P. 1
Bio

Bio

|Views: 222|Likes:
Published by Nikolina Tuškan

More info:

Published by: Nikolina Tuškan on Jan 09, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/23/2014

pdf

text

original

A

Ispitni katalog za državnu maturu
u školskoj godini 2010./2011.
B¡O¡OC¡IA
BIOLOGIJA final.indd 1 1.9.2010 13:20:09
2
Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Biologije:
mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, prof., V. gimnazija, Zagreb, voditeljica
Ines Alujević, prof., III. gimnazija, Split
Vesna Ančić, prof., Srednja škola Pakrac, Pakrac
doc. dr. sc. Ivana Maguire, prof., Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Milenko Milović, prof., Medicinska i kemijska škola/Gimnazija A. Vrančića, Šibenik
Mišo Rašan, prof., Srednja škola Preleg, Prelog
mr. sc. Mirko Ruščić, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
mr. sc. Damir Sirovina, prof., Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Suradnici:
prof. dr. sc. Floriana Bulić-Jakuš, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Jasminka Buljan-Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Ivana Jugović, prof., konzultant, Institut za društvena istraživanja, Zagreb
prof. dr. sc. Biserka Nagy, stručna konzultantica, Zavod za molekularnu biologiju,
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
BIOLOGIJA final.indd 2 1.9.2010 13:20:09
3
Sadržaj
Uvod 5
1. Područja ispitivanja 5
2. Obrazovni ishodi 6
2.1. Biologija stanice 6
2.2. Mikrobiologija 6
2.3. Protoktista i gljive 6
2.4. Botanika 6
2.5. Zoologija 7
2.6. Biologija čovjeka 7
2.7. Genetika i evolucija 8
2.8. Ekologija 8
3. Struktura ispita 8
4. Tehnički opis ispita 9
4.1. Trajanje ispita 9
4.2. Izgled testa i način rješavanja 9
4.3. Pribor 9
5. Opis bodovanja 9
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 9
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 9
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 10
6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora 10
6.2. Primjer zadatka povezivanja i sređivanja 11
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja 11
6.4. Primjer zadataka kratkih odgovora 12
7. Priprema za ispit 12
7.1. Razradba obrazovnih ishoda 14
7.2. Pokusi 53
7.3. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije 56
7.4. Oznake i kratice u genetici 57
BIOLOGIJA final.indd 3 1.9.2010 13:20:09
4
BIOLOGIJA final.indd 4 1.9.2010 13:20:09
5
Uvod
Biologija je na državnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za državnu maturu iz Biologije temeljni
je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i
kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u
školskoj godini. 2010./2011.
Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i
detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se
jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklađen je s odobrenim
četverogodišnjim Nastavnim planom i programom za
Biologiju
1
u gimnazijama.
Ispitni katalog sadrži ova poglavlja:
1. Područja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehnički opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći
odgovor na pitanje što se ispituje. U prvome su
poglavlju navedena područja ispitivanja, odnosno
ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta koje se
ispituju ovim ispitom.
U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga
što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti,
pojašnjen način na koji će se navedena znanja i
vještine provjeravati.
Treće, četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
kako se ispituje, a u njima je pojašnjena struktura i oblik
1
Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, br. 11,
Školske novine, Zagreb, 1995.
ispita, vrste zadataka, način provedbe i vrjednovanja
pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U šestome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim
pojašnjenjem.
Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se
pripremiti za ispit.
1. Područja ispitivanja
Ispitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri
pristupnik razumije:
• jedinstvenu molekularnu i staničnu organizaciju kao
temelj velike raznolikosti živoga svijeta
• položaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo
značenje za čovjeka
• položaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo
značenje za čovjeka
• veliku raznolikost biljnoga svijeta i važnost biljaka za
održanje života na Zemlji
• veliku raznolikost životinjskoga svijeta te može
objasniti ulogu životinja u biosferi i u životu čovjeka
• osnove građe i funkcije ljudskoga organizma te
može primijeniti stečena znanja s ciljem odgovornoga
ponašanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih
ljudi
• osnovna načela nasljeđivanja i zajedničko podrijetlo i
razvoj živoga svijeta
• odnose u biosferi te može analizirati posljedice
djelovanja čovjeka na nju.
Dostignuta razina znanja te kompetencija
pristupnika provjerava se, dakle, u sljedećim
područjima:
– biologija stanice
– mikrobiologija
BIOLOGIJA final.indd 5 1.9.2010 13:20:09
ô
• objasniti osnovne etape i procese razvitka te
strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnoga
organizma.
2.2. Mikrobiologija
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:
• analizirati razlike između virusa i živih bića te objasniti
mehanizam umnožavanja virusa u živim stanicama
• objasniti biološku raznolikost i sistematsku podjelu
živoga svijeta
• opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti
njihovu ulogu i razmnožavanje prokariota
• analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u
životu čovjeka
• opisati načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima
i bakterijama.
2.3. Protoktista i gljive
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:
• navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i
heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u
biosferi
• navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u
biosferi
• navesti osobine i značenje lišaja
• navesti značenje protoktista i gljiva za čovjeka
i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih
parazitskim protoktistima i gljivicama.
2.4. Botanika
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:
• navesti zajedničke osobine biljaka i objasniti osnovnu
organizaciju biljnoga tijela
– protoktista i gljive
– botanika
– zoologija
– biologija čovjeka
– genetika i evolucija
– ekologija.
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja
određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga što pristupnik mora znati, razumjeti i moći
učiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.
2.1. Biologija stanice
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:
• defnirati biologiju kao znanost, opisati glavne etape
i metode istraživanja u biologiji te analizirati značenje
bioloških otkrića za život čovjeka
• objasniti uloge osoba koje su značajno pridonijele
otkriću stanice i razvoju biologije
• razlikovati organizacijske razine živoga svijeta
• objasniti kemijski sastav živih bića te osnovnu
strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u
njima
• razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te
objasniti građu i ulogu glavnih organela i struktura
eukariotske stanice (biljne i životinjske)
• opisati stanične diobe (mitozu i mejozu) i objasniti
njihovu ulogu u životnome ciklusu višestaničnoga
organizma
• analizirati procese fotosinteze, staničnoga disanja i
vrenja (na razini opće jednadžbe) i objasniti njihove
uloge za živa bića
BIOLOGIJA final.indd 6 1.9.2010 13:20:09
7
• razvrstati opće poznate biljne vrste u pripadajuće
glavne skupine
• razlikovati glavne skupine biljaka te povezati
usavršavanje njihove građe i uloge s prilagođavanjem
životu na kopnu
• analizirati razlike u životnim ciklusima različitih
skupina biljaka
• analizirati značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka
• analizirati raznolikost fore i vegetacije Hrvatske
• objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u
biljci
• analizirati značenje procesa vezanih uz izmjenu
tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekoloških
čimbenika na te procese
• objasniti osnovne etape i procese na kojima se
temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i
unutarnjih čimbenika na te procese
• analizirati gibanja biljaka.
2.5. Zoologija
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:
• navesti zajedničke osobine životinja te analizirati
osobitosti glavnih skupina
• razvrstati opće poznate životinjske vrste u
pripadajuće glavne skupine
• analizirati povezanost tjelesne građe i funkcije
životinja s načinom života
• analizirati usložnjavanje tjelesne građe i funkcije
životinja tijekom evolucije
• analizirati značenje glavnih skupina životinja u
biosferi i životu čovjeka
• objasniti posebnosti faune Hrvatske
• opisati razloge ugroženosti životinja i potrebne mjere
zaštite.
2.6. Biologija čovjeka
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:
• objasniti kemijski sastav tijela čovjeka i analizirati
ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva
• objasniti sastav tjelesnih tekućina te analizirati sastav
i ulogu krvi
• objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način rada
glavnih organa i organskih sustava čovjeka:
– srca i krvožilnoga sustava
– dišnoga sustava
– imunološkoga sustava
– probavnoga sustava
– metaboličkoga sustava
– sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekućina
– sustava organa za kretanje
– endokrinoga sustava
– spolnoga sustava
– osjetilnoga i živčanoga sustava
• analizirati značenje pojedinih organa i organskih
sustava u održanju homeostaze organizma
• navesti glavne poremećaje i bolesti organa i
organskih sustava čovjeka
• analizirati čimbenike i ponašanja koji unaprjeđuju
zdravlje čovjeka od onih koji ga narušavaju.
BIOLOGIJA final.indd 7 1.9.2010 13:20:09
8
2.7. Genetika i evolucija
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:
• objasniti osnovne genetičke pojmove i analizirati
njihove međuodnose
• objasniti kemijsku građu i mehanizam djelovanja gena
• objasniti i usporediti građu i organizaciju nasljedne
tvari virusa, prokariota i eukariota
• analizirati značenje mejoze i križanja za nasljeđivanje
• navesti vrste promjena genotipa te objasniti moguće
uzroke i posljedice
• objasniti mogućnosti primjene genetike na različitim
područjima ljudske djelatnosti
• objasniti osnovna načela i etape kemijske i biološke
evolucije
• analizirati glavne dokaze evolucije
• objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske
teorije evolucije te glavne pokretačke sile
evolucijskoga procesa
• objasniti evoluciju čovjeka.
2.8. Ekologija
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:
• objasniti osnovne ekološke pojmove i analizirati
njihove međuodnose
• analizirati odnose između živih bića i abiotičkih
čimbenika okoliša
• analizirati odnose između živih bića u biocenozi
(biotički čimbenici)
• objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava
• analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruženje
tvari i protjecanje energije u ekosustavu
• analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere
kojima se štetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u
Republici Hrvatskoj i u svijetu).
3. Struktura ispita
Udjeli područja ispitivanja u ispitu iz Biologije
prikazani su u tablici 1
2
.
Tablica 1. Udjeli područja ispitivanja
PODRUČJE ISPITIVANJA UDIO U ISPITU
Biologija stanice 15%
Mikrobiologija 10%
Protoktisti i gljive 10%
Botanika 10%
Zoologija 10%
Biologija čovjeka 15%
Genetika i evolucija 15%
Ekologija 15%
Ispit iz Biologije sastoji se od dviju cjelina.
Prva ispitna cjelina sadrži 40 zadataka zatvorenoga tipa.
Tablica 2. prikazuje strukturu prve ispitne cjeline.
Tablica 2. Struktura prve ispitne cjeline
VRSTA
ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
UDIO U
UKUPNOME
BROJU BODOVA
Zadatci
višestrukoga
izbora
32 32 25%
Zadatci
povezivanja i
sređivanja
8 32 25%
2
Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele pojedinih sadržaja
s dopuštenim odstupanjem ± 5 %.
BIOLOGIJA final.indd 8 1.9.2010 13:20:09
9
Druga ispitna cjelina sadrži 16 'grozdova' zadataka.
Svaki se 'grozd' sastoji od 4 međusobno povezana
zadatka otvorenoga tipa.
Tablica 3. prikazuje strukturu druge ispitne cjeline.
Tablica 3. Struktura druge ispitne cjeline
VRSTA
ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
UDIO U
UKUPNOM
BROJU
BODOVA
Zadatci
dopunjavanja
i zadatci
kratkih
odgovora
64 64 50 %
4. Tehnički opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Biologije je pisani i traje ukupno 135 minuta
bez prekida.
Pristupnik može sam rasporediti vrijeme za rješavanje
prvoga dijela ispita, odnosno drugoga dijela ispita.
Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču
kroz državnu maturu te na mrežnim stranicama
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled testa i način rješavanja
Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije
ispitne knjižice, list za koncept i list za odgovore. Od
pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje
će slijediti tijekom rješavanja testa, otisnute na trećoj
stranici ispitnih knjižica.
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa
za rješavanje. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima
naznačen i način obilježavanja točnih odgovora.
Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora
i povezivanja i sređivanja) pristupnici rješavaju
označivanjem slova točnoga/točnih odgovora među
ponuđenima. Slova točnih odgovora označuju se
znakom X.
Ukoliko pristupnik označi više od traženoga broja
odgovora za pojedini zadatak (odnosno dio zadatka),
taj će se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira
na to što je među označenima i točan odgovor.
Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja i kratkih
odgovora) pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga
odgovora na predviđeno mjesto naznačeno u uputi za
rješavanje.
4.3. Pribor
Tijekom pisanja ispita iz Biologije dopušteno je rabiti
kemijsku olovku plave ili crne boje.
5. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova je 128.
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
Svaki točno označen odgovor (na zadatak, odnosno
na dio zadatka u zadatcima povezivanja i sređivanja)
u prvoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. Uspješnim
rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može
ostvariti maksimalno 64 boda.
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Svaki točno upisan odgovor u drugoj ispitnoj cjelini
donosi jedan bod. Nepotpuni odgovori bodovat će se
s 0 (nula) bodova.
BIOLOGIJA final.indd 9 1.9.2010 13:20:09
AO
Nečitko napisani odgovori bodovat će se s 0 (nula)
bodova.
Uspješnim rješavanjem druge ispitne cjeline pristupnik
može ostvariti maksimalno 64 boda.
6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojašnjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka,
obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom
ispituje, točan odgovor te način bodovanja.
6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora
Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je
zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih
odgovora od kojih je jedan točan.
Ponuđeni zadatci uz tekst pitanja mogu sadržavati i
uvodni sadržaj u obliku kraćega teksta, skice, crteža ili
grafčkoga prikaza.
U sljedećem zadatku između četiriju ponuđenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovor obilježite
znakom X i obvezno ga prepišite na list za
odgovore. Točan odgovor donosi 1 bod, a netočan
0 bodova.
Dio molekule DNA sadrži sljedeći niz baza: ATG CTG
TAT.
Koje će antikodone imati molekule tRNA koje će
prilikom translacije toga niza doći na ribosom?
A. UAC GUC AUA
B. AUC CTG UTU
C. AUG CUG UAU
D. TAC CAC AUA
TOČAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti kemijsku građu i
mehanizam djelovanja gena (genetika)
BODOVANJE:
1 bod – točan odgovor
0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno
više odgovora
Zadatcima višestrukoga izbora ispituje se i poznavanje
redoslijeda određenih podataka, pojmova ili događaja.
Učenicima su ponuđena četiri odgovora s različitim
redoslijedom podataka, pojmova ili događaja. Od
četiriju ponuđenih samo je jedan odgovor točan.
U sljedećim zadatcima između četiriju ponuđenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovore
obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za
odgovore. Točan odgovor donosi 1 bod, a netočan
0 bodova.
Koji redoslijed procesa rezultira štetnim posljedicama
kiselih kiša?
A. oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu
– izgaranje ugljena – padanje kiselih kiša – razaranje
biljnih tkiva – kondezacija vodene pare i sumpornoga
dioksida
B. oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu
– kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida
– izgaranje ugljena – padanje kiselih kiša – razaranje
biljnih tkiva
C. izgaranje ugljena – oslobađanje sumpornoga
dioksida u atmosferu – kondezacija vodene pare i
sumpornoga dioksida – padanje kiselih kiša – razaranje
biljnih tkiva
D. izgaranje ugljena – kondezacija vodene pare i
sumpornoga dioksida – oslobađanje sumpornoga
dioksida u atmosferu – padanje kiselih kiša –
razaranje biljnih tkiva
BIOLOGIJA final.indd 10 1.9.2010 13:20:09
AA
TOČAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati štetne utjecaje čovjeka
na biosferu te mjere kojima se štetni utjecaji mogu
smanjiti (ekologija)
BODOVANJE:
1 bod – točan odgovor
0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno
više odgovora
6.2. Primjer zadatka povezivanja i sređivanja
Zadatak povezivanja i sređivanja sastoji se od upute
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je
zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(pitanja), četiriju čestica pitanja te šest čestica
odgovora.
U sljedećim zadatcima svakoj čestici pitanja
označenoj brojem pridružite odgovarajuću česticu
odgovora označenu slovom.
Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih
prepišite na list za odgovore.
Svako točno povezivanje donosi 1 bod, a potpuno
riješen zadatak donosi 4 boda.
Endokrinim žlijezdama pridružite odgovarajući
hormon.
1. štitnjača A. timozin
2. prsna žlijezda B. adrenalin
3. srž nadbubrežne žlijezde C. inzulin
4. hipofza D. oksitocin
E. tiroksin
F. testosteron
TOČNI ODGOVORI: 1. E, 2. A, 3. B, 4. D
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smještaj u tijelu, građu,
ulogu i način rada endokrinoga sustava

4 boda – svi točni odgovori
3 boda – tri točna odgovora
2 boda – dva točna odgovora
1 bod – jedan točan odgovor
0 bodova – svi netočni odgovori ili ukoliko je označeno
više odgovora za sve čestice pitanja
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja
U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti
zadanu rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na
predviđeno mjesto. U pridruženoj uputi naznačen je
način rješavanja zadatka. U ispitu iz Biologije zadatci
dopunjavanja su u 'grozdovima' od po 4 zadatka.
U sljedećim zadatcima dopunite rečenicu i tablicu
slovima koja nedostaju. Na listu za odgovore uz
redni broj zadatka upišite odgovor na predviđeno
mjesto. Točno riješen zadatak donosi 1 bod, što je
posebno naznačeno u svakome zadatku.
Slika prikazuje obujam prsnoga koša pri disanju.


A. B.
Slika ________ prikazuje izdisaj.
Odredite koji se od navedenih pokreta zbivaju pri
udisaju, a koji pri izdisaju.
U prazna polja u tablici upišite slova kojima su
označeni.
BIOLOGIJA final.indd 11 1.9.2010 13:20:10
BODOVANJE:
A2
A. spuštanje (stezanje) ošita
B. porast volumena u prsnome košu
C. porast tlaka u prsnome košu
UDISAJ IZDISAJ
TOČNI ODGOVORI:
Slika B, za UDISAJ: A, B, za IZDISAJ: C.
OBRAZOVNI ISHOD: objasnite smještaj u tijelu, građu,
ulogu i način rada dišnoga sustava
BODOVANJE:
1 bod – za svaki točan odgovor (ukupno 4 boda)
0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
6.4. Primjer zadataka kratkih odgovora
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je
zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik
treba odgovoriti.
U ispitu iz Biologije zadatci kratkih odgovora su u
'grozdovima' od po 4 zadatka.
Na sljedeće zadatke odgovorite riječju ili
jednostavnom rečenicom.
Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite
svoj odgovor na predviđeno mjesto. Točno riješeno
potpitanje donosi 1 bod, što je posebno naznačeno
u svakome zadatku.
Kad žvačete komad kruha, ubrzo osjetite slatkast okus
koji se mijenja zbog djelovanja enzima.
Koji je enzim prisutan u slini?
_____________________________________________
Koju tvar iz kruha razgrađuje taj enzim?
_____________________________________________
Koji jednostavniji spojevi nastaju tom razgradnjom?
_____________________________________________
Navedite tri skupine žlijezda slinovnica.
_____________________________________________
TOČAN ODGOVOR: ptijalin ili α – amilaza; škrob;
maltoza, glukoza; podušne, podjezične, podvilične
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smještaj u tijelu, građu,
ulogu i način rada probavnoga sustava
BODOVANJE:
1 bod – svaki točan odgovor (ukupno 4)
0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
7. Priprema za ispit
Pristupnici se mogu pripremiti za polaganje ispita
iz Biologije na državnoj maturi uz pomoć ispitnih
specifkacija i propisanih i odobrenih udžbenika iz
Biologije koje su rabili u dosadašnjem školovanju.
BIOLOGIJA final.indd 12 1.9.2010 13:20:10
U ispitu iz Biologije rabit će se latinski nazivi opće
poznatih vrsta (npr. Escherichia coli), ali od pristupnika
se ne će tražiti da u odgovorima navodi latinske nazive
vrsta.
Popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja
pristupnicima može služiti kao lista za provjeru
usvojenoga znanja. U tekstu koji slijedi ponuđena
je i razradba svakoga obrazovnoga ishoda kako bi
pristupnicima bilo jasnije što pojedini obrazovni ishod
podrazumijeva.
A3
Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se
velikim dijelom temelji na promatranju i uočavanju
prirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti
pomoću različitih metoda. Neke postupke koje rabe
znanstvenici, mogu i trebaju upoznati učenici na
nastavi Biologije. Stoga je stručna radna skupina
odlučila u Ispitni katalog iz Biologije uvrstiti nekoliko
temeljnih pokusa koji se mogu praktično izvesti u bilo
kojoj školi
3
.
Dodatno, u tekstu koji slijedi navedene su najvažnije
osobe poznate po svojim istraživanjima na području
biologije i zaslužne su za razvoj biologije. Navedene
su i oznake i kratice koje pristupnici trebaju rabiti pri
rješavanju zadataka iz genetike. S obzirom da uspjeh
na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s načinom
ispitivanja, pristupnicima se savjetuje:
• proučavanje opisa ispitnih cjelina te primjera
zadataka
• rješavanje oglednoga primjerka testa.
3
Napomena: Ispit iz Biologije ne sadrži praktični dio, ali će se u
ponekome zadatku naći pitanja koja ispituju poznavanje rezultata
navedenih pokusa, njihovo izvođenje i razumijevanje.
BIOLOGIJA final.indd 13 1.9.2010 13:20:10
A4
7.1. Razradba obrazovnih ishoda
7.1.1. Biologija stanice
OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno
neki od
sadržaja koji
se ne će
ispitivati
defnirati
biologiju
– defnirati biologiju kao
znanost koja proučava
život
navesti zajedničke
osobine živih bića
opisati glavne etape
i metode istraživanja
u biologiji
–opisati osnovnu građu
svjetlosnoga mikroskopa i
ulogu glavnih dijelova
– poznavati osnovna
pravila mikroskopiranja
– opisati znanstvene
metode istraživanja
– navesti (redom) osnovne
korake u znanstvenom
istraživanju
– usporediti osnovnu
građu i princip rada
elektronskoga mikroskopa
sa svjetlosnim mikrosko-
pom
analizirati značenje
bioloških otkrića za
život čovjeka
– opisati značaj biologije
pri proizvodnji hrane i
kontroliranju bolesti
objasniti uloge
osoba koje su
značajno
pridonijele otkriću
stanice i razvoju
biologije
– navesti značajne
osobe i njihovu ulogu
u otkriću stanice i
razvoju biologije
(tablica 7.3. u prilogu)
razlikovati
organizacijske razine
živoga svijeta
– raščlaniti
organizacijske
razine živih bića
BIOLOGIJA final.indd 14 1.9.2010 13:20:10
A5
objasniti kemijski
sastav živih bića te
objasniti
osnovnu strukturu i
ulogu anorganskih i
organskih spojeva u
njima
– navesti da su sva
živa bića izgrađena iz
kemijskih (biogenih)
elemenata
– objasniti razlike u
zastupljenosti kemijskih
elemenata u živoj i neživoj
prirodi
– objasniti značenje
anorganskih soli
(minerala) u tjelesnim
tekućinama
i čvrstim strukturama (zubi,
kosti, ljušture)
– razlikovati organske od
anorganskih molekula
– objasniti međusobni
odnos monomera i
polimera
– za svaku skupinu
makromolekula
navesti osnovnu građevnu
jedinicu, ulogu i primjer
– navesti osnovnu
podjelu ugljikohidrata
– objasniti zajednička
svojstva lipida i objasniti
njihovu netopljivost u vodi
– objasniti kako enzimi
ubrzavaju kemijske
reakcije
– objasniti da su
nukleinske kiseline
složeni polimeri koji
pohranjuju i prenose
informacije unutar stanice
– razlikovati
najzastupljenije
elemente u živoj i
neživoj prirodi
– objasniti značenje
vode za održavanje
života (sveukupnoga i
osobnoga)
– opisati ugljik kao
središnji atom
u organskim
molekulama
– analizirati ulogu
masti i ulja, fosfolipida
i steroida
– opisati strukturu
aminokiselina i
peptidne veze
– opisati značenje
enzima za kemijske
reakcije u živim bićima
– opisati osnovnu
građevnu jedinicu
nukleinskih kiselina
– objasniti replikaciju
DNA i njezino
značenje
– razlikovati DNA i
RNA
– razlikovati tri tipa
RNA i njihove uloge
– objasniti da je voda
otapalo
– razlikovati pojmove
hidroflno i hidrofobno
– analizirati najčešće
ugljikohidrate:
monosaharide, disaharide,
polisaharide, (celuloza,
hitin, glikogen, škrob)
– opisati značenje
zasićenih i nezasićenih
masnih kiselina u
svakodnevnoj prehrani
– primijeniti znanje o
steroidima na primjerima
iz svakodnevna života
– navesti uzroke
raznolikosti bjelančevina
kao preduvjeta biološke
raznolikosti
BIOLOGIJA final.indd 15 1.9.2010 13:20:10

razlikovati
prokariotsku od
eukariotske
stanice te objasni-
ti građu i ulogu
glavnih
organela i struktura
eukariotske stanice
(biljne i životinjske)
– usporediti građu stanice
prokariota i eukariota
– objasniti organizaciju
eukariotske stanice
– opisati građu i ulogu
staničnih organela (biljnih i
životinjskih)
– razlikovati građu
i funkcije biljne i
životinjske stanice
– opisati građu i objasniti
ulogu stanične
membrane
– opisati model
tekućeg mozaika
– usporediti načine
prolaska tvari kroz
membranu (pasivno,
aktivno Na/K crpka)
– razlikovati
endocitozu i
egzocitozu
– objasniti proces
endosimbioze kao
mogući način postanka
stanice eukariota
– stanično
frakcioniranje,
obilježavanje
radioizo-
topima
opisati stanične
diobe (mitozu i
mejozu) te
objasniti
njihovu ulogu u
životnom ciklusu
višestaničnoga
organizma
– povezati građu i ulogu
DNA s građom kromosoma
– navesti da su broj, građa i
oblik kromosoma stalni i
karakteristični za vrstu
– opisati životni ciklus
stanice
– opisati tijek mitoze
– opisati tijek mejoze
– prepoznati temeljne
značajke mejoze:
1. redukcija broja
kromosoma u
gametama i
2. rekombinacija
roditeljskih kromosoma
– objasniti sličnosti i razli-
ke između mitoze i mejoze
– poznavati dijelove
interfaze: G1, S,
G2
– objasniti da se
nekontrolirane mitoze
odvijaju u tumorskom
tkivu
BIOLOGIJA final.indd 16 1.9.2010 13:20:10
A7
analizirati
procese
fotosinteze,
staničnoga
disanja i vrenja
(na razini opće
jednadžbe) i
objasniti njihove
uloge za živa bića
– odrediti metabolizam
kao skup svih biokemijskih
procesa u stanici
– objasniti proces
fotosinteze u biljci (na
razini opće jednadžbe
fotosinteze)
– objasniti stanično
disanje kao proces kojim
aerobni organizmi dolaze
do energije (na razini opće
jednadžbe staničnoga
disanja)
– objasniti energetsku
ulogu ATP-a
– objasniti vrenje kao
proces kojim anaero-
bni mikroorganizmi
dolaze do energije
(na razini opće
jednadžbe alkoholno-
ga vrenja)
objasniti
osnovne etape i
procese razvitka
te strukturnu i
funkcionalnu
organizaciju
višestaničnoga
organizma
– razlikovati ulogu mitoze i
mejoze u višestaničnom
organizmu (biljka i
životinja)
– objasniti zašto je
redukcijska dioba
preduvjet za oplodnju
(biljka i životinja)
– objasniti brazdanje i
gastrulaciju u
životinjskih organizama
– uočiti značaj
diferencijacije stanica u
pogledu stvaranja
tkiva, organa i
višestaničnoga
organizma
– navesti zametne listiće:
ektoderm, mezoderm,
endoderm i povezati ih s
organima i organskim su-
stavima koji iz njih nastaju
BIOLOGIJA final.indd 17 1.9.2010 13:20:10
A8
7.1.2. Mikrobiologija
OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno
neki od
sadržaja koji se
ne će
ispitivati
analizirati
razlike između
virusa i živih bića
te objasniti
mehanizam
umnožavanja
virusa u živim
stanicama
– objasniti zašto viruse
smatramo česticama
na granici živoga i
neživoga svijeta
– opisati osnovnu građu
virusa na primjeru TMV
(TMV = Tobacco Mosaic
Virus ili VMBD = virus
mozaičke bolesti duhana)
i bakteriofaga
– opisati umnožavanje
virusa (na primjeru
bakteriofaga)
– povezati umnožavanje
virusa s mehanizmom
izazivanja bolesti
– razlikovati viruse prema tipu
nukleinske kiseline
i prema domadaru
– satelitne RNA
– podrijetlo
virusa
objasniti
biološku
raznolikost i
sistematsku
podjelu živoga
svijeta
– povezati veliku biološku
raznolikost s evolucijskim
razvojem i prilagodbama
organizama na različite
tipove staništa
– prepoznati značenje
dvojnog nazivlja za
lakše snalaženje u
biološkoj raznolikosti
– analizirati principe
raspodjele živog svijeta
u 5 carstava
– prepoznati vrstu kao
osnovnu
sistematsku
kategoriju
– razlikovati
osnovne
sistematske kate
gorije i smjestiti
čovjeka u osnovne
sistematske
kategorije
– prepoznati da je
podvrsta (odlika,
sorta;
pasmina, rasa) niža
kategorija od vrste,
a
da su rod, porodica,
red, razred, koljeno
(odjeljak), razred i
carstvo više
sistematske
kategorije
– svrstavanje u
sistematske
kategorije
BIOLOGIJA final.indd 18 1.9.2010 13:20:10
A9
7.1.2. Mikrobiologija
OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno
neki od
sadržaja koji se
ne će
ispitivati
analizirati
razlike između
virusa i živih bića
te objasniti
mehanizam
umnožavanja
virusa u živim
stanicama
– objasniti zašto viruse
smatramo česticama
na granici živoga i
neživoga svijeta
– opisati osnovnu građu
virusa na primjeru TMV
(TMV = Tobacco Mosaic
Virus ili VMBD = virus
mozaičke bolesti duhana)
i bakteriofaga
– opisati umnožavanje
virusa (na primjeru
bakteriofaga)
– povezati umnožavanje
virusa s mehanizmom
izazivanja bolesti
– razlikovati viruse prema tipu
nukleinske kiseline
i prema domadaru
– satelitne RNA
– podrijetlo
virusa
objasniti
biološku
raznolikost i
sistematsku
podjelu živoga
svijeta
– povezati veliku biološku
raznolikost s evolucijskim
razvojem i prilagodbama
organizama na različite
tipove staništa
– prepoznati značenje
dvojnog nazivlja za
lakše snalaženje u
biološkoj raznolikosti
– analizirati principe
raspodjele živog svijeta
u 5 carstava
– prepoznati vrstu kao
osnovnu
sistematsku
kategoriju
– razlikovati
osnovne
sistematske kate
gorije i smjestiti
čovjeka u osnovne
sistematske
kategorije
– prepoznati da je
podvrsta (odlika,
sorta;
pasmina, rasa) niža
kategorija od vrste,
a
da su rod, porodica,
red, razred, koljeno
(odjeljak), razred i
carstvo više
sistematske
kategorije
– svrstavanje u
sistematske
kategorije
opisati glavne
dijelove
prokariotske
stanice,
objasniti
njihovu ulogu i
razmnožavanje
prokariota
– navesti organizme
koji pripadaju u carstvo
Monera
– opisati osnovnu građu
prokariotske stanice
1

– navesti ulogu pojedinih
dijelova prokariotske
stanice
2

– navesti podjelu bak-
terija prema obliku
– razlikovati plazmid od
nukleoida
– objasniti način diobe
bakterija
– prepoznati endosporu
kao oblik u kojem bakterije
preživljavaju nepovoljne
uvjete na primjeru uzročnika
tetanusa
– opisati raznolikost
bakterija prema tipu ishrane:
autotrofne (kemosintetske i
fotosintetske); heterotrofne
(saproftske i parazitske)
3

– nabrojati načine
izmjene gena u
bakterija
(transformacija,
konjugacija,
transdukcija)
– opisati kako se
uzgajaju bakterije i
zašto su važni
sterilni
uvjeti
– razlikovanje
bakterija prema
tipu, broju i
položaju nitaste
tvorevine bakte-
rija (bičevi, pili)
– povijesni razvoj
bakteriologije
analizirati ulogu
prokariota
(bakterija) u
biosferi i u životu
čovjeka
– objasniti pojmove
„simbiont’’ i „parazit’’ na
primjeru E. coli
– opisati pojam „pato-
genost’’ i navesti putove
ulaska bakterija u orga-
nizam
– objasniti važnost
cijanobakterija za život na
Zemlji
4
– objasniti vrenje ili ferment-
aciju na primjeru kiseljenja
mlijeka ili kupusa
– objasniti što su antibiotici i
opisati njihovu ulogu
– opisati ulogu bakterija u
kruženju dušika u prirodi
5

– navesti primjere
korisne uloge i
primjene bakterija
u biosferi i u životu
čovjeka
– usporediti građu
bakterija i
cijanobakterija
– povezati pojavu
„cvjetanja’’ kopne-
nih voda i mora s
cijanobakterijama
– jednadžbe
vrenja
BIOLOGIJA final.indd 19 1.9.2010 13:20:10
2O
opisati načine
suzbijanja bolesti
uzrokovanih
virusima i
bakterijama
– nabrojati najčešće i na-
jopasnije viroze kod ljudi
i životinja (npr. prehlada,
gripa, bjesnoća, AIDS...) te
objasniti načine zaštite
– navesti neke bakterijske
bolesti
6

– opisati preventivne
mjere protiv zaraznih
bolesti
7
– objasniti na primjerima
preventivno cijepljenje (protiv
npr. gripe, hripavca, velikih
boginja)
– navesti da virusi mogu
izazvati i tumore – na
primjeru spolno
prenosivoga HPV
– razlikovati građu
viroida i priona i
navesti bolesti koje
uzrokuju
– načine liječenja
viroza
– viroze u biljaka
i životinja
Dodatna pojašnjenja
1
uočiti da je prokariotska stanica ujedno i organizam
2
nukleoid ili bakterijski kromosom, ribosomi, citoplazma, rezervne tvari, stanična membrana, stanična stijenka,
omotač ili kapsula, bičevi, plazmid
3
kemosintetske: nitrifkacijske (dušične) bakterije; fotosintetske: purpurne bakterije; saproftske: bacil sijena i
bakterije koje uzrokuju vrenje; parazitske: uzročnik TBC-a
4
skupina organizama koja može provoditi fotosintezu i nitrofksaciju; kozmopoliti i pioniri vegetacije
5
nitrifkacijske ili dušične; nitrofksacijske ili dušikove; denitrifkacijske, amonifkacijske
6
streptokokna angina (penicilin), TBC, gonoreja, siflis, akne, tetanus, upala pluća (bakterijska ili virusna)
7
higijenske navike: pranje ruku, prokuhavanje; pasterizacija, sterilizacija, dezinfekcija, ...
BIOLOGIJA final.indd 20 1.9.2010 13:20:10
2A
7.1.3. Protoktista i gljive
OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno
neki od sadržaja koji se ne
će ispitivati
navesti osobine
glavnih skupina
autotrofnih i
heterotrofnih
protoktista i
objasniti njihovu
ulogu u biosferi
– navesti zajedničke
osobine protoktista
1
– navesti tipične
predstavnike
autotrofnih protoktista
te opisati njihovu
građu i način života
2
– navesti tipične
predstavnike
heterotrofnih
protoktista i opisati
njihovu građu i način
života
3
– navesti ulogu i
značaj autotrofnih
(ftoplanktonskih)
i heterotrofnih
(zooplanktonskih)
protoktista u
hranidbenim
lancima
– objasniti
razmnožavanje
zelenih algi na
primjeru morske
salate
– navesti značenje
algi u prehrani,
mikrobiologiji
(agar) i
gospodarstvu
– objasniti štetnost
srdoboljne amebe
i trihomonasa za
čovjekovo zdravlje
– opisati poslje-
dice širenja algi
–pridošlica u
Jadranu (kaulerpe)
– defnirati pojam
“indikator
onečišćenja”
na primjeru morske
salate
– povezati svjetlu-
canje mora s fto-
planktonom
(vrsta: Noctiluca
miliaris)
– razlikovati tipove
plastida po kojima se
imenuju alge
4
– objasniti kako se
poznavanje životnih
ciklusa patogenih
protoktista može
upotrijebiti u kontro-
li njihova širenja (na
primjeru malarije)
– detalji skupina svjetlećih i
zlatnožutih bičaša
– građa tijela i
razmnožavanje
kremenjašica
– ostali tipovi
fotosintetskih pigmenata,
produkata fotosinteze
i rezervnih tvari svih
autotrofnih protoktista
osim euglene i zelenih algi
– proces probave kod
trepetljikaša
– konjugacija trepetljikaša
– ciklus razmnožavanja
plazmodija
– podrijetlo heterotrofnih
protoktista
– izmjena generacija u
sluznjača
– građa bičeva i trepetljike
kitridijale
– rasplodni organi
(sporangiofori i
zoosporangiji) peronospora
i plijesni
sluznjače
navesti osobine glji-
va i objasniti njihovu
ulogu u biosferi
– navesti značajke
gljiva koje ih povezuju
s biljkama, odnosno sa
životinjama
– navesti tipične
predstavnike
mješinarki i stapčarki
5

– opisati važnost
gljiva u simbiozi
6

– usporediti načine
razmnožavanja
mješinarki i
stapčarki (oblik
sporangija, vrsta i
broj spora)
– prepoznati otrovne
(zelena pupavka,
muhara, ludara) i
jestive vrste gljiva iz
skupine stapčarki i
mješinarki (vrganj,
pečurka, bukovača,
smrčak...)
– detaljno razmnožavanje
mješinarki i stapčarki
– podjela stapčarki
BIOLOGIJA final.indd 21 1.9.2010 13:20:10
22
navesti osobine i
značenje lišaja
– opisati lišaj kao
simbiozu mješinarki i
stapčarki s modrozele-
nim ili zelenim algama
– prepoznati
lišajeve kao
indikatore
čistoće zraka i
njihovo značenje u
medicini (islandski
lišaj)
– poznavati
morfološku
raznolikost lišaja
(korasti, grmasti,
listasti)
– označiti lišaje kao
„pionire vegetacije’’
– opisati vegetativno
razmnožavanje
lišajeva
– detaljna slojevita građa
lišaja (anatomska građa)
– razmnožavanje lišajeva
soredijima
navesti značenje
protoktista i gljiva
za čovjeka i opisati
mjere za suzbijanje
bolesti uzrokovanih
parazitskim protok-
tistima i gljivicama
– navesti parazitske
oblike gljiva (kandida)
– navesti primjenu
gljiva (penicilijum) u
zdravstvu (penicilin),
industriji (kvaščeve
gljivice),
poljoprivredi
(saprofti) i prehrani
(tartuf – hranidbena
vrijednost)
– navesti štetno
djelovanje otrovnih
gljiva na probavni i
živčani sustav
i stanični
metabolizam i način
hitne pomoći pri
trovanju
7
Dodatna pojašnjenja
1
protoktista (ranije protista) jednostanični eukariotski organizmi i višestanični organizmi koji nemaju defnirana tkiva
2
zeleni bičaši (euglena), kremenjašice, zelene (kišna alga, klamidomonas, volvoks, spirogira, morska salata, kaulerpa,
klobučić ), smeđe (jadranski bračić, padina, cistozira, bobičarka) i crvene (litotamnij, Ceramium) alge
3
praživotinje: korjenonošci – amebe i krednjaci; bičaši – trihomonas; trepetljikaši – papučica; truskovci – plazmodij;
niže gljive – algašice (peronospora i sive plijesni)
4
kloroplasti, feoplasti, rodoplasti
5
mješinarke: kvaščeve gljivice, zelena plijesan, smrčak, narančasta zdjeličarka, tartuf, pepelnice; stapčarke: vrganj,
bukovača, pečurka (šampinjon), puhara, zelena pupavka, muhara,
6
mikoriza (zamjena i/ili nadopuna korijenovih dlačica, sjemenke orhideja), simbioza gljiva i životinja (gljive i mravi)
7
puno vode, aktivni ugljen, hitna medicinska pomoć
BIOLOGIJA final.indd 22 1.9.2010 13:20:10
23
7.1.4. Botanika
OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno
neki od sadržaja
koji se ne će
ispitivati
navesti
zajedničke
osobine biljaka i
objasniti osnovnu
organizaciju
biljnoga tijela
– navesti podjelu
biljnoga
carstva
– objasniti uloge biljnih
organa – korijena,
stabljike i lista
– objasniti prilagodbe
biljaka na kopnene
uvjete života
1

– objasniti
povezanost zelenih
algi sa stablašicama
(klorofl, škrob)
– navesti biljna
tkiva, opisati građu
i navesti uloge
tvornoga i
provodnoga tkiva
– objasniti što su
godovi
razvrstati opće
poznate biljne
vrste u
pripadajuće
glavne skupine

razlikovati
glavne skupine
biljaka te
povezati
usavršavanje
njihove građe i
uloge s
prilagođavanjem
životu na kopnu
– usporediti
golosjemenjače i
kritosjemenjače
– objasniti bolju
prilagođenost
kritosjemenjača životnim
uvjetima u odnosu na
golosjemenjače
– opisati građu i ulogu
cvijeta, ploda i
sjemenke
– opisati građu
mahovina
– navesti evolucijske
prednosti
papratnjača u
odnosu na
mahovine
– opisati prilagodbe
na različite načine
oprašivanja i
rasprostiranja
sjemenki
– usporediti
značajke
jednosupnica i
dvosupnica
– razlikovati glavne
predstavnike
papratnjača
– opisati raznolikost
golosjemenjača i
kritosjemenjača
– veza
heterospornosti
papratnjača s
daljnjim razvojem
kopnenih biljaka
– podatci o vegetaciji
karbona
– mogući tijek
evolucije u pojavi
sjemenog zametka
– razvoj biljaka kroz
geološka doba
BIOLOGIJA final.indd 23 1.9.2010 13:20:10
24
analizirati
razlike u životnim
ciklusima
različitih skupina
biljaka
– objasniti životni ciklus
kritosjemenjača
– opisati oblike
vegetativnog
razmnožavanja
2
– prepoznati
dijelove cvijeta
kritosjemenjača
– razlikovati cvijet
i cvat
– razlikovati vrste
plodova i način
rasprostranjivanja
– opisati primjere
preobrazbe
vegetativnih organa
3
– objasniti životni ciklus
mahovina – izmjenu
generacija
– opisati životni ciklus
paprati – izmjenu
generacija
4

– na primjeru životnoga
ciklusa bora razlikovati
osnovne značajke
razmnožavanja
golosjemenjača
5

– opisati značaj cikasa
i ginka u flogeniji
golosjemenjača
– mikro – i
makrosporogenezu
i dvostruku
oplodnju kod
golosjemenjača
analizirati značenje
biljaka u biosferi i
životu čovjeka
– analizirati
značenje
kritosjemenjača u
životu ljudi
– označiti mahovine
kao sedrotvorce
– navesti značenje
papratnjača za čovjeka
– procijeniti ekonomsku
i ekološku važnost
golosjemenjača
6

– uloga mahovina u
nastanku tresetišta
analizirati
raznolikost
fore i vegetacije
Hrvatske
– navesti glavne
predstavnike fore
7
– navesti glavne značajke
i tipove vegetacije
Hrvatske
– navesti
endemične,
zaštićene i rijetke
biljke hrvatske fore
8

– navesti jestive,
ljekovite i začinske
biljke u fori Hrvatske
9
objasniti
osnovne procese
vezane uz promet
vode u biljci
– povezati strukturu
vode s njezinom
ulogom u biljnom
organizmu
10

– protumačiti
mehanizme primanja
vode u biljci (osmoza,
bubrenje, difuzija)
– opisati provođenje
vode kroz biljku i
povezati s korijenovim
tlakom i transpiracijom
– objasniti građu i
smještaj puči
– objasniti otvaranja
puči
– objasniti plazmolizu i
deplazmolizu
– razlikovati
transpiraciju od
gutacije
– defnicija slobodne
energije
– vodni potencijal
– Traubeova stanica
– jednadžba
osmotskoga tlaka
– brojčani iznosi
turgora i osmotskoga
tlaka u biljnoj stanici
– Casparijeva pruga
BIOLOGIJA final.indd 24 1.9.2010 13:20:10
25
analizirati značenje
procesa vezanih
uz izmjenu tvari i
energije u biljci te
objasniti utjecaj
ekoloških čimbenika
na te procese
– objasniti anatomsku
građu lista
– objasniti biološku
oksidaciju na temelju
shematskoga prikaza
(anaerobni dio –
glikoliza; aerobni dio:
Krebsov ciklus i dišni
lanac)
– povezati stanično
disanje i fotosintezu
– navesti potrebne
biogene elemente
(C, H, O, N, P) za
razvitak biljke
– opisati fnu struk-
turu kloroplasta i
povezati ih s
fotosintezom
– raščlaniti fotosin-
tezu i opisati
reakcije na svjetlu i
reakcije u tami
(Calvinov ciklus)
– opisati prijenos
asimilata
– objasniti hetero-
trofnu ishranu
11

– opisati vrenja i
uvjete u kojima se
odvijaju
– objasniti značaj
minerala za život
biljaka (Mg, Fe) i
navesti posljedice
njihova nedostatka
– utvrditi tipove biljaka
prema pH
vrijednostima tla s
primjerima
11

– usporediti fotosintezu
s kemosintezom
– analizirati utjecaj
vanjskih čimbenika na
intezitet fotosinteze
(voda, svjetlost,
temperatura i CO
2
)
– usporediti stanično
disanje i vrenje po
količini dobivene
energije
– postotci
zastupljenosti
mineralnih
elemenata u tlu
– minerali i posljedice
njihova nedostatka i
suviška
– noduli
– reakcije redukcije
N
2
i redukcije NO
3
– leghemoglobin
– brojčane vrijednosti
vidljive svjetlosti
– reakcije fuzije H
2
u
He
– fotosustavi I i II,
njihove valne dužine
i povezanosti
– dijelove vidljivoga
spektra (plavi, crveni,
zeleni)
– kemijska struktura
klorofla
– analizirati
fotosintezu kod
biljaka suhih staništa
(sukulente)
– enzimi u
sekundarnim
reakcijama – rubisko
– fotorespiracija
dodatni mehanizam
vezanja CO
2
(C
4
biljke
i CAM biljke)
– deprsteniranje i
povaljenice
BIOLOGIJA final.indd 25 1.9.2010 13:20:10

objasniti
osnovne etape i
procese na
kojima se temelji
razvitak biljaka te
objasniti utjecaj
vanjskih i
unutarnjih
čimbenika na te
procese
– objasniti mogućnost
rasta biljaka tijekom
cijeloga života i pove-
zati s vršnim i bočnim
meristemima
– objasniti proces rasta i
diferencijacije biljke
(klijanje sjemenki, stva-
ranje cvijeta i ploda)
– objasniti djelovanje
biljnih hormona kao
regulatora rasta biljaka
– objasniti djelo-
vanje ekoloških
čimbenika na rast i
razvitak biljaka
(temperatura,
intezitet i trajanje
svjetlosti)
– navesti i opisati
načine
uzgoja biljaka
vegetativnim putem
(kloniranje, reznice,
kultura tkiva)
– usporediti različito
djelovanje biljnih
hormona na rast i razvoj
biljaka (auksini i etilen)
– opisati kako nastaju
izrasline – šiške
– na primjerima opisati
dormanciju u biljaka i
njezin prekid
– stratifkacija
– opisati vernalizaciju
na primjeru
dvogodišnje
biljke kupusa
– detaljne reakcije
staničnog disanja
– nazive koenzima-
detaljnije reakcije
vrenja
– jednadžba dišnog
koefcijenta
– detaljni postanak
tkiva i organa
– somatski embriji
– veza asimetrične
diobe biljnih stanica
– klice sjemenke s
diferencijacijom u
različite stanice, tkiva
i organe
– tumori i bakterija
A.tumefaciens – Ti
plazmid
– detaljniji opis hor-
mona i njihovog
djelovanja
– prirođena, prisilna
dormancija
– ftokrom i njegovi
oblici
– cirkadijarni ritmovi
– forigen
analizirati
gibanja biljaka
– objasniti značaj gibanja
za biljke i navesti koji
podražaji potiču ta
gibanja
– razlikovati tipove
gibanja
13
BIOLOGIJA final.indd 26 1.9.2010 13:20:11
27
Dodatna pojašnjenja
1
napredak sporofta, razvoj tkiva i organa, sjemenka
2
korijen – šljiva; stabljika – vrba, jagoda; podzemna
stabljika – luk, krumpir, perunika; list – afrička ljubica,
carska begonija
3
korijen: repasti korijen, zračno korijenje; stabljika:
vitica, trn; list: vitica, trn, brakteja
4
uočiti redukciju gametofta
5
uočiti daljnju redukciju gametofta
6
ekonomska: građevinarstvo – drvo; proizvodnja
papira, smola; farmaceutska industrija – iglice za
sirupe protiv kašlja, efedrin iz kositrenice, gingko;
hortikultura; ekološka: crnogorične šume
7
mahovine: obični vlasak; papratnjače: poljska
preslica, bujad, jelenak; golosjemenjače: bor, jela,
smreka, čempres, tisa; kritosjemenjače – dvosupnice:
bukva, kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva, kadulja,
kamilica, suncokret, maslačak; jednosupnice: luk,
ljiljan, trave: pšenica, kukuruz, zob, trska
8
endemične vrste: velebitska degenija, hrvatska
sibireja, dubrovačka zečina, hrvatska perunika,
krški runolist, hrvatski karanfl; zaštićene vrste:
paprat – gospin vlasak; sibirska perunika, kockavica,
kaćuni (orhideje), tisa, hrvatska vučja stopa, ciklama,
šumarice, božikovina
9
povrće (kupus, blitva, grah, endivija); voće: jabuka,
višnja, šljiva, jagoda, ribiz, smokva, rogač, dud, pitomi
kesten, lješnjak; ljekovite biljke: metvica, majčina
dušica, kamilica, lipa, ljekovita kadulja; začinske biljke:
ružmarin, lovor, peršin, bosiljak; jestive: žitarice (ječam,
pšenica)
10
topljivost tvari, kapilarnost, kohezija, adhezija
11
saprofti (metanske bakterije), paraziti
(polunametnici – imela, potpuni nametnici volovod,
vilina kosa), simbioza (mahunarke i bakterije), mikoriza
(neke orhideje), biljke mesožderke – autotrofne (rosika,
vrčonoša)
12
kisela tla – kesten; bazična tla – pšenica, blitva; slana
tla – mrižica, petrovac, tamaris
13
lokomotorna (taksije – plivanje spermatozoida,
gibanja u stanicama – strujanje plazme),
organomotorna gibanja (tropizmi – gibanje organa
biljke prema sili teže, nastije–otvaranje cvjetova
tulipana pri povišenim temperaturama, otvaranje
cvjetova danju, a noću zatvaranje, sklapanje liski
mimoze), turgorska gibanja (pucanje ploda štrcalice)
BIOLOGIJA final.indd 27 1.9.2010 13:20:11
28
7.1.5. Zoologija
OBRAZOVNI
ISHOD
ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno
neki od
sadržaja koji se
ne će ispitivati
navesti
zajedničke
osobine
životinja
te
analizirati
osobitosti
glavnih
skupina
– navesti zajedničke
osobine životinja
– opisati ulogu životinja
u biosferi
1
– navesti životinjska tkiva, opisati
građu i navesti uloge
– povezati razlike u
tjelesnoj organizaciji
životinja s podjelom
u 5 skupina: spužve,
beskolutićavci,
mnogokolutićavci,
malokolutićavci i
svitkovci
BIOLOGIJA final.indd 28 1.9.2010 13:20:11
29
razvrstati
opće
poznate
životinjske
vrste u
pripadajuće
glavne
skupine
– objasniti po čemu su
spužve najjednostavnija
skupina višestaničnih
životinja
– navesti glavne skupine
beskolutićavaca
2
– prepoznati glavne
predstavnike žarnjaka
3

– navesti glavne skupine
mekušaca: puževi,
školjkaši i glavonošci
prepoznati najvažnije
predstavnike
4
– razlikovati kolutićavce i
člankonošce
5
– navesti glavne skupine
člankonožaca: rakovi,
pauci, škorpioni, krpelji,
kukci i stonoge
– navesti bodljikaše kao
najpoznatiju skupinu
malokolutićavaca
– razlikovati pojmove:
beskralježnjaci i
kralježnjaci
– nabrojati zajedničke
osobine kralježnjaka
6
– razlikovati glavne
skupine (razrede)
kralježnjaka: ribe,
vodozemci, gmazovi,
ptice i sisavci
– navesti glavne
skupine i predstavnike
vodozemaca
7
– navesti glavne skupine
i predstavnike gmazova
8

– razlikovati niže sisavce
od pravih sisavaca
– povezati osobine
čovjeka s njegovom
pripadnošću sisavcima
primatima
– nabrojati zajedničke osobine
beskolutićavaca
9
– opisati glavne osobine
mnogokolutićavaca
– prepoznavati
važnije predstavnike bodljikaša
10

– razlikovati svitkoglavce i
kralježnjake kao najvažnije
skupine svitkovaca
– prepoznati kopljaču kao nižega
svitkovca koji ima svitak i škržno
ždrijelo tijekom cijeloga života
– uočiti veliku raznolikost
kukaca u biosferi i znati
prepoznati neke
najvažnije predstavnike
11

– poznavati zadružne
kukce: pčele, mravi i termiti
– navesti nekoliko
predstavnika rakova
(jastog, hlap, prug, škamp,
rakovica)
– razlikovati ptice selice i
ptice stanarice
– detaljna
sistematika riba
– detaljna
podjela
vodozemaca
– beznošci
(indijski rijač)
– detaljna
podjela
gmazova
– detaljna
podjela ptica
– detaljna
podjela sisavaca
– latinski nazivi
vrsta
BIOLOGIJA final.indd 29 1.9.2010 13:20:11
3O
analizirati
povezanost
tjelesne
građe i
funkcije
životinja s
načinom
života
– navesti staništa i način
života žarnjaka
– navesti staništa i način
života mekušaca
– opisati građu
kolutićavca
12
– opisati vanjsku građu
člankonožaca na
primjeru kukca
– uočiti da su rakovi
prilagođeni za život u
vodi, a ostali člankonošci
za život na kopnu
– navesti škržno ždrijelo,
živčanu vrpcu (cijev) s
leđne strane tijela i svitak
kao glavne
zajedničke osobine
svitkovaca
– opisati vanjsku i
unutrašnju građu riba
– razlikovati ribe prema
građi kostura
13
– navesti glavne
značajke ptica po kojima
se razlikuju od
ostalih kralježnjaka
– nabrojati osobine
sisavaca po kojima se
razlikuju od drugih
kralježnjaka (dlaka, sišu
mlijeko)
– opisati osnovnu građu spužve
– opisati osnovnu građu žarnjaka
na primjeru hidre
– analizirati prilagodbe
nametničkih beskolutićavaca
na nametnički način života
14

– navesti zajedničke
osobine mekušaca – plašt,
vanjska ljuštura, stopalo
– objasniti da su mekušci
najrazvijeniji beskolutićavci
15

– razlikovati otvoreni i
zatvoreni krvotok
– razlikovati potpunu od
nepotpune preobrazbe
kukaca – vretence i leptir
– opisati vanjsku oplodnju riba i
vanjski embrionalni razvitak
– opisati građu vodozemaca na
primjeru žabe
– opisati faze u životnom ciklusu
žabe
– opisati osnovnu građu
gmazova na primjeru gušterice
– navesti specifčne
osobine zmija, kornjača i
krokodila
– uočiti da većina ptica pripada
grebenkama, a manji dio
bezgrebenkama (noj)
– povezati pojavu selidbe ptica
s manjkom hrane u staništu
tijekom zime
– opisati osnove vanjske građe i
smještaj najvažnijih
organa sisavca
– objasniti razlike u građi udova
kao prilagodbe za različite načine
kretanja na različitim podlogama
– objasniti razlike u građi zubala
kao prilagodbe na različite načine
ishrane
19
– razlikovati spolno i
nespolno razmnožavanje
spužvi
– opisati izmjenu nespolne
(polip)
i spolne (meduza)
generacije žarnjaka na
primjeru ušatoga
klobuka
– navesti predstavnike
kolutićavaca: cjevaš
i pjeskulja (u moru),
pijavice (u kopnenim
vodama)
– uočiti pojavu
presvlačenja kod nekih
skupina člankonožaca
(rakovi, kukci)
– opisati neke specifčne
osobine pauka (mreže) i
škorpiona (otrovna
bodlja) po kojima
se razlikuju od ostalih
člankonožaca
– opisati građu
morskoga ježinca
16
– objasniti razliku
između „plave” i
„bijele” ribe s
obzirom na način
ishrane i stanište
(bental, pelagijal)
– uočiti prilagodbe
čovječje ribice za život u
podzemnim vodama
17
– povezati pojavu
mitarenja s promjenama
temperature u okolišu
– prepoznati da
su šišmiši sisavci
prilagođeni za letenje
– detaljna građa
svih skupina
beskolutićavaca
– detalji
životnih ciklusa
nametničkih
životinja s
nazivima
ličinačkih
stadija:
miracidiji,
cerkarije i sl.
– detaljna građa
kolutićavaca
– nazivi ličinki
– nazivi organa
za izlučivanje
(protonefridiji,
metanefridiji,
antenalne
žlijezde...)
– detaljna
podjela kukaca
– plaštenjaci
– osnove građe
i način života
kopljače
BIOLOGIJA final.indd 30 1.9.2010 13:20:11
3A
analizirati
povezanost
tjelesne
građe i
funkcije
životinja s
načinom
života
– navesti staništa i način
života žarnjaka
– navesti staništa i način
života mekušaca
– opisati građu
kolutićavca
12
– opisati vanjsku građu
člankonožaca na
primjeru kukca
– uočiti da su rakovi
prilagođeni za život u
vodi, a ostali člankonošci
za život na kopnu
– navesti škržno ždrijelo,
živčanu vrpcu (cijev) s
leđne strane tijela i svitak
kao glavne
zajedničke osobine
svitkovaca
– opisati vanjsku i
unutrašnju građu riba
– razlikovati ribe prema
građi kostura
13
– navesti glavne
značajke ptica po kojima
se razlikuju od
ostalih kralježnjaka
– nabrojati osobine
sisavaca po kojima se
razlikuju od drugih
kralježnjaka (dlaka, sišu
mlijeko)
– opisati osnovnu građu spužve
– opisati osnovnu građu žarnjaka
na primjeru hidre
– analizirati prilagodbe
nametničkih beskolutićavaca
na nametnički način života
14

– navesti zajedničke
osobine mekušaca – plašt,
vanjska ljuštura, stopalo
– objasniti da su mekušci
najrazvijeniji beskolutićavci
15

– razlikovati otvoreni i
zatvoreni krvotok
– razlikovati potpunu od
nepotpune preobrazbe
kukaca – vretence i leptir
– opisati vanjsku oplodnju riba i
vanjski embrionalni razvitak
– opisati građu vodozemaca na
primjeru žabe
– opisati faze u životnom ciklusu
žabe
– opisati osnovnu građu
gmazova na primjeru gušterice
– navesti specifčne
osobine zmija, kornjača i
krokodila
– uočiti da većina ptica pripada
grebenkama, a manji dio
bezgrebenkama (noj)
– povezati pojavu selidbe ptica
s manjkom hrane u staništu
tijekom zime
– opisati osnove vanjske građe i
smještaj najvažnijih
organa sisavca
– objasniti razlike u građi udova
kao prilagodbe za različite načine
kretanja na različitim podlogama
– objasniti razlike u građi zubala
kao prilagodbe na različite načine
ishrane
19
– razlikovati spolno i
nespolno razmnožavanje
spužvi
– opisati izmjenu nespolne
(polip)
i spolne (meduza)
generacije žarnjaka na
primjeru ušatoga
klobuka
– navesti predstavnike
kolutićavaca: cjevaš
i pjeskulja (u moru),
pijavice (u kopnenim
vodama)
– uočiti pojavu
presvlačenja kod nekih
skupina člankonožaca
(rakovi, kukci)
– opisati neke specifčne
osobine pauka (mreže) i
škorpiona (otrovna
bodlja) po kojima
se razlikuju od ostalih
člankonožaca
– opisati građu
morskoga ježinca
16
– objasniti razliku
između „plave” i
„bijele” ribe s
obzirom na način
ishrane i stanište
(bental, pelagijal)
– uočiti prilagodbe
čovječje ribice za život u
podzemnim vodama
17
– povezati pojavu
mitarenja s promjenama
temperature u okolišu
– prepoznati da
su šišmiši sisavci
prilagođeni za letenje
– detaljna građa
svih skupina
beskolutićavaca
– detalji
životnih ciklusa
nametničkih
životinja s
nazivima
ličinačkih
stadija:
miracidiji,
cerkarije i sl.
– detaljna građa
kolutićavaca
– nazivi ličinki
– nazivi organa
za izlučivanje
(protonefridiji,
metanefridiji,
antenalne
žlijezde...)
– detaljna
podjela kukaca
– plaštenjaci
– osnove građe
i način života
kopljače
analizirati
usložnjavanje
tjelesne
građe
i funkcije
životinja
tijekom
evolucije
– objasniti nastanak
višestaničnih životinja
od jednostaničnih
– povezati
pojednostavljenje
tjelesne građe
malokolutićavaca s
načinom života
– navesti prilagodbe
člankonožaca (na
primjeru kukaca) za
život na kopnu
– objasniti prilagodbe
riba za život u vodi
(koža, peraje, škrge, srce)
– analizirati prilagodbe
vodozemaca za život
u vodi i na kopnu (žaba)
– uočiti prilagodbe
gmazova za kopneni
način života
– navesti prilagodbe u
tjelesnoj građi i funkciji
koje su omogućile
pojavu homeotermnosti
kod ptica i sisavaca
– opisati prilagodbe
ptica za letenje
18
– povezati složenost tjelesne
građe i tjelesne simetrije s
načinom života i stupnjem
pokretljivosti na primjeru ribe i
vlasulje
– objasniti evolucijsko značenje
panožica
– objasniti pojavu kolutićavosti,
zatvorenoga krvotoka i začetka
nogu kao značajnoga napretka u
organizaciji tijela kolutićavaca
– povezati evoluciju žiroglavaca i
svitkovaca (škržno ždrijelo i
potpora glavice)
– objasniti usložnjavanje građe
organa i organskih sustava
kralježnjaka (srce, pluća,
probavilo, mozak i osjetila) kao
napredak u prilagodbi za život na
kopnu
– objasniti prednosti
homeotermnih životinja u
odnosu na poikilotermne
– prepoznati da su sisavci
kopnene životinje od kojih su se
neki naknadno prilagodili za život
u vodi (dupini, kitovi, tuljani)
– prepoznati prohodno
probavilo oblića
– napredak u tjelesnoj
organizaciji u odnosu
na plošnjake
– zaključiti da su glavonošci
najrazvijenija skupina
mekušaca
– uočiti da s pojavom
pluća dolazi do
razdvajanja maloga i
velikoga krvotoka
– povezati zmije i beznožne
guštere (sljepić i blavor) s
četveronožnim pretcima
– detaljno
Hadžijeva i
Haeckelova
teorija o
postanku
višestaničnih
životinja
– pojava
partenogeneze
kod vodenbuhe
– svojstva
peripatusa kao
živoga fosila
– kružnouste
– nastanak
pojedinoga
sustava (oko,
uho)
BIOLOGIJA final.indd 31 1.9.2010 13:20:11
32
analizirati
značenje
glavnih
skupina
životinja u
biosferi i
životu
čovjeka
– razlikovati pojmove
nametnik (parazit) i
domadar
– razlikovati glavne
predstavnike
nametničkih
beskolutićavaca opasnih
za čovjeka
20
– objasniti glavne načine
izbjegavanja zaražavanja
(nametnički kolutićavci)
21

– analizirati korisnu i štetnu
ulogu kukaca u biosferi i životu
čovjeka
22
– prepoznati značenje riba u
prehrani ljudi te važnost uzgoja
riba
23

– objasniti značenje riba kao
potrošača u lancima prehrane u
vodenim ekosustavima
– navesti značenje ptica u biosferi
(potrošači – biljojedi, mesojedi,
strvinari)
– prepoznati važnosti
mekušaca u ishrani ljudi te
shvatiti značenje uzgoja
školjkaša kao zamjena
izlovljavanju
– objasniti da su školjkaši
fltratori
24

– objasniti značenje
gujavica za povećavanje
plodnosti tla
– označiti krpelje kao
nametnike na životinjama
i čovjeku i prenosnike
uzročnika bolesti
(virusnoga
encefalitisa)
– prepoznati ekonomsko
značenje uzgojenih ptica
(peradarstvo)
– navesti značenje sisavaca
za čovjeka
25

objasniti
posebnosti
faune
Hrvatske
– poznavati tradiciju
spužvarstva na Jadranu
(Krapanj)
– prepoznati tradiciju
koraljarstva na otoku
Zlarinu
– izdvojiti crnu udovicu
kao našega otrovnoga
pauka
– navesti naše otrovne
zmije: poskoka i
riđovku te znati što
poduzeti kod zmijskoga
ugriza
BIOLOGIJA final.indd 32 1.9.2010 13:20:11
33
analizirati
značenje
glavnih
skupina
životinja u
biosferi i
životu
čovjeka
– razlikovati pojmove
nametnik (parazit) i
domadar
– razlikovati glavne
predstavnike
nametničkih
beskolutićavaca opasnih
za čovjeka
20
– objasniti glavne načine
izbjegavanja zaražavanja
(nametnički kolutićavci)
21

– analizirati korisnu i štetnu
ulogu kukaca u biosferi i životu
čovjeka
22
– prepoznati značenje riba u
prehrani ljudi te važnost uzgoja
riba
23

– objasniti značenje riba kao
potrošača u lancima prehrane u
vodenim ekosustavima
– navesti značenje ptica u biosferi
(potrošači – biljojedi, mesojedi,
strvinari)
– prepoznati važnosti
mekušaca u ishrani ljudi te
shvatiti značenje uzgoja
školjkaša kao zamjena
izlovljavanju
– objasniti da su školjkaši
fltratori
24

– objasniti značenje
gujavica za povećavanje
plodnosti tla
– označiti krpelje kao
nametnike na životinjama
i čovjeku i prenosnike
uzročnika bolesti
(virusnoga
encefalitisa)
– prepoznati ekonomsko
značenje uzgojenih ptica
(peradarstvo)
– navesti značenje sisavaca
za čovjeka
25

objasniti
posebnosti
faune
Hrvatske
– poznavati tradiciju
spužvarstva na Jadranu
(Krapanj)
– prepoznati tradiciju
koraljarstva na otoku
Zlarinu
– izdvojiti crnu udovicu
kao našega otrovnoga
pauka
– navesti naše otrovne
zmije: poskoka i
riđovku te znati što
poduzeti kod zmijskoga
ugriza
opisati
razloge
ugroženosti
životinja i
potrebne
mjere
zaštite
– prepoznati neke
zaštićene vrste mekušaca u
Hrvatskoj (periska, prstaci,
bačvaš, prugasta mitra…)
– objasniti štetne
posljedice upotrebe
insekticida
– navesti neke zaštićene
vrste vodozemaca u
Hrvatskoj
26
– uočiti da je opstanak
većine gmazova u
Hrvatskoj ugrožen pa
su zakonom zaštićeni
– analizirati uzroke
ugroženosti opstanka
ptica, naročito
grabljivica i močvarica
27
– analizirati uzroke
ugroženosti opstanka
nekih sisavaca u
Hrvatskoj
28
Detaljna pojašnjenja
1
potrošači – biljojedi, mesojedi i svejedi
2
plošnjaci (virnjaci, metilji, trakavice), žarnjaci, oblići i mekušci
3
hidra, moruzgva, vlasulja, koralji, ušati klobuk
4
puževi: vinogradnjak, balavci; školjkaši: bezupka, dagnja; glavonožci: sipa, lignja, hobotnica
5
jednakomjerna kolutićavost kolutićavaca od nejednakomjerne kod člankonožaca
6
kralježnica, lubanja – mozak, škrge – pluća, višeslojna koža, organi za kretanje
7
bezrepci (gatalinka, zelena žaba, žaba krastača, žuti mukač) i repaši (vodenjaci, daždevnjak, čovječja ribica)
8
krokodili (nilski krokodil), kornjače (barska kornjača, glavata želva), zmije (bjelouška, kravosas, riđovka, poskok) i
gušteri (zidna gušterica, zelembać, macaklini)
9
imaju tkiva i organe, nekolutićavo tijelo, nema pravih organa za pokretanje
10
ježinci, zvjezdače, zmijače, trpovi
BIOLOGIJA final.indd 33 1.9.2010 13:20:11
34
11
skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci, buhe, kornjaši (hrušt, jelenak, bubamara), ose, mravi, bumbari,
pčele, vodencvjetovi, vretenca
12
na primjeru gujavice: kolutićav raspored dijelova organskih sustava (živčani, mišićni, za izlučivanje, zatvoreni
optjecajni sustav)
13
hrskavičnjače: morski psi, raže; koštunjače: morske (srdela, tuna, zubatac, škarpina); riječne (šaran, pastrva,
som, štuka)
14
zaštitna kutikula, anaerobija, proizvodnja velike količine jajašaca, redukcija tjelesne građe
15
imaju optjecajni i dišni sustav
16
vodožilni sustav i kožni skelet
17
zakržljale oči, depigmentirano tijelo
18
perje, šuplje kosti i zračni mjehuri, greben prsne kosti i letni mišići
19
glodavci, biljojedi – preživači, mesojedi, svejedi
20
metilji (ovčji metilj), trakavice (svinjska, goveđa i pasja) i oblići (dječja glista i trihina)
21
uz pomoć slika životnih ciklusa dječje gliste, trihine i ehinokoka
22
korisna uloga kukaca: hrana drugim životinjama, oprašivanje biljaka, rasprostranjivanje sjemenki, proizvodnja
meda; štetna uloga kukaca kao nametnika (biljne i štitaste uši, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca bolesti
(komarci, uši, muhe)
23
primjeri uzgoja u Hrvatskoj – pastrva, šaran, lubin, tuna
24
akumuliraju mikroorganizme i štetne spojeve iz mora – opasnost od trovanja
25
kućni ljubimci, hrana, sirovine za industriju
26
čovječja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukači
27
grabljivice – orlovi, jastrebovi, sokolovi, sove; pjevice i močvarice – čaplje, rode, žličarka
28
sredozemna medvjedica, dupin, medvjed, vjeverica, vidra, vuk, ris, divokoza, šišmiši
BIOLOGIJA final.indd 34 1.9.2010 13:20:11
35
7.1.6. Biologija čovjeka
OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno
neki od sadržaja koji
se ne će
ispitivati
objasniti
kemijski sastav
tijela čovjeka i
analizirati
ulogu glavnih
anorganskih i
organskih
spojeva
– objasniti važnost
održavanja osmotske
ravnoteže u
organizmu
– poznavati kemijski
sastav tijela čovjeka
– poznavanje
zastupljenosti
pojedinih minerala u
postotcima
– nabrajanje svih
minerala
– uzročnici zaraznih
bolesti koji se prenose
vodom
objasniti
sastav
tjelesnih
tekućina te
analizirati
sastav i uloge
krvi
– navesti osnovne
sastojke krvi
– navesti glavne
simptome anemije
– prepoznati značenje
krvi u liječenju
(transfuzija)
– objasniti ulogu he-
moglobina u prijenosu
kisika i ugljikovoga(IV)
oksida
– navesti podjelu i
uloge leukocita
– objasniti ABO i Rh
sustav krvnih grupa
– objasniti ulogu
trombocita
– objasniti izmjenu
tvari
između kapilara i tkiva
– povezati nedostatak
hemoglobina s
anemijom
– objasniti razliku
plazme i seruma
– objasniti pojmove:
aglutinacija, hemoliza
– povezati Rh sustav s
hemolitičkom bolesti
novorođenčadi
– poznavati pojam:
sedimentacija
– opisati sastav i ulogu
limfe
– razlikovati glavna
krvotvorna tkiva i
organe
– poznavanje različitih
tipova ane mija
– detaljna struktura
hemoglobina
– biorazgradnja
hemoglobina u jetri
– shema zgrušavanja
krvi
– leukopenija, leukocito-
za, limfopenija
– bolesti krvotvornih
organa
– hematokrit
– građa i broj krvnih
tjelešaca
– mikroskopski preparat
krvi
– proces hematopoeze
i međustadiji u procesu
diferencijacije krvnih
tjelešaca
– analiza krvi
– vrste kolesterola i
lipoproteina
BIOLOGIJA final.indd 35 1.9.2010 13:20:11

objasniti
smještaj u
tijelu, građu,
ulogu i način
rada srca i
krvožilnoga
sustava
– razlikovati osnovnu
građu i ulogu arterija
i vena
– usporediti tlakove u
krvnim žilama
– opisati smještaj srca
u čovjeka
– povezati osnovnu
građu srca s ulogom
– objasniti ulogu
maloga
i velikoga optoka krvi
– prepoznati utjecaj
živčanog sustava na
krvožilni sustav
1

– analizirati ovisnost
promjena u
intenzitetu tjelesne
aktivnosti s
promjenama u radu
srca i pluća
– analiza EKG-a
– usporedba disanja i
krvotoka prije i nakon
rođenja
objasniti
smještaj u
tijelu, građu,
ulogu i način
rada dišnoga
sustava
– poznavati dijelove
dišnoga sustava i
njihov položaj u tijelu
čovjeka
– povezati građu
dišnih
organa s njihovim
ulogama
– objasniti mehaniku i
regulaciju disanja
– objasniti mehanizam
izmjene plinova u
plućima te između krvi
i stanica
– objasniti povezanost
plućnoga i staničnoga
disanja
– površina pluća
(brojčano)
– promjer alveola
– tlakovi u plućima
(brojčane vrijednosti)
– respiratorni volumen
– vanjska i unutarnja
respiracija
– saturacija
hemoglobinom
– visinska bolest
– kemosenzitivna
područja
– regulacija disanja
• objasniti
smještaj u
tijelu,
građu, ulogu
i način rada
imunološkoga
sustava
– razlikovati pojmove
antigen, antitijelo i
imunološka reakcija
– razlikovati organe
i tkiva imunološkoga
sustava
– razlikovati
nespecifčni (fagociti) i
specifčni (B i T limfoci-
ti) imunitet
– navesti putove ulaska
antigena u organizam,
mjesta prepoznavanja
te načine sprječavanja
ulaska antigena
– razlikovati aktivno i
pasivno stečenu
imunost
– objasniti djelovanje
imunološkoga sustava
na tumor
– limfatičke žile, limfa
i limfoidni organi
(krajnici, slezena, timus i
koštana srž)
– komplikacije pri
transplantaciji
– detalji građe B i T
limfocita
– apoptoza
– struktura
imunoglobulina
– tipovi T stanica
– citokini
– priprema cjepiva
BIOLOGIJA final.indd 36 1.9.2010 13:20:11
37
objasniti
smještaj u
tijelu, građu,
ulogu i način
rada
probavnoga
sustava
– navesti probavne
organe i odrediti
njihov položaj u tijelu
– povezati građu
organa za probavu s
njihovom ulogom
– objasniti ulogu jetre i
gušterače u probavi
hrane
– poznavati građu
zuba
– usporediti mliječno i
trajno zubalo čovjeka
– prepoznati djelo-
vanje
ptijalina
– prepoznati djelo-
vanje
pepsina
– objasniti ulogu žuči
– usporediti ulogu
tankoga i debeloga
crijeva
– objasniti peristaltiku
crijeva
– enzimi: peptidaze,
nukleaze, lipaze,
maltaze, saharaze i
ostali
– probavni hormoni
– sfnkter Oddi
kolecistokinin
objasniti
smještaj u
tijelu,
građu, ulogu
i način rada
metaboličkoga
sustava
– analizirati meha-
nizam termoregulacije
– razlikovati sastojke
hrane koji su izvor
energije u organizmu
i koji izgrađuju
organizam
– objasniti regulaciju
šećera u krvi
– razlikovati bazalni i
radni metabolizam
– prepoznati važnost
vitamina i posljedice
nedostatka
2

– razlikovati vitamine
topljive u mastima i
vodi
– prepoznati ulogu
minerala u organizmu
3
– shema metaboličkih
putova
objasniti
smještaj u
tijelu, građu,
ulogu i način
rada sustava za
regulaciju
sastava
tjelesnih
tekućina
– povezati građu
kože s
njezinim ulogama
– navesti ulogu me-
lanina u zaštiti od UV
zračenja
– povezati osnovnu
građu nefrona s
njegovom ulogom u
fltraciji krvne plazme i
stvaranju mokraće
– povezati nastanak
amonijaka i ureje
s metabolizmom
bjelančevina
– analizirati djelovanje
hormona u regulaciji
rada nefrona i regu-
laciji sastava tjelesnih
tekućina (ADH, aldo-
steron)
– opisati hemodijalizu i
nužnost transplanta-
cije kod potpunoga
zatajivanja rada
bubrega (uremija)
– princip analize
pokazatelja
zdravstvenoga stanja
organizma iz urina
BIOLOGIJA final.indd 37 1.9.2010 13:20:11
38
objasniti
smještaj u
tijelu, građu,
ulogu i način
rada sustava
organa za
kretanje
– analizirati kostur
čovjeka oblik, veličinu i
položaj kostiju
– objasniti promjene u
kosturu koje nastupaju
tijekom života
4
– navesti osobine i
vrste mišićnoga tkiva
– razlikovati uloge
pojedinih dijelova
sustava organa za
kretanje
– objasniti značenje
živčano-mišićne veze
za rad mišića
– povezati brojnost
mitohondrija s
oslobađanjem energije
u mišićnim stanicama
– povezati građu
mišićne stanice s
temeljnim principom
mišićne kontrakcije
– opisati građu kosti
– objasniti građu i
funkciju hrskavice
– objasniti uloge
vitamina D i minerala
Ca u izgradnji kosti
– navesti bjelančevine
u sastavu miofbrila i
njihovu ulogu
– detaljna građa mio-
fbrila (aktin, miozin, H
pruga.)
– latinski nazivi mišića
– važniji mišići i kosti
čovjeka
objasniti
smještaj u
tijelu, građu,
ulogu i način
rada
endokrinoga
sustava
– navesti endokrine
žlijezde i odrediti
njihov smještaj u tijelu
– razlikovati egzokrine
od endokrinih žlijezde
– objasniti hijerarhijski
položaj i ulogu hipofze
– objasniti ulogu
stimulacijskih/tropnih
hormona hipofze
– objasniti mehanizam
povratne sprege pri
lučenju hormona
– navesti hormone
pojedinih žlijezda i
njihovu ulogu
– veza hormona i
specifčnih receptora (na
ili u ciljnim stanicama)
objasniti
smještaj u
tijelu, građu,
ulogu i način
rada spolnoga
sustava
– navesti organe
muškoga i ženskog
spolnoga sustava i
objasniti njihove uloge
– opisati dijelove
menstrualnoga ciklusa
– odrediti termin
ovulacije s obzirom na
dužinu trajanja
menstrualnoga ciklusa
– opisati proces
oplodnje
– objasniti značenje
dojenja
– raščlaniti faze
brazdanja, implantacije
blastociste i razvoj
zametka
– opisati tijek trudnoće
te ulogu i osnovnu
građu posteljice
– povezati fziološke i
psihičke promjene u
pubertetu
– objasniti hormonsku
regulaciju menstrual-
noga ciklusa
– objasniti živčano-
-hormonsku regulaciju
porođaja i dojenja
– razlikovati glavne
značajke porođajnih
doba
BIOLOGIJA final.indd 38 1.9.2010 13:20:11
39
objasniti
smještaj u
tijelu, građu,
ulogu i način
rada
osjetilnoga
i živčanoga
sustava
– navesti dijelove
živčanoga sustava i
objasniti njegovu
ulogu
– poznavati princip
nastanka osjeta
– prepoznati dijelove
oka (očna jabučica,
očni živac)
– opisati građu živčane
stanice i objasniti
ulogu njezinih dijelova
– usporediti građu
mozga i leđne
moždine
– razlikovati vrste
živaca
i njihove uloge
– povezati naboj
stanične membrane
i aktivni transport iona
kroz membranu
s nastankom podražaja
(depolarizacija – repo-
larizacija)
– opisati funkcionalnu
podjelu kore velikoga
mozga
– opisati građu pužnice
i objasniti ulogu
pojedinih dijelova pri
nastanku osjeta sluha
– opisati akomodaciju
oka i objasniti pore-
mećaje u funkciji
oka (kratkovidnost i
dalekovidnost)
– opisati prijenos
svjetlosnih podražaja
– opisati smještaj četiri
osnovna okusa na
jeziku
– opisati provođenje
živčanoga impulsa i
procese u sinapsi
– razlikovati prirođene
(sisanje, disanje,
kašljanje) od stečenih
refeksa (Pavlovljev
refeks)
– analizirati refeksnu
reakciju
– objasniti djelovanje
neurotransmitera i
ulogu enzima pri
njihovoj razgradnji
– objasniti značenje
sna za normalno
funkcioniranje orga-
nizma
– opisati osjetilo njuha
i prijenos signala do
mozga
– poznavati položaj
organa za ravnotežu
– ekscitacijski i inhibici-
jski neuroni
– funkcioniranje
područja za govor u kori
mozga
– bazilarna membrana,
pokrovna membrana,
Cortijev organ, građa
labirinta
– makula, statoliti
– perilimfa, endolimfa
– mozgovni živci i
zadaće koje obavljaju
– električna aktivnost
mozga i moždani valovi
– mehanizam razliko-
vanja boja i prostorna
percepcije
– pamćenje
– policikličko i
monocikličko spavanje
– govor: Wernickeovo i
Brokino područje
– glaukom, ablacija
mrežnice
analizirati
značenje
pojedinih organa
i organskih
sustava
u održanju
homeostaze
organizma
– objasniti pojam
homeostaze
– poznavati značenje
vode za održavanje
života
– analizirati ulogu
bubrega u održavanju
homeostaze
5

– objasniti važnost
stalnih pH vrijednosti
tjelesnih tekućina
– povezati disanje i
regulaciju pH (acidoza,
alkaloza)
BIOLOGIJA final.indd 39 1.9.2010 13:20:11
4O
navesti glavne
poremećaje i
bolesti organa i
organskih
sustava
čovjeka
analizirati
čimbenike i
ponašanja
koja
unapređuju
zdravlje
čovjeka i
razlikovati ih
od onih koji ga
narušavaju
– prepoznati pozitivne
i negativne utjecaje na
srce i krvožilni sustav
– povezati način života
s pojavom visokoga
tlaka i arteroskleroze
– povezati najčešće
bolesti i poremećaje
dišnoga sustava s
rizičnim čimbenicima
za zdravlje
– defnirati AIDS,
navesti uzročnika i
objasniti načine
zaraze HIV-om i
načine zaštite
– defnirati pojam
alergije i navesti
najčešće alergene
– objasniti nastanak
karijesa i načine
zaštite zuba
– objasniti štetnost
alkohola
– objasniti pojavu
proljeva i zatvora i
osnovu samopomoći
– navesti pravila
zdrave
prehrane
– uočiti rizične
čimbenike za zdravlje
i rad bubrega
– navesti spolno pre-
nosive bolesti
6
– povezati spolno
prenosive bolesti s
rizičnim ponašanjem
– navesti metode
kontracepcije te objas-
niti važnost
planiranja obitelji
– objasniti pojam ovi-
snosti te navesti vrste i
štetne posljedice
– navesti bolesti koje se
prenose krvlju (AIDS,
hepatitis)
– opisati dijabetes,
navesti rizične
čimbenike za poja-
vu bolesti i načine
liječenja
– defnirati leukemiju
– defnirati hemofliju
– prepoznati značenje
programa imunizacije
djece
– prepoznati važnost
transplantacije i
doniranja organa
– povezati nastanak
nekih bolesti s
poremećajima u radu
endokrinih žlijezda
(gušavost, gigantizam,
nanizam, dijabetes)
– povezati pojavu
moždane kapi s
rizičnim čimbenicima
– navesti degenerativ-
ne bolesti živčanog
sustava (Parkinsonova
i Alzheimer, multipla
skleroza)
– uočiti opasnost buke
na zdravlje
– tumori živčanoga
sustava
– duševne bolesti
BIOLOGIJA final.indd 40 1.9.2010 13:20:11
4A
Dodatna pojašnjenja
1
regulacija rada srca i širenje/sužavanje krvnih žila
2
vitamini: A, B, C, D, E
3
minerali: Ca, P, Fe, J
4
rahitis, prijelomi, osteoporoza, uganuća i iščašenja
5
regulacija tjelesnih tekućina, ekskrecija, regulacija krvnoga tlaka i eritropoeze
6
HIV, hepatitis, herpes, papiloma (HPV), trihomonas, klamidija, chlamydia, gonoreja, siflis
BIOLOGIJA final.indd 41 1.9.2010 13:20:12
42
7.1.7. Genetika i evolucija
OBRAZOVNI
ISHOD
ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno
neki od
sadržaja koji
se ne će
ispitivati
objasniti
osnovne
genetičke
pojmove i
analizirati
njihove
međuodnose
– defnirati genetiku i
povezati je s drugim
biološkim disciplinama
– razlikovati pojmove
nasljedne tvari i
nasljednih svojstava
– objasniti genotip i
fenotip
– povezati odnos
između gena i okoline
s oblikovanjem fenotipa
– objasniti pojmove klona
i populacije na primjerima
iz života
objasniti
kemijsku građu
i mehanizam
djelovanja gena
– opisati građu, ulogu
i svojstva nukleinskih
kiselina
– opisati kako geni
upravljaju životnim pro-
cesima (biosinteza
proteina)
objasniti i
usporediti
građu i
organizaciju
nasljedne tvari
virusa,
prokariota i
eukariota
– objasniti
kromosomsku teoriju
nasljeđivanja
– razlikovati i objasniti
temeljnu građu, broj
i vrste kromosoma te
kromosomske
garniture
– usporediti genske sustave
virusa, bakterija (nukleoid i
plazmid!) i eukariota
– navesti uloge plazmida
BIOLOGIJA final.indd 42 1.9.2010 13:20:12
43
analizirati
značenje
mejoze i
križanja za
nasljeđivanje
– poznavati osnovna
načela određivanja
spola (X, Y kromosomi)
– razlikovati uzroke varija-
bilnosti mutacije, modi-
fkacije, rekombinacije,
križanje)
– analizirati značenje
nezavisnoga razdvajanja
homolognih kromosoma i
krosingover
– razlikovati dominantna
i recesivna svojstva,
roditeljsku (parentalnu)
generaciju i generaciju
potomaka (flijalnu)
– objasniti pojmove:
alel, homozigotni i
heterozigotni organizmi
– objasniti na primjerima
monohibridno, dihibridno
i intermedijarno križanje
– primijeniti Mendelove
zakone u rješavanju
zadataka različitih tipova
križanja
– objasniti multiple alele
i primjeniti na primjerima
(nasljeđivanje krvnih
grupa i sl.)
– izvankromo-
somsko
nasljeđivanje
– Barrovo
tijelo
– metoda
određivanja
poremećaja
spolnih stanica
u interfazi
BIOLOGIJA final.indd 43 1.9.2010 13:20:12
44
navesti vrste
promjena
genotipa te
objasniti
moguće uzroke
i posljedice
– defnirati mutacije te
navesti primjere
– razlikovati vrste
mutacija (gena, građe i
broja kromosoma)
– navesti uzroke mutacija
– navesti učestalost
štetnih i korisnih mutacija
– povezati neke nasljedne
bolesti (hemoflija,
daltonizam,mišićna
distrofja) sa smještajem
gena na spolnim
kromosomima
– primijeniti spoznaje o
mutacijama u čovjeka
u rješavanju zadataka
– navesti primjere
kromosomskih aberacije
u čovjeka (trisomija
21– sindrom Down,
Turnerov sindrom
– 44 X0)
– povezati pojavu
mutacija s malignim
oboljenjima i raspraviti
o rizičnim čimbenicima
i rizičnim ponašanjima
objasniti
mogućnosti
primjene
genetike
na različitim
područjima
ljudske
djelatnosti
– opisati osnovne metode
proučavanja
nasljeđivanja u ljudi
rodoslovlje, citogenetska
istraživanja)
– objasniti nasljeđivanje
hemoflije pomoću
rodoslovlja
– opisati primjenu DNA u
tehnologiji
1
objasniti
osnovne
principe i
etape kemijske
i biološke
evolucije
– defnirati pojam
evolucija
2

– razlikovati pojmove: ke-
mijska i biološka evolucija
– opisati Millerov pokus
i objasniti kemijsku
evoluciju
3

– opisati Oparinov pokus i
objasniti vrijednost
koacervatnih kapljica
kao modela evolucije
– prikazati ukratko postanak
Svemira i procijeniti starost
Svemira, Sunčevoga sustava
i Zemlje
– defnirati protobionte
4
BIOLOGIJA final.indd 44 1.9.2010 13:20:12
45
analizirati
glavne dokaze
evolucije
– navesti dokaze
evolucije i objasniti
na primjerima:
fosili i nastanak fosila;
prijelazni oblici (praptica,
Psilophyton); živi fosili
(resoperke, gingko);
razvojni
nizovi (konj i ogrc);
dokazi iz biogeografje
5
;
dokazi iz poredbene
anatomije
6
; dokazi iz
poredbene embriologije;
dokazi iz molekularne
biologije
– navesti osnovne
geološke ere Zemljine
prošlosti
– analizirati značajke
živoga svijeta u pojedinim
geološkim erama
7
– prepoznati provodne
fosile (amoniti, trilobiti)
– objasniti značenje
resoperki i dvodihalica
u evoluciji kopnenih
kralježnjaka
– usporediti brojnost i
raznolikost današnjih
gmazova sa svijetom
gmazova u prošlosti
(mezozoik)
– objasniti zajedničko
podrijetlo ptica i gmazova na
primjeru fosila praptice
– navesti zajedničke
osobine gmazova i
ptica koje ukazuju na
zajedničko podrijetlo
– prepoznati da su se prvi si-
savci mogli razviti iz drevnih
gmazova (zvjerogmazovi)
– eoni i epohe
(periodi)
objasniti
osnovne
postavke
Darwinove
selekcijske
teorije
evolucije
te glavne
pokretačke sile
evolucijskoga
procesa
– navesti osnovne
postavke darvinizma
– objasniti zašto su
mutacija i selekcija temelj-
ne sile evolucije
– objasniti pojam
specijacija
– analizirati darvinizam
– objasniti važnost
genetičkoga drifta i
izolacijskih mehanizama
za evoluciju
– razlikovati
konvergentnu
(morski pas i dupin)
i divergentnu (zebe)
evoluciju na konkretnim
primjerima
– razlikovati alopatrijsku
(gušterice) i simpatrijsku
(pšenica) specijaciju
na primjerima
– usporediti Lamarckovu i
Darwinovu teoriju evolucije
-objasniti sukcesivnu
evoluciju
objasniti
evoluciju čovjeka
– defnirati primate i
raspraviti sistematsku
pripadnost čovjeka u
primate
– navesti glavne etape u
razvoju čovjeka
8

– objasniti nastanak rasa
BIOLOGIJA final.indd 45 1.9.2010 13:20:12

Dodatna pojašnjenja
1
primjena genetičkih otkrića u: uzgoju životinja i biljaka, biotehnologiji (genetičko inženjerstvo); proizvodnja
lijekova (na primjeru inzulina)
2
dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagođenosti organizama na okoliš
3
postanak prvih organskih molekula iz anorganskih; preduvjeta za postanak prve stanice
4
mogući prvi oblik života: „jednostaničan’’, „prokariot’’, heterotrofan, anaeroban
5
endemi – naše otočke gušterice i velebitska degenija i relikti – čagalj, hrvatska sibirea
6
homologni i analogni organi, rudimenti, atavizmi
7
pojavljivanje pojedinih skupina: arheozoik: prvi oblici života na Zemlji; proterozoik: praživotinje, prvi
beskralježnjaci; paleozoik: alge, papratnjače, trilobiti, kralježnjaci – ribe i vodozemci; mezozoik: stablašice,
gmazovi, ptice, sisavci; kenozoik: čovjek
8
australopitek, Homo habilis, Homo erectus, neandertalac, kromanjonac
BIOLOGIJA final.indd 46 1.9.2010 13:20:13
47
7.1.8. Ekologija
OBRAZOVNI
ISHOD
ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
nužno važno vrijedno neki od sadržaja
koji se ne će
ispitivati
objasniti
osnovne
ekološke
pojmove i
analizirati
njihove
međuodnose
– defnirati ekologiju
– defnirati osnovne
ekološke pojmove,
povezati s primjerima
u prirodi i objasniti
njihove međuodnose
1
– defnirati pojam
ekološka niša i navesti
primjere
– razlikovati i na
primjerima objasniti
značenje pojmova: fauna,
fora,
vegetacija, areal,
endem i kozmopolit
– razlikovati pojmove
biljna zajednica
(ftocenoza) i životinjska
zajednica
(zoocenoza) te navesti
primjere
– objasniti na
primjerima pojmove:
ekološki minimum,
maksimum, optimum
i ekološka valencija
– autoekologija,
sinekologija
analizirati
odnose između
živih bića
i abiotičkih
čimbenika
okoliša
– razlikovati glavne
abiotičke čimbenike
(temperatura, voda i
vlaga, svjetlo)
– razlikovati životinje
s nestalnom
(poikilotermne) od
životinja sa stalnom
tjelesnom
temperaturom
(homeotermne)
– objasniti prednosti
homeotermnih u odnosu
na poikilotermne životinje
i navesti primjere
2

– objasniti važnost
temperature za
odvijanje životnih
procesa u organizmima
3

– navesti primjere
prilagodbi stablašica
umjerenoga područja na
preživljavanje
hladnoga razdoblja
godine
4

– povezati mitarenje/
linjanje i zimski san s
promjenom temprature u
okolišu
– usporediti prilagodbe
biljaka vlažnih staništa
i biljaka sušnih
staništa na količinu
vode i vlage u staništu
i navesti po jedan primjer
– opisati prilagodbe
kopnenih životinja
za život na kopnu na
primjeru kukaca i
kopnenih kralježnjaka
– povezati prilagodbe
životinja različitim
svjetlosnim uvjetima u
okolišu
BIOLOGIJA final.indd 47 1.9.2010 13:20:13
48
analizirati
odnose između
živih bića u
biocenozi
(biotički
čimbenici)
– razlikovati glavne
biotičke čimbenike
(odnosi između
živih bića: odnosi
razmnožavanja,
simbioza, nametništvo,
predatorstvo)
– objasniti kako odnosi
između jedinki različitih
vrsta utječu na brojnost/
gustoću populacija u
biocenozi
– objasniti pojam mimikrije
na primjeru bogomoljke i
leptira letilista
– na primjeru ptice
grabljivice (jastreb) i
jednoga predstavnika
iz skupine zvijeri (vuk)
navesti prilagodbe
grabežljivaca
– na primjeru sisavaca
biljojeda (zec, srna)
navesti prilagodbe
plijena za zaštitu od
grabežljivaca
– navesti načine
izražavanja gustoće
populacije
– objasniti kako odnosi
između jedinki iste
vrste utječu na brojnost/
gustoću populacije
– komenzalizam,
antibioza,
amenzalizam,
alelopatija
– pojmovi
ftomimeza i
aposemija
BIOLOGIJA final.indd 48 1.9.2010 13:20:13
49
objasniti
glavne osobine
biocenoza i
ekosustava
– razlikovati osobine
vodenih i kopnenih eko-
sustava
– razlikovati bentos, nek-
ton i plankton
– objasniti značenje
planktona u vodenim
ekosustavima
– prepoznati šumske
biocenoze kao
najsloženiji i organskom
proizvodnjom
najbogatiji tip
kopnenih biocenoza
– razlikovati osvijetljeni
od neosvijetljenoga
sloja u vodenim
ekosustavima i
povezati sa sastavom
biocenoza
– prepoznati glavne
čimbenike koji utječu
na raspored
organizama
(biocenoza) u moru
– razlikovati
ftoplankton od
zooplanktona
– na primjeru jedne
šumske biocenoze
analizirati slojanje i sastav
vrsta
– objasniti pojavu
sukcesije na primjerima
zaraštavanja jezera
i obnavljanja šume
nakon požara
– povezati djelovanje
čovjeka na biocenoze
s pojavom sukcesija
– razlikovati bentoske
organizme prema stupnju
pokretljivosti
5
– navesti primjere
nektonskih organizama
(srdela, morski pas, dupin)
– prepoznati sezonske
promjene u biocenozi
i povezati s klimatskim
promjenama
– navesti glavne tipove
bioma i povezati s
klimatskim prilikama
područja na kojima se
prostiru
– povezati horizontalni
(geografska širina) i
vertikalni (nadmorska
visina) raspored biljnoga
pokrova s klimatskim
prilikama
– polusesilni i
vagilni organizmi
– oligotrofna,
eutrofna jezera
– zone
litoralnoga
pojasa
– biogeografja,
ftogeografja,
zoogeografja
analizirati
odnose ishrane
u biocenozi te
kruženje tvari
i protjecanje
energije u
ekosustavu
– objasniti ulogu i
značenje proizvođača,
potrošača i razlagača u
ekosustavu
– razlikovati glavne
tipove potrošača (biljoje-
di, mesojedi i svejedi)
– analizirati
prehrambenu piramidu s
obzirom na broj i biomasu
te količinu energije na
pojedinoj prehrambenoj
razini
– objasniti kruženje
tvari i protjecanje
energije u ekosustavu
– analizirati ulogu i
ovisnost pojedinih
članova hranidbenih
lanaca na konkretnim
primjerima
– objasniti (uz pomoć
slike) biogeokemijski
ciklus ugljika
– objasniti pojam
hranidbene mreže
– razlikovati primarnu
od sekundarne organske
proizvodnje u ekosustavu
– kruženje
fosfora i sumpora
BIOLOGIJA final.indd 49 1.9.2010 13:20:13
5O
analizirati
štetne utjecaje
čovjeka na
biosferu te
mjere kojim se
štetni utjecaji
mogu smanjiti
(održivi
razvoj u
Republici
Hrvatskoj i u
svijetu)
– prepoznati štetno
djelovanje čovjeka na
biosferu
6
– objasniti pojavu efekta
staklenika
– povezati onečišćenje
zraka s pojavom
kiselih kiša i štetnim
posljedicama
– objasniti značenje
ozonskoga sloja u
atmosferi
– povezati onečišćenje
zraka s pojavom ozonskih
rupa
– analizirati potrebu
zakonske zaštite
ugroženih biljnih i
životinjskih vrsta i
ekosustava u cjelini
– povezati nagli rast
ljudske populacije
i urbanizaciju s
ograničenim izvorima
hrane, pitke vode,
energije i sirovina na
Zemlji
– objasniti posljedice
krčenja šuma,
melioracijskih zahvata i
onečišćenja voda
– protumačiti potrebu
pročišćavanja otpadnih
voda
– prepoznati izvore
onečišćavanja zraka
– objasniti važnost
zamjene fosilnih izvora
energije
alternativnim (vjetar,
solarna energija i sl.)
– navesti glavne načine
onečišćavanja tla i
povezati s posljedicama
– objasniti ekonomsku
i ekološku važnost
izdvajanja sekundarnih
sirovina iz otpada (papir,
staklo, metal, tekstil)
– objasniti zašto su zaštita
voda i zraka globalni
problem
– navesti nacionalne
parkove Hrvatske
– analizirati akumuliranje
štetnih tvari u lancima
ishrane
– objasniti prednosti
ekološke proizvodnje
hrane
– procijeniti važnost
korištenja tehnološke
umjesto pitke vode
– objasniti nedostatke
monokultura i suvremenih
agrotehničkih i
agrokemijskih metoda u
poljoprivredi
– objasniti pojam
održivoga razvoja
7

– povezati djelovanje
čovjeka s promjenama
brojnosti i izumiranjem
biljnih i životinjskih vrsta
– prepoznati posljedice
unošenja stranih vrsta
8
– prepoznati značenje
„Crvene knjige biljnih
i životinjskih vrsta”
– objasniti važnost
poštovanja međunarodnih
ugovora o zaštiti prirode i
okoliša
– analizirati različite
utjecaje na brojnost
ljudske populacije
– navesti nekoliko primjera
zakonom zaštićenih
biljaka
9
i životinja
10
u
Hrvatskoj
– navesti primjere
parkova prirode
11

– objasniti važnost izrade
ekološke studije pri gradnji
proizvodnih, prometnih i
drugih objekata
– podjela voda
prema stupnju
saprobnosti:
oligosaprobne,
alfa i beta
mezosaprobne i
polisaprobne
– poznavanje
svih
kategorija zaštite
prirode s
primjerima
BIOLOGIJA final.indd 50 1.9.2010 13:20:13
5A
Dodatna pojašnjenja
1
populacija, životna zajednica – biocenoza, stanište – biotop, ekosustav, biom i biosfera
2
rasprostranjenost na Zemlji i sezonske promjene
3
ovisnost aktivnosti enzima o promjenama temperature
4
odbacivanje listova, preživljavanje u podzemnim organima (trajnice) ili u obliku sjemenke (jednogodišnje biljke)
5
pričvršćeni za podlogu (npr. bentoske alge, koralji, spužve); slabo pokretni (ježinci, trpovi, neki školjkaši – npr.
periska); s velikim radijusom kretanja (pridnene vrste riba – zubatac, cipal i sl.)
6
krčenje šuma, isušivanje močvara, regulacija vodotoka, gradnja naselja, industrijskih zona, povećavanje prometa i
širenje prometne mreže te onečišćenje vode, zraka i tla
7
razvoj ljudskoga društva uz što manji negativni utjecaj na prirodu
8
primjer mungosa na Mljetu, kaulerpe u Jadranu
9
visibaba, ciklama, velebitska degenija, dubrovačka zečina
10
vuk, vidra, sredozemna medvjedica, ptice grabljivice i močvarice
11
Telaščica, Velebit, Kopački rit, Vransko jezero
BIOLOGIJA final.indd 51 1.9.2010 13:20:13
52
BIOLOGIJA final.indd 52 1.9.2010 13:20:14
53
7.2. Pokusi
7.2.1. Dokazivanje prisutnosti škroba
CILJEVI POKUSA:
– utvrditi dvije vrste škroba (asimilacijski i rezervni
škrob) u biljkama
– utvrditi prisutnost škroba u namirnicama
– objasniti da se škrob dokazuje Lugolovom otopinom
u namirnicama
– uočiti promjenu boje
– opisati nastanak škroba u biljkama.
MATERIJAL I PRIBOR: šećer, riža, sjemenka graha,
gomolj krumpira, tjestenina, kruh, komadić margarina,
Lugolova otopina, kapaljka i Petrijeve zdjelice.
POSTUPAK:
Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve
zdjelice i kapnite nekoliko kapi Lugolove otopine.
Reakciju označite znakom minus (–) ako se boja ne
promijeni, a znakom plus (+) ako se boja pojavi.
REZULTAT:
Namirnica: Promjena boje (unesite +/–)
Šećer:
Riža:
Grah:
Krumpir:
Tjestenina:
Margarin:
PITANJA:
1. Koje od ispitanih tvari sadrže škrob? Po čemu ste to
zaključili?
7.2.2. Dokazivanje koagulacije bjelančevina
CILJ POKUSA:
– utvrditi koji su uzroci zgrušavanja ili koagulacije
bjelančevina u mlijeku i bjelanjku
– povezati koagulaciju s denaturacijom bjelančevina.
MATERIJAL I PRIBOR: epruveta, drvena štipaljka, 2
satna stakla, kapaljka, stakleni štapić, plamenik (ili
voštanica), bjelanjak, mlijeko i razrijeđena octena
kiselina (može i limunov sok).
POSTUPAK:
1. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka, a na
drugo malo bjelanjka. Zatim na oba kapnite nekoliko
kapi octene kiseline i promiješajte staklenim štapićem.
2. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga držeći
epruvetu štipaljkom iznad plamena. To ponovite i s
mlijekom.
PITANJA:
Što se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem
kiselina?
Kako se nazivaju bjelančevine iz mlijeka?
Zašto je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral
sadrži mlijeko?
Što se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem
visokih temperatura?
Što može dovesti do denaturacije bjelančevina?
BIOLOGIJA final.indd 53 1.9.2010 13:20:14
54
7.2.3. Mikroskopsko promatranje plastida
7.2.3.1. Mikroskopsko promatranje leukoplasta
CILJ POKUSA:
– promatrati leukoplaste u biljnome materijalu, opisati
njihov oblik i nacrtati ih
– navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti
– pronaći i opisati amiloplaste.
MATERIJAL I PRIBOR: gomolj krumpira, jod (ili Lugolova
otopina), alkohol, pokrovna i predmetna stakalca,
mikroskop i britvica.
POSTUPAK:
S krumpirova gomolja odstružite periderm tamne
boje i od staničja koje se nalazi ispod njega načinite
tanke prereze. Osim nježnih leukoplasta, opažaju se
mala zrnca škroba, a katkad i kristaloidi bjelančevina u
obliku kocke.
PITANJA:
Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim
uvjetima?
Gdje se stvaraju škrobna zrnca?
7.2.3.2. Mikroskopsko promatranje kromoplasta
CILJ POKUSA:
– promatrati kromoplaste u biljnome materijalu,
opisati njihov oblik i nacrtati ih
– navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti
– navesti bojila u kromoplastima.
MATERIJAL I PRIBOR: plod rajčice i plod ruže (može
i korijen mrkve, cvijet i cvat ljekovitoga maslačka),
britvica, pokrovna i predmetna stakalca i mikroskop.
POSTUPAK:
Izrežite komadić ploda zrele rajčice, ogulite joj koru,
zgnječite je i malo zgnječene mase razmutite
u kapljici vode na predmetnome stakalcu. Poklopite
pokrovnicom i mikroskopirajte. Načinite sličan
preparat s plodom ruže.
PITANJA:
Mikrosopski usporedite kromoplaste u plodu rajčice i
plodu ruže.
Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim
uvjetima?
7.2.3.3. Mikroskopsko promatranje kloroplasta
CILJ POKUSA:
– promatrati kloroplaste u biljnome materijalu, opisati
njihov oblik i nacrtati ih
– navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti
– navesti bojila u kloroplastima.
MATERIJAL I PRIBOR: mahovina, neka alga (npr.
Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke (npr. vrlo mladi
list šparoge), britvica, pinceta, kapaljka, pokrovna i
predmetna stakalca i mikroskop.
POSTUPAK:
BIOLOGIJA final.indd 54 1.9.2010 13:20:15
55
S bilo kojega dijela neke zelene biljke napravite tanki
prerez, stavite ga u kap vode na predmetno stakalce,
poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirajte pod
malim i srednjim povećanjem.
PITANJA:
Usporedite izgled i građu kloroplasta pod svjetlosnim i
elektronskim mikroskopom.
Koje stanice imaju kloroplaste?
Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide?
Zašto se kloroplasti mogu samoumnožavati?
7.2.4. Dokazi osmoze u biljnoj stanici
CILJ POKUSA:
– usporediti osmozu i difuziju
– objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom
– utvrditi promjene u različitim koncentracijama
otopina.
MATERIJAL I PRIBOR: korijen mrkve, nož, čaša i sol.
POSTUPAK:
Izdubite korijen mrkve. Pažljivo stavite korijen u
posudu (čašu) s vodom tako da pri postavljanju
pokusa voda ne uđe u udubinu. Udubinu ispunite
solju. Očitajte rezultate nakon pola sata.
PITANJA:
Što se dogodilo u udubini korijena mrkve?
Zašto mrkva gubi čvrstoću?
BIOLOGIJA final.indd 55 1.9.2010 13:20:15

7.3. Osobe koje su pridonijele razvoju biologije
U tablici su kronološki navedene najvažnije osobe poznate po svojim istraživanjima na području biologije i
zaslužne su za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije.
Tablica 5. Osobe značajne za razvoj biologije i njihov doprinos
OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE
Robert HOOK
(17. st.)
promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) pomoću vrlo primitivnoga
mikroskopa; prvi uporabio naziv cellula = lat. STANICA
Antony van LEEUWENHOEK
(1632. – 1723.)
„otac mikroskopa” – usavršio mikroskop i dobio povećanje ~270×; prvi promatrao živi
jednostanični organizam (mikroorganizme iz usne šupljine, spermije, krvne stanice…)
Carl LINNÉ
(1707. – 1778.)
binarna nomenklatura, osnivač taksonomije ili sistematike
Matthias SCHLEIDEN
(botaničar) i Theodor
SCHWANN (zoolog)
(18. st.)
STANIČNA TEORIJA – sva su živa bića građena od stanica
Charles DARWIN
(1809. – 1882.)
teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih
Louis PASTEUR
(1822. – 1895.)
dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz već postojećih mikroorganizama i da su uzročnici
zaraznih bolesti i vrenja, razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokošje kolere, bedrenice,
bjesnoće…); osmislio i razvio PASTERIZACIJU
Gregor Johann MENDEL
(1822. – 1884.)
osnivač znanstvene genetike; postavio zakone nasljeđivanja
Ernest HAECKEL
(19. st.)
utemeljio ekologiju
Robert KOCH
(1843. – 1910.)
otkrio uzročnika tuberkuloze i kolere, usavršio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike
mikroskopiranja bakterija
Alexander FLEMING
(1881. – 1955.)
otkrio prvi antibiotik (penicilin)
Dragutin GORJANOVIĆ –
KRAMBERGER
(1856. – 1927.)
otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga pračovjeka) na Hušnjakovu brdu pored Krapine
BIOLOGIJA final.indd 56 1.9.2010 13:20:15
57
A. OPARIN
(1938.)
ruski biokemičar; pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u
praatmosferi; iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze složenijih organskih
molekula iz jednostavnih)
Stanly MILLER
(1953.)
pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotički
J. WATSON i F. CRICK
(1953.)
otkrili strukturu i načelo replikacije DNA
Thomas Hunt MORGAN
(20. st.)
radio istraživanja na vinskim mušicama; povezao genetiku i citologiju i razvio kromosom-
sku teoriju nasljeđivanja (= morganizam)
Milislav DEMEREC
(20. st.)
doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin),
primjenio genetičke metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama)
7.4. Oznake i kratice u genetici
U rješavanju zadataka iz genetike pristupnici trebaju
rabiti navedene oznake.
7.4.1. Oznake za alele
A (veliko tiskano slovo) – alel za dominantno svojstvo
a (malo tiskano slovo) – alel za recesivno svojstvo
a1, a2 (A1, A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u
indeksu) – aleli za kodominantno svojstvo
7.4.2. Oznake za garniture kromosome
n – haploidan ili polovičan broj kromosoma
2n – diploidan ili dvostruki broj kromosoma
3n – triploidan broj kromosoma
4n – tetraploidan broj kromosoma
5n – pentaploidan broj kromosoma
2n+1 – trisomija (npr. Downov sindrom)
2n-1 – monosomija (npr. Turnerov sindrom)
7.4.3. Nasljeđivanje boje tijela u vinske mušice
Kod vinske se mušice dominantna i recesivna svojstva
označuju malim slovima, tj. početnim slovom
engleskoga naziva mutantnoga fenotipa. Dominantne
osobine divljega tipa označuju se malim slovom
s indeksom + (npr. sivo-smeđa boja tijela – e+ ).
Recesivne osobine mutanata označuju se samo malim
slovom (npr. crna boja tijela – e).
e+ – boja divljega tipa, sivo-smeđa
e – (ebony) crna boja tijela
vg+ – divlji tip, ravna krila duža od tijela
vg – (vestigal wings) zakržljala krila
cu – zakrivljena krila, mutant
cu+ – divlji tip ravna krila
BIOLOGIJA final.indd 57 1.9.2010 13:20:15
58
Vinska mušica X
W+
X
W+
– divlji tip vinske mušice crvenih očiju
X
W
X
W
(white eyes) – mutantni tip bijelih očiju
Čovjek
Daltonizam
Hemoflija
Srpasta anemija
Krvne grupe
i
Rh – faktor
XX – ženski spolni par kromosoma (homogametan)
XY – muški spolni par kromosoma (heterogametan)
X
d
– alel za daltonizam; XD – zdravi alel
X
h
– alel za hemofliju, XH – zdravi alel
Hb
S
Hb
S
– genotip oboljele osobe; Hb
A
Hb
A
– genotip zdrave
osobe
I
A
I
A
ili AA – genotip homozigota krvne grupe A
I
A
I
0
ili A0 – genotip heterozigota krvne grupe A
I
B
I
B
ili BB – genotip homozigota krvne grupe B
I
B
I
0
ili BO – genotip heterozigota krvne grupe B
I
A
I
B
ili AB– genotip koodominantne krvne grupe AB
I
0
I
0
ili OO – genotip recesivnog homozigota, krvne grupe 0
Rh+Rh+ – Rh pozitivna osoba
Rh+Rh– – Rh pozitivna osoba
Rh-Rh– – Rh negativna osoba
Ptice
Spolni kromosom Z u ptica analogan je
X kromosomu u ljudi, a W je analogan Y
kromosomu.
ZW – ženski spolni par kromosoma u ptica
(heterogametan)
ZZ – muški spolni par kromosoma u ptica (homogametan)
Z
R
W – ženka bijeloga perja
Z
r
Z
r
– mužjak crvenoga perja
ZR
R
Z
r
– mužjak crvenoga perja
Z
R
Z
R
– mužjak bijeloga perja
7.4.4. Spolno vezani geni
BIOLOGIJA final.indd 58 1.9.2010 13:20:16
59
BIOLOGIJA final.indd 59 1.9.2010 13:20:17
ôO
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
BIOLOGIJA final.indd 60 1.9.2010 13:20:17



Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Biologije: mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, prof., V. gimnazija, Zagreb, voditeljica Ines Alujević, prof., III. gimnazija, Split Vesna Ančić, prof., Srednja škola Pakrac, Pakrac doc. dr. sc. Ivana Maguire, prof., Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Milenko Milović, prof., Medicinska i kemijska škola/Gimnazija A. Vrančića, Šibenik Mišo Rašan, prof., Srednja škola Preleg, Prelog mr. sc. Mirko Ruščić, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu mr. sc. Damir Sirovina, prof., Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Suradnici: prof. dr. sc. Floriana Bulić-Jakuš, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Jasminka Buljan-Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Jugović, prof., konzultant, Institut za društvena istraživanja, Zagreb prof. dr. sc. Biserka Nagy, stručna konzultantica, Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Sadržaj
Uvod 1. Područja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 2.1. Biologija stanice 2.2. Mikrobiologija 2.3. Protoktista i gljive 2.4. Botanika 2.5. Zoologija 2.6. Biologija čovjeka 2.7. Genetika i evolucija 2.8. Ekologija 3. Struktura ispita 4. Tehnički opis ispita 4.1. Trajanje ispita 4.2. Izgled testa i način rješavanja 4.3. Pribor 5. Opis bodovanja 5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora 6.2. Primjer zadatka povezivanja i sređivanja 6.3. Primjer zadatka dopunjavanja 6.4. Primjer zadataka kratkih odgovora 7. Priprema za ispit 7.1. Razradba obrazovnih ishoda 7.2. Pokusi 7.3. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije 7.4. Oznake i kratice u genetici 5 5 6 6 6 6 6 7 7 8 8 8 9 9 9 9 9 9 9 10 10 11 11 12 12 14 53 56 57 

 .

Područja ispitivanja Ispitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri pristupnik razumije: • jedinstvenu molekularnu i staničnu organizaciju kao temelj velike raznolikosti živoga svijeta • položaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo značenje za čovjeka • položaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo značenje za čovjeka • veliku raznolikost biljnoga svijeta i važnost biljaka za održanje života na Zemlji • veliku raznolikost životinjskoga svijeta te može objasniti ulogu životinja u biosferi i u životu čovjeka • osnove građe i funkcije ljudskoga organizma te može primijeniti stečena znanja s ciljem odgovornoga ponašanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih ljudi • osnovna načela nasljeđivanja i zajedničko podrijetlo i razvoj živoga svijeta • odnose u biosferi te može analizirati posljedice djelovanja čovjeka na nju. odnosno ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. dakle. U prvome su poglavlju navedena područja ispitivanja. Struktura ispita 4. Područja ispitivanja 2. U drugome je poglavlju. Priprema za ispit. U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje. način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. pojašnjen način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati. 2010. kroz konkretne opise onoga što pristupnik treba znati. U šestome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem. u sljedećim područjima: – biologija stanice – mikrobiologija Glasnik Ministarstva prosvjete i športa. Treće. Ispitni katalog sadrži ova poglavlja: 1. razumjeti i moći učiniti. Zagreb. Školske novine. vrste zadataka. br. 1. Dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika provjerava se. a u njima je pojašnjena struktura i oblik 1 ispita. Obrazovni ishodi 3. Ispitni katalog usklađen je s odobrenim četverogodišnjim Nastavnim planom i programom za Biologiju1 u gimnazijama. Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. 11. Opis bodovanja 6. 1995. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje. Uvod Biologija je na državnoj maturi izborni predmet. Tehnički opis ispita 5. Ispitni katalog za državnu maturu iz Biologije temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u školskoj godini./2011. . Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 7.

2. odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati.1. razumjeti i moći učiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu. Protoktista i gljive Podrazumijeva se da pristupnik zna. odnosno može: • navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi • navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi • navesti osobine i značenje lišaja • navesti značenje protoktista i gljiva za čovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama. Mikrobiologija Podrazumijeva se da pristupnik zna.3. odnosno može: • definirati biologiju kao znanost. 2. 2. Biologija stanice Podrazumijeva se da pristupnik zna.2. odnosno može: • analizirati razlike između virusa i živih bića te objasniti mehanizam umnožavanja virusa u živim stanicama • objasniti biološku raznolikost i sistematsku podjelu živoga svijeta • opisati glavne dijelove prokariotske stanice. • objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnoga organizma. 2. staničnoga disanja i vrenja (na razini opće jednadžbe) i objasniti njihove uloge za živa bića . – protoktista i gljive – botanika – zoologija – biologija čovjeka – genetika i evolucija – ekologija. opisati glavne etape i metode istraživanja u biologiji te analizirati značenje bioloških otkrića za život čovjeka • objasniti uloge osoba koje su značajno pridonijele otkriću stanice i razvoju biologije • razlikovati organizacijske razine živoga svijeta • objasniti kemijski sastav živih bića te osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima • razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti građu i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i životinjske) • opisati stanične diobe (mitozu i mejozu) i objasniti njihovu ulogu u životnome ciklusu višestaničnoga organizma • analizirati procese fotosinteze. Botanika Podrazumijeva se da pristupnik zna. odnosno može: • navesti zajedničke osobine biljaka i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela 2. Obrazovni ishodi U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja određeni obrazovni ishodi.4. objasniti njihovu ulogu i razmnožavanje prokariota • analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u životu čovjeka • opisati načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama.

2. Zoologija Podrazumijeva se da pristupnik zna. odnosno može: • objasniti kemijski sastav tijela čovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva • objasniti sastav tjelesnih tekućina te analizirati sastav i ulogu krvi • objasniti smještaj u tijelu. 2. . građu.6. odnosno može: • navesti zajedničke osobine životinja te analizirati osobitosti glavnih skupina • razvrstati opće poznate životinjske vrste u pripadajuće glavne skupine • analizirati povezanost tjelesne građe i funkcije životinja s načinom života • analizirati usložnjavanje tjelesne građe i funkcije životinja tijekom evolucije • analizirati značenje glavnih skupina životinja u biosferi i životu čovjeka • objasniti posebnosti faune Hrvatske • opisati razloge ugroženosti životinja i potrebne mjere zaštite. • razvrstati opće poznate biljne vrste u pripadajuće glavne skupine • razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavršavanje njihove građe i uloge s prilagođavanjem životu na kopnu • analizirati razlike u životnim ciklusima različitih skupina biljaka • analizirati značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka • analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske • objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci • analizirati značenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na te procese • objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i unutarnjih čimbenika na te procese • analizirati gibanja biljaka. Biologija čovjeka Podrazumijeva se da pristupnik zna.5. ulogu i način rada glavnih organa i organskih sustava čovjeka: – srca i krvožilnoga sustava – dišnoga sustava – imunološkoga sustava – probavnoga sustava – metaboličkoga sustava – sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekućina – sustava organa za kretanje – endokrinoga sustava – spolnoga sustava – osjetilnoga i živčanoga sustava • analizirati značenje pojedinih organa i organskih sustava u održanju homeostaze organizma • navesti glavne poremećaje i bolesti organa i organskih sustava čovjeka • analizirati čimbenike i ponašanja koji unaprjeđuju zdravlje čovjeka od onih koji ga narušavaju.

 2. Udjeli područja ispitivanja PODRUČJE ISPITIVANJA UDIO U ISPITU Biologija stanice Mikrobiologija Protoktisti i gljive Botanika Zoologija Biologija čovjeka Genetika i evolucija Ekologija 15% 10% 10% 10% 10% 15% 15% 15% Ispit iz Biologije sastoji se od dviju cjelina. Tablica 2. Ekologija Podrazumijeva se da pristupnik zna.8. Genetika i evolucija Podrazumijeva se da pristupnik zna.7. odnosno može: • objasniti osnovne genetičke pojmove i analizirati njihove međuodnose • objasniti kemijsku građu i mehanizam djelovanja gena • objasniti i usporediti građu i organizaciju nasljedne tvari virusa. Prva ispitna cjelina sadrži 40 zadataka zatvorenoga tipa. odnosno može: • objasniti osnovne ekološke pojmove i analizirati njihove međuodnose • analizirati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša • analizirati odnose između živih bića u biocenozi (biotički čimbenici) • objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava • analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu • analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojima se štetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu). Tablica 2. prokariota i eukariota • analizirati značenje mejoze i križanja za nasljeđivanje • navesti vrste promjena genotipa te objasniti moguće uzroke i posljedice • objasniti mogućnosti primjene genetike na različitim područjima ljudske djelatnosti • objasniti osnovna načela i etape kemijske i biološke evolucije • analizirati glavne dokaze evolucije • objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretačke sile evolucijskoga procesa • objasniti evoluciju čovjeka. Tablica 1. Struktura ispita Udjeli područja ispitivanja u ispitu iz Biologije prikazani su u tablici 12. 2. Struktura prve ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA BROJ BODOVA UDIO U UKUPNOME BROJU BODOVA Zadatci višestrukoga izbora Zadatci povezivanja i sređivanja 2 32 32 25% 8 32 25% Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele pojedinih sadržaja s dopuštenim odstupanjem ± 5 %. 3. prikazuje strukturu prve ispitne cjeline. .

otisnute na trećoj stranici ispitnih knjižica.2. Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora i povezivanja i sređivanja) pristupnici rješavaju označivanjem slova točnoga/točnih odgovora među ponuđenima. Nepotpuni odgovori bodovat će se s 0 (nula) bodova. 4. odnosno na dio zadatka u zadatcima povezivanja i sređivanja) u prvoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod.ncvvo. Tehnički opis ispita 4. taj će se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što je među označenima i točan odgovor. Trajanje ispita Ispit iz Biologije je pisani i traje ukupno 135 minuta bez prekida. Struktura druge ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA BROJ BODOVA UDIO U UKUPNOM BROJU BODOVA Zadatci dopunjavanja i zadatci kratkih odgovora 64 64 50 % Dodatno. Ukoliko pristupnik označi više od traženoga broja odgovora za pojedini zadatak (odnosno dio zadatka). list za koncept i list za odgovore. Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje će slijediti tijekom rješavanja testa. odnosno drugoga dijela ispita. 5. . Tablica 3. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način obilježavanja točnih odgovora. Opis bodovanja Ukupan broj bodova je 128. Uspješnim rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 64 boda. Svaki se 'grozd' sastoji od 4 međusobno povezana zadatka otvorenoga tipa. uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za rješavanje. Vrjednovanje druge ispitne cjeline Svaki točno upisan odgovor u drugoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. prikazuje strukturu druge ispitne cjeline. Druga ispitna cjelina sadrži 16 'grozdova' zadataka. Vrjednovanje prve ispitne cjeline Svaki točno označen odgovor (na zadatak. Pristupnik može sam rasporediti vrijeme za rješavanje prvoga dijela ispita. Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja i kratkih odgovora) pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora na predviđeno mjesto naznačeno u uputi za rješavanje. 4.1.3. Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču kroz državnu maturu te na mrežnim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www. 5. Tablica 3. Pribor Tijekom pisanja ispita iz Biologije dopušteno je rabiti kemijsku olovku plave ili crne boje. 5. Izgled testa i način rješavanja Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije ispitne knjižice.hr). Slova točnih odgovora označuju se znakom X.2.1. 4.

oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu – kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida – izgaranje ugljena – padanje kiselih kiša – razaranje biljnih tkiva C. Od četiriju ponuđenih samo je jedan odgovor točan. oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu – izgaranje ugljena – padanje kiselih kiša – razaranje biljnih tkiva – kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida B. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem U ovome su poglavlju primjeri zadataka. a netočan 0 bodova. osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih odgovora od kojih je jedan točan. TOČAN ODGOVOR: C OBRAZOVNI ISHOD: objasniti kemijsku građu i mehanizam djelovanja gena (genetika) BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora Zadatcima višestrukoga izbora ispituje se i poznavanje redoslijeda određenih podataka. Odgovor obilježite znakom X i obvezno ga prepišite na list za odgovore. Koje će antikodone imati molekule tRNA koje će prilikom translacije toga niza doći na ribosom? A. izgaranje ugljena – oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu – kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida – padanje kiselih kiša – razaranje biljnih tkiva D. AUC CTG UTU C. Točan odgovor donosi 1 bod. pojmova ili događaja. a netočan 0 bodova. 6. Dio molekule DNA sadrži sljedeći niz baza: ATG CTG TAT. UAC GUC AUA B.0 Nečitko napisani odgovori bodovat će se s 0 (nula) bodova. Koji redoslijed procesa rezultira štetnim posljedicama kiselih kiša? A. obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje. Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore. Primjer zadatka višestrukoga izbora Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu). pojmova ili događaja. Učenicima su ponuđena četiri odgovora s različitim redoslijedom podataka. AUG CUG UAU D. Ponuđeni zadatci uz tekst pitanja mogu sadržavati i uvodni sadržaj u obliku kraćega teksta. U sljedećem zadatku između četiriju ponuđenih trebate odabrati jedan odgovor. Uspješnim rješavanjem druge ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 64 boda. skice. U sljedećim zadatcima između četiriju ponuđenih trebate odabrati jedan odgovor. crteža ili grafičkoga prikaza. izgaranje ugljena – kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida – oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu – padanje kiselih kiša – razaranje biljnih tkiva 6. TAC CAC AUA . točan odgovor te način bodovanja.1. Točan odgovor donosi 1 bod.

U ispitu iz Biologije zadatci dopunjavanja su u 'grozdovima' od po 4 zadatka. 3. B. Slika prikazuje obujam prsnoga koša pri disanju. timozin 2. 1. D OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smještaj u tijelu. inzulin 4. . U sljedećim zadatcima dopunite rečenicu i tablicu slovima koja nedostaju. osnove (pitanja). Svako točno povezivanje donosi 1 bod. Endokrinim žlijezdama pridružite odgovarajući hormon. 2.2. Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore. Odredite koji se od navedenih pokreta zbivaju pri udisaju. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka. U sljedećim zadatcima svakoj čestici pitanja označenoj brojem pridružite odgovarajuću česticu odgovora označenu slovom. testosteron TOČNI ODGOVORI: 1. Točno riješen zadatak donosi 1 bod. TOČAN ODGOVOR: C OBRAZOVNI ISHOD: analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojima se štetni utjecaji mogu smanjiti (ekologija) BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora 6. građu. E. A. oksitocin E. adrenalin 3. a koji pri izdisaju. što je posebno naznačeno u svakome zadatku. A. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite odgovor na predviđeno mjesto. Primjer zadatka dopunjavanja U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti zadanu rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na predviđeno mjesto. U prazna polja u tablici upišite slova kojima su označeni. Primjer zadatka povezivanja i sređivanja Zadatak povezivanja i sređivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu). B. hipofiza D. 4. štitnjača A. a potpuno riješen zadatak donosi 4 boda. četiriju čestica pitanja te šest čestica odgovora.3. Slika ________ prikazuje izdisaj. prsna žlijezda B. ulogu i način rada endokrinoga sustava BODOVANJE: 4 boda – svi točni odgovori 3 boda – tri točna odgovora 2 boda – dva točna odgovora 1 bod – jedan točan odgovor 0 bodova – svi netočni odgovori ili ukoliko je označeno više odgovora za sve čestice pitanja 6. srž nadbubrežne žlijezde C. tiroksin F.

ubrzo osjetite slatkast okus koji se mijenja zbog djelovanja enzima. 7. porast volumena u prsnome košu C. Točno riješeno potpitanje donosi 1 bod. ulogu i način rada dišnoga sustava BODOVANJE: 1 bod – za svaki točan odgovor (ukupno 4 boda) 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora 6. Priprema za ispit Pristupnici se mogu pripremiti za polaganje ispita iz Biologije na državnoj maturi uz pomoć ispitnih specifikacija i propisanih i odobrenih udžbenika iz Biologije koje su rabili u dosadašnjem školovanju. Primjer zadataka kratkih odgovora Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik treba odgovoriti. građu. podvilične OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smještaj u tijelu. za IZDISAJ: C. Na sljedeće zadatke odgovorite riječju ili jednostavnom rečenicom. Kad žvačete komad kruha. škrob. građu. Escherichia coli). OBRAZOVNI ISHOD: objasnite smještaj u tijelu. podjezične. B. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite svoj odgovor na predviđeno mjesto. za UDISAJ: A. U ispitu iz Biologije rabit će se latinski nazivi opće poznatih vrsta (npr. Popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja pristupnicima može služiti kao lista za provjeru usvojenoga znanja. A. U tekstu koji slijedi ponuđena je i razradba svakoga obrazovnoga ishoda kako bi pristupnicima bilo jasnije što pojedini obrazovni ishod podrazumijeva. glukoza. ulogu i način rada probavnoga sustava BODOVANJE: 1 bod – svaki točan odgovor (ukupno 4) 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora TOČNI ODGOVORI: Slika B. spuštanje (stezanje) ošita B. podušne. ali od pristupnika se ne će tražiti da u odgovorima navodi latinske nazive vrsta. što je posebno naznačeno u svakome zadatku. porast tlaka u prsnome košu UDISAJ IZDISAJ Koji je enzim prisutan u slini? _____________________________________________ Koju tvar iz kruha razgrađuje taj enzim? _____________________________________________ Koji jednostavniji spojevi nastaju tom razgradnjom? _____________________________________________ Navedite tri skupine žlijezda slinovnica. U ispitu iz Biologije zadatci kratkih odgovora su u 'grozdovima' od po 4 zadatka. . _____________________________________________ TOČAN ODGOVOR: ptijalin ili α – amilaza. maltoza.4.

Stoga je stručna radna skupina odlučila u Ispitni katalog iz Biologije uvrstiti nekoliko temeljnih pokusa koji se mogu praktično izvesti u bilo kojoj školi3. pristupnicima se savjetuje: • proučavanje opisa ispitnih cjelina te primjera zadataka • rješavanje oglednoga primjerka testa. ali će se u ponekome zadatku naći pitanja koja ispituju poznavanje rezultata navedenih pokusa. njihovo izvođenje i razumijevanje. u tekstu koji slijedi navedene su najvažnije osobe poznate po svojim istraživanjima na području biologije i zaslužne su za razvoj biologije. mogu i trebaju upoznati učenici na nastavi Biologije. S obzirom da uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s načinom ispitivanja. . 3 Napomena: Ispit iz Biologije ne sadrži praktični dio. Neke postupke koje rabe znanstvenici. Navedene su i oznake i kratice koje pristupnici trebaju rabiti pri rješavanju zadataka iz genetike. Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se velikim dijelom temelji na promatranju i uočavanju prirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti pomoću različitih metoda. Dodatno.

3.1.1. 7.1. Razradba obrazovnih ishoda 7. u prilogu) – raščlaniti organizacijske razine živih bića važno vrijedno neki od sadržaja koji se ne će ispitivati opisati glavne etape –opisati osnovnu građu i metode istraživanja svjetlosnoga mikroskopa i u biologiji ulogu glavnih dijelova – poznavati osnovna pravila mikroskopiranja analizirati značenje bioloških otkrića za život čovjeka objasniti uloge osoba koje su značajno pridonijele otkriću stanice i razvoju biologije razlikovati organizacijske razine živoga svijeta . Biologija stanice OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno definirati biologiju – definirati biologiju kao znanost koja proučava život navesti zajedničke osobine živih bića – opisati znanstvene metode istraživanja – navesti (redom) osnovne korake u znanstvenom istraživanju – usporediti osnovnu građu i princip rada elektronskoga mikroskopa sa svjetlosnim mikroskopom – opisati značaj biologije pri proizvodnji hrane i kontroliranju bolesti – navesti značajne osobe i njihovu ulogu u otkriću stanice i razvoju biologije (tablica 7.

glikogen. ulogu i primjer – navesti osnovnu podjelu ugljikohidrata – objasniti zajednička svojstva lipida i objasniti njihovu netopljivost u vodi – objasniti kako enzimi ubrzavaju kemijske reakcije – objasniti da su nukleinske kiseline složeni polimeri koji pohranjuju i prenose informacije unutar stanice – razlikovati najzastupljenije elemente u živoj i neživoj prirodi – objasniti značenje vode za održavanje života (sveukupnoga i osobnoga) – opisati ugljik kao središnji atom u organskim molekulama – analizirati ulogu masti i ulja. polisaharide. hitin. škrob) – opisati značenje zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani – primijeniti znanje o steroidima na primjerima iz svakodnevna života – navesti uzroke raznolikosti bjelančevina kao preduvjeta biološke raznolikosti . (celuloza. fosfolipida i steroida – opisati strukturu aminokiselina i peptidne veze – opisati značenje enzima za kemijske reakcije u živim bićima – opisati osnovnu građevnu jedinicu nukleinskih kiselina – objasniti replikaciju DNA i njezino značenje – razlikovati DNA i RNA – razlikovati tri tipa RNA i njihove uloge – objasniti da je voda otapalo – razlikovati pojmove hidrofilno i hidrofobno – analizirati najčešće ugljikohidrate: monosaharide. objasniti kemijski sastav živih bića te objasniti osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima – navesti da su sva živa bića izgrađena iz kemijskih (biogenih) elemenata – objasniti razlike u zastupljenosti kemijskih elemenata u živoj i neživoj prirodi – objasniti značenje anorganskih soli (minerala) u tjelesnim tekućinama i čvrstim strukturama (zubi. ljušture) – razlikovati organske od anorganskih molekula – objasniti međusobni odnos monomera i polimera – za svaku skupinu makromolekula navesti osnovnu građevnu jedinicu. kosti. disaharide.

redukcija broja kromosoma u gametama i 2. aktivno Na/K crpka) – razlikovati endocitozu i egzocitozu – objasniti proces endosimbioze kao mogući način postanka stanice eukariota – stanično frakcioniranje. – navesti da su broj. razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti građu i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i životinjske) – usporediti građu stanice prokariota i eukariota – objasniti organizaciju eukariotske stanice – opisati građu i ulogu staničnih organela (biljnih i životinjskih) – razlikovati građu i funkcije biljne i životinjske stanice – opisati građu i objasniti ulogu stanične membrane – opisati model tekućeg mozaika – usporediti načine prolaska tvari kroz membranu (pasivno. građa i G2 oblik kromosoma stalni i karakteristični za vrstu – opisati životni ciklus stanice – opisati tijek mitoze – opisati tijek mejoze – prepoznati temeljne značajke mejoze: 1. obilježavanje radioizotopima opisati stanične diobe (mitozu i mejozu) te objasniti njihovu ulogu u životnom ciklusu višestaničnoga organizma – povezati građu i ulogu – poznavati dijelove DNA s građom kromosoma interfaze: G1. rekombinacija roditeljskih kromosoma – objasniti sličnosti i razlike između mitoze i mejoze – objasniti da se nekontrolirane mitoze odvijaju u tumorskom tkivu . S.


analizirati procese fotosinteze, staničnoga disanja i vrenja (na razini opće jednadžbe) i objasniti njihove uloge za živa bića – odrediti metabolizam kao skup svih biokemijskih procesa u stanici – objasniti proces fotosinteze u biljci (na razini opće jednadžbe fotosinteze) – objasniti stanično disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije (na razini opće jednadžbe staničnoga disanja) – objasniti energetsku ulogu ATP-a – razlikovati ulogu mitoze i mejoze u višestaničnom organizmu (biljka i životinja) – objasniti zašto je redukcijska dioba preduvjet za oplodnju (biljka i životinja) – objasniti brazdanje i gastrulaciju u životinjskih organizama – uočiti značaj diferencijacije stanica u pogledu stvaranja tkiva, organa i višestaničnoga organizma – objasniti vrenje kao proces kojim anaerobni mikroorganizmi dolaze do energije (na razini opće jednadžbe alkoholnoga vrenja)

objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnoga organizma

– navesti zametne listiće: ektoderm, mezoderm, endoderm i povezati ih s organima i organskim sustavima koji iz njih nastaju


7.1.2. Mikrobiologija
OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno neki od sadržaja koji se ne će ispitivati

analizirati razlike između virusa i živih bića te objasniti mehanizam umnožavanja virusa u živim stanicama

– objasniti zašto viruse smatramo česticama na granici živoga i neživoga svijeta – opisati osnovnu građu virusa na primjeru TMV (TMV = Tobacco Mosaic – razlikovati viruse prema tipu Virus ili VMBD = virus nukleinske kiseline mozaičke bolesti duhana) i prema domadaru i bakteriofaga – opisati umnožavanje virusa (na primjeru bakteriofaga) – povezati umnožavanje virusa s mehanizmom izazivanja bolesti

– satelitne RNA – podrijetlo virusa

objasniti biološku raznolikost i sistematsku podjelu živoga svijeta

– povezati veliku biološku raznolikost s evolucijskim razvojem i prilagodbama organizama na različite tipove staništa – prepoznati značenje dvojnog nazivlja za lakše snalaženje u biološkoj raznolikosti – analizirati principe raspodjele živog svijeta u 5 carstava

– prepoznati vrstu kao osnovnu sistematsku kategoriju

– razlikovati osnovne sistematske kate gorije i smjestiti čovjeka u osnovne sistematske kategorije – prepoznati da je podvrsta (odlika, – svrstavanje u sorta; sistematske pasmina, rasa) niža kategorije kategorija od vrste, a da su rod, porodica, red, razred, koljeno (odjeljak), razred i carstvo više sistematske kategorije


– razlikovati plazmid od nukleoida – navesti organizme – objasniti način diobe koji pripadaju u carstvo bakterija Monera – prepoznati endosporu – opisati osnovnu građu kao oblik u kojem bakterije 1 prokariotske stanice preživljavaju nepovoljne – navesti ulogu pojedinih uvjete na primjeru uzročnika dijelova prokariotske tetanusa 2 stanice – opisati raznolikost – navesti podjelu bakbakterija prema tipu ishrane: terija prema obliku autotrofne (kemosintetske i fotosintetske); heterotrofne (saprofitske i parazitske)3 – objasniti pojmove „simbiont’’ i „parazit’’ na primjeru E. coli – opisati pojam „patogenost’’ i navesti putove ulaska bakterija u organizam – objasniti važnost cijanobakterija za život na Zemlji4 – nabrojati načine izmjene gena u bakterija (transformacija, konjugacija, transdukcija) – opisati kako se uzgajaju bakterije i zašto su važni sterilni uvjeti

opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti njihovu ulogu i razmnožavanje prokariota

– razlikovanje bakterija prema tipu, broju i položaju nitaste tvorevine bakterija (bičevi, pili) – povijesni razvoj bakteriologije

analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u životu čovjeka

– objasniti vrenje ili fermentaciju na primjeru kiseljenja mlijeka ili kupusa – objasniti što su antibiotici i opisati njihovu ulogu – opisati ulogu bakterija u kruženju dušika u prirodi5

– navesti primjere korisne uloge i primjene bakterija u biosferi i u životu čovjeka – usporediti građu bakterija i cijanobakterija – povezati pojavu „cvjetanja’’ kopnenih voda i mora s cijanobakterijama

– jednadžbe vrenja

gripe. parazitske: uzročnik TBC-a 4 skupina organizama koja može provoditi fotosintezu i nitrofiksaciju. pasterizacija. prokuhavanje. AIDS. sifilis.) te objasniti načine zaštite – navesti neke bakterijske bolesti6 – opisati preventivne mjere protiv zaraznih bolesti7 – objasniti na primjerima preventivno cijepljenje (protiv npr. kozmopoliti i pioniri vegetacije 5 nitrifikacijske ili dušične.. gonoreja. sterilizacija. hripavca. saprofitske: bacil sijena i bakterije koje uzrokuju vrenje. . plazmid 3 kemosintetske: nitrifikacijske (dušične) bakterije.. denitrifikacijske. dezinfekcija.0 – nabrojati najčešće i najopasnije viroze kod ljudi i životinja (npr. velikih boginja) – navesti da virusi mogu izazvati i tumore – na primjeru spolno prenosivoga HPV opisati načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama – razlikovati građu viroida i priona i navesti bolesti koje uzrokuju – načine liječenja viroza – viroze u biljaka i životinja Dodatna pojašnjenja 1 uočiti da je prokariotska stanica ujedno i organizam 2 nukleoid ili bakterijski kromosom. amonifikacijske 6 streptokokna angina (penicilin). tetanus. prehlada. nitrofiksacijske ili dušikove. gripa. upala pluća (bakterijska ili virusna) 7 higijenske navike: pranje ruku.. ribosomi. TBC. bjesnoća. stanična membrana.. fotosintetske: purpurne bakterije. stanična stijenka. . akne. bičevi. rezervne tvari. citoplazma. omotač ili kapsula.

odnosno sa životinjama – navesti tipične predstavnike mješinarki i stapčarki5 – opisati važnost gljiva u simbiozi6 – usporediti načine razmnožavanja mješinarki i stapčarki (oblik sporangija.1. 7.. ludara) i jestive vrste gljiva iz skupine stapčarki i mješinarki (vrganj. Protoktista i gljive OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno neki od sadržaja koji se ne će ispitivati navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi – detalji skupina svjetlećih i zlatnožutih bičaša – opisati poslje– građa tijela i – navesti ulogu i dice širenja algi razmnožavanje značaj autotrofnih –pridošlica u kremenjašica (fitoplanktonskih) Jadranu (kaulerpe) – ostali tipovi i heterotrofnih – definirati pojam fotosintetskih pigmenata.) navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi – detaljno razmnožavanje mješinarki i stapčarki – podjela stapčarki . vrsta i broj spora) – prepoznati otrovne (zelena pupavka..3. plastida po kojima se protoktista i opisati protoktista mikrobiologiji imenuju alge4 njihovu građu i način – izmjena generacija u (agar) i – objasniti kako se života3 sluznjača gospodarstvu poznavanje životnih – građa bičeva i trepetljike – objasniti štetnost ciklusa patogenih kitridijale srdoboljne amebe protoktista može – rasplodni organi i trihomonasa za upotrijebiti u kontro(sporangiofori i čovjekovo zdravlje li njihova širenja (na zoosporangiji) peronospora primjeru malarije) i plijesni sluznjače – navesti značajke gljiva koje ih povezuju s biljkama. smrčak. pečurka. (zooplanktonskih) “indikator – navesti zajedničke produkata fotosinteze protoktista u onečišćenja” osobine protoktista1 i rezervnih tvari svih hranidbenim na primjeru morske – navesti tipične autotrofnih protoktista lancima salate predstavnike osim euglene i zelenih algi – objasniti – povezati svjetluautotrofnih protoktista – proces probave kod razmnožavanje canje mora s fitote opisati njihovu trepetljikaša zelenih algi na planktonom građu i način života2 – konjugacija trepetljikaša primjeru morske (vrsta: Noctiluca – navesti tipične – ciklus razmnožavanja salate miliaris) predstavnike plazmodija – navesti značenje – razlikovati tipove heterotrofnih – podrijetlo heterotrofnih algi u prehrani. bukovača. muhara.

bukovača. puhara. truskovci – plazmodij. pepelnice. smeđe (jadranski bračić. hitna medicinska pomoć . cistozira. aktivni ugljen. 6 mikoriza (zamjena i/ili nadopuna korijenovih dlačica. trepetljikaši – papučica. klobučić ). rodoplasti 5 mješinarke: kvaščeve gljivice. – poznavati morfološku – prepoznati raznolikost lišaja lišajeve kao (korasti. kremenjašice. tartufi. muhara. indikatore listasti) čistoće zraka i – označiti lišaje kao njihovo značenje u „pionire vegetacije’’ medicini (islandski – opisati vegetativno lišaj) razmnožavanje lišajeva – navesti primjenu gljiva (penicilijum) u zdravstvu (penicilin). simbioza gljiva i životinja (gljive i mravi) 7 puno vode. smrčak. pečurka (šampinjon). padina. industriji (kvaščeve gljivice). bobičarka) i crvene (litotamnij. morska salata. klamidomonas. zelena plijesan. sjemenke orhideja). bičaši – trihomonas. stapčarke: vrganj. feoplasti. zelena pupavka. Ceramium) alge 3 praživotinje: korjenonošci – amebe i krednjaci. spirogira. zelene (kišna alga. volvoks. niže gljive – algašice (peronospora i sive plijesni) 4 kloroplasti. kaulerpa. grmasti. poljoprivredi (saprofiti) i prehrani (tartufi – hranidbena vrijednost) – navesti štetno djelovanje otrovnih gljiva na probavni i živčani sustav i stanični metabolizam i način hitne pomoći pri trovanju7 navesti osobine i značenje lišaja – opisati lišaj kao simbiozu mješinarki i stapčarki s modrozelenim ili zelenim algama – detaljna slojevita građa lišaja (anatomska građa) – razmnožavanje lišajeva soredijima navesti značenje protoktista i gljiva za čovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama – navesti parazitske oblike gljiva (kandida) Dodatna pojašnjenja 1 protoktista (ranije protista) jednostanični eukariotski organizmi i višestanični organizmi koji nemaju definirana tkiva 2 zeleni bičaši (euglena). narančasta zdjeličarka.

 7. ploda i sjemenke ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? važno – objasniti povezanost zelenih algi sa stablašicama (klorofil. opisati građu i navesti uloge tvornoga i provodnoga tkiva – opisati građu mahovina – navesti evolucijske prednosti papratnjača u odnosu na mahovine – opisati prilagodbe na različite načine oprašivanja i rasprostiranja sjemenki – usporediti značajke jednosupnica i dvosupnica vrijedno – objasniti što su godovi neki od sadržaja koji se ne će ispitivati razvrstati opće poznate biljne vrste u pripadajuće glavne skupine razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavršavanje njihove građe i uloge s prilagođavanjem životu na kopnu – razlikovati glavne predstavnike papratnjača – opisati raznolikost golosjemenjača i kritosjemenjača – veza heterospornosti papratnjača s daljnjim razvojem kopnenih biljaka – podatci o vegetaciji karbona – mogući tijek evolucije u pojavi sjemenog zametka – razvoj biljaka kroz geološka doba .4. škrob) – navesti biljna tkiva. Botanika OBRAZOVNI ISHOD nužno navesti zajedničke osobine biljaka i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela – navesti podjelu biljnoga carstva – objasniti uloge biljnih organa – korijena. stabljike i lista – objasniti prilagodbe biljaka na kopnene uvjete života1 – usporediti golosjemenjače i kritosjemenjače – objasniti bolju prilagođenost kritosjemenjača životnim uvjetima u odnosu na golosjemenjače – opisati građu i ulogu cvijeta.1.

difuzija) – opisati provođenje vode kroz biljku i povezati s korijenovim tlakom i transpiracijom – navesti – navesti jestive. analizirati razlike u životnim ciklusima različitih skupina biljaka – objasniti životni ciklus kritosjemenjača – opisati oblike vegetativnog razmnožavanja2 – prepoznati dijelove cvijeta kritosjemenjača – razlikovati cvijet i cvat – razlikovati vrste plodova i način rasprostranjivanja – opisati primjere preobrazbe vegetativnih organa3 – objasniti životni ciklus mahovina – izmjenu generacija – opisati životni ciklus paprati – izmjenu generacija4 – na primjeru životnoga ciklusa bora razlikovati osnovne značajke razmnožavanja golosjemenjača5 – opisati značaj cikasa i ginka u filogeniji golosjemenjača – mikro – i makrosporogenezu i dvostruku oplodnju kod golosjemenjača analizirati značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka – analizirati značenje kritosjemenjača u životu ljudi – označiti mahovine – uloga mahovina u kao sedrotvorce nastanku tresetišta – navesti značenje papratnjača za čovjeka – procijeniti ekonomsku i ekološku važnost golosjemenjača6 analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci – navesti glavne predstavnike flore7 – navesti glavne značajke i tipove vegetacije Hrvatske – povezati strukturu vode s njezinom ulogom u biljnom organizmu10 – protumačiti mehanizme primanja vode u biljci (osmoza. bubrenje. endemične. ljekovite i začinske zaštićene i rijetke biljke u flori Hrvatske9 8 biljke hrvatske flore – objasniti građu i smještaj puči – objasniti otvaranja puči – objasniti plazmolizu i deplazmolizu – razlikovati transpiraciju od gutacije – definicija slobodne energije – vodni potencijal – Traubeova stanica – jednadžba osmotskoga tlaka – brojčani iznosi turgora i osmotskoga tlaka u biljnoj stanici – Casparijeva pruga .

aerobni dio: Krebsov ciklus i dišni lanac) – povezati stanično disanje i fotosintezu – navesti potrebne biogene elemente (C. N. zeleni) – kemijska struktura klorofila – analizirati fotosintezu kod biljaka suhih staništa (sukulente) – enzimi u sekundarnim reakcijama – rubisko – fotorespiracija dodatni mehanizam vezanja CO2 (C4 biljke i CAM biljke) – deprsteniranje i povaljenice . P) za razvitak biljke – opisati finu strukturu kloroplasta i povezati ih s fotosintezom – raščlaniti fotosintezu i opisati reakcije na svjetlu i reakcije u tami (Calvinov ciklus) – opisati prijenos asimilata – objasniti heterotrofnu ishranu11 – opisati vrenja i uvjete u kojima se odvijaju – objasniti značaj minerala za život biljaka (Mg. njihove valne dužine i povezanosti – dijelove vidljivoga spektra (plavi. temperatura i CO2) – usporediti stanično disanje i vrenje po količini dobivene energije – postotci zastupljenosti mineralnih elemenata u tlu – minerali i posljedice njihova nedostatka i suviška – noduli – reakcije redukcije N2 i redukcije NO3 – leghemoglobin – brojčane vrijednosti vidljive svjetlosti – reakcije fuzije H2 u He – fotosustavi I i II. crveni. O. analizirati značenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na te procese – objasniti anatomsku građu lista – objasniti biološku oksidaciju na temelju shematskoga prikaza (anaerobni dio – glikoliza. svjetlost. Fe) i navesti posljedice njihova nedostatka – utvrditi tipove biljaka prema pH vrijednostima tla s primjerima11 – usporediti fotosintezu s kemosintezom – analizirati utjecaj vanjskih čimbenika na intezitet fotosinteze (voda. H.

stvaranje cvijeta i ploda) – objasniti djelovanje biljnih hormona kao regulatora rasta biljaka – objasniti djelovanje ekoloških čimbenika na rast i razvitak biljaka (temperatura.tumefaciens – Ti plazmid – detaljniji opis hormona i njihovog djelovanja – prirođena. reznice. intezitet i trajanje svjetlosti) – navesti i opisati načine uzgoja biljaka vegetativnim putem (kloniranje. objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i unutarnjih čimbenika na te procese – objasniti mogućnost rasta biljaka tijekom cijeloga života i povezati s vršnim i bočnim meristemima – objasniti proces rasta i diferencijacije biljke (klijanje sjemenki. prisilna dormancija – fitokrom i njegovi oblici – cirkadijarni ritmovi – florigen analizirati gibanja biljaka – objasniti značaj gibanja – razlikovati tipove za biljke i navesti koji gibanja13 podražaji potiču ta gibanja . kultura tkiva) – usporediti različito djelovanje biljnih hormona na rast i razvoj biljaka (auksini i etilen) – opisati kako nastaju izrasline – šiške – na primjerima opisati dormanciju u biljaka i njezin prekid – stratifikacija – opisati vernalizaciju na primjeru dvogodišnje biljke kupusa – detaljne reakcije staničnog disanja – nazive koenzimadetaljnije reakcije vrenja – jednadžba dišnog koeficijenta – detaljni postanak tkiva i organa – somatski embriji – veza asimetrične diobe biljnih stanica – klice sjemenke s diferencijacijom u različite stanice. tkiva i organe – tumori i bakterija A.

kupus. zračno korijenje. majčina dušica. trn. bagrem. carska begonija 3 korijen: repasti korijen. gibanja u stanicama – strujanje plazme). gingko. kritosjemenjače – dvosupnice: bukva. smola. proizvodnja papira. biljke mesožderke – autotrofne (rosika. hrast. kockavica. organomotorna gibanja (tropizmi – gibanje organa biljke prema sili teže. ribiz. smreka. ljekovita kadulja. jelenak. kapilarnost. trska 8 endemične vrste: velebitska degenija. podzemna stabljika – luk. list – afrička ljubica. adhezija saprofiti (metanske bakterije). grah. pšenica) topljivost tvari. papratnjače: poljska preslica. šumarice. ljekovite biljke: metvica. kamilica. ciklama. mrkva. ljiljan. smokva. tisa. lipa. voće: jabuka. višnja. jela. kesten. trave: pšenica. brakteja 4 uočiti redukciju gametofita 5 uočiti daljnju redukciju gametofita 6 ekonomska: građevinarstvo – drvo. krški runolist. rogač. list: vitica. božikovina 9 povrće (kupus. začinske biljke: ružmarin. perunika. bujad. pitomi kesten. bazična tla – pšenica. dud. hrvatski karanfil. dubrovačka zečina. blitva. bosiljak. kamilica. lovor. golosjemenjače: bor. kadulja. jagoda. a noću zatvaranje. endivija). hrvatska vučja stopa. kukuruz. tisa. jagoda. sibirska perunika. petrovac. efedrin iz kositrenice. jestive: žitarice (ječam. nastije–otvaranje cvjetova tulipana pri povišenim temperaturama. zob. čempres. slana tla – mrižica. otvaranje cvjetova danju. zaštićene vrste: paprat – gospin vlasak. paraziti (polunametnici – imela. jednosupnice: luk. vilina kosa). hortikultura. sklapanje liski mimoze). farmaceutska industrija – iglice za sirupe protiv kašlja. stabljika – vrba. hrvatska sibireja. razvoj tkiva i organa. peršin. mikoriza (neke orhideje). blitva. stabljika: vitica. potpuni nametnici volovod. krumpir. tamaris 13 lokomotorna (taksije – plivanje spermatozoida. lješnjak. šljiva. hrvatska perunika. ekološka: crnogorične šume 7 mahovine: obični vlasak. turgorska gibanja (pucanje ploda štrcalice) 10 11 . kaćuni (orhideje). simbioza (mahunarke i bakterije). sjemenka 2 korijen – šljiva. Dodatna pojašnjenja 1 napredak sporofita. vrčonoša) 12 kisela tla – kesten. kohezija. maslačak. suncokret. trn.

malokolutićavci i svitkovci .1.5. opisati – povezati razlike u građu i navesti uloge tjelesnoj organizaciji životinja s podjelom u 5 skupina: spužve. Zoologija OBRAZOVNI ISHOD nužno navesti zajedničke osobine životinja te analizirati osobitosti glavnih skupina – navesti zajedničke osobine životinja – opisati ulogu životinja u biosferi1 ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? neki od sadržaja koji se ne će ispitivati važno vrijedno – navesti životinjska tkiva. beskolutićavci. 7. mnogokolutićavci.

školjkaši i glavonošci prepoznati najvažnije predstavnike4 – razlikovati kolutićavce i člankonošce5 – navesti glavne skupine člankonožaca: rakovi. vodozemci. razvrstati opće poznate životinjske vrste u pripadajuće glavne skupine – objasniti po čemu su spužve najjednostavnija skupina višestaničnih životinja – navesti glavne skupine beskolutićavaca2 – prepoznati glavne predstavnike žarnjaka3 – navesti glavne skupine mekušaca: puževi. mravi i termiti – navesti nekoliko predstavnika rakova (jastog. krpelji. gmazovi. ptice i sisavci – navesti glavne skupine i predstavnike vodozemaca7 – navesti glavne skupine i predstavnike gmazova8 – razlikovati niže sisavce od pravih sisavaca – povezati osobine čovjeka s njegovom pripadnošću sisavcima primatima – nabrojati zajedničke osobine beskolutićavaca9 – opisati glavne osobine mnogokolutićavaca – prepoznavati važnije predstavnike bodljikaša10 – razlikovati svitkoglavce i kralježnjake kao najvažnije skupine svitkovaca – prepoznati kopljaču kao nižega svitkovca koji ima svitak i škržno ždrijelo tijekom cijeloga života – uočiti veliku raznolikost kukaca u biosferi i znati prepoznati neke najvažnije predstavnike11 – poznavati zadružne kukce: pčele. pauci. rakovica) – razlikovati ptice selice i ptice stanarice – detaljna sistematika riba – detaljna podjela vodozemaca – beznošci (indijski rijač) – detaljna podjela gmazova – detaljna podjela ptica – detaljna podjela sisavaca – latinski nazivi vrsta . kukci i stonoge – navesti bodljikaše kao najpoznatiju skupinu malokolutićavaca – razlikovati pojmove: beskralježnjaci i kralježnjaci – nabrojati zajedničke osobine kralježnjaka6 – razlikovati glavne skupine (razrede) kralježnjaka: ribe. prug. hlap. škorpioni. škamp.

sišu mlijeko) – opisati osnovnu građu spužve – opisati osnovnu građu žarnjaka na primjeru hidre – analizirati prilagodbe nametničkih beskolutićavaca na nametnički način života14 – navesti zajedničke osobine mekušaca – plašt. pijavice (u kopnenim vodama) – uočiti pojavu presvlačenja kod nekih skupina člankonožaca (rakovi. antenalne žlijezde.) – detaljna podjela kukaca – plaštenjaci – osnove građe i način života kopljače . kornjača i krokodila – uočiti da većina ptica pripada grebenkama. a ostali člankonošci za život na kopnu – navesti škržno ždrijelo.. pelagijal) – uočiti prilagodbe čovječje ribice za život u podzemnim vodama17 – povezati pojavu mitarenja s promjenama temperature u okolišu – prepoznati da su šišmiši sisavci prilagođeni za letenje – detaljna građa svih skupina beskolutićavaca – detalji životnih ciklusa nametničkih životinja s nazivima ličinačkih stadija: miracidiji.. živčanu vrpcu (cijev) s leđne strane tijela i svitak kao glavne zajedničke osobine svitkovaca – opisati vanjsku i unutrašnju građu riba – razlikovati ribe prema građi kostura13 – navesti glavne značajke ptica po kojima se razlikuju od ostalih kralježnjaka – nabrojati osobine sisavaca po kojima se razlikuju od drugih kralježnjaka (dlaka. – detaljna građa kolutićavaca – nazivi ličinki – nazivi organa za izlučivanje (protonefridiji. cerkarije i sl. stopalo – objasniti da su mekušci najrazvijeniji beskolutićavci15 – razlikovati otvoreni i zatvoreni krvotok – razlikovati potpunu od nepotpune preobrazbe kukaca – vretence i leptir – opisati vanjsku oplodnju riba i vanjski embrionalni razvitak – opisati građu vodozemaca na primjeru žabe – opisati faze u životnom ciklusu žabe – opisati osnovnu građu gmazova na primjeru gušterice – navesti specifične osobine zmija. a manji dio bezgrebenkama (noj) – povezati pojavu selidbe ptica s manjkom hrane u staništu tijekom zime – opisati osnove vanjske građe i smještaj najvažnijih organa sisavca – objasniti razlike u građi udova kao prilagodbe za različite načine kretanja na različitim podlogama – objasniti razlike u građi zubala kao prilagodbe na različite načine ishrane19 – razlikovati spolno i nespolno razmnožavanje spužvi – opisati izmjenu nespolne (polip) i spolne (meduza) generacije žarnjaka na primjeru ušatoga klobuka – navesti predstavnike kolutićavaca: cjevaš i pjeskulja (u moru). vanjska ljuštura. kukci) – opisati neke specifične osobine pauka (mreže) i škorpiona (otrovna bodlja) po kojima se razlikuju od ostalih člankonožaca – opisati građu morskoga ježinca16 – objasniti razliku između „plave” i „bijele” ribe s obzirom na način ishrane i stanište (bental.0 analizirati povezanost tjelesne građe i funkcije životinja s načinom života – navesti staništa i način života žarnjaka – navesti staništa i način života mekušaca – opisati građu kolutićavca12 – opisati vanjsku građu člankonožaca na primjeru kukca – uočiti da su rakovi prilagođeni za život u vodi. metanefridiji.

kitovi. probavilo. srce) – analizirati prilagodbe vodozemaca za život u vodi i na kopnu (žaba) – uočiti prilagodbe gmazova za kopneni način života – navesti prilagodbe u tjelesnoj građi i funkciji koje su omogućile pojavu homeotermnosti kod ptica i sisavaca – opisati prilagodbe ptica za letenje18 – povezati složenost tjelesne građe i tjelesne simetrije s načinom života i stupnjem pokretljivosti na primjeru ribe i vlasulje – objasniti evolucijsko značenje panožica – objasniti pojavu kolutićavosti. analizirati usložnjavanje tjelesne građe i funkcije životinja tijekom evolucije – objasniti nastanak višestaničnih životinja od jednostaničnih – povezati pojednostavljenje tjelesne građe malokolutićavaca s načinom života – navesti prilagodbe člankonožaca (na primjeru kukaca) za život na kopnu – objasniti prilagodbe riba za život u vodi (koža. tuljani) – prepoznati prohodno probavilo oblića – napredak u tjelesnoj organizaciji u odnosu na plošnjake – zaključiti da su glavonošci najrazvijenija skupina mekušaca – uočiti da s pojavom pluća dolazi do razdvajanja maloga i velikoga krvotoka – povezati zmije i beznožne guštere (sljepić i blavor) s četveronožnim pretcima – detaljno Hadžijeva i Haeckelova teorija o postanku višestaničnih životinja – pojava partenogeneze kod vodenbuhe – svojstva peripatusa kao živoga fosila – kružnouste – nastanak pojedinoga sustava (oko. zatvorenoga krvotoka i začetka nogu kao značajnoga napretka u organizaciji tijela kolutićavaca – povezati evoluciju žiroglavaca i svitkovaca (škržno ždrijelo i potpora glavice) – objasniti usložnjavanje građe organa i organskih sustava kralježnjaka (srce. peraje. škrge. mozak i osjetila) kao napredak u prilagodbi za život na kopnu – objasniti prednosti homeotermnih životinja u odnosu na poikilotermne – prepoznati da su sisavci kopnene životinje od kojih su se neki naknadno prilagodili za život u vodi (dupini. uho) . pluća.

 analizirati značenje glavnih skupina životinja u biosferi i životu čovjeka – razlikovati pojmove nametnik (parazit) i domadar – razlikovati glavne predstavnike nametničkih beskolutićavaca opasnih za čovjeka20 – objasniti glavne načine izbjegavanja zaražavanja (nametnički kolutićavci)21 – analizirati korisnu i štetnu ulogu kukaca u biosferi i životu čovjeka22 – prepoznati značenje riba u prehrani ljudi te važnost uzgoja riba23 – objasniti značenje riba kao potrošača u lancima prehrane u vodenim ekosustavima – navesti značenje ptica u biosferi (potrošači – biljojedi. mesojedi. strvinari) – prepoznati važnosti mekušaca u ishrani ljudi te shvatiti značenje uzgoja školjkaša kao zamjena izlovljavanju – objasniti da su školjkaši filtratori24 – objasniti značenje gujavica za povećavanje plodnosti tla – označiti krpelje kao nametnike na životinjama i čovjeku i prenosnike uzročnika bolesti (virusnoga encefalitisa) – prepoznati ekonomsko značenje uzgojenih ptica (peradarstvo) – navesti značenje sisavaca za čovjeka25 – poznavati tradiciju spužvarstva na Jadranu (Krapanj) – prepoznati tradiciju koraljarstva na otoku Zlarinu – izdvojiti crnu udovicu kao našega otrovnoga pauka – navesti naše otrovne zmije: poskoka i riđovku te znati što poduzeti kod zmijskoga ugriza objasniti posebnosti faune Hrvatske .

škrge – pluća. glavonožci: sipa. glavata želva). bačvaš. prugasta mitra…) – objasniti štetne posljedice upotrebe insekticida – navesti neke zaštićene vrste vodozemaca u Hrvatskoj26 – uočiti da je opstanak većine gmazova u Hrvatskoj ugrožen pa su zakonom zaštićeni – analizirati uzroke ugroženosti opstanka ptica. dagnja. čovječja ribica) 8 krokodili (nilski krokodil). daždevnjak. moruzgva. hobotnica 5 jednakomjerna kolutićavost kolutićavaca od nejednakomjerne kod člankonožaca 6 kralježnica. lubanja – mozak. trakavice). žarnjaci. balavci. riđovka. kravosas. višeslojna koža. oblići i mekušci 3 hidra. vlasulja. mesojedi i svejedi 2 plošnjaci (virnjaci. prstaci. zelena žaba. nekolutićavo tijelo. organi za kretanje 7 bezrepci (gatalinka. ušati klobuk 4 puževi: vinogradnjak. zmije (bjelouška. žaba krastača. trpovi . koralji. naročito grabljivica i močvarica27 – analizirati uzroke ugroženosti opstanka nekih sisavaca u Hrvatskoj28 Detaljna pojašnjenja 1 potrošači – biljojedi. zvjezdače. opisati razloge ugroženosti životinja i potrebne mjere zaštite – prepoznati neke zaštićene vrste mekušaca u Hrvatskoj (periska. zmijače. kornjače (barska kornjača. žuti mukač) i repaši (vodenjaci. školjkaši: bezupka. macaklini) 9 imaju tkiva i organe. poskok) i gušteri (zidna gušterica. zelembać. lignja. metilji. nema pravih organa za pokretanje 10 ježinci.

tuna. šuplje kosti i zračni mjehuri. vuk. raže. sokolovi. dupin. trakavice (svinjska. komarci. vjeverica. leptiri. zatvoreni optjecajni sustav) 13 hrskavičnjače: morski psi. tuna 24 akumuliraju mikroorganizme i štetne spojeve iz mora – opasnost od trovanja 25 kućni ljubimci. štuka) 14 zaštitna kutikula. ose. divokoza. svejedi 20 metilji (ovčji metilj). vretenca 12 na primjeru gujavice: kolutićav raspored dijelova organskih sustava (živčani. vodencvjetovi. za izlučivanje. proizvodnja velike količine jajašaca. žličarka 28 sredozemna medvjedica. rasprostranjivanje sjemenki. muhe) 23 primjeri uzgoja u Hrvatskoj – pastrva. ris. pčele. rode. proizvodnja meda. buhe) i prenosilaca bolesti (komarci. lubin. komarci. anaerobija. muhe. pastrva. pjevice i močvarice – čaplje. vodenjaci. mukači 27 grabljivice – orlovi. redukcija tjelesne građe 15 imaju optjecajni i dišni sustav 16 vodožilni sustav i kožni skelet 17 zakržljale oči. bumbari. hrana. oprašivanje biljaka. buhe. mravi. štetna uloga kukaca kao nametnika (biljne i štitaste uši. škarpina). som. gatalinka. kornjaši (hrušt. koštunjače: morske (srdela. bubamara). sirovine za industriju 26 čovječja ribica. šaran. depigmentirano tijelo 18 perje. uši. mesojedi. zubatac. šišmiši 11 . goveđa i pasja) i oblići (dječja glista i trihina) 21 uz pomoć slika životnih ciklusa dječje gliste. mišićni. jelenak. skakavci. riječne (šaran. bogomoljke. greben prsne kosti i letni mišići 19 glodavci. trihine i ehinokoka 22 korisna uloga kukaca: hrana drugim životinjama. medvjed. obadi. biljojedi – preživači. jastrebovi. sove. vidra.

leukocitotrombocita novorođenčadi za. hemoliza – shema zgrušavanja sustav krvnih grupa – povezati Rh sustav s krvi – objasniti ulogu hemolitičkom bolesti – leukopenija. Biologija čovjeka OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno objasniti kemijski sastav tijela čovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva objasniti sastav tjelesnih tekućina te analizirati sastav i uloge krvi – objasniti važnost održavanja osmotske ravnoteže u organizmu neki od sadržaja koji se ne će ispitivati – poznavati kemijski – poznavanje sastav tijela čovjeka zastupljenosti pojedinih minerala u postotcima – nabrajanje svih minerala – uzročnici zaraznih bolesti koji se prenose vodom – objasniti ulogu he– povezati nedostatak – poznavanje različitih moglobina u prijenosu hemoglobina s tipova anemija kisika i ugljikovoga(IV) anemijom – detaljna struktura oksida – objasniti razliku hemoglobina – navesti podjelu i plazme i seruma – biorazgradnja uloge leukocita – objasniti pojmove: hemoglobina u jetri – objasniti ABO i Rh aglutinacija. 7.1.6. limfopenija – objasniti izmjenu – poznavati pojam: – bolesti krvotvornih tvari sedimentacija organa između kapilara i tkiva – opisati sastav i ulogu – hematokrit limfe – građa i broj krvnih – razlikovati glavna tjelešaca krvotvorna tkiva i – mikroskopski preparat organe krvi – proces hematopoeze i međustadiji u procesu diferencijacije krvnih tjelešaca – analiza krvi – vrste kolesterola i lipoproteina važno vrijedno – navesti osnovne sastojke krvi – navesti glavne simptome anemije – prepoznati značenje krvi u liječenju (transfuzija) .

– apoptoza mjesta prepoznavanja – struktura te načine sprječavanja imunoglobulina ulaska antigena – tipovi T stanica – citokini – priprema cjepiva . ulogu i način rada srca i krvožilnoga sustava – razlikovati osnovnu građu i ulogu arterija i vena – usporediti tlakove u krvnim žilama – opisati smještaj srca u čovjeka – povezati osnovnu građu srca s ulogom – poznavati dijelove dišnoga sustava i njihov položaj u tijelu čovjeka – povezati građu dišnih organa s njihovim ulogama – objasniti ulogu maloga i velikoga optoka krvi – prepoznati utjecaj živčanog sustava na krvožilni sustav1 – analizirati ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu srca i pluća – analiza EKG-a – usporedba disanja i krvotoka prije i nakon rođenja objasniti smještaj u tijelu. ulogu i način rada dišnoga sustava – objasniti mehaniku i regulaciju disanja – objasniti mehanizam izmjene plinova u plućima te između krvi i stanica – objasniti povezanost plućnoga i staničnoga disanja • objasniti smještaj u tijelu. timus i – razlikovati – objasniti djelovanje koštana srž) nespecifični (fagociti) i imunološkoga sustava – komplikacije pri specifični (B i T limfoci. slezena. građu. ulogu i način rada imunološkoga sustava – razlikovati pojmove antigen. limfa i tkiva imunološkoga pasivno stečenu i limfoidni organi sustava imunost (krajnici. objasniti smještaj u tijelu. građu. antitijelo i imunološka reakcija – površina pluća (brojčano) – promjer alveola – tlakovi u plućima (brojčane vrijednosti) – respiratorni volumen – vanjska i unutarnja respiracija – saturacija hemoglobinom – visinska bolest – kemosenzitivna područja – regulacija disanja – razlikovati organe – razlikovati aktivno i – limfatičke žile.na tumor transplantaciji ti) imunitet – detalji građe B i T – navesti putove ulaska limfocita antigena u organizam. građu.

nukleaze. građu. građu. ulogu i način rada probavnoga sustava – navesti probavne organe i odrediti njihov položaj u tijelu – povezati građu organa za probavu s njihovom ulogom – objasniti ulogu jetre i – poznavati građu gušterače u probavi zuba hrane – usporediti mliječno i trajno zubalo čovjeka – prepoznati djelovanje ptijalina – prepoznati djelovanje pepsina – objasniti ulogu žuči – usporediti ulogu tankoga i debeloga crijeva – objasniti peristaltiku crijeva – analizirati meha– razlikovati sastojke – razlikovati bazalni i nizam termoregulacije hrane koji su izvor radni metabolizam energije u organizmu – prepoznati važnost i koji izgrađuju vitamina i posljedice organizam nedostatka2 – objasniti regulaciju – razlikovati vitamine šećera u krvi topljive u mastima i vodi – prepoznati ulogu minerala u organizmu3 – povezati građu – povezati nastanak – analizirati djelovanje kože s amonijaka i ureje hormona u regulaciji njezinim ulogama s metabolizmom rada nefrona i regu– navesti ulogu mebjelančevina laciji sastava tjelesnih lanina u zaštiti od UV tekućina (ADH. objasniti smještaj u tijelu. ulogu i način rada metaboličkoga sustava – shema metaboličkih putova objasniti smještaj u tijelu. maltaze. građu. aldozračenja steron) – povezati osnovnu – opisati hemodijalizu i građu nefrona s nužnost transplantanjegovom ulogom u cije kod potpunoga filtraciji krvne plazme i zatajivanja rada stvaranju mokraće bubrega (uremija) – enzimi: peptidaze. saharaze i ostali – probavni hormoni – sfinkter Oddi kolecistokinin objasniti smještaj u tijelu. lipaze. ulogu i način rada sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekućina – princip analize pokazatelja zdravstvenoga stanja organizma iz urina .

građu. ulogu i način rada sustava organa za kretanje – analizirati kostur čovjeka oblik. građu. ulogu i način rada endokrinoga sustava – veza hormona i specifičnih receptora (na ili u ciljnim stanicama) objasniti smještaj u tijelu. veličinu i položaj kostiju – objasniti promjene u kosturu koje nastupaju tijekom života4 – navesti osobine i vrste mišićnoga tkiva – razlikovati uloge pojedinih dijelova sustava organa za kretanje – objasniti značenje živčano-mišićne veze za rad mišića – povezati brojnost mitohondrija s oslobađanjem energije u mišićnim stanicama – povezati građu mišićne stanice s temeljnim principom mišićne kontrakcije – navesti endokrine – razlikovati egzokrine žlijezde i odrediti od endokrinih žlijezde njihov smještaj u tijelu – objasniti hijerarhijski položaj i ulogu hipofize – objasniti ulogu stimulacijskih/tropnih hormona hipofize – objasniti mehanizam povratne sprege pri lučenju hormona – navesti hormone pojedinih žlijezda i njihovu ulogu – navesti organe – raščlaniti faze muškoga i ženskog brazdanja. implantacije spolnoga sustava i blastociste i razvoj objasniti njihove uloge zametka – opisati dijelove – opisati tijek trudnoće menstrualnoga ciklusa te ulogu i osnovnu – odrediti termin građu posteljice ovulacije s obzirom na dužinu trajanja menstrualnoga ciklusa – opisati proces oplodnje – objasniti značenje dojenja – opisati građu kosti – objasniti građu i funkciju hrskavice – objasniti uloge vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti – navesti bjelančevine u sastavu miofibrila i njihovu ulogu – detaljna građa miofibrila (aktin. građu. ulogu i način rada spolnoga sustava – povezati fiziološke i psihičke promjene u pubertetu – objasniti hormonsku regulaciju menstrualnoga ciklusa – objasniti živčano-hormonsku regulaciju porođaja i dojenja – razlikovati glavne značajke porođajnih doba . H pruga. objasniti smještaj u tijelu.) – latinski nazivi mišića – važniji mišići i kosti čovjeka objasniti smještaj u tijelu. miozin.

statoliti – perilimfa. kašljanje) od stečenih refleksa (Pavlovljev refleks) – analizirati refleksnu reakciju – objasniti djelovanje neurotransmitera i ulogu enzima pri njihovoj razgradnji – objasniti značenje sna za normalno funkcioniranje organizma – opisati osjetilo njuha i prijenos signala do mozga – poznavati položaj organa za ravnotežu – ekscitacijski i inhibicijski neuroni – funkcioniranje područja za govor u kori mozga – bazilarna membrana. građa labirinta – makula. ulogu i način rada osjetilnoga i živčanoga sustava – navesti dijelove živčanoga sustava i objasniti njegovu ulogu – poznavati princip nastanka osjeta – prepoznati dijelove oka (očna jabučica. pokrovna membrana. građu. disanje. endolimfa – mozgovni živci i zadaće koje obavljaju – električna aktivnost mozga i moždani valovi – mehanizam razlikovanja boja i prostorna percepcije – pamćenje – policikličko i monocikličko spavanje – govor: Wernickeovo i Brokino područje – glaukom. alkaloza) . objasniti smještaj u tijelu. Cortijev organ. očni živac) – opisati građu živčane stanice i objasniti ulogu njezinih dijelova – usporediti građu mozga i leđne moždine – razlikovati vrste živaca i njihove uloge – povezati naboj stanične membrane i aktivni transport iona kroz membranu s nastankom podražaja (depolarizacija – repolarizacija) – opisati funkcionalnu podjelu kore velikoga mozga – opisati građu pužnice i objasniti ulogu pojedinih dijelova pri nastanku osjeta sluha – opisati akomodaciju oka i objasniti poremećaje u funkciji oka (kratkovidnost i dalekovidnost) – opisati prijenos svjetlosnih podražaja – opisati smještaj četiri osnovna okusa na jeziku – objasniti važnost stalnih pH vrijednosti tjelesnih tekućina – opisati provođenje živčanoga impulsa i procese u sinapsi – razlikovati prirođene (sisanje. ablacija mrežnice analizirati značenje pojedinih organa i organskih sustava u održanju homeostaze organizma – objasniti pojam homeostaze – poznavati značenje vode za održavanje života – analizirati ulogu bubrega u održavanju homeostaze5 – povezati disanje i regulaciju pH (acidoza.

navesti rizične čimbenike za pojavu bolesti i načine liječenja – definirati leukemiju – tumori živčanoga – definirati hemofiliju sustava – prepoznati značenje – duševne bolesti programa imunizacije djece – prepoznati važnost transplantacije i doniranja organa – povezati nastanak nekih bolesti s poremećajima u radu endokrinih žlijezda (gušavost. nanizam.0 navesti glavne poremećaje i bolesti organa i organskih sustava čovjeka analizirati čimbenike i ponašanja koja unapređuju zdravlje čovjeka i razlikovati ih od onih koji ga narušavaju – prepoznati pozitivne i negativne utjecaje na srce i krvožilni sustav – povezati način života s pojavom visokoga tlaka i arteroskleroze – povezati najčešće bolesti i poremećaje dišnoga sustava s rizičnim čimbenicima za zdravlje – definirati AIDS. multipla skleroza) – uočiti opasnost buke na zdravlje . hepatitis) – opisati dijabetes. navesti uzročnika i objasniti načine zaraze HIV-om i načine zaštite – definirati pojam alergije i navesti najčešće alergene – objasniti nastanak karijesa i načine zaštite zuba – objasniti štetnost alkohola – objasniti pojavu proljeva i zatvora i osnovu samopomoći – navesti pravila zdrave prehrane – uočiti rizične čimbenike za zdravlje i rad bubrega – navesti spolno prenosive bolesti6 – povezati spolno prenosive bolesti s rizičnim ponašanjem – navesti metode kontracepcije te objasniti važnost planiranja obitelji – objasniti pojam ovisnosti te navesti vrste i štetne posljedice – navesti bolesti koje se prenose krvlju (AIDS. dijabetes) – povezati pojavu moždane kapi s rizičnim čimbenicima – navesti degenerativne bolesti živčanog sustava (Parkinsonova i Alzheimer. gigantizam.

hepatitis. P. ekskrecija. B. regulacija krvnoga tlaka i eritropoeze 6 HIV.Dodatna pojašnjenja 1 regulacija rada srca i širenje/sužavanje krvnih žila 2 vitamini: A. Fe. J 4 rahitis. klamidija. D. prijelomi. chlamydia. papiloma (HPV). gonoreja. sifilis  . osteoporoza. herpes. trihomonas. uganuća i iščašenja 5 regulacija tjelesnih tekućina. C. E 3 minerali: Ca.

1. prokariota i eukariota – razlikovati i objasniti temeljnu građu. broj i vrste kromosoma te kromosomske garniture – usporediti genske sustave virusa. 7. ulogu i svojstva nukleinskih kiselina – opisati kako geni upravljaju životnim procesima (biosinteza proteina) – objasniti kromosomsku teoriju nasljeđivanja – objasniti genotip i fenotip – povezati odnos između gena i okoline s oblikovanjem fenotipa – objasniti pojmove klona i populacije na primjerima iz života objasniti i usporediti građu i organizaciju nasljedne tvari virusa.7. Genetika i evolucija OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? neki od sadržaja koji se ne će ispitivati nužno važno vrijedno objasniti osnovne genetičke pojmove i analizirati njihove međuodnose objasniti kemijsku građu i mehanizam djelovanja gena – definirati genetiku i povezati je s drugim biološkim disciplinama – razlikovati pojmove nasljedne tvari i nasljednih svojstava – opisati građu. bakterija (nukleoid i plazmid!) i eukariota – navesti uloge plazmida .

dihibridno i intermedijarno križanje – primijeniti Mendelove zakone u rješavanju zadataka različitih tipova križanja – objasniti multiple alele i primjeniti na primjerima (nasljeđivanje krvnih grupa i sl. roditeljsku (parentalnu) generaciju i generaciju potomaka (filijalnu) – objasniti pojmove: alel.) – izvankromosomsko nasljeđivanje – Barrovo tijelo – metoda određivanja poremećaja spolnih stanica u interfazi . analizirati značenje mejoze i križanja za nasljeđivanje – poznavati osnovna načela određivanja spola (X. Y kromosomi) – razlikovati uzroke varijabilnosti mutacije. homozigotni i heterozigotni organizmi – objasniti na primjerima monohibridno. rekombinacije. križanje) – analizirati značenje nezavisnoga razdvajanja homolognih kromosoma i krosingover – razlikovati dominantna i recesivna svojstva. modifikacije.

građe i broja kromosoma) – navesti uzroke mutacija – navesti učestalost štetnih i korisnih mutacija – povezati neke nasljedne bolesti (hemofilija.mišićna distrofija) sa smještajem gena na spolnim kromosomima – primijeniti spoznaje o mutacijama u čovjeka u rješavanju zadataka – navesti primjere kromosomskih aberacije u čovjeka (trisomija 21– sindrom Down. Sunčevoga sustava i Zemlje – definirati protobionte4 . Turnerov sindrom – 44 X0) – povezati pojavu mutacija s malignim oboljenjima i raspraviti o rizičnim čimbenicima i rizičnim ponašanjima – opisati osnovne metode proučavanja nasljeđivanja u ljudi rodoslovlje. citogenetska istraživanja) objasniti mogućnosti primjene genetike na različitim područjima ljudske djelatnosti objasniti osnovne principe i etape kemijske i biološke evolucije – objasniti nasljeđivanje hemofilije pomoću rodoslovlja – opisati primjenu DNA u tehnologiji1 – definirati pojam evolucija2 – razlikovati pojmove: kemijska i biološka evolucija – opisati Millerov pokus i objasniti kemijsku evoluciju3 – opisati Oparinov pokus i objasniti vrijednost koacervatnih kapljica kao modela evolucije – prikazati ukratko postanak Svemira i procijeniti starost Svemira. navesti vrste promjena genotipa te objasniti moguće uzroke i posljedice – definirati mutacije te navesti primjere – razlikovati vrste mutacija (gena. daltonizam.

trilobiti) – objasniti značenje resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih kralježnjaka – usporediti brojnost i raznolikost današnjih gmazova sa svijetom gmazova u prošlosti (mezozoik) – objasniti zajedničko podrijetlo ptica i gmazova na primjeru fosila praptice – navesti zajedničke osobine gmazova i ptica koje ukazuju na zajedničko podrijetlo – prepoznati da su se prvi sisavci mogli razviti iz drevnih gmazova (zvjerogmazovi) – usporediti Lamarckovu i Darwinovu teoriju evolucije -objasniti sukcesivnu evoluciju – eoni i epohe (periodi)  objasniti – definirati primate i evoluciju čovjeka raspraviti sistematsku pripadnost čovjeka u primate – navesti glavne etape u razvoju čovjeka8 – objasniti nastanak rasa . gingko). živi fosili (resoperke. dokazi iz poredbene anatomije6.analizirati glavne dokaze evolucije – navesti dokaze evolucije i objasniti na primjerima: fosili i nastanak fosila. Psilophyton). dokazi iz molekularne biologije objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretačke sile evolucijskoga procesa – navesti osnovne postavke darvinizma – objasniti zašto su mutacija i selekcija temeljne sile evolucije – objasniti pojam specijacija – analizirati darvinizam – objasniti važnost genetičkoga drifta i izolacijskih mehanizama za evoluciju – razlikovati konvergentnu (morski pas i dupin) i divergentnu (zebe) evoluciju na konkretnim primjerima – razlikovati alopatrijsku (gušterice) i simpatrijsku (pšenica) specijaciju na primjerima – navesti osnovne geološke ere Zemljine prošlosti – analizirati značajke živoga svijeta u pojedinim geološkim erama7 – prepoznati provodne fosile (amoniti. dokazi iz poredbene embriologije. prijelazni oblici (praptica. razvojni nizovi (konj i ogrc). dokazi iz biogeografije5.

heterotrofan. kralježnjaci – ribe i vodozemci. „prokariot’’. Homo erectus. Dodatna pojašnjenja 1 primjena genetičkih otkrića u: uzgoju životinja i biljaka. Homo habilis. hrvatska sibirea 6 homologni i analogni organi. rudimenti. gmazovi. trilobiti. neandertalac. biotehnologiji (genetičko inženjerstvo). kromanjonac . paleozoik: alge. prvi beskralježnjaci. proterozoik: praživotinje. mezozoik: stablašice. proizvodnja lijekova (na primjeru inzulina) 2 dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagođenosti organizama na okoliš 3 postanak prvih organskih molekula iz anorganskih. kenozoik: čovjek 8 australopitek. papratnjače. anaeroban 5 endemi – naše otočke gušterice i velebitska degenija i relikti – čagalj. preduvjeta za postanak prve stanice 4 mogući prvi oblik života: „jednostaničan’’. sisavci. atavizmi 7 pojavljivanje pojedinih skupina: arheozoik: prvi oblici života na Zemlji. ptice.

povezati s primjerima u prirodi i objasniti njihove međuodnose1 – definirati pojam ekološka niša i navesti primjere – razlikovati i na primjerima objasniti značenje pojmova: fauna. voda i vlaga. Ekologija OBRAZOVNI ISHOD nužno ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? važno vrijedno neki od sadržaja koji se ne će ispitivati – autoekologija. endem i kozmopolit analizirati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša – razlikovati glavne abiotičke čimbenike (temperatura.8. 7. vegetacija. flora. svjetlo) – razlikovati životinje s nestalnom (poikilotermne) od životinja sa stalnom tjelesnom temperaturom (homeotermne) – objasniti prednosti homeotermnih u odnosu na poikilotermne životinje i navesti primjere2 – objasniti važnost temperature za odvijanje životnih procesa u organizmima3 – navesti primjere prilagodbi stablašica umjerenoga područja na preživljavanje hladnoga razdoblja godine4 – povezati mitarenje/ linjanje i zimski san s promjenom temprature u okolišu – usporediti prilagodbe biljaka vlažnih staništa i biljaka sušnih staništa na količinu vode i vlage u staništu i navesti po jedan primjer – opisati prilagodbe kopnenih životinja za život na kopnu na primjeru kukaca i kopnenih kralježnjaka – razlikovati pojmove biljna zajednica (fitocenoza) i životinjska zajednica (zoocenoza) te navesti primjere – objasniti na primjerima pojmove: ekološki minimum. optimum i ekološka valencija – povezati prilagodbe životinja različitim svjetlosnim uvjetima u okolišu . areal. sinekologija objasniti osnovne ekološke pojmove i analizirati njihove međuodnose – definirati ekologiju – definirati osnovne ekološke pojmove. maksimum.1.

srna) navesti prilagodbe plijena za zaštitu od grabežljivaca – navesti načine izražavanja gustoće populacije – objasniti kako odnosi između jedinki iste vrste utječu na brojnost/ gustoću populacije – komenzalizam. amenzalizam. analizirati odnose između živih bića u biocenozi (biotički čimbenici) – razlikovati glavne biotičke čimbenike (odnosi između živih bića: odnosi razmnožavanja. predatorstvo) – objasniti kako odnosi između jedinki različitih vrsta utječu na brojnost/ gustoću populacija u biocenozi – objasniti pojam mimikrije na primjeru bogomoljke i leptira letilista – na primjeru ptice grabljivice (jastreb) i jednoga predstavnika iz skupine zvijeri (vuk) navesti prilagodbe grabežljivaca – na primjeru sisavaca biljojeda (zec. antibioza. simbioza. alelopatija – pojmovi fitomimeza i aposemija . nametništvo.

zoogeografija analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu – objasniti ulogu i značenje proizvođača. morski pas. mesojedi i svejedi) – analizirati prehrambenu piramidu s obzirom na broj i biomasu te količinu energije na pojedinoj prehrambenoj razini – objasniti kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu – objasniti pojam hranidbene mreže – razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu – kruženje fosfora i sumpora . nekton i plankton – objasniti značenje planktona u vodenim ekosustavima – prepoznati šumske biocenoze kao najsloženiji i organskom proizvodnjom najbogatiji tip kopnenih biocenoza – razlikovati osvijetljeni od neosvijetljenoga sloja u vodenim ekosustavima i povezati sa sastavom biocenoza – prepoznati glavne čimbenike koji utječu na raspored organizama (biocenoza) u moru – razlikovati fitoplankton od zooplanktona – na primjeru jedne šumske biocenoze analizirati slojanje i sastav vrsta – objasniti pojavu sukcesije na primjerima zaraštavanja jezera i obnavljanja šume nakon požara – povezati djelovanje čovjeka na biocenoze s pojavom sukcesija – analizirati ulogu i ovisnost pojedinih članova hranidbenih lanaca na konkretnim primjerima – objasniti (uz pomoć slike) biogeokemijski ciklus ugljika – razlikovati bentoske organizme prema stupnju pokretljivosti5 – navesti primjere nektonskih organizama (srdela. eutrofna jezera – zone litoralnoga pojasa – biogeografija. dupin) – prepoznati sezonske promjene u biocenozi i povezati s klimatskim promjenama – navesti glavne tipove bioma i povezati s klimatskim prilikama područja na kojima se prostiru – povezati horizontalni (geografska širina) i vertikalni (nadmorska visina) raspored biljnoga pokrova s klimatskim prilikama – polusesilni i vagilni organizmi – oligotrofna. objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava – razlikovati osobine vodenih i kopnenih ekosustava – razlikovati bentos. fitogeografija. potrošača i razlagača u ekosustavu – razlikovati glavne tipove potrošača (biljojedi.

0 analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojim se štetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu) – prepoznati štetno djelovanje čovjeka na biosferu6 – objasniti pojavu efekta staklenika – povezati onečišćenje zraka s pojavom kiselih kiša i štetnim posljedicama – objasniti značenje ozonskoga sloja u atmosferi – povezati onečišćenje zraka s pojavom ozonskih rupa – analizirati potrebu zakonske zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i ekosustava u cjelini – povezati nagli rast ljudske populacije i urbanizaciju s ograničenim izvorima hrane. tekstil) – objasniti zašto su zaštita voda i zraka globalni problem – navesti nacionalne parkove Hrvatske – analizirati akumuliranje štetnih tvari u lancima ishrane – objasniti prednosti ekološke proizvodnje hrane – procijeniti važnost korištenja tehnološke umjesto pitke vode – objasniti nedostatke monokultura i suvremenih agrotehničkih i agrokemijskih metoda u poljoprivredi – objasniti pojam održivoga razvoja7 – povezati djelovanje čovjeka s promjenama brojnosti i izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta – prepoznati posljedice unošenja stranih vrsta8 – prepoznati značenje „Crvene knjige biljnih i životinjskih vrsta” – objasniti važnost poštovanja međunarodnih ugovora o zaštiti prirode i okoliša – analizirati različite utjecaje na brojnost ljudske populacije – navesti nekoliko primjera zakonom zaštićenih biljaka9 i životinja10 u Hrvatskoj – navesti primjere parkova prirode11 – objasniti važnost izrade ekološke studije pri gradnji proizvodnih. pitke vode. alfa i beta mezosaprobne i polisaprobne – poznavanje svih kategorija zaštite prirode s primjerima . metal. energije i sirovina na Zemlji – objasniti posljedice krčenja šuma. prometnih i drugih objekata – podjela voda prema stupnju saprobnosti: oligosaprobne. staklo. melioracijskih zahvata i onečišćenja voda – protumačiti potrebu pročišćavanja otpadnih voda – prepoznati izvore onečišćavanja zraka – objasniti važnost zamjene fosilnih izvora energije alternativnim (vjetar.) – navesti glavne načine onečišćavanja tla i povezati s posljedicama – objasniti ekonomsku i ekološku važnost izdvajanja sekundarnih sirovina iz otpada (papir. solarna energija i sl.

vidra. povećavanje prometa i širenje prometne mreže te onečišćenje vode.) 6 krčenje šuma. regulacija vodotoka. slabo pokretni (ježinci. stanište – biotop. spužve). periska). cipal i sl. Dodatna pojašnjenja 1 populacija. kaulerpe u Jadranu 9 visibaba. Kopački rit. Vransko jezero . bentoske alge. trpovi. s velikim radijusom kretanja (pridnene vrste riba – zubatac. zraka i tla 7 razvoj ljudskoga društva uz što manji negativni utjecaj na prirodu 8 primjer mungosa na Mljetu. koralji. industrijskih zona. neki školjkaši – npr. ekosustav. isušivanje močvara. ciklama. ptice grabljivice i močvarice 11 Telaščica. preživljavanje u podzemnim organima (trajnice) ili u obliku sjemenke (jednogodišnje biljke) 5 pričvršćeni za podlogu (npr. velebitska degenija. sredozemna medvjedica. dubrovačka zečina 10 vuk. gradnja naselja. životna zajednica – biocenoza. Velebit. biom i biosfera 2 rasprostranjenost na Zemlji i sezonske promjene 3 ovisnost aktivnosti enzima o promjenama temperature 4 odbacivanje listova.

 .

POSTUPAK: 1. 2 satna stakla. riža. bjelanjak. kapaljka i Petrijeve zdjelice. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga držeći epruvetu štipaljkom iznad plamena. kruh. tjestenina. stakleni štapić. komadić margarina. To ponovite i s mlijekom. MATERIJAL I PRIBOR: epruveta. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka. Reakciju označite znakom minus (–) ako se boja ne promijeni.2. mlijeko i razrijeđena octena kiselina (može i limunov sok). MATERIJAL I PRIBOR: šećer. 2. gomolj krumpira. kapaljka. POSTUPAK: Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve zdjelice i kapnite nekoliko kapi Lugolove otopine. Dokazivanje prisutnosti škroba CILJEVI POKUSA: – utvrditi dvije vrste škroba (asimilacijski i rezervni škrob) u biljkama – utvrditi prisutnost škroba u namirnicama – objasniti da se škrob dokazuje Lugolovom otopinom u namirnicama – uočiti promjenu boje – opisati nastanak škroba u biljkama. Koje od ispitanih tvari sadrže škrob? Po čemu ste to zaključili? 7. sjemenka graha. Dokazivanje koagulacije bjelančevina CILJ POKUSA: – utvrditi koji su uzroci zgrušavanja ili koagulacije bjelančevina u mlijeku i bjelanjku – povezati koagulaciju s denaturacijom bjelančevina. REZULTAT: Namirnica: Promjena boje (unesite +/–) Šećer: Riža: Grah: Krumpir: Tjestenina: Margarin: PITANJA: 1. PITANJA: Što se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem kiselina? Kako se nazivaju bjelančevine iz mlijeka? Zašto je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral sadrži mlijeko? Što se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem visokih temperatura? Što može dovesti do denaturacije bjelančevina? . a na drugo malo bjelanjka.2. 7. plamenik (ili voštanica). Zatim na oba kapnite nekoliko kapi octene kiseline i promiješajte staklenim štapićem.2.2. Lugolova otopina.1. drvena štipaljka. Pokusi 7. a znakom plus (+) ako se boja pojavi.

britvica. opažaju se mala zrnca škroba. POSTUPAK: Izrežite komadić ploda zrele rajčice. a katkad i kristaloidi bjelančevina u obliku kocke. MATERIJAL I PRIBOR: plod rajčice i plod ruže (može i korijen mrkve. Mikroskopsko promatranje leukoplasta CILJ POKUSA: – promatrati leukoplaste u biljnome materijalu. vrlo mladi list šparoge). britvica.2. cvijet i cvat ljekovitoga maslačka). PITANJA: Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima? Gdje se stvaraju škrobna zrnca? 7. Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke (npr. Osim nježnih leukoplasta.2. zgnječite je i malo zgnječene mase razmutite u kapljici vode na predmetnome stakalcu. Mikroskopsko promatranje kloroplasta CILJ POKUSA: – promatrati kloroplaste u biljnome materijalu.3.2. POSTUPAK: .1. MATERIJAL I PRIBOR: gomolj krumpira. 7.2. Mikroskopsko promatranje kromoplasta CILJ POKUSA: – promatrati kromoplaste u biljnome materijalu. kapaljka.3. ogulite joj koru. opisati njihov oblik i nacrtati ih – navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti – pronaći i opisati amiloplaste. jod (ili Lugolova otopina). pinceta. pokrovna i predmetna stakalca i mikroskop.3. mikroskop i britvica. pokrovna i predmetna stakalca i mikroskop. PITANJA: Mikrosopski usporedite kromoplaste u plodu rajčice i plodu ruže. alkohol.3. Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima? 7. Poklopite pokrovnicom i mikroskopirajte. Načinite sličan preparat s plodom ruže.2.3. POSTUPAK: S krumpirova gomolja odstružite periderm tamne boje i od staničja koje se nalazi ispod njega načinite tanke prereze. pokrovna i predmetna stakalca. Mikroskopsko promatranje plastida 7. opisati njihov oblik i nacrtati ih – navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti – navesti bojila u kloroplastima. MATERIJAL I PRIBOR: mahovina. neka alga (npr. opisati njihov oblik i nacrtati ih – navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti – navesti bojila u kromoplastima.

PITANJA: Usporedite izgled i građu kloroplasta pod svjetlosnim i elektronskim mikroskopom. PITANJA: Što se dogodilo u udubini korijena mrkve? Zašto mrkva gubi čvrstoću? . Pažljivo stavite korijen u posudu (čašu) s vodom tako da pri postavljanju pokusa voda ne uđe u udubinu. Dokazi osmoze u biljnoj stanici CILJ POKUSA: – usporediti osmozu i difuziju – objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom – utvrditi promjene u različitim koncentracijama otopina. nož. MATERIJAL I PRIBOR: korijen mrkve. POSTUPAK: Izdubite korijen mrkve. Koje stanice imaju kloroplaste? Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide? Zašto se kloroplasti mogu samoumnožavati? 7. Udubinu ispunite solju.4. Očitajte rezultate nakon pola sata. stavite ga u kap vode na predmetno stakalce.2. S bilo kojega dijela neke zelene biljke napravite tanki prerez. čaša i sol. poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirajte pod malim i srednjim povećanjem.

) Gregor Johann MENDEL (1822. st.) Ernest HAECKEL (19. bjesnoće…). – 1778. Tablica 5. – 1910. razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokošje kolere. bedrenice. – 1955. krvne stanice…) binarna nomenklatura. st.) Matthias SCHLEIDEN (botaničar) i Theodor SCHWANN (zoolog) (18. Osobe značajne za razvoj biologije i njihov doprinos OSOBA Robert HOOK (17. prvi promatrao živi jednostanični organizam (mikroorganizme iz usne šupljine. osmislio i razvio PASTERIZACIJU osnivač znanstvene genetike. STANICA „otac mikroskopa” – usavršio mikroskop i dobio povećanje ~270×. – 1723. – 1927.3. spermije. prvi uporabio naziv cellula = lat.) Carl LINNÉ (1707.) Louis PASTEUR (1822. usavršio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija otkrio prvi antibiotik (penicilin) otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga pračovjeka) na Hušnjakovu brdu pored Krapine .) Antony van LEEUWENHOEK (1632. – 1884.) Robert KOCH (1843.) Dragutin GORJANOVIĆ – KRAMBERGER (1856. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije. Osobe koje su pridonijele razvoju biologije U tablici su kronološki navedene najvažnije osobe poznate po svojim istraživanjima na području biologije i zaslužne su za njezin razvoj.) Alexander FLEMING (1881. postavio zakone nasljeđivanja utemeljio ekologiju otkrio uzročnika tuberkuloze i kolere.) Charles DARWIN (1809. – 1882.) DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) pomoću vrlo primitivnoga mikroskopa. – 1895. osnivač taksonomije ili sistematike STANIČNA TEORIJA – sva su živa bića građena od stanica teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz već postojećih mikroorganizama i da su uzročnici zaraznih bolesti i vrenja. st. 7.

sivo-smeđa boja tijela – e+ ).4. Oznake i kratice u genetici U rješavanju zadataka iz genetike pristupnici trebaju rabiti navedene oznake. tj. Turnerov sindrom) 7.4. 7. OPARIN (1938. st. e+ – boja divljega tipa. iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze složenijih organskih molekula iz jednostavnih) pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotički otkrili strukturu i načelo replikacije DNA radio istraživanja na vinskim mušicama.3. A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u indeksu) – aleli za kodominantno svojstvo 7. Oznake za garniture kromosome n – haploidan ili polovičan broj kromosoma 2n – diploidan ili dvostruki broj kromosoma 3n – triploidan broj kromosoma 4n – tetraploidan broj kromosoma 5n – pentaploidan broj kromosoma 2n+1 – trisomija (npr. A. pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi. početnim slovom engleskoga naziva mutantnoga fenotipa. Nasljeđivanje boje tijela u vinske mušice Kod vinske se mušice dominantna i recesivna svojstva označuju malim slovima. ravna krila duža od tijela vg – (vestigal wings) zakržljala krila cu – zakrivljena krila. Recesivne osobine mutanata označuju se samo malim slovom (npr.) J. CRICK (1953.) ruski biokemičar. WATSON i F.4.) Milislav DEMEREC (20. a2 (A1. Oznake za alele A (veliko tiskano slovo) – alel za dominantno svojstvo a (malo tiskano slovo) – alel za recesivno svojstvo a1.4. povezao genetiku i citologiju i razvio kromosomsku teoriju nasljeđivanja (= morganizam) doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin). Downov sindrom) 2n-1 – monosomija (npr. sivo-smeđa e – (ebony) crna boja tijela vg+ – divlji tip. primjenio genetičke metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama) 7.) Stanly MILLER (1953.2.1.) Thomas Hunt MORGAN (20. mutant cu+ – divlji tip ravna krila . crna boja tijela – e). Dominantne osobine divljega tipa označuju se malim slovom s indeksom + (npr. st.

HbAHbA – genotip zdrave osobe IAIA ili AA – genotip homozigota krvne grupe A IAI0 ili A0 – genotip heterozigota krvne grupe A IBIB ili BB – genotip homozigota krvne grupe B IBI0 ili BO – genotip heterozigota krvne grupe B IAIB ili AB– genotip koodominantne krvne grupe AB I0I0 ili OO – genotip recesivnog homozigota. Spolno vezani geni Vinska mušica Čovjek Daltonizam Hemofilija Srpasta anemija Krvne grupe XW+ XW+ – divlji tip vinske mušice crvenih očiju XW XW (white eyes) – mutantni tip bijelih očiju XX – ženski spolni par kromosoma (homogametan) XY – muški spolni par kromosoma (heterogametan) Xd – alel za daltonizam.4. .4. 7. a W je analogan Y kromosomu. XD – zdravi alel Xh – alel za hemofiliju. krvne grupe 0 Rh+Rh+ – Rh pozitivna osoba Rh+Rh– – Rh pozitivna osoba Rh-Rh– – Rh negativna osoba ZW – ženski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan) ZZ – muški spolni par kromosoma u ptica (homogametan) ZRW – ženka bijeloga perja ZrZr – mužjak crvenoga perja ZRRZr – mužjak crvenoga perja ZRZR – mužjak bijeloga perja i Rh – faktor Ptice Spolni kromosom Z u ptica analogan je X kromosomu u ljudi. XH – zdravi alel HbSHbS – genotip oboljele osobe.

 .

0 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->