BAKTERIJE -jednostanični organizmi bez izražene jezgre-prokarioti -sastoji se od:citoplazmatska membrana(fosfolipid i protein) Stanična stijenka(sloj

peptidoglikana,G- bakterije imaju lipopretein) -G-bakterije imaju tanki sloj peptidoglikana,a G+debeli sloj(bojanje po gramu) Kapsula-glikokaliks(polisaharid) Pili,fimbrije(pokretljivost,prijanjanje,virulencija) -po obliku:koki,štapići,spirili,vibrioni,spirohete -s obzirom na uvjete rasta:aerobi,anaerobi,mikroaerofili,fakultativni anaerobi(mikoplazma spp.;gardanella spp) 1. AEROBNE BAKTERIJE: - non – fermentori (Pseudomonas spp., Acinetobacter spp./u vlažnom okolišu – bol.inf. - vibrionaceae (V. cholerae) - Legionella, Francisella - gram – negativni koki (Neisseria meningitidis, - aerobni gram – pozitivni bacili – Bacillus spp, Listeria, Erysipelothrix, Nocardia, Streptomyces - rikecije 2. FAKULTATIVNI ANAEROBI  gram – pozitivni koki: - stafilokoki – ( Staphylococcus aureus, KNS)/FF kože, kožne inf., bolničke infekcije - streptokoki -( BHS – A, Streptococcus pneumoniae)FF respiratorni trakt/ resp. infekcije  enterobakterije ( E. coli, Klebsiella spp. Proteus spp., Enterobacter spp., Serratia spp., Salmonella spp.)GI čovjeka kao FF ili prim. Patogeni/GI inf, urinarne, bolničke infekcije  Mycoplasma spp (kapnofilne bakterije)  Gardnerella spp 3.MIKROAEROFILNE BAKTERIJE Campylobacter spp,Helycobacter pylori,Haemophilus spp 4. ANAEROBNE BAKTERIJE - u slobodnoj prirodi – stanovnici tla - normalna flora na koži, sluznicama čovjeka i životinja  sporogeni anaerobi – najčešći uzročnici infekcija – egzogeni patogeni ( mogu biti i dio normalne flore, te sudjelovati i u endogenim anaerobnim infekcijama) - najčešći uzročnici egzogenih anaerobnih infekcija: Clostridium tetani (tetanus) Clostridium botulinum (botulizam)  asporogeni anaerobi – dio normalne flore – endogeni oportunistički patogeni – često sinergizam s fakultativnim anaerobima koji istovremeno uzrokuju infekciju ( potroše kisik u tkivu i time omoguće rast anaerobima) -najčešći uzročnici endogenih anaerobnih infekcija: Bacteroides fragilis (kolon), Prevotella (usna šupljina), Fusobacterium spp. ( usna šupljina, kolon),Actinomyces spp. ( usna šupljina), Clostridium spp. (kolon; ili egzogeno iz tla), Peptostreptococcus spp. ( usna šupljina, kolon) Mehanizmi djelovanja antibiotika ometanje sinteze staničnog zida,ometanje funkcije citoplazmatske opne,ometanje sinteze proteina,ometanje sinteze nukleinskih kiselina osjetljivost bakterija na antibiotike ovisi o:specifičnoj građi i stečenoj otpornosti na antibiotik 1

th.) -3 načina nastanka infekcije-ascendentni put(iz uretre) -hematogeni put(bakterijemija) -limfni put(rijetko) *uzročnici infekcija je normalna crijevna flora: -enterobakterije(e.:candida albicans.na +4 do 24 h -kateterizacija mok.kontaminacija za vrijeme odvodnje urina.proteus spp) -enterococcus spp.što prije u lab .serratia *gljive-dijab.a na +4 do24 h EJAKULAT 3 dana seksualnog suzdržavanja.-vrh u. Mlaz u steer.enterokoki.klebsiela.proteus.uzorak odmah u lab.prvo urin po uputi.bočicu.CMV.kolonizacija vrećice.aureus.uzeti sr.klebsiella.na dugoj antb.streptokoki-norm.vraćanje kont.glabrata *virusi-HSV.+bol.odmah u lab ili na +4 do 24h BOLNIČKE INFEKCIJE MOK.mjesta na kateteru.s.SUSTAVA -80% povezane s kateterizacijom Greške:nedovoljno aseptična kateterizacija.MOKRAĆNI SUSTAV -sterilno osim distalnog dijela uretre(stafilokoki.nakon toalete vodom i sapunom(ne brisati).pranje i dez.mjehura -suprapubična punkcija URINOKULTURA Prvi jutarnji urin.s./do 2h na sobnoj.sr.epidermidis *bakterije-enterobakterije.pseudomonas aeruginosa.coli.potom ejakulat u posebnu posudu.enetrobakter.što prije u lab. Posudu.aspiracija iglom 5-10ml.educirano osoblje -kateterizirati samo kada je neizbježno -važnost pranja ruku za osoblje -prilikom postavljanja sterilan pribor i mjere asepse -sustav odvodnje stalno zatvoren -uzorke mokraće uzimati aseptičnim tehnikama -održavati prohodnost otjecanja urina -izbjegavati mogučnost vraćanja mokraće *mikroskopska pretraga mokraće uključuje samo leukocite i bakterije TRAJNI KATETER -kirurški do 7 dana -mjerenje diureze 7-30 dana -retencija urina1-30 dana -inkontinencija više od 30 dana 2 .c.urina u mjehur UZIMANJE URINA IZ KATETERA .odvajanje katetera i odvodne cijevi.mlaz u ster.k se ne obrađuje jer je kontaminiran florom ušća uretre PREPORUKE ZA SPREČAVANJE INFEKCIJE -protokoli.adenovirusi *paraziti-klamidija trahomatis najčešća UZIMANJE I TRANSPORT UZORAKA -tehnika srednjeg mlaza-prva jutarnja mokraća nakon higijene spolovila.laktobacili.

K Mjere asepse.teško se odstranjuje Flora kože.klamidija.med. pere ruke pjenušavim klorheksidinom kojim se opere i spolovilo.dijabetes. Bacteroides spp.epidermidis.a kod žena bris uretre i cerviksa Bris za bakteriologiju-zajedno sa sluzi Bris na mikoplazme-mikopl.Candida species * POTENCIJALNI PATOGENI: Staphylococcus aureus.a kod zatvorenog sustava se odlaže do 30-og dana Rizični faktori periuretralna kolonizacija uropatogenim bakterijama.Clostridium.na površini epitelnih st.pseudomonas.nalazi se na površini.lako se odstranjuje pranjem i dez.vrh katetera premazati s sterilnim kliznim sredstvom.difteroidi. ostali anaerobi Pseudomonas aeruginosa.05%. Bris za klamidije-unutar epitelnih st.pranje ruku+rukavice.transportna podloga i odmah u lab.serratia) -visoke patogenosti.greške u njezi katetera.pa bris dobro zarotirati da bi st..kratko preživljava na koži.enterobakterije 3 .suprapubična kateterizacija) POSTAVLJANJE U.glukonatom 0.sterilan pribor.plivasept glukonat 0.intrauretralni kateter.hig.te u transportnu podlogu odmah u lab. Chlamydia trachomatis -nebakterijske – Trichomonas vaginalis.Staphylooccus epidermidis.mikoplazme -kod muškaraca uzima se ejakulat i bris uretre.05 %za toaletu ulaznog mjesta.set za previjanje.Gardnerella vaginalis Mycoplasma spp. HSV SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI -najčešći uzročnici:gonokok.mjenjati p. nosno predvorje NORMALNA FLORA: Staphylococcus aureus. f.prolazna: s.o.Mobiluncus spp i ost anaerobi.ostale na brisu.infekcija Koža.p.trajna: s.s.Bacteroides .intermitentna kateterizacija.bez antibiotika -alternative trajnom kateteru(kondom kateter. zvukovod. KOŽA i KIRURŠKE RANE Flora kože.BAKTERIURIJA(VIŠE ILI JEDNAKO 10 NA 5 BAKTERIJA) -kod folyevog katetera unutar 7 dana.enterobakterije * POTENCIJALNI PATOGENI:Neisseria gonorrhoeae.aureus.žene.napuhati balon ster.izvaditi što je prije moguće NJEGA U.pa se uzima na način da se lagano zarotira bris.dokumentacija njege SPOLNI SUSTAV NORMALNA FLORA:Lactobacillus.klostridium) -niske patogenosti dok se ne unesu u tkivo. Candida albicans.Enterococcus spp.kvasci(klamidija.K Vrećicu prazniti ili mjenjati.ušće uretre sa pl.voditi pisanu dokumentaciju.Streptococcus pyogenes.Corynebacterium spp (difteroidi) Propionobacterium spp (anaerobni difteroidi).Clostridium spp.Haemophilus ducreyi Treponema pallidum.enterobakterije(klebsiela.uzrokuje većinu bol.

gnoj aspirirati(više od 1 ml). tupferom s f.kir.punktat kao kod otvorenog apscesa Fistula otvor očistiti ster.infekcija Protokoli za:pripremu kože op.Moraxella spp.okolina -infekcija može nastati za vrijeme op.transportna podloga.tupferom s f.većoj od 1ml.tehnika -odgovarajuće antimikrobna profilaksa -dobar program za kontrolu bol.nosno kliconoštvo(MRSA.pranju i dez.coli.Staphylococcus epidermidis.infektu ne u kontakt s bolesnicima -površine nisu od velikog značaja za prijenos infekcije ukoliko se svi pridržavaju pravila asepse i antisepse PREVENCIJA INF.odmah u lab. Bris Nakon čišćenja protrljati rub zdravog tkiva.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.aureus. VAŽNA:higijena ruku.eksudat se aspirira i uštrca u ster.polja.enterokoki.odmah u lab. uštrca u ster.u akutnom resp.Propionobacterium POTENCIJALNI PATOGENI: Haemophilus spp.e.pranje i dez.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.BHS-A)mjere asepse i antisepse.ili na sobnoj do 2 h Duboke gnojne lezije(otvoreni apscesi) Očistiti ster.uvijek 2 brisa(1-priprema direktnog preparata)nije prikladan za anaerobnu kulturu.o odjeći i obući osoblja u sali.poslije op.rane:s.ne nekrotičnom -najbolji je uzorak uzet kir.Pseudomonas aeruginosa Uzročnici infekcija kir.NA +4 DO 24H(TRANSPORTNE PODLOGE ZA SLANJE NA VEĆE UDALJENOSTI) -s mjesta infekcije(dublji dijelovi rane) -žive uzročnike infekcije možemo naći u vitalnom tkivu.gnoj aspirirati iglom išpricom u kol. tupferom s f.uvijek aerobna i anaerobna obrada.klorheksidin.lako se kontaminira -otvorene rane i apscesi-odstraniti što više površinske flore.kontrola sterilizacije UZORCI ODMAH U LAB.odmah u lab.Staphylococcus aureus Streptococcus pneumoniae.čvrsto brisom obrisati rubove i dno rane-samo aerobna obrada -tkivo dobiveno biopsijom može se obraditi aerobno i anaerobno Očistiti ster.o.o.prostora.o.Neisseria gonorrhoeae.izmjeni filtara za zrak.transportna podloga.biopsijom nakon nekrektomije -gnojni proces-pomoću igle i šprice.Streptococcus pyogenes.Oko (konjunktiva) NORMALNA FLORA vjeđe: Corynebacterium xerosis (difteroid).pseudomonas aeruginosa IZVOR INFEKCIJE:sam bolesnik(koža.sterilna posuda ili čvrsto obrisati brisom(2 kom).ruku.lab 4 . Zatvoreni apsces Dezinfekcija kože alkoholom ili plivasept glukonatom.sluznice).manje materijala.U KIRURGIJI -pridržavanje mjera asepse i antisepse -dobra kir.manje je poželjan brispodložan sušenju.osoblje u sali i odjelu.

lab.influence. epidermidis .kože.dobar sputum ima manje od 10 epitelnih st.Corynebacterium diphteriae.3-4 preparata iz sedimenta(bojanje po gramu.pneumoniae.FLORA:400 vrsta mikroorg virusi.bakt.povremeno s.obrađuje se kvantitativno.Bacteroides (ne B.nakaslje se iz dubine.ili 2 brisa(rub zdravog tkiva)transportna podloga.COLI.gljive.a više od 20PMN u jednom vidnom polju te 1 uzročnik uzgoj na Krvni agar transtrahealni aspirat-kad nema iskašljaja ili nema reakcije na dani atb.uzeti bioptat iglom iz vitalnog tkiva.klebsiela pneumonije MATERIJALI Sputum.čokoladni.dekubitalni ulkus. duodenum POTENCIJALNO PATOGENI:helicobacter pylori Jejunum-ileum-kolon Normalno:eneterobakterije.transport odmah.kod djece bortadella pertusis(obavezno cijepljenje)mikoplazma pneumonije.mikroskopiranje po gramu.Bordetella pertusis ezofagus.metilenskim modrilom i ziehl-neelson)nasaditi na KA.pneumoniae.Peptococcus i Peptostreptococcus Fusobacterium.moraxella kataralis Kronični bronhitis:moraxella kataralis.e coli.s.m.kampilobakter coli.epruvete s navojem.laktobacilus.o.HNS.Neisseria gonorrhoeae.benzin.a od bakterija:k.posudu bez transportne podloge.BHS-B.enterokoki.po2ml.šigela.ili na 37/6h -m.većina anaerobi NORMALNA FLORA. želudac.hemofilus hemoliticus.Staph.h. RESPIRATORNI SUSTAV Normalna flora -streptokoki viridans.u ster.BAL(fiberoptična bronhoskopija) bol ispire ždrijelo f.najbolje ujutro.tupferom s f.s.hemofilus influence.bakteroides Patogeni-kampilobakter jejuni.xenopi -materijal uključuje sputum.LISTERIA Lumbalna punkcija Dez.+gljive :candida.criptosporodium 5 .70%alkohol.mikobakterije-m.Veillonella.salmonela.bio obrada likvora:centrifugirati.jodni preparat.etamoeba histolitika..aureus Rinitis.te ispirak želuca(metoda ziehl-neelsen) CNS MENINGITIS UZROČNICI:E.kansassi.Actinomyces POTENCIJALNI PATOGENI: BHS – A.moraxella lacunata.enterovirus Paraziti:giardia lambia.o. Fragilis).likvor u 3-4 ster.rinosinusitis -najčešće virusi.bronhiolitis:virusi.ozaenae Akutni bronhitis.bioptat pluća.opekotina očistiti ster.usna šupljina i orofarniks -viridans streptokoki.pp napraviti nekrektomiju.adenovirus.aureus Pneumonije:s.moraxela kataralis.paraziti.bujon identificirati bakteriju PROBAVNI SUSTAV NORM.manja kontaminacija TBC Uzročnici-mikoplazma tuberculosis. Virusi:rota.

2 setA HK(2aerob+2anaerob.prije početka liječenja.ili na sobnoj(termostat na 35)NE U HLADNJAK!! CVK FAKTORI RIZIKA Broj dana katetera.enterobacter spp Intravaskularni kateteri:s.Bifidobacterium spp.zahvatu-tada je rizik od infekcije 6x manji UVJETI ASEPSE I ANTISEPSE -kir.inkubacija 5-7 dana/35-37˚c -bolesnici na antimikrobnoj th-6setova unutar 48h neposredno prije sljedeće doze atb(10-30ml odrasli..aureus.aeroginosa.Lacobacillus spp.uvjeti pod kojima je postavljen.utrljavanje alkoh.kao da se radi o kir.čep bočice prebrisati alkoholom -što prije u lab.rukeOd središta prema van kružnim pokretima prati kožu sterilnim tupferima i klorheksidin alkoholom 3x.pustiti da ishlapi -bez ponovnog palpiranja učiniti venepunkciju.aureus.antiseptik -palpacija vene. klostridije 106 to 108 CFU/g feces -kvasci.)s različitih mjesta u razmaku od 10min.br.gazom ili prozirnom prekrivkom NJEGA cvk -pristup higijenski opranim rukama -oprati ruke po skidanju gaze -Kožu oko ulaza očistiti gazom i hidrogenom -dezinficirati alkoholnim klorheksidinom -staviti novu pokrivku 6 .Eubacterium spp.plahta za pokrov bolesnika -hig.maska -ako treba odstraniti dlake ne brijati već šišati uz kožu(kliper) PRANJE KOŽE -ne benzin.postupak Osnovno pravilo-uzorak krvi se mora uzeti prije početka antimikrobnog liječenja.enterokok G-bakt:p. paraziti – varijablno BAKTERIJEMIJA I SEPSA Uzročnici:G+bakt.coli.ogrtač dugih rukava.pranje ruku sr.sterilne rukavice na dezin.1-5ml djeca)omjer1:10 ili 1:20 -2 seta=1ae+1anae=1set za HK-uvijek iz periferne vene a iz CVK samo kada želimo dokazati kateter sepsu(tada paralelno vadimo i iz periferije) PRIPREMA KOŽE ZA VAĐENJE HK -pranje ruku sapunom i vodom.e.pranje ruku liječnika -ster.lumena.KNS Uzorci.serratia. 107 to 108 CFU/g feces -enterobakterije.rukavice.maska -ster. aerobni i anaerobni streptokoki.mjesto insercije.koja asistira.:KNS.Debelo crijevo Bacteroides (fragilis.higijena pri njezi i pristupu kateteru.supklavija najmanje rizična -svejedno gdje se postavlja(jil ili sala) -pridržavati se pravila asepse i antisepse.s.obrisati.alkohol zadnji -klorheksidin bolji od povidon jodida -koža potpuno suha prije insercije -zaštititi ulazno mjesto ster.kapa.

sekretima. terapijom.uretre. nephodno ruke oprati pod tekućom vodom KIRURŠKA DEZINFEKCIJA RUKU: -reducira se rezidentna flora -pranje ruku i podlaktica detergentnim dezinficijensom (1 minuta) -sušenje i utrljavanje alkohola (3 min).anatomsko mjesto uzorka.datum i sat uzimanja PRIORITETNI UZORCI(nose se odmah u lab) -krv za HK.nazofaringealni.vagine.endotrahealni aspirat.kir.transtrahealni aspirat.endocerviksa.liječnik. Iz prostate BOLNIČKE INFEKCIJE: -infekcija se smatra bolničkom ako bolesnik u vrijeme prijema nije imao infekciju. ekskretima. tj.amnionska tek.uzorci BAL UZORCI KOJI SE NE OBRAĐUJU -vrh UK.zglobna tek.lohije. ost.UPUTNICA IME I PREZIME.uzorak tek. vezanim uz boravak bolesnika -ako predstavlja komplikaciju i nastavak infektivnog procesa prisutnog u vrijeme prijema -načelno: infekcije 48 – 72 h nakon prijema i unutar 10 dana od otpusta (iznimke – infekcije kirurških rana su bolničke ako dođe do infekcije u roku od 30 dana nakon operacije. oštećenom kožom.odjel. neki respiratorni patogeni. unutar 1 god. ako je implantiran strani materijal) DEZINFEKCIJA RUKU -najbitnija mjera sprečavanja širenja bolničkih infekcija -pranje ruku između pacijenata. rezistentne bakterije -nošenje rukavica nije nadomjestak za dezinfekciju ruku HIGIJENSKA DEZINFEKCIJA RUKU: -redukcija prolazne bakterijske flore -pranje ruku sapunom ili detergentnim dezinficijensom (klorheksidin glukonat.ordinarijus.uzork iz oka.soba.dob.dg pacijenta.procedura pri uzimanju uzorka. sluznicama -pri kontaktu s bolesnicima koji zahtijevaju mjere kontaktne izolacije – crijevni.aspirati želuca novorođenčadi.sputum.ime osobe koja je pisala uputnicu.odjel.. niti bio u inkubaciji infekcije -ako je u vezi s primijenjenim postupcima.spol. koji mogu biti izvor infekcije za osoblje ili druge bolesnike 7 .upotreba četkice samo za područje ispod noktiju MJERE IZOLACIJE ZAŠTITNA IZOLACIJA – spriječiti infekciju u imunokompromitiranih koji su visoko podložni infekcijama od drugih osoba ili iz okoline IZOLACIJA IZVORA – spriječiti prijenos mikroorganizama s inficiranih bolesnika.potpis (posebni zahtjev za kulturu) UZORAK Oznaka ime i prezime.datum i sat uzimanja uzorka.povraćeni sadržaj NEPRIHVATLJIVI ZA ANAEROBNU OBRADU -bris cerviksa.soba. providon jod) -utrljavanje alkoholnog dezinficijensa -ako su ruke vidljivo kontaminirane. nakon svakog dodira s krvlju. tjelesnim tekućinama.perikardijalna tek.likvor.atb koji prima.mjesto.vrh aspiracijskog.

termometri) ograničeni na upotrebu samo u toj sobi -ovisno o načinu širenja uzročnika: 1)aerosolom čestice < 5 μm dugo lebde u zraku. med. BHS – A. virus zaušnjaka. ali odstranjuje većinu patogenih mikroorganizama(noćne posude. šigele. kontaminiranim predmetima. RSV. temperaturi. crijevni patogeni (salmonele. virus influence. tijekom bronhoskopije. B.pregače DEZINFEKCIJA -mehanička: pranje. serum. aspiracije sekreta -veće čestice.negativni pritisak zraka. adenovirusi). brže sedimentiraju na horizontalne podloge(H. kožne ( skabijes. pregače -sigurni transport rublja -oprezno rukovanje oštrim predmetima izbjegavati oživljavanje direktnim kontaktom usta na usta (bolnica) zasebna soba za pacijente koji ne mogu održavati osobnu higijenu DODATNE MJERE ZAŠTITE – SPECIFIČNE ZA POJEDINE BOLESTI/SINDROME -primijenjuju se na pacijente za koje se zna ili sumnja da su inficirani/kolonizirani epidemiološki značajnim mikroorganizmima -Jednokrevetna soba. nakon kontakta s krvlju. dezinfekcija ruku 3)kontaktom. dječje bočice. indirektnim kontaktom (dodirivanje kontaminirane okoline) -osnovni način prenošenja je preko ruku osoblja. oprema (stetoskopi. mikobakterije *dezinfekciji su najpodložniji virusi s lipidnom ovojnicom i mikoplazme DEZINFEKCIJA TOPLINOM: PASTERIZACIJA: proces koji ne dovodi do potpune sterilizacije. sekretima.. gnoj.rukavice. pertussis. ospice. influenzae. ekskretima.maske u krugu ~ 1 m (bolesnik pri izlazu iz sobe mora nositi masku). brisanje -fizikalni postupci: toplina -kemijska: dezinficijensi *najteže je uništiti prione. ometaju djelovanje dezinficijensa) 8 . pH. posuđe i pribor za jelo) KEMIJSKI DEZINFICIJENSI: djelotvornost sredstva ovosi o koncentraciji aktivne tvari. tvrdoći vode -prije dezinfekcije obavezno mehaničko čišćenje (krv. meningokok. između 2 pacijenta) -rukavice (mijenjati i između dodirivanja “čistih” i “nečistih” područja istog pacijenta) -maske. mogu se daleko prenijeti zračnim strujama -varicela*. tjelesnim tekućinama. mikoplazme. enterovirusne infekcije.OPĆE/STANDARDNE MJERE ZAŠTITE -dezinfekcija ruku (između pacijenata. naočale. stafilokokne i streptokokne infekcije) -jednokrevetna soba/ kohortiranje. rubeole) -jednokrevetna soba. TBC (jednokrevetna soba. kašaljanja.direktnim (nakon dodirivanja pacijenta). parvovoirus B19. nakon skidanja rukavica. govora. pneumokok.maske cijelo vrijeme) 2)kapljično bolesti koje se šire kapljicama nastalim uslijed kihanja. bakterijske spore. posjetitelja -multiplo rezistentne bakterije. dezinfekcija ruku. parainfluenca. adenovirusi. diseminirani i zoster* u imunosuprimiranih. duljini djelovanja. C.. rotavirusi. difficile.

tekućine.za predmete od materijala koji ne podnose toplinu etilen oksid: temp. vrijeme.metalni instrumenti.ne preporučuju se za uporabu u bolničkojsredini – neke gram – negativne bakterije mogu u njima preživjeti i razmnožavati se STERILIZACIJA STERILIZACIJA TOPLINOM – sterilizacija tolinom ili parom pod tlakom . neki plastični materijali .ne mogu se sterilizirati metalni ili plastični predmeti neodgovarajućih dimenzija.ekološki prihvatljiva sterilizacija dijalizatora -vodikov peroksid – u koncentraciji od 6% djeluje i sporocidno.ostaje na materijalima nakon dezinfekcije – toksičan DEZINFICIJENSI SREDNJE I NISKE DJELOTVORNOSTI: -klorni preparati – široki spektar. tekuća sredstva .djelotvorna i u prisutnosti organskog materijala. H2O2. formaldehid. od 121˚. 285 min. peroctena kiselina – sterilizirani predmeti se moraju isparati sterilnom vodom – moguća kontaminacija pri rukovanju nakon sterilizacije 9 .Temperatura.tnog formaldehida i 70 % alkohola upotreba ograničena zbog iritirajućeg i kancerogenog učinka -peroctena kiselina – mikrobicidno i sporocidno u niskim koncentracijama i nakon kraćeg vremena . fungi – i virucidno. kancerogenost plina formaldehid: sterilizacija + odzračivanje ~ 2 h -toksičnost i kancerogenost formaldehida / napuštena metoda peroksid plazma sterilizacija: pare H2O2 u polju visokofrekventne struje -ekološki prihvatljiva metoda. kateteri UV – zračenje: 240 – 280 nm djeluju germicidno – uništavanje mikroorganizama u zraku i na horizontalnim površinama u operacijskim dvoranama ili laboratorijima tekući germicidi: 2% glutaraldehid .za predmete koji ne podnose visoke temperature i vlagu. tkanine. staklo. prašci. vlažnost do 90%. tkanine ionsko zračenje: gama – zrake ili beta – čestice – predmeti za jednokratnu upotrebu – šprice. niska cijena. tlak vodene pare . a nakon 6 – 10 h i sporocidno -na objektima kojima je potreban visoki stupanj dezinfekcije.132 ˚ STERILIZACIJA PLINOVIMA – etilen oksid.traje 55 – 75 min bez odzračivanja.moraju se spravljati svježi jer stajanjem brzo gube djelotvornost ! -jodni preparati – antiseptici -fenol – ne za instrumante koji dolaze u dodir s tkivom bolesnika – iritacija.VISOKO DJELOTVORNI DEZINFICIJENSI: -glutaraldehid – djeluje baktericidno. brzo djelovanje.Suha sterilizacija – temp. mutagenost. nakon 30 min i na mikobaketerije.60˚C. od 55˚ . a ne podnose visoke temperature (endoskopi) -toksičan – instrumente dobro isprati !!! -formaldehid – kombinacija 8% .autoklaviranje – 15 – 30 min na temp. te tekućine.ne na dojenačkim odjelima – hiperbilirubinemija ! -alkoholi – dezinfekcija ruku -kvarterni amonijevi spojevi – dezinficijensi niske djelotvornosti. odzračivanje 8 – 24 h -toksičnost. od 160-180˚/ 2h (171 ˚C/ 1 h) .

nukleinskih kiselina) – Elektronski mikroskop – svjetlosni mikroskop (inkluzijska tjelešca) – detekcija antigena imunofluorescentnim ili imunoenzimskim testom – metode molekularne biologije za detekciju genoma Izolacija uzročnika (kultivacija) – stanične kulture (CPE. Parainfluenza 3 puteva Faringitis Adeno. Parainfluenza 3 RSV. Adeno. RSV. Parainfluenza 1. krv.za razmnožavanje koristi DNA domaćina. imunofluorescencije) – oplođena jaja – pokusne životinje – bakterijske kulture Dokaz specifičnog imunog odgovora – serologija VIRUSI RESPIRATORNOG TRAKTA SINDROM NAJČEŠĆI RIJEDAK Influenza A. Parainfluenza 1. Influenza A. Adeno. RSV. zaražena tkiva životinja -rizik prijenosa infekcije preko bolničkog otpada moguće je svesti na minimum: 1. kulture mikroorganizama).2.2. anatomski patološki otpad. Parainfluenza 3. potvrda testom neutralizacije.B. Echovirusi Infekcije gornjih dišnih Rhinovirus.B. HSV RSV. Parainfluenza 1.2. Enterovirusi. obrada -infektivni otpad se odbacuje u crvene vreće (RH). hemadsorpcija. interferencije. Corona Influenza A. sav otpad bolesnika u izolaciji. odjeljivanje infektivnog otpada na mjestu nastanka 2. Influenza A Coxackie B Laringotraheobronhitis Parainfluenza 1. Corona.ODLAGANJE BOLNIČKOG OTPADA infektivni otpad – materijali koji sadrže velik broj potencijalno patogenih mikroorganizama -mogućnost zaražavanja preko bolničkog otpada je rijetka – za nastanak infekcije osim velikog broja mikroorganizama. 2. enterovirusi Influenza A. EBV Coxsackie A. Rhinovirusi.3 Bronhiolitis Pneumonija Pleurodinija 10 . 2.otporan na dezinfekciju(nema lipidnu ovojnicu VIRUSI-sadrže DNA ili RNA obavijeni proteinskim omotačem. Rhinovirus Parainfluenza 1. Corona Adeno. Morbilli. laboratorijski otpad (klinički materijal. potrebno i adekvatno mjesto ulaska -najveći rizik – kontaminirani oštri predmeti. EBV.imaju lipidnu ovojnicu Izravna detekcija uzročnika ili njegovih dijelova (antigena. pravilno transportiranje 3. RSV. krvni proizvodi.B. Rhinovirus.oznaka “biohazard” -čvrste neprobojne posude za oštre predmete -infektivni otpad se autoklavira ili spaljuje -patološki otpad i oštre predmete najbolje spaliti (gube oblik i time se onemogućuje ponovna upotreba) PRIONI-abnormalni protein.

vezikularna tekućina. obrisak ždrijela Serologija . ispirka nosa.RVK. ždrijela Izolacija virusa . djeca -Postvakcinalna imunost traje 8-12 mjeseci -Profilaksa amantadinom u necijepljenih LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA VIRUSA PARAINFLUENCE Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata ili ispirka ždrijela Izolacija virusa .Serologija TH I PREVENCIJA RSV Ribavirin u aerosolu. EIA Respiratorni sincicijski virus -rod Pneumovirus. ispirak nosa. obrisak rektuma. likvor.Laboratorijska dijagnostika influence Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata.Nema cjepiva. stolica.RSV immunoglobulin ADENOVIRUS. krv.RSV Detekcija antigena – brza dijagnostika detekcijom RSV antigena iz NF aspirata Izolacija virusa – iz nazofaringealnog aspirata . obrisak rektuma Detekcija virusa (inkluzijska tjelešca) i antigena – IFA i EIA testovima – Latex aglutinacija Serologija (RVK. EIA. A H1N1 i tip B -Tipovi se revidiraju godišnje u WHO (SZO) -Cijepljenje starijih i kroničnih bolesnika. obrisak i ispirak ždrijela.DG. sačuvati virusnu kapsidu 11 . obrisak konjunktive -Transportna podloga na +4stC -Infektivnost održana godinama na –20 do -70stC -Postojanost virusa tjednima na + 4stC -za PCR spriječiti djelovanje nukleaze u tjelesnim tekućinama.NF aspirat. porodica Paramyxovirus -Epidemije u zimskim i ranim proljetnim mjesecima (studeni do kraja svibnja) -Jedini rezervoar virusa je čovjek LAB. obrisak ždrijela. obrisak ždrijela i spojnice oka. IHA PREVENCIJA INFLUENCE -Inaktivirano cjepivo za influencu A i B -Trivalentno cjepivo sadrži tipove A H3N2. EIA. kokošji embrio – nema CPU – Dokaz hemadsorpcija i hemaglutinacija – identifikacija Serologija . NT) LAB:DG:ENTEROVIRUSI KLINIČKI UZORCI: stolica. tkivo.LAB:DG Izdvajanje virusa u staničnoj kulturi – UZORCI: NF sekret.retrospektivna dijagnoza – RVK.NF aspirat. ispirak nosa – KS. mokraća.

pytiriasis HHV-7 Human herpesvirus – 7 β2 (HHV-7) rosea? Kaposiev sarkom. Burkittov HHV-4 Epstein-Barr virus γ1 (EBV) limfom. erozija. retinitis.α1 2 (HSV-2) meningitis. herpes labialis Vodene kozice. spolnih organa.brzi rezultat.α1 1 (HSV-1) keratokonjunktivitis. ali ne razlikuje HSV i VZV UZORCI za izravno dokazivanje virusa mjehurić. nazofaringealni karcinom. ispirci ždrijela. neonatalne infekcije. limfoproliferativne bolesti. jer bolesti nisu serotipno specifične SREDNJOEUROPSKI KRPELJNI ENCEFALITIS LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA -izdvajanje virus iz krvi i likvora na mišjoj sisančadi i KS -serologija – dokaz protutijela LIJEČENJE: nema antiviralne terapije PREVENCIJA Cijepljenje: 3 doze: 1. pustula. slina. HHV-1 Herpes simplex virus . zoster HHV-3 Varicella zoster virus α2 (VZV) Infektivna mononukleoza (IM). roseola infantum. bioptat mozga Mikroskopski preparat multinuklearne gigantske stanice – nije tipno specifično. T-stanični limfom.Imunofluorescencija strugotine kože -razlikuje HSV i VZV 12 . konatalne infekcije Mononukleoza. primarni efuzijski (tekući) limfom (PEL) LAB:DG Izravna detekcija -Elektronska mikroskopija tekućine iz vezikula . gingivostomatitis.6 β2 (HHV-6) (Exanthema subitum) Mononukleoza?. KSHV) Castelmanova bolest.piknoza SEROLOGIJA: parni uzorci seruma ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA Identifikacija virusa – nije uvijek nužna. XLP. 3. roseola infantum HHV-6 Human herpesvirus . krasta. multicentrična HHV-8 Human herpesvirus – 8 γ2 (HHV-8. Hodgkinov limfom Asimptomatska infekcija.obrisak kože ili aspirat tekućeg sadržaja.CPE . HHV-5 Cytomegalovirus β1 (CMV) infekcije u imunokompromitiranih. encefalitis. herpes labialis. HHV-2 Herpes simplex virus . genitalni her Genitalni herpes.IZOLACIJA VIRUSA izolacija iz likvora 3-8 dana. 12 mjeseci + docjepljivanje svakih 3-5 godina HERPESVIRUSI OZNAKA VIRUS PODOBIT BOLESTI ELJ Gingivostomatitis. IM. rožnice.

jetra. tumor) -Rijetko se izolira (B-limfociti ljudskog fetusa) -Limfocitoza. limfociti periferne krvi. suze. posebna bojanja HEPATITIS VIRUSI LAB:DG:HAV Akutna infekcija .lateks aglutinacija. cervikalna sluz. uključujući atipične limfocite SERUM : -pozitivna heterofilna protutijela (od kraja prvog tjedna bolesti do nekoliko mjeseci) -EBV specifična protutijela IgM i IgG (VCA. IFA) LIJEČENJE: simptomatsko PROLJEVI(AIP. slina. amnionska tekućina. EIA. ~ 1-5 dana za rezultat SEROLOGIJA – tipno specifični testovi CMV UZORCI za dokaz virusa -tjelesne tekućine: mokraća.PCR rutinski se koristi za dijagnozu herpes simplex encefalitisa Izolacija virusa + tipizacijaLako se kultiviraju. krv. majčino mlijeko.IgM anti-HAV u serumu EIA Prošla infekcija ili imunost . – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI 13 . biopsijski uzorci tkiva (limfni čvor. sekret rodnice i vrata maternice. RT-PCR iz stolice. traje najmanje 4 tjedna – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI! Izravna DETEKCIJA – EM. tkivo uzeto za transplantaciju Detekcija virusa -Mikroskopiranje uzoraka tkiva i mokraće – citomegalične stanice s inkluzijskim tjelešcima u staničnoj jezgri -Dokaz antigena s obilježenim monoklonskim protutijelima ili pomoću DNK proba u stanicama i tkivu (PCR) -Izolacija u staničnoj kulturi ljudskih fibroblasta SEROLOGIJA – određivanje protutijela IgM i IgG EBV UZORCI za dokaz virusa -ispirak grla. ispirak ždrijela.IgG anti-HAV u serumu EIA Stanična kultura – zahtjevna. IFA Postupci molekularne dijagnostike (genske probe. sjemena tekućina.a odrasli norovirusi Bakteriološka obrada stolice – Hemokultura Virološka obrada stolice – BRZA DIJAGNOSTIKA – dokaz antigena . EM – stanične kulture. slezena. EBNA) – EIA. DIF. EA.KIP) -kod djece najčešći-rota I adenovirud. EIA. biološki pokus Parasitološka obrada stolice – koprokultura.

postnatalno dojenjem 14 .U Hrvatskoj uvedeno 1987. -Hemofiličari (jedna od prvih rizičnih grupa. Prvenstveno se koriste za praćenje odgovora na antiviralnu terapiju. PCR i “branched” DNK.Americi. npr. HCV-antigen dostupna EIA za HCV antigen. inficirani putem kontaminiranog faktora VIII prije uvođenja testiranja krvi) -u zdravstvenim organizacijama (transkutani (perkutani) doticaj s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama) -prijenos transfuzijskim pripravcima . Namjena je kao za HCV-RNK. perinatalno tijekom poroda. RIZIČNE SKUPINE -zdravstveni radnici i djelatnici u zdravstvu -djeca HBV pozitivnih majki -rođaci i bliski kontakti kroničnih HBV nositelja -pacijenti na hemodijalizi -osoblje i štićenici ustanova za mentalno hendikepirane -iv. ovisnici . Mogu se koristiti u dijagnostici akutne faze.u stalnom padu i iznosi manje od 3%. VIRUS HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV) HIV-1 je predominantni virus odgovoran za globalnu pandemiju HIV-2 pokazuje 40% nukleotidnu homologiju s HIV-1 HIV-2 je najrasprostranjeniji u Africi PRIJENOS HIV-a 1)Spolni put -muški homoseksualci.druga najveća grupa u Europi i S.heteroseksualni put prijenosa 2)Krv i krvni pripravci -iv. narkomani -Hemodijaliza (godinama na terapiji) -Ubodni incident -Anti-HCV pozitivni kontakti (zajedničko kućanstvo) -Brojni spolni partneri -HCV-inficirana majka – prijenos na čedo LAB:DG:HCV HCV protutijela -za dijagnostiku HCV infekcije općenito.HBV Cijepljenje započelo 1981. nisu za dijagnostiku akutne faze budući da do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna nakon infekcije HCV-RNK dostupne različite metode. narkomani -hemofiličari HCV Rizični čimbenici za prijenos -Transfuzije ili transplantacije od inficiranog donora -Iv. nije sasvim isključen  «period prozora»  akutna faza HIV bolesti  protutijela se još nisu stvorila -Transplantacije i umjetna oplodnja 3)Vertikalni prijenos – od majke na dijete – transplacentarno. no jednostavnija za izvođenje.

pro-DNK . EJAKULAT. razrijediti 4% varikinu vodom 1:10). sa svim uzorcima se postupa jednako! -TRANSPORT materijala u čvrstom kontejneru da ne dođe do razbijanja i razlijevanja. LIKVOR. PREEJAKULAT. URIN. -Laboratorijski rad: obavezno nositi rukavice tijekom rukovanja s tjelesnim tekućinama. NASBA ili bDNK -HIV-antigen – određivanje Ag u serumu ELISA testom – kombinirani testovi za istovremenu dijagnostiku Ag i At iz istog uzorka smanjen “window period” na  3 dana prevencija STANDARDNE MJERE PREDOSTROŽNOSTI .RNK HIV -HIV viremija – razina virusa HIV (HIV viral load) u krvi mjeri se određivanjem HIV-RNK metodama molekularne dijagnostike: RT-PCR.5% otopinom hipoklorita (npr. ne svijaju.primjenjuju se na sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu TJELESNE TEKUĆINE: KRV. zaštitne naočale i maske treba nositi kad postoji mogućnost raspršivanja i aerosolizacije krvi i drugih tjelesnih tekućina -Rukovanje s oštrim predmetima . ne lome. VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET. zabranjeno pipetiranje ustima. SLINA. onečišćenje oprati sapunicom te dezinficirati površinu 0. SUZE. MAJČINO MLIJEKO -Higijensko pranje ruku – ruke treba prati prije i nakon dodira s bolesnicima.ne treba posebno označavati. niti se na njih vraća poklopac -Mrlje od krvi .Lab:dgHIV Screening testovi – imunoenzimski testovi (EIA.zatim ukloniti mrlju. dekontaminirati radne površine nakon vidljivog zagađenja i završetka rada. LIA (line immunoblot) – “zlatni standard” u serološkoj dijagnostici dodatni lab:testovi -Rano postavljanje dijagnoze: -detekcija HIV-antigena. nakon skidanja rukavica te odmah ako su ruke vidljivo kontaminirane -Rukavice se moraju nositi kada postoji mogućnost dodira s krvi i drugim tjelesnim tekućinama -Pregače. ELISA) – visoka osjetljivost i specifičnost – PROBLEM: mogući lažno pozitivni i lažno negativni testovi Potvrdni testovi – Western blot (WB). pravilno odložiti otpadni materijal -Kontaminirane predmete/aparate koji se ponovo koriste treba sterilizirati. a ako nije moguće dezinficirati dezinficijensima visokog stupnja -Kardiopulmonalna resuscitacija .obavezno odlagati u neprobojne posude -Igle se nikad ne diraju. SPERMA. sve postupke izvoditi u rukavicama -Uzorci za laboratorijske pretrage .pažljivo .maske i baloni za umjetnu ventilaciju trebaju biti lako dostupni radi smanjenja direktnog kontakta kod umjetnog disanja -Zdravstveni radnici s otvorenim ranama i vlažnim dermatitisom trebaju izbjegavati izravni kontakt s bolesnicima i ne bi smjeli rukovati s kontaminiranim materijalom -Bolesnike zaražene HIV-om nije potrebno posebno izolirati osim u slučajevima kad boluju od prenosivih oportunističkih bolesti 15 .prvo staviti upijajuće jednokratne ubruse.

Rubela. KONTAKT Adenovirusi (adenovirusi). a potom dodiru s raskuživanje formalinom bolesnikom 16 . VZV. što Pranje onečišćenih površina groznice manje osoba u 1% hipolklorit.5% Na-hipokloritom i 70% alkoholom nakon jedne minute -Za dekontaminaciju pribora za jelo dovoljni su standardni postupci (topla voda sa sapunicom ili detergentom) -voda mora biti toliko topla da se moraju koristiti rukavice.1% imunodeficijentnih hipoklirit bolesnika (HSV) PARENTERALNO HBV Rukavice u dodiru sa HCV sekretima. HIV maske.Inaktivacija HIV-a: -alkoholom. Zaštitna odjeća. rukavice. hemoragijske bolesnika.Zaštitna odjeća.1% hipoklirit DIŠNIM PUTEM Influenca. Parotitis. Pranje onečišćenih površina i bolničkog materijala 1% hipoklorit Virus Obvezna izolacija Kompletna zaštitna odjeća. RSV. HAV hipoklirit (2% tijekom epidemije) IZRAVNI HSV Izolacija Zaštitna odjeća. fenolima i paraformaldehidom -na temperaturi od 56-600C nakon oko 30 minuta -0. Ospice. naočale tijekom vađenja krvi i tjelesnih tekućina. hipokloritom. a nakon pranja se posuđe suši -Krvlju uprljano rublje i posteljinu treba staviti u nepropusne vreće. temperatura pranja treba biti 710C ili viša kroz 25 minuta -Kontaminirani materijal treba staviti u dvostruke vreće -Oštre predmete treba staviti u neprobojni kontejner ŠIRENJE VIRUS IZOLACIJA ZAŠTITNE MJERE BOLESNIKA Uobičajena mjera. rukavice izolacija Higijensko pranje ruku Jednokrevetna soba Pranje površina 0. Parainfluenca. izolacija Pranje površina 0. Parvovirus FEKO-ORALNO Rotavirus Jednokrevetna soba Pranje ruku (70-95% Virusi alkohol) gastroenteritisa Pranje površina 0.1% Enterovirusi. vodikovim peroksidom. pranje ruku.

17 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful