Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za psihologiju
K L I N I K A P S I H O L O G I J A I.
dr. sc. Alessandra Pokrajac-Bulian, doc.
Rijeka, 2004./2005.
Uvod u kliniku psihologiju
Pitanja na koja emo odgovoriti:
to je klinika psihologija?
Gdje rade kliniki psiholozi?
to rade kliniki psiholozi?
Kako postati kliniki psiholog?
Definiranje klinike psihologije
Witmer (1912.):
Prouavanje pojedinca koritenjem znanstvene metode (opaanje, eksperiment)
Pomaganje pojedincu u cilju postizanja promjene i ostvarivanju osobnih
potencijala (pedagoki tretman)
Usmjerenost na upoznavanje i tretman pojedinca bez isticanja psihopatolokog
aspekta
Woodworth (1937.):
- Kliniki psiholog pomae kod odgojnih problema, profesionalne orijentacije,
obiteljske i socijalne prilagodbe, prilagodbe na uvjete rada
- Naglasak na primijenjenom i edukativnom aspektu klinike psihologije
Klinika sekcija Amerikog psiholokog drutva (APA):
- Klinika je primijenjena grana iji je cilj definiranje sposobnosti i ponaajnih
karakteristika pojedinca
- Koristi razliite metode mjerenja, analize i opaanja
- Integracijom podataka sa socijalnom anamnezom, podacima lijenikog
pregleda, daje preporuke u cilju optimalne prilagodbe pojedinca
Korchin (1976.):
- Klinika bavi se razumijevanjem i unaprijeivanjem ljudskog funkcioniranja
- Usmjerena je na pomaganje pojedincima koji imaju problema, koritenjem
najboljih, trenutno dostupnih, znanja i tehnika
- Kroz istraivanja nastoji poboljati znanja i tehnike potrebne za budue
intervencije
Kanadsko psiholoko drutvo (1993.):
- Klinika je iroka primijenjena i istraivaka grana unutar
- Primijenjeuje principe procjene, prevencije, rehabilitacije u situacijama
psiholoke nelagode, nesposobnosti, disfunkcionalnog i rizinog ponaanja u
cilju poboljanja psiholoke i fizike dobrobiti
- Ukljuuje (1) znanstvena istraivanja i (2) klinike usluge, usmjerene na
istraivanja i skrb za pacijente, tako da dobivene informacije utjeu na praksu i
istraivanje
- irok pristup problemima (individualnim i interpersonalnim), sastoji se od
dijagnostike, savjetovanja, tretmana, razvoja programa, administracije i
istraivanja koji ukljuuju razliitu populaciju
- Postoji preklapanje izmeu razliitih podruja unutar klinike savjetodavna,
klinika neuropsihologija ...
2
Aktivnosti klinikih psihologa
(1) Procjena
Prikupljanje informacija o ponaanju, sposobnostima, problemima ...
Dijagnostika
Selekcija kandidata za radno mjesto
Izbor optimalnog zanimanja
Opis karakteristika linosti
Izbor tehnika tretmana
Pomo u pravnim odlukama
Izbor osoba za istraivanje u klinikoj psihologiji
Utvrivanje bazine razine ponaanja baseline
Utvrivanje zrelosti za roditeljstvo, kolu, operativni zahvat
(2) Tretman
- Psihoterapija, savjetovanje
- Modifikacija ponaanja
- Individulano ili grupno
- Jedan ili vie terapeuta
(3) Istraivanja
- Neuropsihologija
- Stres, suoavanje, socijalna podrka
- Evaluacija terapije
- Razvojni problemi
- Konstrukcija i validacija testopva
- Brani, obiteljski problemi
- Ishodi tretmana
(4) Poduavanje
- Nastava, edukacija studenata
- Edukacija drugih struka (socijalni radnici, lijenici, nastavnici, pravnici)
- Edukacija klijenata u terapiji (posebno CBT)
- javnost
(5) Konzultacije
- Ukljuuje prethodne aktivnosti
- O pojedinanim sluajevima
- O razliitim programima (npr. prevencije)
(6) Administracija i rukovodne funkcije
- Zdravstvo
- Prosvjeta
- Socijalna skrb
3
Zato se obratiti klinikom psihologu?
Diskrepanca izmeu onoga to osoba ini i onoga to bi eljela initi
Osoba nije u stanju sama rijeiti problem
Osoba ne uspijeva uiniti nikakvu promjenu iako bi to eljela
Osoba je nezadovoljna, ali joj nije jasan problem psiholog e pomoi u definiranju
problema
Problemi zbog kojih se pojedinci obraaju psihologu:
Anksioznost (GAP, agorafobija, socijalna fobija, specifine fobije ...)
Opsesivno-kompulzivni poremeaji
Akutni stresni poremeaj
PTSP
Depresija (velika depresivna epizoda, bipolarni poremeaj ...)
Obiteljski problemi
Tekoe u komunikaciji
Tekoe u koli
Zdravstveni problemi (zloporaba alkohola/droga, ovisnosti, poremeaji u hranjenju,
pretilost, somatoformni poremeaji somatizacija, konverzivne smetnje, gasto-
intestinalne smetnje, seksualni problemi, hipohondrija)
Kontrola boli
Prestanak puenja
Kontrola stresa
Poboljanje kvalitete izvoenja u sportu
Radna mjesta klinikog psihologa
Bolnice i klinike (psihijatrija, interna medicina (npr. dijabetes), pedijatrija,
neurologija, neurokirurgija, kirurgija ginekologija i porodnitvo, onkologija,
audiologija (fonologija)
Centri za mentalno zdravlje
kole
Ustanove za MNRO
Zatvor
Industrija i organizacije
Centri za rehabilitaciju (npr. govora i sluha)
Djeji domovi
Odnos s drugim znanostima
Psihopatologija opa pravila javljanja i manifestacije patolokih oblika ponaanja,
priroda i razvoj mentalne bolesti
Psihijatrija patoloki dio pojedinca
Savjetodavna psihologija problemi ivljenja, vie negoli problemi mentalnog
zdravlja; sadanjost; rjeavanje problema; svijesno i racionalno miljenje
Opa, razvojna, socijalna psihologija
Psihologija linosti
Psihometrija
4
Procjena u klinikoj psihologiji
Obiljeja procesa procjene
Procjena: proces kojim vrednujemo karakteristike pojedinca, njegove jake i slabe
strane s ciljem donoenja odluka
91% psihologa u praksi bavi se procjenom
Povijesni trendovi:
Intervju
Opaanje ponaanja
Vie dimenzionalan pristup
Glavni razlozi koritenja procjene
Glavna podruja i tipovi procjene:
kole
psihijatrijske klinike
medicinski kontekst
forenzini kontekst
industrijski / organizacijski kontekst
Primjeri upita u klinikoj procjeni
Boluje li osoba starije ivotne dobi, koja se ali na probleme u pamenju, od
demencije?
Moe li se depresivnom adolescentu pomoi CBT psihoterapijom?
Moe li stariji gospodin osumljien za krau u trgovini, svjedoiti na sudu?
Pokazuje li mladi mukarac, s ranijim problemom ovisnosti, blago modano
oteenje?
Je li mladoj depresivnoj eni, koja je mogue i suicidalna, potrebna hospitalizacija?
Je li osoba s blago odstupajuim profilom linosti pogodna za posao policajca?
Proces klinike procjene
1. Planiranje postupka za prikupljanje podataka
2. Prikupljanje podataka
3. Integracija/interpretacija podataka i formiranje zakljuaka
4. Izvjetavanje o rezultatima procjene
Nietzel, Bernstein, & Millich (2003.)
Grafiki prikaz faza klinike procjene:


Planiranje Prikupljanje Procesiranje Izvjetavanje
5
postupka podataka informacija o rezultatima
prikupljanja i postavljanje procjene
podataka hipoteza
1. Planiranje klinike procjene
to elimo znati?
Dob, spol, visina, teina, obitelj, socijalni odnosi, inteligencija, prilagodba ...
Kako to moemo uiniti?
Koliko se elimo posvetiti pojedinoj razini funkcioniranja (inteligencija,
linost ...)?
Koja emo pitanja postaviti na svakoj razini?
Koje emo specifine tehnike procjene koristiti?
Znaajni su:
Orijentacija kliniara (teorijski model)
Poznavanje relevantnih istraivanja
Poznavanje pouzdanosti i valjanosti metoda procjene (PT i OT)
Preferencija i iskustvo kliniara
Ciljevi klinike procjene
Klasifikacija
Dijagnostika klasifikacija (diferencijalna dijagnoza)
Deskripcija
Vie informacija, usmjeriti se na socijalni, kulturni i fiziki kontekst ponaanja
Omoguava: prikupljanje podataka prije tretmana, planiranje tretmana i
evaluacija promjena nakon tretmana
Predikcija
Studija sluaja
Naini prikupljanja podataka
Autoanamneza
Heteroanamneza
Opaanje
Rezultati psihodijagnostikog ispitivanja
Osobna dokumentacija
Spoznaja pojedinca u njegovoj cjelovitosti
Otkrivanje psihopatologije
Prednost: fleksibilnost
Upoznavanje trenutnog statusa, ali unutar konteksta njegove ivotne povijesti
2. Prikupljanje podataka
Izvori podataka u klinikoj procjeni
Intervju
Testovi
Mjere samoprocjene
Procjena ponaanja (opaanje)
6
Osobna dokumentacija
Kljuni elementi kod prikupljanja podataka intervjuom
Optimalna razina odnosa kvalitetniji odnos tonije i brojnije informacije
Odgovori klijenta vode sljedea pitanja kliniara
Ne reprezentativni odgovori klijenta (stres, neispavanost, ...)
Znaenje interpretacije odgovora dobivenih od klijenata (utjecaj teorije
linosti, rezultata istraivanja, klinikog, profesionalnog, osobnog iskustva)
Na temelju odgovora klijenta, kliniar postavlja hipoteze, kombinira svoja opaanja s
teorijom
Hipoteze provjerava postavljanjem pitanja (intervju) i testiranjem
Hipoteza se odbacuje ili prihvaa
Polustrukturirani ili ne strukturirani intervju
Nestrukturirani intervju
Prednosti
Fleksibilnost
Jedinstvenost pojedinca
Idiografski bogati
Nedostaci
Osobna i kulturna pristanosti
Primjerice: netona prva impresija vodi do pogrene hipoteze koja se dalje
potvruje izazivanjem oekivanih odgovora; ne postavljaju se pitanja u smjeru
suprotnom hipotezi
Testiranje
Test: sistematski postupak opaanja i opisivanja ponaanja pojedinca u
standardiziranoj situaciji
Ui pojam u odnosu na procjenu
Dvije velike skupine testova
Intelektualno funkcioniranje
Linost
Testovi inteligencije
Testovi inteligencije: ukljuuje iroku lepezu sposobnosti u cilju procjene ope razine
mentalnog funkcioniranja ispitanika
Testovi sposobnosti: procjenjuju opu razinu inteligencije ispitanika u cilju
prepoznavanja izvora akademskih (kolskih) problema
Testovi vjetina (uroenih sklonosti): koriste se za predvianje budueg uspjeha u
koli, edukaciji ili na poslu
Testovi postignua: mjere trenutne vjetine u odnosu na obrazovne ciljeve kolskih
programa ili drugih edukacija
3. Obrada i interpretacija podataka dobivenih procjenom
Odrediti vrstu zakljuka
Kako formulirati zakljuak?
Problem tonosti zakljuivanja
Kako izbjei pogreke kod zakljuivanja?
7
Izvori pogreaka u klinikoj procjeni
Kliniar ne vodi rauna o temeljnoj zastupljenosti nekog ponaanja u populaciji
Efekt primarnosti ranije prikupljenim informacijama daje se vee znaenje
Kliniar esto ne trai suprotne informacije koje opovrgavaju prvu
pretpostavku
Tonost percepcije
Postojanje individualnih razlika
Dob nije vana
ene su neto bolje od mukaraca
Znaajna povezanost s inteligencijom, emocionalnom prilagodbom
Slaba povezanost s klinikim iskustvom
Visoka tonost:
Temeljiti procjenu na podacima intervjua + testiranje + statistika
interpretacija (ne subjektivna)
Slabija tonost:
Koritenjem PT, osobnih opisa
Tonije procjene:
Klinika dijagnoza
Mentalni status
Kratkorono predvianje nasilnosti
Interpretacija podataka testova (WAIS, MMPI-2)
Evaluacija kompetentnosti
Rezultati neuropsihologijskih testova
Biografski podaci
Kako poveati tonost procjene?
Koristiti jasne, strukturirane ili polustrukturirane intervjue
Vano kod hitnoa (osoba opasna za sebe ili druge)
Razmiljati i o informacijama koje ne potvruju nau hipotezu o nekoj dijagnozi
Umanjuje pristranost (samoispunjujua prognoza)
Voditi brigu o specifinim kriterijima DSM-IV
Tako se izbjegava pristranost vezana za spol, etniku pripadnost)
Biljeiti ili snimati
Pamenje nije savreno
Traiti povratnu informaciju o tonosti procjene
Imati dobru teorijsku podlogu, te podatke o zastupljenosti nekih poremeaja u
populaciji
4. Izvjetavanje o rezultatima procjene
Psihologijski nalaz i miljenje
Teorijska orijentacija
Naruitelj procjene
Cilj procjene
8
Etiki principi u klinikoj procjeni
Razvoj profesionalnog odnosa klijent-kliniar
Invazija privatnosti
Etiketiranje i socijalna stigma
Kompetentno koritenje instrumenata
Interpretacija i koritenje rezultata testiranja
Informiranje o rezultatima procjene
uvanje mjernih instrumenata
Profesionalni odnos klijent-kliniar
Dijete od 10 godina
Inteligencija ispitana WISC testom
Verbalno potkrepljenje i prijateljska konverzacija dovodi do povienja rezultata za 13
IQ jedinica u usporedbi s neutralnijom interakcijom (1 SD)
Rosenthal (1966.)
Efekt ispitivaa minimalni neverbalni znakovi
Emocionalno stanje klijenta (motivacija, anksioznost)
Svianje klijenta (to se klijent vie svia kliniaru kliniar ga pozitivnije
procjenjuje)
Invazija privatnosti
Testovi linosti koliko zadiru u privatnost (prikrivanje emocija, stavova, motiva ...)?
Informacije dobivene od klijenta mogu se koristiti samo uz njegovu dozvolu
Izuzetne okolnosti (prava maloljetnika, suicidalnost, zlostavljanje ...)
Postupak selekcije za radno mjesto
Osjeaj pritiska Moram dati osobne informacije jer u protivnom neu dobiti
posao!
Klinika situacija procjene:
Dobivanje informacija obino nije problem jer one slue za razumijevanje
problema i pomaganje
Informirati o svrsi provoenja testiranja i nainu koritenja dobivenih podataka
Etiketiranje i ograniavanje slobode
Samoispunjujua prognoza
Oekivanja povezana uz neku etiketu
Socijalna stigmatizacija
Izolacija i izbjegavanje
Koritenje dijagnoze kao opravdanje za neke postupke
Osoba je rtva bolesti
9
Osoba je bespomona rtva, pasivna, manja sposobnost suoavanja sa
stresorima vs. Preuzimanju odgovornosti, aktivacija, efiaksno ponaanje
Kompetentno koritenje instrumenata
Poznavanje testova i njihovih nedostataka
Adekvatan trening
Poznavanje psihopatologije
Testove mogu koristiti samo kvalificirane osobe
Testovi se moraju koristiti u namjeni za koju su konstruirani
Interpretacija i koritenje testnih rezultata
Nisu dovoljne norme i kritini rezultat
Uvaavanje jedinstvenih karakteristika pojedinca + relevantni aspekti testa
Visoka razina testne anksioznosti utjee na sam test
Panja norme zastarijevaju!!
Zastarijevaju i testni rezultati (retestiranje!!!)
Informiranje o rezultatima procjene
Jasnoa povratne informacije
Kompetentnost
To je ve dio intervencije
Primjerice, roditeljima nije relevantno rei da je IQ = 130, nego da dijete po
sposobnostima spada u (2%) najbolju djecu obzirom na dob, te da je dobro s
obzirom na manipulativne sposobnosti, prostorne odnose, perceptivne
sposobnosti ....
Paziti na obrazovnu razinu osobe koja prima informaciju!!
uvanje testova
Panja kod pohranjivanja testova
Ne fotokopirati
Razliiti konteksti klinike procjene
Psihijatrijski kontekst
Opi medicinski kontekst
Pravosudni kontekst
kolski kontekst
Psihijatrijski kontekst
Postavljanje formalnih psihijatrijskih dijagnoza nije dovoljno (DSM-IV)
Osoba dg. kao manino depresivna
Dijagnoza ne govori o tome koliko je osoba opasna za sebe ili druge
Moe li osoba ivjeti sama?
Kakva joj je skrb potrebna?
Koje aktivnosti moe obavljati?
Koja je terapija najpogodnija?
10
Pomoi psihijatru kako bi se maksimalizirala korisnost procjene
Osjetljivost na pravnu i skrbniku odgovornost
Psihijatri esto trae procjenu adekvatnosti za neki oblik terapije, najefikasnijih
strategija, ishoda terapije
Otpor klijenta, sposobnost uvida, afektivitet, dijagnoza
Tekoe komunikacije psihologa i psihijatara jer polaze od razliitih konceptualnih
modela u opisu pacijenata
Psihijatar: medicinski model, model bolesti
Psiholog: tekoe ivljenja i funkcioniranja u drutvu
Kliniar prevodi svoje zakljuke i nalaze u konceptualni model jasan za psihijatra te
koristan i primjenjiv obzirom na rjeavanje problema
Opi medicinski kontekst
2/3 pacijenata koji dolaze lijeniku ima psihosocijalne tekoe
Od osoba s medicinskom dijagnozom 25-50% ima specifian psiholoki poremeaj
koji se javlja uz medicinski
Brojni tradicionalno lijeniki problemi imaju znaajan udio psihosocijalne
komponente (astma, alergije, glavobolje ...)
Psiholoki faktori povezani uz nastanak i odravanje bolesti
Noenje s operativnim zahvatima
Rehabilitacija pacijenata s kroninom boli
Pretilost
Rad sa sranim bolesnicima
Somatizacije
Situacije u kojima lijenik trai miljenje psihologa?
Emocionalni faktori povezani uz medicinske komplikacije
Procjena neuropsihologijskih deficita
Lijenik: Kako funkcionira mozak?
Neuropsiholog: Kako funkcionira osoba s lezijom mozga?
Tretman ovisnosti
Tretman kronine boli
Tipina podruja procjene
Postoji li intelektualna deterioracija?
Je li neuropsihologijski deficit razlog promjena i potekoa u ponaanju?
Sugerira li testni profil (npr. MMPI-2) simulaciju ili konverzivnu neurozu ili
hipohondriju ili depresiju ili ...
Priroda i rairenost modane lezije, njezina lokacija, razina onesposobljenosti,
mogunosti rehabilitacije, prekvalifikacija, prilagodba na obitelj i prijatelje
Evaluacija osobe prije kirurkog zahvata
Ozbiljnost stresne reakcije na zahvat
Ozbiljnost ranih znakova psihologijskih poremeaja kod djece
Psihologijski status, rizini faktori, predikcija
Pravosudni kontekst
11
Procjena vjerodostojnosti iskaza svjedoka i kvaliteta informacija
Psiholoka evaluacija kompetentnosti/sposobnosti tuene osobe da izdri suenje
Procjena odgovornosti
Procjena mentalnih deficita
Odravanje teze mentalne bolesti ili modanog oteenja (branitelj)
Odluivanje o skrbnitvu, raspolaganju imovinom, izricanje mjera za malodobne
osobe poinitelje krivinih djela
Simulacija
Mentalna bolest mentalno zdravlje
Ubrojivost
Procjena kompetentnosti
Razumije li suenje?
Hoe li suraivati?
Implikacije osude?
Predikacija tetnosti
Odluke o skrbnitvu nad djecom (mentalno zdravlje roditelja, kvaliteta odnosa,
privrenost)
kolski kontekst
Tekoe u uenju
Mjerenje intelektualnih sposobnosti
Procjene tekoa u ponaanju
Oblikovanje obrazovnog plana
Procjena djeje responzivnosti na intervenciju
Promjene u programu
to je abnormalno ponaanje?
Koje su granice mentalnoga zdravlja?
E Rosenhan (1973.)
8 studenta (lani pacijenti)
izjavljuju da imaju slune halucinacije
u bolnici se ponaaju normalno negiraju halucinacije, dg. SCH
autori najavljuju lane pacijente
u naredna 3 mj. otkriveno 10% lanih pacijenata, niti jedan nije upuen
E Problematinost dijagnoza
Razlike u definiranju kriterija mentalnog zdravlja
E Statistika rijetkost?
E Konformiranje normama?
12
E Subjektivna nelagoda?
E Nesposobnost ili disfunkcija?
E Neoekivanost?
Statistika rijetkost?
E Statistika rijetkost kao kriterij abnormalnog ponaanja (statistiki model)
E Normalno je ono ponaanje koje je najuestalije
Jesu li neudate i neoenjeni M normalni?
Kinsley (48.) seksualno ponaanje studenata uestale homoseksualne
sklonosti znai li da je to ponaanje normalno?
E Uestalo ne znai uvijek poeljno
E Statistiki model koji varira ovisno o regionalnim ili subkulturnim okolnostima nije
zadovoljavajui
E Mentalna retardacija vs. izuzetna darovitost
E Samo rijetka ponaanja (npr. halucinacije, velika depresija ulaze u statistiki rijetka
ponaanja)
Konformiranje normama?
E Socijalni model abnormalno ponaanje je krenje socijalnih normi
E Mentalno zdravo ponaanje je prilagoeno ponaanje, uklapanje u drutvene norme
E Etinost?
Prihvaanje socijalnih normi u uvjetima totalitarnih reima
Toleriranje neuobiajenih ponaanja
E Amok (ovjek koji tri) - Malezija, Indonezija ekstremna agresija kao
odgovor na kulturni pritisak ekstremne kontrole agresije i uvaavanja
autoriteta
E uivanje droga
E Kriminal, prostitucija krenje socijalnih normi, nije podruje psihopatologije
E Visoka anksioznost ne kri socijalne norme, izuava se u psihopatologiji
E U zapadnoj kulturi postala su gotovo normativna ponaanja jesu li patoloka?:
Opsjednutost dijetama
Mravost
Kontrola uzimanja hrane
Razlika istok - zapad
E Zapad pragmatini aspekt drutvenog ponaanja
Individualnost
Svrsishodnost
Aktivnost
E Istonjaka kultura rad za zajednicu
Subjektivna nelagoda?
13
E Unutarnji osjeaj blagostanja (dobrobiti) pojedinca prema osobnoj patnji / nelagodi
E Nije potrebna vanjski vidljiva devijantnost
Anksioznost, depresivnost velika osobna patnja
Psihopatija nanoenje boli drugima, bez doivljaja krivnje, srama, krenje
normi
Fizioloko stanje nelagode ne ulazi u tu skupinu
E Nedostaci:
Teko je odrediti to je osobna patnja
Subjektivnost
Stupnjevi patnje ili uznemirenosti teko su usporedivi
E Patnja relevantna za psihopatologiju nije oekivana u datoj situaciji
Tuga oekivana reakcija na gubitak
Nesposobnost ili disfunkcija?
E Izaziva znaajne socijalne, obiteljske ili profesionalne probleme za pojedinca
E Osoba ne moe postii svoje ciljeve
Uivanje sredstava ovisnosti nesposobnost na poslu, obitelji ...
Fobija od letenja osoba ne moe napredovati na poslu
Transvestitizam nije nuno nesposobnost
E tetnost disfunkcije je kljuna
npr. fobije osobe nisu programirane na nain da se boje predmeta,
situacija, ideja
npr. strah od utapanja realan ukoliko osoba nije pliva
Neoekivanost ponaanja?
E Neoekivani odgovori na okolinske stresore anksioznost koja nije proporcionalna
situaciji
E Navedene definicije parcijalne, ne mogu se primijeniti na svaku dijagnozu
Mentalno zdravlje kao odsustvo bolesti - Medicinski model
E Definiranje duevnog zdravlja kao odsustva svih znakova koji dovode do
dezintegriranosti pojedinca
E to je s neurozama, kriznim stanjima, problemima ivljenja?
E Definiranje zdravlja kao odsustva bolesti gotovo nemogue ekspanzijom psihijatrije
E Eysenck (75)
bolest bihevioralni poremeaji zdravlje
Mentalno zdravlje kao ideal - Humanistiki model
E Definiranje optimalnog psiholokog funkcioniranja
14
E Samoaktualizacija
E Pozitivno odreenje zdravlja
Realizacija vlastitih potencijala
Sposobnost racionalnog miljenja
Autonomija, autentinost
Preuzimanje odgovornosti
DSM-IV
Dijagnostiki i statistiki prirunik za mentalne poremeaje
E Definiranje
E DSM klasifikacija mentalnih poremeaja
Znakovi vs. simptomi vs. sindromi
E Promjene u DSM klasifikaciji
E Ogranienja DSM klasifikacije
DSM-IV - Osi
E Os I. - Kliniki sindromi
E Os II. - Poremeaji linosti
E Os III. - Opa medicinska stanja
E Os IV. - Psihosocijalni problemi
E Os V - Procjena opeg funkcioniranja
I n t e r v j u
Definicije intervjua:
Maccoby i Maccoby:
intervju je verbalni kontakt licem u lice u kojemu jedna osoba - intervjuer,
nastoji dobiti informacije o miljenjima i vjerovanjima druge osobe
verbalno izraavanje intervjuirane osobe usmjereno na intervjuera
odgovori klijenta odnose se na pitanja i komentare intervjuera
Sullivan:
oblik vokalne komunikacije izmeu dvije osobe
vie ili manje dobrovoljna komunikacija, kontakt kliniar-klijent
razvija se progresivno u cilju nalaenja karakteristinih ivotnih shema
pojedinca
identificiraju se sheme koje posebno ometaju pojedinca ili one koje donose
prednosti
Matarazzo:
oblik konverzacije u kojoj dvije (ili vie) osoba sudjeluje u verbalnoj i
neverbalnoj interakciji
15
svrha je ostvarivanje prethodno definiranog cilja
Karakteristike intervjua:
1. Susret dviju ili vie osoba licem u lice, koje se mogu vidjeti, uti i sporazumijeti
2. Unaprijed poznata svrha
3. Razgovor usmjerava kliniar (intervjuer) koji suava ili proiruje teme
4. Kliniar i klijent imaju odreene uloge - jedan prikuplja, drugi daje informacije
Klinike situacije u kojima se koristi intervju:
Ulazni (prijemni, uvodni) intervju
cilj: utvrivanje prirode problema
Identifikacija problema
dijagnostiki (klasifikacijski) intervju - psihijatrijske bolnice
eksploracijski intervju (opis problema, deskripcija, prethodi tretmanu)
procjena mentalnog statusa
Orijentacija
informiranje klijenta o tijeku procjene, tretmana ili istraivanja
Davanje povratnih informacija o rezultatima procjene
Krize (Centri za krizna stanja)
podrka i pomo
prikupljanje podataka vanih za procjenu
Opaanje
Koji se procesi ostvaruju intervjuom?
1. Prikupljanje podataka o klijentovim znaajnim problemima i dogaajima
2. Poticanje i opaanje emocionalnog reagiranja klijenta
3. Uspostavljanje emocionalnog odnosa kliniara-klijenta
Tekoe u ostvarivanju intervjua:
priroda klijentovog stanja ili bolesti
psihotino stanje - oteana komunikacija
adolescentna populacija
osoba dolazi na poticaj roditelja - tekoe u suradnji
djeca - prilagoditi sadraj i nain
podatke daje vrti, kola, roditelji
opaanje interakcije roditelj-dijete
crte, igra
Tehnike intervjuiranja:
Nedirektivne tehnike
16
Pitanja otvorenog tipa
to vas je dovelo k meni?
Hoete li mi rei neto o problemima koje ste spominjali telefonski?
Prednosti
Klijent slobodno zapoinje razgovor - nain, tempo
Nema pritisaka oko bolnih/neugodnih toaka
Lake se gradi odnos klijent-kliniar
Aktivno sluanje
odgovara se klijentu na nain koji pokazuje razumijevanje
poticaj da nastavi u istom smjeru, da kae vie o tome
Da, razumijem; Jasno; Ja sam uz vas,
Parafraziranje (formulirati i ponovno izjaviti) iskazuje:
paljivo sluanje
omoguuje klijentu korigiranje, ako je kliniar neto krivo shvatio
Parafraziranje kao znak paljivog sluanja:
K: Ponekad mi se ini da ivot nije vrijedan ivljenja
P: Ponekad je zaista teko, ini se da je previe.
K: Kada se tako osjeam, neznam to da radim Ne elim
umrijeti, zaista ne. Ali me strah kada se ujutro probudim, strah
me novog dana, onoga to me oekuje.
Direktno pitanje
P: Koliko se esto tako osjeate?
K: Ponekad.
Parafraziranje u svrhu pojanjavanja:
K: Rekla sam suprugu da ne elim vie biti s njim. Rekao je dobro i
otiao. Kada sam se vratila, ta je svinja sve odnijela, sve je bilo prazno

P: Ok, da vidimo jesam li dobro razumijela. Rekli ste suprugu da ne

elite ivjeti s njim, pa je on otiao. Kasnije ste se vratili u stan jer ste
nekamo izali. Tada ste vidjeli da je uzeo sav namjetaj.
to je dobro znati o intervjuu?
STRUKTURA INTERVJUA
osnovna dimenzija intervjua
stupanj u kojemu intervjuer odreuje sadraj i tijek razgovora
Razlikujemo:
strukturirane i
nestrukturirane intervjue
17
STRUKTURIRANI INTERVJU
pitanja unaprijed planirana i odreena
sistematini podaci koji se mogu usporeivati i analizirati
jednostavniji u primjeni za manje iskusne kliniare
dobrih psihometrijskih karakteristika
mogu se koristiti u istraivanjima
nedostaci:
visoka strukturiranost smanjuje fleksibilnost
smanjena mogunost stvaranja ugodnog odnosa s klijentom
Otvoreno ili zatvoreno pitanje?
Imate li dugo vremena navedene smetnje?
Koliko traju navedene smetnje? bolje
Primjer direktivne tehnike:
Osjeate li se bolje kada je va suprug kod kue?
Kako se osjeate kada je va suprug kod kue?
Izbjegavati pitanja koja sugeriraju odgovore
Mui li vas dugo ovaj problem?
Izbjegavati pitanja koja se temelje na nepotvrenim izjavama
Jesu li vai problemi sa spavanjem teki kada ste u depresivnoj fazi?
Rekli ste da ste esto depresivni. Moete li opisati kako se tada osjeate?
NESTRUKTURIRANI INTERVJU
mogunost poticanja klijentovog emocionalnog stanja
eksploracija jedinstvenih detalja iz ivota pojedinca
fleksibilnost
problemi:
halo efekt
samoispunjujua prognoza
efekt primarnosti
nedostaci:
pogreke ili propusti u procjeni
problemi valjanosti i pouzdanosti
ispitanici esto odgovaraju u skladu s oekivanjima
kliniar odobravanjem ili smijekom (socijalno potkrepljenje) potie
klijenta da vie govori o nekoj temi
Intervju mora zadovoljiti neke ciljeve:
Pomae u procjeni:
klijentovih kvaliteta (jakih strana)
razine prilagodbe
18
prirode i razvoja problema
dijagnoze
relevantnih biografskih informacija
Kliniar bi u tijeku intervjua morao iskazati:
iskrenost
prihvaanje
razumijevanje
genuin interes
brigu
Istraivanja
Dimatteo i Taranta (1976.):
klijenti procjenjuju kvalitetu intervjua na temelju doivljaja o tome
koliko intervjuer razumije emocije i emocionalnu poruku
neverbalni aspekt komunikacije je moniji
Znaenje nekih neverbalnih znakova:
kontakt oima - ukljuenost
rigidan stav tijela - defenzivnost
pokretanje ruku - nervoza ili relaksiranost
Mehrabian (1972.)
nain na koji se prima poruka ovisi o:
55% facijalna ekspresija
38% intonacija glasa
7% izreeni sadraj
Taktike intervjuiranja
poetak intervjua - pitanja otvorenoga tipa
doznajemo: znaajne informacije, verbalnu fluentnost, asertivnost, ton
glasa, razinu energije, problematina podruja, anksioznosti
dobivamo i nepotrebne informacije
sredinji dio intervjua (umjerena razina direktivnosti)
o Facilitacija
odrava i potie tijek razgovora
Recite mi vie o tome
Nastavite, molim vas
ukazuje na aktivno sluanje: klimanje glavom, kontakt oima
Pojanjavanje
kada nam se ini da klijent nije u potpunosti izrazio neto vezano za temu
razgovora izbjegavanje
zamolimo klijenta da potkrijepi primjerom (ilustriranje specifinog
problema)
19
Empatija
olakava otvaranje
Razumijem da vam je to zaista teko
Konfrontiranje
kada klijent izraava kontradiktorne informacije
konfrontiranje moe izazvati anksioznost
dobro je ponuditi alternativu:
to bi bilo kad
bolje ga je koristiti kod ve izgraenog odnosa jer moe izazvati defenzivnost i
deterioraciju
zavrna faza intervjua - direktna, zatvorena pitanja
ne smiju biti kruta
slue pojanjavanju nejasnoa
izbjegavati pitanja koja poinju sa "Zato?"
pojaavaju defenzivnost klijenta
klijenti postaju racionalni,odvajaju se od svojih emocija
Zapoeti pitanje s:
"Kako gledate na taj dogaaj?
"Po vaem miljenju, kako se dogodilo da ?"
vjerojatnije da e odgovor ii u smjeru deskripcije negoli defenzivnosti
usmjeravanje klijenta na emocije
Postavljati pitanja o:
Tko upuuje klijenta?
to je problem?
Koliko dugo problem traje?
Koliki dio opeg funkcioniranja pokriva problem?
to je do sada koristio/la da prevlada problem?
U tijeku intervjua nastojimo doznati:
to je problem?
Gdje problem dolazi do izraaja?
Koji je raspon problema?
Koga to smeta i u kojoj mjeri?
Kako klijent gleda na problem?
Kakva je njegova elja za promjenom?
Kakve su mogunosti za promjenu?
Specifine emocionalne reakcije:
Anksioznost
Ne pourivati klijenta i zadrati mirnou
Iskazati simpatiju bez pritiska
Biti to odreeniji - ne spekulirati o etiologiji
20
Ublaiti testnu anksioznost
Kada vas klijent pita to mislite da nije u redu s njim - preusmjerite
pitanje na njega te ispitajte to klijent misli da ne valja kod njega
Ljutnja
Prepoznati i dozvoliti iskazivanje ljutnje
"Mogu primijetiti da ste ljuti i frustrirani"
Prihvatiti ljutnju aktivnim sluanjem klijenta
Ispitati faktore koji su doprinijeli ljutnji
prihvatiti razloge koje navodi klijent ak iako se s njima
ne slaemo
Priznati vlastite pogreke
Koritenje intervjua u klinikoj procjeni
Inicijalni susret
Prva impresija
Ponekad nastaje prije negoli vidimo klijenta
prethodno dobijemo neke informacije o klijentu (npr. netko iz
tima govori nam o klijentu; proitamo nalaz - uputnu dijagnozu
i sl.)
Prikupljanje podataka
Povijest pojedinca ima tijek i sadraj
Prikupiti to je vie mogue o obje komponente (kada? i to?)
Poticati klijenta da to vie govori o svojoj povijesti
Ponekad se dijagnoza prerano postavlja
Izbjegavati prerano zakljuivanje intervjua
Potreba za strukturom u intervjuu
Izbjegavati evaluaciju klijenata
Dva temeljna oblika pitanja
pitanja otvorenoga tipa
pitanja zatvorenoga tipa (specifina, direktna)
Otvorena pitanja zahtijevaju vie iskustva i vei angaman intervjuera
21
Specifina i direktna pitanja mogu dovesti do preranog zatvaranja intervjua
Pitanja otvorenog tipa
Ponekad nezgodna
Klijent moe odgovoriti vrlo kratko
moe znaiti da je klijent srameljiv
moda eli biti u sreditu pozornosti
moe znaiti da je klijentu izrazito nelagodno
Klijent odgovara neodreeno
klijent sklon dramatiziranju
klijent nastoji neto prikriti
Pretpostavljaju da je klijent sklon verbaliziranju problema
Koriste se u poetnoj fazi intervjua:
Primjer: "Kako vam mogu pomoi?"
Klijent daje odgovor koji e po sadraju i obliku pomoi kliniaru u
razumijevanju njegova problema
Kako odgovoriti klijentu koji daje kratke odgovore na otvorena pitanja?
o 3 naina:
facilitiranje: "Recite mi vie o tome
utnja
direktna pitanja (zatvorena pitanja)

Prva dva naina bolja su u prvim fazama intervjua

Uloga utnje
utnja kod mnogih izaziva anksioznost
o Anksioznost pomae kod uklanjanja preuivanja u tijeku
intervjua (klijenti se nastoje obuzdati, ne ele obznaniti neke detalje iz
vlastitoga ivota)
o Ponekad kliniari teko toleriraju tiinu
Primjer intervjua
Psiholog: "Kako vam mogu pomoi?"
Klijent: "Boli me glava!
P: "Moete li mi rei vie o tome?"
K: (nakon utnje) "Poelo je juer nakon to sam se posvaao sa suprugom. Jako
sam se uzrujao pa me je uhvatila uasna glavobolja!"
P: "to ste jo zamijetili?"
K: "Pojavile su mi se svjetlee iskrice te ukoenost desne ruke!"
o Neke se informacije mogu dobiti direktivnim pristupom no zahtijevaju vie vremena
Kada koristiti direktivni pristup?
o klijenti s demencijom ili delirijem
22
o psihotoni klijenti
o mala djeca ?
o klijenti s visokom nelagodom
Koje su karakteristike kliniara znaajne za klijenta?
o potivanje
o genuinost
o empatija
- To je klijentima ee znaajnije od bilo kojih terapijskih strategija
Potovanje
iskazuje se klijentima:
- sjedenjem na nain da je pogled u jednakoj razini (kontakt oima),
- jasnim predstavljanjem kliniara,
- povremenim dodirivanjam klijenta (hrabrenje, bodrenje, poticanje),
- informiranjem klijenta o tome to e se raditi
Genuinost
Biti svoj, iskren, prirodan
Izraavanje primjerenih emocija: "ao mi je to to ujem "
Ispoljavanje ljutnje ili gaenja rijetko pomae
Mogue je ispitati nekonzistentnosti u informacijama
Osobne anegdote moraju se ograniiti na profesionalni aspekt odnosa (ne na moralni
ili politiki)
Empatija
Emocionalno razumijevanje (ne emocionalno stanje)
osobna uznemirenost - empatija
Razine reaktivnosti (odgovora na reakcije klijenta):
K: "To je bila najstranija bol koju sam ikada doivio!
ignoriranje: "Ispriajte samo injenice
zamjenjivanje: "Zvui prilino strano
dodavanje: "Jeste li se bojali da moete umrijeti?"
Neverbalni aspekti komunikacije:
Neverbalna komunikacija, govor tijela
Osobni prostor
Jesu li kongruentni izraenim emocijama?
Prilagoavanje intervjua uzrastu klijenta:
ako je klijent malo dijete - tijek intervjua pod snanim je utjecajem razvojne
razine djeteta
malo dijete - intervjuer se koristi uglavnom opaanjem. Prisutnost dijeteta u
tijeku intervjua pomae u prisjeanju na znaajne simptome te pojedinosti
razvoja djeteta (informacije daje roditelj).
strah od stranaca
znaenje igraaka
dijete kolskoga uzrasta
23
mogunost vee interakcije u tijeku intervjua
raste znaenje psihosocijalnih faktora
Specifinosti intervjua obzirom na dob:
- adolescent
o intervjuirati ga samog
o uspostavljanje povjerljivosti
o taktinost
o ponekad slian intervjuu koji se provodi s djecom
Specifini razvojni izazovi starija dob:
o Znaenje iznoenja najznaajnijih ivotnih dogaaja (revija)
o Uvaavanje autonomije klijenta
o to ako je klijent dementan ili nije u stanju pruiti informacije o vlastitoj
ivotnoj povijesti?
o Pronai drugi pouzdan izvor informacija (suprunik, djeca)
o Ispitivanje mentalnog statusa
Teki intervjui
o Klijent koji je utljiv - nedostaju detalji iz njegove ivotne povijesti
o ulazi se u intervju tipa da/ne odgovora
o mogu pomoi: pitanja otvorenog tipa
P: "Recite mi u emu je problem?
K: "Zbog njega sam i doao.
P: "Koji su vai simptomi?
K: "Umor, neobian umor.
P: "Moete li mi rei neto vie o tome?"
uzeti neko vrijeme: ostati tiho neko vrijeme kako bismo vidjeli hoe li to
pomoi klijentu da se oslobodi
o klijent koji je nesuvisao: uljepava svoju ivotnu priu nepovezanim/neznaajnim detaljima
o moe pomoi direktivnost: ponovno usmjeravanje klijenta bez grubosti
P: ini se da vam je bilo vrlo teko u toj situaciji. No kako je nae
vrijeme ogranieno, moda mi moete rei vie o razlogu vaeg dolaska
danas
o Klijent koji je neodreen/nejasan - dvosmislena ivotna pria
o moe pomoi ako:
ponudimo mogunost izbora ili opis:
P: "Kako ste se osjeali ljuto ili uznemireno?
potaknemo specifine detalje
P: "Recite mi vie o tome to podrazumijevate pod "
Zavisni, zahtijevni klijenti
Nemojte davati obeanja koja neete moi odrati
Dajte klijentu odgovornost
Zamislite se nad izjavom klijenta da ste jedina osoba koja ga razumije
Klijent koji se jako kontrolira
o Klijent se suoava sa stresom tako da kontrolira situaciju
24
o Pruiti mu detaljno objanjenje o onome to e se
dogaati u procjeni i intervjuu
o Dati odgovornost klijentu
Klijent koji dramatizira, manipulativni klijent
zanimljiv, armantan
napastan
Potrebno je esto davanje povratne informacije
Biti direktivan - usmjeravati na ljubazan nain, bez
grubosti
Ostati nepristran i smiren
Procjena linosti
Pojam linosti
Opis individualnih razlika i konzistentnosti u ponaanju
Skupina crta organiziranih na specifian nain
Dinamiki odnos intrapsihikih snaga
Specifini obrasci ponaanja u osnovi linosti
Metode procjene linosti
Strukturirani nestrukturirani testovi
Nestrukturirani testovi dolaze iz teorija linosti projektivne tehnike
Strukturirani testovi dolaze iz empirijskih analiza podataka objektivne
tehnike
Strukturirani i nestrukturirani intervjui
Objektivni pristup u procjeni linosti
CILJ: znanstveni opis karakteristika ili crta linosti pojedinaca ili grupa koji daje
mogunost predvianja ponaanja
Jasni, specifini podraaji (pitanja, iskazi ili pojmovi)
25
Testovi tipa papir-olovka
Viestruki izbor ili tono/netono
Jedan aspekt linosti ili razliite dimenzije
Projektivne tehnike
Linost pojedinca determinirana je nainom interpretacije podraaja ili pojmova
Dvosmisleni ili nestrukturirani podraaji (mrlje tinte, nedovrene reenice, slike ...)
Reflektiranje primarnih nesvjesnih struktura ili dinamike linosti
Razlika objektivnih i projektivnih tehnika
PT usmjerene na dinamiku linosti, intrapsihike procese; OT usmjerene na opisu crta,
uobiajenog stila pojedinca
PT neodreeni i dvosmisleni podraaji; OT dobro definirani podraaji koji ukljuuju
ograniene odgovore
PT sadraj se interpertira s obzirom na tipinost svakog pojedinca; OT usporeuju se
odgovori ispitanika na testu s normama drugih ispitanika na kojima je test primijenjen
Prednosti i nedostaci tehnika samoprocjene
1. Nedostatak osobnog kontakta kliniara i klijenta; prednost: objektivnost i mogunost
kvantifikacije
2. Prednost kod masovnih i trijanih ispitivanja; nedostatak: u pojedinanoj procjeni i
radu s malim uzorcima trai se osjetljiviji kriterij, preciznost i procjena specifinih
osobina linosti
Kako prevladati taj nedostatak?
Konstrukcija viedimenzionalnih upitnika i uvoenje kvalitativne analize rjeava taj
problem (npr. profil analiza kod MMPI)
3. Stav ispitanika prema ispitivanju i testnom materijalu
Spremnost na otvaranje i razgovor o vlastitoj patologiji
Skale valjanosti rjeenje problema (npr. K skala kod MMPI)
Nezainteresiranost i neobrazovanost
4. Problem semantikog sadraja upitnika
Znaenje DA i NE odgovora
Npr. Rijetko imam glavobolje.
1. Odgovor NE znai: Ne, imam esto glavobolje ili Ne, nemam
nikad glavobolje.
Vaan je semantiki doivljaj odgovora koji kod odreene populacije
izaziva odreeni odgovor
- Manje jasan sadraj pribliava se PT
Psihometrijske karakteristike upitnika
Upitnici za ispitivanje elemenata trajne strukture linosti
Faktorizirani upitnici, visoko pouzdani
Upitnici za snimanje stanja
Pouzdanost nepotrebna, ak ometajua
Sposobnost snimanja trenutnog stanja, neoptereenost interferiranjem
prethodnog psihikog stanja
Zavisnost testa od pojave koju mjeri
26
Reprezentativnost (nezavisnost od sistematske pogreke i predhodnih uvjerenja)
Primjerena duina testa (eliminira se sluajna pogreka)
Standardiziranost
Objektivnost u ocjenjivanju
Unutranja konzistencija (homogenost na razini estica), ali dovoljna osjetljivost
skupine estica
Valjanost
Vrste homogenosti
Ukoliko upitnik mjeri crte homogenost (unutranja konzistencija) je osnovni uvjet
Ukoliko mjeri trenutno stanje mora imati homogenost na razini estica, ali estice
moraju biti dovoljno heterogene da registriraju promjene (osjetljivost)
Jo neki problemi OT
Set odgovaranja prema oekivanjima
Socijalna poeljnost
Utjecaj socio-kulturnih faktora
Mjere nastale u drugoj kulturi problem primjene u naim uvjetima
Pitanje normi
Vrste objektivnih mjera linosti
Teorijski upitnici
estice iz teorijskog koncepta, opisuju konstrukt, ne samo konkretno
ponaanje
Npr. upitnik temeljen na Murrayevoj teoriji potreba
Uvijek itam novine od zadnje stranice.
Potreba za pravilima
Empirijski upitnici
sakupljanje tvrdnji velikog broja ispitanika
analiza odgovora
utvrivanje specifinih odgovora za pojedine skupine
estice koje najbolje razlikuju dvije skupine ukljuuju se u test
Npr. MMPI; Sch, depresija ...
Faktorsko-analitiki upitnici
Eysenckov EPQ, EPI
Catell 16 PF
Petofaktorski upitnik linosti
Neuroticizam, Ekstraverzija, Otvorenost, Ugodnost, Savjesnost
Nedostatak: mjere stabilne crte, ne stanja
Koriste se u istraivanjima i trijai
Vrste upitnika
Viedimenzionalni upitnici
MMPI-2; MMPI-201
EPQ
16 PF
27
PIE
Cornell Index
Unidimenzionalni upitnici
BDI, STAI anksioznost, STAXI - ljutnja
Minnesota Multiphasic Personality Inventory - MMPI
Hathaway i McKinley (1940)
MMPI-201
4 kontrolne
8 klinikih skala
201 estica
Kliniki znaajni rezultati > 70
MMPI-2
4 kontrolne skale
10 klinikih skala
567 estica
Kliniki znaajni rezultati > 65
Kontrolne skale
? ispitanik ostavlja prazno ili zaokrui oba odgovora
L skala lai (socijalna poeljnost)
F skala rijetkih odgovora (naglaavanje osobne patologije, manje od 10% normalnih
ispitanika)
K korekcijska skala (defenzivnost ili obrana)
Klinike skale
Hs hipohondrija (1)
D depresija (2)
Hy histerija (3)
Pd psihopatska devijacija (4)
Mf maskulinost femininost (5)
Paranoja (6)
Psihastenija (7)
Shizofrenija (8)
Hipomanija (9)
Socijalna introverzija (0)
Hipohondrija (Hs, skala 1)
Razlikuje hipohondre od ostalih psihijatrijskih bolesnika
Visok rezultat: somatske tegobe, briga za sebe i zdravlje, zabrinutost boleu
egocentrini, nezreli, pesimistini, pasivno-agresivni
Nizak rezultat: odsustvo bolesti i brige za zdravlje
28
Depresija (D, Skala 2)
Zaokupljenost tekim
mislima, fizika
usporenost, subjektivni
osjeaj depresije,
mentalna apatija, loe
funkcioniranje
Umjereno povienje
reaktivna depresija
Nizak rezultat: radost,
optimizam, spontanost,
samopouzdanje
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Hs D Hy Pd Pa Pt Sc Ma
neurotska
trijada
anksioznost,
nepravda
osobna bol
depresivnost,
izolacija,
otuenost
Histerija (Hy, Skala 3)
Psihogeni senzorni ili motorni poremeaji
Problemi spavanja, munine, povraanje, glavobolje, srane tegobe, bolovi u prsima
Visok rezultat - naivnost i zavisnost, drutvenost, u konfliktnim situacijama
kanaliziranje na tijelo
Visok rezultat - somatske tegobe, specifino reagiranje na stres, obrana od
odgovornosti
K skala poviena inhibiranost, konvencionalnost, potreba za odobravanjem i
prihvaanjem (svianjem)
Nizak rezultat cinizam, socijalna izolacija, konvencionalnost, kontrola
29
Psihopatska devijacija (Pd,
Skala 4)
Otuenje od obitelji, tekoe u
koli, problemi u odnosu s
autoritetom, otuenje od sebe i
drutva
Umjereno povienje studenti
humanistikih znanosti, iskreni
pojedinci, asertivni, socijabilni,
individualisti
Normalni pojedinci
ekstraverti, skloni riziku,
nekonvencionalni
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Hs D Hy Pd Pa Pt Sc Ma
potisnut bijes,
impulzivnost
psihotina
ekspresija
antisocijalnog
ponaanja
Psihopatska devijacija (Pd, Skala 4)
Ekstremno visok rezultat: agresivnost, nestabilnost, neodgovornost, usmjerenost na
sebe, tekoe sa zakonom
Umjeren rezultat: sklonost avanturi, traenje ugode, socijabilnost, asertivnost,
imaginacija
Nizak rezultat < 45: osoba se pretjerano kontrolira, samokritina, rigidna,
konvencionalna, uravnoteena, paljiva, uporna, skrommna, ali pasivna
Maskulinost-femininost (Mf, Skala 5)
Visok rezultat za M: nedostatak identifikacije sa stereotipom spola feminini M
Povienje za M: stidljivost, emocionalnost, radoznalost, kreativnost, irok raspon
intelektualnih interesa
Snienje za M: maskulini M dominantni, preferiraju akciju, zaokupljeni tjelesnom
snagom, nezavisni, narcisoidni
Visok rezultat za : identifikacija s tradicionalnom mukom ulogom maskuline
Povienje kod : zainteresirane za muke aktivnosti, biraju zanimanja koja su
tradicionalno muka; spontane, kompetitivne, neemocionalne ene
Snienje kod : njene, emocionalne, feminine, kompetentne, savjesne, sposobne
Paranoja (Pa, Skala 6)
Identificira osobe u paranoidnim stanjima; interpersonalna senzibilnost, sumnjiavost
Tvrdnje obuhvaaju ideje odnosa, sumnjiavost, deluzijska vjerovanja, osjeaje
proganjanja, veliine
Umjereno povienje: osoba meka srca, visoke interpersonalne osjetljivosti
Nizak rezultat: dobra uravnoteenost
Visok rezultat na Pa i Sc = paranoidna sch
30
Visok rezultat: hipersenzibilna osoba, sumnjiava, zatvorena, oprezna, esto
pogreno interpretira tue motive
este OK misli, kompulzije i fobije
Psihastenija (Pt, Skala 7)
Visok rezultat: anksioznost, opsesivnost miljenje tipa ruminiranja, fobino
ponaanje, rigidnost, samokritinost, napetost, neodlunost, zabrinutost, tekoe
koncentracije
Ako je poviena i skala 2 (D) indikator nelagode
Povienje: zabrinutost, sklonost perfekcionizmu, napetost, praznovjerni strahovi; to
je rezultat vii osoba je rigidnija, pedantnija, rigoroznija
Snienje: relaksiranost, toplina, paljivost, prijateljska naklonjenost

Shizofrenija (Sc, Skala 8)

Visok rezultat: teke smetnje, lo kontakt s realitetom, bizarni senzorni doivljaji
(halucinacije), neobine misli, konfuzno i bizarno miljenje
Povienje: otuena osoba, udaljena od socijalnih situacija, pogreno shvaena
Ako je poviena i skala 4 (Pd) indikator nepovjerljivosti i otuenja, okolinu
doivljava opasnom, moe reagirati hostilno i agresivno
Umjereno povienje: srameljivost, povuenost, moe postojati interes za filozofiju,
religiju
Vrlo visok rezultat: bizarnost, deluzije, ekscentrino ponaanje, slab kontakt s
relitetom
Snienje: prijateljska naklonjenost, prilagodljivost, paljivost, povjerenje u druge
Hipomanija
Ma (Skala 9)
Razina energije, iritabilnost,
ekspanzivnost (10-15%
pojedinaca pokazuje
povienje)
Visok rezultat: umjerene
manine epizode, slabo
usmjereni pojedinci,
hiperaktivni, niska kontrola
impulsa, u poetku dobar
dojam
Nizak rezultat: niska razina
energije i aktiviteta, zavisnost,
odgovornost, pouzdanost,
nisko samopouzdanje
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Hs D Hy Pd Pa Pt Sc Ma
mukarci s
kompulzivnom
potrebom za
moi, elja za
kompeticijom
31
Socijalna introverzija (Si, Skala 0)
Pojedinci koji su introverti u socijalnom smislu, srameljivost, povuenost, skromnost,
inhibiranost
Nelagoda s obzirom na suprotni spol, vie vole biti sami ili s nekoliko bliskih prijatelja
Visok rezultat: nelagoda u grupnoj interakciji, slabo razvijene socijalne vjetine,
nisko samopotovanje, submisivnost, plaljivost
Umjeren rezultat: zavisnost, konzervativnost, neoriginalnost, ozbiljnost, prekomjerna
kontrola
Snienje: orijentacija prema van, asretivnost, samopouzdanje, verbalna fluentnost,
gregarnost
Odreivanje valjanosti profila
Defenzivni stil minimiziranje patologije disimulativni profil
L i K > 60
F < 45
6 klinikih skala < 50
niti 1 skala nije > 60
Potenciranje patologije, pretjerano naglaavanje simulativni profil
L i K < 45
F > 70
nazubljen profil s vie iljaka
6 klinikih skala > 70
niti 1 skala nije < 50
Interpretacija rezultata
Umjereno povienje (T=60-65) paljivo izvoenje interpretacija, odbacuju se
ekstremni opisi, prihvaaju blae karakteristike
T>65 snanije karakteristike pojedinca, uz progresivni porast ukazuju na sutinske
karakteristike razvoja linosti
Visoki rezultat neki definiraju u rasponu 70-80, a neki kao najvii rezultat u profilu
Znaenje zbivanja iz ivota pojedinca npr. hospitalizacija na psihijatriji
Voditi rauna o cjelokupnoj konfiguraciji testa relativni vrhovi i snienja
Svaka skala > 65 ili < 30 znaajna za interpretaciju
Interpretacija koja se obino primijenjuje dvoiljna ili troiljna
Pojedinani skor koji se posebno promatra, nema znaenje izvan konteksta ostalih
skala
Objanjavaju se odnosi izmeu skala tj. iljci
Cjelokupna analiza profila kodni sistemi tipoloki pristup
Sekvencijalni pristup dijade, trijade i tetrade (2-3 skale s najviim rezultatima)
Ako su uz dvoiljno povienje npr. 27 i ostali rezultati povieni npr. 1 i 8 najbolje je
dati opis koji se odnosi na sva navedena povienja - anksioznost integrirati sve
interpretacije 27/72, 18/81, 12/21, 17/71, 28/82
Snienja (T=35-40)
Jae strane funkcioniranja
Modificiraju visoke rezultate na ostalim skalama
Tipini profili
32
Skale 4 i 9 acting out impulzivnost, antisocijalni pojedinac alkohol, konflikti,
teki za tretman
Skale 2, 7, 0 internalne strategije suoavanja, skale 4, 6, 9 eksternalne
Profil 2/7 depresivnost, anksioznost, visoka tenzija, nervoza, smetnje spavanja, loe
raspoloenje
Visok rezultat na skali 8, ako je Sc > Pt za 10 bodova - psihoza
Profil 8/9 Sc i Ma > 70 F > od L i K profil psihotinih pojedinaca, esto Sch; u
nekim sluajevima manino-depresivna slika pojaan aktivitet, dezorganiziranost,
distraktibilnost, niska frustraciona tolerancija, smanjena sposobnost introspekcije
Profil 1, 2, 3 depresivne, anksiozne osobe, sklone somatizaciji bolovi, munina,
glavobolja, nervoza - neurotski trijaz
Primjeri:
M, 40 g., autoprijevoznik (br. 1)
dolazi u pratnji supruge
traumatsko iskustvo na ratitu (7.5 mj)
hospitalizacija na psihijatriji, pod terapijom
zatajenje u svim aktivnostima, opija se
apatija, nepoduzetnost, osamljivanje, spava cijeli dan, none more s ratnim sadrajem,
bezperspektivnost, nita ga ne zanima, niti veseli
dobro orijentiran
psihomotorno usporen
bezvoljan, snienog emocionalnog tonusa
za vrijeme intervjua plae, povremene misaone blokade i mnestika zatajenja
unato motiviranosti, teko udovoljava zahtijevima testiranja
Profil MMPI-201
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
L F K Hs D Hy Pd Pa Pt Sc Ma
2 (D), 3 (Hy), 7 (Pt)
Line 2
33
Interpretacija
2/7: depresija, uznemirenost, nervoza
Usporeni pokreti i govor, nesanica, osjeaj socijalne neadekvatnosti
Anticipacija problema (anksiozno miljenje)
Ranjivost u odnosu na realne i imaginarne prijetnje, pretjerana zabrinutost
Izrazito povienje (> 70) tekoe suoavanja
Umjereno povienje dobar terapijski ishod
Najea dg. afektivni poremeaj (poremeaj raspoloenja) ili poremeaj
prilagodbe s depresivnim raspoloenjem
2/3: depresija, apatija, nedostatak energije
Osjeaj neadekvatnosti, tekoe obavljanja svakodnevnih aktivnosti
Energija usmjerena na kontrolu osjeaja
Ako se situacija prolongira osoba naui ivjeti sa svojim nezadovoljstvom i
nedostatkom satisfakcije
Tekoe u zapoinjanju aktivnosti
Dg. gospodina Mirka depresivna simptomatologija s naglaenom
anksioznou
Nesposobnost relaksacije, pasivno-zavisno obiljeje, neadekvatni
interpersonalni odnosi
M, 50 g., SSS, procjena radne
sposobnosti
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
L F K Hs D Hy Pd Pa Pt Sc Ma
Hy, Hs, D neurotska
trijada + Pa, Sc, Pt
Line 2
34
Interpretacija
3/2 nedostatak energije, apatija, depresija
Osjeaj neadekvatnosti, kontrola emocija
Situacijski stresovi potiu depresivnost
3/1 zabrinutost za zdravlje
Ako je 3> 1 manipulacija kroz tjelesne smetnje, pasivnost, zavisnost +
povienje na skali 8 i 1 somatske deluzije halucinacije vezane uz vitalne
funkcije
6/8 sumnjiavost, nepovjerenje, namjere drugih krivo se tumae
Udaljeni od drugih, malo prijatelja
Osjeaj krivnje, inferiornost, mentalna konfuzija
Iritabilnost, povuenost, anksioznost
Bizarni sadraji miljenja
este deluzije veliine upravo kod ovog gospodina
Osoba depresivna, proivljava neadekvatne emocije, fobije, paranoidne deluzije
Pt < za 10 bodova od Pa i Sc paranoidna dolina
Dg. paranoidna psihoza
MMPI-2 i MMPi-201: prikazi sluajeva
Sanja, 21. god., studentica
E Problem
Prilagodba na studij
Strah od neuspjeha
Ne snalazi se
Tekoe u uenju
Ne prilagoena drutvu
Osjeaj odbaenosti
Osjeaj anksioznosti, tjeskobe
Umor, tjelesni simptomi
Bezvoljna, plaljiva
Osamljena
Loe miljenje o sebi
35
Klinika procjena
Profil - ljestvice valjanosti i
temeljne ljestvice
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
L F K 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
Klinika procjena
MMPI-2 ljestvice valjanosti:
0
20
40
60
80
100
120
L F
K
F
B
V
R
I
N
T
R
I
N
L: T=43
F: T=82 (pretjeruje u
simptomima, granina
valjanost (T=81-90),
VRIN<79 pa se odbacuje
hipoteza o nekonzistentnom
odgovaranju
F
B
: T=104 (T>90, bolje
interpretirati samo temeljne
ljestvice)
K: T=50
VRIN: T=70 Nedosljednost?
TRIN: T=80 Valjanost?
Nedosljedno odgovaranje
36
Temeljne ljestvice:
Kliniki znaajna
povienja:
Pt
D
Sc
Pa
Si
Hs
Hy
Pd
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
L F K 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
2 (D) Depresija= 92
E D1 subjektivna depresija: nezadovoljstvo, osjeaj inferiornosti, nedostatak energije,
nisko samopotovanje
E D2 psihomotorika retardacija: bezvoljna, povuena bez energije, izbjegava ljude
E D3 poremeaj tjelesnog funkcioniranja: ali se na brojne tjelesne simptome
E D4 mentalna otupjelost: problemi panje i koncentracije, nedostatak samopouzdanja
E D5 preputanje mranim mislima
Sc=88
E Sc1 socijalno otuenje smatra da je drugi ne razumiju i da loe postupaju s njom
E Sc2 emocionalna otuenost strah, depresija, oaj
E Sc4 pomanjkanje konativne ego uspjenosti teko se nosi sa svakodnevnim
ivotom, briga i depresija
E Sc 5 pomanjkanje ego uspjenosti razdraljiva, nemirna
7 (Pt) = 101
E napetost
E anksioznost
E osjeaj inferiornosti
E nesigurnost, neodlunost
E pretjerano reagiranje na beznaajne probleme
E nesnalaenje u drutvu
E depresivnost
E sklonost ruminacijama
37
Pd =71, H-L podljestvice:
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
P
d
1
P
d
2
P
d
3
P
d
4
P
d
5
Pd4, drutvena
otuenost = 81
Pd5, samootuenost
= 68
Drutvena otuenost, Pd4 = 70
E neshvaena
E otuena
E izolirana
E udaljena od drugih
E optuuje druge za svoje probleme
E usmjerena na sebe
E neosjetljiva, nepaljiva
Pa = 83
E osjetljiva na omalovaavanje i prihvaanje
E suzdrana u socijalnim kontaktima
E puna povjerenja dok ne doivi da je prevarena
E marljiva i moralistina
38
Klinika procjena
Pa - H-L podljestvice
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Pa1 Pa2 Pa3
Pa1, ideje
proganjanja = 87
Pa2, bolna osjetljivost
= 72
Pa3, naivnost = 50
Pa1, ideje proganjanja = 87
E doivljava svijet prijeteim i opasnim mjestom
E osjea se neshvaeno i nepravedno okrivljena
E sumnjiava i nepovjerljiva
E druge okrivljuje za svoje probleme
E T>65 - ideje proganjanja??
Pa2, bolna osjetljivost = 72
E osjetljiva
E lako se uznemiri
E osamljena
E neshvaena i distancirana
Hs = 77
E nejasni tjelesni simptomi
E zaokupljenost sobom
E nezadovoljstvo
E sniena razina uinkovitosti
Si = 83
E Si1, stidljivost =74
E Si2, drutveno izbjegavanje =65
E Si3, otuenost od sebe i drugih =72
39
Si = 83
60
62
64
66
68
70
72
74
76
Si1 Si2 Si3
Si1, stidljivost =74
Si2, drutveno
izbjegavanje =65
Si3, otuenost od
sebe i drugih =72
Si1, stidljivost = 74
E stidljiva u drutvu
E neugodno joj je u drutvu
E nije drutvena
E nije sklona zapoinjanju odnosa
Si3, otuenost od sebe i drugih = 72
E osjea se otueno od drugih i sebe
E distancirana
E sumnjiava
E nepovjerljiva
E loa slika o sebi
E drugi su je razoarali
Zakljuak:
E Rezultati ispitivanja upuuju da:
Dominiraju anksiozni i depresivni simptomi
Percepcija svijeta kao opasnog (nitko je ne razumije, nema povjerenja u druge
ljud)
Osamljena, napeta hiperosjetljiva
Sklona preuveliavanju simptoma
Dominiraju brojni strahovi, zabrinutost za miljenje drugih
Mogunost poremeaj linosti izbjegavajui tip??
40
Tamara, 23 godine, studentica
E Hipohondrija strah od bolesti
E Izraena anksioznost
E Opsesivno-kompulzivne smetnje
E Ekstreman strah od trudnoe i/ili HIVa
E Odbija testiranje na HIV
E Na zabavi pod utjecajem alkohola bila s dekom (nije sigurna jesu li imali odnos ili
ne)
E Jak osjeaj krivnje u odnosu na deka s kojim je u stabilnoj vezi
Kliniki znaajna povienja
E 2 (D)=68 i 7 (Pt)=68
E D1 subjektivna depresija
Nesretna
Nervozna
Tekoe koncentracije, ne moe se nositi s problemima
E D4 mentalna otupjelost
Nedostatak energije
Napetost
Problemi panje i koncentracije
Nedostatak samopouzdanja
E D5 preputanje mranim mislima
Stalno prevakavanje
Mrane misli
Klinika procjena
Profil - ljestvice valjanosti i
temeljne ljestvice
0
10
20
30
40
50
60
70
80
L F K 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
41
Ljestvice sadraja i dopunske ljestvice
E Anksioznost
E Opsesivnost
E Depresija
E Neprilagoenost studiju
E Odgaanje i briga
E PTSP: briga, krivnja, gubitak kontrole
E Si (Si3) otuenost
E TRIN = 80 nedosljednost odgovora tono
Suzana, 21 godina, studentica
E Purgativna anoreksija
Izgladnjivanje
Pothranjenost
Gubitak menstruacije
elja za mravou
Nezadovoljstvo tijelom
Perfekcionizam
Povremena prejedanja (subjektivna) + povraanje
Klinika procjena
Profil - ljestvice valjanosti i
temeljne ljestvice
8
7
6
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
L F K 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
42
Znaajna povienja na temeljnim ljestvicama ...
E 8 (sc) = 84
E Sc1-drutvena otuenost
E Sc2-emocionalna otuenost
E Sc3-pomanjkanje kognitivne ego uspjenosti: strepnja za zdravlje, tekoe panje i
koncentracije, udne misli
E Sc4-pomanjkanje konativne ego uspjenosti: ivot doivljava kao muku, depresija,
oaj, brige
E Sc5-pomanjkanje ego uspjenosti: impulzivnost, nemir, ne moe kontrolirati
osjeaje
E Sc6-bizarni senzorni doivljaji tijelo doivljava na neobian nain
Paranoja 6 (Pa)=83
E Pa1 svijet doivljava prijeteim i opasnim
E Pa2 bolna osjetljivost osamljena, neshaena, udaljena od drugih
Depresija 2 (D) = 76
E D1 subjektivna depresija
E D3 poremeaj tjelesnog funkcioniranja
E D4 mentalna otupjelost
E D5 preputanje mranim mislima
Th. Prosac
... povienja na temeljnim ljestvicama
E 7 (Pt) = 76
E 3 (Hy) = 67
Hy3 trajna iscrpljenost
Hy4 tjelesne tegobe
E 0 (Si) = 72
Si2 socijalno izbjegavanje
Si3 otuenje od sebe i drugih nisko samopotovanje, kritinost, osjeaj
neefikasnosti
Valjanost profila
E F=96, ako je < od 100 jo uvijek je profil interpretabilan
E F-K index (index disimulacije) rauna se s brutto rezultatima: 22-5=25
Vjerojatnost da profil nije valjan
F-K = +25 odgovara psihijatrijskim pacijenticama
43
E Fb = 89 odgovori na posljednjih 189 estica, neobini odgovori: postojanje
psiholokih tekoa, ali kako je F blizu 100 mogue da je pretjerivanje u patologiji
upitna valjanost??
E TRIN = 65 umjereno povienje nekonzistentnost odgovora TONO + visok F
rezultat = postojanje patologije ili pretjerivanje u simptomima
E VRIN = 46 nii rezultat + visok F = patologija ili pretjerivanje (nekonzistentno
odgovaranje)
E
Profil 86/68
E Sumnjiavost i nepovjerljivost
E Udaljenost od drugih, malobrojni prijatelji
E Inhibirana, srameljiva
E Smanjena sposobnost prosuivanja, tekoe koncentracije
E Osjeaj krivnje, inferiornosti, mentalna konfuzija
8 > 7 (Sc > Pt)
E Depresivnost, neodgovarajui afekt, fobinost, paranoidne deluzije ?? vezano uz
tijelo
E Paranoidna dolina
E Iako su 6, 8 i F skala > 80 profil ne mora biti nevaljan
Osobine linosti profila 68/86
E Nesigurnost, nisko samopotovanje
E Ostali je doivljavaju kao ne suvie prijateljsku osobu
E Negativistina, iritabilna, lako mijenja raspoloenje
Klinika procjena
Profil - MMPI-201
Jadranka, 47 g., SSS
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
L F K 1 2 3 4 6 7 8 9
44
E dg. depressio lijenik ope prakse
E u komunikaciji lagano napeta, distancirana, snienog raspoloenja
E lako se uspostavlja kontakt
E prije 1 godine, obraa se psihijatru za pomo zbog tjeskobe i nezadovoljstva
E stabilna osoba, urednog radnog i socijalnog funkcioniranja
E probleme dovodi u vezu sa somatskom boleu
E prije 3 god. podvrgnuta operaciji
E potitena, razdraljiva, poremeaj spavanja, tekoe pamenja
Zakljuak
E Sklonost pasivizaciji, potiskivanju i negiranju
E Impulzivna i razdraljiva
E Problemi u komunikaciji, povlaenje
E Upuena neurologu (na WB skali prisutna deterioracija) kako bi se iskljuio organitet
Klinika procjena
Profil MMPI 201
M, 46 god., 9 godina kolovanja,
KV voza
0
10
20
30
40
50
60
70
80
L F K 1 2 3 4 6 7 8 9
Disimulativni profil
E Uputna dg. psychosis paranoides
E Distanciran, nepovjerljiv, oprezan
E Misaono i senzo-motoriki lagano usporen
E Emocionalno zakoen
E Nema spontane facijalne ekspresije i uobiajene modulacije
45
E Profil linosti: negira psihopatologiju, prikazuje se u socijalno poeljnom svijetlu
E L i K = ili > 60; F<45; 6 skala < 50
Objektivne mjere u ispitivanju linosti
Multidimenzinalne i unidimenzionalne mjere linosti
MMPI-2
MMPI-201
CPI
EPQ
PIE
BDI
STAI
STAXI
BULIT
Californija psiholoki inventar (CPI)
Sastoji se od 462 estice -18 skala (Gough 1957.)
Podsjea na MMPI (178 potpuno jednakih estica, 35 slinih, 215 nastaje iskljuivo za
CPI)
Nema estica koje ukljuuju simptome
Primjenjiv grupno i individualno od 12. do 70. godine
Rezultati se izraavaju u T vrijednostima (M=50; SD=10)
Revidiran 1987. godine - dodane su skale empatije i nezavisnosti
Mjeri tipine obrasce ponaanja, osjeaja, miljenja i stavova povezanih uz socijalno
funkcioniranje, etiku i obiteljske probleme
Nije zamiljen kao dijagnostiki instrument ve kao mjera za opis karakteristika linosti
"normalnih" pojedinaca, ne onih s problemima
Slui boljem razumijevanju linosti pojedinca
Koristi se u procjeni linosti u profesionalnom razvoju i selekciji, procjeni interpersonalne
neprilagoenosti i predikciji antisocijalnog ponaanja
Pokriva etiri podruja:
socijalna mo i socijalni utjecaj (dominacija, sposobnost u usporedbi sa socijalnim
statusom, socijabilnost, socijalna prisutnost, samoprihvaanje, nezavisnost, empatija)
zrelost, osjeaj odgovornosti, socijalizacija i interpersonalne vrijednosti
(odgovornost, socijalizacija, samokontrola, tolerantnost, dobar dojam, osjeaj
zajednitva, osjeaj osobne dobrobiti)
potencijal za uspjeh i intelektualna efikasnost (postignue kroz sposobnost
konformiranje, postignue kroz nezavisnost, intelektualna efikasnost)
46
stavovi i intelektualni interesi (psiholoki senzibilitet, fleksibilnost,
femininost/maskulinost)
Interpretacija
analiza rezultata pojedinanih skala
analize relevantnih povienja u odnosu na homogene grupe skala
vii rezultati: ukazuju na kvalitete koje su tradicionalno povoljnije
nii rezultati: manje povoljne vrijednosti
Koristi se za:
savjetovanje: predikacija resposnzivnosti u terapiji, uspjenosti na razliitim
studijima (medicina, obrazovanje)
kliniki rad s adolescentima
dijagnostika i razumijevanje interpersonalnog ponaanja za normalnu populaciju
procjena samokontrole, dominantnosti, postignua
primjerice, visok rezultat na dimenziji sposobnost u odnosu na socijalni status: ne
znai da je jedna od crta pojedinca visok status ve da pojedinac u repertoaru ima
takve crte koje ga mogu dovesti do visokog postignua u socijalnom statusu
Eysenckovi upitnici linosti
Eysenck Personality Inventory (EPI)
mjeri dimenzije neuroticizma/emocionalna stabilnost (N) i introverzije/ekstroverzije
(I-E) (Eysenck & Eysenck, 1964)
sadri skalu socijalne poeljnosti (L)
Skala neuroticizma
visok rezultat: anksioznost, zabrinutost, sumorno raspoloenje, esta depresivnost
emocionalna osoba, burno reagira na podraaje, teko se umiruje
stalna zabrinutost i okupiranost stvarima koje bi mogle krenuti po zlu
nizak rezultat: stabilna osoba, reagira polako, reakcije su slabijeg intenziteta, nakon
uzbuenja brzo se pribere i smiri
osoba je obino mirna, dobro se kontrolira, nije zabrinuta
Skala ekstraverzije
visok rezultat: drutvena, komunikativna osoba, sklona rizicima i uzbuenjima,
znatieljna, optimistina, bezbrina
ne kontrolira dobro osjeaje, nije uvijek pouzdana
nizak rezultat: introvertirana osoba, povuena, suzdrana, dobro razmisli prije svakog
postupka, ne povodi se za trenutanim porivima, pouzdana, pesimistina, ne gubi lako
strpljenje
Eysenck Personality Questionnaire (EPQ)
uz prethodno navedene skale mjeri i psihoticizam (P) (Eysenck & Eysenck, 1975)
90 ptanja, odgovori DA-NE
EPQ-R: dodana skale kriminaliteta i ovisnosti
47
EPQ/IVE (impulsivnost, avanturizam i empatija)
Skala impulsivnosti
impulsivnost je abnormalni ili patoloki aspekt sklonosti rizinom ponaanju
impulsivne osobe pokazuju nedostatak planiranja i predvianja posljedica svoje
aktivnosti
visoko korelira s P, neto manje s E
blago korelira s N
Skala avanturizma
avanturizam je krajnje izraena sklonost k rizinom ponaanju povezana s
ekstraverzijom, manje s psihoticizmom
avanturisti skloni rizinom ponaanju, svjesni rizika kojem se izlau
avanturizam i impulzivnost meusobno koreliraju, oslanjaju se na psihoticizam,
odnosno ekstraverziju - mjere dva razliita tipa naglosti
avanturizam je negativno povezan s neuroticizmom, N djeluje poput konice koja
inhibira avanturizam
N unosi plaljivost u traenju uzbuenja kod ekstraverata
Skala empatije
empatija pozitivno korelira s neuroticizmom - vea emocionalna uzbudljivost
negativno korelira s psihoticizmom
Mjerenje specifinih osobina linosti
Lokus kontrole
o Rotter (1966) razvija mjeru lokusa kontrole - generalizirano
oekivanje pojedinca da e odreeno ponaanje biti potkrepljeno -
postii eljeni ishod
o Sastoji se od 29 parova tvrdnji
o Percipira li pojedinac svoje uspjehe i neuspjehe u zavisnosti od
svojega ponaanja (internalna kontrola) ili su rezultat sree,
sudbine, utjecajnih ljudi - eksternalna kontrola
o Pojedinac koji moe kontrolirati i determinirati zbivanja u svojoj
okolini - internalni lokus kontrole
o Kontrola nad ishodima svojega ponaanja pripisuje se snagama
izvan sebe - srea, sudbina, sluajnost - eksternalni lokus kontrole
Istraivanja
pojedinac s internalnim lokusom kontrole - uspjeniji u savladavanju ivotnih
problema
eksternalni lokus - depresija i beznae
problem dimenzionalnosti skale
prema Rotteru konstrukt je jednodimezionalan, pa bi tako i skala trebala biti
istraivanja pokazuju njezinu viedimenzionalnost
skala ima heterogeni sadraj, tvrdnje nisko koreliraju s ukupnim rezultatom - kako
interpretirati rezultat?
48
Bezinovi (1988, 1990) - jednodimenzionalna skala eksternalnosti
mjeri fatalistiku orijentaciju - sudbina, predodreenost, srea i sluajnost odreuju
to e se pojedincu dogoditi, kakvi su ishodi njegova ponaanja
Primjeri estica:
U mnogim sluajevima ini mi se da sudbina odreuje to e mi se dogoditi.
U ivotu dobro prolaze oni ljudi koji su za to predodreeni.
Loe stvari u ivotu mi se dogaaju jer nemam sree.
to se treba dogoditi.i dogodit e se.
Psiholoka androginost
Bem (1974) istrauje maskulinost i femininost kao karakteristike linosti
Razvija Inventar seksualnih uloga
60 karakteristika linosti M, F i neutralnih
M i F ne promatra na kontinuumu ve kao dvije nezavisne dimenzije koje omoguuju
karakteriziranje pojedinaca na temelju rezultata na dimenziji M i F (rezultata ispod ili
iznad medijana)
4 mogue kombinacije: maskulinost, femininost, androginost, nediferenciranost
Anksioznost
Spilbergerova skala anksioznosti (STAI)
razlikuje anksioznost kao crtu linosti i kao stanje
stanje - prolazni uvjet
crta - trajnija dispozicija linosti, u smislu reagiranja na odreen nain
anksioznost kao stanje - ispitanik bi morao dati odgovore koji najbolje opisuju kako
se trenutno osjea
anksioznost kao crta - kako se ispitanik obino osjea
Anksioznost kao stanje
Pred vama se nalaze tvrdnje pomou kojih se moete opisati.Proitajte svaku tvrdnju i
zaokruite broj koji najbolje opisuje kako se sada u ovom trenutku osjeate. Nema
tonih i netonih odgovora. Nemojte se dugo zadravati na pojedinoj tvrdnji, ve
izaberite odgovor koji najbolje opisuje vae trenutano stanje.
1- uope ne 2 - malo 3 - umjereno 4 - jako
1. Osjeam se smireno
2. Osjeam se sigurno
3. Napeta sam
Anksioznost kao crta
Zaokruite broj koji tono odgovara tvrdnji koja opisuje kako se openito osjeate.
1 - gotovo nikada 2 - katkada 3 - esto 4 - gotovo uvijek
21. Osjeam se ugodno
22. Nervozan sam i ne mogu se smiriti
23. Zadovoljna sam sobom
24. Voljela bih biti sretna kao drugi ljudi
49
STAI
Istraivanja sa STAI skalom potvrdila su postojanje distinkcije stanja i crte
Dio skale koji se odnosi na stanje pokazuje promjene pod utjecajem stresa npr. ispita
Dio koji se odnosi na crte ostaje relativno nepromijenjen
Beckova skala depresivnosti (BDI)
nastaje 1961. godine, autor Beck, revidirana 1971. godine
koristi se za procjenu kognicija vezanih uz depresiju kod psihijatrijskih pacijenata i
normalnih depresivnih pojedinaca
nastao opaanjem stavova i simptoma depresivnih psihijatrijskih pacijenata
skala ukljuuje listu od 21 simptoma gdje se intenzitet simptoma procjenjuje na skali
od 0 do 3
podruja: osjeaj promaenosti, krivnje, iritabilnosti, tekoe spavanja, gubitak
apetita
raspon rezultata od 0-63
prijemjena traje 5-10 minuta, dovoljno je 5-6 godina kolovanja za razumijevanje
pitanja
kliniki depresivni pojedinci ili slabo prilagoeni ne kliniki pojedinci imaju 10-30
bodova
koeficijent unutarnje konzistencije .73-.92
ako se mjeri depresija kao stanje, oekuje se vea fluktuacija rezultata i nia test-retest
pouzdanost
dobro diskriminira psihijatrijsku od nepsihijatrijske populacije
estice se odnose na simptome depresije po DSM
koristi se za identifikaciju iracionalnih vjerovanja i relevantnih simptoma depresije
korisna u terapijskom radu, evaluacija napredovanja
ispituje sljedea podruja:
alost, pesimizam, osjeaj promaenosti, nezadovoljstvo, krivnju, oekivanje
kazne, nezadovoljstvo sobom, samooptuivanje, suicidalne ideje, epizode plaa,
razdraljivost, socijalno izbjegavanje, neodlunost, promjene u slici tijela,
kanjenje u radu, nesanica, zamaranje, gubitak apetita, gubitak teine, somatska
preokupiranost, niska razina energije
Bodovanje:
5-9 bez depresije ili minimalna depresija
10-18 niska do umjerena
19-29 umjerena do teka
30-63 teka depresija
ipod 4 negiranje depresije, nii rezultat od uobiajenog rezultata za normalne
pojedince
50
iznad 40 mogue pretjerivanje depresije, ponekad kod borderline linosti ili je
depresija znaajno visoka
Upitnik za mjerenje agresivnosti (uul, 1987)
Mjeri slijedee aspekte agresivnoga ponaanja:
o Verbalna manifestna agresija
o Fizika manifestna agresija
o Indirektna (prenesena agresija)
o Verbalna latentna agresija
o Fizika latentna agresija
uulov model agresivnosti (1989)
ne postoji unutarnji instinkt za agresivnim ponaanjem, agresija je reakcija na
odreenu situaciju (frustrativne ili provocirajue situacije)
stabilnost agresivnog ponaanja s obzirom na dob (od 8-19 god., od 19-30 god., 8-30
god.)
situacijska stabilnost agresivnosti - promjena situacije dovodi do promjene u
ispoljavanju agresije
korelacije s Eysenckovim dimenzijama linosti i s MMPI
pouzdanost od .88-.97
Crown-Crispov indeks iskustva (CCII)
nastaje 1966., dopunjen 1979. godine
u Hrvatskoj tiskan 1994.
trijani instrument za ispitivanje neuroticizma koji mjeri njegove razliite aspekte
Sadri sljedee skale:
slobodno lebdeu anksioznost (generalizirana, nije jasan objekt straha) - zabrinutost,
panika, uzrujanost, klonulost, nelagoda
fobinu anksioznost - zatvoreni prostor, bolest, visina
opsesivnost - pedantnost, slijeenje rutine, tonost, odbojnost prema promjenama,
potreba za kontrolom okoline, provjeravanje
somatske manifestacije anksioznosti - zadihanost, glavobolja, probavne smetnje,
umor, iscrpljenost
depresiju - potitenost, usporenost kretnji i miljenja, osjeaj napora u ivotu, osjeaj
tuge
histeriju - povrni i promjenjivi osjeaji, pretjerana ovisnost o drugima, u stresu
izraavaju simptome histerije, pretjerano izraavanje emocija, uivanje u dramatinim
situacijama
51
Projektivne tehnike
Najkontroverzniji testovi linosti
Kritizirane od brojnih znanstvenika i psihometriara, ali jo uvijek esto koritene u
klinikoj praksi
Temeljne znaajke
Dvosmislen, neuobiajen podraajni materijal
Neodreena uputa
Subjektivna interpretacija i ocjenjivanje
Projektivna hipoteza: kada ovjek pokuava razumijeti dvosmisleni ili neodreeni
podraaj, interpretacija tih podraaja reflektira:
Potrebe, osjeaje, iskustva, misaone procese
Razlozi zbog kojih se PT koriste
Ispitanik (klijent) ne mora itati nije potrebna pismenost
Tee je simulirati negoli kod objektivnih mjera
iroke mogunosti ispitivanja dinamike linosti
Test tematske apercepcije (Thematic Apperception Test TAT)
1935. Christina Morgan i Henry Murray
Murray teorija potreba (1938.)
Predstavljen kao mjerni instrument za ispitivanje osobina linosti
Koritenje u klinikoj praksi
Istraivanja linosti (nekliniki rad)
Istraivanja o motivaciji za postignuem pokazala su dobru konstruktnu valjanost
TAT podraaji
Strukturiraniji od nekih drugih PT, manje ambivalentni podraaji
30 predloaka + 1 bijeli predloak
Predloci namijenjeni M, i djeci (starije i mlae ispitanike)
Ne koriste se svi predloci ve se odabere set koji odgovara osobi (ivotne situacije)
Murray vjeruje da:
1. deset predloaka (svakodnevne situacije)
2. deset predloaka (neobine, dramatine bizarne situacije)
Smjernice
Ispitanik ispria priu koja ukljuuje opis zbivanja na slici
to rade likovi
to su radili u prolosti (to je dovelo do te situacije)
to e biti u budunosti
52
Osjeaji i razmiljanja likova
Ishod prie
Standardizacija
Primjena nije potpuno standardizirana
Originalno se primjenjivalo 20 predloaka u 2 susreta
Obino se daje 10-12 predloaka (manji broj nije uputno primjenjivati)
Kliniar zapisuje verbalne odgovore i vrijeme reakcije
Bodovanje
Bodovanje je razraenije negoli kod nekih drugih PT (dugotrajno, sloeno)
Interpretacija ukljuuje traenje kongruentnosti izmeu slikovnih podraaja, smjernica
prie, distance, konflikata i sadraja same prie
Psihometrijske karakteristike
Brojni strunjaci smatraju da je nemogue ispitati psihometrijske karakteristike TAT
testa
Svaki pozitivan nalaz ima svoje negativnosti i nedostatke
Neke varijable kao to je potreba za postignuem visoka pouzdanost
Test-retest pouzdanost .30; metoda polovica konzistentno niska
Tekoe u ispitivanju valjanosti
Spangler (1992.) meta-analizom pokazuje da je prosjena r izmeu TAT i
drugih kriterija .19-.22
Tehnike dopunjavanja
Test nedovrenih reenica
Rosenzweigov test frustracije
Nedovrene reenice (Sacks)
Ispitanik u svoje odgovore projicira tekoe, konflikte, emocionalne i motivacijske
aspekte linosti
Serija zapoetih reenica koje stimuliraju odreenu vrstu odgovora
npr. Za roditelje djece s emocionalnim problemima:
Kada se moje dijete loe ponaa ...
Moj sin ...
Majka je odgovorna za ...
Podruja
Prilagoenost obitelji
53
Seksualnost
Interpersonalni odnosi
Doivljavanje i shvaanje samoga sebe
Bras (1979.) slovenski psiholog prilagoava Sacksove reenice
Prilagoenost obitelji
Stav prema ocu, majci, obitelji
Otkrivanje psihodinamiki znaajnih materijala u berem jednoj od etiri reenice
Seksualnost
Stavovi prema enama, mukarcima, heteroseksualnim odnosima
Brak
Seksualni odnosi
Interpersonalni odnosi
Stav prema prijateljima, znancima
Nadreeni, podreeni i suradnici na poslu
Osjeaji prema ljudima izvan obitelji
Miljenje o tome to drugi misle o nama
Doivljavanje samoga sebe
Strahovi
Osjeaji krivnje
Osobne tenje
Procjena vlastite kompetentnosti i sposobnosti
Prolost i budunost
Primjena
Adolescenti i mlai odrasli
Donja granica 12-14 godina
Prosjena inteligencija
Individualna i grupna
Zaokruivanje reenice za koju ne moe odmah dati odgovor
Pojanjenje nejasnih odgovora
Metrijske karakteristike
Pouzdanost: zadovoljavajua
2 od 3 psihologa slagala su se u 92% sluajeva kod 1 500 pacijenata
Korelacija u procjenama psihologa i psihijatara .48-.57
Slaganje interpretacija 77%
Interpretacija
Odgovori se prepisuju u protokol
(15 podruja X 4 nedovrene reenice)
54
Prilagoenost (npr. Obitelji)
Stupanj poremeenosti (npr. konfliktnost, tekoe prilagodbe) skala od 0-2
znatna (2);
laka ili manja poremeenost (1);
nisu primijeeni poremeaji (0):
nije jasno (x)
Osobine linosti pojedinca
Nain reagiranja
Unutarnji impulsi ili vanjski podraaji
Emocionalne reakcije
Impulzivnost, inhibicija, pretjerana kontrola
Zrelost miljenja
Zrelo/nezrelo
Prihvaanje odgovornosti
Razumijevanje potreba drugih vs. egocentrinost
Nain miljenja
Dobar kontakt s realitetom
Logino, realno miljenje
Autistino miljenje
Afektivno alogino (neprimjereno)
Bijeg u mati
to iskoristiti u pisanju nalaza?
Podruja konfliktnosti i poremeenosti
Meuodnos razliitih podruja (stavova)
Struktura i dinamika linosti
Regiranje (impulzivno ili na vanjske podraaje)
Emocionalna prilagodba (kontrola, inhibiranost, naglost)
Zrelost (npr. socijalna i obiteljska prilagodba)
Percepcija realiteta
Rosenzweigov test frustracije
24 karikature (stripovi)
Jedna osoba je frustrirana
Zadatak klijenta:
rei to bi odgovorila frustrirana osoba
55
Dob: djeca (4-13 godina) i odrasli
Vrednuje se smjer i vrsta agresije
Ekspresivne projektivne tehnike
Goodenough test nacrtaj ovjeka
Kognitivna sposobnost djece na temelju kvalitete crtea, broja i tonosti detalja
Najtonije u dobi od 3 do 10 godina
(do nepunih 16)
Crte osobe (DrawA-Person) (Machover (1949.))
Interpretacija linosti na temelju teorije PT
Crte osobe suprotnoga spola
Koppitzin (1968., 1984.)
objektivni sustav ocjenjivanja za procjenu emocionalnih indikatora i razvojne
razine funkcioniranja
Mitchel i sur. (1993.)
Interpretacija namijenjena odraslim pojedincima
Procjena kognitivnih oteenja (uvjetovanih psihopatologijom),
neuropsihologijskih disfunkcija, mentalne retardacije
Ostale ekspresivne PT
Buch (1948.) Test nacrtaj kuu-stablo-ovjeka
Hulse (1951.) Crte obitelji
Globalna interpretacija (raspoloenje, kvaliteta)
Deskriptivna interpretacija (veliina, udaljenost-bliskost, debljina i pritisak
linije, sjene)
Burns (1982.) Kinetiki crte obitelji
Obiteljska dinamika, evaluacija terapije kod zlostavljanja djece, kronino
bolesne djece i djece s perceptivno-motorikim smetnjama
Metrijske karakteristike
Najbolje kad su crtei koriteni za procjenu intelektualne zrelosti
56
Umjereni rezultati kod globalnih procjena (razina prilagodbe, impulzivnost,
anksioznost)
Najloiji rezultati kod specifinih aspekata linosti
Valjanost (najbolji rezultati koritenjem kvantitativnih kategorija):
Dobra diskriminacija dobi djece (5 do 17 godina)
Korelacije s testom inteligencije (.22 do .63)
Korelacije s akademskim postignuem (od niskih do umjerenih)
Odrednice za interpretaciju
Hipoteza o slici tijela (body image)
Crte osobe na naki je nain slika osobe same ili nekog njezinog aspekta (kako
se doivljava, ego ideal)
Dobne karakteristike
Kod djejih crtea kognitivna zrelost je primarni faktor, slabije su izraene
osobine linosti i emocionalna stanja
Djeca imaju slabije obrambene mehanizme linosti pa snanije i izravnije
iskazuju emocionalna stanja kroz crte
Postupci za interpretaciju
Objektivno ocjenjivanje
Kognitivna zrelost
Neprilagoenost
Emocionalne smetnje
Impulzivnost
Kognitivna oteenja
Opi dojam
Crte kao cjelina (raspoloenje, poruka, osjeaji)
to crte govori o klijentu, selfu, stavovima o tijelu, percepciji suprotnog spola
Razmatranje specifinih detalja
Veliina, rijetki detalji, karakteristike linija
Integracija
Podaci iz intervjua, rezultati testiranja
Interpretacija kroz objektivno bodovanje
Kognitivna zrelost
Neprilagoenost i emocionalne smetnje
9 karakteristika koje diskriminiraju odrasle osobe s tekoama:
Izostavljanje znaajnih detalja, prozirnost (vide se organi, distorzije /
neproporcionalnost, neravnotea tijela (figura je nagnuta),
pojednostavljenje glave i tijela, siromana kavliteta, seksualna
diferencijacija, spolne karakteristike
Prepoznavanje impulzivnosti (12.-18. godine)
Kratko vrijeme crtanja
Agresivan sadraj
Opa kvaliteta crtanja
Tekoe u spajanju linija
Izostavljanje vanih detalja
57
Specifino izostavljanje
Skromne proporcije
Neadekvatno nacrtana ramena
Interpretacija strukture i oblika
Veliina: povezana sa samopotovanjem i energijom osobe
Ekstremno mali crtei: nizak self-koncept, depresija, nedostatak energije
Umjerena veliina crtea visoka razina energije i samopotovanja
Ekstremno veliki crtei maninost, ideje veliine
Brojnost detalja:
Puno detalja: osoba upravlja svojom anksioznou tako to postaje opsesivnija
Malo detalja: izbjegavanje, smanjena koliina energije, neodlunost, mentalni
deficit
Obiljeja linije:
Ranjivost, osjetljivost na vanjski svijet, izolacija
Jaa linija: osoba se titi od izvora anksioznosti
Tanke linije: nesigurnost, anksioznost
Sjene: Znak anksioznosti
Distorzije:mogu biti posljedica neuropsihologijskih deficita)
Umjerene (krivo postavljeni detalji, slabe proporcije, nepovezanost elemenata):
nisko samopoimanje, anksioznost, slaba prilagoenost
Velike (emocionalne smetnje)
Boja: Emocionalni naboj, percepcija stresa i pritiska
Problemi s ekspresivnim tehnikama
Mogui odnosi, no empirijski nisu potvreni:
Veliki likovi = emocionalna ekspanzivnost ili acting out
Umanjeni likovi = emocionalni pritisak, zbjegavanje, anksioznost,
srameljivost
Duge trepavice kod mukaraca = homoseksualnost
Istaknute linije = tenzija, agresija
Distorzije ili izostavljeni detalji = konflikti povezani uz izostavljene dijelove
Velike ili jako istaknute oi = Paranoja
Chapman i Chapman Testni rezultati su ono to mi mislimo da jesu
Tendencija precjenjivanja veliine korelacije u koju se vjeruje da postoji
Ili tendencija zamjenjivanja korelacija sa semantikom asocijacijom
Vrlo otporno na promjenu
Ostaje ak i kod negativnih korelacija
Projektivna tehnika Mozaik (Lowenfeld, 1929.)
Koristi mozaik u utvrivanju emocionalne stabilnosti kod djece
Razlikuje loiji kolski uspjeh i pad sposobnosti uvjetovan emocionalnim smetnjama
Razlikuje emocionalne smetnje koje su posljedica mentalne zaostalosti ili organskog
oteenja
Bras (1975.)
58
Razrauje oblik Mozaik testa kojega mi koristimo
400 ploica (kvadrat, romb, razliite vrste trokuta)
Plava, crvena, uta, zelena, crna, bijela + smea i siva boja
Primjena
to je osoba mislila kod oblikovanja uzorka?
to predstavlja uzorak?
to je osoba eljela napraviti?
Asocijacije (na to je podsjea mozaik)
Svianje
Voli li u ivotu sline stvari?
Vrste mozaika
Normalan sustav:
lik je spontano zamiljen,
prepoznatljiv,
odgovara realnom liku po boji, obliku, izgledu
Djelomice oteen sustav:
vanjski oblik se prepoznaje,
boje i sadraji skromni,
vie nepovezanih mozaika
Zaokupljenost detaljima
Neadekvatne emocionalne reakcije i ponaanje
Oteen sustav
Izrazitije oteenje
Organiziranost lika dosta dobra
Zanemarene boje
Ili boja OK, no nepotpun oblik
Jako oteen sustav
Nesreenost ili jako loa organiziranost
Neodreen sustav
Loa produkcija
Slaba kooperativnost
Upotrebljivost testa
MT potrebno je povezivati s drugim testovima LB, WB-II (WAIS), Rorschachovim
testom
Korisno ga je primijeniti uz TAT i NR
Koristan u otkrivanju
Dezorganizacije kod organiteta
Pojednostavljenja kod MNR
Jednostavne, rasplinute, neobine organizacije kod Sch
Smiljeno nedostatne organizacije kod simulacije
Nesposobnost usmjeravanja i strukturiranja kod depresivne psihoze
Neuroze
59
Poremeen odnos prema materijalu
Poinju neto sastavljati, izgube kontrolu i vie ne mogu dalje
Ponekad ispune cijelu podlogu ploicama razliitih oblika prisilno dodavanje
esti su apstraktni, rubni uzorci
Gotovo uvijek ukazuju na neurozu
U tijeku terapije uzorci se pribliavaju sredini
Ponekad nerazumljivi uzorci
Ljudski likovi izoblienih dijelova tijela
Mali, sloeni uzorci
Pripijeni uz podlogu, stjenjenog izgleda
Uspjeni uzorci s pojedinim neurotskim karakteristikama
Uzorak s praznom sredinom (osjeaj praznine kod osobe)
Organska oteenja
Velike tekoe
Nesposobnost ostvarivanja zamiljenog uzorka i korigiranja uratka
Nesposobnost pokuavaju ispraviti izradom malih uzoraka 4-5 ploica
MT ne pomae u diferencijalnoj dijagnostici, ali ukazuje na stupanj i teinu oteenja
U teim sluajevima pacijenti su neuspjeni
U blaim sluajevima tekoe su manje i brzo nestaju dobivamo
karakteristine uzorke manje geometrijske mozaike
Depresivna stanja
Ne pokazuju elju za sastavljanjem
Nedostatak inicijative, nezainteresirani
Nedostatak koncentracije
Koriste preteno crnu boju, ponekad bijelu i sivu
Plava i crna boja zajedno ukazuju na tuno raspoloenje i depresivnu usmjerenost
Izrauju redove, okvire s vrhovima okrenut unutra, strelice u padu
Manina stanja
Poduzetni, godi im nagovaranje, laskanje
Brzo i veselo reagiraju na test, razgovorljivi
Mozaici jednostavni, obino areni, dominira crvena boja
Naglaenija boja od oblika
Shizofrenija
Gotovo svi pacijenti reagiraju na MT, ak i vrlo uznemireni
Nain pribliavanja pacijentima koji ne ele govoriti
Pacijenti sastavljanjem mozaika otkrivaju unutarnja stanja i stupanj regresije
MT omoguava uspostavljanje odnosa s klijentom
esto koriste jednu boju ili samo crno-bijele ploice
60
Projektivne tehnike
Rorschachov test mrlja
Projektivna hipoteza
Projektivna hipoteza (Lawrence Frank, 1939): kada osobe nastoje razumijeti nejasne
ili ambivalentne nestrukturirane podraaje, interpretacija koju daju reflektira njihove
podraaje, osjeaje, iskustva, ranija uvjetovanja, procese miljenja
Shakespeare, Hamlet "Nita nije toliko ni dobro ni loe, ve ga razmiljanje
ini takvim."
Problem
Problem je odgovoriti na pitanje: Koje se specifine potrebe, osjeaji, iskustva, ranija
uvjetovanja i procesi miljenja reflektiraju?
Projektivni testovi mogu podjednako reflektirati realno i imaginarno, svjesno i
nesvjesno, aktualno i prolo, znaajno i trivijalno, latentno i manifestno
Ispitivau je dozvoljena velika sloboda u interpretaciji, to validaciju testa ine
gotovo nemoguom
Ovi su testovi vrlo popularni u psihoanalitikom razdoblju 1940.-1960.
61
Rorschachov test mrlja
Rorschachov test ranije jedan od najee koritenih testova:
Podaci iz 1971. godine pokazuju da je koriten u 91% od 251 sluaja klinike
procjene
ini se da je jedan od najee koritenih testova openito
Citiran u brojnim klinikim istraivanjima
Povijest
Prvo koritenje mrlja kao projektivne tehnike spominje se jo 1857. godine (Kerner)
On zakljuuje da neki ljudi produciraju vrlo zanimljive interpretacije mrlja
1896. godine Alfred Binet sugerira da se mrlje mogu koristiti u procjeni linosti (ne
psihopatologije)
Na temelju tih sugestija objavljeni su radovi
Prvi set tipinih odgovora objavljen je 1910. godine (Whipple)
Herman Rorschach, vicarski psihijatar prvi sugerira da se odgovori ispitanika
primjenom testa mrlja mogu koristiti kao dijagnostiki instrument (1911.)
1921. godine obajvio je knjigu o testu mrlja, Psychodiagnostik (ubrzo nakon
toga umire, u dobi od 38 godina)

Rorschachov test nije bio dobro prihvaen, privukao je malu pozornost
David Levy prenosi ga u SAD
Njegov student, Samuel Beck, popularizira njegovo koritenje, pie brojne
lanke i knjige o njemu, a prvi tekst pod naslovom Configurational Tendencies
in Rorschach Responses (1933.)
Brojni drugi korisnici Rorschacha takoer objavljuju radove o tom testu
Nastali su tako brojni naini primjene, bodovanja i interpretacije, ali su doveli
do problema u standardizaciji
to je Rorschach?
Podraaji su nastali isputanjem tinte na papir te presavijanjem papira (simetrija)
Odabir nije sluajan: 10 predloaka sadanjeg testa odabrano je iz tisua
predloaka koje je Rorschach generirao
Od deset predloaka 5 crno/bijelih, 2 crveno/siva (II. i III.), 3 u bojama (VIII. X.)
62
Primjena Rorschachovog testa
Primjena obino ide uz vrlo kratku uputu i uz to manje informacija
Ispitiva pita to bi to moglo biti? i ne daje nikakve znakove ili ogranienja
o onome to se oekuje kao odgovor
Anksiozni ispitanici esto postavljaju pitanja, ali dobivaju samo neodreene
odgovore
Bolje je sjediti pored ispitanika kako bi se izbjeglo bilo kakvo davanje
neverbalnih znakova
Ukoliko osoba odgovori samo jednom asocijacijom, valja rei: Neke osobe
vide vie od jedne stvari
Biljei se poloaj predloka i vrijeme reakcije
Predloci se pokazuju dva puta
Prvi put dobivaju se odgovori faza slobodnih asocijacija
U drugoj primjeni odgovori se elaboriraju faza analize (ispitivanja)
Ispitiva postavlja sljedea pitanja:
63
1) Lokalizacija: Gdje na predloku ispitanik vidi navedeni odgovor?
List za dogovore koristi se za obiljeavanje lokacije (mjesta)
W = cijeli; D = uobiajeni detalj; Dd = neobian detalj;
DW = konfabulirajui odgovor
2) Determinante (odrednice): to je determiniralo odgovor?
Oblik/forma (F)
Percepcija pokreta: ljudskog (M); ivotinjskog (FM); neivog
(m)
Boja (C); sjena (T = tekstura)
Ispitiva postavlja pitanja o:
3) Formi: Koliko je dobro odgovor povezan s mrljom?
F+ = dobra forma; F = povezanost; F- = slaba forma
(povezanost)
4) Sadraju: to vidimo?
ljudski (H); ivotinjski (A); prirodni (N)
Ispitiva vrednuje popularnost/originalnost: Koliko je est navedeni
odgovor?
Bodovanje
Dobivaju se odreene kvantitativne informacije:
Primjerice, % W odgovora (cjelina), D (uobiajeni detalji), Dd (esti detalji),
DW (konfabulirajui detalji)
Odstupanje od normi moe znaiti da protokol nije valjan ili modano oteenje ili
emocionalne probleme ili nisku mentalnu dob (ili samo originalnu osobu)
Procjenjuju se sljedee kvantitativne mjere:
% W odgovora moe se povezati s opom inteligencijom (r = 0.4);
Odgovori koji ukljuuju pokret sugeriraju snanu impulzivnost ili visoki
motoriku aktivnost;
DW (konfabulacijski) odgovori uzimaju se kao znakovi poremeaja; malen
broj odgovora povezuje se s mentalnom retardacijom, depresijom i
defenzivnou
Brojni pokuaji procjenjivanja valjanosti znakova ostali su nerazjanjeni;
problem replikacije ili nalaza u suprotnosti s procjenama eksperata
Kvalitativna analiza: analiza sadraja
Ne postoje specifina pravila
Sugerira se da se protokoli analiziraju u kontekstu ostalih rezultata klijenata i
klinikih informacija
Exnersov sustav ocjenjivanja razvijen 1974. lokacija, razvojna kvaliteta,
determinante : oblik (kvaliteta), pokret, boja (kromatska/akromatska),
tekstura, dimenzionalnost, difuzija sjena, refleksija i uparivanje
(egocentrizam), popularni odgovori
Koritenje normi za 5 skupina: ne pacijenti, ambulantni nepsihotini pacijenti,
hospitalizirani poremeaj linosti, depresivni i schizofreni
Psihometrijske karakteristike
64
Psihometrijske karakteristike ne mogu se odreivati na uobiajen nain
Valjanost i pouzdanost postaju besmislene zbog neogranienog broja
mogunosti odgovaranja i interpretacije te zbog nedostatka univerzalne,
standardizirane upute, postupka primjene i ocjenjivanja (Exner, 1974.)
Mogui pristup: slijepa dijagnoza dobivena na temelju protokola
U jednom istraivanju, 85% protokola povezano je s opisima
sluajeva
Istraivanja pouzdanosti nalaze r u rasponu od 0.1-0.9
Kritike i alternativni testovi mrlja
Wood, Nezworski, Lilienfeld i Garb (2003.) smatraju ga varijacijom astrologije i
itanja dlana
Alternativni test Holtzmanov test mrlja standardizirani instrument
Paralelna serija od 45 karata, jedan odgovor na svaku kartu, karte se odabiru prema
snazi.
Koritene skupine studenti prema psihoticima. 22 varijable odgovora koje su se
gruppirale u 3 kompozitna rezultata:
Perceptivna zrelost
Perceptivna osjetljivost
Psihopatologija
I n t e l i g e n c i j a
Definiranje inteligencije
Binet i Simon (1916.):
prosuivanje koje nazivamo zdravim razumom, praktinom sposobnosti,
inicijativom, adaptacijom na vanjske uvjete. Kljune aktivnosti inteligencije
dobro procjenjivati, dobro razumjeti i rezonirati.
Wechsler (1958.)
Inteligencija je sveobuhvatni pojam koji ukljuuje pojedinevu sposobnost da
djeluje svrsishodno, misli racionalno te se efikasno nosi sa zahtjevima okoline.
65
Inteligencija se mora promatrati kao manifestacija linosti u cjelini.
Za Wechslera int. moe biti socijalna, praktina ili apstraktna, mora se
razmatrati uz nagone, interese, potrebe.
Teorije inteligencije
Psihometrijska tradicija
Neuro-bioloka tradicija
Razvojna tradicija
Teorije procesiranja informacija
Psihometrijska tradicija
Individualne razlike u inteligenciji
Binet: teorijsko razumijevanje inteligencije, testovi slue u praksi (klasifikacija i
predikacija)
Cilj Binetovog rada: korektna klasifikacija inteligencije djece
Binet
Kronoloka (KD) i mentalna dob - prosjena intelektualna sposobnost unutar
specifine dobne skupine
MD/KD - relativni poloaj pojedinca u odnosu na osobe sline kronoloke dobi
dobri zadaci: raste broj tonih rijeenja s dobi
loi zadaci: nema povezanosti dobi i tono rijeenih zadataka
Binetov IQ
Problemi s Binetovim IQ:
razliito je znaanje IQ za razliite dobne skupine
zaostajanje od jedne god. za 3-godinje dijete ima razliito znaenje negoli za
14-godinjaka
zaostajanje trogodinjaka ozbiljnije (velike promjene u inteligenciji na mlaem
uzrastu)
Termanov IQ (1916.)
IQ=MD/KD x 100
3- godinjak e po ovoj formuli imati IQ=66, a 14-godinjak
IQ=93
Termanova revizija IQ ukazuje na niu MD kod razliitih uzrasta
MD maksimalna u 16.godini, problem kod odraslih
propadanje MD zbog bolesti, starenja onemoguava korektnu procjenu
Revizija Stanford-Binet testa
Wechslerov koncept devijacijskog IQ
DIQ - standardizirani rezultat na testu sposobnosti koji se usporeuje s
uratkom ostalih pojedinaca neke dobne skupine
Spearman (1927.)
g faktor - opi, proima sve vrste intelektualnih aktivnosti
s faktori - specifini, jedinstvani za posebne probleme
66
g faktor integrira i poboljava veinu sposobnosti pojedinca
Thurstone (1938.)
Inteligenciju ine specifine i odvojene sposobnosti - bez globalnog IQ
Teorija nastaje faktorskom analizom
pokuaj izoliranja razliitih vjetina za uspjeno rjeavanje zadataka
Primarne mentalne sposobnosti:
verbalne, numerike, spacijalne, perceptivne, fluentnost, pamenje,
induktivno rezoniranje
Gardner (1983.)
Novija konceptualizacija specifinih intelektualnih faktora
Sedam relativno nezavisnih sposobnosti:
jezine, glazbene, logiko-matematike, spacijalne, tjelesno-
kinestetske, interpersonalne, intrapersonalne
Ne spominje samo klasine tipove sposobnosti mjerene testovima
Inteligentna osoba moe imati atletske sposobnosti, glazbene i dobro poznavati
sebe
Vernon (1950.)
Intermedijalna pozicija izmeu objedinjujueg g-faktora (Spearman) i
multifaktorske teorije (Thurston)
Hijerarhijski model
Na vrhu g-faktor koji objedinjuje sve sposobnosti nie razine
Sljedea razina verbalno-obrazovnih i prostorno-mehanikih sposobnosti
Najnie su specifine sposobnosti
Guilford (1967.;1988.)
Teorija se temelji na 120 faktora (kasnije 150)
Operacije, sadraji, produkti
Inteligentno ponaanje je njihova interakcija
5 operacija (kognitivnih procesa)
4 sadraja
6 ishoda ili produkata
oslikava konvergentno miljenje
Ogranienja psihometrijskog pristupa
Teorije inteligencije pokuavaju razumijeti njezinu prirodu, veina testova
inteligencije zapravo ne mjeri te konstrukte
Potrebno je voditi rauna o diskrepanci izmeu teorije i prakse kada se
interpretira IQ
U procjeni inteligencije dominiraju psihometrijski testovi (Stanford-Binet,
Wechsler)
Razvojne teorije inteligencije
Piaget (1950.)
Zbog ega su djeji odgovori toni ili ne?
Odreeni obrasci odgovaranja karakteriziraju razliite dobne skupine
67
Kvalitativne razlike u miljenju osoba odreene dobi
Inteligencija - poseban oblik bioloke adaptacije izmeu osobe i okoline
(asimilacija, akomodacija)
Faze kognitivnog razvoja
Senzomotorna (do 2. godine)
Predoperacionalna (2.-7. godine)
Konkretno operacijska faza (7.-11. godina)
Formalno-operacijska faza (11. + godina
Senzomotorna faza
Refleksne reakcije koje se razvijaju od jednostavnih do sve sloenijih
mentalnih shema
Faza zavrava prvim znakovima unutranjih ili simbolikih konstrukata
Traje do druge godine ivota
Predoperacionalna faza
Razvoj jezika, simbolikog miljenja
Unutranji govor
Svijest o prolosti, sadanjosti, budunosti
Simbolika igra
Imitacija
Konkretno operacijska faza
Usvaja se konzervacija
Dijete moe zbrajati, oduzimati, klasificirati
Javlja se serijacija
Dijete je manje egocentrino, vie socijalno
Tekoe u provoenju operacija nezavisnih od okoline
Formalno-operacijska faza
Razvoj odraslog naina razmiljanja
Apstraktno miljenje
Formiranje i testiranje hipoteza
Koritenje dedukcije
Evaluacija rjeenja
Neuro-bioloka tradicija
Postoji neuroloka osnova inteligencije - neuroanatomski i neurofizioloki
proces u osnovi ponaanja koja se smatraju inteligentnim
Halstead (1961.)
Bioloka teorija inteligencije
Modane funkcije koje se odnose na inteligenciju nezavisne od kulture
(bioloka osnova)
68
Halstead (1961.)
Sredinji integrativni faktor
sposobnost organizacije iskustva
ranije uenje (background) obiteljska iskustva integriraju se s novim
iskustvima
adaptivna funkcija
Apstraktni faktor
sposobnost grupiranja stvari u razliite kategorije
percepcija slinosti/razlika izmeu predmeta, dogaaja, pojmova
Faktor snage
cerebralna snaga
sposobnost iskljuivanja afekata kako bi se intelektualne sposobnosti
mogle rasti i razvijati
Usmjeravajui faktor
odreuje smjernice ili fokus sposobnosti nekog pojedinca
nain na koji e ponaanje i intelekt biti izraeni
Cattell (1963.) i Hebb (1972.)
Tradicija procesiranja informacija
Modeli usmjereni na procese vie negoli na sadraje
Razumijevanje operacija, mentalnih procesa, transformacija, manipulacija
Usvajanje i pronalaenje informacija
69
Fluidna inteligencija
rjeavanje problema
percepcija odnosa,
osjetljiva na modana
oteenja
neverbalna,
osloboena kulture
raste do 14. god.,
nakon 20. g. polako
propada
Kristalizirana inteligencija
relativno trajna
razvija se interakcijom
fluidne inteligencije
osobe i faktora okoline
(kultura, obrazov)
razvija se do 40.
godine, polako pada
A inteligencija
uroena i bioloki
data
sposobnost
rjeavanja problema
ne moe se mjeriti
psihologijskim
testovima
B inteligencija
odreena okolinom
ovisna o iskustvu
reflektira
kumulirano znanje
osobe
mjeri je veina
testova inteligencije
Kako se informacije primaju, uskladitavaju i pronalaze te kako ti procesi izazivaju
odgovore
Veina modela ukljuuje
strukturne komponente (KP, DP)
funkcionalne komponente (transformacije, procesi)
Sternbergova trijarhika teorija (1985.)
Metakomponente, izvoenje, znanje
Komponencijalna, kontekstualna, iskustvena inteligencija
Inteligencija je svrsishodan proces, usmjeren cilju, moe ukljuivati
efikasno procesiranje informacija
Unutranje iskustvo osobe i socijalni kontekst iskustva
Inteligencija kao socio-kulturni fenomen
Nisu u svakoj kulturi ista ponaanja adaptivna
Znaenje ispitivanja inteligencije Sternberg vidi u praktinoj inteligenciji
70
71
Wechslerove skale inteligencije
David Wechsler radio je u bolnici Bellevue Hospital. Nezadovoljan Stanford
Binetovom mjerom inteligencije (usmjerena na djecu i daje jedan rezultat)
1939. razvija Wechsler-Bellevue skalu inteligencije, kasnije nazvana WAIS.
1949. razvija djeju verziju WISC.
1967. nastaje WPPSI za djecu od 2.5-7 godina.
Struktura WAIS testa
Globalni IQ, verbalni i neverbalni IQ
WAIS-III daje etiri indeksa:
Verbalno razumijevanje,
radno pamenje,
perceptivna organizacija i
mentalna brzina.
Verbalni i neverbalni testovi
Verbal ni :
Rjenik (WAIS)
Informiranost
Razumijevanje
Pamenje brojeva
Raunanje
Slinosti
Neverbalni :
Nedostaci na slikama
Strip (poredak slika)
Slaganje kocaka
Slaganje predmeta
ifriranje
Skale i norme za WAIS/WB
Za svaki subtest odreuje se prosjean rezultat
M=10 SD=3
Rezultati na subtestovima verbalnog i neverbalnog dijela meusobno se zbrajaju i
dobivaju se kompoziti
Tri su kompozitna rezultata: verbalni, neverbalni, globalni, (M=100, SD=15)
Pouzdanost WAISa
Unutarnja konzistencija i test retest pouzdanost su oko .95 ili vie za globalnu i
verbalnu skalu.
Za neverbalnu skalu pouzdanost je oko .90
Unutarnja konzistencija za pojedine subtestove kree se od .70 do .90. Test-retest je
oko .83.
Generalno je pouzdanost neto nia na subtestovima neverbalne negoli verbalne skale.
72
Valjanost WAISa
Za WAIS-III analize pokazuju tipine obrasce za skupine pacijenata s demencijom
Alzheimerova tipa, Parkinsonovom bolesti, tekoama uenja, modanim oteenjima.
Danas je najee koriten test
WISC-III
Najpopularniji test za procjenu intelektualnih sposobnosti djece od 6 g. do 16 g. i 11
mj.
Slian WAISu no s lakim zadacima.
Globalni, verbalni i neverbalni IQ
Mnogi subtestovi jednaki WAISu
Unutarnja konzistencija i test-retest pouzdanost oko .90
Kritike na sadrajnu valjanost
Pregledom specifinih estica pristranost neka djeca nemaju mogunost uenja
odreenog materijala
Pripadnici nekih etnikih skupina mogu, na nekim esticama, odgovoriti razliito no
ipak korektno
Neki rezultati zasieni jezinim vjetinama idu u prilog bijeloj djeci, srednje ili vie
klase
ime mogu biti uvjetovane razlike na testovima?
Mogue da su razlike na testu uvjetovane obrascima rjeavanja problema koji
karakteriziraju razliite subkulture
R. D. Goldman (1973.) Teorija razliitosti u procesiranju razliite strategije mogu
dovesti do efikasnih rjeenja za razliite tipove zadataka.
Strategije su medijatori vjetina i izvoenja zadataka.
Budui trendovi
Kompjutorska primjena i bodovanje
Nove skale
73
Wechslerova skala inteligencije Naini interpretacije
Interpretacija globalnog IQ
Izuzetno superiorna
inteligencija
Superiorna
Visoko prosjena
Prosjena
Nisko prosjena
Granina
Mentalna retardacija ili
intelektualni deficit
130 i vie
120-129
110-119
90-109
80-89
70-79
69 i nie
74
Procjena intelektualne efikasnosti
E Razlika V IQ/ NV IQ
E Intersubtestna analiza
E Intrasubtestna analiza
E Analiza verbalizacije
E Indeks deterioracije
Interpretacija verbalnog i neverbalnog IQ
E Znaenje diskrepance V-NV od 15 ili > bodova
E Mogui razlozi gubitka efikasnosti su:
Poremeaji miljenja
Organski poremeaji
Emocionalne smetnje
E Do 10 bodova razlike su uobiajene
E Razlike od 20 ili > bodova este kod psihijatrijskih bolesnika, samo kod 2% normalnih
E Vee razlike ee meu inteligentnim ispitanicima
Visoko razvijene verbalno-apstraktne sposobnosti koje nadmauju neverbalne
Veina psihijatrijskih bolesnika V IQ > neverbalnog: psihoze, organska
oteenja, neuroze
Oteenje LJ hem nii verbalni IQ, a D hem nii neverbalni IQ
Intersubtestna analiza (Profil analiza)
E Rezultat istog pojedinca na razliitim subtestovima
Izraunati srednji subtestni rezultat sumu ponderiranih vrijednosti podijelimo
brojem koritenih subtestova
Iznimka: ako je razlika V i NV IQ > 15 (kod globalnog IQ = 80-110) prosjek
raunamo posebno za V i NV skalu
E Kod globalnog IQ = 80-110 znaajno je svako odstupanje od prosjeka subtestova vee
od 1,5 ponderiranih bodova
E Ako je G IQ < 80 ili > 110, kritino odstupanje odreujemo tako da:
M subtestova / 4
Ako je M subtestova = 4, znaajno je svako odstupanje > 1 (4/4 = 1)
Znaenje odstupanja od testnog prosjeka > ili < od 1,5
E 1,5 2,5 iznad subtestnog prosjeka (+)
E 3 ili > iznad subtestnog prosjeka (++)
E 1,5 2,5 ispod subtestnog prosjeka (-)
E 3 ili > ispod subtestnog prosjeka (--)
E + 1,5 do 1,5 iznad/ispod subtestnog prosjeka (0)
E Na osnovu intertestne varijabilnosti Wechsler je izradio testne psihosindrome
75
M, 54 god., SSS, dg. depresija
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
Inf Raz Pam Ra Sli Strip Dopunj Koc Pred ifr
Ivan
V prosjek
NV prosjek
E V IQ = 136
E NV IQ = 106
E G IQ = 126
E Zbog razlike od 20 bodova raunamo prosjek posebno za V i NV skalu
E M V skale = 14,8
E M NV skale = 8,8
E Ako je G IQ < 80 ili > 110, kritino odstupanje odreujemo tako da:
E M subtestova / 4
E M V = 14,8 /4 = 3,7
E M NV = 8,8 /4 = 2,2
E ifriranje: vrlo nisko u odnosu na V skalu
E NV skala sniena
E Indikacija depresivne usporenosti
E Rezultata na NV skali nii to je depresivnost jaa
E Gubitak panje i koncentracije
E Pad motivacije
E Strip: snienje esto zbog sadrajne neprilagoenosti naoj populaciji
Testni psihosindromi (diferencijalno-dijagnostiki znakovi)
E Sindrom mentalne podnormalnosti
NV IQ > V IQ
76
Nizak G IQ
Mala intertestna varijabilnost
Metoda pokuaja i pogreaka
Ograniena sposobnost uenja
Nekritinost prema neuspjehu
Kod brojeva unatrag esto ne razumiju uputu
E Sindrom psihoorganskog oteenja
V IQ > NV IQ
Mala intertestna varijabilnost
Nizak rezultat kod pamenja unatrag
Niske kocke smetnje vizuomotorne koordinacije
E Neurotski sindrom
V IQ > NV IQ
Umjerena intertestna varijabilnost
Metoda pokuaja i pogreaka
Nedostaci na slikama + kocke > strip + predmeti
Konverzivne slike bolji rezultati na NV skali, kod opsesivno-kompulzivne
slike obrnuto
Opsesivci bolji rezultati na Informiranosti, konverzivna neuroza obratno
bolji na Razumijevanju
E Sindrom mladenake sociopatije (delinkventnost)
NV IQ > V IQ
Predmeti + strip > kocke + nedostaci na slikama
Mala subtestna varijabilnost
Ponaaju se ivahno i samopouzdano u tijeku testiranja
Manje efikasni u apstraktnom miljenju od vrnjaka
Strip relativno visok oteenje u socijalnoj inteligenciji postoji u ponaanju,
ne u percepciji
Dobro uoavaju znaaj socijalnih odnosa iskoritavaju za manipulaciju
drugima
E Sindrom shizofrenije
V IQ > NV IQ
Velika intertestna varijabilnost, vea na V skali
Sastavljanje predmeta nie od rezultata na Kockama
Strip + Razumijevanje < Predmeti + Kocke
Smanjena mentalna efikasnost
Usporeno i manje fleksibilno miljenje, perseveracija
Neuspjeh: Predmeti, dopunjavanje slika, raunanje praktine situacije
Teko uoavaju slinosti/razlike Slinosti
Najbolji rezultati na Informiranosti najmanje spontane verbalizacije
Intrasubtestni varijabilitet
E Ispitivanje uspjeha unutar istog subtesta
E Zadaci poredani od lakih prema teim
E Oekuje se da ispitanici vie grijee na teim zadacima
77
E U pojedinim sluajevima ne postoji oekivani raspored
cik cak profil kod poetne shizofrenije
Mentalna deterioracija
E Prirodno propadanje mentalnih sposobnosti poinje oko 30. godine
E Wechsler smatra da kod svih testova postoji faza uspona, platoa i opadanja
E Razlikuje otporne (sporo propadajue) i neotporne (brzo propadajue testove
E MD opadanje mentalne sposobnosti koje je vee od prirodnog gubitka, pojava
uvjetovana patolokim promjenama organske prirode
E Mentalne sposobnosti koje bre propadaju kod prirodnog starenja osjetljivije i na
patoloke promjene (koeficijent deterioracije)
E KD = (suma otpornih suma neotpornih) / suma otpornih x 100
E Oduzeti ponderiranu vrijednost prirodnog opadanja mentalnih sposobnosti za dob
ispitanika (popravak)
Otporni i neotporni testovi
E Otporni
E Informiranost
E Razumijevanje
E Dopunjavanje slika
E Sastavljanje predmeta
E Neotporni
E Pamenje
E Raunanje
E Kocke
E ifriranje
% MD
E Gubitak od 20% ili vie ukazuje na opadanje ili oteenje inteligencije bez objanjenja
uzroka
E Nema objanjenja za negativnu deterioraciju
E Pomae u identifikaciji sumnjivih sluajeva ili deterioriranih s veom sigurnou
78
M, 26 god., SSS-sanitarni tehniar, dg.
psihoorganski sindrom, modani edem
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Inf Raz Pam Ra Sli Strip Dopunj Koc Pred ifr
Alan
V prosjek
NV prosjek
E V IQ = 85
E NV IQ = 57
E G IQ = 70
E Zbog razlike od 20 bodova raunamo prosjek posebno za V i NV skalu
E M V skale = 7
E M NV skale = 3,5
E Ako je G IQ < 80 ili > 110, kritino odstupanje odreujemo tako da:
E M subtestova / 4
E M V = 7/4 = 1,75
E M NV = 3,5/4 = 0,875
E Razlika V i NV IQ > 20 bodova javlja se samo u 4% sluajeva
E Ako je razlog tome modano oteenje onda je to kod akutnih ozljeda, ne kroninih
(Matarazzo, 1972.)
E Snienje: dopunjavanje slika
E Mjeri perceptivnu organizaciju, panju i koncentraciju
E Ukazuje na poremeaj osnovnih misaonih operacija (tekoe razlikovanja
bitno/nebitno)
E Snienje: sastavljanje predmeta
E Tekoe perceptivne i misaone organizacije i vizuo-motorne koordinacije
E Snienje: ifriranje
E Tekoe vizualne retencije, trajnijeg mentalnog napora i koncentracije, rigidnost, teko
se prebacuje s jednog na drugi sadraj
E Snienje: kocke
E Gotovo uvijek najvie na NV skali (kod zdrave osobe)
E NV dio jako nizak zbog poremeaja miljenja
E Snienje: pamenje i raunanje tekoe panje i koncentracije
79
E Kod ponavljanja brojeva unatrag grijei ve kod lakih nizova
E % MD = - 21
Analiza verbalizacije
E Kvalitativna analiza
Prouavanje govora (izraz miljenja npr. Sch)
Sline verbalne karakteristike pojedinih kategorija klinike populacije
Stil, sintaksa, izbor rijei
Histerici verbalna dramatizacija, moraliziranje
Opsesivci bogat, individualiziran rijenik
M, 49 god., KV voza, pretjerano
uivanje alkohola
0
2
4
6
8
10
12
14
Inf Raz Pam Ra Sli Strip Dopunj Koc Pred ifr
Josip
V prosjek
NV prosjek
E V IQ = 102
E Snienja:
E Pamenje auditivno KP, tolerancija na anksioznost i frustraciju, panja,
koncentracija
E Raunanje KP, apstraktno miljenje, numeriko rezoniranje
E NV IQ = 100
E Snienja:
E Kocke apstraktno miljenje, analiza/sinteza, vizuomotorna koordinacija
E ifriranje vizuo-motorna koordinacija, brzina procesiranja, koncentracija,
fleksibilnost, frustraciona tolerancija
80
E G IQ = 101
E % MD = 38 11 = 27
E Vrlo vjerojatno deterioracija
E Anksiozan za vrijeme testiranja ubrzanog misaonog tijeka, beznae i
besperspektivnost
E 5 godina na ratitu
E Prije 1 g. hospitaliziran, ambulantni tretman
E Nemogunost kontrole impulsa
E Socijalna izolacija, problemi u komunikaciji
E Problemi sa spavanjem i apetitom
E Glavobolje, tekoe koncentracije, tekoe pamenja recentnih dogaaja
E Miljenje rigidno, koncentracija i pamenje oteano, tekoe odravanja mentalnog
napora organska cerebralna disfunkcija alkoholne etiologije
M, 39 g., 11 god. kolovanja, pera
autobusa
0
2
4
6
8
10
12
Inf Raz Pam Ra Sli Strip Dopunj Koc Pred ifr
Vlado
V prosjek
NV prosjek
E V IQ = 96
E Snienja:
E Pamenje auditivno KP, tolerancija na anksioznost i frustraciju, panja,
koncentracija, efikasnost mentalne kontrole
E NV IQ = 76
E Snienja:
E Kocke apstraktno miljenje, analiza/sinteza, vizuomotorna koordinacija, osjetljiv na
prava oteenja inteligencije
E ifriranje vizuo-motorna koordinacija, brzina procesiranja, koncentracija,
fleksibilnost, frustraciona tolerancija
E Kocke ispod prosjeka NV skale modano oteenje ?
81
E Rezultat na NV skali znatno snien mogue zbog poremeaja miljenja
E ifriranje ukazuje na funkcionalne smetnje zakoenost, tekoe u situacijama koje
trae brzo i tono reagiranje
E % MD = 39 5 = 34
Procjena specifinih problema WB skalom
Tekoe u uenju
Tekoe u razvoju vjetina itanja, pisanja, govorenja, miljenja ili raunanja
Slabija sposobnost procesiranja informacija
Osoba je normalne inteligencije, no postoji diskrepanca izmeu postignua i
intelektualnih sposobnosti disfunkcija SS
Cilj procjene: odrediti jake i slabe strane pojedinca te kreirati optimalan program
Podruja procjene
Razvojno kognitivni procesi
Postignue
Zahtjevi okoline
Reakcije drugih na tekoe osobe
Interakcije s drugim faktorima kao:
Strah od neuspjeha, interpersonalna prilagodba, slini problemi u obitelji
Postoji li specifini WB profil koji ukazuje na tekoe u uenju?
20% osoba s dijagnozom tekoa u uenju ima niske rezultate na: informiranosti,
pamenju, raunanju i ifriranju
Navedeni subtestovi mjere:
Brzinu procesiranja informacija, vizualno KP, vizuomotornu koordinaciju
(ifriranje)
Numerike sposobnosti i sposobnost nizanja (Pamenje i Raunanje)
Testni rezultati djece WISC-III
Djeca s tekoama u uenju posebno niski rezultati na pamenju, raunanju i
ifriranju
82
Djeca s ADHD posebno loi rezultati na raunanju i ifriranju
Velik broj djece nema taj rezultat
Bannatyne, 1974.
Najvii rezultati na testovima koji trae spacijalne sposobnosti: Predmeti, Kocke,
Nedostaci na slikama
Umjereni rezultati na testovima pojmovnih vjetina: Razumijevanje i Slinosti
Najnii rezultati na subtestovima koji ukljuuju nizanje po nekom pravilu ili
vremenskom slijedu
Steeno znanje rezultati na Informiranosti i Raunanju
Zakljuak
Osobe s tekoama u uenju postiu bolje rezultate u zadacima koji ukljuuju
funkcije D hemisfere (simultano procesiranje npr. Predmeti, Kocke, Dopunjavanje
slika)
Loije rezultate postiu na zadacima sekvencioniranja (nizanja) Pamenje, Strip,
ifriranje
Mentalna retardacija
Definiranje
Nespecifian, heterogeni poremeaj
Javlja se od roenja do 18 mjeseci ivota
Opa inteligencija je za 2 SD ispod prosjeka
Uz nisku inteligenciju javljaju se tekoe u nezavisnom funkcioniranju osobe, te
tekoe u rjeavanju svakodnevnih problema
Potrebno je manje naglaavati razinu nesposobnosti, ve se usmjeriti na tip podrke
koji je osobi potreban
Identificirati kako se moe maksimalno pospjeiti funkcioniranje osobe uz pruanje
najbolje podrke
Znaenje interakcije osobe i njezine okoline
DSM-IV klasifikacija odreuje stupanj ozbiljnosti retardacije
50/55 do 70 laka
35/40 do 50/55 umjerena
20/25 do 35/40 teka
oko 20/25 vrlo teka retardacija (ne moe se provjeriti standardiziranim testovima)
Dvije ope kategorije
Obiteljska retardacija slabo genetsko nasljee, siromana okolina, neki mogui
organski faktori
83
Laka retardacija, bolje adaptivne sposobnosti
Organska retardacija tea, povezana s neurolokim disfunkcijama i genetskim
oteenjima
Osobe koje trebaju veu skrb, no mogu obavljati rutinske dnevne aktivnosti
Zakljuak
Najtei testovi: Informiranost, Raunanje i Rjenik
Problem s verbalnim razumijevanjem
Najjednostavniji testovi: Dopunjavanje slika i Slaganje predmeta
Zasieni faktorom perceptivne organizacije
Darovita djeca
V i NV IQ > 130
Djeca sa specifinim sposobnostima glazba, pokret, umjetnost klasificiraju se kao
darovita iako IQ nije nuno > 130
Procjenu valja nadopuniti:
Testovi postignua, analiza uradaka djece, procjena eksperata
IQ i darovitost, IQ i kreativnost
IQ ograniava definiranje darovitosti
Odnos inteligencije i kreativnosti
Mnoge osobe visokog IQ ne postiu mnogo u ivotu
Znaenje:
Motivacije
Discipline
Okolinskih mogunosti poticaji
Obrazovanja
Delinkvencija
Vii rezultati na neverbalnom dijelu testa Dopunjavanje slika, Strip, Slaganje
predmeta
Niski rezultati na testovima koji pokazuju kolsko postignue Informiranost,
Raunanje, Rjenik
Rezultati na subtestu Slinosti relativno visoki u
Tekoe u prosuivanju snienje na Razumijevanju
Tekoe u adaptaciji i konformiranju kolskoj situaciji snienje na testovima koji
mjere usvojenost kolskih/akademskih informacija
84
Neuropsihologijska procjena
Uvod u kliniku neuropsihologiju
Primjena znanja iz neuropsihologije (odnos mozga i ponaanja)
Podruja ispitivanja:
Spoznajne funkcije (jezine, numerike, prostorne)
Motorike funkcije
Emocionalne osobine (izraavanje i razumijevanje emocija)
Osobine linosti
Mentalni poremeaji (depresija, Sch)
Psiholozi ispituju znakove i simptome neurolokih deficita pomou:
Povijesti bolesti,
Intervjua,
Testiranja,
Procjene inteligencije,
Specifinih sposobnosti
Ciljevi neuropsihologijske procjene
Diferencijalna dijagnoza:
razumjeti i kvantificirati efekte oteenja mozga na intelektualne, motorne i
emocionalne funkcije
odrediti prirodu oteenja (teina i stupanj) i uputiti na mogue podruje oteenja
otkriti blaa odstupanja koja se ne otkrivaju drugim dijagnostikim postupcima
(efekti trauma glave ili rani simptomi degenerativnih bolesti)
identificirati neuobiajenu modanu organizaciju koja se javlja kod ljevorukih
pojedinaca ili kod ranih modanih ozlijeda
Planiranje tretmana i rehabilitacije
Rad s lanovima obitelji
Evaluacija tretmana
Razlike izmeu oteenja i nesposobnosti
Oteenje (impairment) se odnosi na normativne usporedbe podataka dobivenih
testovima
Nesposobnost (disability) se odnosi na kontekst u kojemu se pacijent nalazi (ivotni
uvjeti, okolina, interesi)
85
to ukljuuje procjena?
Predznanja iz psihologijskog testiranja, funkcionalne neuroanatomije, neurologije i
psihopatologije
Poznavanje resursa drutvene zajednice (mogunosti rehabilitacije, grupe za podrku,
radne i edukacijske mogunosti)
Fleksibilni, kreativni, problemu usmjereni pristup svakom pojedinom pacijentu
Implikacije za procjenu
Identificirati konkretne potekoe koje pacijent doivljava prva razina
Identificirati relativno dobro ouvane funkcije koje se koriste u razvoju
kompenzacijskih strategija druga razina
Neuropsihologijska procjena
Testovi i postupci ukljueni u neuropsihologijsku procjenu variraju u funkciji
razliitih faktora:
Cilja procjene
Neuroloke (ne) oslabljenosti ispitanika
Temeljitosti pregleda
U neuropsihologijskoj procjeni koristi se vei broj testova; minimalno sljedei testovi:
Test inteligencije
Test linosti
Perceptivno-motoriki i/ili Test pamenja.
Ukoliko se identificira oteenje, ispitanik (pacijent) e se uputiti na daljnje puno
detaljnije ispitivanje.
Povijest i razvoj klinike neuropsihologije
50-tih godina prologa stoljea: Halstead, Reitan i Goldstein u SAD-u, Rey u
Francuskoj i Luria u SSSR-u
HR baterija (1947.) je bila uspjena u odreivanju prisutnosti mozgovnog oteenja,
lokacije i prirode postojee lezije kvantitativni pristup
tri L: Lezija, Lokalizacija i Lateralizacija
Luria (1966.) zasniva svoj rad na idiografskom pristupu: postavlja hipoteze o
moguem uzroku pacijentova ponaanja koje testira putem klinikog promatranja
kvalitativan pristup
Christensen (1979.) organizira Lurijine postupke u fleksibilni oblik testiranja
hipoteza, prireuje testni materijal i standardizira upute za primjenu: Luria-Nebraska
baterija
Uvod u intervju
Svaka valjana procjena treba zapoeti paljivo pripremljenim intervjuom jer intervju
omoguava:
integraciju podataka o problemu pacijenta s njegovim backgroundom,
identifikaciju faktora koji mogu interferirati s tonou interpretacije podataka
dobivenih neuropsihologijskom procjenom,
postavljanje hipoteza o tome to je u osnovi kognitivnih i ponaajnih problema na koje
se pacijent ali te stoga prethodi neuropsihologijskom testiranju.
86
Povijest bolesti
Tipina neuropsihologijska procjena poinje paljvim biljeenjem podataka iz ivotne
povijesti osobe; obino iz slijedeih podruja:
Medicinska povijest pacijenta.
Medicinska povijest pacijentove obitelji.
Postojanje ili ne razvojnih tekoa.
Psihosocijalna povijest.
Priroda, teina i progresija bolesti kroz vrijeme
Neuropsihologijsko ispitivanje mentalnog statusa
Neuropsihologijska procjena ukljuuje sljedea podruja procjene
Svijest
Emocionalno stanje
Miljenje sadraj i jasnoa
Pamenje
Percepcija
Izvoenje aktivnosti motorno funkcioniranje
Jezik
Govor
Dominantnost hemisfera
Neuropsihologijsko testiranje
Faktori koji mogu ometati uradak na neuropsihologijskim testovima
prethodne ozljede mozga, modani udar, uroena ili prethodna neuroloka stanja
apsans (epileptiki napad)
akutna bol i razliite tjelesne smetnje (glavobolje, deprivacija od sna, ekstreman umor)
periferna senzorna i motorna oteenja
trenutne i kronine bolesti (dijaliza, karcinom, HIV, poremeaj titnjae, srani
problemi, epilepsija)
zlouporaba alkohola i droge
uzimanje lijekova (antikonvulzanti, antidepresivi, antipsihotici, litij)
psihijatrijske bolesti (depresija, Sch)
psihosocijalni stresori
sniena motivacija ili simulacija
negativna interakcija pacijent - ispitiva
kulturalne i jezine razlike
premorbidne sposobnosti i obrazovanje
zvanje i zanimanje
prethodno iskustvo s testnim materijalom i vjeba
87
sloenost testa
Neuropsihologijski testovi
Testovi i postupci procjene ukljuuju razliite aspekte funkcioniranja:
Perceptivno funkcioniranje.
Motorno funkcioniranje.
Verbalno funkcioniranje.
Pamenje.
Kognitivno funkcioniranje.
Koriste se za procjenu oteenja ili nesposobnosti te kao dopuna procjene lijenika.
Testovi mogu pomoi u procjeni:
Promjena mentalnog statusa,
Abnormalnosti u funkcioniranju prije nego li se detektiraju strukturalne
abnormalnosti,
Jakih i slabih strana pacijenata,
Sposobnosti ustrajanja u zadatku,
Promjena u funkciji vremena.
Problemi povezani uz neuropsihologijsku procjenu
Istraivanja se provode retrogradno (od poznatih promjena u ponaanju do
pronalaenja mjesta lezije)
Izbor pacijenata za istraivanja - specifini kriteriji: pogodniji pacijenti koji
boluju od tumora mozga iji je opseg oteenja poznat (tumori koji rastu
unutar ovojnice - meningeomi; utjeu na funkciju mozga pritiskom na okolno
tkivo) negoli pacijenti s tumorima koji se ire velikom brzinom ili koji rastu
difuzno - glioblastomi - infiltrativni tumori koji urastaju u okolno tkivo
(maligni tumori)
Problemi povezani uz osjetljivost testova
ako je oteenje zahvatilo vei dio mozga nema potrebe za koritenjem testa
vee osjetljivosti
kod manje lezije, efekti na ponaanje specifiniji, potreba za osjetljivijim
testom
Vrijeme potrebno za procjenu
Primjena samo jednog testa nije dovoljna ve je potrebno koritenje veeg
broja testova, to trai odreeno vrijeme - esto 6 ili vie sati (nekoliko
susreta).
Pojedinci s organskim oteenjem podbacuju na neki testovima, dok drugi s
poznatim cerebralnim oteenjem uspjeno rjeavaju iste testove
Faktori koji u interakciji s modanom patologijom oteavaju interpretaciju testnih
rezultata
neadekvatni testovi za osobe starije ivotne dobi i kulturno deprivirane
pojedince,
premorbidna inteligencija,
spolne razlike,
snien rezultat nije uvijek znak organiteta.
Utjecaj demografskih varijabli - obrazovni i kulturalni faktori utjeu na testne
rezultate - potreba za odgovarajuim normama
88
postupci neuropsihologijske procjene ne mogu lako diskriminirati osobe sa stvarnim
MO od tekih disfunkcija koje su psihogeno uvjetovane
Je li oteenje arino ili difuzno?
arino oteenje - mogue ga je lokalizirati (odrediti arite); povezano sa
specifinim i ogranienim kognitivnim, afektivnim i ponaajnim disfunkcijama
(kapsulirani tumori - benigni, specifine traume, arine infekcije, cerebrovaskularni
poremeaji)
difuzno oteenje - prate ih obuhvatniji poremeaji; posljedica su anoksije ili hipoksije
(uslijed zaepljenja arterije), zaraznih bolesti, degenerativnih bolesti, zloporabe
lijekova
Je li oteenje posljedica unitenja modanog tkiva ili bolesti?
unitenje modanoga tkiva, primjerice, ranjavanje vatrenim orujem - ogranieni
simptomi koji se specifino odraavaju na ponaanje
bolesti modanoga tkiva (rane ili infekcije) - generalizirana modana oteenja i
ponaajne disfunkcije irih razmjera
Je li oteenje progresivno ili nije?
Prognoza o tome radi li se o progresivnoj bolesti ili o bolesti stabilnih uvjeta znaajna
je za informiranje pacijenta, za programe intervencije i rehabilitacije
Do progresivne deterioracije dovode - difuzno modano oteenje, infekcije,
pothranjenost.
Ne dovode do progresije - udarci glave, aneurizme - proirenja arterija,
cerebrovaskularni poremeaji - cirkulacija krvi blokirana ateromima
(degenerativne promjene arterija s posljedicom formiranja krvnih ugruaka -
tromba)
Je li oteenje akutno ili kronino?
Vei dio oporavka smetnji u ponaanju i kognitivnoj sferi odvija se u vremenskom
intervalu 1-2 mjeseca nakon modane traume.
Ako se radi o arinom modanom oteenju oporavak moe trajati cijeli niz godina.
Kod kroninih modanih disfunkcija - modane i ponaajne deterioracije postaju
sve rairenije i sve tee.
Mlae osobe (30 godina ili mlae) postepeno uspostavljaju svoje funkcije dok stariji
rijetko uspijevaju.
Je li oteenje organsko ili funkcionalno?
Osobe s teim psiholokim problemima mogu pokazivati tekoe sline
simptomima koje izaziva MO, kako u ponaajnoj tako i u kognitivnoj sferi.
Pogrena dijagnoza - negativne posljedice u socijalnoj prilagodbi i obzirom na
oporavak koji se postie terapijom.
Ako se grekom dijagnosticira MO - posebno dg. koja ukljuuje degenerativne ili
difuzne promjene, moe se odustati od psihoterapije i/ili se moe dati pogrena
farmakoterapija.
89
Oba postupka tetna - pogoranje stanja ili smanjenje vjerojatnosti oporavka
Kako razlikovati neurozu od organiteta?
blaga indiferentnost
simboliki znaaj simptoma
varijacije simptoma ovisno o situaciji
sekundarna dobit
slabo vjerojatni simptomi - reaktivna konverzivna stanja
Simptomi koji idu u prilog organitetu
Prisutnost motorikih i specifinih senzornih oteenja, ako su ogranieni samo na
jedan dio tijela (lateralizirani)
Tekoe u razlikovanju organskog modanog oteenje i kronine Sch.
Velik broj simptoma lezija prefrontalnog renja slino znakovima shizofrenije
konfuzija
poremeaj miljenja
indiferentnost u odnosu na socijalne norme
nedostatnost perceptivnog i motornog slijeda
progresivni gubitak pamenja
perseveracija
smanjena verbalna fluentnost
smetnje raspoloenja
Simptomi lezija temporalnih renjeva i slini manino depresivnom poremeaju
promjene raspoloenja
napadi bijesa
iracionalnost
progresivni gubitak pamenja
propadanje logikog rezoniranja
tekoe u percepciji kompleksnih oblika
Neuropsihologijska procjena pamenja
Pamenje
E Promjena ponaanja kao rezultat iskustva, pohranjivanja informacija i samog procesa
njihova pohranjivanja
E Senzorno pamenje (ikoniko, ehoiko)
Ikoniko vidno senzorno pamenje (200-500 ms)
Ehoiko sluno senzorno pamenje
E Kratkotrajno pamenje (KP)
Ogranienog kapaciteta, kratkog trajanja
Slini pojmovi: neposredno, aktivno ili radno pamenje stadij stjecanja
Osjetljivo na neurofizioloki poremeaj (gubitak svijesti), interferenciju
E Dugotrajno pamenje (DP)
Neogranienog kapaciteta, trajno
90
E Konsolidacija prijenos iz KP u DP
E Enkodiranje manipulacija informacijama koje se pohranjuju
E Dosjeanje pristup pohranjenim informacijama
doziv (samopotaknuto dosjeanje)
prepoznavanje (percipiranje informacije kao poznate)
klju za dosjeanje (dogaaj, osjet, doziv potaknut verbalnim kljuem)
Kategorije pamenja
E Deklarativno
Znanje injenica
Epizodiko pamenje informacije o iskustvima u odreenom trenutku i na
odreenom mjestu (osobe, mjesta, dogaaji autobiografsko pamenje)
Semantiko pamenje openita nauena znanja i injenice o svijetu (pojmovi,
pravila, znaenja, nezavisno od specifinih dogaaja)
Zahvaeno klasinim amnezijama
E Nedeklarativno, proceduralno
Informacije o tome kako neto uiniti (navike, postupci i vjetine)
Implicitno pamenje
Stjee se nesvjesno
Sauvano u klasinim amnezijama
Poremeaji pamenja
E Pripadaju najeim kognitivnim problemima s kojima se pacijenti obraaju svom
lijeniku i psihologu
E Uzroci tim poremeajima se kreu od genetskih preko neurolokih i metabolikih
disfunkcija do emocionalnih i psiholokih problema
E Iako su uenje i pamenje meusobno povezani procesi, potekoe s uenjem se
najee javljaju u djece kolske dobi i adolescenata, dok se potekoe s pamenjem
javljaju u starijih osoba
E Dob, formalno obrazovanje i inteligencija su relevantni faktori koje treba uzeti u
obzir pri interpretaciji rezultata na testovima povezanim s uenjem i pamenjem
E Provoenje dobrog poetnog intervjua i prikupljanje osobnih i medicinskih podataka
pacijenta je dio standardno dobre klinike prakse
E EEG, CT, MRI nalazi, izvjea lanova obitelji i drugih znaajnih osoba
Mjere za procjenu pamenja
E Wechslerove skale pamenja (Wsp-I Wsp-II)
primarno ispituje verbalno pamenje
E Bentonov test vizualnog pamenja (Bentonov test vizualne retencije)
neverbalno pamenje
E Rey-Ostterieth test precrtavanja i dosjeanja sloenog geometrijskog lika
neverbalno pamenje
E Pojedini subtestovi Wechslerove skale inteligencije
Pamenje, Raunanje, ifriranje
Koritenje testova za procjenu pamenja u klinike svrhe
91
E Odreivanje funkcionalne promjene - npr., ako se sumnja u poetak demencije,
pacijent treba biti testiran nekoliko puta kroz nekoliko mjeseci kako bi se utvrdila
eventualna progresivna deterioracija
E Pomo pri dijagnozi - ukljuuje vie od same procjene oteenja pamenja: npr.,
procjena se moe vriti sa svrhom identifikacije jesu li problemi pamenja uzrokovani
lezijama frontalnog renja ili se radi o relativno istoj amneziji kao kod Korsakovljeva
sindroma; ili jesu li deficiti u pamenju uzrokovani lezijama mozga ili postoji
mogunost psihogenih uzroka
E Detaljan opis stanja pacijenta - npr., pacijent s ozljedom glave moe biti ispitivan s
ciljem procjene jesu li njegova oteenja pamenja i drugih kognitivnih sposobnosti
preteka za normalan povratak na posao i kako e ona utjecati na njegovo
svakodnevno funkcioniranje
E Odabir vrste rehabilitacije
Wechslerova skala pamenja (Wsp-I)
E ispitivanje pamenja adolescenata i odraslih (od 18. godine nadalje)
E sastoji se od 7 subskala:
Ope informacije i podaci o sebi, Orijentacija, Mentalna kontrola, Pamenje
brojeve, Logiko pamenje, Asocijativno pamenje, Vizualna reprodukcija
E Ope informacije i podaci o sebi
ukljuuje jednostavna pitanja o datumu roenja te ope poznatim injenicama
E Orijentacija
prostorna i vremenska orijentacija
E Mentalna kontrola
test panje, osjetljiv na organsko oteenje
E Pamenje brojeva
odgovara subtestu Wechslerove skale inteligencije
upuuje na slabiju panju i koncentraciju
ako je pamenje brojeva unatrag nie od pamenja unaprijed radi se o:
E snienoj mentalnoj fleksibilnosti i/ili tekoama u zadravanju
mentalnih slika brojeva
E tekoama u izvoenju - zadraavanje informacija u KP uz istodobno
manipuliranje tim informacijama
E Logiko pamenje
neposredno dosjeanje pria razmjerno je stabilno kroz srednju ivotnu dob,
poinje opadati u starijoj dobi
odgoeno dosjeanje poinje opadati ve od 30. godine, na rezultate utjee
obrazovanje, nema jednoznanih podataka o utjecaju spola
Pamenje brojeva u funkciji dobi i logiko pamenje obzirom na dob (neposredno i
odgoeno pamenje)
92

E Asocijativno pamenje
test verbalne retencije
sposobnost novog uenja, dobar pokazatelj modanog oteenja
dobar u otkrivanju manipulacije
kod lezija L hemisfere smanjena uspjenost kod neposrednog i odgoenog
dosjeanja
E Vizualna reprodukcija
neposredno vizualno pamenje
ne pokazuje dobre osobine u razlikovanju lezija D i L strane mozga; iako je
zadatak neverbalan lako ga je opisati rijeima
Wechslerova skala pamenja (Wsp-I) - zakljuna razmatranja
E izraunava se kvocijent pamenja - nema osobito znaenje za neuropsihologijsku
procjenu - pamenje ima vie razliitih aspekata pa ga nije mogue opisati
jedinstvenom vrijednosti
E Wsp I i II ne ukljuuje mjere odgoenog pamenja, niti odvojene indekse za verbalno i
neverbalno pamenje
E veina zadataka mjeri verbalno pamenje
Bentonov test vizualne retencije (BVRT)
E Kliniki istraivaki instrument za procjenu vizualne percepcije, vizualnog pamenja i
vizuo-konstruktivnih sposobnosti
E Dobro razlikuje tekoe panje koje su karakteristine za brojne psihijatrijske i
neuroloke pacijente
E Korelacija s inteligencijom od .46 do .71, poeljno je koristiti test kod osoba barem
prosjene inteligencije (donja granica IQ=80)
E Opadanje uratka na ovom testu javlja se nakon 50-te godine
E Postoje 3 alternativne, paralelne forme, C, D i E, svaka sa po 10 predloaka
E 4 metode primjene
E Svaka se forma sastoji od 10 crtea s jednim ili vie likova. Veina crtea sadri 3 lika
to test ini osjetljivim na probleme vidnog zanemarivanja
E Ispitiva biljei broj i tip pogreke
E Vrijeme primjene oko 5-10 minuta
Naini koritenja BVRT
93
E Oblik A - crte se gleda 10 sekundi i potom odmah reproducira prema sjeanju
E Oblik B - ispitanik promatra crte 5 sekundi i potom odmah reproducira prema
sjeanju (komparacija vremena za procesiranje podraaja)
E Oblik C - ispitanik precrtava likove to omoguava odvajanje pamenja od
perceptivno-motornog aspekta zadatka
E Oblik D - reprodukcija lika slijedi nakon odreenog intervala retencije. Crte se
promatra 10 sekundi, retencija je 15 sekundi, nakon ega slijedi reprodukacija
Vrste pogreaka kod BVRT
E Pogreke se prebrojavaju i klasificiraju po tipu
E Postoji 6 vrsta pogreaka:
isputanje ili izostavljanje
distorzije
perseveracije
rotacije
pogreke lokalizacije
pogreke u veliini
Rezultati istraivanja
E Korelacija s testovima inteligencije oko 0.70, preporuuje se primjena ako je IQ barem
80 (donja granica za primjenu testa)
E Rezultati ovise o dobi od 8 do 14/15 godina rezultati rastu i dostiu razinu odraslih
osoba to se zadrava do 40 godina
E Izmeu 40-50 godina rezultati pomalo opadaju, iznad 50. godine sve izrazitije
Interpretacija rezultata
E Odstupanje od oekivanog rezultata (prosjean broj greaka za dob) za dvije pogreke
vjerojatno oteenje funkcije vizualnog pamenja
E Odstupanja za tri pogreke znaajno oteenje funkcije vizualnog pamenja
E Odstupanje za etiri ili vie pogreaka tee oteenje funkcije vizualnog pamenja
# Primjer, M, 40 god. SSS
E U svakoj seriji se prema normama za ovu dob oekuje 5 pogreaka
E Ako je broj pogreaka 7 to je za dvije vie od prosjeka
E To emo interpretirati u smislu vjerojatnog oteenja funkcije pamenja
E Rezultati se odreuju za svaku seriju posebno
Primjer pogreaka kod BVRT
94
# Perseveracije lika iz prethodnog crtea



E Perseveracija perifernoga lika
95
# Distorzija
# Rotacija
96
Tipine organske pogreke
isputanje ili izostavljanje - najea pogreka (depresivni pojedinci ili s
poremeajem vizualnog pamenja); izostavljanje perifernog lika tipina
organska pogreka
distorzije ako su izmiljeni dijelovi likova, do potpune bizarnosti - Sch
perseveracije tipina organska pogreka; popunjavanje praznina u
pamenju; najdiskriminativnije pogreke indikativno ako je 20% takvih
greaka
rotacije krakteristine za organitet (45, 90, 135, 180 stupnjeva); osim
rotacija stabilizacije nisu organske pogreke
pogreke lokalizacije nije tipina za organitet, vie ukazuje na smetnje
koncentracije nego pamenja
pogreke u veliini pogreke tipine za organitet, relativno su rijetke, osoba
ne uoava razlike u veliini likova
Rey-Osterrieth test sloenog lika
E Test mjeri:
vizuospacijalne konstruktivne funkcije i
vizualno pamenje
E Dva oblika zadataka:
prectravanje i
reprodukcija po sjeanju (od 3 do 30 min)
E Elementi koji se ocjenjuju:
tip konstrukcije
tonost i bogatstvo reproduciranog lika
brzina rada
ponaanje za vrijeme izvoenja
97
Lik A iz testa Rey-Osterrieth testa
Tonost i bogatstvo reprodukcije lika
# Primjeri nekih od 18 elemenata ija se tonost reprodukcije ocjenjuje
98
Usporedba uratka na testu zdrave osobe i osobe s anterogradnom amnezijom
Diskriminacija lik/pozadina odvajanje lika od pozadine
99
Wechslerova skala inteligencije (WB-II)
E Subtest pamenja (jednako kao Wsp)
E Subtest raunanja
ee povezan s lezijama L hemisfere, no susree se i kod lezija D hemisfere
E Subtest ifriranja
najosjetljiviji test na modano oteenje
snienje je posljedica lezija na razliitim podrujima mozga
upuuje na tekoe u brzini procesiranja informacija i/ili uenja, nizanja,
koncentracije te vizuo-motornih sposobnosti
Neuropsihologijska procjena
Podruja procjene
O Perceptivne sposobnosti
Vizualne/Vidne
Auditivne/Slune
Taktilne/Didir
O Motorna koordinacija i ravnotea
O Konstruktivne perceptivno-motorne sposobnosti (senzo-motorne sposobnosti)
O Verbalne/Jezine sposobnosti
O Pojmovno rezoniranje
Testovi perceptivnih i motorikih sposobnosti
Vizualna percepcija
O Test prepoznavanja lica ili facijalnog prepoznavanja (Benton i Van Allen, 1973.)
54 zadatka
Prepoznavanje lica s predloka (kriterija) izmeu 6 slinih lica (6 zadataka)
Prepoznavanje 3 fotografije osobe snimane sprijeda meu 6 fotografija
snimanih iz drugaijeg kuta (24 odgovora)
Prepoznavanje lica snimljenih sprijeda pod razliitim svjetlom trae se 3
fotografije izmeu 6 predloenih (24 odgovora)
Poremeaji facijalnog prepoznavanja
O Ukljuena percepcija i pamenje
O Facijalna agnozija ili prosopagnozija nesposobnost prepoznavanja lica poznatih
osoba, ukljueno pamenje
O Defekt diskriminacije nepoznatih lica ne zahtijeva pamenje ili ranije iskustvo
Pretpostavlja se da se radi o disfunkciji D hemisfere
100
Neka istraivanja ukazuju na bilateralne lezije temporalno-okcipitalno i
parijetalno-okcipitalno razlog rijetkosti poremeaja
Vizualno prepoznavanje
O Svi testovi poznatih lica temelje se na dozivu pohranjenih informacija imaju
komponentu pamenja
O Pacijenti s oteenjem LJ hemisfere = prepoznaju, ali teko imenuju osobe
O Pacijenti s oteenjem D hemisfere = tekoe prepoznavanja
Neki testovi vizualne percepcije
O Test skrivenih rijei i likova (Talland, 1965.)
Trae se jednostavni meu sloenim likovima i jednostavne rijei u
besmislenom nizu slova
npr. arbomorentg
Test posebno osjetljiv na lezije Brokinog i Wernickeovog podruja, te
frontalnog renja openito
O Prepoznavanje i doziv rijei i slika (Battersby, bender, Pollack i Kann, 1956)
Prezentiraju se poznate rijei npr. Soboslikar
Prezentiraju se simetrini likovi (uz vertikalnu os)
Zadatak: proitati rijei i opisati likove
Test pogodan za identifikaciju ogranienja u vidnome polju osobe e vidjeti
samo dio rijei (npr. slikar) ili lika (npr. desni)
Hooperov test vizualne organizacije
O Sposobnost organizacije vizualnih podraaja
O 30 zadataka fragmentirane slike
O Dob 13-69 godina (ribe, svijee, knjige ...)
O Ispitanik pogleda razbacane dijelove i odgovori to prikazuje slika
O Ukljuena: vizualna analiza i sinteza, formiranje pojmova, KP, DP, pisano i verbalno
oznaavanje poznatih objekata
Test ukljuuje i imenovanje, oni s lezijama D postiu nie rezultate, ali su niski
i rezultati ispitanika s oteenjima LJ
Disfunkcije vizualne percepcije
O Vizualna agnozija nesposobnost razumijevanja ili reagiranja na vizualne podraaje
Vizualna predmetna agnozija deficit imenovanja, prepoznavanja ili koritenja
predmeta, vizualno prezentiranih (LJ okcipitalno podruje)
Simultana agnozija percepcija jednog po jednog aspekta podraaja
Prozopagnozija nesposobnost prepoznavanja lica (D okcipitalne lezije)
Agnozija i anomija boja povezano s LJ lezijama
Testovi auditivne percepcije
O Seashore test ritma (Seshore i sur., 1960.)
O Subtest testa glazbenih sposobnosti
O Diskriminacija ritmova 30 parova (ponekad meusobno jednaki, ponekad razliiti)
Ispituje deficite neverbalne auditivne percepcije
101
Povezani s afazijom i bilateralnim lezijama
O Test percepcije govornih zvukova (Reitan i Davis, 1974.)
60 besmislenih rijei, sve sadre glas ee snimljen na vrpcu
Na listu za odgovore je 60 grupa po 4 rijei ispitanik podcrtava rije koju je
uo
uje weej odabire izmeu weech, yeech, weej, yeej
O Test auditivne otrine i diskriminacije
O Najvie greaka oteenja LJ hemisfere, temporalni reanj
O Osjetljiv na poremeaj panje bilateralne i desnostrane lezije
O Koordinacija vizualne i auditivne percepcije
Disfunkcije auditivne percepcije
O Auditivna (sluna) agnozija nesposobnost razumijevanja i diskriminiranja
auditivnih podraaja
Lezije D temporalno:
Amuzija (gluhoa za tonove, melodiju, slabija percepcija ritma i tempa glazbe
ili govora)
Agnozija za zvukove (nesposobnost interpretiranja znaenja neverbalnih
zvukova)
Deficiti u selektivnoj panji kod dihotinog sluanja
Lezije LJ temporalno:
Wernickeova afazija (receptivna afazija) oteeno razumijevanje govora
osoba uje govor u slunom korteksu, ali ne razumije
Testovi taktilne percepcije
O Taktilna percepcija i prepoznavanje prstiju (Reitan i Davison, 1974.)
O Ispitanik je zatvorenih oiju, ispitiva mu dodiruje ruke komadiem vate
Najprije odvojeno, potom obje ruke zajedno
Potom dodiruje razliite prste svake ruke ispitanik prepoznaje o kojem se
prstu radi
Moe se svaki prst oznaiti brojem od 1-5
O Pisanje slova/brojeva po dlanovima (ili prstima) (Reitan i Davison, 1974.)
Ispitanik je zatvorenih oiju
O Prepoznavanje predmeta koji se osobi stavljaju na dlan (bez vidne informacije)
Taktilna nepozornost i taktilno prepoznavanje
O Taktilna nepozornost
Uz lezije D hemisfere, parijetalni reanj
O Astereognozija (taktilna agnozija)
Nesposobnost prepoznavanja predmeta dodirom (parijetalni reanj), predmet
osoba dri u ruci s povezom na oima
O Agnozija prstiju (nesposobnost imenovanja ili identifikacije prstiju) LJ hemisfera
Motorna koordinacija i ravnotea
O Test oscilacije prstiju (Reitan i Davison, 1974.)
Ispitanik udara kaiprstom to bre moe telegrafska tipka, 10 sek
102
Ruka je stabilna, miu se samo prsti
Najprije s dominantnom, potom s nedominantnom rukom
O Klve-Matthewsova baterija motorne stabilnosti (Reitan i Davison, 1974.)
7 testova stabilnosti i motorne koordinacije
Koordinacija u labirintu: vertikalni labirint prelazi se elekt pisalom, 2 puta
svakom rukom, vrijeme i br. greaka;
Stabilnost u vertikalnoj brazdi i
Stabilnost u horizontalnoj brazdi irine 4mm;
Statika stabilnost: elekt pisalo stavlja se u otvor i odrava se mirnim 15sek
bez oscilacije ruke;
Stabilnost odmora: ruka se oslanja na povrinu;
Ploa s otvorima: 25 unjia svaki se postavlja u otvor;
Udaranje stopalima: stopalom se osciliora na pedali jednom pa drugom nogom
max brzo elekt broja
Tekoe motornog funkcioniranja
O Frontalni reanj:
Primarno podruje: kontrola pokreta, ukljuuje i govorni aparat usnice, jezik,
farinks
O Motorna usporenost (smanjena spontanost i frekvencija voljnih
pokreta)
O Motorna perseveracija (nesposobnost vrenja kognitivnih i ponaajnih
preokreta, rigidnost)
Sekundarno podruje: organizira pojedinane pokrete u sekvencu
O Lezije gubitak finih motornih pokreta
Voljno-motorno funkcioniranje
O Apraksija odijevanja nemogunost odijevanja zbog perceptivne dezorijentacije
D parijetalni reanj
O Konstruktivna apraksija nesposobnost crtanja ili konstruiranja trodimenzionalnih
konstrukcija
lezije LJ i D parijetalnog renja
O LJ lezija: smanjena sposobnost verbalne analize i motorne kontrole
O D lezija: oteenje centra spacijalne analize
O Ideomotorna apraksija nesposobnost izvraavanja pokreta kojega osoba dobro
razumije, ispravna koncepacija radnje
LJ parijeto-okcipitalni dio
O Ideacijska apraksija nesposobnost dosjeanja ili vrenja pokreta koji nisu navike,
nemogunost predoavanja slijeda pojedinih dijelova radnje
LJ parijeto-okcipitalni dio
O Disgrafija tekoe pisanja
LJ parijetalno ili temporalno
O Akalkulija nesposobnost raunanja
Tekoe pisanja brojeva frontalni reanj, LJ parijeto-okcipitalno ili
orijentacije desno-lijevo (LJ parijetalno)
Nesposobnost percipiranja prostornih odnosa brojeva D parijetalno
103
Testovi konstruktivnih senzo-motornih spsobnosti
O Test rotacije kocaka (Satz i sur., 1970.)
O Test taktilnog postignua (Reitan i Davison, 1974.)
Sposobnost odravanja adekvatne snage i brzine pokreta
Taktilna percepcija
Sposobnost rjeavanja problema
Sposobnost uenja
Automatsko pamenje
Rezultat za: dominantnu, nedominantnu ruku, obje ruke, ukupno vrijeme,
pamenje, lokalizacija
O Bender-gestalt test vidno-motoriki test (Bender, 1938.; Hutt, 1969.)
O Bentonov test vizualne retencije (Benton, 1974.)
Vizualno pamenje
Vizualna percepcija
Vizuokonstruktine sposobnosti
O Rey-Osterrieth test sloenog lika (Rey, 1941.; Osterrieth, 1944.)
Vizuoperceptivne funkcije
Vizuospacijalne konstruktivne funkcije
Vizualno pamenje
Testovi jezinih sposobnosti
Test etona (Boller i Vignolo, 1966.)
O Ispitivanje razumijevanja verbalnih zahtijeva u osoba s blagim
poremeajem
O etoni u 5 boja: crvena, plava, zelena, bijela i uta
O Dva oblika: krug i pravokutnik
O Dvije veliine: veliko i melo
O 61 naredba
Pokaite mi krug
Ako postoji crni krug, podignite crveni pravokutnik
Test kontroliranih asocijacija (FAS; Benton i Hamsher, 1976.)
O Ispitivanje spontane produkcije rijei koje poinju odreenim slovom u
odreeno vrijeme
Screening test za afaziju (Halstead i Wepman, 1959.)
Imenovanje uobiajenih predmeta
Slogovanje jednostavnih rijei
Prepoznavanje slova i brojeva
Pisanje i itanje kratkih reenica
Jednostavne raunske operacije
Glasno ponavljanje rijei ili reenica koje se usmeno zadaju
Prepoznavanje dijelova tijela
Lijeve i desne strane ...
Boston test za afaziju (Goodglass i Kaplan, 1972.)
104
Konverzacijski govor i izlaganje, sluno razumijevanje, usmeno izraavanje,
razumijevanje pisanog govora, pisanje
Poremeaji govornih/jezinih funkcija
O Lezije sekundarnih podruja temporalnog renja (posebno LJ)
Wernickeova afazija ili receptivna afazija - poremeaj razumijevanja govora
Nominalna afazija potekoe u nalaenju adekvatnih rijei
O Tekoe govorenja, postaje nesuvisao zbog tekoa u praenju
semntikih odnosa
O Lezije sekundarnog podruja frontalnog renja
Dizartrija nesposobnost produkcije brzog i tonog govora ili nesposobnost
recepcije adekvatnog diskriminiranja fonema
O Lezije tercijarnih podruja frontalnog renja
Brokina afazija pogoen ekspresivni jezik, osoba razumije veinu rijei,
govor oteen, nefluentan, agramatian, pisanje prikladno, imenovanje slabo,
ponavljanje i itanje loe
Testovi pojmovnoga rezoniranja
O Test kategorija (Halstead, 1947.; Reitan i Davison, 1974.)
Sposobnost rjeavanja problema, prosuivanja, apstraktnog miljenja,
formiranja pojmova, mentalna efikasnost, podrazumijeva i komponentu
pamenja
O Test utiranja puta (Reitan i Davison, 1974.)
Percepcija, sposobnost rjeavanja problema, motorika brzina i koordinacija te
odrvanje panje na dva aspekta situacije
O Wisconsin test sortiranja karata
Testovi kognitivnog funkcioniranja openito
O Tekoe apstraktnoga miljenja relativno esta posljedica modanog oteenja.
O Popularna mjera verbalnog apstraktnog miljenja je Subtest Slinosti iz WB/WAIS:
Po emu su slini predmeti ...?
O Interpretacija poslovica jo je jedan nain ispitivanja apstraktnoga miljenja
O Neverbalni testovi apstraktnoga miljenja su:
Testovi sortiranja karata
Testovi sortiranja predmeta
O Modano oteenje moe se odraziti kao deficit u vjetini organiziranja i planiranja, ali
i kao smanjena sposobnost rezoniranja
Bender gestalt vidno-motoriki test
(Visual motor gestalt test)
Upotrebljivost testa
Koristi se za ispitivanje vizuo-motorne percepcije djece i odraslih
105
Donja dobna granica je 4 ili 5 godina
Kao razvojnu skalu moemo ga interpretirati do 11.-12. godine ivota
Test je namijenjen za procjenu:
Razvojnog stupnja ili razvojnih karakteristika djece
Analiza linosti djeteta ili odraslog
Procjena mentalne retardacije djece i odraslih
Procjena deficita povezanih s razliitim cerebralnim oteenjima ili bolestima
Procjena neurotskih, psihopatskih ili psihotinih poremeaja kod djece ili odraslih
Primjena i ocjenjivanje
Ukljuuje 9 likova
Prvi oznaen slovom A, a ostali brojevima (1-8)
Lik A slui za demonstraciju, a njega ocjenjujemo samo po kriteriju prostornog
odnosa prema drugima
Zadatak ispitanika je precrtati likove na list papira
Ocjenjivanje prema Pascal i Suttell-ovoj (1951.)
Ocjenjuju se pojedine reprodukcije i protokol u cjelini
Ako je protokol bez odstupanja ocjenimo ga s 1 bodom
Ispitanika ocjenimo prema tablici koja odgovara njegovom kultuno-obrazovnoj razini
Rezultati na testu ne koreliraju s inteligencijom, ukoliko je inteligencija u granicama
normale
Pravilo za razlikovanje funkcionalnih i organskih poremeaja
Ako se u protokolu odrasle osobe normalne inteligencije nau odstupanja koja se
obino javljaju u djece ispod 9 godina i koja se NE javljaju uz psihotine poremeaje
moemo to smatrati indikatorom organskog oteenja
Odstupanja koja se javljaju uz psihijatrijske poremeaje upuuju na funkcionalno
uvjetovane deficite
Problemi s bodovanjem
Iako je prethodno pravilo dobro teorijski postavljeno, na temelju testnih rezultata nije
mogue razlikovati organiare i kronine psihijatrijske bolesnike
Jedna od estih pogreaka koja se javlja kod organiara, ali ne samo kod njih i ne kod
svih, je perseveracija
Kritina granica iznad koje se rezultati smatraju odstupajuima je 72 (80) boda (ova)
Huttov sustav ocjenjivanja za odrasle
Temelji se na bodovanju testnih znakova razliite karakteristike crtea:
Raspored crtea na listu
Poloaj lista pri crtanju
Omjer u veliini crtea
Promjene u oblicima crtea
Raspad likova
Motorike odredbe reprodukcije (nekoordiniranost, smjer i brzina pokreta,
ritam kretanja)
106
Metoda rada ispitanika (planiranje, predvianje, skiciranje)
Testni znakovi kao dio testnih sindroma
Ovaj je pristup usmjeren na utvrivanje psihopatologije:
Znakovi organskih oteenja: rotacije, skiciranje, tekoe s likovima koji se
prekrivaju, perseveracija, raspad likova, ponavljanje crtea, pojednostavljenje,
fragmentiranje, uenje zbog neadekvatnosti
Najei znakovi shizofrenije
Rotacije
Regresija ili primitivizacija
Kohezija
Ekstremne promjene kuteva
Pojednostavljenje
Bizarna obrada
Fragmentacija
Bizarne asocijacije
Istraivanja na pacijentima
Lezak (1995.) najloiji je uradak bolesnika s parijetalnim desnim lezijama
Bolesnici s lezijama D hemisfere vie su skloni rotacijama i fragmentacijama
D i LJ-strane lezije mogu uzrokovati isputanja i dodavanja
Rezultati na LB ne mogu se koristiti za zakljuke o lateralizaciji lezija
Istraivanja na alkoholiarima
Bobi (1985.) dobiva znaajne razlike alkoholiara i zdravih te razlike izmeu
podskupina alkoholiara
Rezultati ukazuju na povezanost kroninog alkoholizma i disfunkcije desne hemisfere,
zbog bolje usvojenosti verbalnih funkcija one su manje osjetljive na efekte kroninog
alkoholizma od spacijalnih funkcija
Bender Gestalt test
Nastaje 1938.
Ogranien fokus rezultira u nioj osjetljivosti testa i velikom broju fal negativa
Bender test je kratak neverbalni test, slikovni test. Zadatak je iskljuivo reprodukcija
likova.
Zadatak zahtijeva vizualnu-asocijativnu sposobnost, motornu koordinaciju i
sposobnost integracije perceptivnih i motorikih vjetina kako bi se postigla paljiva
reprodukcija.
Sami rezultati na Bender Gestalt testu nisu dovoljni za postavljanje diferencijalne
dijagnoze izmeu neuropsihologijskog oteenja i emocionalnoga poremeaja.

107

Neuropsihologijske baterije
Fleksibilne baterije
Definicija: Specifini testovi posebne namjene koji se odabiru za ispitivanje
jedinstvenih aspekata pacijenta i postojeeg problema
Kliniar odabire testove koje ukljuuje u bateriju to je upravo suprotno
fiksnim (unaprijed pripremljenim) skupinama testova.
Problemi se odnose na:
Integriranje nalaza dobivenih svakim pojedinim testom.
Testovi se esto preklapaju, troi se puno vremena za testiranje i bodovanje.
Prepackaged ili unaprijed pripremljene baterije
Definicija: namijenjena opsenom ispitivanju pacijentovog neuropsihologijskog
funkcioniranja.
Pogodna za manje iskusne ispitivae, manje zahtjevna.
Dva pristupa
Fiksni baterijski pristup (kvantitativan, sveobuhvatan)
Kvalitativan pristup (pristup testiranja hipoteza)
Detekcija oteenja
Prvi pristup koristi fiksnu bateriju testova koja se daje pacijentu
Ono to elimo znati je koje su funkcije oteene, a koje su ouvane.
Predstavnik ovoga pristupa je Halstead Reitanova neuropsihologijska baterija.
108
Halstead-Reitanova neuropsihologijska baterija
Sastoji se od 8 subtestova (neki navode 5-7):
1. Test kategorija:
Rjeavanje problema, apstraktno miljenje, formiranje pojmova,
mentalna efikasnost
Ukljuuje i pamenje
Pogreke na ovom testu ukljuene su u izraun Halsteadova indeksa
oteenja
2. Test taktilnog postignua:
Sposobnost odravanja snage i brzine pokreta, taktilna percepcija,
rjeavanje problema
Sposobnost uenja i automatskog pamenja
6 rezultata (dominantna, nedominantna, obje ruke i 3 rezultata
ukljuena u indeks oteenja vrijeme, pamenje, lokalizacija
3. Seshoreov test ritma:
Diskriminacija razliitih neverbalnih zvukova, odravanje panje i
koncentracije, koordinacija uho, oko i ruka
Rezultat ukljuen u indeks oteenja
4. Test percepcije govornih zvukova:
Diskriminacija verbalnih obrazaca, a uz auditivnu percepciju verbalnih
podraaja, ukljuena je vizualna percepcija
Kooordinacija uho, oko, ruka
Sposobnost odravanja panje i koncentracije
Rezultat ukljuen u indeks oteenja
5. Test oscilacije prstiju:
Test jednostavne motorike brzine i koordinacije
Rezultat dominantne ruke ukljuen u indeks oteenja
6. Test utiranja puta:
Percepcija, rjeavanje problema, motorika brzina i koordinacija
Oblik B odravanje panje na dva aspekta podraajne situacije
Oblik A i Oblik B iz Halstead-Reitanove baterije
109

7. Screening test za afaziju:
Otkrivanje disnomije, aleksije, apraksije, akalkulije, agrafije, konfuzije lijevo-
desno, disartrije (poremeaj artikulacije)
Ne omoguuje jasno odreenje receptivnih i ekspresivnih komponenti afazije
8. Ispitivanje senzorne percepcije:
Taktilna, auditivna i vizuelna percepcija
Unilateralno i bilateralno podraivanje
9. Test snage stiska rukom:
Mjera motorike snage
10. Test osjeaja za vrijeme:
Dodaju se jo:
WAIS
MMPI
Wsp
Wisconsin test sortiranja karata
Bentonov test procjene orijentacije linija
Psiholog mora biti dobro istreniran.
Potreban je cijeli dan za ispunjavanje baterije (4.5-5 h).
Interpretacija zahtijeva dobro istreniranog neuropsihologa.
Visok stupanj klinike i psihometrijske pouzdanosti za veinu testova u bateriji.
Prednosti i nedostaci baterijskog pristupa
Oblik
A
8
2
4
3
1
9
5
6
10
7
Oblik B
A
2
4
B
1
C
D
E
3
5
110
Prednosti
Lake se koristi za istraivanja
Bolje norme
Lake se naui
Nedostaci
Vremenski neekonomine
Moe previdjeti uzroke
Tekoe u prilagoavanju pacijentima (vie je usmjerena na testove negoli na
pacijente)
Luria-Nebraska neuropsihologijska baterija
Oblik 1 sadri 11 skala, oblik 2 ih sadri 12.
Skale procjenjuju kognitivne procese i funkcije.
Koristi se umjesto H-R baterije jer oduzima 1/3 njezina vremena i moe se primijeniti
i kod pacijenta u bolnikim uvjetima (koji lei).
Ispitana je psihometrijska utemeljenost; u velikoj je mjeri zasiena verbalnih faktorom
i daje velik broj fal negativa.
Motorike funkcije
Motorika brzina
Kinestetski pokreti
Koordinacija
Konstrukcijske sposobnosti
Vjetine motorikog oponaanja
Verbalna kontrola jednostavnih motorikih ponaanja
Ritam
Mjera auditivno-motorikog funkcioniranja
Taktilne funkcije
Mjeri razliite aspekte taktilne osjetljivosti
Vizualne funkcije
Mjere perceptivnih vjetina bez ukljuivanja motorikih funkcija
Receptivni govor (razumijevanje govora)
Ekspresivni govor (fluentnost i artikulacija govora)
Pisanje (sposobnost komuniciranja pisanim znakovima)
itanje (sposobnost itanja)
Raunanje (sposobnost numerikog rezoniranja)
Pamenje (verbalno i neverbalno)
Intelektualni procesi (sloeno rezoniranje i vjetine rjeavanja problema)
Prednosti i nedostaci kvalitativnoga pristupa
Prednosti
Prilagoen pojedincu
Naglaava proces
Vremenski ekonomian
Mnogo dublji
Nedostaci
Fokus na slabim stranama pacijenta
Teak za istraivanje
Trai vrlo bogato iskustvo
Perspektiva
111
Neuropsihologijska procjena vrlo je vitalno podruje koje doivljava snanu
ekspanziju.
Osim lokalizacije podruja oteenja i deficita, postoji potreba za razumijevanjem
kognitivnih snaga i slabosti pacijenata te koritenje navedenih nalaza u prevenciji,
tretmanu i rehabilitaciji.
Vizualna percepcija vizualno pamenje
Test izmijeanih likova zadatak je pronai sve predmete koji su skriveni u liku.
4 Standardizirana mjera kognitivnoga stila i analitike sposobnosti.
4 Zadatak:
Pronai jednostavne oblike izmijeane u veem, sloenom liku.
Rezultat je prosjeno vrijeme u sekundama potrebno za prepoznavanje
jednostavnih likova.
Vei rezultat ukazuje na tekoe u analizi dijelova odvojeno od cjelovitog
oblika.
112
Predmeti koji su izmijeani u liku
P r o c j e n a p o n a a nj a
Teorijska okosnica
Ponaanje produkt interakcije pojedinac-okolina (bihevioralna perspektiva)
ovjek je kontinuirano angairan u konstruiranju svoga ivota i svoje okoline, ali se
konstantno oblikuje kroz iskustva koja nudi okolina
Procjena ponaanja
113
Primjena interakcionistike teorije ljudskog funkcioniranja u praksi
Bihevioralni terapeut postavlja si pitanje: Koja specifina situacija predstavlja
fiziku, interpersonalnu i psiholoku okolinu klijenta i kako se isti ponaa u
smislu modifikacije okoline?
Cilj bihevioralne procjene
Odreivanje naina na koji pacijent reagira u vlastitoj ivotnoj okolini te odreivanje
naina kojima se ponaanja i okolinski uvjeti mogu modificirati
Rezultat je postizanje nove i bolje kombinacije ponaanja i situacija
Potrebno je prikupiti precizne informacije kako bi se definirale ivotne situacije i
modeli ponaanja pojedinca
Tradicionalna i bihevioralna procjena
BP dobivanje terapijski relevantnih informacija, usmjeravanje na ponaanja i
direktno opaljive karakteristike okoline
BP znaaj prikupljanja podataka koji daju jasne odgovore na praktina pitanja o
tome koje su kombinacije ponaanja i situacija posebno stresne za klijenta
BP promjena specifinih ponaanja i situacija u cilju dobrobiti klijenta
BP specifina; ne opisuje se linost, niti se osobama pripisuju razliite dijsgnostije
etikete (npr. Sch) ve se opaaju specifina ponaanja klijenata i opisuju specifine
situacije u kojima se ponaanja javljaju
BP dobiva se uzorak trenutnih interakcija klijenata u svakodnevnom ivotu; TP
idnetificiranje crta koje su u osnovi ponaanja pojedinca, otkrivanje psihodinamike ili
opih spsosobnosti
TP strategije koje omoguavaju analizu razliitih elemenata procjene nedostatne
jer ne obuhvaaju uzorke ponaanja i situacija nune za razumijevanje klijenata; BP
empirijska identifikacija ponaanja i situacija vanih za dobrobit klijenta u mjere
procjene ukljueni relevantni aspekti ponaanja i situacija
BP prikupljanje i povezivanje informacija dobivenih od klijenata, ne samo prije i
poslije, ve i u tijeku klinike intervencije
Metode bihevioralne procjene
Prirodno opaanje
Samomotrenje
Samoiskaz klijenata o specifinim situacijama
Analogija
Procjena znaajnih drugih
Prirodno opaanje
Direktno opaanje u stvarnim ivotnim situacijama
Opaanje osobe u njezinom prirodnom ambijentu, u kontekstu koji je stvarno dio
ivota osobe
Dobiva se uzorak ponaanja i situacijskih faktora relevantnih za pojedinca
Prirodno opaanje kako ga organizirati?
to e se opaati?
Koja ponaanja i aspekti situacije zasluuju panju?
Formulirati kategorije koje e se opaati
114
Ukljuiti samo ponaanja koja su znaajna u treminima ciljeva klijenata i kliniara
Primjerice: ako je cilj opaanje interpersonalne interakcije, ponaajne
kategorije koje se opaaju mogle bi biti zapoinje razgovor, odrava
kontakt oima
to e pomoi u formuliranju kategorija? kliniko iskustvo, ranija istraivanja,
teorije, studije sluaja
Operacionalno definirati ponaanja koja se opaaju
Kategorija Operacionalna
definicija
Nedostatna
operacionalna definicija
Naredba Aktivnost koja mora biti
izvedena, a ukljuuje
rijei: mora, zapovijed,
nema alternative,
naredba ...
Energina izjava o
aktivnosti koja se mora
izvesti
Negativni afekt Oosba izraava neg
emocije rijeima:
alostan, ljut,
depresivan, uplaen ...
Izraava neugodan
afekt, izgleda anksiozno
i napeto
Selekcija opaaa
Visoko kvalificirani opaai (opaanja mogu biti pod utjecajem teorije)
lanovi obitelji, prijatelji, nastavnici, kolege (ogranien broj kategorija koje se
opaaju)
Samoopaanje (klijent opaa svoje ponaanje)
Odabir jedinice analize
Jedinica vremena ili ponaanja koje se procjenjuje
Primjrice - rijei ili reenice koje se izgovaraju svake 3 minute
Odrediti kontekst u kojemu se odvija procjena
Primjerice terapijska seansa ili 20 minuta kolskog sata
Odrediti razdoblje u kojemu e se mjeriti baseline
Primjerice za terapijsku seansu to bi mogao biti period od 2 tjedna; za kolski
problem: 4 tjedna u prvom i drugom semestru
Ne postoji pravilo u odabiru jedinica koje se opaaju
Patterson barem 2 tjedna kako bi se dobila reprezentativna slika interakcije
Definiraju se razliito ovisno o cilju
Vremenske jedinice koje se odabiru za opaanje mogu utjecati na rezultate ako se
opaena ponaanja odvijaju u duim vremenskim rasponima ili
Kada ponaanja znaajno variraju kroz razliite situacije (roditelji strogi prema djetetu
ako se loe ponaa, a kasnije njeni i smireni)
Kako e se registrirati ponaanje?
115
Intenzitet na skali od 0 do 10 bodova intenzitet topline koju osoba ispoljava
Trajanje broj minuta koliko traje konverzacija
Frekvencija broj javljanja nekog agresivnog ponaanja (udaranje, psovanje)
Prisutnost ili odsutnost ponaanja je li se ponaanje javilo ili ne (bez obzira na
trajanje, frekvenciju i intenzitet)
Kako opaati?
Opaai direktno sudjeluju i fiziki su prisutni u prostoru u kojemu se opaa
Problem ometanja i utjecaja na rezultate
Jednosmjerna zrcala
Reducira negativnosti prisustva opaaa
Kamera i video
Korisna jer se moe pregledavati vie puta
Audio zapis
Kvaliteta zvuka, gubitak vizualne informacije
Biljeenje
Zaboravljanje, propusti, nema vizualne informacije
Oblik biljeenja
Ponaanje Frekvencija dogaaja
10:30-11:00 14:30-15:00
Udara
Neudovoljava zamolbi
Prekida razgovor
Postavlja pitanja
Die ruku
II IIII
III
II
II
III
Biljeenje ili ekiranje - Posljedice za roditelje
Antecedenti za
dijete
Zapovijed Pohvala Negativnost
Poslunost II IIII II
116
Negativnost I I I
Interakcija II III II
Opaanje u obitelji
Patterson (1977.) sistem kodiranja ponaanja za agresivne, predelinkventne djeake
28 odvojenih kategorija ponaanja (registriranje svakih 6 sekundi)
Opaa se usmjerava na jednog po jednog lana obitelji (5 minuta), potom prelazi na
drugog lana i to 2 puta opaa svakoga u tijeku jedne seanse opaanja
Opaanje se provodi jednom dnevno (trajanje 1-2 sata) u periodu od 10-15 dana
Opaanje u razredu
Socijalni i psihologijski problemi u kolskoj situaciji
Strah, agresivnost, destruktivnost, nedisciplina
OLeary koristi sistem opaanja u razredu
Kategorija Definicija
Fiziko ometanje a) Udaranje po klupi
b) Udranje prijatelja iz razreda
c) Bacanje predmeta
Verbalno ometanje a) Glasno razgovara s drugom djecom
b) Glasno govori samome sebi
c) Glasno doziva nekoga
Inicijativa a) Dijete zapoinje konverzaciju
b) Dijete upuuje komentar drugome
Opaanje hospitaliziranog pacijenta
Paul i sur. (1980.) kontrolna lista slui procjeni ponaanja u psihijatrijskim
bolnicama
Opaanje svakog pacijenta po 2 sekunde jednom svakih sat vremena (kada je
budan)
Profil za cijeli dan uzorak dnevnih aktivnosti i ponaanja
117
4 podruja: neprijateljska ponaanja (napadi, samoozljeivanje), kognitivne distorzije
(nekoherentni razgovori, osmijeh izvan konteksta), shizofrena dezorganizacija
(ljuljanje, pogled u prazno), primjerena ponaanja (razgovor s drugima, itanje)
Opaanje u terapijskom procesu
Ponaanje terapeuta Primjeri
Poticanje klijenta
- Kratka verbalna ili neverbalna
interakcija koja pokazuje da terapeut
prati klijenta zaintersirano
Tono
Vidim
Direktno voenje
- Jasne instrukcije koje se daju
klijentima u cilju poduzimanja nekih
aktivnosti
Pokuajte razgovarati o tome sa
svojim suprugom
Pokuajte ovaj tjedan slijediti
distraktore koje ste pripremili
Ohrabrivanje
- Eksplicitni znakovi simpatije,
odobravanja, razumijevanja,
optimistinih oekivanja u odnosu
na klijenta
Nemojte brinuti
Mogu razumijeti razlog zbog
kojega se osjeate tako depresivno
ao mi je to to ujem
Pouzdanost opaanja
Suglasnost opaaa koji nezavisno provode opaanje interopaaka pouzdanost
Dobro uvjebani suglasni ak 80%
Reaktivnost ljudi mijenjaju svoje ponaanje kada su opaani
Distorzije opaaa pretpostavke o tome kako bi se trebali opaati; primjerice,
poznavanje E i K skupine kod provjere efakata tretmana
Utjecaj grupnoga miljenja ukoliko su opaai zajedno dui vremenski period
Valjanost opaanja
Ispitati jesu li ponaajne kategorije reprezentativne za neko ponaanje u
svakodnevnom ivotu sadrajna valjanost
Vanjska valjanost opaanje reprezentativnog uzorka ponaanja razliitih
pojedinaca u razliitim situacijama i vremenskim rasponima (npr. Obitelj opaati u
razliito doba dana, kroz razliite momente i to vie lanova)
Konkurentna valjanost usporedba podataka dobivenih opaanjem i procjenom
drugih
Samomotrenje
Opaanje vlastitih aktivnosti i interakcija
Umjereno do visoko pouzdano
to su interakcije sloenije pouzdanost opada
Interakcije s roditeljima, nastavnicima
118
Runi brojai pritiskom na dugme registrira se javljanje ponaanja
Lista za samomotrenje kartoni kojega je lako nositi uza sebe ekira se javljanje
nekog ponaanja
Dnevnik ponaanja registriranje dogaaja
Samoiskaz ili samoprocjena
Retrospektivan i kumulativan sjeanje pojedinca o modelima ponaanja
Primjerice, Postajete li smeteni kada morate govoriti pred grupom?
Postoje upitnici i skale:
Beckova skala depresivnosti (1972.)
Beckova skala anksioznosti
Inventar strahova (Wolpe i Lang (1964.)
Inventar branog zadovoljstva (Weiss i sur., 1973.)
Procjene analogijom
Psiholozi su kreirali analogne situacije koje koriste kao zamjena znaajnih situacija iz
ivota u procjeni klijenata
Testovi tipa papir-olovka (opis situacije i ponueni odgovori)
Role playing (od ispitanika se trai da se ponaa kao u realnoj situaciji)
Opaanja znaajnih drugih
Roditelji i nastavnici procjenjuju
Thomas Achenbach (ek lista ponaanja)
Samoprocjena
Nezrelost, hiperaktivnost, agresivnost, delinkventnost, autistinost ...
Podudaranje procjene roditelja, nastavnika, djece (od 6-18 godine)
Opaanje ponaanja i funkcionalna analiza ponaanja (FAP)
Bihevioralna procjena
119
Usmjerenost na ovdje i sada
Izravna uz minimalni stupanj inferencije (zakljuivanja, generaliziranja)
Kljuna ponaanja identificiraju se i opaaju
Usmjerenost na antecedente, ponaanje (behavior) i konzekvence
(consequences)
A-B-C shema
Opaanje ponaanja/bihevioralno opaanje
Opaanje ponaanja i procjena ponaanja
Moe biti formalno
Tjedno samoopaanje raspoloenja i aktivnosti
Izbjegavanje fobinog objekta mjereno u formalnoj procjeni
Neformalno
Opaanja u tijeku strukturiranih ili polu strukturiranih intervjua
Samomotrenje (self-monitoring) prema opaanju drugih
Uobiajeno samomotrenje kod depresije moe ukljuivati procjenu
efikasnosti i ugode,
Kod anksioznosti obino se ukljuuje procjena raspoloenja i ponaanja
izbjegavanja
Problem reaktivnosti kod koritenja izravnog opaanja
Podruja procjene: Procjena ponaanja i opaanje
Neformalno...
Mama pita sina da stavi au u sudoper
Djeak baca au
120
Majka nastavlja razgovor na telefonu i ignorira
Bihevioralni model
Pretpostavke
Problemsko je ponaanje funkcionalno za pojedinca (slui odreenoj svrsi).
Ponaajni deficiti poveavaju vjerojatnost ponaajnih problema.
Tretman se mora usmjeriti na funkciju nekog ponaanja.
Poeljno ponaanje mora zamijeniti nepoeljno ponaanje.
Roditelji/nastavnici igraju znajnu ulogu u procjeni i tretmanu.
Temeljni principi ponaanja
Ponaanje se javlja pod utjecajem neposrednih antecendenata i konzekvenci
(consequences).
A B C
Kompetitivnost ponaanja
Poeljno prema ne poeljnom ponaanju
Faktori koji utjeu na operantno ponaanje
Posljedice
Specifini potkrepljivai
Obrazac zadavanja potkrepljenja
Vrijeme zadavanja potkrepljenja
Opseg potkrepljenja
antecedent
Stvaraju uvjete za ponaanje - pokretai
Diskriminativni podraaji
Obrasci zadavanja potkrepljenja za suprotna ponaanja (kompetitivna ponaanja)
Obrazac zadavanja kazne za ciljano ponaanje
Provoenje funkcionalne procjene - analize
to se procjenjuje?
Problem ponaanje
antecedent
Okolnosti u kojima se javlja problem-ponaanje
Dogaaji koji poveavaju motivaciju za problemsko ponaanje
- zadirkivanje zbog izgleda
- prekid veze
Konzekvence
Ishodi (fiziki i socijalni) ponaanja koji potkrepljuju ponaanje
- uspjeno mravljenje
- komplimenti prijatelja
- osjeaj samokontrole raste
121
Alternativna ponaanja
Koja biste poeljna ponaanja eljeli umjesto problema kojega imate?
Metode procjene u funkcionalnoj analizi (pitati opaati testirati)
1. (pitati) Indirektna procjena
- bihevioralni intervju
- upitnici i skale procjene
2. (opaanje) Direktna procjena opaanjem
- opis A-B-C sheme
- ek liste procjene - biljeenje A-B-C shema (obrazaca)
3. (testiranje) funkcionalna analiza
- manipuliranje antecedentima i/ili konzekvencama i testiranje naina na koji utjeu na
problem
Pitanja u funkcionalnoj analizi
Problem-ponaanja
- Opiite sva ponaanja ukljuena u problem.
- Moe li se predvidjeti ponaajna sekvenca?
Antecedenti
- Kada, gdje i s kim se problemsko ponaanje javlja?
- Koji uvjeti, situacije i aktivnosti vode do problemskog ponaanja?
- Postoje li emocionalni ili ponaajni prediktori problemskog ponaanja?
- Je li problemsko ponaanje vezano za uzimanje lijekova, zdravstvenih stanja, boli,
nelagode, problema sa spavanjem, ostalim biolokim faktorima ili dogaajima iz okoline?
Konzekvence
- to se dogaa nakon to se pojavi problem-ponaanje?
- Kako se osobe iz okoline ponaaju na pojavu problem-ponaanja?
- to donosi ponaanje pojedincu?
- to osoba izbjegava ili od ega se udaljava time to se angaira u problem-
ponaanju?
Alternativna ponaanja
- to osoba moe raditi umjesto da iskazuje problemsko ponaanje?
- Hoe li to poeljno ponaanje ukloniti problem-ponaanje?
- Moe li se osoba angairati u tom ponaanju?
- to prevenira javljanje tog ponaanja? Ili Kako ga prevenirati?
Vrste potkrepljenja
Pozitivna socijalna potkrepljenja
- Dobivanje panje (briga, eljena reakcija, emocionalni odgovor, rasprava)
- Dobivanje eljenoga predmeta ili aktivnosti (opipljive posljedice, stvari, privilegije,
aktivnosti
Automatska pozitivna potkrepljenja
- Dobivanje senzorne stimulacije / samo-podraivanje
122
Negativno socijalno potkrepljenje
- Izbjegavanje zadataka, aktivnosti, interakcija, osoba
Automatsko negativno potkrepljenje
- Olakavanje boli, anksioznosti, ili drugih averzivnih podraaja (uklanjanje
averzivnih podraaja)
Zadaci za rad u malim grupama
Za svaki od 4 navedena sluaja procijenite koje biste testove i metode procjene
koristili za svakog klijenta u postupku procjene i utvrivanja dijagnoze
a. Marko je doao u rehabilitacijski centar prologa tjedna. Prije 20-tak dana
zadobio je ozlijedu glave u prometnom udesu. Upuen je na psihologijsku procjenu kako bi se
odredio opseg kognitivnog oteenja. Koje biste mjere koristili u procjeni?
b. Nina se osjea depresivno. Izolirala se od obitelji i prijatelja, nije sposobna za
rad. Njezina obitelj strahuje da bi nina mogla poiniti suicid. Obratili su se psihologu za
pomo i savjet. Koje biste mjere koristili u procjeni?
c. Nikola sporo napreduje u koli u odnosu na vrnjake. U koli je nemiran i
agresivan i s izrazitim naporom i tekoama obavlja svoje domae zadae. Uiteljica razmilja
o ponavljanju razreda i moli miljenje psihologa. Koje biste mjere koristili u procjeni?
d. Mukarac dolazi na hitni trakt bolnice. Konzultiraju psihologa: mukarac ne
zna svoje ime, ne moe rei u kojem gradu ivi, niti zna objasniti kako je doao do bolnice.
Koje biste mjere koristili u procjeni tog pojedinca?
Marko
Marko je doao u rehabilitacijski centar prologa tjedna. Prije 20-tak dana zadobio je ozlijedu
glave u prometnom udesu. Upuen je na psihologijsku procjenu kako bi se odredio opseg
kognitivnog oteenja. Koje biste mjere koristili u procjeni?
lijeniki pregled (neurolog),
procjena mentalnog statusa,
opaanje ponaanja,
test inteligencije,
neuropsihologijski testovi,
intervju sa znaajnim drugim osobama - heteroanamneza
Nina
Nina se osjea depresivno. Izolirala se od obitelji i prijatelja, nije sposobna za rad. Njezina
obitelj strahuje da bi nina mogla poiniti suicid. Obratili su se psihologu za pomo i savjet.
Koje biste mjere koristili u procjeni?
Kliniki/strukturirani intervju,
upitnik linosti MMPI-2,
ek liste ili skale procjene (npr. Beck Depression Inventory BDI),
izborno: projektivne tehnike TAT, Rorschach
Bihevioralni terapeut: objektivne mjere procjene, opaanje ponaanja, samomotrenje
efikasnost i ugoda
123
Nikola
Nikola sporo napreduje u koli u odnosu na vrnjake. U koli je nemiran i agresivan i s
izrazitim naporom i tekoama obavlja svoje domae zadae. Uiteljica razmilja o
ponavljanju razreda i moli miljenje psihologa. Koje biste mjere koristili u procjeni?
kliniki intervju,
procjena ponaanja i
opaanje u terapiji i u koli,
lijeniki pregled - neurolog, pedijatar, okulist, ORL
ek liste za procjenu nastavnika i roditelja ili skale procjene,
testovi inteligencije i postignua.
Nepoznati mukarac
Mukarac dolazi na hitni trakt bolnice. Konzultiraju psihologa: mukarac ne zna svoje ime, ne
moe rei u kojem gradu ivi, niti zna objasniti kako je doao do bolnice. Koje biste mjere
koristili u procjeni tog pojedinca?
lijeniki pregled
procjena mentalnog statusa
strukturirani kliniki intervju
procjena kognitivnog funkcioniranja - pamenje
Dijagnostika psiholokih poremeaja
Klinika procjena prema psihijatrijskoj dijagnozi
Procjena idiografski pristup
Odreuje ono to je jedinstveno za svakog pojedinca, njegovu linost,
kulturno porijeklo ili socijalne okolnosti
Dijagnoza nomotetski pristup
Daje prednost informacijama koje se temelje na specifinim
problemima; odreeuje ukljuivanje/iskljuivanje opih kategorija
problema
Obje znaajne u planiranju tretmana i intervenciji
Dijagnostika klasifikacija
Klasifikacija javlja se u razliitim znanostima
Razvija kategorije temeljene na zajednikim karakteristikama
Dijagnoza i klasifikacija psiholokih poremeaja
Dva klasifikacijska sustava
Meunarodna klasifikacija bolesti i zdravstvenih problema International
Classification of Diseases and Health Related Problems (ICD-10); objavljuje
je Svijetska zdravstvena organizacija
Dijagnostiki i statistiki prirunik mentalnih poremeaja Diagnostic and
Statistical Manual of Mental Disorders (DSM); objavljuje APA; sadanji
DSM-IV i DSM-IV-TR (text revision).
124
DSM-IV
Temeljne karakteristike
Pet osi koje opisuju cjelovitu kliniku prezentaciju
Jasni kriteriji za poremeaje
Poremeaji su kategorizirani u vee skupine
Empirijski temeljena klasifikacija
DSM-IV osi
Os I. vei poremeaji
Os II. stabilniji, trajniji problemi (npr. poremeaji linosti, mentalna
retardacija)
Os III. medicinska stanja povezana uz abnormalno ponaanje
Os IV. psihosocijalni problemi
Os V. globalna klinika procjena adaptivnog funkcioniranja
Pitanja za razmiljanje
Mogu li prednosti dijagnoze prevazii njezine potencijalne nedostatke?
Je li taj odnos razliit za djecu i informacije (biljeke) dobivene iz kolske
dokumentacije negoli za odrasle i informacije dobivene iz medicinske dokumentacije?
O emu ovisi vrijednost procjene
125
Psihologijski nalaz i miljenje
Kliniko zakljuivanje
Razlikuje se obzirom na:
Ciljeve (klasifikacija, deskripcija, predikcija)
Teorijske modele u osnovi (psihodinamski, bihevioralni, fenomenoloki)
Razinu apstrakcije (via ili nia razina)
Kako promatrati prikupljene informacije?
Primjer: U hotelskoj sobi pronaena osoba koja se predozirala tabletama za spavanje.
Spaena zahvaljujui sobarici koja ju je na vrijeme pronala.
Ako promatramo opisani dogaaj kao uzorak ponaanja moemo zakljuiti:
Klijent ima pristup opasnim lijekovima.
Osoba nije eljela biti spaena jer nitko nije znao o pokuaju suicida.
Mogue da osoba ponovi taj postupak.
Ako promatramo opisani dogaaj kao korelat ponaanja, ak iako nemamo druge
informacije o klijentu, zakljuujemo na temelju znanja o slinim primjerima:
Klijent je vjerojatno ena, srednjih godina, razvedena ili ivi sama (najee
karakteristike osoba s pokuajem suicida).
Osoba je vjerojatno depresivna.
Osoba ima vrlo malo emocionalne podrke od obitelji i prijatelja.
126
Zakljuujemo na temelju poznatih injenica o ponaanju i znanja o tome to obino
korelira s tim ponaanjem.
Na informacije moemo gledati kao na znak drugih, manje oitih stvari o klijentu.
Pokuaj suicida kao znak ozbiljnih problema:
Klijent agresiju usmjerava prema sebi.
Klijentovo ponaanje reflektira intrapsihike konflikte.
Uzimanje tableta predstavlja nesvjesni poziv u pomo.
Ovi zakljuci idu izvan dobivenih informacija u smjeru neke teorijske orijentacije.
Kako interpretirati dobivene informacije?
Podaci su
uzorci
ponaanja
Niska razina
zakljuivanja
Bihevioristika
teorija u osnovi
Izvori
podataka:
intervju,
testovi,
opaanje,
osobna
dokumentacija
Obrada
informacija:
formalna i
neformalna
subjektivna
prosudba i
FAP
Podaci su
korelati
ponaanja
Niska do
umjerena
razina
zakljuivanja
Razliite
teorije
Izvori podataka
intervju,
testovi,
opaanje,
osobna
dokumentacija
Obrada
informacija:
formalna
statistika
analiza
podataka
Podaci su
znakovi
ponaanja
Visoka razina
zakljuivanja
Psihoanalitika
ili
fenomenoloka
teorija
Izvori
podataka:
intervju,
testovi,
opaanje,
osobna
dokumentacija
Obrada
informacija:
neformalna
subjektivna
prosudba
127
Pogreke kod klinikog zakljuivanja
Velika koliina informacija poveava kliniarevo uvjerenje o ispravnosti zakljuka, ali
ne nuno tonost zakljuka
Snaan dojam prvih informacija
Osobna pristranost, predrasude
Teorijska orijentacija
Iluzorne korelacije
Utjecaj situacije, vrste klijenta, uloenog napora
Vrste klinikih nalaza
Kliniki pristup (neformalni)
Kliniko iskustvo, vjetina
Teorijski model kliniara
Subjektivnost
Znaenje sposobnosti i kreativnosti kliniara
Statistiki pristup (formalni)
Matematiko-induktivni proces
Objektivnost
Odreivanje relevantnih dogaaja, ponderiranje i normiranje rezultata u
odnosu na relevantne varijable
Analiza temeljena na statistikom zakljuivanju
Psihologijski nalaz
Karakteristike:
Jasnoa (primjerene duine, ne pretjerati u tehnikim informacijama, jasnoa
jezika)
Relevantnost (obzirom na cilj procjene)
Korisnost (informacije koje nisu dostupne iz drugih izvora, ne pretjerano
openite)
Struktura nalaza
Podaci o klijentu i cilj ispitivanja
Sadanji status klijenta (izgled, simptomi, manifestne karakteristike linosti, brani
status, posao)
Intelektualno funkcioniranje (opisno IQ, pojedinane intelektualne funkcije, nain
miljenja i rjeavanja problema, intelektualna efikasnost)
Struktura i dinamika linosti (crte, tendencije, afektivni status, motivacija, dominantni
konflikti)
Dijagnostika klasifikacija i preporuke (dijagnoza, odgovor na specifina pitanja
koja se nalaze u uputi za procjenu, preporuke za tretman ili daljnju procjenu)
Pitanja na koja treba odgovoriti nalazom
U emu je problem klijenta?
128
Koje je porijeklo i posljedice problema?
Koje su specifinosti klijenta?
Koji su potencijali?
Kakva je prognoza?
Kako pomoi ispitaniku?
Nalaz i miljenje prema Kendall, Norton-Ford (1991.)
Podaci za identifikaciju
Pitanje na koje se u nalazu trai odgovor (razlog upuivanja)
Obiteljska i socijalna povijest te sadanji kontekst
Opaanje ponaanja
Primijenjeni testovi
Rezultati testiranja
Zakljuak
to sadrava nalaz i miljenje?
Podaci o klijentu i cilj ispitivanja
Sadanji status klijenta:
Bio-somatske karakteristike (izgled, bolesti, naslijee)
Sadanji simptomi (tekoe na koje se ali)
Manifestne karakteristike linosti (podaci ranijih testiranja ili heteropodaci)
Interpersonalni odnosi (brak, posao, socijalni kontakti)
Intelektualno funkcioniranje
IQ opisno i pojedinane intelektualne funkcije
Nain miljenja i rijeavanja problema
Intelektualne efikasnost
Struktura i dinamika linosti
Crte i sklonosti
Afektivitet
Motivacija
Ego funkcije (obrane, ego snaga, kontrolni mehanizmi, kognitivni stil, stav
prema sebi, odnos prema realitetu)
Dominantni konflikti
Moralni principi i vrijednosti
Interpretacija linosti u cjelini
Dijagnostika klasifikacija (po potrebi)
Odgovori na specifina pitanja
Preporuke za tretman
129