P. 1
SE1-Mikrobiologija-skraceno

SE1-Mikrobiologija-skraceno

|Views: 1,119|Likes:
Published by Jelena Huzejrovic

More info:

Published by: Jelena Huzejrovic on Dec 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/25/2013

pdf

text

original

BAKTERIJE -jednostanični organizmi bez izražene jezgre-prokarioti -sastoji se od:citoplazmatska membrana(fosfolipid i protein) Stanična stijenka(sloj

peptidoglikana,G- bakterije imaju lipopretein) -G-bakterije imaju tanki sloj peptidoglikana,a G+debeli sloj(bojanje po gramu) Kapsula-glikokaliks(polisaharid) Pili,fimbrije(pokretljivost,prijanjanje,virulencija) -po obliku:koki,štapići,spirili,vibrioni,spirohete -s obzirom na uvjete rasta:aerobi,anaerobi,mikroaerofili,fakultativni anaerobi(mikoplazma spp.;gardanella spp) 1. AEROBNE BAKTERIJE: - non – fermentori (Pseudomonas spp., Acinetobacter spp./u vlažnom okolišu – bol.inf. - vibrionaceae (V. cholerae) - Legionella, Francisella - gram – negativni koki (Neisseria meningitidis, - aerobni gram – pozitivni bacili – Bacillus spp, Listeria, Erysipelothrix, Nocardia, Streptomyces - rikecije 2. FAKULTATIVNI ANAEROBI  gram – pozitivni koki: - stafilokoki – ( Staphylococcus aureus, KNS)/FF kože, kožne inf., bolničke infekcije - streptokoki -( BHS – A, Streptococcus pneumoniae)FF respiratorni trakt/ resp. infekcije  enterobakterije ( E. coli, Klebsiella spp. Proteus spp., Enterobacter spp., Serratia spp., Salmonella spp.)GI čovjeka kao FF ili prim. Patogeni/GI inf, urinarne, bolničke infekcije  Mycoplasma spp (kapnofilne bakterije)  Gardnerella spp 3.MIKROAEROFILNE BAKTERIJE Campylobacter spp,Helycobacter pylori,Haemophilus spp 4. ANAEROBNE BAKTERIJE - u slobodnoj prirodi – stanovnici tla - normalna flora na koži, sluznicama čovjeka i životinja  sporogeni anaerobi – najčešći uzročnici infekcija – egzogeni patogeni ( mogu biti i dio normalne flore, te sudjelovati i u endogenim anaerobnim infekcijama) - najčešći uzročnici egzogenih anaerobnih infekcija: Clostridium tetani (tetanus) Clostridium botulinum (botulizam)  asporogeni anaerobi – dio normalne flore – endogeni oportunistički patogeni – često sinergizam s fakultativnim anaerobima koji istovremeno uzrokuju infekciju ( potroše kisik u tkivu i time omoguće rast anaerobima) -najčešći uzročnici endogenih anaerobnih infekcija: Bacteroides fragilis (kolon), Prevotella (usna šupljina), Fusobacterium spp. ( usna šupljina, kolon),Actinomyces spp. ( usna šupljina), Clostridium spp. (kolon; ili egzogeno iz tla), Peptostreptococcus spp. ( usna šupljina, kolon) Mehanizmi djelovanja antibiotika ometanje sinteze staničnog zida,ometanje funkcije citoplazmatske opne,ometanje sinteze proteina,ometanje sinteze nukleinskih kiselina osjetljivost bakterija na antibiotike ovisi o:specifičnoj građi i stečenoj otpornosti na antibiotik 1

nakon toalete vodom i sapunom(ne brisati).educirano osoblje -kateterizirati samo kada je neizbježno -važnost pranja ruku za osoblje -prilikom postavljanja sterilan pribor i mjere asepse -sustav odvodnje stalno zatvoren -uzorke mokraće uzimati aseptičnim tehnikama -održavati prohodnost otjecanja urina -izbjegavati mogučnost vraćanja mokraće *mikroskopska pretraga mokraće uključuje samo leukocite i bakterije TRAJNI KATETER -kirurški do 7 dana -mjerenje diureze 7-30 dana -retencija urina1-30 dana -inkontinencija više od 30 dana 2 ./do 2h na sobnoj.s.urina u mjehur UZIMANJE URINA IZ KATETERA .adenovirusi *paraziti-klamidija trahomatis najčešća UZIMANJE I TRANSPORT UZORAKA -tehnika srednjeg mlaza-prva jutarnja mokraća nakon higijene spolovila.odmah u lab ili na +4 do 24h BOLNIČKE INFEKCIJE MOK.proteus.mjehura -suprapubična punkcija URINOKULTURA Prvi jutarnji urin.) -3 načina nastanka infekcije-ascendentni put(iz uretre) -hematogeni put(bakterijemija) -limfni put(rijetko) *uzročnici infekcija je normalna crijevna flora: -enterobakterije(e.enetrobakter.+bol.kolonizacija vrećice.klebsiella.kontaminacija za vrijeme odvodnje urina.mjesta na kateteru.k se ne obrađuje jer je kontaminiran florom ušća uretre PREPORUKE ZA SPREČAVANJE INFEKCIJE -protokoli.aspiracija iglom 5-10ml.-vrh u.što prije u lab.aureus.s.th.serratia *gljive-dijab.uzorak odmah u lab.što prije u lab .vraćanje kont.potom ejakulat u posebnu posudu.prvo urin po uputi.odvajanje katetera i odvodne cijevi.na dugoj antb.a na +4 do24 h EJAKULAT 3 dana seksualnog suzdržavanja.mlaz u ster.coli.epidermidis *bakterije-enterobakterije.proteus spp) -enterococcus spp.sr.klebsiela.pseudomonas aeruginosa.:candida albicans.c. Mlaz u steer.MOKRAĆNI SUSTAV -sterilno osim distalnog dijela uretre(stafilokoki. Posudu.CMV.bočicu.laktobacili.enterokoki.glabrata *virusi-HSV.streptokoki-norm.na +4 do 24 h -kateterizacija mok.pranje i dez.SUSTAVA -80% povezane s kateterizacijom Greške:nedovoljno aseptična kateterizacija.uzeti sr.

BAKTERIURIJA(VIŠE ILI JEDNAKO 10 NA 5 BAKTERIJA) -kod folyevog katetera unutar 7 dana.difteroidi.glukonatom 0. Chlamydia trachomatis -nebakterijske – Trichomonas vaginalis. Candida albicans.epidermidis..Gardnerella vaginalis Mycoplasma spp.greške u njezi katetera.pseudomonas.set za previjanje.kratko preživljava na koži.ušće uretre sa pl.žene.K Mjere asepse.teško se odstranjuje Flora kože.trajna: s.prolazna: s.Clostridium spp.suprapubična kateterizacija) POSTAVLJANJE U.hig.izvaditi što je prije moguće NJEGA U. f. pere ruke pjenušavim klorheksidinom kojim se opere i spolovilo.transportna podloga i odmah u lab.voditi pisanu dokumentaciju.pa se uzima na način da se lagano zarotira bris.Mobiluncus spp i ost anaerobi.klamidija.te u transportnu podlogu odmah u lab.serratia) -visoke patogenosti.Streptococcus pyogenes.vrh katetera premazati s sterilnim kliznim sredstvom.enterobakterije 3 .a kod žena bris uretre i cerviksa Bris za bakteriologiju-zajedno sa sluzi Bris na mikoplazme-mikopl.mikoplazme -kod muškaraca uzima se ejakulat i bris uretre.intrauretralni kateter. ostali anaerobi Pseudomonas aeruginosa. nosno predvorje NORMALNA FLORA: Staphylococcus aureus.K Vrećicu prazniti ili mjenjati.plivasept glukonat 0.na površini epitelnih st.s.napuhati balon ster.nalazi se na površini.uzrokuje većinu bol.kvasci(klamidija. Bris za klamidije-unutar epitelnih st.Corynebacterium spp (difteroidi) Propionobacterium spp (anaerobni difteroidi).lako se odstranjuje pranjem i dez.Candida species * POTENCIJALNI PATOGENI: Staphylococcus aureus. Bacteroides spp.p.05 %za toaletu ulaznog mjesta.mjenjati p.enterobakterije(klebsiela.intermitentna kateterizacija. HSV SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI -najčešći uzročnici:gonokok.pa bris dobro zarotirati da bi st.o.pranje ruku+rukavice.dijabetes.klostridium) -niske patogenosti dok se ne unesu u tkivo.Staphylooccus epidermidis.Haemophilus ducreyi Treponema pallidum.ostale na brisu.med. KOŽA i KIRURŠKE RANE Flora kože.sterilan pribor.infekcija Koža.05%.dokumentacija njege SPOLNI SUSTAV NORMALNA FLORA:Lactobacillus.Clostridium.aureus.Enterococcus spp.a kod zatvorenog sustava se odlaže do 30-og dana Rizični faktori periuretralna kolonizacija uropatogenim bakterijama.Bacteroides . zvukovod.bez antibiotika -alternative trajnom kateteru(kondom kateter.enterobakterije * POTENCIJALNI PATOGENI:Neisseria gonorrhoeae.

polja.infektu ne u kontakt s bolesnicima -površine nisu od velikog značaja za prijenos infekcije ukoliko se svi pridržavaju pravila asepse i antisepse PREVENCIJA INF.enterokoki. uštrca u ster.nosno kliconoštvo(MRSA.transportna podloga.manje je poželjan brispodložan sušenju. Zatvoreni apsces Dezinfekcija kože alkoholom ili plivasept glukonatom.ili na sobnoj do 2 h Duboke gnojne lezije(otvoreni apscesi) Očistiti ster. Bris Nakon čišćenja protrljati rub zdravog tkiva.Neisseria gonorrhoeae.poslije op.izmjeni filtara za zrak.U KIRURGIJI -pridržavanje mjera asepse i antisepse -dobra kir.sterilna posuda ili čvrsto obrisati brisom(2 kom).punktat kao kod otvorenog apscesa Fistula otvor očistiti ster.okolina -infekcija može nastati za vrijeme op.o.lab 4 .pranju i dez.lako se kontaminira -otvorene rane i apscesi-odstraniti što više površinske flore.biopsijom nakon nekrektomije -gnojni proces-pomoću igle i šprice.coli.kontrola sterilizacije UZORCI ODMAH U LAB.ruku.Oko (konjunktiva) NORMALNA FLORA vjeđe: Corynebacterium xerosis (difteroid).rane:s.infekcija Protokoli za:pripremu kože op.odmah u lab.eksudat se aspirira i uštrca u ster.uvijek aerobna i anaerobna obrada.odmah u lab.u akutnom resp.Streptococcus pyogenes.Propionobacterium POTENCIJALNI PATOGENI: Haemophilus spp.ne nekrotičnom -najbolji je uzorak uzet kir.Staphylococcus epidermidis. tupferom s f.čvrsto brisom obrisati rubove i dno rane-samo aerobna obrada -tkivo dobiveno biopsijom može se obraditi aerobno i anaerobno Očistiti ster.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.transportna podloga.uvijek 2 brisa(1-priprema direktnog preparata)nije prikladan za anaerobnu kulturu.NA +4 DO 24H(TRANSPORTNE PODLOGE ZA SLANJE NA VEĆE UDALJENOSTI) -s mjesta infekcije(dublji dijelovi rane) -žive uzročnike infekcije možemo naći u vitalnom tkivu. VAŽNA:higijena ruku.o.pranje i dez.manje materijala.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.prostora.odmah u lab.gnoj aspirirati(više od 1 ml).pseudomonas aeruginosa IZVOR INFEKCIJE:sam bolesnik(koža.BHS-A)mjere asepse i antisepse.većoj od 1ml.aureus.tupferom s f.osoblje u sali i odjelu.kir.Staphylococcus aureus Streptococcus pneumoniae.tehnika -odgovarajuće antimikrobna profilaksa -dobar program za kontrolu bol.Pseudomonas aeruginosa Uzročnici infekcija kir.e.o.o odjeći i obući osoblja u sali. tupferom s f.sluznice).klorheksidin.Moraxella spp.gnoj aspirirati iglom išpricom u kol.

po2ml.posudu bez transportne podloge.COLI.BAL(fiberoptična bronhoskopija) bol ispire ždrijelo f.ozaenae Akutni bronhitis.Neisseria gonorrhoeae.tupferom s f.Corynebacterium diphteriae.HNS.s.pneumoniae. RESPIRATORNI SUSTAV Normalna flora -streptokoki viridans. duodenum POTENCIJALNO PATOGENI:helicobacter pylori Jejunum-ileum-kolon Normalno:eneterobakterije. epidermidis .enterovirus Paraziti:giardia lambia.šigela.adenovirus.o.o.usna šupljina i orofarniks -viridans streptokoki.hemofilus hemoliticus.laktobacilus.bujon identificirati bakteriju PROBAVNI SUSTAV NORM.hemofilus influence.likvor u 3-4 ster.h.bakt.+gljive :candida.a više od 20PMN u jednom vidnom polju te 1 uzročnik uzgoj na Krvni agar transtrahealni aspirat-kad nema iskašljaja ili nema reakcije na dani atb.metilenskim modrilom i ziehl-neelson)nasaditi na KA.Bacteroides (ne B.influence.benzin.ili 2 brisa(rub zdravog tkiva)transportna podloga.moraxella kataralis Kronični bronhitis:moraxella kataralis.opekotina očistiti ster.povremeno s.čokoladni.dekubitalni ulkus.enterokoki. Virusi:rota..aureus Rinitis.moraxella lacunata.moraxela kataralis.m.Staph.paraziti. želudac.uzeti bioptat iglom iz vitalnog tkiva.transport odmah.kod djece bortadella pertusis(obavezno cijepljenje)mikoplazma pneumonije.bakteroides Patogeni-kampilobakter jejuni.ili na 37/6h -m.bioptat pluća.nakaslje se iz dubine.70%alkohol.3-4 preparata iz sedimenta(bojanje po gramu.obrađuje se kvantitativno.kampilobakter coli.etamoeba histolitika.jodni preparat.Actinomyces POTENCIJALNI PATOGENI: BHS – A.criptosporodium 5 . Fragilis).Bordetella pertusis ezofagus.manja kontaminacija TBC Uzročnici-mikoplazma tuberculosis.pp napraviti nekrektomiju.Peptococcus i Peptostreptococcus Fusobacterium.kansassi.a od bakterija:k.kože.e coli.rinosinusitis -najčešće virusi.gljive.bio obrada likvora:centrifugirati.klebsiela pneumonije MATERIJALI Sputum.salmonela.mikobakterije-m.većina anaerobi NORMALNA FLORA.s.lab.te ispirak želuca(metoda ziehl-neelsen) CNS MENINGITIS UZROČNICI:E.epruvete s navojem.BHS-B.aureus Pneumonije:s.Veillonella.FLORA:400 vrsta mikroorg virusi.xenopi -materijal uključuje sputum.pneumoniae.mikroskopiranje po gramu.LISTERIA Lumbalna punkcija Dez.u ster.najbolje ujutro.bronhiolitis:virusi.dobar sputum ima manje od 10 epitelnih st.

postupak Osnovno pravilo-uzorak krvi se mora uzeti prije početka antimikrobnog liječenja.utrljavanje alkoh.)s različitih mjesta u razmaku od 10min.pustiti da ishlapi -bez ponovnog palpiranja učiniti venepunkciju.pranje ruku liječnika -ster.kao da se radi o kir.plahta za pokrov bolesnika -hig.KNS Uzorci.e.ogrtač dugih rukava.Debelo crijevo Bacteroides (fragilis.čep bočice prebrisati alkoholom -što prije u lab.maska -ster.gazom ili prozirnom prekrivkom NJEGA cvk -pristup higijenski opranim rukama -oprati ruke po skidanju gaze -Kožu oko ulaza očistiti gazom i hidrogenom -dezinficirati alkoholnim klorheksidinom -staviti novu pokrivku 6 .Bifidobacterium spp.koja asistira.pranje ruku sr.zahvatu-tada je rizik od infekcije 6x manji UVJETI ASEPSE I ANTISEPSE -kir.aureus.1-5ml djeca)omjer1:10 ili 1:20 -2 seta=1ae+1anae=1set za HK-uvijek iz periferne vene a iz CVK samo kada želimo dokazati kateter sepsu(tada paralelno vadimo i iz periferije) PRIPREMA KOŽE ZA VAĐENJE HK -pranje ruku sapunom i vodom.serratia.Lacobacillus spp.sterilne rukavice na dezin.coli.obrisati.alkohol zadnji -klorheksidin bolji od povidon jodida -koža potpuno suha prije insercije -zaštititi ulazno mjesto ster.kapa.enterobacter spp Intravaskularni kateteri:s.supklavija najmanje rizična -svejedno gdje se postavlja(jil ili sala) -pridržavati se pravila asepse i antisepse.mjesto insercije.aureus.inkubacija 5-7 dana/35-37˚c -bolesnici na antimikrobnoj th-6setova unutar 48h neposredno prije sljedeće doze atb(10-30ml odrasli.rukavice.prije početka liječenja. aerobni i anaerobni streptokoki.lumena.maska -ako treba odstraniti dlake ne brijati već šišati uz kožu(kliper) PRANJE KOŽE -ne benzin. paraziti – varijablno BAKTERIJEMIJA I SEPSA Uzročnici:G+bakt.ili na sobnoj(termostat na 35)NE U HLADNJAK!! CVK FAKTORI RIZIKA Broj dana katetera. 107 to 108 CFU/g feces -enterobakterije.Eubacterium spp.higijena pri njezi i pristupu kateteru.:KNS.rukeOd središta prema van kružnim pokretima prati kožu sterilnim tupferima i klorheksidin alkoholom 3x.s.enterokok G-bakt:p.uvjeti pod kojima je postavljen..aeroginosa.antiseptik -palpacija vene.2 setA HK(2aerob+2anaerob. klostridije 106 to 108 CFU/g feces -kvasci.br.

ordinarijus. nephodno ruke oprati pod tekućom vodom KIRURŠKA DEZINFEKCIJA RUKU: -reducira se rezidentna flora -pranje ruku i podlaktica detergentnim dezinficijensom (1 minuta) -sušenje i utrljavanje alkohola (3 min).soba.uretre.uzorak tek.perikardijalna tek.likvor. Iz prostate BOLNIČKE INFEKCIJE: -infekcija se smatra bolničkom ako bolesnik u vrijeme prijema nije imao infekciju.uzorci BAL UZORCI KOJI SE NE OBRAĐUJU -vrh UK. ekskretima.zglobna tek. sekretima..potpis (posebni zahtjev za kulturu) UZORAK Oznaka ime i prezime.UPUTNICA IME I PREZIME. koji mogu biti izvor infekcije za osoblje ili druge bolesnike 7 .uzork iz oka.povraćeni sadržaj NEPRIHVATLJIVI ZA ANAEROBNU OBRADU -bris cerviksa.anatomsko mjesto uzorka. tjelesnim tekućinama.aspirati želuca novorođenčadi.soba.vrh aspiracijskog. niti bio u inkubaciji infekcije -ako je u vezi s primijenjenim postupcima.kir. providon jod) -utrljavanje alkoholnog dezinficijensa -ako su ruke vidljivo kontaminirane. vezanim uz boravak bolesnika -ako predstavlja komplikaciju i nastavak infektivnog procesa prisutnog u vrijeme prijema -načelno: infekcije 48 – 72 h nakon prijema i unutar 10 dana od otpusta (iznimke – infekcije kirurških rana su bolničke ako dođe do infekcije u roku od 30 dana nakon operacije.upotreba četkice samo za područje ispod noktiju MJERE IZOLACIJE ZAŠTITNA IZOLACIJA – spriječiti infekciju u imunokompromitiranih koji su visoko podložni infekcijama od drugih osoba ili iz okoline IZOLACIJA IZVORA – spriječiti prijenos mikroorganizama s inficiranih bolesnika.transtrahealni aspirat.atb koji prima.sputum. rezistentne bakterije -nošenje rukavica nije nadomjestak za dezinfekciju ruku HIGIJENSKA DEZINFEKCIJA RUKU: -redukcija prolazne bakterijske flore -pranje ruku sapunom ili detergentnim dezinficijensom (klorheksidin glukonat.odjel. sluznicama -pri kontaktu s bolesnicima koji zahtijevaju mjere kontaktne izolacije – crijevni.mjesto.endotrahealni aspirat.ime osobe koja je pisala uputnicu.datum i sat uzimanja uzorka. oštećenom kožom. nakon svakog dodira s krvlju.dg pacijenta.vagine.nazofaringealni. terapijom.datum i sat uzimanja PRIORITETNI UZORCI(nose se odmah u lab) -krv za HK. neki respiratorni patogeni.procedura pri uzimanju uzorka.endocerviksa.lohije.spol.odjel.liječnik. ako je implantiran strani materijal) DEZINFEKCIJA RUKU -najbitnija mjera sprečavanja širenja bolničkih infekcija -pranje ruku između pacijenata. tj.dob. ost.amnionska tek. unutar 1 god.

influenzae.maske cijelo vrijeme) 2)kapljično bolesti koje se šire kapljicama nastalim uslijed kihanja. ali odstranjuje većinu patogenih mikroorganizama(noćne posude. C. sekretima. mogu se daleko prenijeti zračnim strujama -varicela*. adenovirusi. termometri) ograničeni na upotrebu samo u toj sobi -ovisno o načinu širenja uzročnika: 1)aerosolom čestice < 5 μm dugo lebde u zraku. temperaturi. ekskretima.pregače DEZINFEKCIJA -mehanička: pranje. med. diseminirani i zoster* u imunosuprimiranih. dezinfekcija ruku 3)kontaktom. mikobakterije *dezinfekciji su najpodložniji virusi s lipidnom ovojnicom i mikoplazme DEZINFEKCIJA TOPLINOM: PASTERIZACIJA: proces koji ne dovodi do potpune sterilizacije. indirektnim kontaktom (dodirivanje kontaminirane okoline) -osnovni način prenošenja je preko ruku osoblja.direktnim (nakon dodirivanja pacijenta). pertussis. parvovoirus B19. dječje bočice. nakon skidanja rukavica. RSV. stafilokokne i streptokokne infekcije) -jednokrevetna soba/ kohortiranje. pregače -sigurni transport rublja -oprezno rukovanje oštrim predmetima izbjegavati oživljavanje direktnim kontaktom usta na usta (bolnica) zasebna soba za pacijente koji ne mogu održavati osobnu higijenu DODATNE MJERE ZAŠTITE – SPECIFIČNE ZA POJEDINE BOLESTI/SINDROME -primijenjuju se na pacijente za koje se zna ili sumnja da su inficirani/kolonizirani epidemiološki značajnim mikroorganizmima -Jednokrevetna soba. tvrdoći vode -prije dezinfekcije obavezno mehaničko čišćenje (krv. nakon kontakta s krvlju.OPĆE/STANDARDNE MJERE ZAŠTITE -dezinfekcija ruku (između pacijenata.maske u krugu ~ 1 m (bolesnik pri izlazu iz sobe mora nositi masku). meningokok.negativni pritisak zraka. govora. pH. mikoplazme. šigele. BHS – A. ospice. posjetitelja -multiplo rezistentne bakterije. između 2 pacijenta) -rukavice (mijenjati i između dodirivanja “čistih” i “nečistih” područja istog pacijenta) -maske.rukavice. virus influence... crijevni patogeni (salmonele. oprema (stetoskopi. dezinfekcija ruku. naočale. tjelesnim tekućinama. adenovirusi). parainfluenca. difficile. kontaminiranim predmetima. bakterijske spore. rotavirusi. gnoj. TBC (jednokrevetna soba. pneumokok. brže sedimentiraju na horizontalne podloge(H. posuđe i pribor za jelo) KEMIJSKI DEZINFICIJENSI: djelotvornost sredstva ovosi o koncentraciji aktivne tvari. tijekom bronhoskopije. enterovirusne infekcije. kožne ( skabijes. rubeole) -jednokrevetna soba. serum. B. aspiracije sekreta -veće čestice. ometaju djelovanje dezinficijensa) 8 . kašaljanja. brisanje -fizikalni postupci: toplina -kemijska: dezinficijensi *najteže je uništiti prione. duljini djelovanja. virus zaušnjaka.

od 121˚. od 55˚ . mutagenost.ostaje na materijalima nakon dezinfekcije – toksičan DEZINFICIJENSI SREDNJE I NISKE DJELOTVORNOSTI: -klorni preparati – široki spektar.autoklaviranje – 15 – 30 min na temp. peroctena kiselina – sterilizirani predmeti se moraju isparati sterilnom vodom – moguća kontaminacija pri rukovanju nakon sterilizacije 9 . a ne podnose visoke temperature (endoskopi) -toksičan – instrumente dobro isprati !!! -formaldehid – kombinacija 8% .za predmete koji ne podnose visoke temperature i vlagu. prašci. tkanine ionsko zračenje: gama – zrake ili beta – čestice – predmeti za jednokratnu upotrebu – šprice. fungi – i virucidno. neki plastični materijali . kancerogenost plina formaldehid: sterilizacija + odzračivanje ~ 2 h -toksičnost i kancerogenost formaldehida / napuštena metoda peroksid plazma sterilizacija: pare H2O2 u polju visokofrekventne struje -ekološki prihvatljiva metoda. od 160-180˚/ 2h (171 ˚C/ 1 h) .ne mogu se sterilizirati metalni ili plastični predmeti neodgovarajućih dimenzija. odzračivanje 8 – 24 h -toksičnost.Temperatura.ekološki prihvatljiva sterilizacija dijalizatora -vodikov peroksid – u koncentraciji od 6% djeluje i sporocidno. nakon 30 min i na mikobaketerije.moraju se spravljati svježi jer stajanjem brzo gube djelotvornost ! -jodni preparati – antiseptici -fenol – ne za instrumante koji dolaze u dodir s tkivom bolesnika – iritacija.tnog formaldehida i 70 % alkohola upotreba ograničena zbog iritirajućeg i kancerogenog učinka -peroctena kiselina – mikrobicidno i sporocidno u niskim koncentracijama i nakon kraćeg vremena .metalni instrumenti.132 ˚ STERILIZACIJA PLINOVIMA – etilen oksid. vrijeme. tlak vodene pare .Suha sterilizacija – temp. kateteri UV – zračenje: 240 – 280 nm djeluju germicidno – uništavanje mikroorganizama u zraku i na horizontalnim površinama u operacijskim dvoranama ili laboratorijima tekući germicidi: 2% glutaraldehid . vlažnost do 90%.traje 55 – 75 min bez odzračivanja.za predmete od materijala koji ne podnose toplinu etilen oksid: temp. staklo. brzo djelovanje. tekuća sredstva .ne na dojenačkim odjelima – hiperbilirubinemija ! -alkoholi – dezinfekcija ruku -kvarterni amonijevi spojevi – dezinficijensi niske djelotvornosti. tekućine.60˚C. a nakon 6 – 10 h i sporocidno -na objektima kojima je potreban visoki stupanj dezinfekcije. te tekućine.VISOKO DJELOTVORNI DEZINFICIJENSI: -glutaraldehid – djeluje baktericidno.djelotvorna i u prisutnosti organskog materijala. 285 min. niska cijena.ne preporučuju se za uporabu u bolničkojsredini – neke gram – negativne bakterije mogu u njima preživjeti i razmnožavati se STERILIZACIJA STERILIZACIJA TOPLINOM – sterilizacija tolinom ili parom pod tlakom . tkanine. formaldehid. H2O2.

Parainfluenza 1. potvrda testom neutralizacije. EBV Coxsackie A. Influenza A Coxackie B Laringotraheobronhitis Parainfluenza 1. 2. Corona. hemadsorpcija. kulture mikroorganizama). Rhinovirus Parainfluenza 1.B. Parainfluenza 1. RSV. Parainfluenza 3. pravilno transportiranje 3. potrebno i adekvatno mjesto ulaska -najveći rizik – kontaminirani oštri predmeti. anatomski patološki otpad. RSV. sav otpad bolesnika u izolaciji. Echovirusi Infekcije gornjih dišnih Rhinovirus.3 Bronhiolitis Pneumonija Pleurodinija 10 . krv. Parainfluenza 3 puteva Faringitis Adeno.2. EBV. laboratorijski otpad (klinički materijal.za razmnožavanje koristi DNA domaćina. krvni proizvodi. Rhinovirus.2. zaražena tkiva životinja -rizik prijenosa infekcije preko bolničkog otpada moguće je svesti na minimum: 1. imunofluorescencije) – oplođena jaja – pokusne životinje – bakterijske kulture Dokaz specifičnog imunog odgovora – serologija VIRUSI RESPIRATORNOG TRAKTA SINDROM NAJČEŠĆI RIJEDAK Influenza A. Rhinovirusi.otporan na dezinfekciju(nema lipidnu ovojnicu VIRUSI-sadrže DNA ili RNA obavijeni proteinskim omotačem. Corona Adeno. Morbilli. Corona Influenza A. nukleinskih kiselina) – Elektronski mikroskop – svjetlosni mikroskop (inkluzijska tjelešca) – detekcija antigena imunofluorescentnim ili imunoenzimskim testom – metode molekularne biologije za detekciju genoma Izolacija uzročnika (kultivacija) – stanične kulture (CPE. Parainfluenza 1. RSV. enterovirusi Influenza A.ODLAGANJE BOLNIČKOG OTPADA infektivni otpad – materijali koji sadrže velik broj potencijalno patogenih mikroorganizama -mogućnost zaražavanja preko bolničkog otpada je rijetka – za nastanak infekcije osim velikog broja mikroorganizama. odjeljivanje infektivnog otpada na mjestu nastanka 2. Enterovirusi.2. 2. obrada -infektivni otpad se odbacuje u crvene vreće (RH).B.B. Adeno.imaju lipidnu ovojnicu Izravna detekcija uzročnika ili njegovih dijelova (antigena. Adeno. HSV RSV. Influenza A. interferencije. Parainfluenza 3 RSV.oznaka “biohazard” -čvrste neprobojne posude za oštre predmete -infektivni otpad se autoklavira ili spaljuje -patološki otpad i oštre predmete najbolje spaliti (gube oblik i time se onemogućuje ponovna upotreba) PRIONI-abnormalni protein.

kokošji embrio – nema CPU – Dokaz hemadsorpcija i hemaglutinacija – identifikacija Serologija . tkivo. ispirka nosa. krv. EIA.RSV immunoglobulin ADENOVIRUS. sačuvati virusnu kapsidu 11 .retrospektivna dijagnoza – RVK. vezikularna tekućina.Serologija TH I PREVENCIJA RSV Ribavirin u aerosolu.NF aspirat.NF aspirat. obrisak rektuma Detekcija virusa (inkluzijska tjelešca) i antigena – IFA i EIA testovima – Latex aglutinacija Serologija (RVK. ispirak nosa.RVK. likvor. stolica. djeca -Postvakcinalna imunost traje 8-12 mjeseci -Profilaksa amantadinom u necijepljenih LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA VIRUSA PARAINFLUENCE Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata ili ispirka ždrijela Izolacija virusa . EIA. A H1N1 i tip B -Tipovi se revidiraju godišnje u WHO (SZO) -Cijepljenje starijih i kroničnih bolesnika.DG. EIA Respiratorni sincicijski virus -rod Pneumovirus. obrisak ždrijela i spojnice oka. ispirak nosa – KS. porodica Paramyxovirus -Epidemije u zimskim i ranim proljetnim mjesecima (studeni do kraja svibnja) -Jedini rezervoar virusa je čovjek LAB.LAB:DG Izdvajanje virusa u staničnoj kulturi – UZORCI: NF sekret.RSV Detekcija antigena – brza dijagnostika detekcijom RSV antigena iz NF aspirata Izolacija virusa – iz nazofaringealnog aspirata . obrisak i ispirak ždrijela.Laboratorijska dijagnostika influence Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata. obrisak konjunktive -Transportna podloga na +4stC -Infektivnost održana godinama na –20 do -70stC -Postojanost virusa tjednima na + 4stC -za PCR spriječiti djelovanje nukleaze u tjelesnim tekućinama.Nema cjepiva. ždrijela Izolacija virusa . obrisak ždrijela Serologija . obrisak ždrijela. NT) LAB:DG:ENTEROVIRUSI KLINIČKI UZORCI: stolica. obrisak rektuma. mokraća. IHA PREVENCIJA INFLUENCE -Inaktivirano cjepivo za influencu A i B -Trivalentno cjepivo sadrži tipove A H3N2.

pustula.α1 2 (HSV-2) meningitis. jer bolesti nisu serotipno specifične SREDNJOEUROPSKI KRPELJNI ENCEFALITIS LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA -izdvajanje virus iz krvi i likvora na mišjoj sisančadi i KS -serologija – dokaz protutijela LIJEČENJE: nema antiviralne terapije PREVENCIJA Cijepljenje: 3 doze: 1. bioptat mozga Mikroskopski preparat multinuklearne gigantske stanice – nije tipno specifično. ispirci ždrijela. ali ne razlikuje HSV i VZV UZORCI za izravno dokazivanje virusa mjehurić. herpes labialis. herpes labialis Vodene kozice. gingivostomatitis. genitalni her Genitalni herpes. HHV-2 Herpes simplex virus . zoster HHV-3 Varicella zoster virus α2 (VZV) Infektivna mononukleoza (IM). Burkittov HHV-4 Epstein-Barr virus γ1 (EBV) limfom.6 β2 (HHV-6) (Exanthema subitum) Mononukleoza?. slina. KSHV) Castelmanova bolest. primarni efuzijski (tekući) limfom (PEL) LAB:DG Izravna detekcija -Elektronska mikroskopija tekućine iz vezikula . 12 mjeseci + docjepljivanje svakih 3-5 godina HERPESVIRUSI OZNAKA VIRUS PODOBIT BOLESTI ELJ Gingivostomatitis.obrisak kože ili aspirat tekućeg sadržaja. roseola infantum HHV-6 Human herpesvirus . erozija. HHV-5 Cytomegalovirus β1 (CMV) infekcije u imunokompromitiranih. multicentrična HHV-8 Human herpesvirus – 8 γ2 (HHV-8. HHV-1 Herpes simplex virus . krasta.CPE . nazofaringealni karcinom. IM.piknoza SEROLOGIJA: parni uzorci seruma ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA Identifikacija virusa – nije uvijek nužna. retinitis. konatalne infekcije Mononukleoza.Imunofluorescencija strugotine kože -razlikuje HSV i VZV 12 . roseola infantum. T-stanični limfom. 3.IZOLACIJA VIRUSA izolacija iz likvora 3-8 dana. XLP. spolnih organa. pytiriasis HHV-7 Human herpesvirus – 7 β2 (HHV-7) rosea? Kaposiev sarkom. neonatalne infekcije. rožnice. limfoproliferativne bolesti.α1 1 (HSV-1) keratokonjunktivitis.brzi rezultat. Hodgkinov limfom Asimptomatska infekcija. encefalitis.

krv. DIF.IgG anti-HAV u serumu EIA Stanična kultura – zahtjevna. EA. sekret rodnice i vrata maternice. slezena. amnionska tekućina.IgM anti-HAV u serumu EIA Prošla infekcija ili imunost .KIP) -kod djece najčešći-rota I adenovirud. EBNA) – EIA. ispirak ždrijela. uključujući atipične limfocite SERUM : -pozitivna heterofilna protutijela (od kraja prvog tjedna bolesti do nekoliko mjeseci) -EBV specifična protutijela IgM i IgG (VCA. cervikalna sluz. EIA. sjemena tekućina. IFA Postupci molekularne dijagnostike (genske probe. ~ 1-5 dana za rezultat SEROLOGIJA – tipno specifični testovi CMV UZORCI za dokaz virusa -tjelesne tekućine: mokraća.PCR rutinski se koristi za dijagnozu herpes simplex encefalitisa Izolacija virusa + tipizacijaLako se kultiviraju. RT-PCR iz stolice. tkivo uzeto za transplantaciju Detekcija virusa -Mikroskopiranje uzoraka tkiva i mokraće – citomegalične stanice s inkluzijskim tjelešcima u staničnoj jezgri -Dokaz antigena s obilježenim monoklonskim protutijelima ili pomoću DNK proba u stanicama i tkivu (PCR) -Izolacija u staničnoj kulturi ljudskih fibroblasta SEROLOGIJA – određivanje protutijela IgM i IgG EBV UZORCI za dokaz virusa -ispirak grla. EM – stanične kulture. slina. biološki pokus Parasitološka obrada stolice – koprokultura. suze.lateks aglutinacija. limfociti periferne krvi. majčino mlijeko. EIA. posebna bojanja HEPATITIS VIRUSI LAB:DG:HAV Akutna infekcija . – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI 13 . tumor) -Rijetko se izolira (B-limfociti ljudskog fetusa) -Limfocitoza. IFA) LIJEČENJE: simptomatsko PROLJEVI(AIP.a odrasli norovirusi Bakteriološka obrada stolice – Hemokultura Virološka obrada stolice – BRZA DIJAGNOSTIKA – dokaz antigena . traje najmanje 4 tjedna – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI! Izravna DETEKCIJA – EM. jetra. biopsijski uzorci tkiva (limfni čvor.

postnatalno dojenjem 14 .heteroseksualni put prijenosa 2)Krv i krvni pripravci -iv. Prvenstveno se koriste za praćenje odgovora na antiviralnu terapiju.U Hrvatskoj uvedeno 1987.Americi.u stalnom padu i iznosi manje od 3%. HCV-antigen dostupna EIA za HCV antigen. VIRUS HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV) HIV-1 je predominantni virus odgovoran za globalnu pandemiju HIV-2 pokazuje 40% nukleotidnu homologiju s HIV-1 HIV-2 je najrasprostranjeniji u Africi PRIJENOS HIV-a 1)Spolni put -muški homoseksualci. -Hemofiličari (jedna od prvih rizičnih grupa. narkomani -Hemodijaliza (godinama na terapiji) -Ubodni incident -Anti-HCV pozitivni kontakti (zajedničko kućanstvo) -Brojni spolni partneri -HCV-inficirana majka – prijenos na čedo LAB:DG:HCV HCV protutijela -za dijagnostiku HCV infekcije općenito. perinatalno tijekom poroda. nije sasvim isključen  «period prozora»  akutna faza HIV bolesti  protutijela se još nisu stvorila -Transplantacije i umjetna oplodnja 3)Vertikalni prijenos – od majke na dijete – transplacentarno. npr. RIZIČNE SKUPINE -zdravstveni radnici i djelatnici u zdravstvu -djeca HBV pozitivnih majki -rođaci i bliski kontakti kroničnih HBV nositelja -pacijenti na hemodijalizi -osoblje i štićenici ustanova za mentalno hendikepirane -iv. inficirani putem kontaminiranog faktora VIII prije uvođenja testiranja krvi) -u zdravstvenim organizacijama (transkutani (perkutani) doticaj s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama) -prijenos transfuzijskim pripravcima . PCR i “branched” DNK. Namjena je kao za HCV-RNK. no jednostavnija za izvođenje.HBV Cijepljenje započelo 1981. nisu za dijagnostiku akutne faze budući da do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna nakon infekcije HCV-RNK dostupne različite metode.druga najveća grupa u Europi i S. ovisnici . Mogu se koristiti u dijagnostici akutne faze. narkomani -hemofiličari HCV Rizični čimbenici za prijenos -Transfuzije ili transplantacije od inficiranog donora -Iv.

ne lome. nakon skidanja rukavica te odmah ako su ruke vidljivo kontaminirane -Rukavice se moraju nositi kada postoji mogućnost dodira s krvi i drugim tjelesnim tekućinama -Pregače. zaštitne naočale i maske treba nositi kad postoji mogućnost raspršivanja i aerosolizacije krvi i drugih tjelesnih tekućina -Rukovanje s oštrim predmetima .maske i baloni za umjetnu ventilaciju trebaju biti lako dostupni radi smanjenja direktnog kontakta kod umjetnog disanja -Zdravstveni radnici s otvorenim ranama i vlažnim dermatitisom trebaju izbjegavati izravni kontakt s bolesnicima i ne bi smjeli rukovati s kontaminiranim materijalom -Bolesnike zaražene HIV-om nije potrebno posebno izolirati osim u slučajevima kad boluju od prenosivih oportunističkih bolesti 15 .ne treba posebno označavati.pro-DNK . URIN.5% otopinom hipoklorita (npr. niti se na njih vraća poklopac -Mrlje od krvi . SPERMA. ne svijaju. zabranjeno pipetiranje ustima. sa svim uzorcima se postupa jednako! -TRANSPORT materijala u čvrstom kontejneru da ne dođe do razbijanja i razlijevanja. PREEJAKULAT. SUZE. MAJČINO MLIJEKO -Higijensko pranje ruku – ruke treba prati prije i nakon dodira s bolesnicima.Lab:dgHIV Screening testovi – imunoenzimski testovi (EIA. onečišćenje oprati sapunicom te dezinficirati površinu 0. VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET. NASBA ili bDNK -HIV-antigen – određivanje Ag u serumu ELISA testom – kombinirani testovi za istovremenu dijagnostiku Ag i At iz istog uzorka smanjen “window period” na  3 dana prevencija STANDARDNE MJERE PREDOSTROŽNOSTI . LIA (line immunoblot) – “zlatni standard” u serološkoj dijagnostici dodatni lab:testovi -Rano postavljanje dijagnoze: -detekcija HIV-antigena.prvo staviti upijajuće jednokratne ubruse. LIKVOR. a ako nije moguće dezinficirati dezinficijensima visokog stupnja -Kardiopulmonalna resuscitacija . dekontaminirati radne površine nakon vidljivog zagađenja i završetka rada.zatim ukloniti mrlju.RNK HIV -HIV viremija – razina virusa HIV (HIV viral load) u krvi mjeri se određivanjem HIV-RNK metodama molekularne dijagnostike: RT-PCR. pravilno odložiti otpadni materijal -Kontaminirane predmete/aparate koji se ponovo koriste treba sterilizirati. sve postupke izvoditi u rukavicama -Uzorci za laboratorijske pretrage .pažljivo . EJAKULAT. ELISA) – visoka osjetljivost i specifičnost – PROBLEM: mogući lažno pozitivni i lažno negativni testovi Potvrdni testovi – Western blot (WB).primjenjuju se na sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu TJELESNE TEKUĆINE: KRV. razrijediti 4% varikinu vodom 1:10). SLINA. -Laboratorijski rad: obavezno nositi rukavice tijekom rukovanja s tjelesnim tekućinama.obavezno odlagati u neprobojne posude -Igle se nikad ne diraju.

Ospice. što Pranje onečišćenih površina groznice manje osoba u 1% hipolklorit. a nakon pranja se posuđe suši -Krvlju uprljano rublje i posteljinu treba staviti u nepropusne vreće. temperatura pranja treba biti 710C ili viša kroz 25 minuta -Kontaminirani materijal treba staviti u dvostruke vreće -Oštre predmete treba staviti u neprobojni kontejner ŠIRENJE VIRUS IZOLACIJA ZAŠTITNE MJERE BOLESNIKA Uobičajena mjera. VZV.Inaktivacija HIV-a: -alkoholom. Parvovirus FEKO-ORALNO Rotavirus Jednokrevetna soba Pranje ruku (70-95% Virusi alkohol) gastroenteritisa Pranje površina 0. Zaštitna odjeća. izolacija Pranje površina 0. hipokloritom.1% hipoklirit DIŠNIM PUTEM Influenca. rukavice izolacija Higijensko pranje ruku Jednokrevetna soba Pranje površina 0. fenolima i paraformaldehidom -na temperaturi od 56-600C nakon oko 30 minuta -0.Zaštitna odjeća. HAV hipoklirit (2% tijekom epidemije) IZRAVNI HSV Izolacija Zaštitna odjeća.5% Na-hipokloritom i 70% alkoholom nakon jedne minute -Za dekontaminaciju pribora za jelo dovoljni su standardni postupci (topla voda sa sapunicom ili detergentom) -voda mora biti toliko topla da se moraju koristiti rukavice.1% imunodeficijentnih hipoklirit bolesnika (HSV) PARENTERALNO HBV Rukavice u dodiru sa HCV sekretima. HIV maske. KONTAKT Adenovirusi (adenovirusi). RSV. Rubela. hemoragijske bolesnika. naočale tijekom vađenja krvi i tjelesnih tekućina.1% Enterovirusi. a potom dodiru s raskuživanje formalinom bolesnikom 16 . pranje ruku. Pranje onečišćenih površina i bolničkog materijala 1% hipoklorit Virus Obvezna izolacija Kompletna zaštitna odjeća. Parainfluenca. rukavice. vodikovim peroksidom. Parotitis.

17 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->