P. 1
Glagoli u Engleskom jeziku

Glagoli u Engleskom jeziku

4.85

|Views: 41,573|Likes:
Published by sicky84
Glagoli u Engleskom jeziku-objasnjena, kondicionali i jos ponesto od gramatike
Glagoli u Engleskom jeziku-objasnjena, kondicionali i jos ponesto od gramatike

More info:

Published by: sicky84 on Oct 29, 2008
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/25/2014

pdf

text

original

Clan – The Article

U engleskom jeziku postoje određeni i neodređeni član. Određeni član je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodređeni član je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd.

Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the 2. Da li je imenica u jednini ili množini? jednini pređite na sljedeće pitanje množini izostavite član ne pređite na sljedeće pitanje

3. Može li imenica biti u množini, tj. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sljedeće pitanje Ne izostavite član

4. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili općenitoj ideji? pojedinačno pređite na sljedeće pitanje 5. Da li imenica počinje vokalima (a, e, i, o, u)? Da koristite an Ne koristite a općenito izostavite član

1

Određeni član

Određeni član se upotrebljava: - kada se govori o određenom licu, stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) - kada je riječ o imenici koja je bliže određena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (vidio sam učitelja), she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci); - ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca); - ako imenica u jednini određuje cijelu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brži od aviona); - pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju možeš učiniti); - ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo); - ispred "same": the same to you (isto i vama); - ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd; - ispred imena listova, časopisa, magazina: the Times; - ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean); - ispred imena naroda u množini: the English (Englezi); - ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu); - ispred imena rijeka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe); - ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona); - u nekim stalnim izrazima i frazama:

2

he made a joke at the expense of this old woman (našalio se na račun ove starice) I don't want to run the risk (ne želim da rizikujem).

Određeni član se ne upotrebljava: - ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku); - bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose, a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim); - imena dana, mjeseci i godišnjih doba: I shall come by Monday (doći ću do ponedjeljka); - imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni); - man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju cijelu vrstu, tj. ljudski rod: man is mortal (čovjek je smrtan); - gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta); - misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry (više volim muziku nego poeziju); - imena obroka su bez člana: children, come, dinner is ready (djeco, dođite, ručak je spreman); - imenice kao što su: school, college, market, court, prison itd, idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije škole djeca se vraćaju kući), he was put in prison (stavljen je u zatvor); - uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje trči), she writes quickest (ona piše najbrže); - član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom)

3

hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).

Neodređeni član Neodređeni član "a" upotrebljava se ispred riječi koje počinju suglasnikom, a oblik "an" se upotrebljava ispred riječi koje počinju samoglasnikom ili muklim "h": a man (čovjek), an open window (otvoren prozor), an hour (čas). Neodređeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju množinu. Misaone i gradivne imenice koje nemaju množine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodređeni član: I have a book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena). Neodređeni član nema množinu i ne može se upotrijebiti ispred imenice u množini: a house (kuća), houses (kuće). Neodređeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mnoštva ali koja nije posebno određena: the boy saw a bird in the tree (dječak je vidjeo pticu na drvetu). Neodređeni član može odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je životinja); Neodređeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (trećina). Neodređeni član se stavlja ispred riječi koje označavaju vrijeme, broj, težinu i mjeru: I see him two times a week (viđam ga dvaput sedmično). Neodređeni član se upotrebljava sa riječima: many, such, quite, rather, what, no less, so, too, as - ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta), he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). Neodređeni član se stavlja ispred riječi: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta), score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti). Neodređeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). Neodređeni član se može upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima književnih dijela: "Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", Šeridanova komedija).

4

Neodređeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). Neodređeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim ispušta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry (žuriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosječno).

Neodređeni član se izostavlja: - kad se nešto nabraja: my brother is a runner, swimmer and jumper (moj brat je trkač, plivač i skakač); - uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru), we have confidence in you (imamo povjerenja u vas); - u slučaju kada neku titulu može imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike); - poslije izraza kao što su: the title of, the post of, the office of, the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima položaj sekretara); - poslije glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mjesto u civilu, postao je vojnik); - kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je riječ "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije riječi "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u množini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dječaka).

5

Bezlični glagoli - Impersonal Verbs
Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obično označavaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. To su sljedeći glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da će kiša) to feel (osjećati): it feels cold (osjeća se hladnoća) to make (činiti): it makes me afraid (to me plaši).

Nepotpuni glagoli - Defective Verbs
Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smjeti), ought (trebati) i must (morati).

Zajedničko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odrični oblik obrazuju sa rječicom "not"; - traže infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").

6

Nepotpuni glagol "can" (moći, umjeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za prošlo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi pokažete put, molim?)

Glagol "can" se ne može upotrijebiti s četvrtim padežom bez nekog drugog glagola, tako ne možemo reći: I can that - već I can do that (ja to umijem).

Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (sažeto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't".

Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći, biti u stanju): I shall be able to this for you. (moći ću to da učinim za vas).

Nepotpuni glagol "may" (moći, smjeti) označava odobravanje, dopuštanje, vjerovatnost, mogućnost i želju: he may come tomorrow (možda će on sutra doći) may I go in? (smijem li ući?) may he join us? (smije li da nam se pridruži?) may he rest in peace! (neka počiva u miru!).

U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izražava također i pogodbu. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".

7

Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava moranje, dužnost, nužnost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otići), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti)

U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta otići) We shall have to work hard. (moraćemo mnogo raditi)

U određenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to učiniti)

"Ne morati" kažemo pomoću glagola "need not". Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't".

Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da učiš ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da znaš)

Glagol "ought" izražava obavezu, dužnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se dogodi izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da odeš)

Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs
Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: 8

play - played, open - opened itd.

Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd.

Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su različita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit.

Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs
Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. (on govori engleski) We are watching TV. (mi gledamo TV) I saw an elephant. (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). He has arrived. (on je stigao) She speaks fast. (ona govori brzo) John goes to school. (John ide u školu)

Povratni glagoli - Reflexive Verbs

9

Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Najčešći su:

to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself

(obući se) (pomoći se) (povrijediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se)

Povratni glagoli se mijenjaju ovako:
• •

infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja oblačim sebe) you dress yourself (ti oblačiš sebe) he, she, it dresses himself, herself, itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself?

• • •

Višeriječni glagoli - Multi-Word Verbs
Frazalni glagoli

10

Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i još neke riječi ili više njih. Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti:
• •

neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom)

Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni get up frazalni break glagol down prelazni frazalni glagol put off Primjeri Značenje ustati iz kreveta I don't like to get up. prestati sa He was late because his radom car broke down. odgoditi We will have to put off They turned down the meeting. my offer. Direktni objekat

turn down odbiti

Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih možemo rastaviti na dva dijela. Npr:
• •

They turned down my offer. They turned my offer down. (obje rečenice su tačne)

Međutim, ako je direktni objekat zamjenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched the radio it on on on on the radio. it.

Prijedložni glagoli
11

se tvore na sljedeći način: glagol + prijedlog

Iz razloga što prijedlozi uvijek imaju direktni objekat, svi prijedložni glagoli imaju direktne objekte. Primjeri: Prijedložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje vjerovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati Primjeri Direktni objekat I believe in God. He is looking after the dog Did you talk about me? John is waiting for Mary.

Prijedložni glagoli se ne mogu razdvajati, što znači da ne možemo umetnuti direktni objekat između. Na primjer, moramo reći: "look after the baby" a ne smijemo reći: "look the baby after".

Frazalni prijedložni glagoli
se tvore na sljedeći način: glagol + prilog + prijedlog

Primjeri frazalnih prijedložnih glagola: Frazalni prijedložni glagoli get on with put up with look forward to run out of Primjeri Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Direktni objekat his wife. your attitude. seeing you. eggs.

12

Pošto se frazalni prijedložni glagoli tvore sa prijedlozima, uvijek imamo direktni objekat, i poput prijedložnih glagola ne smiju se razdvajati.
• •

We run out of fuel. We run out of it.

Lista 200 najčešćih frazalnih glagola sa primjerima

"-ing" oblici - The "-ing" forms
"-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti:
• • •

gerund: Hunting lions is dangerous. (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. (ja surfam) imenica: This building is our school. (ova zgrada je naša škola)

Gerund - The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. Glagolske osobine gerunda su:

iza njega može stajati prilog: He is fond of walking quickly. (on voli brzo hodati); iza njega može stajati objekt: I don't like reading books. (ne volim čitati knjige); može stajati u raznim vremenima, imamo: gerund sadašnji (surfing), gerund prošli (having read), a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught).

Imeničke osobine gerunda su:

pred njim može stajati prijedlog: She's good at painting. (ona dobro slika); pred njim može stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti);

13

pred njim može stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (Johnova ljenost me čini nervoznim).

Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se:

kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. (jedenje ljudi je pogrešno); Flying is dangerous. (letenje je opasno); kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (jedna od njegovih dužnosti je prisustvovanje sastancima); One of life's pleasures is having breakfast in bed. (jedna od životnih ugodnosti je doručkovanje u krevetu); poslije prijedloga. Ako poslije prijedloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika); Can you sneeze without opening your mouth? (možeš li kihnuti a da ne otvoriš usta); iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep on): She always puts off going to dentist. (ona uvijek odlaže odlazak zubaru); When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti); u složenim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching, trainspotting; poslije izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i pridjeva "worth" i "busy". It's no use trying to escape. (nema koristi pokušavati pobjeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. (ovu stranicu vrijedi posjetiti)

Particip prezenta - The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing, i koristi se u sljedećim slučajevima:

kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su šetali);

14

nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. (ležala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go", kao u sljedećim primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing

nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. (čuo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da nešto gori); kao pridjev: It was an amazing film. (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. (bio je zatočen unutar kuće u plamenu); sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. Glagol "catch" sa participom prezenta izražava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke, biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izražava emocije: We found some money lying on the ground. (našli smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. (našli su majku kako sjedi u bašti);

da zamijeni rečenicu ili dio rečenice. Kada se dvije radnje dešavaju u isto vrijeme, od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. They laughed as they went. They went laughing into the snow. He whistled to himself. He walked down on the road. Whistling to himself, he walked down on the road.

15

Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge, od strane iste osobe, možemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. Putting on his coat, he left the house. She dropped the gun and put her hands in the air. Dropping the gun, she put her hands in the air.

Particip prezenta se može koristiti umjesto početnih as, since, because, i izražava razlog radnje: Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge. (= because he felt hungry...) Being poor, he didn't spend much on clothes. Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.

Direktni i indirektni govor - Direct and Indirect Speech
Ako ponavljamo nečije riječi tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor, Direct speech), npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". Ako izvještavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor, Indirect Speech or Reported Speech), npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu.

Indirektan govor se uvodi riječima kao što su: he said (on reče) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl.

Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: 16

sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovarajućim prošlim oblicima - prema pravilima o slaganju vremena:

Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ

Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Složeno buduće Infinitiv

sve riječi koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti riječima koje označavaju udaljenost;

Prema ovim pravilima: am do shall will have, has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before

D: He said: "I do not understand this letter." (On reče: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter. (on reče da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".) I: She said that she was going to come soon again. (ona reće da će uskoro ponovo doći)

17

ako se u indirektnom govoru saopćava tuđe pitanje, onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pažnju još i na sljedeće:

-umjesto glagola "say" upotrijebićemo glagol "ask"; -ako pitanje ne sadrži nikakvu upitnu riječ (kao što su what, how, when itd.), onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether".

Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish." (zapitali su me: "Da li govorite španski?") I: They asked me whether I speak Spanish. (zapitali su me da li govorim španski)

da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed, upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell":

D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (otac reče sinu: "Pazi se"). I: Father told his son to be careful of himself. (otac reče svom sinu da se pazi).

Klauze – Clauses
Klauza je grupa riječi koja sadrži vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrže vezu subjekat-glagol). Klauze se dijele na:
• •

nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses).

Također, dijele se i na:
• •

neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).

Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti, jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promijenjeno.

18

All students who do their work should pass easily. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa, who used to be a secretary for the President, can type 132 words a minute. Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (neophodna i nebitna klauza)

Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno, kao rečenica, dok zavisne moraju biti udružene sa nezavisnom klauzom. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa:

dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test; in fact I am going to the library now. (u ovom slučaju, korištena je i oznaka tačka-zarez (;) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time, but he also got an A+. oznakom tačka-zarez (;): This is one of English classes; Shakespeare is my other. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday.

Zavisne klauze mogu biti:
• • •

pridjevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses)

-Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice, i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. Većina pridjevskih klauza počinje sa: who, whom, which ili that. Ponekad se ove riječi ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumijevaju.

19

The book that is on the floor should be returned to the library. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravak) My brother, who is an engineer, figured it out for me. (moj brat, koji je inžinjer, je shvatio to za mene)

-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u rečenici. Oni kažu zašto, gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridjevskih klauza, priloške klauze se često mogu pomjerati u rečenici. Npr: When the timer rings, we know the cake is done. We know the cake is done when the timer rings.

Priloške klauze uvijek počinju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izražava njenu vezu sa ostatkom rečenice. When the movie is over, we'll go downtown. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject.

-Imeničke klauze nisu riječi koje dopunjuju druge riječi za razliku od pridjeva i priloga. U rečenici funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili prijedloški objekat. Imenička klauza obično počinje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose, what i whatsoever. Također, mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how, when, where, whether, why. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Do you know what he knows [objekat]? In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. Whoever wins the game will play in the tournament.

Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice. Uvode se relativnim zamjenicama: who, whom, which, that, whose. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze.

20

U relativnoj klauzi, relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi.

Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (U ovoj rečenici podvučene riječi čine neophodnu klauzu, s toga neće biti odvojene zarezima. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu, zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice, a u ovom slučaju dopunjuje riječ "wart")

Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne riječi u tekstu, tj. mogu da dopunjuju, opisuju cijelu klauzu ili čak više njih.
• •

Charlie didn't get the job in administration, which really surprised his friends. Charlie didn't get the job in administration, and he didn't even apply for the Dean's position, which really surprised his friends.

Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause).

Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune, u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna riječ) koja inače uvodi takvu klauzu. Riječi eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne osjeća da nešto nedostaje. U stvari, eliptične klauze su tačne ali i korisne, jer su često elegantne i efikasne u izrazu.
• • •

Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. Though [they were] sometimes nervous on the court, her recruits proved to be hard workers. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].

Kondicionali - The conditionals
Kondicional se tvori od pomoćnog glagola "should" i "would", i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo.

21

Sadašnji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta, a prošli kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo.

Sadašnji kondicional Prošli kondicional

{ {

I should take - uzeo bih you should take - ti bi uzeo itd. I should have taken - bio bih uzeo you should have taken - ti bio uzeo itd.

Odrični oblik se tvori tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. (ne bih uzeo) I should not have taken. (ne bih bio uzeo). Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih rečenica.

Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna, i izgleda ovako:

if If

uvjet y=10

posljedica 2y=20

ili

posljedica 2y=20

if if

uvjet y=10

22

To znači ako (if) je određeni uslov zadovoljen, onda (then) će doći do neke posljedice. Pogodbene rečenice se također zovu i kondicionalima, a ponekad ih nazivamo "if rečenicama", jer često (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava riječ "if". Ovdje će biti obrađene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional. Kondicional se tvori od pomoćnog glagola "should" i "would", i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo.

Sadašnji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta, a prošli kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo.

Sadašnji kondicional Prošli kondicional

{ {

I should take - uzeo bih you should take - ti bi uzeo itd. I should have taken - bio bih uzeo you should have taken - ti bio uzeo itd.

Odrični oblik se tvori tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. (ne bih uzeo) I should not have taken. (ne bih bio uzeo). Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih rečenica.

Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna, i izgleda ovako:

if If

uvjet y=10

posljedica 2y=20

23

ili

posljedica 2y=20

if if

uvjet y=10

To znači ako (if) je određeni uslov zadovoljen, onda (then) će doći do neke posljedice. Pogodbene rečenice se također zovu i kondicionalima, a ponekad ih nazivamo "if rečenicama", jer često (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava riječ "if". Ovdje će biti obrađene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional. Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Treći kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional)

Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility)

Govorimo o budućnosti. Razmišljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budućnosti, i njenoj posljedici. Postoji stvarna mogućnost da će se uvjet ispuniti. Na primjer, jutro je, kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. Međutim na nebu se javljaju oblaci, zamislite da počne padati kiša. Šta ćete uraditi? If it rains, I will stay at home. (ako bude padala kiša, ostaću kod kuće) If If uvjet it rains present simple posljedica I will stay at home. futur

Treba primjetiti da kiša još nije pala, međutim nebo je oblačno i postoji realna 24

mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. Kao što vidite da bi izrazili mogući uvjet koristili smo sadašnje prosto vrijeme (Present Simple Tense). Za izražavanje moguće posljedice koristili smo futur. Najvažnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti. posljedica futur I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet present simple I see her. it rains tomorrow. they do not pass the exam.

Ponekad možemo koristiti: shall, can ili may umjesto will, na primjer: If you are good today, you can watch TV tonight. (ako budeš danas dobar, možeš gledati TV večeras)

Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmišljamo o nekom uvjetu u budućnosti, i rezultatu tog uvjeta, međutim, za raziliku od prvog kondicionala, ovdje ne postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti. Na primjer: večeras je izvlačenje brojeva lota, niste kupili loto listić, i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. Ali možda ćete kupiti listić do večeras, i onda postoji šansa, ali je to nevjerovatna mogućnost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. If If If If If If uvjet present participle I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posljedica kondicional sadašnji I would be happy. would you be suprised? she would marry him. I would by a car.

Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo past simple za izražavanje uvjeta, a sadašnji kondicional za izražavanje eventualne posljedice. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti, tj. šanse su jako male da će se uvjet ispuniti.

25

Ponekad, umjesto glagola would koristimo should, could or might: If I won a million dollars, I could stop working. (da dobijem milion dolara, mogao bih prestati raditi)

Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti, međutim kod trećeg govorimo o prošlosti, govorimo o uvjetu u prošlosti koji se nije dogodio. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uvjet ispuni. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili :-(.

If If If If If If

uvjet past perfect (pluperfekt) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday

posljedica kondicional prošli I would have bought a car. I would have told her. what would you have done? I would have invited her.

If they had not passed their exam, their teacher would have been sad. (da nisu položili ispit, njihov učitelj bi bio tužan) Da bi smo izrazili uvjet u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo past perfect, dok za izražavanje posljedice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uvjet i posljedica dogode. Ponekad umjesto would have koristimo should have, could have, might have: If you had bought a lottery ticket, you might have won. (da si kupio listić lota, mogao si dobiti)

Nulti kondicional - tačnost (Zero conditional - certainty) Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek tačan, poput neke općepoznate činjenice. Na primjer, ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on će se početi otapati. If uvjet 26 posljedica

If If

present simple you heat ice

present simple it melts.

Važno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti, ni o sadašnjosti ni o budućnosti, već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo obični prezent. Najvažnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu.

If If If If

uvjet present simple I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat

posljedica present simple I am late for work. my boss gets angry. they get hungry.

Također, umjesto if možemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno, zakasnim na autobus)

Kondicionali - ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional glavna rečenica futur kondicional sadašnji kondicional prošli prezent "if" rečenica prezent preterit pluperfekt prezent

Sljedeća tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. Naravno, procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poređenje. vjerovatnost 100% 50% 5% 0% kondicional primjer vrijeme nulti If you heat ice, it melts. If it rains, I will stay at prvi budućnost home. If I won the lottery, I drugi budućnost would buy a car. treći If I had won a lottery, I prošlost would have bought a 27

car.

Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility)

Govorimo o budućnosti. Razmišljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budućnosti, i njenoj posljedici. Postoji stvarna mogućnost da će se uvjet ispuniti. Na primjer, jutro je, kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. Međutim na nebu se javljaju oblaci, zamislite da počne padati kiša. Šta ćete uraditi? If it rains, I will stay at home. (ako bude padala kiša, ostaću kod kuće) If If uvjet it rains present simple posljedica I will stay at home. futur

Treba primjetiti da kiša još nije pala, međutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. Kao što vidite da bi izrazili mogući uvjet koristili smo sadašnje prosto vrijeme (Present Simple Tense). Za izražavanje moguće posljedice koristili smo futur. Najvažnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti. posljedica futur I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet present simple I see her. it rains tomorrow. they do not pass the exam.

Ponekad možemo koristiti: shall, can ili may umjesto will, na primjer: If you are good today, you can watch TV tonight. (ako budeš danas dobar, možeš gledati TV večeras)

28

Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmišljamo o nekom uvjetu u budućnosti, i rezultatu tog uvjeta, međutim, za raziliku od prvog kondicionala, ovdje ne postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti. Na primjer: večeras je izvlačenje brojeva lota, niste kupili loto listić, i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. Ali možda ćete kupiti listić do večeras, i onda postoji šansa, ali je to nevjerovatna mogućnost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. If If If If If If uvjet present participle I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posljedica kondicional sadašnji I would be happy. would you be suprised? she would marry him. I would by a car.

Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo past simple za izražavanje uvjeta, a sadašnji kondicional za izražavanje eventualne posljedice. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti, tj. šanse su jako male da će se uvjet ispuniti. Ponekad, umjesto glagola would koristimo should, could or might: If I won a million dollars, I could stop working. (da dobijem milion dolara, mogao bih prestati raditi)

Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti, međutim kod trećeg govorimo o prošlosti, govorimo o uvjetu u prošlosti koji se nije dogodio. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uvjet ispuni. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili :-(.

If If If If If If

uvjet past perfect (pluperfekt) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday

posljedica kondicional prošli I would have bought a car. I would have told her. what would you have done? I would have invited her.

29

If they had not passed their exam, their teacher would have been sad. (da nisu položili ispit, njihov učitelj bi bio tužan) Da bi smo izrazili uvjet u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo past perfect, dok za izražavanje posljedice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uvjet i posljedica dogode. Ponekad umjesto would have koristimo should have, could have, might have: If you had bought a lottery ticket, you might have won. (da si kupio listić lota, mogao si dobiti)

Nulti kondicional - tačnost (Zero conditional - certainty) Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek tačan, poput neke općepoznate činjenice. Na primjer, ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on će se početi otapati. If If If uvjet present simple you heat ice posljedica present simple it melts.

Važno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti, ni o sadašnjosti ni o budućnosti, već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo obični prezent. Najvažnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu.

If If If If

uvjet present simple I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat

posljedica present simple I am late for work. my boss gets angry. they get hungry.

Također, umjesto if možemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno, zakasnim na autobus) 30

Kondicionali - ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional glavna rečenica futur kondicional sadašnji kondicional prošli prezent "if" rečenica prezent preterit pluperfekt prezent

Sljedeća tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. Naravno, procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poređenje.

vjerovatnost 100% 50% 5% 0%

kondicional primjer vrijeme nulti If you heat ice, it melts. If it rains, I will stay at prvi budućnost home. If I won the lottery, I drugi budućnost would buy a car. If I had won a lottery, I treći would have bought a prošlost car.

Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice
subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola

Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli, tj. takvi koji uza se mogu imati objekat. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju, već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg mijenjamo. To znači, da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji mijenjamo. Aktivnu rečenicu možemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje, 31

subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne, i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. (voda se pije od sviju) aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk objekat water by everybody.

A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog.

Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem, koristi se:

kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present. (dobila je lijep poklon za rođendan)

ako se ne želi pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (rečeno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. (priča se da je ostavila svog muža)

ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (greške se uvijek prave)

ako je subjekat pasivne rečenice važniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. (Roman "Tvrđava" je napisana od strane Meše Selimovića) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. (dečko je kažnjen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti)

Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaže se", "razumije se", "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda:

32

it is understood (razumije se, podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (priča se)

Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called

continous

perfect simple

perfect continous

33

Glagoli

34

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->