroenosti opstanka
ptica, naroito
grabljivica i movarica
27
analizirati uzroke
ugroenosti opstanka
nekih sisavaca u
Hrvatskoj
28
Detaljna pojanjenja
1
potroai biljojedi, mesojedi i svejedi
2
plonjaci (virnjaci, metilji, trakavice), arnjaci, oblii i mekuci
3
hidra, moruzgva, vlasulja, koralji, uati klobuk
4
puevi: vinogradnjak, balavci; koljkai: bezupka, dagnja; glavonoci: sipa, lignja, hobotnica
5
jednakomjerna kolutiavost kolutiavaca od nejednakomjerne kod lankonoaca
6
kraljenica, lubanja mozak, krge plua, vieslojna koa, organi za kretanje
7
bezrepci (gatalinka, zelena aba, aba krastaa, uti muka) i repai (vodenjaci, dadevnjak, ovjeja ribica)
8
krokodili (nilski krokodil), kornjae (barska kornjaa, glavata elva), zmije (bjelouka, kravosas, riovka, poskok) i
guteri (zidna guterica, zelemba, macaklini)
9
imaju tkiva i organe, nekolutiavo tijelo, nema pravih organa za pokretanje
10
jeinci, zvjezdae, zmijae, trpovi
34
11
skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci, buhe, kornjai (hrut, jelenak, bubamara), ose, mravi, bumbari,
pele, vodencvjetovi, vretenca
12
na primjeru gujavice: kolutiav raspored dijelova organskih sustava (ivani, miini, za izluivanje, zatvoreni
optjecajni sustav)
13
hrskavinjae: morski psi, rae; kotunjae: morske (srdela, tuna, zubatac, karpina); rijene (aran, pastrva,
som, tuka)
14
zatitna kutikula, anaerobija, proizvodnja velike koliine jajaaca, redukcija tjelesne grae
15
imaju optjecajni i dini sustav
16
vodoilni sustav i koni skelet
17
zakrljale oi, depigmentirano tijelo
18
perje, uplje kosti i zrani mjehuri, greben prsne kosti i letni miii
19
glodavci, biljojedi preivai, mesojedi, svejedi
20
metilji (ovji metilj), trakavice (svinjska, govea i pasja) i oblii (djeja glista i trihina)
21
uz pomo slika ivotnih ciklusa djeje gliste, trihine i ehinokoka
22
korisna uloga kukaca: hrana drugim ivotinjama, opraivanje biljaka, rasprostranjivanje sjemenki, proizvodnja
meda; tetna uloga kukaca kao nametnika (biljne i titaste ui, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca bolesti
(komarci, ui, muhe)
23
primjeri uzgoja u Hrvatskoj pastrva, aran, lubin, tuna
24
akumuliraju mikroorganizme i tetne spojeve iz mora opasnost od trovanja
25
kuni ljubimci, hrana, sirovine za industriju
26
ovjeja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukai
27
grabljivice orlovi, jastrebovi, sokolovi, sove; pjevice i movarice aplje, rode, liarka
28
sredozemna medvjedica, dupin, medvjed, vjeverica, vidra, vuk, ris, divokoza, imii
35
7.1.6. Biologija ovjeka
nuno vano vrijedno
neki od sadraja koji
se ne e
ispitivati
objasniti
kemijski sastav
tijela ovjeka i
analizirati
ulogu glavnih
anorganskih i
organskih
spojeva
objasniti vanost
odravanja osmotske
ravnotee u
organizmu
poznavati kemijski
sastav tijela ovjeka
poznavanje
zastupljenosti
pojedinih minerala u
postotcima
nabrajanje svih
minerala
uzronici zaraznih
bolesti koji se prenose
vodom
objasniti
sastav
tjelesnih
tekuina te
analizirati
sastav i uloge
krvi
navesti osnovne
sastojke krvi
navesti glavne
simptome anemije
prepoznati znaenje
krvi u lijeenju
(transfuzija)
objasniti ulogu he-
moglobina u prijenosu
kisika i ugljikovoga(IV)
oksida
navesti podjelu i
uloge leukocita
objasniti ABO i Rh
sustav krvnih grupa
objasniti ulogu
trombocita
objasniti izmjenu
tvari
izmeu kapilara i tkiva
povezati nedostatak
hemoglobina s
anemijom
objasniti razliku
plazme i seruma
objasniti pojmove:
aglutinacija, hemoliza
povezati Rh sustav s
hemolitikom bolesti
novoroenadi
poznavati pojam:
sedimentacija
opisati sastav i ulogu
limfe
razlikovati glavna
krvotvorna tkiva i
organe
poznavanje razliitih
tipova ane mija
detaljna struktura
hemoglobina
biorazgradnja
hemoglobina u jetri
shema zgruavanja
krvi
leukopenija, leukocito-
za, limfopenija
bolesti krvotvornih
organa
hematokrit
graa i broj krvnih
tjeleaca
mikroskopski preparat
krvi
proces hematopoeze
i meustadiji u procesu
diferencijacije krvnih
tjeleaca
analiza krvi
vrste kolesterola i
lipoproteina
3
objasniti
smjetaj u
tijelu, grau,
ulogu i nain
rada srca i
krvoilnoga
sustava
razlikovati osnovnu
grau i ulogu arterija
i vena
usporediti tlakove u
krvnim ilama
opisati smjetaj srca
u ovjeka
povezati osnovnu
grau srca s ulogom
objasniti ulogu
maloga
i velikoga optoka krvi
prepoznati utjecaj
ivanog sustava na
krvoilni sustav
1

analizirati ovisnost
promjena u
intenzitetu tjelesne
aktivnosti s
promjenama u radu
srca i plua
analiza EKG-a
usporedba disanja i
krvotoka prije i nakon
roenja
objasniti
smjetaj u
tijelu, grau,
ulogu i nain
rada dinoga
sustava
poznavati dijelove
dinoga sustava i
njihov poloaj u tijelu
ovjeka
povezati grau
dinih
organa s njihovim
ulogama
objasniti mehaniku i
regulaciju disanja
objasniti mehanizam
izmjene plinova u
pluima te izmeu krvi
i stanica
objasniti povezanost
plunoga i staninoga
disanja
povrina plua
(brojano)
promjer alveola
tlakovi u pluima
(brojane vrijednosti)
respiratorni volumen
vanjska i unutarnja
respiracija
saturacija
hemoglobinom
visinska bolest
kemosenzitivna
podruja
regulacija disanja
objasniti
smjetaj u
tijelu,
grau, ulogu
i nain rada
imunolokoga
sustava
razlikovati pojmove
antigen, antitijelo i
imunoloka reakcija
razlikovati organe
i tkiva imunolokoga
sustava
razlikovati
nespecifni (fagociti) i
specifni (B i T limfoci-
ti) imunitet
navesti putove ulaska
antigena u organizam,
mjesta prepoznavanja
te naine sprjeavanja
ulaska antigena
razlikovati aktivno i
pasivno steenu
imunost
imunolokoga sustava
na tumor
limfatike ile, limfa
i limfoidni organi
(krajnici, slezena, timus i
kotana sr)
komplikacije pri
transplantaciji
detalji grae B i T
limfocita
apoptoza
struktura
imunoglobulina
tipovi T stanica
citokini
priprema cjepiva
37
objasniti
smjetaj u
tijelu, grau,
ulogu i nain
rada
probavnoga
sustava
navesti probavne
organe i odrediti
njihov poloaj u tijelu
povezati grau
organa za probavu s
njihovom ulogom
objasniti ulogu jetre i
guterae u probavi
hrane
poznavati grau
zuba
usporediti mlijeno i
trajno zubalo ovjeka
prepoznati djelo-
vanje
ptijalina
prepoznati djelo-
vanje
pepsina
objasniti ulogu ui
usporediti ulogu
tankoga i debeloga
crijeva
objasniti peristaltiku
crijeva
enzimi: peptidaze,
nukleaze, lipaze,
maltaze, saharaze i
ostali
probavni hormoni
sfnkter Oddi
kolecistokinin
objasniti
smjetaj u
tijelu,
grau, ulogu
i nain rada
metabolikoga
sustava
analizirati meha-
nizam termoregulacije
razlikovati sastojke
hrane koji su izvor
energije u organizmu
i koji izgrauju
organizam
objasniti regulaciju
eera u krvi
razlikovati bazalni i
radni metabolizam
prepoznati vanost
vitamina i posljedice
nedostatka
2

razlikovati vitamine
topljive u mastima i
vodi
prepoznati ulogu
minerala u organizmu
3
shema metabolikih
putova
objasniti
smjetaj u
tijelu, grau,
ulogu i nain
rada sustava za
regulaciju
sastava
tjelesnih
tekuina
povezati grau
koe s
njezinim ulogama
navesti ulogu me-
lanina u zatiti od UV
zraenja
povezati osnovnu
grau nefrona s
njegovom ulogom u
fltraciji krvne plazme i
stvaranju mokrae
povezati nastanak
amonijaka i ureje
s metabolizmom
bjelanevina
analizirati djelovanje
hormona u regulaciji
rada nefrona i regu-
laciji sastava tjelesnih
tekuina (ADH, aldo-
steron)
opisati hemodijalizu i
nunost transplanta-
cije kod potpunoga
zatajivanja rada
bubrega (uremija)
princip analize
pokazatelja
zdravstvenoga stanja
organizma iz urina
38
objasniti
smjetaj u
tijelu, grau,
ulogu i nain
rada sustava
organa za
kretanje
analizirati kostur
ovjeka oblik, veliinu i
poloaj kostiju
objasniti promjene u
kosturu koje nastupaju
tijekom ivota
4
navesti osobine i
vrste miinoga tkiva
razlikovati uloge
pojedinih dijelova
sustava organa za
kretanje
objasniti znaenje
ivano-miine veze
za rad miia
povezati brojnost
mitohondrija s
oslobaanjem energije
u miinim stanicama
povezati grau
miine stanice s
temeljnim principom
miine kontrakcije
opisati grau kosti
objasniti grau i
funkciju hrskavice
objasniti uloge
vitamina D i minerala
Ca u izgradnji kosti
navesti bjelanevine
u sastavu miofbrila i
njihovu ulogu
detaljna graa mio-
fbrila (aktin, miozin, H
pruga.)
latinski nazivi miia
vaniji miii i kosti
ovjeka
objasniti
smjetaj u
tijelu, grau,
ulogu i nain
rada
endokrinoga
sustava
navesti endokrine
lijezde i odrediti
njihov smjetaj u tijelu
razlikovati egzokrine
od endokrinih lijezde
objasniti hijerarhijski
poloaj i ulogu hipofze
objasniti ulogu
stimulacijskih/tropnih
hormona hipofze
objasniti mehanizam
povratne sprege pri
luenju hormona
navesti hormone
pojedinih lijezda i
njihovu ulogu
veza hormona i
specifnih receptora (na
ili u ciljnim stanicama)
objasniti
smjetaj u
tijelu, grau,
ulogu i nain
rada spolnoga
sustava
navesti organe
mukoga i enskog
spolnoga sustava i
objasniti njihove uloge
opisati dijelove
menstrualnoga ciklusa
odrediti termin
ovulacije s obzirom na
duinu trajanja
menstrualnoga ciklusa
opisati proces
oplodnje
objasniti znaenje
dojenja
ralaniti faze
brazdanja, implantacije
blastociste i razvoj
zametka
opisati tijek trudnoe
te ulogu i osnovnu
grau posteljice
povezati fzioloke i
psihike promjene u
pubertetu
objasniti hormonsku
regulaciju menstrual-
noga ciklusa
objasniti ivano-
-hormonsku regulaciju
poroaja i dojenja
razlikovati glavne
znaajke poroajnih
doba
39
objasniti
smjetaj u
tijelu, grau,
ulogu i nain
rada
osjetilnoga
i ivanoga
sustava
navesti dijelove
ivanoga sustava i
objasniti njegovu
ulogu
poznavati princip
nastanka osjeta
prepoznati dijelove
oka (ona jabuica,
oni ivac)
opisati grau ivane
stanice i objasniti
ulogu njezinih dijelova
usporediti grau
mozga i lene
modine
razlikovati vrste
ivaca
i njihove uloge
povezati naboj
stanine membrane
i aktivni transport iona
kroz membranu
s nastankom podraaja
(depolarizacija repo-
larizacija)
opisati funkcionalnu
podjelu kore velikoga
mozga
opisati grau punice
i objasniti ulogu
pojedinih dijelova pri
nastanku osjeta sluha
opisati akomodaciju
oka i objasniti pore-
meaje u funkciji
oka (kratkovidnost i
dalekovidnost)
opisati prijenos
svjetlosnih podraaja
opisati smjetaj etiri
osnovna okusa na
jeziku
opisati provoenje
ivanoga impulsa i
procese u sinapsi
razlikovati priroene
(sisanje, disanje,
kaljanje) od steenih
refeksa (Pavlovljev
refeks)
analizirati refeksnu
reakciju
neurotransmitera i
ulogu enzima pri
njihovoj razgradnji
objasniti znaenje
sna za normalno
funkcioniranje orga-
nizma
opisati osjetilo njuha
i prijenos signala do
mozga
poznavati poloaj
organa za ravnoteu
ekscitacijski i inhibici-
jski neuroni
funkcioniranje
podruja za govor u kori
mozga
bazilarna membrana,
pokrovna membrana,
Cortijev organ, graa
labirinta
makula, statoliti
perilimfa, endolimfa
mozgovni ivci i
zadae koje obavljaju
elektrina aktivnost
mozga i modani valovi
mehanizam razliko-
vanja boja i prostorna
percepcije
pamenje
policikliko i
monocikliko spavanje
govor: Wernickeovo i
Brokino podruje
glaukom, ablacija
mrenice
analizirati
znaenje
pojedinih organa
i organskih
sustava
u odranju
homeostaze
organizma
objasniti pojam
homeostaze
poznavati znaenje
vode za odravanje
ivota
analizirati ulogu
bubrega u odravanju
homeostaze
5

objasniti vanost
stalnih pH vrijednosti
tjelesnih tekuina
povezati disanje i
regulaciju pH (acidoza,
alkaloza)
4O
navesti glavne
poremeaje i
bolesti organa i
organskih
sustava
ovjeka
analizirati
imbenike i
ponaanja
koja
unapreuju
zdravlje
ovjeka i
razlikovati ih
od onih koji ga
naruavaju
prepoznati pozitivne
i negativne utjecaje na
srce i krvoilni sustav
povezati nain ivota
s pojavom visokoga
tlaka i arteroskleroze
povezati najee
bolesti i poremeaje
dinoga sustava s
rizinim imbenicima
za zdravlje
defnirati AIDS,
navesti uzronika i
objasniti naine
zaraze HIV-om i
naine zatite
defnirati pojam
alergije i navesti
najee alergene
objasniti nastanak
karijesa i naine
zatite zuba
objasniti tetnost
alkohola
objasniti pojavu
proljeva i zatvora i
osnovu samopomoi
navesti pravila
zdrave
prehrane
uoiti rizine
imbenike za zdravlje
i rad bubrega
navesti spolno pre-
nosive bolesti
6
povezati spolno
prenosive bolesti s
rizinim ponaanjem
navesti metode
kontracepcije te objas-
niti vanost
planiranja obitelji
objasniti pojam ovi-
snosti te navesti vrste i
tetne posljedice
navesti bolesti koje se
prenose krvlju (AIDS,
hepatitis)
opisati dijabetes,
navesti rizine
imbenike za poja-
vu bolesti i naine
lijeenja
defnirati leukemiju
defnirati hemofliju
prepoznati znaenje
programa imunizacije
djece
prepoznati vanost
transplantacije i
doniranja organa
povezati nastanak
nekih bolesti s
poremeajima u radu
endokrinih lijezda
(guavost, gigantizam,
nanizam, dijabetes)
povezati pojavu
modane kapi s
rizinim imbenicima
navesti degenerativ-
ne bolesti ivanog
sustava (Parkinsonova
i Alzheimer, multipla
skleroza)
uoiti opasnost buke
na zdravlje
tumori ivanoga
sustava
duevne bolesti
4A
Dodatna pojanjenja
1
regulacija rada srca i irenje/suavanje krvnih ila
2
vitamini: A, B, C, D, E
3
minerali: Ca, P, Fe, J
4
rahitis, prijelomi, osteoporoza, uganua i iaenja
5
regulacija tjelesnih tekuina, ekskrecija, regulacija krvnoga tlaka i eritropoeze
6
HIV, hepatitis, herpes, papiloma (HPV), trihomonas, klamidija, chlamydia, gonoreja, siflis
42
7.1.7. Genetika i evolucija
OBRAZOVNI
ISHOD
nuno vano vrijedno
neki od
sadraja koji
se ne e
ispitivati
objasniti
osnovne
genetike
pojmove i
analizirati
njihove
meuodnose
defnirati genetiku i
povezati je s drugim
biolokim disciplinama
razlikovati pojmove
nasljedne tvari i
nasljednih svojstava
objasniti genotip i
fenotip
povezati odnos
izmeu gena i okoline
s oblikovanjem fenotipa
objasniti pojmove klona
i populacije na primjerima
iz ivota
objasniti
kemijsku grau
i mehanizam
djelovanja gena
opisati grau, ulogu
i svojstva nukleinskih
kiselina
opisati kako geni
upravljaju ivotnim pro-
cesima (biosinteza
proteina)
objasniti i
usporediti
grau i
organizaciju
nasljedne tvari
virusa,
prokariota i
eukariota
objasniti
kromosomsku teoriju
nasljeivanja
razlikovati i objasniti
temeljnu grau, broj
i vrste kromosoma te
kromosomske
garniture
usporediti genske sustave
virusa, bakterija (nukleoid i
plazmid!) i eukariota
navesti uloge plazmida
43
analizirati
znaenje
mejoze i
krianja za
nasljeivanje
poznavati osnovna
naela odreivanja
spola (X, Y kromosomi)
razlikovati uzroke varija-
bilnosti mutacije, modi-
fkacije, rekombinacije,
krianje)
analizirati znaenje
nezavisnoga razdvajanja
homolognih kromosoma i
krosingover
razlikovati dominantna
i recesivna svojstva,
roditeljsku (parentalnu)
generaciju i generaciju
potomaka (flijalnu)
objasniti pojmove:
alel, homozigotni i
heterozigotni organizmi
objasniti na primjerima
monohibridno, dihibridno
i intermedijarno krianje
primijeniti Mendelove
zakone u rjeavanju
zadataka razliitih tipova
krianja
objasniti multiple alele
i primjeniti na primjerima
(nasljeivanje krvnih
grupa i sl.)
izvankromo-
somsko
nasljeivanje
Barrovo
tijelo
metoda
odreivanja
poremeaja
spolnih stanica
u interfazi
44
navesti vrste
promjena
genotipa te
objasniti
mogue uzroke
i posljedice
defnirati mutacije te
navesti primjere
razlikovati vrste
mutacija (gena, grae i
broja kromosoma)
navesti uzroke mutacija
navesti uestalost
tetnih i korisnih mutacija
povezati neke nasljedne
bolesti (hemoflija,
daltonizam,miina
distrofja) sa smjetajem
gena na spolnim
kromosomima
primijeniti spoznaje o
mutacijama u ovjeka
u rjeavanju zadataka
navesti primjere
kromosomskih aberacije
u ovjeka (trisomija
21 sindrom Down,
Turnerov sindrom
44 X0)
povezati pojavu
mutacija s malignim
oboljenjima i raspraviti
o rizinim imbenicima
i rizinim ponaanjima
objasniti
mogunosti
primjene
genetike
na razliitim
podrujima
ljudske
djelatnosti
opisati osnovne metode
prouavanja
nasljeivanja u ljudi
rodoslovlje, citogenetska
istraivanja)
objasniti nasljeivanje
hemoflije pomou
rodoslovlja
opisati primjenu DNA u
tehnologiji
1
objasniti
osnovne
principe i
etape kemijske
i bioloke
evolucije
defnirati pojam
evolucija
2

razlikovati pojmove: ke-
mijska i bioloka evolucija
opisati Millerov pokus
i objasniti kemijsku
evoluciju
3

opisati Oparinov pokus i
objasniti vrijednost
koacervatnih kapljica
kao modela evolucije
prikazati ukratko postanak
Svemira i procijeniti starost
Svemira, Sunevoga sustava
i Zemlje
defnirati protobionte
4
45
analizirati
glavne dokaze
evolucije
navesti dokaze
evolucije i objasniti
na primjerima:
fosili i nastanak fosila;
prijelazni oblici (praptica,
Psilophyton); ivi fosili
(resoperke, gingko);
razvojni
nizovi (konj i ogrc);
dokazi iz biogeografje
5
;
dokazi iz poredbene
anatomije
6
; dokazi iz
poredbene embriologije;
dokazi iz molekularne
biologije
navesti osnovne
geoloke ere Zemljine
prolosti
analizirati znaajke
ivoga svijeta u pojedinim
geolokim erama
7
prepoznati provodne
fosile (amoniti, trilobiti)
objasniti znaenje
resoperki i dvodihalica
u evoluciji kopnenih
kraljenjaka
usporediti brojnost i
raznolikost dananjih
gmazova sa svijetom
gmazova u prolosti
(mezozoik)
objasniti zajedniko
podrijetlo ptica i gmazova na
primjeru fosila praptice
navesti zajednike
osobine gmazova i
ptica koje ukazuju na
zajedniko podrijetlo
prepoznati da su se prvi si-
savci mogli razviti iz drevnih
gmazova (zvjerogmazovi)
eoni i epohe
(periodi)
objasniti
osnovne
postavke
Darwinove
selekcijske
teorije
evolucije
te glavne
pokretake sile
evolucijskoga
procesa
navesti osnovne
postavke darvinizma
objasniti zato su
mutacija i selekcija temelj-
ne sile evolucije
objasniti pojam
specijacija
analizirati darvinizam
objasniti vanost
genetikoga drifta i
izolacijskih mehanizama
za evoluciju
razlikovati
konvergentnu
(morski pas i dupin)
i divergentnu (zebe)
evoluciju na konkretnim
primjerima
razlikovati alopatrijsku
(guterice) i simpatrijsku
(penica) specijaciju
na primjerima
usporediti Lamarckovu i
Darwinovu teoriju evolucije
-objasniti sukcesivnu
evoluciju
objasniti
evoluciju ovjeka
defnirati primate i
raspraviti sistematsku
pripadnost ovjeka u
primate
navesti glavne etape u
razvoju ovjeka
8

objasniti nastanak rasa
4
Dodatna pojanjenja
1
primjena genetikih otkria u: uzgoju ivotinja i biljaka, biotehnologiji (genetiko inenjerstvo); proizvodnja
lijekova (na primjeru inzulina)
2
dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagoenosti organizama na okoli
3
postanak prvih organskih molekula iz anorganskih; preduvjeta za postanak prve stanice
4
mogui prvi oblik ivota: jednostanian, prokariot, heterotrofan, anaeroban
5
endemi nae otoke guterice i velebitska degenija i relikti agalj, hrvatska sibirea
6
homologni i analogni organi, rudimenti, atavizmi
7
pojavljivanje pojedinih skupina: arheozoik: prvi oblici ivota na Zemlji; proterozoik: praivotinje, prvi
beskraljenjaci; paleozoik: alge, papratnjae, trilobiti, kraljenjaci ribe i vodozemci; mezozoik: stablaice,
gmazovi, ptice, sisavci; kenozoik: ovjek
8
australopitek, Homo habilis, Homo erectus, neandertalac, kromanjonac
47
7.1.8. Ekologija
OBRAZOVNI
ISHOD
nuno vano vrijedno neki od sadraja
koji se ne e
ispitivati
objasniti
osnovne
ekoloke
pojmove i
analizirati
njihove
meuodnose
defnirati ekologiju
defnirati osnovne
ekoloke pojmove,
povezati s primjerima
u prirodi i objasniti
njihove meuodnose
1
defnirati pojam
ekoloka nia i navesti
primjere
razlikovati i na
primjerima objasniti
znaenje pojmova: fauna,
fora,
vegetacija, areal,
endem i kozmopolit
razlikovati pojmove
biljna zajednica
(ftocenoza) i ivotinjska
zajednica
(zoocenoza) te navesti
primjere
objasniti na
primjerima pojmove:
ekoloki minimum,
maksimum, optimum
i ekoloka valencija
autoekologija,
sinekologija
analizirati
odnose izmeu
ivih bia
i abiotikih
imbenika
okolia
razlikovati glavne
abiotike imbenike
(temperatura, voda i
vlaga, svjetlo)
razlikovati ivotinje
s nestalnom
(poikilotermne) od
ivotinja sa stalnom
tjelesnom
temperaturom
(homeotermne)
objasniti prednosti
homeotermnih u odnosu
na poikilotermne ivotinje
i navesti primjere
2

objasniti vanost
temperature za
odvijanje ivotnih
procesa u organizmima
3

navesti primjere
prilagodbi stablaica
umjerenoga podruja na
preivljavanje
hladnoga razdoblja
godine
4

povezati mitarenje/
linjanje i zimski san s
promjenom temprature u
okoliu
usporediti prilagodbe
biljaka vlanih stanita
i biljaka sunih
stanita na koliinu
vode i vlage u stanitu
i navesti po jedan primjer
opisati prilagodbe
kopnenih ivotinja
za ivot na kopnu na
primjeru kukaca i
kopnenih kraljenjaka
povezati prilagodbe
ivotinja razliitim
svjetlosnim uvjetima u
okoliu
48
analizirati
odnose izmeu
ivih bia u
biocenozi
(biotiki
imbenici)
razlikovati glavne
biotike imbenike
(odnosi izmeu
ivih bia: odnosi
razmnoavanja,
simbioza, nametnitvo,
predatorstvo)
objasniti kako odnosi
izmeu jedinki razliitih
vrsta utjeu na brojnost/
gustou populacija u
biocenozi
objasniti pojam mimikrije
na primjeru bogomoljke i
leptira letilista
na primjeru ptice
grabljivice (jastreb) i
jednoga predstavnika
iz skupine zvijeri (vuk)
navesti prilagodbe
grabeljivaca
na primjeru sisavaca
biljojeda (zec, srna)
navesti prilagodbe
plijena za zatitu od
grabeljivaca
navesti naine
izraavanja gustoe
populacije
objasniti kako odnosi
izmeu jedinki iste
vrste utjeu na brojnost/
gustou populacije
komenzalizam,
antibioza,
amenzalizam,
alelopatija
pojmovi
ftomimeza i
aposemija
49
objasniti
glavne osobine
biocenoza i
ekosustava
razlikovati osobine
vodenih i kopnenih eko-
sustava
razlikovati bentos, nek-
ton i plankton
objasniti znaenje
planktona u vodenim
ekosustavima
prepoznati umske
biocenoze kao
najsloeniji i organskom
proizvodnjom
najbogatiji tip
kopnenih biocenoza
razlikovati osvijetljeni
od neosvijetljenoga
sloja u vodenim
ekosustavima i
povezati sa sastavom
biocenoza
prepoznati glavne
imbenike koji utjeu
na raspored
organizama
(biocenoza) u moru
razlikovati
ftoplankton od
zooplanktona
na primjeru jedne
umske biocenoze
analizirati slojanje i sastav
vrsta
objasniti pojavu
sukcesije na primjerima
zaratavanja jezera
i obnavljanja ume
nakon poara
povezati djelovanje
ovjeka na biocenoze
s pojavom sukcesija
razlikovati bentoske
organizme prema stupnju
pokretljivosti
5
navesti primjere
nektonskih organizama
(srdela, morski pas, dupin)
prepoznati sezonske
promjene u biocenozi
i povezati s klimatskim
promjenama
navesti glavne tipove
bioma i povezati s
klimatskim prilikama
podruja na kojima se
prostiru
povezati horizontalni
(geografska irina) i
vertikalni (nadmorska
visina) raspored biljnoga
pokrova s klimatskim
prilikama
polusesilni i
vagilni organizmi
oligotrofna,
eutrofna jezera
zone
litoralnoga
pojasa
biogeografja,
ftogeografja,
zoogeografja
analizirati
odnose ishrane
u biocenozi te
kruenje tvari
i protjecanje
energije u
ekosustavu
objasniti ulogu i
znaenje proizvoaa,
potroaa i razlagaa u
ekosustavu
razlikovati glavne
tipove potroaa (biljoje-
di, mesojedi i svejedi)
analizirati
prehrambenu piramidu s
obzirom na broj i biomasu
te koliinu energije na
pojedinoj prehrambenoj
razini
objasniti kruenje
tvari i protjecanje
energije u ekosustavu
analizirati ulogu i
ovisnost pojedinih
lanova hranidbenih
lanaca na konkretnim
primjerima
objasniti (uz pomo
slike) biogeokemijski
ciklus ugljika
objasniti pojam
hranidbene mree
razlikovati primarnu
od sekundarne organske
proizvodnje u ekosustavu
kruenje
fosfora i sumpora
5O
analizirati
tetne utjecaje
ovjeka na
biosferu te
mjere kojim se
tetni utjecaji
mogu smanjiti
(odrivi
razvoj u
Republici
Hrvatskoj i u
svijetu)
prepoznati tetno
djelovanje ovjeka na
biosferu
6
objasniti pojavu efekta
staklenika
povezati oneienje
zraka s pojavom
kiselih kia i tetnim
posljedicama
objasniti znaenje
ozonskoga sloja u
atmosferi
povezati oneienje
zraka s pojavom ozonskih
rupa
analizirati potrebu
zakonske zatite
ugroenih biljnih i
ivotinjskih vrsta i
ekosustava u cjelini
povezati nagli rast
ljudske populacije
i urbanizaciju s
ogranienim izvorima
hrane, pitke vode,
energije i sirovina na
Zemlji
objasniti posljedice
krenja uma,
melioracijskih zahvata i
oneienja voda
protumaiti potrebu
proiavanja otpadnih
voda
prepoznati izvore
oneiavanja zraka
objasniti vanost
zamjene fosilnih izvora
energije
alternativnim (vjetar,
solarna energija i sl.)
navesti glavne naine
oneiavanja tla i
povezati s posljedicama
objasniti ekonomsku
i ekoloku vanost
izdvajanja sekundarnih
sirovina iz otpada (papir,
staklo, metal, tekstil)
objasniti zato su zatita
voda i zraka globalni
problem
navesti nacionalne
parkove Hrvatske
analizirati akumuliranje
tetnih tvari u lancima
ishrane
objasniti prednosti
ekoloke proizvodnje
hrane
procijeniti vanost
koritenja tehnoloke
umjesto pitke vode
objasniti nedostatke
monokultura i suvremenih
agrotehnikih i
agrokemijskih metoda u
poljoprivredi
objasniti pojam
odrivoga razvoja
7

povezati djelovanje
ovjeka s promjenama
brojnosti i izumiranjem
biljnih i ivotinjskih vrsta
prepoznati posljedice
unoenja stranih vrsta
8
prepoznati znaenje
Crvene knjige biljnih
i ivotinjskih vrsta
objasniti vanost
potovanja meunarodnih
ugovora o zatiti prirode i
okolia
analizirati razliite
utjecaje na brojnost
ljudske populacije
navesti nekoliko primjera
zakonom zatienih
biljaka
9
i ivotinja
10
u
Hrvatskoj
navesti primjere
parkova prirode
11

objasniti vanost izrade
ekoloke studije pri gradnji
proizvodnih, prometnih i
drugih objekata
podjela voda
prema stupnju
saprobnosti:
oligosaprobne,
alfa i beta
mezosaprobne i
polisaprobne
poznavanje
svih
kategorija zatite
prirode s
primjerima
5A
Dodatna pojanjenja
1
populacija, ivotna zajednica biocenoza, stanite biotop, ekosustav, biom i biosfera
2
rasprostranjenost na Zemlji i sezonske promjene
3
ovisnost aktivnosti enzima o promjenama temperature
4
odbacivanje listova, preivljavanje u podzemnim organima (trajnice) ili u obliku sjemenke (jednogodinje biljke)
5
privreni za podlogu (npr. bentoske alge, koralji, spuve); slabo pokretni (jeinci, trpovi, neki koljkai npr.
periska); s velikim radijusom kretanja (pridnene vrste riba zubatac, cipal i sl.)
6
krenje uma, isuivanje movara, regulacija vodotoka, gradnja naselja, industrijskih zona, poveavanje prometa i
irenje prometne mree te oneienje vode, zraka i tla
7
razvoj ljudskoga drutva uz to manji negativni utjecaj na prirodu
8
primjer mungosa na Mljetu, kaulerpe u Jadranu
9
visibaba, ciklama, velebitska degenija, dubrovaka zeina
10
vuk, vidra, sredozemna medvjedica, ptice grabljivice i movarice
11
Telaica, Velebit, Kopaki rit, Vransko jezero
52
53
7.2. Pokusi
7.2.1. Dokazivanje prisutnosti kroba
CILJEVI POKUSA:
utvrditi dvije vrste kroba (asimilacijski i rezervni
krob) u biljkama
utvrditi prisutnost kroba u namirnicama
objasniti da se krob dokazuje Lugolovom otopinom
u namirnicama
uoiti promjenu boje
opisati nastanak kroba u biljkama.
MATERIJAL I PRIBOR: eer, ria, sjemenka graha,
gomolj krumpira, tjestenina, kruh, komadi margarina,
Lugolova otopina, kapaljka i Petrijeve zdjelice.
POSTUPAK:
Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve
zdjelice i kapnite nekoliko kapi Lugolove otopine.
Reakciju oznaite znakom minus () ako se boja ne
promijeni, a znakom plus (+) ako se boja pojavi.
REZULTAT:
Namirnica: Promjena boje (unesite +/)
eer:
Ria:
Grah:
Krumpir:
Tjestenina:
Margarin:
PITANJA:
1. Koje od ispitanih tvari sadre krob? Po emu ste to
zakljuili?
7.2.2. Dokazivanje koagulacije bjelanevina
CILJ POKUSA:
utvrditi koji su uzroci zgruavanja ili koagulacije
bjelanevina u mlijeku i bjelanjku
povezati koagulaciju s denaturacijom bjelanevina.
MATERIJAL I PRIBOR: epruveta, drvena tipaljka, 2
satna stakla, kapaljka, stakleni tapi, plamenik (ili
votanica), bjelanjak, mlijeko i razrijeena octena
kiselina (moe i limunov sok).
POSTUPAK:
1. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka, a na
drugo malo bjelanjka. Zatim na oba kapnite nekoliko
kapi octene kiseline i promijeajte staklenim tapiem.
2. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga drei
epruvetu tipaljkom iznad plamena. To ponovite i s
mlijekom.
PITANJA:
to se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem
kiselina?
Kako se nazivaju bjelanevine iz mlijeka?
Zato je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral
sadri mlijeko?
to se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem
visokih temperatura?
to moe dovesti do denaturacije bjelanevina?
54
7.2.3. Mikroskopsko promatranje plastida
7.2.3.1. Mikroskopsko promatranje leukoplasta
CILJ POKUSA:
promatrati leukoplaste u biljnome materijalu, opisati
njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti
pronai i opisati amiloplaste.
MATERIJAL I PRIBOR: gomolj krumpira, jod (ili Lugolova
otopina), alkohol, pokrovna i predmetna stakalca,
mikroskop i britvica.
POSTUPAK:
S krumpirova gomolja odstruite periderm tamne
boje i od stanija koje se nalazi ispod njega nainite
tanke prereze. Osim njenih leukoplasta, opaaju se
mala zrnca kroba, a katkad i kristaloidi bjelanevina u
obliku kocke.
PITANJA:
Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim
uvjetima?
Gdje se stvaraju krobna zrnca?
7.2.3.2. Mikroskopsko promatranje kromoplasta
CILJ POKUSA:
promatrati kromoplaste u biljnome materijalu,
opisati njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti
navesti bojila u kromoplastima.
MATERIJAL I PRIBOR: plod rajice i plod rue (moe
i korijen mrkve, cvijet i cvat ljekovitoga maslaka),
britvica, pokrovna i predmetna stakalca i mikroskop.
POSTUPAK:
Izreite komadi ploda zrele rajice, ogulite joj koru,
zgnjeite je i malo zgnjeene mase razmutite
u kapljici vode na predmetnome stakalcu. Poklopite
pokrovnicom i mikroskopirajte. Nainite slian
preparat s plodom rue.
PITANJA:
Mikrosopski usporedite kromoplaste u plodu rajice i
plodu rue.
Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim
uvjetima?
7.2.3.3. Mikroskopsko promatranje kloroplasta
CILJ POKUSA:
promatrati kloroplaste u biljnome materijalu, opisati
njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti
navesti bojila u kloroplastima.
MATERIJAL I PRIBOR: mahovina, neka alga (npr.
Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke (npr. vrlo mladi
list paroge), britvica, pinceta, kapaljka, pokrovna i
predmetna stakalca i mikroskop.
POSTUPAK:
55
S bilo kojega dijela neke zelene biljke napravite tanki
prerez, stavite ga u kap vode na predmetno stakalce,
poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirajte pod
malim i srednjim poveanjem.
PITANJA:
Usporedite izgled i grau kloroplasta pod svjetlosnim i
elektronskim mikroskopom.
Koje stanice imaju kloroplaste?
Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide?
Zato se kloroplasti mogu samoumnoavati?
7.2.4. Dokazi osmoze u biljnoj stanici
CILJ POKUSA:
usporediti osmozu i difuziju
objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom
utvrditi promjene u razliitim koncentracijama
otopina.
MATERIJAL I PRIBOR: korijen mrkve, no, aa i sol.
POSTUPAK:
Izdubite korijen mrkve. Paljivo stavite korijen u
posudu (au) s vodom tako da pri postavljanju
pokusa voda ne ue u udubinu. Udubinu ispunite
solju. Oitajte rezultate nakon pola sata.
PITANJA:
to se dogodilo u udubini korijena mrkve?
Zato mrkva gubi vrstou?
5
7.3. Osobe koje su pridonijele razvoju biologije
U tablici su kronoloki navedene najvanije osobe poznate po svojim istraivanjima na podruju biologije i
zaslune su za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije.
Tablica 5. Osobe znaajne za razvoj biologije i njihov doprinos
OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE
Robert HOOK
(17. st.)
promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) pomou vrlo primitivnoga
mikroskopa; prvi uporabio naziv cellula = lat. STANICA
Antony van LEEUWENHOEK
(1632. 1723.)
otac mikroskopa usavrio mikroskop i dobio poveanje ~270; prvi promatrao ivi
jednostanini organizam (mikroorganizme iz usne upljine, spermije, krvne stanice)
Carl LINN
(1707. 1778.)
binarna nomenklatura, osniva taksonomije ili sistematike
Matthias SCHLEIDEN
(botaniar) i Theodor
SCHWANN (zoolog)
(18. st.)
STANINA TEORIJA sva su iva bia graena od stanica
Charles DARWIN
(1809. 1882.)
teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih
Louis PASTEUR
(1822. 1895.)
dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz ve postojeih mikroorganizama i da su uzronici
zaraznih bolesti i vrenja, razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokoje kolere, bedrenice,
bjesnoe); osmislio i razvio PASTERIZACIJU
Gregor Johann MENDEL
(1822. 1884.)
osniva znanstvene genetike; postavio zakone nasljeivanja
Ernest HAECKEL
(19. st.)
utemeljio ekologiju
Robert KOCH
(1843. 1910.)
otkrio uzronika tuberkuloze i kolere, usavrio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike
mikroskopiranja bakterija
Alexander FLEMING
(1881. 1955.)
otkrio prvi antibiotik (penicilin)
Dragutin GORJANOVI
KRAMBERGER
(1856. 1927.)
otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga praovjeka) na Hunjakovu brdu pored Krapine
57
A. OPARIN
(1938.)
ruski biokemiar; pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u
praatmosferi; iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze sloenijih organskih
molekula iz jednostavnih)
Stanly MILLER
(1953.)
pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotiki
J. WATSON i F. CRICK
(1953.)
otkrili strukturu i naelo replikacije DNA
Thomas Hunt MORGAN
(20. st.)
radio istraivanja na vinskim muicama; povezao genetiku i citologiju i razvio kromosom-
sku teoriju nasljeivanja (= morganizam)
Milislav DEMEREC
(20. st.)
doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin),
primjenio genetike metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama)
7.4. Oznake i kratice u genetici
U rjeavanju zadataka iz genetike pristupnici trebaju
rabiti navedene oznake.
7.4.1. Oznake za alele
A (veliko tiskano slovo) alel za dominantno svojstvo
a (malo tiskano slovo) alel za recesivno svojstvo
a1, a2 (A1, A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u
indeksu) aleli za kodominantno svojstvo
7.4.2. Oznake za garniture kromosome
n haploidan ili polovian broj kromosoma
2n diploidan ili dvostruki broj kromosoma
3n triploidan broj kromosoma
4n tetraploidan broj kromosoma
5n pentaploidan broj kromosoma
2n+1 trisomija (npr. Downov sindrom)
2n-1 monosomija (npr. Turnerov sindrom)
7.4.3. Nasljeivanje boje tijela u vinske muice
Kod vinske se muice dominantna i recesivna svojstva
oznauju malim slovima, tj. poetnim slovom
engleskoga naziva mutantnoga fenotipa. Dominantne
osobine divljega tipa oznauju se malim slovom
s indeksom + (npr. sivo-smea boja tijela e+ ).
Recesivne osobine mutanata oznauju se samo malim
slovom (npr. crna boja tijela e).
e+ boja divljega tipa, sivo-smea
e (ebony) crna boja tijela
vg+ divlji tip, ravna krila dua od tijela
vg (vestigal wings) zakrljala krila
cu zakrivljena krila, mutant
cu+ divlji tip ravna krila
58
Vinska muica X
W+
X
W+
divlji tip vinske muice crvenih oiju
X
W
X
W
(white eyes) mutantni tip bijelih oiju
ovjek
Daltonizam
Hemoflija
Srpasta anemija
Krvne grupe
i
Rh faktor
XX enski spolni par kromosoma (homogametan)
XY muki spolni par kromosoma (heterogametan)
X
d
alel za daltonizam; XD zdravi alel
X
h
alel za hemofliju, XH zdravi alel
Hb
S
Hb
S
genotip oboljele osobe; Hb
A
Hb
A
genotip zdrave
osobe
I
A
I
A
ili AA genotip homozigota krvne grupe A
I
A
I
0
ili A0 genotip heterozigota krvne grupe A
I
B
I
B
ili BB genotip homozigota krvne grupe B
I
B
I
0
ili BO genotip heterozigota krvne grupe B
I
A
I
B
ili AB genotip koodominantne krvne grupe AB
I
0
I
0
ili OO genotip recesivnog homozigota, krvne grupe 0
Rh+Rh+ Rh pozitivna osoba
Rh+Rh Rh pozitivna osoba
Rh-Rh Rh negativna osoba
Ptice
Spolni kromosom Z u ptica analogan je
X kromosomu u ljudi, a W je analogan Y
kromosomu.
ZW enski spolni par kromosoma u ptica
(heterogametan)
ZZ muki spolni par kromosoma u ptica (homogametan)
Z
R
W enka bijeloga perja
Z
r
Z
r
mujak crvenoga perja
ZR
R
Z
r
mujak crvenoga perja
Z
R
Z
R
mujak bijeloga perja
7.4.4. Spolno vezani geni
59
O
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Biologija: Ispitni Katalog Za Državnu Maturu U Školskoj Godini 2010./2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Biologija: Ispitni Katalog Za Državnu Maturu U Školskoj Godini 2010./2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

A

Ispitni katalog za dravnu maturu

objasniti osnovne etape i procese razvitka te

You might also like