BAKTERIJE -jednostanični organizmi bez izražene jezgre-prokarioti -sastoji se od:citoplazmatska membrana(fosfolipid i protein) Stanična stijenka(sloj

peptidoglikana,G- bakterije imaju lipopretein) -G-bakterije imaju tanki sloj peptidoglikana,a G+debeli sloj(bojanje po gramu) Kapsula-glikokaliks(polisaharid) Pili,fimbrije(pokretljivost,prijanjanje,virulencija) -po obliku:koki,štapići,spirili,vibrioni,spirohete -s obzirom na uvjete rasta:aerobi,anaerobi,mikroaerofili,fakultativni anaerobi(mikoplazma spp.;gardanella spp) 1. AEROBNE BAKTERIJE: - non – fermentori (Pseudomonas spp., Acinetobacter spp./u vlažnom okolišu – bol.inf. - vibrionaceae (V. cholerae) - Legionella, Francisella - gram – negativni koki (Neisseria meningitidis, - aerobni gram – pozitivni bacili – Bacillus spp, Listeria, Erysipelothrix, Nocardia, Streptomyces - rikecije 2. FAKULTATIVNI ANAEROBI  gram – pozitivni koki: - stafilokoki – ( Staphylococcus aureus, KNS)/FF kože, kožne inf., bolničke infekcije - streptokoki -( BHS – A, Streptococcus pneumoniae)FF respiratorni trakt/ resp. infekcije  enterobakterije ( E. coli, Klebsiella spp. Proteus spp., Enterobacter spp., Serratia spp., Salmonella spp.)GI čovjeka kao FF ili prim. Patogeni/GI inf, urinarne, bolničke infekcije  Mycoplasma spp (kapnofilne bakterije)  Gardnerella spp 3.MIKROAEROFILNE BAKTERIJE Campylobacter spp,Helycobacter pylori,Haemophilus spp 4. ANAEROBNE BAKTERIJE - u slobodnoj prirodi – stanovnici tla - normalna flora na koži, sluznicama čovjeka i životinja  sporogeni anaerobi – najčešći uzročnici infekcija – egzogeni patogeni ( mogu biti i dio normalne flore, te sudjelovati i u endogenim anaerobnim infekcijama) - najčešći uzročnici egzogenih anaerobnih infekcija: Clostridium tetani (tetanus) Clostridium botulinum (botulizam)  asporogeni anaerobi – dio normalne flore – endogeni oportunistički patogeni – često sinergizam s fakultativnim anaerobima koji istovremeno uzrokuju infekciju ( potroše kisik u tkivu i time omoguće rast anaerobima) -najčešći uzročnici endogenih anaerobnih infekcija: Bacteroides fragilis (kolon), Prevotella (usna šupljina), Fusobacterium spp. ( usna šupljina, kolon),Actinomyces spp. ( usna šupljina), Clostridium spp. (kolon; ili egzogeno iz tla), Peptostreptococcus spp. ( usna šupljina, kolon) Mehanizmi djelovanja antibiotika ometanje sinteze staničnog zida,ometanje funkcije citoplazmatske opne,ometanje sinteze proteina,ometanje sinteze nukleinskih kiselina osjetljivost bakterija na antibiotike ovisi o:specifičnoj građi i stečenoj otpornosti na antibiotik 1

s.kontaminacija za vrijeme odvodnje urina.uzeti sr. Posudu.vraćanje kont.educirano osoblje -kateterizirati samo kada je neizbježno -važnost pranja ruku za osoblje -prilikom postavljanja sterilan pribor i mjere asepse -sustav odvodnje stalno zatvoren -uzorke mokraće uzimati aseptičnim tehnikama -održavati prohodnost otjecanja urina -izbjegavati mogučnost vraćanja mokraće *mikroskopska pretraga mokraće uključuje samo leukocite i bakterije TRAJNI KATETER -kirurški do 7 dana -mjerenje diureze 7-30 dana -retencija urina1-30 dana -inkontinencija više od 30 dana 2 .coli.što prije u lab .SUSTAVA -80% povezane s kateterizacijom Greške:nedovoljno aseptična kateterizacija./do 2h na sobnoj.enterokoki.k se ne obrađuje jer je kontaminiran florom ušća uretre PREPORUKE ZA SPREČAVANJE INFEKCIJE -protokoli.laktobacili.odvajanje katetera i odvodne cijevi.mjehura -suprapubična punkcija URINOKULTURA Prvi jutarnji urin.kolonizacija vrećice.a na +4 do24 h EJAKULAT 3 dana seksualnog suzdržavanja.+bol.mjesta na kateteru. Mlaz u steer.glabrata *virusi-HSV.MOKRAĆNI SUSTAV -sterilno osim distalnog dijela uretre(stafilokoki.) -3 načina nastanka infekcije-ascendentni put(iz uretre) -hematogeni put(bakterijemija) -limfni put(rijetko) *uzročnici infekcija je normalna crijevna flora: -enterobakterije(e.aspiracija iglom 5-10ml.što prije u lab.pseudomonas aeruginosa.prvo urin po uputi.na dugoj antb.nakon toalete vodom i sapunom(ne brisati).proteus spp) -enterococcus spp.klebsiella.serratia *gljive-dijab.proteus.potom ejakulat u posebnu posudu.c.uzorak odmah u lab.-vrh u.streptokoki-norm.CMV.klebsiela.th.sr.bočicu.epidermidis *bakterije-enterobakterije.:candida albicans.aureus.adenovirusi *paraziti-klamidija trahomatis najčešća UZIMANJE I TRANSPORT UZORAKA -tehnika srednjeg mlaza-prva jutarnja mokraća nakon higijene spolovila.mlaz u ster.odmah u lab ili na +4 do 24h BOLNIČKE INFEKCIJE MOK.enetrobakter.urina u mjehur UZIMANJE URINA IZ KATETERA .na +4 do 24 h -kateterizacija mok.pranje i dez.s.

te u transportnu podlogu odmah u lab. pere ruke pjenušavim klorheksidinom kojim se opere i spolovilo.klostridium) -niske patogenosti dok se ne unesu u tkivo.a kod žena bris uretre i cerviksa Bris za bakteriologiju-zajedno sa sluzi Bris na mikoplazme-mikopl.voditi pisanu dokumentaciju.pseudomonas.Candida species * POTENCIJALNI PATOGENI: Staphylococcus aureus. KOŽA i KIRURŠKE RANE Flora kože. Bris za klamidije-unutar epitelnih st.mikoplazme -kod muškaraca uzima se ejakulat i bris uretre.Enterococcus spp.epidermidis. Bacteroides spp.Bacteroides .difteroidi. zvukovod.izvaditi što je prije moguće NJEGA U.suprapubična kateterizacija) POSTAVLJANJE U.set za previjanje.glukonatom 0.Corynebacterium spp (difteroidi) Propionobacterium spp (anaerobni difteroidi).uzrokuje većinu bol.Clostridium.05%.enterobakterije 3 .aureus.hig..žene.greške u njezi katetera.bez antibiotika -alternative trajnom kateteru(kondom kateter.Staphylooccus epidermidis.pa bris dobro zarotirati da bi st.enterobakterije * POTENCIJALNI PATOGENI:Neisseria gonorrhoeae. f.sterilan pribor.Clostridium spp.Haemophilus ducreyi Treponema pallidum. HSV SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI -najčešći uzročnici:gonokok.ušće uretre sa pl.Mobiluncus spp i ost anaerobi.a kod zatvorenog sustava se odlaže do 30-og dana Rizični faktori periuretralna kolonizacija uropatogenim bakterijama.klamidija.kratko preživljava na koži.Streptococcus pyogenes.ostale na brisu.na površini epitelnih st.vrh katetera premazati s sterilnim kliznim sredstvom.dijabetes.dokumentacija njege SPOLNI SUSTAV NORMALNA FLORA:Lactobacillus.plivasept glukonat 0. ostali anaerobi Pseudomonas aeruginosa.Gardnerella vaginalis Mycoplasma spp.enterobakterije(klebsiela.pa se uzima na način da se lagano zarotira bris.s.BAKTERIURIJA(VIŠE ILI JEDNAKO 10 NA 5 BAKTERIJA) -kod folyevog katetera unutar 7 dana.napuhati balon ster.infekcija Koža. Candida albicans. Chlamydia trachomatis -nebakterijske – Trichomonas vaginalis.mjenjati p.K Vrećicu prazniti ili mjenjati. nosno predvorje NORMALNA FLORA: Staphylococcus aureus.serratia) -visoke patogenosti.kvasci(klamidija.05 %za toaletu ulaznog mjesta.trajna: s.intermitentna kateterizacija.p.nalazi se na površini.pranje ruku+rukavice.o.med.K Mjere asepse.lako se odstranjuje pranjem i dez.intrauretralni kateter.teško se odstranjuje Flora kože.prolazna: s.transportna podloga i odmah u lab.

Pseudomonas aeruginosa Uzročnici infekcija kir.ili na sobnoj do 2 h Duboke gnojne lezije(otvoreni apscesi) Očistiti ster.lako se kontaminira -otvorene rane i apscesi-odstraniti što više površinske flore.prostora.U KIRURGIJI -pridržavanje mjera asepse i antisepse -dobra kir.transportna podloga.o.Staphylococcus aureus Streptococcus pneumoniae. uštrca u ster.sterilna posuda ili čvrsto obrisati brisom(2 kom).osoblje u sali i odjelu. tupferom s f.rane:s.NA +4 DO 24H(TRANSPORTNE PODLOGE ZA SLANJE NA VEĆE UDALJENOSTI) -s mjesta infekcije(dublji dijelovi rane) -žive uzročnike infekcije možemo naći u vitalnom tkivu.pranju i dez.e.infektu ne u kontakt s bolesnicima -površine nisu od velikog značaja za prijenos infekcije ukoliko se svi pridržavaju pravila asepse i antisepse PREVENCIJA INF.Moraxella spp.aureus.Staphylococcus epidermidis.uvijek aerobna i anaerobna obrada.manje materijala.polja.o.Neisseria gonorrhoeae.odmah u lab.odmah u lab.BHS-A)mjere asepse i antisepse.kontrola sterilizacije UZORCI ODMAH U LAB.infekcija Protokoli za:pripremu kože op.enterokoki.manje je poželjan brispodložan sušenju.većoj od 1ml.gnoj aspirirati iglom išpricom u kol.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.pseudomonas aeruginosa IZVOR INFEKCIJE:sam bolesnik(koža.eksudat se aspirira i uštrca u ster.ruku.Streptococcus pyogenes.coli.Propionobacterium POTENCIJALNI PATOGENI: Haemophilus spp.sluznice).Oko (konjunktiva) NORMALNA FLORA vjeđe: Corynebacterium xerosis (difteroid).pranje i dez.tupferom s f.biopsijom nakon nekrektomije -gnojni proces-pomoću igle i šprice.čvrsto brisom obrisati rubove i dno rane-samo aerobna obrada -tkivo dobiveno biopsijom može se obraditi aerobno i anaerobno Očistiti ster.odmah u lab.okolina -infekcija može nastati za vrijeme op.o.klorheksidin.izmjeni filtara za zrak. Zatvoreni apsces Dezinfekcija kože alkoholom ili plivasept glukonatom. VAŽNA:higijena ruku.tehnika -odgovarajuće antimikrobna profilaksa -dobar program za kontrolu bol.nosno kliconoštvo(MRSA.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom. Bris Nakon čišćenja protrljati rub zdravog tkiva.o odjeći i obući osoblja u sali.u akutnom resp. tupferom s f.transportna podloga.punktat kao kod otvorenog apscesa Fistula otvor očistiti ster.lab 4 .kir.poslije op.gnoj aspirirati(više od 1 ml).uvijek 2 brisa(1-priprema direktnog preparata)nije prikladan za anaerobnu kulturu.ne nekrotičnom -najbolji je uzorak uzet kir.

pneumoniae.tupferom s f.hemofilus influence.e coli.LISTERIA Lumbalna punkcija Dez.COLI.paraziti.3-4 preparata iz sedimenta(bojanje po gramu.rinosinusitis -najčešće virusi.enterovirus Paraziti:giardia lambia.ili 2 brisa(rub zdravog tkiva)transportna podloga.mikobakterije-m.Neisseria gonorrhoeae.h.BHS-B.šigela.povremeno s.uzeti bioptat iglom iz vitalnog tkiva.klebsiela pneumonije MATERIJALI Sputum.70%alkohol.moraxella kataralis Kronični bronhitis:moraxella kataralis.obrađuje se kvantitativno.kod djece bortadella pertusis(obavezno cijepljenje)mikoplazma pneumonije.dekubitalni ulkus.metilenskim modrilom i ziehl-neelson)nasaditi na KA.manja kontaminacija TBC Uzročnici-mikoplazma tuberculosis.BAL(fiberoptična bronhoskopija) bol ispire ždrijelo f.Bordetella pertusis ezofagus.Staph.aureus Rinitis.o. Virusi:rota.salmonela.a od bakterija:k.s.kampilobakter coli.po2ml.moraxela kataralis.Corynebacterium diphteriae.bio obrada likvora:centrifugirati.u ster.s.m.criptosporodium 5 .pneumoniae.bujon identificirati bakteriju PROBAVNI SUSTAV NORM. epidermidis .bakt.bronhiolitis:virusi.influence.+gljive :candida.dobar sputum ima manje od 10 epitelnih st.etamoeba histolitika.te ispirak želuca(metoda ziehl-neelsen) CNS MENINGITIS UZROČNICI:E.jodni preparat.xenopi -materijal uključuje sputum.Bacteroides (ne B.najbolje ujutro.ozaenae Akutni bronhitis.Veillonella.Actinomyces POTENCIJALNI PATOGENI: BHS – A.laktobacilus.većina anaerobi NORMALNA FLORA.moraxella lacunata.kansassi.ili na 37/6h -m.pp napraviti nekrektomiju.lab.epruvete s navojem.bakteroides Patogeni-kampilobakter jejuni. Fragilis).usna šupljina i orofarniks -viridans streptokoki.a više od 20PMN u jednom vidnom polju te 1 uzročnik uzgoj na Krvni agar transtrahealni aspirat-kad nema iskašljaja ili nema reakcije na dani atb. želudac. duodenum POTENCIJALNO PATOGENI:helicobacter pylori Jejunum-ileum-kolon Normalno:eneterobakterije..enterokoki.likvor u 3-4 ster.transport odmah.adenovirus.HNS. RESPIRATORNI SUSTAV Normalna flora -streptokoki viridans.gljive.kože.o.aureus Pneumonije:s.opekotina očistiti ster.posudu bez transportne podloge.hemofilus hemoliticus.čokoladni.mikroskopiranje po gramu.benzin.bioptat pluća.nakaslje se iz dubine.Peptococcus i Peptostreptococcus Fusobacterium.FLORA:400 vrsta mikroorg virusi.

aureus.sterilne rukavice na dezin.2 setA HK(2aerob+2anaerob.enterokok G-bakt:p.čep bočice prebrisati alkoholom -što prije u lab.pranje ruku liječnika -ster.enterobacter spp Intravaskularni kateteri:s.rukeOd središta prema van kružnim pokretima prati kožu sterilnim tupferima i klorheksidin alkoholom 3x.aeroginosa.ili na sobnoj(termostat na 35)NE U HLADNJAK!! CVK FAKTORI RIZIKA Broj dana katetera.zahvatu-tada je rizik od infekcije 6x manji UVJETI ASEPSE I ANTISEPSE -kir.e.kapa.alkohol zadnji -klorheksidin bolji od povidon jodida -koža potpuno suha prije insercije -zaštititi ulazno mjesto ster.lumena.Bifidobacterium spp.koja asistira.Debelo crijevo Bacteroides (fragilis.plahta za pokrov bolesnika -hig.s.KNS Uzorci. klostridije 106 to 108 CFU/g feces -kvasci.1-5ml djeca)omjer1:10 ili 1:20 -2 seta=1ae+1anae=1set za HK-uvijek iz periferne vene a iz CVK samo kada želimo dokazati kateter sepsu(tada paralelno vadimo i iz periferije) PRIPREMA KOŽE ZA VAĐENJE HK -pranje ruku sapunom i vodom.maska -ako treba odstraniti dlake ne brijati već šišati uz kožu(kliper) PRANJE KOŽE -ne benzin.)s različitih mjesta u razmaku od 10min.supklavija najmanje rizična -svejedno gdje se postavlja(jil ili sala) -pridržavati se pravila asepse i antisepse.inkubacija 5-7 dana/35-37˚c -bolesnici na antimikrobnoj th-6setova unutar 48h neposredno prije sljedeće doze atb(10-30ml odrasli.ogrtač dugih rukava.higijena pri njezi i pristupu kateteru.Eubacterium spp.postupak Osnovno pravilo-uzorak krvi se mora uzeti prije početka antimikrobnog liječenja.rukavice. aerobni i anaerobni streptokoki.gazom ili prozirnom prekrivkom NJEGA cvk -pristup higijenski opranim rukama -oprati ruke po skidanju gaze -Kožu oko ulaza očistiti gazom i hidrogenom -dezinficirati alkoholnim klorheksidinom -staviti novu pokrivku 6 .br.maska -ster.Lacobacillus spp.:KNS.mjesto insercije.uvjeti pod kojima je postavljen.pustiti da ishlapi -bez ponovnog palpiranja učiniti venepunkciju.utrljavanje alkoh.kao da se radi o kir.obrisati..antiseptik -palpacija vene.coli.prije početka liječenja. paraziti – varijablno BAKTERIJEMIJA I SEPSA Uzročnici:G+bakt.pranje ruku sr.aureus.serratia. 107 to 108 CFU/g feces -enterobakterije.

sekretima. ekskretima.amnionska tek.nazofaringealni.UPUTNICA IME I PREZIME. tj.spol.uzorci BAL UZORCI KOJI SE NE OBRAĐUJU -vrh UK. neki respiratorni patogeni.upotreba četkice samo za područje ispod noktiju MJERE IZOLACIJE ZAŠTITNA IZOLACIJA – spriječiti infekciju u imunokompromitiranih koji su visoko podložni infekcijama od drugih osoba ili iz okoline IZOLACIJA IZVORA – spriječiti prijenos mikroorganizama s inficiranih bolesnika.liječnik.endotrahealni aspirat. ako je implantiran strani materijal) DEZINFEKCIJA RUKU -najbitnija mjera sprečavanja širenja bolničkih infekcija -pranje ruku između pacijenata. tjelesnim tekućinama.zglobna tek.potpis (posebni zahtjev za kulturu) UZORAK Oznaka ime i prezime. ost.vagine.odjel. nephodno ruke oprati pod tekućom vodom KIRURŠKA DEZINFEKCIJA RUKU: -reducira se rezidentna flora -pranje ruku i podlaktica detergentnim dezinficijensom (1 minuta) -sušenje i utrljavanje alkohola (3 min). koji mogu biti izvor infekcije za osoblje ili druge bolesnike 7 . providon jod) -utrljavanje alkoholnog dezinficijensa -ako su ruke vidljivo kontaminirane.datum i sat uzimanja PRIORITETNI UZORCI(nose se odmah u lab) -krv za HK. sluznicama -pri kontaktu s bolesnicima koji zahtijevaju mjere kontaktne izolacije – crijevni.odjel. vezanim uz boravak bolesnika -ako predstavlja komplikaciju i nastavak infektivnog procesa prisutnog u vrijeme prijema -načelno: infekcije 48 – 72 h nakon prijema i unutar 10 dana od otpusta (iznimke – infekcije kirurških rana su bolničke ako dođe do infekcije u roku od 30 dana nakon operacije.mjesto.perikardijalna tek. unutar 1 god. nakon svakog dodira s krvlju.transtrahealni aspirat.aspirati želuca novorođenčadi.datum i sat uzimanja uzorka.atb koji prima.kir.lohije.uretre.uzork iz oka.ordinarijus.ime osobe koja je pisala uputnicu.likvor. oštećenom kožom. rezistentne bakterije -nošenje rukavica nije nadomjestak za dezinfekciju ruku HIGIJENSKA DEZINFEKCIJA RUKU: -redukcija prolazne bakterijske flore -pranje ruku sapunom ili detergentnim dezinficijensom (klorheksidin glukonat.dg pacijenta.vrh aspiracijskog.procedura pri uzimanju uzorka.povraćeni sadržaj NEPRIHVATLJIVI ZA ANAEROBNU OBRADU -bris cerviksa.endocerviksa.soba.sputum. niti bio u inkubaciji infekcije -ako je u vezi s primijenjenim postupcima.. terapijom.uzorak tek.anatomsko mjesto uzorka.soba. Iz prostate BOLNIČKE INFEKCIJE: -infekcija se smatra bolničkom ako bolesnik u vrijeme prijema nije imao infekciju.dob.

mikoplazme. pertussis.direktnim (nakon dodirivanja pacijenta). pregače -sigurni transport rublja -oprezno rukovanje oštrim predmetima izbjegavati oživljavanje direktnim kontaktom usta na usta (bolnica) zasebna soba za pacijente koji ne mogu održavati osobnu higijenu DODATNE MJERE ZAŠTITE – SPECIFIČNE ZA POJEDINE BOLESTI/SINDROME -primijenjuju se na pacijente za koje se zna ili sumnja da su inficirani/kolonizirani epidemiološki značajnim mikroorganizmima -Jednokrevetna soba. pneumokok. ekskretima.rukavice. rotavirusi.maske u krugu ~ 1 m (bolesnik pri izlazu iz sobe mora nositi masku). ospice. diseminirani i zoster* u imunosuprimiranih. BHS – A. nakon kontakta s krvlju. duljini djelovanja. enterovirusne infekcije. TBC (jednokrevetna soba. serum. adenovirusi). stafilokokne i streptokokne infekcije) -jednokrevetna soba/ kohortiranje.maske cijelo vrijeme) 2)kapljično bolesti koje se šire kapljicama nastalim uslijed kihanja.. između 2 pacijenta) -rukavice (mijenjati i između dodirivanja “čistih” i “nečistih” područja istog pacijenta) -maske. virus influence. pH. bakterijske spore. naočale. dezinfekcija ruku.negativni pritisak zraka. crijevni patogeni (salmonele. mogu se daleko prenijeti zračnim strujama -varicela*. ali odstranjuje većinu patogenih mikroorganizama(noćne posude. govora. mikobakterije *dezinfekciji su najpodložniji virusi s lipidnom ovojnicom i mikoplazme DEZINFEKCIJA TOPLINOM: PASTERIZACIJA: proces koji ne dovodi do potpune sterilizacije. temperaturi. dezinfekcija ruku 3)kontaktom. brže sedimentiraju na horizontalne podloge(H. virus zaušnjaka. ometaju djelovanje dezinficijensa) 8 . B. tijekom bronhoskopije. kožne ( skabijes. adenovirusi. parvovoirus B19. posjetitelja -multiplo rezistentne bakterije. parainfluenca.OPĆE/STANDARDNE MJERE ZAŠTITE -dezinfekcija ruku (između pacijenata. dječje bočice. kašaljanja. RSV. rubeole) -jednokrevetna soba. posuđe i pribor za jelo) KEMIJSKI DEZINFICIJENSI: djelotvornost sredstva ovosi o koncentraciji aktivne tvari.. influenzae. oprema (stetoskopi.pregače DEZINFEKCIJA -mehanička: pranje. brisanje -fizikalni postupci: toplina -kemijska: dezinficijensi *najteže je uništiti prione. sekretima. tvrdoći vode -prije dezinfekcije obavezno mehaničko čišćenje (krv. aspiracije sekreta -veće čestice. nakon skidanja rukavica. termometri) ograničeni na upotrebu samo u toj sobi -ovisno o načinu širenja uzročnika: 1)aerosolom čestice < 5 μm dugo lebde u zraku. meningokok. difficile. kontaminiranim predmetima. C. šigele. tjelesnim tekućinama. gnoj. med. indirektnim kontaktom (dodirivanje kontaminirane okoline) -osnovni način prenošenja je preko ruku osoblja.

VISOKO DJELOTVORNI DEZINFICIJENSI: -glutaraldehid – djeluje baktericidno. peroctena kiselina – sterilizirani predmeti se moraju isparati sterilnom vodom – moguća kontaminacija pri rukovanju nakon sterilizacije 9 .ne na dojenačkim odjelima – hiperbilirubinemija ! -alkoholi – dezinfekcija ruku -kvarterni amonijevi spojevi – dezinficijensi niske djelotvornosti.132 ˚ STERILIZACIJA PLINOVIMA – etilen oksid. staklo. kancerogenost plina formaldehid: sterilizacija + odzračivanje ~ 2 h -toksičnost i kancerogenost formaldehida / napuštena metoda peroksid plazma sterilizacija: pare H2O2 u polju visokofrekventne struje -ekološki prihvatljiva metoda.Suha sterilizacija – temp. neki plastični materijali . tekućine. 285 min.traje 55 – 75 min bez odzračivanja. nakon 30 min i na mikobaketerije.tnog formaldehida i 70 % alkohola upotreba ograničena zbog iritirajućeg i kancerogenog učinka -peroctena kiselina – mikrobicidno i sporocidno u niskim koncentracijama i nakon kraćeg vremena .Temperatura. a ne podnose visoke temperature (endoskopi) -toksičan – instrumente dobro isprati !!! -formaldehid – kombinacija 8% .djelotvorna i u prisutnosti organskog materijala. mutagenost.autoklaviranje – 15 – 30 min na temp.ne mogu se sterilizirati metalni ili plastični predmeti neodgovarajućih dimenzija.moraju se spravljati svježi jer stajanjem brzo gube djelotvornost ! -jodni preparati – antiseptici -fenol – ne za instrumante koji dolaze u dodir s tkivom bolesnika – iritacija.za predmete od materijala koji ne podnose toplinu etilen oksid: temp. H2O2. te tekućine. tkanine. od 55˚ . odzračivanje 8 – 24 h -toksičnost.ekološki prihvatljiva sterilizacija dijalizatora -vodikov peroksid – u koncentraciji od 6% djeluje i sporocidno.ne preporučuju se za uporabu u bolničkojsredini – neke gram – negativne bakterije mogu u njima preživjeti i razmnožavati se STERILIZACIJA STERILIZACIJA TOPLINOM – sterilizacija tolinom ili parom pod tlakom . tkanine ionsko zračenje: gama – zrake ili beta – čestice – predmeti za jednokratnu upotrebu – šprice. od 160-180˚/ 2h (171 ˚C/ 1 h) . prašci.metalni instrumenti. a nakon 6 – 10 h i sporocidno -na objektima kojima je potreban visoki stupanj dezinfekcije. vrijeme.za predmete koji ne podnose visoke temperature i vlagu. tlak vodene pare . od 121˚. fungi – i virucidno. brzo djelovanje.ostaje na materijalima nakon dezinfekcije – toksičan DEZINFICIJENSI SREDNJE I NISKE DJELOTVORNOSTI: -klorni preparati – široki spektar. kateteri UV – zračenje: 240 – 280 nm djeluju germicidno – uništavanje mikroorganizama u zraku i na horizontalnim površinama u operacijskim dvoranama ili laboratorijima tekući germicidi: 2% glutaraldehid . niska cijena. vlažnost do 90%. formaldehid.60˚C. tekuća sredstva .

2. nukleinskih kiselina) – Elektronski mikroskop – svjetlosni mikroskop (inkluzijska tjelešca) – detekcija antigena imunofluorescentnim ili imunoenzimskim testom – metode molekularne biologije za detekciju genoma Izolacija uzročnika (kultivacija) – stanične kulture (CPE. Rhinovirus Parainfluenza 1. Echovirusi Infekcije gornjih dišnih Rhinovirus.B. Enterovirusi. sav otpad bolesnika u izolaciji. imunofluorescencije) – oplođena jaja – pokusne životinje – bakterijske kulture Dokaz specifičnog imunog odgovora – serologija VIRUSI RESPIRATORNOG TRAKTA SINDROM NAJČEŠĆI RIJEDAK Influenza A. Parainfluenza 3 puteva Faringitis Adeno. Parainfluenza 1. RSV. RSV. HSV RSV. potvrda testom neutralizacije. EBV. krvni proizvodi. EBV Coxsackie A. Corona. RSV.B. interferencije. hemadsorpcija. Parainfluenza 3 RSV. 2.imaju lipidnu ovojnicu Izravna detekcija uzročnika ili njegovih dijelova (antigena.otporan na dezinfekciju(nema lipidnu ovojnicu VIRUSI-sadrže DNA ili RNA obavijeni proteinskim omotačem.za razmnožavanje koristi DNA domaćina. Morbilli. obrada -infektivni otpad se odbacuje u crvene vreće (RH).B. Parainfluenza 1. odjeljivanje infektivnog otpada na mjestu nastanka 2.2.2. potrebno i adekvatno mjesto ulaska -najveći rizik – kontaminirani oštri predmeti. Corona Influenza A. pravilno transportiranje 3. Adeno. anatomski patološki otpad. laboratorijski otpad (klinički materijal.3 Bronhiolitis Pneumonija Pleurodinija 10 .ODLAGANJE BOLNIČKOG OTPADA infektivni otpad – materijali koji sadrže velik broj potencijalno patogenih mikroorganizama -mogućnost zaražavanja preko bolničkog otpada je rijetka – za nastanak infekcije osim velikog broja mikroorganizama. Influenza A Coxackie B Laringotraheobronhitis Parainfluenza 1. enterovirusi Influenza A. Adeno.2. kulture mikroorganizama). Rhinovirusi. Influenza A. Parainfluenza 1. zaražena tkiva životinja -rizik prijenosa infekcije preko bolničkog otpada moguće je svesti na minimum: 1. Corona Adeno. Rhinovirus. krv.oznaka “biohazard” -čvrste neprobojne posude za oštre predmete -infektivni otpad se autoklavira ili spaljuje -patološki otpad i oštre predmete najbolje spaliti (gube oblik i time se onemogućuje ponovna upotreba) PRIONI-abnormalni protein. Parainfluenza 3.

A H1N1 i tip B -Tipovi se revidiraju godišnje u WHO (SZO) -Cijepljenje starijih i kroničnih bolesnika. ispirak nosa – KS. sačuvati virusnu kapsidu 11 . djeca -Postvakcinalna imunost traje 8-12 mjeseci -Profilaksa amantadinom u necijepljenih LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA VIRUSA PARAINFLUENCE Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata ili ispirka ždrijela Izolacija virusa . EIA. IHA PREVENCIJA INFLUENCE -Inaktivirano cjepivo za influencu A i B -Trivalentno cjepivo sadrži tipove A H3N2.RVK. tkivo.NF aspirat.RSV immunoglobulin ADENOVIRUS. obrisak konjunktive -Transportna podloga na +4stC -Infektivnost održana godinama na –20 do -70stC -Postojanost virusa tjednima na + 4stC -za PCR spriječiti djelovanje nukleaze u tjelesnim tekućinama.Nema cjepiva.Serologija TH I PREVENCIJA RSV Ribavirin u aerosolu. porodica Paramyxovirus -Epidemije u zimskim i ranim proljetnim mjesecima (studeni do kraja svibnja) -Jedini rezervoar virusa je čovjek LAB. obrisak i ispirak ždrijela. obrisak rektuma.LAB:DG Izdvajanje virusa u staničnoj kulturi – UZORCI: NF sekret. ispirak nosa. vezikularna tekućina. stolica. NT) LAB:DG:ENTEROVIRUSI KLINIČKI UZORCI: stolica. ispirka nosa. mokraća. obrisak ždrijela. obrisak rektuma Detekcija virusa (inkluzijska tjelešca) i antigena – IFA i EIA testovima – Latex aglutinacija Serologija (RVK.DG. obrisak ždrijela i spojnice oka.retrospektivna dijagnoza – RVK. ždrijela Izolacija virusa . obrisak ždrijela Serologija . likvor. EIA. krv.NF aspirat. kokošji embrio – nema CPU – Dokaz hemadsorpcija i hemaglutinacija – identifikacija Serologija .RSV Detekcija antigena – brza dijagnostika detekcijom RSV antigena iz NF aspirata Izolacija virusa – iz nazofaringealnog aspirata .Laboratorijska dijagnostika influence Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata. EIA Respiratorni sincicijski virus -rod Pneumovirus.

neonatalne infekcije. slina. rožnice. roseola infantum. jer bolesti nisu serotipno specifične SREDNJOEUROPSKI KRPELJNI ENCEFALITIS LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA -izdvajanje virus iz krvi i likvora na mišjoj sisančadi i KS -serologija – dokaz protutijela LIJEČENJE: nema antiviralne terapije PREVENCIJA Cijepljenje: 3 doze: 1. Hodgkinov limfom Asimptomatska infekcija. 12 mjeseci + docjepljivanje svakih 3-5 godina HERPESVIRUSI OZNAKA VIRUS PODOBIT BOLESTI ELJ Gingivostomatitis. IM. erozija. pytiriasis HHV-7 Human herpesvirus – 7 β2 (HHV-7) rosea? Kaposiev sarkom. limfoproliferativne bolesti. genitalni her Genitalni herpes. primarni efuzijski (tekući) limfom (PEL) LAB:DG Izravna detekcija -Elektronska mikroskopija tekućine iz vezikula .6 β2 (HHV-6) (Exanthema subitum) Mononukleoza?.IZOLACIJA VIRUSA izolacija iz likvora 3-8 dana. retinitis. KSHV) Castelmanova bolest. T-stanični limfom. HHV-2 Herpes simplex virus . gingivostomatitis. ispirci ždrijela. HHV-5 Cytomegalovirus β1 (CMV) infekcije u imunokompromitiranih. spolnih organa. herpes labialis Vodene kozice. krasta. encefalitis.obrisak kože ili aspirat tekućeg sadržaja. nazofaringealni karcinom. bioptat mozga Mikroskopski preparat multinuklearne gigantske stanice – nije tipno specifično. HHV-1 Herpes simplex virus . zoster HHV-3 Varicella zoster virus α2 (VZV) Infektivna mononukleoza (IM). konatalne infekcije Mononukleoza.α1 2 (HSV-2) meningitis.brzi rezultat. XLP.piknoza SEROLOGIJA: parni uzorci seruma ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA Identifikacija virusa – nije uvijek nužna. multicentrična HHV-8 Human herpesvirus – 8 γ2 (HHV-8.Imunofluorescencija strugotine kože -razlikuje HSV i VZV 12 . pustula.α1 1 (HSV-1) keratokonjunktivitis. ali ne razlikuje HSV i VZV UZORCI za izravno dokazivanje virusa mjehurić. roseola infantum HHV-6 Human herpesvirus .CPE . 3. Burkittov HHV-4 Epstein-Barr virus γ1 (EBV) limfom. herpes labialis.

lateks aglutinacija. cervikalna sluz. tkivo uzeto za transplantaciju Detekcija virusa -Mikroskopiranje uzoraka tkiva i mokraće – citomegalične stanice s inkluzijskim tjelešcima u staničnoj jezgri -Dokaz antigena s obilježenim monoklonskim protutijelima ili pomoću DNK proba u stanicama i tkivu (PCR) -Izolacija u staničnoj kulturi ljudskih fibroblasta SEROLOGIJA – određivanje protutijela IgM i IgG EBV UZORCI za dokaz virusa -ispirak grla. ispirak ždrijela.IgG anti-HAV u serumu EIA Stanična kultura – zahtjevna. suze. EBNA) – EIA. RT-PCR iz stolice. EIA. biološki pokus Parasitološka obrada stolice – koprokultura. IFA) LIJEČENJE: simptomatsko PROLJEVI(AIP. sjemena tekućina. slezena.PCR rutinski se koristi za dijagnozu herpes simplex encefalitisa Izolacija virusa + tipizacijaLako se kultiviraju. krv. jetra. biopsijski uzorci tkiva (limfni čvor. limfociti periferne krvi.IgM anti-HAV u serumu EIA Prošla infekcija ili imunost .a odrasli norovirusi Bakteriološka obrada stolice – Hemokultura Virološka obrada stolice – BRZA DIJAGNOSTIKA – dokaz antigena . slina. IFA Postupci molekularne dijagnostike (genske probe. EIA. majčino mlijeko. EM – stanične kulture. EA. posebna bojanja HEPATITIS VIRUSI LAB:DG:HAV Akutna infekcija . traje najmanje 4 tjedna – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI! Izravna DETEKCIJA – EM. uključujući atipične limfocite SERUM : -pozitivna heterofilna protutijela (od kraja prvog tjedna bolesti do nekoliko mjeseci) -EBV specifična protutijela IgM i IgG (VCA. amnionska tekućina. ~ 1-5 dana za rezultat SEROLOGIJA – tipno specifični testovi CMV UZORCI za dokaz virusa -tjelesne tekućine: mokraća.KIP) -kod djece najčešći-rota I adenovirud. DIF. sekret rodnice i vrata maternice. tumor) -Rijetko se izolira (B-limfociti ljudskog fetusa) -Limfocitoza. – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI 13 .

nisu za dijagnostiku akutne faze budući da do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna nakon infekcije HCV-RNK dostupne različite metode.U Hrvatskoj uvedeno 1987. ovisnici .u stalnom padu i iznosi manje od 3%. Mogu se koristiti u dijagnostici akutne faze. npr.heteroseksualni put prijenosa 2)Krv i krvni pripravci -iv. perinatalno tijekom poroda. HCV-antigen dostupna EIA za HCV antigen. nije sasvim isključen  «period prozora»  akutna faza HIV bolesti  protutijela se još nisu stvorila -Transplantacije i umjetna oplodnja 3)Vertikalni prijenos – od majke na dijete – transplacentarno.druga najveća grupa u Europi i S.Americi. VIRUS HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV) HIV-1 je predominantni virus odgovoran za globalnu pandemiju HIV-2 pokazuje 40% nukleotidnu homologiju s HIV-1 HIV-2 je najrasprostranjeniji u Africi PRIJENOS HIV-a 1)Spolni put -muški homoseksualci. inficirani putem kontaminiranog faktora VIII prije uvođenja testiranja krvi) -u zdravstvenim organizacijama (transkutani (perkutani) doticaj s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama) -prijenos transfuzijskim pripravcima . PCR i “branched” DNK. narkomani -hemofiličari HCV Rizični čimbenici za prijenos -Transfuzije ili transplantacije od inficiranog donora -Iv. Namjena je kao za HCV-RNK.HBV Cijepljenje započelo 1981. Prvenstveno se koriste za praćenje odgovora na antiviralnu terapiju. no jednostavnija za izvođenje. -Hemofiličari (jedna od prvih rizičnih grupa. narkomani -Hemodijaliza (godinama na terapiji) -Ubodni incident -Anti-HCV pozitivni kontakti (zajedničko kućanstvo) -Brojni spolni partneri -HCV-inficirana majka – prijenos na čedo LAB:DG:HCV HCV protutijela -za dijagnostiku HCV infekcije općenito. RIZIČNE SKUPINE -zdravstveni radnici i djelatnici u zdravstvu -djeca HBV pozitivnih majki -rođaci i bliski kontakti kroničnih HBV nositelja -pacijenti na hemodijalizi -osoblje i štićenici ustanova za mentalno hendikepirane -iv. postnatalno dojenjem 14 .

SUZE. sa svim uzorcima se postupa jednako! -TRANSPORT materijala u čvrstom kontejneru da ne dođe do razbijanja i razlijevanja. ne lome. zabranjeno pipetiranje ustima.zatim ukloniti mrlju.ne treba posebno označavati.maske i baloni za umjetnu ventilaciju trebaju biti lako dostupni radi smanjenja direktnog kontakta kod umjetnog disanja -Zdravstveni radnici s otvorenim ranama i vlažnim dermatitisom trebaju izbjegavati izravni kontakt s bolesnicima i ne bi smjeli rukovati s kontaminiranim materijalom -Bolesnike zaražene HIV-om nije potrebno posebno izolirati osim u slučajevima kad boluju od prenosivih oportunističkih bolesti 15 .Lab:dgHIV Screening testovi – imunoenzimski testovi (EIA.pro-DNK . pravilno odložiti otpadni materijal -Kontaminirane predmete/aparate koji se ponovo koriste treba sterilizirati. ne svijaju. onečišćenje oprati sapunicom te dezinficirati površinu 0.primjenjuju se na sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu TJELESNE TEKUĆINE: KRV. ELISA) – visoka osjetljivost i specifičnost – PROBLEM: mogući lažno pozitivni i lažno negativni testovi Potvrdni testovi – Western blot (WB). SLINA. sve postupke izvoditi u rukavicama -Uzorci za laboratorijske pretrage . LIA (line immunoblot) – “zlatni standard” u serološkoj dijagnostici dodatni lab:testovi -Rano postavljanje dijagnoze: -detekcija HIV-antigena.RNK HIV -HIV viremija – razina virusa HIV (HIV viral load) u krvi mjeri se određivanjem HIV-RNK metodama molekularne dijagnostike: RT-PCR.obavezno odlagati u neprobojne posude -Igle se nikad ne diraju. NASBA ili bDNK -HIV-antigen – određivanje Ag u serumu ELISA testom – kombinirani testovi za istovremenu dijagnostiku Ag i At iz istog uzorka smanjen “window period” na  3 dana prevencija STANDARDNE MJERE PREDOSTROŽNOSTI . LIKVOR. PREEJAKULAT. SPERMA. razrijediti 4% varikinu vodom 1:10). zaštitne naočale i maske treba nositi kad postoji mogućnost raspršivanja i aerosolizacije krvi i drugih tjelesnih tekućina -Rukovanje s oštrim predmetima . VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET. -Laboratorijski rad: obavezno nositi rukavice tijekom rukovanja s tjelesnim tekućinama. EJAKULAT. MAJČINO MLIJEKO -Higijensko pranje ruku – ruke treba prati prije i nakon dodira s bolesnicima. URIN.5% otopinom hipoklorita (npr.prvo staviti upijajuće jednokratne ubruse. niti se na njih vraća poklopac -Mrlje od krvi .pažljivo . a ako nije moguće dezinficirati dezinficijensima visokog stupnja -Kardiopulmonalna resuscitacija . dekontaminirati radne površine nakon vidljivog zagađenja i završetka rada. nakon skidanja rukavica te odmah ako su ruke vidljivo kontaminirane -Rukavice se moraju nositi kada postoji mogućnost dodira s krvi i drugim tjelesnim tekućinama -Pregače.

1% Enterovirusi. izolacija Pranje površina 0.5% Na-hipokloritom i 70% alkoholom nakon jedne minute -Za dekontaminaciju pribora za jelo dovoljni su standardni postupci (topla voda sa sapunicom ili detergentom) -voda mora biti toliko topla da se moraju koristiti rukavice. HIV maske. hemoragijske bolesnika. Ospice. pranje ruku. Parainfluenca. HAV hipoklirit (2% tijekom epidemije) IZRAVNI HSV Izolacija Zaštitna odjeća. Parvovirus FEKO-ORALNO Rotavirus Jednokrevetna soba Pranje ruku (70-95% Virusi alkohol) gastroenteritisa Pranje površina 0.1% imunodeficijentnih hipoklirit bolesnika (HSV) PARENTERALNO HBV Rukavice u dodiru sa HCV sekretima.1% hipoklirit DIŠNIM PUTEM Influenca. rukavice izolacija Higijensko pranje ruku Jednokrevetna soba Pranje površina 0. što Pranje onečišćenih površina groznice manje osoba u 1% hipolklorit. KONTAKT Adenovirusi (adenovirusi). RSV. rukavice. naočale tijekom vađenja krvi i tjelesnih tekućina. Rubela. VZV. hipokloritom. a potom dodiru s raskuživanje formalinom bolesnikom 16 . Pranje onečišćenih površina i bolničkog materijala 1% hipoklorit Virus Obvezna izolacija Kompletna zaštitna odjeća.Zaštitna odjeća. a nakon pranja se posuđe suši -Krvlju uprljano rublje i posteljinu treba staviti u nepropusne vreće. fenolima i paraformaldehidom -na temperaturi od 56-600C nakon oko 30 minuta -0. vodikovim peroksidom.Inaktivacija HIV-a: -alkoholom. Zaštitna odjeća. Parotitis. temperatura pranja treba biti 710C ili viša kroz 25 minuta -Kontaminirani materijal treba staviti u dvostruke vreće -Oštre predmete treba staviti u neprobojni kontejner ŠIRENJE VIRUS IZOLACIJA ZAŠTITNE MJERE BOLESNIKA Uobičajena mjera.

17 .