BAKTERIJE -jednostanični organizmi bez izražene jezgre-prokarioti -sastoji se od:citoplazmatska membrana(fosfolipid i protein) Stanična stijenka(sloj

peptidoglikana,G- bakterije imaju lipopretein) -G-bakterije imaju tanki sloj peptidoglikana,a G+debeli sloj(bojanje po gramu) Kapsula-glikokaliks(polisaharid) Pili,fimbrije(pokretljivost,prijanjanje,virulencija) -po obliku:koki,štapići,spirili,vibrioni,spirohete -s obzirom na uvjete rasta:aerobi,anaerobi,mikroaerofili,fakultativni anaerobi(mikoplazma spp.;gardanella spp) 1. AEROBNE BAKTERIJE: - non – fermentori (Pseudomonas spp., Acinetobacter spp./u vlažnom okolišu – bol.inf. - vibrionaceae (V. cholerae) - Legionella, Francisella - gram – negativni koki (Neisseria meningitidis, - aerobni gram – pozitivni bacili – Bacillus spp, Listeria, Erysipelothrix, Nocardia, Streptomyces - rikecije 2. FAKULTATIVNI ANAEROBI  gram – pozitivni koki: - stafilokoki – ( Staphylococcus aureus, KNS)/FF kože, kožne inf., bolničke infekcije - streptokoki -( BHS – A, Streptococcus pneumoniae)FF respiratorni trakt/ resp. infekcije  enterobakterije ( E. coli, Klebsiella spp. Proteus spp., Enterobacter spp., Serratia spp., Salmonella spp.)GI čovjeka kao FF ili prim. Patogeni/GI inf, urinarne, bolničke infekcije  Mycoplasma spp (kapnofilne bakterije)  Gardnerella spp 3.MIKROAEROFILNE BAKTERIJE Campylobacter spp,Helycobacter pylori,Haemophilus spp 4. ANAEROBNE BAKTERIJE - u slobodnoj prirodi – stanovnici tla - normalna flora na koži, sluznicama čovjeka i životinja  sporogeni anaerobi – najčešći uzročnici infekcija – egzogeni patogeni ( mogu biti i dio normalne flore, te sudjelovati i u endogenim anaerobnim infekcijama) - najčešći uzročnici egzogenih anaerobnih infekcija: Clostridium tetani (tetanus) Clostridium botulinum (botulizam)  asporogeni anaerobi – dio normalne flore – endogeni oportunistički patogeni – često sinergizam s fakultativnim anaerobima koji istovremeno uzrokuju infekciju ( potroše kisik u tkivu i time omoguće rast anaerobima) -najčešći uzročnici endogenih anaerobnih infekcija: Bacteroides fragilis (kolon), Prevotella (usna šupljina), Fusobacterium spp. ( usna šupljina, kolon),Actinomyces spp. ( usna šupljina), Clostridium spp. (kolon; ili egzogeno iz tla), Peptostreptococcus spp. ( usna šupljina, kolon) Mehanizmi djelovanja antibiotika ometanje sinteze staničnog zida,ometanje funkcije citoplazmatske opne,ometanje sinteze proteina,ometanje sinteze nukleinskih kiselina osjetljivost bakterija na antibiotike ovisi o:specifičnoj građi i stečenoj otpornosti na antibiotik 1

mlaz u ster.epidermidis *bakterije-enterobakterije.kontaminacija za vrijeme odvodnje urina.klebsiella.:candida albicans.CMV.mjehura -suprapubična punkcija URINOKULTURA Prvi jutarnji urin. Posudu.s.th.mjesta na kateteru.k se ne obrađuje jer je kontaminiran florom ušća uretre PREPORUKE ZA SPREČAVANJE INFEKCIJE -protokoli.vraćanje kont.proteus spp) -enterococcus spp.s.laktobacili.adenovirusi *paraziti-klamidija trahomatis najčešća UZIMANJE I TRANSPORT UZORAKA -tehnika srednjeg mlaza-prva jutarnja mokraća nakon higijene spolovila.+bol./do 2h na sobnoj.MOKRAĆNI SUSTAV -sterilno osim distalnog dijela uretre(stafilokoki.aureus.serratia *gljive-dijab.a na +4 do24 h EJAKULAT 3 dana seksualnog suzdržavanja. Mlaz u steer.pranje i dez.) -3 načina nastanka infekcije-ascendentni put(iz uretre) -hematogeni put(bakterijemija) -limfni put(rijetko) *uzročnici infekcija je normalna crijevna flora: -enterobakterije(e.-vrh u.proteus.educirano osoblje -kateterizirati samo kada je neizbježno -važnost pranja ruku za osoblje -prilikom postavljanja sterilan pribor i mjere asepse -sustav odvodnje stalno zatvoren -uzorke mokraće uzimati aseptičnim tehnikama -održavati prohodnost otjecanja urina -izbjegavati mogučnost vraćanja mokraće *mikroskopska pretraga mokraće uključuje samo leukocite i bakterije TRAJNI KATETER -kirurški do 7 dana -mjerenje diureze 7-30 dana -retencija urina1-30 dana -inkontinencija više od 30 dana 2 .kolonizacija vrećice.što prije u lab .nakon toalete vodom i sapunom(ne brisati).na +4 do 24 h -kateterizacija mok.enetrobakter.SUSTAVA -80% povezane s kateterizacijom Greške:nedovoljno aseptična kateterizacija.enterokoki.streptokoki-norm.odmah u lab ili na +4 do 24h BOLNIČKE INFEKCIJE MOK.klebsiela.sr.potom ejakulat u posebnu posudu.urina u mjehur UZIMANJE URINA IZ KATETERA .pseudomonas aeruginosa.prvo urin po uputi.glabrata *virusi-HSV.coli.bočicu.aspiracija iglom 5-10ml.c.odvajanje katetera i odvodne cijevi.uzeti sr.uzorak odmah u lab.što prije u lab.na dugoj antb.

o.kvasci(klamidija.a kod žena bris uretre i cerviksa Bris za bakteriologiju-zajedno sa sluzi Bris na mikoplazme-mikopl.Clostridium.ušće uretre sa pl.pranje ruku+rukavice..klamidija. Bris za klamidije-unutar epitelnih st.Gardnerella vaginalis Mycoplasma spp.teško se odstranjuje Flora kože.Streptococcus pyogenes.05%. KOŽA i KIRURŠKE RANE Flora kože.Clostridium spp.voditi pisanu dokumentaciju.enterobakterije(klebsiela. pere ruke pjenušavim klorheksidinom kojim se opere i spolovilo.izvaditi što je prije moguće NJEGA U.BAKTERIURIJA(VIŠE ILI JEDNAKO 10 NA 5 BAKTERIJA) -kod folyevog katetera unutar 7 dana.difteroidi.intrauretralni kateter.Enterococcus spp.intermitentna kateterizacija. Candida albicans.pa bris dobro zarotirati da bi st.žene.s.05 %za toaletu ulaznog mjesta.sterilan pribor.K Vrećicu prazniti ili mjenjati.na površini epitelnih st.napuhati balon ster.Haemophilus ducreyi Treponema pallidum.Mobiluncus spp i ost anaerobi.trajna: s.glukonatom 0.a kod zatvorenog sustava se odlaže do 30-og dana Rizični faktori periuretralna kolonizacija uropatogenim bakterijama.ostale na brisu.med.K Mjere asepse.Candida species * POTENCIJALNI PATOGENI: Staphylococcus aureus.mikoplazme -kod muškaraca uzima se ejakulat i bris uretre.set za previjanje.serratia) -visoke patogenosti.enterobakterije 3 .nalazi se na površini.klostridium) -niske patogenosti dok se ne unesu u tkivo. zvukovod.suprapubična kateterizacija) POSTAVLJANJE U. HSV SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI -najčešći uzročnici:gonokok.aureus.lako se odstranjuje pranjem i dez.Staphylooccus epidermidis.te u transportnu podlogu odmah u lab. nosno predvorje NORMALNA FLORA: Staphylococcus aureus. ostali anaerobi Pseudomonas aeruginosa. Bacteroides spp.Bacteroides .epidermidis.hig.uzrokuje većinu bol.Corynebacterium spp (difteroidi) Propionobacterium spp (anaerobni difteroidi).dijabetes.kratko preživljava na koži.prolazna: s.enterobakterije * POTENCIJALNI PATOGENI:Neisseria gonorrhoeae.vrh katetera premazati s sterilnim kliznim sredstvom.greške u njezi katetera.pa se uzima na način da se lagano zarotira bris.infekcija Koža.pseudomonas.plivasept glukonat 0.p.dokumentacija njege SPOLNI SUSTAV NORMALNA FLORA:Lactobacillus.mjenjati p.transportna podloga i odmah u lab. f.bez antibiotika -alternative trajnom kateteru(kondom kateter. Chlamydia trachomatis -nebakterijske – Trichomonas vaginalis.

pseudomonas aeruginosa IZVOR INFEKCIJE:sam bolesnik(koža.ruku.pranju i dez.NA +4 DO 24H(TRANSPORTNE PODLOGE ZA SLANJE NA VEĆE UDALJENOSTI) -s mjesta infekcije(dublji dijelovi rane) -žive uzročnike infekcije možemo naći u vitalnom tkivu.polja.rane:s.Pseudomonas aeruginosa Uzročnici infekcija kir.lako se kontaminira -otvorene rane i apscesi-odstraniti što više površinske flore.Staphylococcus aureus Streptococcus pneumoniae.infektu ne u kontakt s bolesnicima -površine nisu od velikog značaja za prijenos infekcije ukoliko se svi pridržavaju pravila asepse i antisepse PREVENCIJA INF.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.infekcija Protokoli za:pripremu kože op. Bris Nakon čišćenja protrljati rub zdravog tkiva.poslije op.izmjeni filtara za zrak.enterokoki.eksudat se aspirira i uštrca u ster.okolina -infekcija može nastati za vrijeme op. tupferom s f.gnoj aspirirati iglom išpricom u kol.e.o.biopsijom nakon nekrektomije -gnojni proces-pomoću igle i šprice.coli.kontrola sterilizacije UZORCI ODMAH U LAB.sluznice).Neisseria gonorrhoeae.odmah u lab.prostora. Zatvoreni apsces Dezinfekcija kože alkoholom ili plivasept glukonatom.čvrsto brisom obrisati rubove i dno rane-samo aerobna obrada -tkivo dobiveno biopsijom može se obraditi aerobno i anaerobno Očistiti ster.gnoj aspirirati(više od 1 ml).Propionobacterium POTENCIJALNI PATOGENI: Haemophilus spp.tupferom s f.BHS-A)mjere asepse i antisepse.manje je poželjan brispodložan sušenju.o.odmah u lab.o odjeći i obući osoblja u sali.transportna podloga.osoblje u sali i odjelu.Staphylococcus epidermidis.manje materijala.u akutnom resp.lab 4 .transportna podloga.sterilna posuda ili čvrsto obrisati brisom(2 kom).tehnika -odgovarajuće antimikrobna profilaksa -dobar program za kontrolu bol.kir.uvijek 2 brisa(1-priprema direktnog preparata)nije prikladan za anaerobnu kulturu.uvijek aerobna i anaerobna obrada. VAŽNA:higijena ruku.Oko (konjunktiva) NORMALNA FLORA vjeđe: Corynebacterium xerosis (difteroid).ne nekrotičnom -najbolji je uzorak uzet kir.nosno kliconoštvo(MRSA.klorheksidin.U KIRURGIJI -pridržavanje mjera asepse i antisepse -dobra kir.aureus.o.pranje i dez.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.Streptococcus pyogenes.odmah u lab. uštrca u ster.većoj od 1ml.punktat kao kod otvorenog apscesa Fistula otvor očistiti ster.Moraxella spp. tupferom s f.ili na sobnoj do 2 h Duboke gnojne lezije(otvoreni apscesi) Očistiti ster.

Peptococcus i Peptostreptococcus Fusobacterium.COLI.enterovirus Paraziti:giardia lambia.kansassi.ozaenae Akutni bronhitis.likvor u 3-4 ster.Staph.adenovirus.dekubitalni ulkus.te ispirak želuca(metoda ziehl-neelsen) CNS MENINGITIS UZROČNICI:E.aureus Rinitis.m.Bacteroides (ne B. RESPIRATORNI SUSTAV Normalna flora -streptokoki viridans.obrađuje se kvantitativno.jodni preparat.enterokoki.xenopi -materijal uključuje sputum.BHS-B. Fragilis).laktobacilus.BAL(fiberoptična bronhoskopija) bol ispire ždrijelo f.LISTERIA Lumbalna punkcija Dez.salmonela.ili 2 brisa(rub zdravog tkiva)transportna podloga.a više od 20PMN u jednom vidnom polju te 1 uzročnik uzgoj na Krvni agar transtrahealni aspirat-kad nema iskašljaja ili nema reakcije na dani atb.lab.u ster.o.hemofilus influence.bioptat pluća.mikobakterije-m.pp napraviti nekrektomiju.criptosporodium 5 .70%alkohol.pneumoniae.Bordetella pertusis ezofagus.aureus Pneumonije:s.moraxella kataralis Kronični bronhitis:moraxella kataralis.o.hemofilus hemoliticus..nakaslje se iz dubine.benzin.uzeti bioptat iglom iz vitalnog tkiva.s.epruvete s navojem.bakteroides Patogeni-kampilobakter jejuni.ili na 37/6h -m.e coli.FLORA:400 vrsta mikroorg virusi.etamoeba histolitika.usna šupljina i orofarniks -viridans streptokoki.opekotina očistiti ster.3-4 preparata iz sedimenta(bojanje po gramu.transport odmah.većina anaerobi NORMALNA FLORA. epidermidis .pneumoniae.manja kontaminacija TBC Uzročnici-mikoplazma tuberculosis.čokoladni.bio obrada likvora:centrifugirati.+gljive :candida. želudac.dobar sputum ima manje od 10 epitelnih st.Neisseria gonorrhoeae.tupferom s f.kože.s.moraxela kataralis.influence.rinosinusitis -najčešće virusi.metilenskim modrilom i ziehl-neelson)nasaditi na KA.najbolje ujutro.moraxella lacunata.kampilobakter coli.bakt.a od bakterija:k.povremeno s.paraziti.Veillonella. duodenum POTENCIJALNO PATOGENI:helicobacter pylori Jejunum-ileum-kolon Normalno:eneterobakterije.Corynebacterium diphteriae.h.šigela.gljive.po2ml.klebsiela pneumonije MATERIJALI Sputum.Actinomyces POTENCIJALNI PATOGENI: BHS – A.bronhiolitis:virusi. Virusi:rota.bujon identificirati bakteriju PROBAVNI SUSTAV NORM.posudu bez transportne podloge.mikroskopiranje po gramu.kod djece bortadella pertusis(obavezno cijepljenje)mikoplazma pneumonije.HNS.

sterilne rukavice na dezin.1-5ml djeca)omjer1:10 ili 1:20 -2 seta=1ae+1anae=1set za HK-uvijek iz periferne vene a iz CVK samo kada želimo dokazati kateter sepsu(tada paralelno vadimo i iz periferije) PRIPREMA KOŽE ZA VAĐENJE HK -pranje ruku sapunom i vodom.Eubacterium spp.maska -ster.rukeOd središta prema van kružnim pokretima prati kožu sterilnim tupferima i klorheksidin alkoholom 3x.uvjeti pod kojima je postavljen.br. klostridije 106 to 108 CFU/g feces -kvasci.aeroginosa.:KNS.KNS Uzorci.obrisati.kao da se radi o kir.lumena.alkohol zadnji -klorheksidin bolji od povidon jodida -koža potpuno suha prije insercije -zaštititi ulazno mjesto ster.higijena pri njezi i pristupu kateteru.inkubacija 5-7 dana/35-37˚c -bolesnici na antimikrobnoj th-6setova unutar 48h neposredno prije sljedeće doze atb(10-30ml odrasli.koja asistira.enterokok G-bakt:p.pranje ruku liječnika -ster.ogrtač dugih rukava.postupak Osnovno pravilo-uzorak krvi se mora uzeti prije početka antimikrobnog liječenja.coli.Lacobacillus spp. 107 to 108 CFU/g feces -enterobakterije.pustiti da ishlapi -bez ponovnog palpiranja učiniti venepunkciju.supklavija najmanje rizična -svejedno gdje se postavlja(jil ili sala) -pridržavati se pravila asepse i antisepse.rukavice.gazom ili prozirnom prekrivkom NJEGA cvk -pristup higijenski opranim rukama -oprati ruke po skidanju gaze -Kožu oko ulaza očistiti gazom i hidrogenom -dezinficirati alkoholnim klorheksidinom -staviti novu pokrivku 6 .plahta za pokrov bolesnika -hig..maska -ako treba odstraniti dlake ne brijati već šišati uz kožu(kliper) PRANJE KOŽE -ne benzin.)s različitih mjesta u razmaku od 10min.mjesto insercije.Debelo crijevo Bacteroides (fragilis. paraziti – varijablno BAKTERIJEMIJA I SEPSA Uzročnici:G+bakt.prije početka liječenja.čep bočice prebrisati alkoholom -što prije u lab.zahvatu-tada je rizik od infekcije 6x manji UVJETI ASEPSE I ANTISEPSE -kir.ili na sobnoj(termostat na 35)NE U HLADNJAK!! CVK FAKTORI RIZIKA Broj dana katetera.kapa.utrljavanje alkoh.pranje ruku sr.2 setA HK(2aerob+2anaerob.Bifidobacterium spp.e. aerobni i anaerobni streptokoki.serratia.antiseptik -palpacija vene.enterobacter spp Intravaskularni kateteri:s.aureus.s.aureus.

atb koji prima.liječnik.sputum.vagine.endotrahealni aspirat.kir.datum i sat uzimanja uzorka.mjesto. koji mogu biti izvor infekcije za osoblje ili druge bolesnike 7 . providon jod) -utrljavanje alkoholnog dezinficijensa -ako su ruke vidljivo kontaminirane.UPUTNICA IME I PREZIME. vezanim uz boravak bolesnika -ako predstavlja komplikaciju i nastavak infektivnog procesa prisutnog u vrijeme prijema -načelno: infekcije 48 – 72 h nakon prijema i unutar 10 dana od otpusta (iznimke – infekcije kirurških rana su bolničke ako dođe do infekcije u roku od 30 dana nakon operacije. tjelesnim tekućinama.ime osobe koja je pisala uputnicu.uretre.lohije. Iz prostate BOLNIČKE INFEKCIJE: -infekcija se smatra bolničkom ako bolesnik u vrijeme prijema nije imao infekciju.nazofaringealni.endocerviksa. unutar 1 god. ost.uzorak tek.odjel.likvor. nakon svakog dodira s krvlju.spol.soba.uzork iz oka.soba.povraćeni sadržaj NEPRIHVATLJIVI ZA ANAEROBNU OBRADU -bris cerviksa.aspirati želuca novorođenčadi. ekskretima. sekretima.amnionska tek.potpis (posebni zahtjev za kulturu) UZORAK Oznaka ime i prezime.dob.datum i sat uzimanja PRIORITETNI UZORCI(nose se odmah u lab) -krv za HK. rezistentne bakterije -nošenje rukavica nije nadomjestak za dezinfekciju ruku HIGIJENSKA DEZINFEKCIJA RUKU: -redukcija prolazne bakterijske flore -pranje ruku sapunom ili detergentnim dezinficijensom (klorheksidin glukonat. nephodno ruke oprati pod tekućom vodom KIRURŠKA DEZINFEKCIJA RUKU: -reducira se rezidentna flora -pranje ruku i podlaktica detergentnim dezinficijensom (1 minuta) -sušenje i utrljavanje alkohola (3 min).vrh aspiracijskog.anatomsko mjesto uzorka.uzorci BAL UZORCI KOJI SE NE OBRAĐUJU -vrh UK. terapijom.ordinarijus..procedura pri uzimanju uzorka.transtrahealni aspirat. ako je implantiran strani materijal) DEZINFEKCIJA RUKU -najbitnija mjera sprečavanja širenja bolničkih infekcija -pranje ruku između pacijenata.dg pacijenta.zglobna tek. neki respiratorni patogeni. tj. sluznicama -pri kontaktu s bolesnicima koji zahtijevaju mjere kontaktne izolacije – crijevni.upotreba četkice samo za područje ispod noktiju MJERE IZOLACIJE ZAŠTITNA IZOLACIJA – spriječiti infekciju u imunokompromitiranih koji su visoko podložni infekcijama od drugih osoba ili iz okoline IZOLACIJA IZVORA – spriječiti prijenos mikroorganizama s inficiranih bolesnika.odjel.perikardijalna tek. oštećenom kožom. niti bio u inkubaciji infekcije -ako je u vezi s primijenjenim postupcima.

difficile. nakon kontakta s krvlju.. nakon skidanja rukavica. adenovirusi). B. bakterijske spore. temperaturi. influenzae. ometaju djelovanje dezinficijensa) 8 . mogu se daleko prenijeti zračnim strujama -varicela*. parainfluenca. tijekom bronhoskopije. oprema (stetoskopi.direktnim (nakon dodirivanja pacijenta). med. mikobakterije *dezinfekciji su najpodložniji virusi s lipidnom ovojnicom i mikoplazme DEZINFEKCIJA TOPLINOM: PASTERIZACIJA: proces koji ne dovodi do potpune sterilizacije. stafilokokne i streptokokne infekcije) -jednokrevetna soba/ kohortiranje. rotavirusi. enterovirusne infekcije. C. sekretima. pH. tvrdoći vode -prije dezinfekcije obavezno mehaničko čišćenje (krv. ali odstranjuje većinu patogenih mikroorganizama(noćne posude. posjetitelja -multiplo rezistentne bakterije. pertussis. šigele. ospice. naočale. aspiracije sekreta -veće čestice. dječje bočice. brže sedimentiraju na horizontalne podloge(H. rubeole) -jednokrevetna soba. kontaminiranim predmetima. gnoj. brisanje -fizikalni postupci: toplina -kemijska: dezinficijensi *najteže je uništiti prione..negativni pritisak zraka. posuđe i pribor za jelo) KEMIJSKI DEZINFICIJENSI: djelotvornost sredstva ovosi o koncentraciji aktivne tvari. adenovirusi.rukavice. duljini djelovanja. serum. pneumokok. pregače -sigurni transport rublja -oprezno rukovanje oštrim predmetima izbjegavati oživljavanje direktnim kontaktom usta na usta (bolnica) zasebna soba za pacijente koji ne mogu održavati osobnu higijenu DODATNE MJERE ZAŠTITE – SPECIFIČNE ZA POJEDINE BOLESTI/SINDROME -primijenjuju se na pacijente za koje se zna ili sumnja da su inficirani/kolonizirani epidemiološki značajnim mikroorganizmima -Jednokrevetna soba. parvovoirus B19. diseminirani i zoster* u imunosuprimiranih. tjelesnim tekućinama. dezinfekcija ruku. virus zaušnjaka. mikoplazme.maske cijelo vrijeme) 2)kapljično bolesti koje se šire kapljicama nastalim uslijed kihanja. TBC (jednokrevetna soba.pregače DEZINFEKCIJA -mehanička: pranje. termometri) ograničeni na upotrebu samo u toj sobi -ovisno o načinu širenja uzročnika: 1)aerosolom čestice < 5 μm dugo lebde u zraku. kožne ( skabijes. meningokok. virus influence. RSV. govora. kašaljanja. BHS – A.maske u krugu ~ 1 m (bolesnik pri izlazu iz sobe mora nositi masku). crijevni patogeni (salmonele.OPĆE/STANDARDNE MJERE ZAŠTITE -dezinfekcija ruku (između pacijenata. ekskretima. dezinfekcija ruku 3)kontaktom. između 2 pacijenta) -rukavice (mijenjati i između dodirivanja “čistih” i “nečistih” područja istog pacijenta) -maske. indirektnim kontaktom (dodirivanje kontaminirane okoline) -osnovni način prenošenja je preko ruku osoblja.

Temperatura. peroctena kiselina – sterilizirani predmeti se moraju isparati sterilnom vodom – moguća kontaminacija pri rukovanju nakon sterilizacije 9 . 285 min. vrijeme. a ne podnose visoke temperature (endoskopi) -toksičan – instrumente dobro isprati !!! -formaldehid – kombinacija 8% . tekućine.metalni instrumenti. od 121˚. niska cijena. od 160-180˚/ 2h (171 ˚C/ 1 h) .za predmete koji ne podnose visoke temperature i vlagu.ne mogu se sterilizirati metalni ili plastični predmeti neodgovarajućih dimenzija. tkanine. brzo djelovanje. fungi – i virucidno. vlažnost do 90%.traje 55 – 75 min bez odzračivanja.ekološki prihvatljiva sterilizacija dijalizatora -vodikov peroksid – u koncentraciji od 6% djeluje i sporocidno.ostaje na materijalima nakon dezinfekcije – toksičan DEZINFICIJENSI SREDNJE I NISKE DJELOTVORNOSTI: -klorni preparati – široki spektar.ne preporučuju se za uporabu u bolničkojsredini – neke gram – negativne bakterije mogu u njima preživjeti i razmnožavati se STERILIZACIJA STERILIZACIJA TOPLINOM – sterilizacija tolinom ili parom pod tlakom . kateteri UV – zračenje: 240 – 280 nm djeluju germicidno – uništavanje mikroorganizama u zraku i na horizontalnim površinama u operacijskim dvoranama ili laboratorijima tekući germicidi: 2% glutaraldehid . odzračivanje 8 – 24 h -toksičnost. nakon 30 min i na mikobaketerije. tlak vodene pare .djelotvorna i u prisutnosti organskog materijala. H2O2. mutagenost.132 ˚ STERILIZACIJA PLINOVIMA – etilen oksid.autoklaviranje – 15 – 30 min na temp.moraju se spravljati svježi jer stajanjem brzo gube djelotvornost ! -jodni preparati – antiseptici -fenol – ne za instrumante koji dolaze u dodir s tkivom bolesnika – iritacija.ne na dojenačkim odjelima – hiperbilirubinemija ! -alkoholi – dezinfekcija ruku -kvarterni amonijevi spojevi – dezinficijensi niske djelotvornosti. formaldehid. staklo.Suha sterilizacija – temp. neki plastični materijali . tkanine ionsko zračenje: gama – zrake ili beta – čestice – predmeti za jednokratnu upotrebu – šprice.VISOKO DJELOTVORNI DEZINFICIJENSI: -glutaraldehid – djeluje baktericidno. od 55˚ .tnog formaldehida i 70 % alkohola upotreba ograničena zbog iritirajućeg i kancerogenog učinka -peroctena kiselina – mikrobicidno i sporocidno u niskim koncentracijama i nakon kraćeg vremena .60˚C. prašci. kancerogenost plina formaldehid: sterilizacija + odzračivanje ~ 2 h -toksičnost i kancerogenost formaldehida / napuštena metoda peroksid plazma sterilizacija: pare H2O2 u polju visokofrekventne struje -ekološki prihvatljiva metoda. te tekućine.za predmete od materijala koji ne podnose toplinu etilen oksid: temp. a nakon 6 – 10 h i sporocidno -na objektima kojima je potreban visoki stupanj dezinfekcije. tekuća sredstva .

enterovirusi Influenza A. Morbilli. Echovirusi Infekcije gornjih dišnih Rhinovirus. Corona. Rhinovirusi. anatomski patološki otpad. Rhinovirus. Rhinovirus Parainfluenza 1. Parainfluenza 1. Parainfluenza 1. sav otpad bolesnika u izolaciji.ODLAGANJE BOLNIČKOG OTPADA infektivni otpad – materijali koji sadrže velik broj potencijalno patogenih mikroorganizama -mogućnost zaražavanja preko bolničkog otpada je rijetka – za nastanak infekcije osim velikog broja mikroorganizama. Parainfluenza 3 RSV. Influenza A Coxackie B Laringotraheobronhitis Parainfluenza 1. krvni proizvodi. imunofluorescencije) – oplođena jaja – pokusne životinje – bakterijske kulture Dokaz specifičnog imunog odgovora – serologija VIRUSI RESPIRATORNOG TRAKTA SINDROM NAJČEŠĆI RIJEDAK Influenza A. potrebno i adekvatno mjesto ulaska -najveći rizik – kontaminirani oštri predmeti.B. Parainfluenza 3 puteva Faringitis Adeno.otporan na dezinfekciju(nema lipidnu ovojnicu VIRUSI-sadrže DNA ili RNA obavijeni proteinskim omotačem.2. interferencije.za razmnožavanje koristi DNA domaćina. Corona Influenza A.3 Bronhiolitis Pneumonija Pleurodinija 10 . Corona Adeno. Influenza A. 2. Parainfluenza 1.oznaka “biohazard” -čvrste neprobojne posude za oštre predmete -infektivni otpad se autoklavira ili spaljuje -patološki otpad i oštre predmete najbolje spaliti (gube oblik i time se onemogućuje ponovna upotreba) PRIONI-abnormalni protein.imaju lipidnu ovojnicu Izravna detekcija uzročnika ili njegovih dijelova (antigena. nukleinskih kiselina) – Elektronski mikroskop – svjetlosni mikroskop (inkluzijska tjelešca) – detekcija antigena imunofluorescentnim ili imunoenzimskim testom – metode molekularne biologije za detekciju genoma Izolacija uzročnika (kultivacija) – stanične kulture (CPE. hemadsorpcija. RSV. laboratorijski otpad (klinički materijal. Parainfluenza 3. Enterovirusi.B. obrada -infektivni otpad se odbacuje u crvene vreće (RH). Adeno. HSV RSV. potvrda testom neutralizacije. odjeljivanje infektivnog otpada na mjestu nastanka 2. EBV. Adeno. EBV Coxsackie A. pravilno transportiranje 3. krv. 2. zaražena tkiva životinja -rizik prijenosa infekcije preko bolničkog otpada moguće je svesti na minimum: 1. kulture mikroorganizama). RSV. RSV.B.2.2.

mokraća. obrisak konjunktive -Transportna podloga na +4stC -Infektivnost održana godinama na –20 do -70stC -Postojanost virusa tjednima na + 4stC -za PCR spriječiti djelovanje nukleaze u tjelesnim tekućinama. obrisak rektuma. obrisak i ispirak ždrijela. obrisak rektuma Detekcija virusa (inkluzijska tjelešca) i antigena – IFA i EIA testovima – Latex aglutinacija Serologija (RVK. ispirak nosa – KS. obrisak ždrijela. djeca -Postvakcinalna imunost traje 8-12 mjeseci -Profilaksa amantadinom u necijepljenih LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA VIRUSA PARAINFLUENCE Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata ili ispirka ždrijela Izolacija virusa . EIA.RVK.RSV Detekcija antigena – brza dijagnostika detekcijom RSV antigena iz NF aspirata Izolacija virusa – iz nazofaringealnog aspirata . likvor. stolica.Laboratorijska dijagnostika influence Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata. vezikularna tekućina.Serologija TH I PREVENCIJA RSV Ribavirin u aerosolu. EIA. porodica Paramyxovirus -Epidemije u zimskim i ranim proljetnim mjesecima (studeni do kraja svibnja) -Jedini rezervoar virusa je čovjek LAB.LAB:DG Izdvajanje virusa u staničnoj kulturi – UZORCI: NF sekret. kokošji embrio – nema CPU – Dokaz hemadsorpcija i hemaglutinacija – identifikacija Serologija . krv.Nema cjepiva. NT) LAB:DG:ENTEROVIRUSI KLINIČKI UZORCI: stolica. ispirka nosa.NF aspirat.NF aspirat.DG. IHA PREVENCIJA INFLUENCE -Inaktivirano cjepivo za influencu A i B -Trivalentno cjepivo sadrži tipove A H3N2. sačuvati virusnu kapsidu 11 . obrisak ždrijela Serologija .retrospektivna dijagnoza – RVK. tkivo. EIA Respiratorni sincicijski virus -rod Pneumovirus. ždrijela Izolacija virusa . obrisak ždrijela i spojnice oka.RSV immunoglobulin ADENOVIRUS. A H1N1 i tip B -Tipovi se revidiraju godišnje u WHO (SZO) -Cijepljenje starijih i kroničnih bolesnika. ispirak nosa.

α1 1 (HSV-1) keratokonjunktivitis. herpes labialis Vodene kozice. gingivostomatitis. XLP. limfoproliferativne bolesti. primarni efuzijski (tekući) limfom (PEL) LAB:DG Izravna detekcija -Elektronska mikroskopija tekućine iz vezikula . T-stanični limfom. Hodgkinov limfom Asimptomatska infekcija. encefalitis.Imunofluorescencija strugotine kože -razlikuje HSV i VZV 12 . roseola infantum HHV-6 Human herpesvirus . neonatalne infekcije. pytiriasis HHV-7 Human herpesvirus – 7 β2 (HHV-7) rosea? Kaposiev sarkom.IZOLACIJA VIRUSA izolacija iz likvora 3-8 dana. HHV-2 Herpes simplex virus .piknoza SEROLOGIJA: parni uzorci seruma ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA Identifikacija virusa – nije uvijek nužna. konatalne infekcije Mononukleoza. 12 mjeseci + docjepljivanje svakih 3-5 godina HERPESVIRUSI OZNAKA VIRUS PODOBIT BOLESTI ELJ Gingivostomatitis.obrisak kože ili aspirat tekućeg sadržaja. krasta. zoster HHV-3 Varicella zoster virus α2 (VZV) Infektivna mononukleoza (IM). pustula. retinitis.α1 2 (HSV-2) meningitis. IM. jer bolesti nisu serotipno specifične SREDNJOEUROPSKI KRPELJNI ENCEFALITIS LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA -izdvajanje virus iz krvi i likvora na mišjoj sisančadi i KS -serologija – dokaz protutijela LIJEČENJE: nema antiviralne terapije PREVENCIJA Cijepljenje: 3 doze: 1. HHV-5 Cytomegalovirus β1 (CMV) infekcije u imunokompromitiranih. ispirci ždrijela. ali ne razlikuje HSV i VZV UZORCI za izravno dokazivanje virusa mjehurić. genitalni her Genitalni herpes. spolnih organa.CPE .brzi rezultat. KSHV) Castelmanova bolest. bioptat mozga Mikroskopski preparat multinuklearne gigantske stanice – nije tipno specifično. Burkittov HHV-4 Epstein-Barr virus γ1 (EBV) limfom. 3. roseola infantum. herpes labialis. rožnice. erozija. slina.6 β2 (HHV-6) (Exanthema subitum) Mononukleoza?. multicentrična HHV-8 Human herpesvirus – 8 γ2 (HHV-8. HHV-1 Herpes simplex virus . nazofaringealni karcinom.

amnionska tekućina. slezena. limfociti periferne krvi.a odrasli norovirusi Bakteriološka obrada stolice – Hemokultura Virološka obrada stolice – BRZA DIJAGNOSTIKA – dokaz antigena . ispirak ždrijela.IgG anti-HAV u serumu EIA Stanična kultura – zahtjevna. krv.KIP) -kod djece najčešći-rota I adenovirud. EM – stanične kulture. IFA) LIJEČENJE: simptomatsko PROLJEVI(AIP. posebna bojanja HEPATITIS VIRUSI LAB:DG:HAV Akutna infekcija . majčino mlijeko. DIF. IFA Postupci molekularne dijagnostike (genske probe. traje najmanje 4 tjedna – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI! Izravna DETEKCIJA – EM. EIA. ~ 1-5 dana za rezultat SEROLOGIJA – tipno specifični testovi CMV UZORCI za dokaz virusa -tjelesne tekućine: mokraća. cervikalna sluz.PCR rutinski se koristi za dijagnozu herpes simplex encefalitisa Izolacija virusa + tipizacijaLako se kultiviraju. – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI 13 . EIA.IgM anti-HAV u serumu EIA Prošla infekcija ili imunost . tumor) -Rijetko se izolira (B-limfociti ljudskog fetusa) -Limfocitoza. EBNA) – EIA.lateks aglutinacija. RT-PCR iz stolice. tkivo uzeto za transplantaciju Detekcija virusa -Mikroskopiranje uzoraka tkiva i mokraće – citomegalične stanice s inkluzijskim tjelešcima u staničnoj jezgri -Dokaz antigena s obilježenim monoklonskim protutijelima ili pomoću DNK proba u stanicama i tkivu (PCR) -Izolacija u staničnoj kulturi ljudskih fibroblasta SEROLOGIJA – određivanje protutijela IgM i IgG EBV UZORCI za dokaz virusa -ispirak grla. biološki pokus Parasitološka obrada stolice – koprokultura. sjemena tekućina. biopsijski uzorci tkiva (limfni čvor. uključujući atipične limfocite SERUM : -pozitivna heterofilna protutijela (od kraja prvog tjedna bolesti do nekoliko mjeseci) -EBV specifična protutijela IgM i IgG (VCA. EA. sekret rodnice i vrata maternice. suze. slina. jetra.

HBV Cijepljenje započelo 1981. perinatalno tijekom poroda. postnatalno dojenjem 14 . nije sasvim isključen  «period prozora»  akutna faza HIV bolesti  protutijela se još nisu stvorila -Transplantacije i umjetna oplodnja 3)Vertikalni prijenos – od majke na dijete – transplacentarno.Americi.heteroseksualni put prijenosa 2)Krv i krvni pripravci -iv. nisu za dijagnostiku akutne faze budući da do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna nakon infekcije HCV-RNK dostupne različite metode. PCR i “branched” DNK. VIRUS HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV) HIV-1 je predominantni virus odgovoran za globalnu pandemiju HIV-2 pokazuje 40% nukleotidnu homologiju s HIV-1 HIV-2 je najrasprostranjeniji u Africi PRIJENOS HIV-a 1)Spolni put -muški homoseksualci. Mogu se koristiti u dijagnostici akutne faze. no jednostavnija za izvođenje. Namjena je kao za HCV-RNK. HCV-antigen dostupna EIA za HCV antigen. RIZIČNE SKUPINE -zdravstveni radnici i djelatnici u zdravstvu -djeca HBV pozitivnih majki -rođaci i bliski kontakti kroničnih HBV nositelja -pacijenti na hemodijalizi -osoblje i štićenici ustanova za mentalno hendikepirane -iv. narkomani -Hemodijaliza (godinama na terapiji) -Ubodni incident -Anti-HCV pozitivni kontakti (zajedničko kućanstvo) -Brojni spolni partneri -HCV-inficirana majka – prijenos na čedo LAB:DG:HCV HCV protutijela -za dijagnostiku HCV infekcije općenito. npr. inficirani putem kontaminiranog faktora VIII prije uvođenja testiranja krvi) -u zdravstvenim organizacijama (transkutani (perkutani) doticaj s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama) -prijenos transfuzijskim pripravcima . Prvenstveno se koriste za praćenje odgovora na antiviralnu terapiju.u stalnom padu i iznosi manje od 3%. narkomani -hemofiličari HCV Rizični čimbenici za prijenos -Transfuzije ili transplantacije od inficiranog donora -Iv. ovisnici . -Hemofiličari (jedna od prvih rizičnih grupa.druga najveća grupa u Europi i S.U Hrvatskoj uvedeno 1987.

a ako nije moguće dezinficirati dezinficijensima visokog stupnja -Kardiopulmonalna resuscitacija . SPERMA.pro-DNK . EJAKULAT. dekontaminirati radne površine nakon vidljivog zagađenja i završetka rada. -Laboratorijski rad: obavezno nositi rukavice tijekom rukovanja s tjelesnim tekućinama. ELISA) – visoka osjetljivost i specifičnost – PROBLEM: mogući lažno pozitivni i lažno negativni testovi Potvrdni testovi – Western blot (WB). NASBA ili bDNK -HIV-antigen – određivanje Ag u serumu ELISA testom – kombinirani testovi za istovremenu dijagnostiku Ag i At iz istog uzorka smanjen “window period” na  3 dana prevencija STANDARDNE MJERE PREDOSTROŽNOSTI . ne svijaju.5% otopinom hipoklorita (npr. VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET.zatim ukloniti mrlju. MAJČINO MLIJEKO -Higijensko pranje ruku – ruke treba prati prije i nakon dodira s bolesnicima.prvo staviti upijajuće jednokratne ubruse. LIA (line immunoblot) – “zlatni standard” u serološkoj dijagnostici dodatni lab:testovi -Rano postavljanje dijagnoze: -detekcija HIV-antigena. onečišćenje oprati sapunicom te dezinficirati površinu 0. LIKVOR.pažljivo .primjenjuju se na sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu TJELESNE TEKUĆINE: KRV.obavezno odlagati u neprobojne posude -Igle se nikad ne diraju. URIN. SLINA.RNK HIV -HIV viremija – razina virusa HIV (HIV viral load) u krvi mjeri se određivanjem HIV-RNK metodama molekularne dijagnostike: RT-PCR. nakon skidanja rukavica te odmah ako su ruke vidljivo kontaminirane -Rukavice se moraju nositi kada postoji mogućnost dodira s krvi i drugim tjelesnim tekućinama -Pregače. razrijediti 4% varikinu vodom 1:10). pravilno odložiti otpadni materijal -Kontaminirane predmete/aparate koji se ponovo koriste treba sterilizirati. zaštitne naočale i maske treba nositi kad postoji mogućnost raspršivanja i aerosolizacije krvi i drugih tjelesnih tekućina -Rukovanje s oštrim predmetima . SUZE.maske i baloni za umjetnu ventilaciju trebaju biti lako dostupni radi smanjenja direktnog kontakta kod umjetnog disanja -Zdravstveni radnici s otvorenim ranama i vlažnim dermatitisom trebaju izbjegavati izravni kontakt s bolesnicima i ne bi smjeli rukovati s kontaminiranim materijalom -Bolesnike zaražene HIV-om nije potrebno posebno izolirati osim u slučajevima kad boluju od prenosivih oportunističkih bolesti 15 . PREEJAKULAT. zabranjeno pipetiranje ustima.ne treba posebno označavati. sve postupke izvoditi u rukavicama -Uzorci za laboratorijske pretrage . ne lome. sa svim uzorcima se postupa jednako! -TRANSPORT materijala u čvrstom kontejneru da ne dođe do razbijanja i razlijevanja.Lab:dgHIV Screening testovi – imunoenzimski testovi (EIA. niti se na njih vraća poklopac -Mrlje od krvi .

Ospice. pranje ruku.1% imunodeficijentnih hipoklirit bolesnika (HSV) PARENTERALNO HBV Rukavice u dodiru sa HCV sekretima. što Pranje onečišćenih površina groznice manje osoba u 1% hipolklorit. vodikovim peroksidom. rukavice. a nakon pranja se posuđe suši -Krvlju uprljano rublje i posteljinu treba staviti u nepropusne vreće. Parvovirus FEKO-ORALNO Rotavirus Jednokrevetna soba Pranje ruku (70-95% Virusi alkohol) gastroenteritisa Pranje površina 0. HAV hipoklirit (2% tijekom epidemije) IZRAVNI HSV Izolacija Zaštitna odjeća. hipokloritom. HIV maske.1% hipoklirit DIŠNIM PUTEM Influenca. hemoragijske bolesnika. Parainfluenca. Parotitis. a potom dodiru s raskuživanje formalinom bolesnikom 16 . KONTAKT Adenovirusi (adenovirusi). RSV.5% Na-hipokloritom i 70% alkoholom nakon jedne minute -Za dekontaminaciju pribora za jelo dovoljni su standardni postupci (topla voda sa sapunicom ili detergentom) -voda mora biti toliko topla da se moraju koristiti rukavice. izolacija Pranje površina 0. Rubela.1% Enterovirusi. Pranje onečišćenih površina i bolničkog materijala 1% hipoklorit Virus Obvezna izolacija Kompletna zaštitna odjeća. temperatura pranja treba biti 710C ili viša kroz 25 minuta -Kontaminirani materijal treba staviti u dvostruke vreće -Oštre predmete treba staviti u neprobojni kontejner ŠIRENJE VIRUS IZOLACIJA ZAŠTITNE MJERE BOLESNIKA Uobičajena mjera.Inaktivacija HIV-a: -alkoholom. VZV. Zaštitna odjeća. fenolima i paraformaldehidom -na temperaturi od 56-600C nakon oko 30 minuta -0.Zaštitna odjeća. naočale tijekom vađenja krvi i tjelesnih tekućina. rukavice izolacija Higijensko pranje ruku Jednokrevetna soba Pranje površina 0.

17 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful