BAKTERIJE -jednostanini organizmi bez izraene jezgre-prokarioti -sastoji se od:citoplazmatska membrana(fosfolipid i protein) Stanina stijenka(sloj peptidoglikana,G- bakterije imaju

lipopretein) -G-bakterije imaju tanki sloj peptidoglikana,a G+debeli sloj(bojanje po gramu) Kapsula-glikokaliks(polisaharid) Pili,fimbrije(pokretljivost,prijanjanje,virulencija) -po obliku:koki,tapii,spirili,vibrioni,spirohete -s obzirom na uvjete rasta:aerobi,anaerobi,mikroaerofili,fakultativni anaerobi(mikoplazma spp.;gardanella spp) 1. AEROBNE BAKTERIJE: - non fermentori (Pseudomonas spp., Acinetobacter spp./u vlanom okoliu bol.inf. - vibrionaceae (V. cholerae) - Legionella, Francisella - gram negativni koki (Neisseria meningitidis, - aerobni gram pozitivni bacili Bacillus spp, Listeria, Erysipelothrix, Nocardia, Streptomyces - rikecije 2. FAKULTATIVNI ANAEROBI gram pozitivni koki: - stafilokoki ( Staphylococcus aureus, KNS)/FF koe, kone inf., bolnike infekcije - streptokoki -( BHS A, Streptococcus pneumoniae)FF respiratorni trakt/ resp. infekcije enterobakterije ( E. coli, Klebsiella spp. Proteus spp., Enterobacter spp., Serratia spp., Salmonella spp.)GI ovjeka kao FF ili prim. Patogeni/GI inf, urinarne, bolnike infekcije Mycoplasma spp (kapnofilne bakterije) Gardnerella spp 3.MIKROAEROFILNE BAKTERIJE Campylobacter spp,Helycobacter pylori,Haemophilus spp 4. ANAEROBNE BAKTERIJE - u slobodnoj prirodi stanovnici tla - normalna flora na koi, sluznicama ovjeka i ivotinja sporogeni anaerobi najei uzronici infekcija egzogeni patogeni ( mogu biti i dio normalne flore, te sudjelovati i u endogenim anaerobnim infekcijama) - najei uzronici egzogenih anaerobnih infekcija: Clostridium tetani (tetanus) Clostridium botulinum (botulizam) asporogeni anaerobi dio normalne flore endogeni oportunistiki patogeni esto sinergizam s fakultativnim anaerobima koji istovremeno uzrokuju infekciju ( potroe kisik u tkivu i time omogue rast anaerobima) -najei uzronici endogenih anaerobnih infekcija: Bacteroides fragilis (kolon), Prevotella (usna upljina), Fusobacterium spp. ( usna upljina, kolon),Actinomyces spp. ( usna upljina), Clostridium spp. (kolon; ili egzogeno iz tla), Peptostreptococcus spp. ( usna upljina, kolon) Mehanizmi djelovanja antibiotika ometanje sinteze staninog zida,ometanje funkcije citoplazmatske opne,ometanje sinteze proteina,ometanje sinteze nukleinskih kiselina osjetljivost bakterija na antibiotike ovisi o:specifinoj grai i steenoj otpornosti na antibiotik 1

MOKRANI SUSTAV -sterilno osim distalnog dijela uretre(stafilokoki,laktobacili,enterokoki,streptokoki-norm.) -3 naina nastanka infekcije-ascendentni put(iz uretre) -hematogeni put(bakterijemija) -limfni put(rijetko) *uzronici infekcija je normalna crijevna flora: -enterobakterije(e.coli,klebsiella,proteus spp) -enterococcus spp,pseudomonas aeruginosa,s.aureus,s.epidermidis *bakterije-enterobakterije,klebsiela,enetrobakter,proteus,serratia *gljive-dijab.+bol.na dugoj antb.th.:candida albicans,c.glabrata *virusi-HSV,CMV,adenovirusi *paraziti-klamidija trahomatis najea UZIMANJE I TRANSPORT UZORAKA -tehnika srednjeg mlaza-prva jutarnja mokraa nakon higijene spolovila,uzeti sr. Mlaz u steer. Posudu,to prije u lab./do 2h na sobnoj;na +4 do 24 h -kateterizacija mok.mjehura -suprapubina punkcija URINOKULTURA Prvi jutarnji urin,nakon toalete vodom i sapunom(ne brisati),sr.mlaz u ster.boicu,uzorak odmah u lab,a na +4 do24 h EJAKULAT 3 dana seksualnog suzdravanja,prvo urin po uputi,potom ejakulat u posebnu posudu,odmah u lab ili na +4 do 24h BOLNIKE INFEKCIJE MOK.SUSTAVA -80% povezane s kateterizacijom Greke:nedovoljno aseptina kateterizacija,odvajanje katetera i odvodne cijevi,kontaminacija za vrijeme odvodnje urina,kolonizacija vreice,vraanje kont.urina u mjehur UZIMANJE URINA IZ KATETERA - pranje i dez.mjesta na kateteru,aspiracija iglom 5-10ml,to prije u lab - -vrh u.k se ne obrauje jer je kontaminiran florom ua uretre PREPORUKE ZA SPREAVANJE INFEKCIJE -protokoli,educirano osoblje -kateterizirati samo kada je neizbjeno -vanost pranja ruku za osoblje -prilikom postavljanja sterilan pribor i mjere asepse -sustav odvodnje stalno zatvoren -uzorke mokrae uzimati aseptinim tehnikama -odravati prohodnost otjecanja urina -izbjegavati mogunost vraanja mokrae *mikroskopska pretraga mokrae ukljuuje samo leukocite i bakterije TRAJNI KATETER -kirurki do 7 dana -mjerenje diureze 7-30 dana -retencija urina1-30 dana -inkontinencija vie od 30 dana

BAKTERIURIJA(VIE ILI JEDNAKO 10 NA 5 BAKTERIJA) -kod folyevog katetera unutar 7 dana,a kod zatvorenog sustava se odlae do 30-og dana Rizini faktori periuretralna kolonizacija uropatogenim bakterijama,greke u njezi katetera,dijabetes,ene,bez antibiotika -alternative trajnom kateteru(kondom kateter,intrauretralni kateter,intermitentna kateterizacija,suprapubina kateterizacija) POSTAVLJANJE U.K Mjere asepse,sterilan pribor,med.s. pere ruke pjenuavim klorheksidinom kojim se opere i spolovilo,ue uretre sa pl.glukonatom 0,05%,vrh katetera premazati s sterilnim kliznim sredstvom,napuhati balon ster. f.o,voditi pisanu dokumentaciju,mjenjati p.p,izvaditi to je prije mogue NJEGA U.K Vreicu prazniti ili mjenjati,hig.pranje ruku+rukavice,set za previjanje,plivasept glukonat 0,05 %za toaletu ulaznog mjesta,dokumentacija njege SPOLNI SUSTAV NORMALNA FLORA:Lactobacillus,Bacteroides ,Clostridium,enterobakterije * POTENCIJALNI PATOGENI:Neisseria gonorrhoeae,Haemophilus ducreyi Treponema pallidum,Mobiluncus spp i ost anaerobi,Gardnerella vaginalis Mycoplasma spp, Chlamydia trachomatis -nebakterijske Trichomonas vaginalis, Candida albicans, HSV SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI -najei uzronici:gonokok,klamidija,mikoplazme -kod mukaraca uzima se ejakulat i bris uretre,a kod ena bris uretre i cerviksa Bris za bakteriologiju-zajedno sa sluzi Bris na mikoplazme-mikopl.na povrini epitelnih st.pa se uzima na nain da se lagano zarotira bris,te u transportnu podlogu odmah u lab. Bris za klamidije-unutar epitelnih st.;pa bris dobro zarotirati da bi st.ostale na brisu.transportna podloga i odmah u lab. KOA i KIRURKE RANE Flora koe,trajna: s.epidermidis,difteroidi,kvasci(klamidija,klostridium) -niske patogenosti dok se ne unesu u tkivo,teko se odstranjuje Flora koe,prolazna: s.aureus,pseudomonas,enterobakterije(klebsiela,serratia) -visoke patogenosti,kratko preivljava na koi,nalazi se na povrini,lako se odstranjuje pranjem i dez.uzrokuje veinu bol.infekcija Koa, zvukovod, nosno predvorje NORMALNA FLORA: Staphylococcus aureus,Staphylooccus epidermidis,Corynebacterium spp (difteroidi) Propionobacterium spp (anaerobni difteroidi),Candida species * POTENCIJALNI PATOGENI: Staphylococcus aureus,Streptococcus pyogenes,Clostridium spp, Bacteroides spp, ostali anaerobi Pseudomonas aeruginosa,Enterococcus spp,enterobakterije

Oko (konjunktiva) NORMALNA FLORA vjee: Corynebacterium xerosis (difteroid),Staphylococcus epidermidis,Propionobacterium POTENCIJALNI PATOGENI: Haemophilus spp,Moraxella spp,Neisseria gonorrhoeae,Staphylococcus aureus Streptococcus pneumoniae,Streptococcus pyogenes,Pseudomonas aeruginosa Uzronici infekcija kir.rane:s.aureus,enterokoki,e.coli,pseudomonas aeruginosa IZVOR INFEKCIJE:sam bolesnik(koa,sluznice),osoblje u sali i odjelu,okolina -infekcija moe nastati za vrijeme op.poslije op. VANA:higijena ruku,nosno kliconotvo(MRSA,BHS-A)mjere asepse i antisepse,u akutnom resp.infektu ne u kontakt s bolesnicima -povrine nisu od velikog znaaja za prijenos infekcije ukoliko se svi pridravaju pravila asepse i antisepse PREVENCIJA INF.U KIRURGIJI -pridravanje mjera asepse i antisepse -dobra kir.tehnika -odgovarajue antimikrobna profilaksa -dobar program za kontrolu bol.infekcija Protokoli za:pripremu koe op.polja,kir.pranje i dez.ruku,o odjei i obui osoblja u sali,pranju i dez.prostora,izmjeni filtara za zrak,kontrola sterilizacije UZORCI ODMAH U LAB.NA +4 DO 24H(TRANSPORTNE PODLOGE ZA SLANJE NA VEE UDALJENOSTI) -s mjesta infekcije(dublji dijelovi rane) -ive uzronike infekcije moemo nai u vitalnom tkivu,ne nekrotinom -najbolji je uzorak uzet kir.biopsijom nakon nekrektomije -gnojni proces-pomou igle i price,uvijek aerobna i anaerobna obrada,manje je poeljan brispodloan suenju,manje materijala,lako se kontaminira -otvorene rane i apscesi-odstraniti to vie povrinske flore,vrsto brisom obrisati rubove i dno rane-samo aerobna obrada -tkivo dobiveno biopsijom moe se obraditi aerobno i anaerobno Oistiti ster. tupferom s f.o,eksudat se aspirira i utrca u ster.boicu s anaerobnom transportnom podlogom,odmah u lab,ili na sobnoj do 2 h Duboke gnojne lezije(otvoreni apscesi) Oistiti ster. tupferom s f.o,gnoj aspirirati iglom ipricom u kol.veoj od 1ml, utrca u ster.boicu s anaerobnom transportnom podlogom,odmah u lab. Bris Nakon ienja protrljati rub zdravog tkiva,uvijek 2 brisa(1-priprema direktnog preparata)nije prikladan za anaerobnu kulturu,transportna podloga,odmah u lab. Zatvoreni apsces Dezinfekcija koe alkoholom ili plivasept glukonatom,klorheksidin,punktat kao kod otvorenog apscesa Fistula otvor oistiti ster.tupferom s f.o,gnoj aspirirati(vie od 1 ml),sterilna posuda ili vrsto obrisati brisom(2 kom),transportna podloga,lab

dekubitalni ulkus,opekotina oistiti ster.tupferom s f.o,pp napraviti nekrektomiju,uzeti bioptat iglom iz vitalnog tkiva,u ster.posudu bez transportne podloge,obrauje se kvantitativno,ili 2 brisa(rub zdravog tkiva)transportna podloga,lab. RESPIRATORNI SUSTAV Normalna flora -streptokoki viridans,moraxella lacunata,HNS,hemofilus hemoliticus,+gljive :candida,povremeno s.aureus Rinitis,rinosinusitis -najee virusi,a od bakterija:k.ozaenae Akutni bronhitis,bronhiolitis:virusi,kod djece bortadella pertusis(obavezno cijepljenje)mikoplazma pneumonije,moraxella kataralis Kronini bronhitis:moraxella kataralis,hemofilus influence,s.pneumoniae,s.aureus Pneumonije:s.pneumoniae,h.influence,moraxela kataralis,klebsiela pneumonije MATERIJALI Sputum,bioptat plua,BAL(fiberoptina bronhoskopija) bol ispire drijelo f.o.,nakaslje se iz dubine,najbolje ujutro,mikroskopiranje po gramu,dobar sputum ima manje od 10 epitelnih st,a vie od 20PMN u jednom vidnom polju te 1 uzronik uzgoj na Krvni agar transtrahealni aspirat-kad nema iskaljaja ili nema reakcije na dani atb,manja kontaminacija TBC Uzronici-mikoplazma tuberculosis,mikobakterije-m.kansassi,m.xenopi -materijal ukljuuje sputum,te ispirak eluca(metoda ziehl-neelsen) CNS MENINGITIS UZRONICI:E.COLI,BHS-B,LISTERIA Lumbalna punkcija Dez.koe,benzin,70%alkohol,jodni preparat,likvor u 3-4 ster.epruvete s navojem,po2ml,transport odmah,ili na 37/6h -m.bio obrada likvora:centrifugirati,3-4 preparata iz sedimenta(bojanje po gramu,metilenskim modrilom i ziehl-neelson)nasaditi na KA,okoladni,bujon identificirati bakteriju PROBAVNI SUSTAV NORM.FLORA:400 vrsta mikroorg virusi,gljive,bakt,paraziti,veina anaerobi NORMALNA FLORA,usna upljina i orofarniks -viridans streptokoki,Veillonella,Peptococcus i Peptostreptococcus Fusobacterium,Bacteroides (ne B. Fragilis),Staph. epidermidis ,Actinomyces POTENCIJALNI PATOGENI: BHS A,Corynebacterium diphteriae,Neisseria gonorrhoeae,Bordetella pertusis ezofagus, eludac, duodenum POTENCIJALNO PATOGENI:helicobacter pylori Jejunum-ileum-kolon Normalno:eneterobakterije,enterokoki,laktobacilus,bakteroides Patogeni-kampilobakter jejuni,kampilobakter coli,salmonela,igela,e coli, Virusi:rota,adenovirus,enterovirus Paraziti:giardia lambia,etamoeba histolitika,criptosporodium

Debelo crijevo Bacteroides (fragilis,Bifidobacterium spp,Eubacterium spp,Lacobacillus spp. 107 to 108 CFU/g feces -enterobakterije, aerobni i anaerobni streptokoki, klostridije 106 to 108 CFU/g feces -kvasci, paraziti varijablno BAKTERIJEMIJA I SEPSA Uzronici:G+bakt.:KNS,s.aureus,enterokok G-bakt:p.aeroginosa,e.coli,serratia,enterobacter spp Intravaskularni kateteri:s.aureus,KNS Uzorci,postupak Osnovno pravilo-uzorak krvi se mora uzeti prije poetka antimikrobnog lijeenja.2 setA HK(2aerob+2anaerob.)s razliitih mjesta u razmaku od 10min.prije poetka lijeenja.inkubacija 5-7 dana/35-37c -bolesnici na antimikrobnoj th-6setova unutar 48h neposredno prije sljedee doze atb(10-30ml odrasli,1-5ml djeca)omjer1:10 ili 1:20 -2 seta=1ae+1anae=1set za HK-uvijek iz periferne vene a iz CVK samo kada elimo dokazati kateter sepsu(tada paralelno vadimo i iz periferije) PRIPREMA KOE ZA VAENJE HK -pranje ruku sapunom i vodom,obrisati,utrljavanje alkoh.antiseptik -palpacija vene,sterilne rukavice na dezin.rukeOd sredita prema van krunim pokretima prati kou sterilnim tupferima i klorheksidin alkoholom 3x,pustiti da ishlapi -bez ponovnog palpiranja uiniti venepunkciju,ep boice prebrisati alkoholom -to prije u lab.,ili na sobnoj(termostat na 35)NE U HLADNJAK!! CVK FAKTORI RIZIKA Broj dana katetera,br.lumena,mjesto insercije,uvjeti pod kojima je postavljen,higijena pri njezi i pristupu kateteru,supklavija najmanje rizina -svejedno gdje se postavlja(jil ili sala) -pridravati se pravila asepse i antisepse,kao da se radi o kir.zahvatu-tada je rizik od infekcije 6x manji UVJETI ASEPSE I ANTISEPSE -kir.pranje ruku lijenika -ster.rukavice,ogrta dugih rukava,kapa,maska -ster.plahta za pokrov bolesnika -hig.pranje ruku sr.koja asistira,maska -ako treba odstraniti dlake ne brijati ve iati uz kou(kliper) PRANJE KOE -ne benzin,alkohol zadnji -klorheksidin bolji od povidon jodida -koa potpuno suha prije insercije -zatititi ulazno mjesto ster.gazom ili prozirnom prekrivkom NJEGA cvk -pristup higijenski opranim rukama -oprati ruke po skidanju gaze -Kou oko ulaza oistiti gazom i hidrogenom -dezinficirati alkoholnim klorheksidinom -staviti novu pokrivku 6

UPUTNICA IME I PREZIME,dob,spol,odjel,soba,ordinarijus,mjesto,datum i sat uzimanja uzorka,dg pacijenta,procedura pri uzimanju uzorka,atb koji prima,ime osobe koja je pisala uputnicu,potpis (posebni zahtjev za kulturu) UZORAK Oznaka ime i prezime,odjel,soba,lijenik,anatomsko mjesto uzorka,datum i sat uzimanja PRIORITETNI UZORCI(nose se odmah u lab) -krv za HK,likvor,transtrahealni aspirat,uzork iz oka,perikardijalna tek,amnionska tek,zglobna tek.;kir.uzorci BAL UZORCI KOJI SE NE OBRAUJU -vrh UK,vrh aspiracijskog,aspirati eluca novoroenadi,lohije,povraeni sadraj NEPRIHVATLJIVI ZA ANAEROBNU OBRADU -bris cerviksa,endocerviksa,uretre,vagine,endotrahealni aspirat,nazofaringealni,sputum,uzorak tek. Iz prostate BOLNIKE INFEKCIJE: -infekcija se smatra bolnikom ako bolesnik u vrijeme prijema nije imao infekciju, niti bio u inkubaciji infekcije -ako je u vezi s primijenjenim postupcima, terapijom, ost. vezanim uz boravak bolesnika -ako predstavlja komplikaciju i nastavak infektivnog procesa prisutnog u vrijeme prijema -naelno: infekcije 48 72 h nakon prijema i unutar 10 dana od otpusta (iznimke infekcije kirurkih rana su bolnike ako doe do infekcije u roku od 30 dana nakon operacije, tj. unutar 1 god. ako je implantiran strani materijal) DEZINFEKCIJA RUKU -najbitnija mjera spreavanja irenja bolnikih infekcija -pranje ruku izmeu pacijenata, nakon svakog dodira s krvlju, tjelesnim tekuinama, sekretima, ekskretima, oteenom koom, sluznicama -pri kontaktu s bolesnicima koji zahtijevaju mjere kontaktne izolacije crijevni, neki respiratorni patogeni, rezistentne bakterije -noenje rukavica nije nadomjestak za dezinfekciju ruku HIGIJENSKA DEZINFEKCIJA RUKU: -redukcija prolazne bakterijske flore -pranje ruku sapunom ili detergentnim dezinficijensom (klorheksidin glukonat, providon jod) -utrljavanje alkoholnog dezinficijensa -ako su ruke vidljivo kontaminirane, nephodno ruke oprati pod tekuom vodom KIRURKA DEZINFEKCIJA RUKU: -reducira se rezidentna flora -pranje ruku i podlaktica detergentnim dezinficijensom (1 minuta) -suenje i utrljavanje alkohola (3 min),upotreba etkice samo za podruje ispod noktiju MJERE IZOLACIJE ZATITNA IZOLACIJA sprijeiti infekciju u imunokompromitiranih koji su visoko podloni infekcijama od drugih osoba ili iz okoline IZOLACIJA IZVORA sprijeiti prijenos mikroorganizama s inficiranih bolesnika, koji mogu biti izvor infekcije za osoblje ili druge bolesnike

OPE/STANDARDNE MJERE ZATITE -dezinfekcija ruku (izmeu pacijenata, nakon kontakta s krvlju, tjelesnim tekuinama, sekretima, ekskretima, kontaminiranim predmetima, nakon skidanja rukavica, izmeu 2 pacijenta) -rukavice (mijenjati i izmeu dodirivanja istih i neistih podruja istog pacijenta) -maske, naoale, pregae -sigurni transport rublja -oprezno rukovanje otrim predmetima izbjegavati oivljavanje direktnim kontaktom usta na usta (bolnica) zasebna soba za pacijente koji ne mogu odravati osobnu higijenu DODATNE MJERE ZATITE SPECIFINE ZA POJEDINE BOLESTI/SINDROME -primijenjuju se na pacijente za koje se zna ili sumnja da su inficirani/kolonizirani epidemioloki znaajnim mikroorganizmima -Jednokrevetna soba, med. oprema (stetoskopi, termometri) ogranieni na upotrebu samo u toj sobi -ovisno o nainu irenja uzronika: 1)aerosolom estice < 5 m dugo lebde u zraku, mogu se daleko prenijeti zranim strujama -varicela*, diseminirani i zoster* u imunosuprimiranih, ospice, TBC (jednokrevetna soba,negativni pritisak zraka,maske cijelo vrijeme) 2)kapljino bolesti koje se ire kapljicama nastalim uslijed kihanja, kaaljanja, govora, tijekom bronhoskopije, aspiracije sekreta -vee estice, bre sedimentiraju na horizontalne podloge(H. influenzae, B. pertussis, meningokok, pneumokok, mikoplazme, BHS A, adenovirusi, virus influence, parvovoirus B19, virus zaunjaka, rubeole) -jednokrevetna soba,maske u krugu ~ 1 m (bolesnik pri izlazu iz sobe mora nositi masku), dezinfekcija ruku 3)kontaktom- direktnim (nakon dodirivanja pacijenta), indirektnim kontaktom (dodirivanje kontaminirane okoline) -osnovni nain prenoenja je preko ruku osoblja, posjetitelja -multiplo rezistentne bakterije, crijevni patogeni (salmonele, igele, C. difficile, rotavirusi, adenovirusi), RSV, parainfluenca, enterovirusne infekcije, kone ( skabijes, stafilokokne i streptokokne infekcije) -jednokrevetna soba/ kohortiranje,rukavice, dezinfekcija ruku,pregae DEZINFEKCIJA -mehanika: pranje, brisanje -fizikalni postupci: toplina -kemijska: dezinficijensi *najtee je unititi prione, bakterijske spore, mikobakterije *dezinfekciji su najpodloniji virusi s lipidnom ovojnicom i mikoplazme DEZINFEKCIJA TOPLINOM: PASTERIZACIJA: proces koji ne dovodi do potpune sterilizacije, ali odstranjuje veinu patogenih mikroorganizama(none posude, djeje boice, posue i pribor za jelo) KEMIJSKI DEZINFICIJENSI: djelotvornost sredstva ovosi o koncentraciji aktivne tvari, duljini djelovanja, pH, temperaturi, tvrdoi vode -prije dezinfekcije obavezno mehaniko ienje (krv, serum, gnoj... ometaju djelovanje dezinficijensa)

VISOKO DJELOTVORNI DEZINFICIJENSI: -glutaraldehid djeluje baktericidno, fungi i virucidno, nakon 30 min i na mikobaketerije, a nakon 6 10 h i sporocidno -na objektima kojima je potreban visoki stupanj dezinfekcije, a ne podnose visoke temperature (endoskopi) -toksian instrumente dobro isprati !!! -formaldehid kombinacija 8% - tnog formaldehida i 70 % alkohola upotreba ograniena zbog iritirajueg i kancerogenog uinka -peroctena kiselina mikrobicidno i sporocidno u niskim koncentracijama i nakon kraeg vremena ,djelotvorna i u prisutnosti organskog materijala,ekoloki prihvatljiva sterilizacija dijalizatora -vodikov peroksid u koncentraciji od 6% djeluje i sporocidno,ostaje na materijalima nakon dezinfekcije toksian DEZINFICIJENSI SREDNJE I NISKE DJELOTVORNOSTI: -klorni preparati iroki spektar, brzo djelovanje, niska cijena,moraju se spravljati svjei jer stajanjem brzo gube djelotvornost ! -jodni preparati antiseptici -fenol ne za instrumante koji dolaze u dodir s tkivom bolesnika iritacija,ne na dojenakim odjelima hiperbilirubinemija ! -alkoholi dezinfekcija ruku -kvarterni amonijevi spojevi dezinficijensi niske djelotvornosti,ne preporuuju se za uporabu u bolnikojsredini neke gram negativne bakterije mogu u njima preivjeti i razmnoavati se STERILIZACIJA STERILIZACIJA TOPLINOM sterilizacija tolinom ili parom pod tlakom - Temperatura, vrijeme, tlak vodene pare - metalni instrumenti, tkanine, staklo, tekuine, neki plastini materijali - Suha sterilizacija temp. od 160-180/ 2h (171 C/ 1 h) - autoklaviranje 15 30 min na temp. od 121- 132 STERILIZACIJA PLINOVIMA etilen oksid, formaldehid, H2O2, tekua sredstva - za predmete od materijala koji ne podnose toplinu etilen oksid: temp. od 55 - 60C, vlanost do 90%, 285 min, odzraivanje 8 24 h -toksinost, mutagenost, kancerogenost plina formaldehid: sterilizacija + odzraivanje ~ 2 h -toksinost i kancerogenost formaldehida / naputena metoda peroksid plazma sterilizacija: pare H2O2 u polju visokofrekventne struje -ekoloki prihvatljiva metoda,traje 55 75 min bez odzraivanja,za predmete koji ne podnose visoke temperature i vlagu,ne mogu se sterilizirati metalni ili plastini predmeti neodgovarajuih dimenzija, te tekuine, praci, tkanine ionsko zraenje: gama zrake ili beta estice predmeti za jednokratnu upotrebu price, kateteri UV zraenje: 240 280 nm djeluju germicidno unitavanje mikroorganizama u zraku i na horizontalnim povrinama u operacijskim dvoranama ili laboratorijima tekui germicidi: 2% glutaraldehid , peroctena kiselina sterilizirani predmeti se moraju isparati sterilnom vodom mogua kontaminacija pri rukovanju nakon sterilizacije

ODLAGANJE BOLNIKOG OTPADA infektivni otpad materijali koji sadre velik broj potencijalno patogenih mikroorganizama -mogunost zaraavanja preko bolnikog otpada je rijetka za nastanak infekcije osim velikog broja mikroorganizama, potrebno i adekvatno mjesto ulaska -najvei rizik kontaminirani otri predmeti, laboratorijski otpad (kliniki materijal, kulture mikroorganizama), krv, krvni proizvodi, sav otpad bolesnika u izolaciji, anatomski patoloki otpad, zaraena tkiva ivotinja -rizik prijenosa infekcije preko bolnikog otpada mogue je svesti na minimum: 1. odjeljivanje infektivnog otpada na mjestu nastanka 2. pravilno transportiranje 3. obrada -infektivni otpad se odbacuje u crvene vree (RH),oznaka biohazard -vrste neprobojne posude za otre predmete -infektivni otpad se autoklavira ili spaljuje -patoloki otpad i otre predmete najbolje spaliti (gube oblik i time se onemoguuje ponovna upotreba) PRIONI-abnormalni protein,za razmnoavanje koristi DNA domaina,otporan na dezinfekciju(nema lipidnu ovojnicu VIRUSI-sadre DNA ili RNA obavijeni proteinskim omotaem,imaju lipidnu ovojnicu Izravna detekcija uzronika ili njegovih dijelova (antigena, nukleinskih kiselina) Elektronski mikroskop svjetlosni mikroskop (inkluzijska tjeleca) detekcija antigena imunofluorescentnim ili imunoenzimskim testom metode molekularne biologije za detekciju genoma Izolacija uzronika (kultivacija) stanine kulture (CPE, hemadsorpcija, potvrda testom neutralizacije, interferencije, imunofluorescencije) oploena jaja pokusne ivotinje bakterijske kulture Dokaz specifinog imunog odgovora serologija VIRUSI RESPIRATORNOG TRAKTA SINDROM NAJEI RIJEDAK Influenza A,B; Parainfluenza 1, 2; RSV; enterovirusi Influenza A,B; RSV; Parainfluenza 1, 2; Rhinovirusi; Corona Influenza A; RSV; Morbilli; Corona Adeno; Parainfluenza 1,2; Influenza A,B; Rhinovirus Parainfluenza 1,2; Rhinovirus; EBV Coxsackie A; Echovirusi

Infekcije gornjih dinih Rhinovirus; Corona; Adeno; Parainfluenza 3 puteva Faringitis Adeno; EBV; Enterovirusi; HSV RSV; Parainfluenza 3 RSV; Parainfluenza 3; Adeno; Influenza A Coxackie B

Laringotraheobronhitis Parainfluenza 1,2,3 Bronhiolitis Pneumonija Pleurodinija

10

Laboratorijska dijagnostika influence Detekcija antigena brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata, ispirka nosa, drijela Izolacija virusa - NF aspirat, obrisak drijela, ispirak nosa KS, kokoji embrio nema CPU Dokaz hemadsorpcija i hemaglutinacija identifikacija Serologija - retrospektivna dijagnoza RVK, EIA, IHA PREVENCIJA INFLUENCE -Inaktivirano cjepivo za influencu A i B -Trivalentno cjepivo sadri tipove A H3N2, A H1N1 i tip B -Tipovi se revidiraju godinje u WHO (SZO) -Cijepljenje starijih i kroninih bolesnika; djeca -Postvakcinalna imunost traje 8-12 mjeseci -Profilaksa amantadinom u necijepljenih LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA VIRUSA PARAINFLUENCE Detekcija antigena brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata ili ispirka drijela Izolacija virusa - NF aspirat, obrisak drijela Serologija - RVK, EIA Respiratorni sincicijski virus -rod Pneumovirus; porodica Paramyxovirus -Epidemije u zimskim i ranim proljetnim mjesecima (studeni do kraja svibnja) -Jedini rezervoar virusa je ovjek LAB.DG.RSV Detekcija antigena brza dijagnostika detekcijom RSV antigena iz NF aspirata Izolacija virusa iz nazofaringealnog aspirata ,Serologija TH I PREVENCIJA RSV Ribavirin u aerosolu,Nema cjepiva,RSV immunoglobulin ADENOVIRUS;LAB:DG Izdvajanje virusa u staninoj kulturi UZORCI: NF sekret, ispirak nosa, obrisak drijela i spojnice oka, mokraa, stolica, obrisak rektuma Detekcija virusa (inkluzijska tjeleca) i antigena IFA i EIA testovima Latex aglutinacija Serologija (RVK, EIA, NT) LAB:DG:ENTEROVIRUSI KLINIKI UZORCI: stolica, obrisak rektuma, obrisak i ispirak drijela, krv, likvor, vezikularna tekuina, tkivo, obrisak konjunktive -Transportna podloga na +4stC -Infektivnost odrana godinama na 20 do -70stC -Postojanost virusa tjednima na + 4stC -za PCR sprijeiti djelovanje nukleaze u tjelesnim tekuinama; sauvati virusnu kapsidu 11

IZOLACIJA VIRUSA izolacija iz likvora 3-8 dana,CPE - piknoza SEROLOGIJA: parni uzorci seruma ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA Identifikacija virusa nije uvijek nuna, jer bolesti nisu serotipno specifine SREDNJOEUROPSKI KRPELJNI ENCEFALITIS LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA -izdvajanje virus iz krvi i likvora na mijoj sisanadi i KS -serologija dokaz protutijela LIJEENJE: nema antiviralne terapije PREVENCIJA Cijepljenje: 3 doze: 1, 3, 12 mjeseci + docjepljivanje svakih 3-5 godina HERPESVIRUSI OZNAKA VIRUS PODOBIT BOLESTI ELJ Gingivostomatitis, herpes labialis, HHV-1 Herpes simplex virus - 1 1 (HSV-1) keratokonjunktivitis, encefalitis, genitalni her Genitalni herpes, neonatalne infekcije, HHV-2 Herpes simplex virus - 1 2 (HSV-2) meningitis, gingivostomatitis, herpes labialis Vodene kozice, zoster HHV-3 Varicella zoster virus 2 (VZV) Infektivna mononukleoza (IM); Burkittov HHV-4 Epstein-Barr virus 1 (EBV) limfom; nazofaringealni karcinom; limfoproliferativne bolesti, XLP; T-stanini limfom; Hodgkinov limfom Asimptomatska infekcija; IM; retinitis; HHV-5 Cytomegalovirus 1 (CMV) infekcije u imunokompromitiranih; konatalne infekcije Mononukleoza; roseola infantum HHV-6 Human herpesvirus - 6 2 (HHV-6) (Exanthema subitum) Mononukleoza?; roseola infantum; pytiriasis HHV-7 Human herpesvirus 7 2 (HHV-7) rosea? Kaposiev sarkom; multicentrina HHV-8 Human herpesvirus 8 2 (HHV-8, KSHV) Castelmanova bolest; primarni efuzijski (tekui) limfom (PEL) LAB:DG Izravna detekcija -Elektronska mikroskopija tekuine iz vezikula ,brzi rezultat, ali ne razlikuje HSV i VZV UZORCI za izravno dokazivanje virusa mjehuri, pustula, erozija, krasta,obrisak koe ili aspirat tekueg sadraja, ronice, spolnih organa; ispirci drijela; slina; bioptat mozga Mikroskopski preparat multinuklearne gigantske stanice nije tipno specifino,Imunofluorescencija strugotine koe -razlikuje HSV i VZV 12

PCR rutinski se koristi za dijagnozu herpes simplex encefalitisa Izolacija virusa + tipizacijaLako se kultiviraju; ~ 1-5 dana za rezultat SEROLOGIJA tipno specifini testovi CMV UZORCI za dokaz virusa -tjelesne tekuine: mokraa, krv, slina, ispirak drijela, suze, sjemena tekuina, cervikalna sluz, majino mlijeko, amnionska tekuina, sekret rodnice i vrata maternice, tkivo uzeto za transplantaciju Detekcija virusa -Mikroskopiranje uzoraka tkiva i mokrae citomegaline stanice s inkluzijskim tjelecima u staninoj jezgri -Dokaz antigena s obiljeenim monoklonskim protutijelima ili pomou DNK proba u stanicama i tkivu (PCR) -Izolacija u staninoj kulturi ljudskih fibroblasta SEROLOGIJA odreivanje protutijela IgM i IgG EBV UZORCI za dokaz virusa -ispirak grla, limfociti periferne krvi, biopsijski uzorci tkiva (limfni vor, slezena, jetra, tumor) -Rijetko se izolira (B-limfociti ljudskog fetusa) -Limfocitoza, ukljuujui atipine limfocite SERUM : -pozitivna heterofilna protutijela (od kraja prvog tjedna bolesti do nekoliko mjeseci) -EBV specifina protutijela IgM i IgG (VCA, EA, EBNA) EIA, IFA Postupci molekularne dijagnostike (genske probe; EIA, IFA) LIJEENJE: simptomatsko PROLJEVI(AIP;KIP) -kod djece najei-rota I adenovirud,a odrasli norovirusi Bakterioloka obrada stolice Hemokultura Viroloka obrada stolice BRZA DIJAGNOSTIKA dokaz antigena - lateks aglutinacija, EIA, DIF, EM stanine kulture, bioloki pokus Parasitoloka obrada stolice koprokultura, posebna bojanja HEPATITIS VIRUSI LAB:DG:HAV Akutna infekcija ,IgM anti-HAV u serumu EIA Prola infekcija ili imunost ,IgG anti-HAV u serumu EIA Stanina kultura zahtjevna; traje najmanje 4 tjedna NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI! Izravna DETEKCIJA EM, RT-PCR iz stolice; NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI

13

HBV Cijepljenje zapoelo 1981,U Hrvatskoj uvedeno 1987. RIZINE SKUPINE -zdravstveni radnici i djelatnici u zdravstvu -djeca HBV pozitivnih majki -roaci i bliski kontakti kroninih HBV nositelja -pacijenti na hemodijalizi -osoblje i tienici ustanova za mentalno hendikepirane -iv. narkomani -hemofiliari HCV Rizini imbenici za prijenos -Transfuzije ili transplantacije od inficiranog donora -Iv. narkomani -Hemodijaliza (godinama na terapiji) -Ubodni incident -Anti-HCV pozitivni kontakti (zajedniko kuanstvo) -Brojni spolni partneri -HCV-inficirana majka prijenos na edo LAB:DG:HCV HCV protutijela -za dijagnostiku HCV infekcije openito; nisu za dijagnostiku akutne faze budui da do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna nakon infekcije HCV-RNK dostupne razliite metode, npr. PCR i branched DNK. Mogu se koristiti u dijagnostici akutne faze. Prvenstveno se koriste za praenje odgovora na antiviralnu terapiju. HCV-antigen dostupna EIA za HCV antigen. Namjena je kao za HCV-RNK, no jednostavnija za izvoenje. VIRUS HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV) HIV-1 je predominantni virus odgovoran za globalnu pandemiju HIV-2 pokazuje 40% nukleotidnu homologiju s HIV-1 HIV-2 je najrasprostranjeniji u Africi PRIJENOS HIV-a 1)Spolni put -muki homoseksualci,heteroseksualni put prijenosa 2)Krv i krvni pripravci -iv. ovisnici - druga najvea grupa u Europi i S.Americi. -Hemofiliari (jedna od prvih rizinih grupa; inficirani putem kontaminiranog faktora VIII prije uvoenja testiranja krvi) -u zdravstvenim organizacijama (transkutani (perkutani) doticaj s krvlju i drugim tjelesnim tekuinama) -prijenos transfuzijskim pripravcima - u stalnom padu i iznosi manje od 3%; nije sasvim iskljuen period prozora akutna faza HIV bolesti protutijela se jo nisu stvorila -Transplantacije i umjetna oplodnja 3)Vertikalni prijenos od majke na dijete transplacentarno, perinatalno tijekom poroda, postnatalno dojenjem 14

Lab:dgHIV Screening testovi imunoenzimski testovi (EIA, ELISA) visoka osjetljivost i specifinost PROBLEM: mogui lano pozitivni i lano negativni testovi Potvrdni testovi Western blot (WB); LIA (line immunoblot) zlatni standard u serolokoj dijagnostici dodatni lab:testovi -Rano postavljanje dijagnoze: -detekcija HIV-antigena,pro-DNK ,RNK HIV -HIV viremija razina virusa HIV (HIV viral load) u krvi mjeri se odreivanjem HIV-RNK metodama molekularne dijagnostike: RT-PCR, NASBA ili bDNK -HIV-antigen odreivanje Ag u serumu ELISA testom kombinirani testovi za istovremenu dijagnostiku Ag i At iz istog uzorka smanjen window period na 3 dana prevencija STANDARDNE MJERE PREDOSTRONOSTI - primjenjuju se na sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu TJELESNE TEKUINE: KRV, SPERMA, VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET, PREEJAKULAT, EJAKULAT, URIN, LIKVOR, SLINA, SUZE, MAJINO MLIJEKO -Higijensko pranje ruku ruke treba prati prije i nakon dodira s bolesnicima, nakon skidanja rukavica te odmah ako su ruke vidljivo kontaminirane -Rukavice se moraju nositi kada postoji mogunost dodira s krvi i drugim tjelesnim tekuinama -Pregae, zatitne naoale i maske treba nositi kad postoji mogunost rasprivanja i aerosolizacije krvi i drugih tjelesnih tekuina -Rukovanje s otrim predmetima - paljivo - obavezno odlagati u neprobojne posude -Igle se nikad ne diraju, ne svijaju, ne lome, niti se na njih vraa poklopac -Mrlje od krvi - prvo staviti upijajue jednokratne ubruse,zatim ukloniti mrlju, oneienje oprati sapunicom te dezinficirati povrinu 0,5% otopinom hipoklorita (npr. razrijediti 4% varikinu vodom 1:10); sve postupke izvoditi u rukavicama -Uzorci za laboratorijske pretrage - ne treba posebno oznaavati; sa svim uzorcima se postupa jednako! -TRANSPORT materijala u vrstom kontejneru da ne doe do razbijanja i razlijevanja; -Laboratorijski rad: obavezno nositi rukavice tijekom rukovanja s tjelesnim tekuinama; zabranjeno pipetiranje ustima; dekontaminirati radne povrine nakon vidljivog zagaenja i zavretka rada; pravilno odloiti otpadni materijal -Kontaminirane predmete/aparate koji se ponovo koriste treba sterilizirati, a ako nije mogue dezinficirati dezinficijensima visokog stupnja -Kardiopulmonalna resuscitacija - maske i baloni za umjetnu ventilaciju trebaju biti lako dostupni radi smanjenja direktnog kontakta kod umjetnog disanja -Zdravstveni radnici s otvorenim ranama i vlanim dermatitisom trebaju izbjegavati izravni kontakt s bolesnicima i ne bi smjeli rukovati s kontaminiranim materijalom -Bolesnike zaraene HIV-om nije potrebno posebno izolirati osim u sluajevima kad boluju od prenosivih oportunistikih bolesti

15

Inaktivacija HIV-a: -alkoholom, hipokloritom, vodikovim peroksidom, fenolima i paraformaldehidom -na temperaturi od 56-600C nakon oko 30 minuta -0,5% Na-hipokloritom i 70% alkoholom nakon jedne minute -Za dekontaminaciju pribora za jelo dovoljni su standardni postupci (topla voda sa sapunicom ili detergentom) -voda mora biti toliko topla da se moraju koristiti rukavice, a nakon pranja se posue sui -Krvlju uprljano rublje i posteljinu treba staviti u nepropusne vree; temperatura pranja treba biti 710C ili via kroz 25 minuta -Kontaminirani materijal treba staviti u dvostruke vree -Otre predmete treba staviti u neprobojni kontejner IRENJE VIRUS IZOLACIJA ZATITNE MJERE BOLESNIKA Uobiajena mjera- Zatitna odjea, rukavice izolacija Higijensko pranje ruku Jednokrevetna soba Pranje povrina 0,1% hipoklirit

DINIM PUTEM Influenca; Parainfluenca; RSV; Ospice; Parotitis; VZV; Rubela; Parvovirus FEKO-ORALNO Rotavirus Jednokrevetna soba Pranje ruku (70-95% Virusi alkohol) gastroenteritisa Pranje povrina 0,1% Enterovirusi; HAV hipoklirit (2% tijekom epidemije) IZRAVNI HSV Izolacija Zatitna odjea, rukavice, KONTAKT Adenovirusi (adenovirusi), pranje ruku; izolacija Pranje povrina 0,1% imunodeficijentnih hipoklirit bolesnika (HSV) PARENTERALNO HBV Rukavice u dodiru sa HCV sekretima. Zatitna odjea, HIV maske, naoale tijekom vaenja krvi i tjelesnih tekuina. Pranje oneienih povrina i bolnikog materijala 1% hipoklorit Virus Obvezna izolacija Kompletna zatitna odjea. hemoragijske bolesnika, to Pranje oneienih povrina groznice manje osoba u 1% hipolklorit, a potom dodiru s raskuivanje formalinom bolesnikom

16

17