BAKTERIJE -jednostanični organizmi bez izražene jezgre-prokarioti -sastoji se od:citoplazmatska membrana(fosfolipid i protein) Stanična stijenka(sloj

peptidoglikana,G- bakterije imaju lipopretein) -G-bakterije imaju tanki sloj peptidoglikana,a G+debeli sloj(bojanje po gramu) Kapsula-glikokaliks(polisaharid) Pili,fimbrije(pokretljivost,prijanjanje,virulencija) -po obliku:koki,štapići,spirili,vibrioni,spirohete -s obzirom na uvjete rasta:aerobi,anaerobi,mikroaerofili,fakultativni anaerobi(mikoplazma spp.;gardanella spp) 1. AEROBNE BAKTERIJE: - non – fermentori (Pseudomonas spp., Acinetobacter spp./u vlažnom okolišu – bol.inf. - vibrionaceae (V. cholerae) - Legionella, Francisella - gram – negativni koki (Neisseria meningitidis, - aerobni gram – pozitivni bacili – Bacillus spp, Listeria, Erysipelothrix, Nocardia, Streptomyces - rikecije 2. FAKULTATIVNI ANAEROBI  gram – pozitivni koki: - stafilokoki – ( Staphylococcus aureus, KNS)/FF kože, kožne inf., bolničke infekcije - streptokoki -( BHS – A, Streptococcus pneumoniae)FF respiratorni trakt/ resp. infekcije  enterobakterije ( E. coli, Klebsiella spp. Proteus spp., Enterobacter spp., Serratia spp., Salmonella spp.)GI čovjeka kao FF ili prim. Patogeni/GI inf, urinarne, bolničke infekcije  Mycoplasma spp (kapnofilne bakterije)  Gardnerella spp 3.MIKROAEROFILNE BAKTERIJE Campylobacter spp,Helycobacter pylori,Haemophilus spp 4. ANAEROBNE BAKTERIJE - u slobodnoj prirodi – stanovnici tla - normalna flora na koži, sluznicama čovjeka i životinja  sporogeni anaerobi – najčešći uzročnici infekcija – egzogeni patogeni ( mogu biti i dio normalne flore, te sudjelovati i u endogenim anaerobnim infekcijama) - najčešći uzročnici egzogenih anaerobnih infekcija: Clostridium tetani (tetanus) Clostridium botulinum (botulizam)  asporogeni anaerobi – dio normalne flore – endogeni oportunistički patogeni – često sinergizam s fakultativnim anaerobima koji istovremeno uzrokuju infekciju ( potroše kisik u tkivu i time omoguće rast anaerobima) -najčešći uzročnici endogenih anaerobnih infekcija: Bacteroides fragilis (kolon), Prevotella (usna šupljina), Fusobacterium spp. ( usna šupljina, kolon),Actinomyces spp. ( usna šupljina), Clostridium spp. (kolon; ili egzogeno iz tla), Peptostreptococcus spp. ( usna šupljina, kolon) Mehanizmi djelovanja antibiotika ometanje sinteze staničnog zida,ometanje funkcije citoplazmatske opne,ometanje sinteze proteina,ometanje sinteze nukleinskih kiselina osjetljivost bakterija na antibiotike ovisi o:specifičnoj građi i stečenoj otpornosti na antibiotik 1

enterokoki.mjesta na kateteru.nakon toalete vodom i sapunom(ne brisati).urina u mjehur UZIMANJE URINA IZ KATETERA .sr.mlaz u ster.pranje i dez.) -3 načina nastanka infekcije-ascendentni put(iz uretre) -hematogeni put(bakterijemija) -limfni put(rijetko) *uzročnici infekcija je normalna crijevna flora: -enterobakterije(e.:candida albicans.uzorak odmah u lab.što prije u lab .klebsiella.aspiracija iglom 5-10ml.educirano osoblje -kateterizirati samo kada je neizbježno -važnost pranja ruku za osoblje -prilikom postavljanja sterilan pribor i mjere asepse -sustav odvodnje stalno zatvoren -uzorke mokraće uzimati aseptičnim tehnikama -održavati prohodnost otjecanja urina -izbjegavati mogučnost vraćanja mokraće *mikroskopska pretraga mokraće uključuje samo leukocite i bakterije TRAJNI KATETER -kirurški do 7 dana -mjerenje diureze 7-30 dana -retencija urina1-30 dana -inkontinencija više od 30 dana 2 .MOKRAĆNI SUSTAV -sterilno osim distalnog dijela uretre(stafilokoki.serratia *gljive-dijab.+bol.c.a na +4 do24 h EJAKULAT 3 dana seksualnog suzdržavanja. Posudu.prvo urin po uputi.proteus spp) -enterococcus spp.potom ejakulat u posebnu posudu.enetrobakter.th.s.laktobacili.epidermidis *bakterije-enterobakterije.coli.streptokoki-norm.odmah u lab ili na +4 do 24h BOLNIČKE INFEKCIJE MOK./do 2h na sobnoj.aureus.glabrata *virusi-HSV.mjehura -suprapubična punkcija URINOKULTURA Prvi jutarnji urin.kolonizacija vrećice.CMV.SUSTAVA -80% povezane s kateterizacijom Greške:nedovoljno aseptična kateterizacija.pseudomonas aeruginosa.proteus.uzeti sr.vraćanje kont.s. Mlaz u steer.k se ne obrađuje jer je kontaminiran florom ušća uretre PREPORUKE ZA SPREČAVANJE INFEKCIJE -protokoli.adenovirusi *paraziti-klamidija trahomatis najčešća UZIMANJE I TRANSPORT UZORAKA -tehnika srednjeg mlaza-prva jutarnja mokraća nakon higijene spolovila.na +4 do 24 h -kateterizacija mok.bočicu.kontaminacija za vrijeme odvodnje urina.što prije u lab.na dugoj antb.-vrh u.klebsiela.odvajanje katetera i odvodne cijevi.

set za previjanje.vrh katetera premazati s sterilnim kliznim sredstvom.klostridium) -niske patogenosti dok se ne unesu u tkivo.uzrokuje većinu bol.lako se odstranjuje pranjem i dez.serratia) -visoke patogenosti.pa bris dobro zarotirati da bi st.aureus.kvasci(klamidija. HSV SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI -najčešći uzročnici:gonokok.ušće uretre sa pl.pranje ruku+rukavice.infekcija Koža.dokumentacija njege SPOLNI SUSTAV NORMALNA FLORA:Lactobacillus.Clostridium spp.napuhati balon ster.epidermidis. Bacteroides spp.enterobakterije(klebsiela. pere ruke pjenušavim klorheksidinom kojim se opere i spolovilo.05%.transportna podloga i odmah u lab.a kod žena bris uretre i cerviksa Bris za bakteriologiju-zajedno sa sluzi Bris na mikoplazme-mikopl.a kod zatvorenog sustava se odlaže do 30-og dana Rizični faktori periuretralna kolonizacija uropatogenim bakterijama.mjenjati p.ostale na brisu.Bacteroides .K Mjere asepse. nosno predvorje NORMALNA FLORA: Staphylococcus aureus.suprapubična kateterizacija) POSTAVLJANJE U. zvukovod.K Vrećicu prazniti ili mjenjati.izvaditi što je prije moguće NJEGA U.na površini epitelnih st. f.dijabetes. Bris za klamidije-unutar epitelnih st.difteroidi.trajna: s.sterilan pribor.Candida species * POTENCIJALNI PATOGENI: Staphylococcus aureus.teško se odstranjuje Flora kože.Gardnerella vaginalis Mycoplasma spp.Haemophilus ducreyi Treponema pallidum.s. Candida albicans.pa se uzima na način da se lagano zarotira bris.žene.klamidija.mikoplazme -kod muškaraca uzima se ejakulat i bris uretre.Enterococcus spp. ostali anaerobi Pseudomonas aeruginosa.prolazna: s.BAKTERIURIJA(VIŠE ILI JEDNAKO 10 NA 5 BAKTERIJA) -kod folyevog katetera unutar 7 dana.Corynebacterium spp (difteroidi) Propionobacterium spp (anaerobni difteroidi).pseudomonas.kratko preživljava na koži.Streptococcus pyogenes..intermitentna kateterizacija.05 %za toaletu ulaznog mjesta.intrauretralni kateter.nalazi se na površini.te u transportnu podlogu odmah u lab.enterobakterije * POTENCIJALNI PATOGENI:Neisseria gonorrhoeae.bez antibiotika -alternative trajnom kateteru(kondom kateter.hig.glukonatom 0. KOŽA i KIRURŠKE RANE Flora kože.med.o.Mobiluncus spp i ost anaerobi.enterobakterije 3 .p.Staphylooccus epidermidis.voditi pisanu dokumentaciju. Chlamydia trachomatis -nebakterijske – Trichomonas vaginalis.greške u njezi katetera.Clostridium.plivasept glukonat 0.

uštrca u ster.odmah u lab.izmjeni filtara za zrak.sterilna posuda ili čvrsto obrisati brisom(2 kom).kontrola sterilizacije UZORCI ODMAH U LAB.aureus.NA +4 DO 24H(TRANSPORTNE PODLOGE ZA SLANJE NA VEĆE UDALJENOSTI) -s mjesta infekcije(dublji dijelovi rane) -žive uzročnike infekcije možemo naći u vitalnom tkivu.Pseudomonas aeruginosa Uzročnici infekcija kir.transportna podloga.e.odmah u lab. VAŽNA:higijena ruku.o.coli.o.ili na sobnoj do 2 h Duboke gnojne lezije(otvoreni apscesi) Očistiti ster.transportna podloga.BHS-A)mjere asepse i antisepse.ne nekrotičnom -najbolji je uzorak uzet kir.prostora.biopsijom nakon nekrektomije -gnojni proces-pomoću igle i šprice.sluznice).okolina -infekcija može nastati za vrijeme op.o odjeći i obući osoblja u sali.manje je poželjan brispodložan sušenju. tupferom s f.čvrsto brisom obrisati rubove i dno rane-samo aerobna obrada -tkivo dobiveno biopsijom može se obraditi aerobno i anaerobno Očistiti ster.Neisseria gonorrhoeae.gnoj aspirirati(više od 1 ml).gnoj aspirirati iglom išpricom u kol.u akutnom resp.odmah u lab.klorheksidin.Moraxella spp.osoblje u sali i odjelu.Staphylococcus aureus Streptococcus pneumoniae.pranje i dez.lako se kontaminira -otvorene rane i apscesi-odstraniti što više površinske flore.punktat kao kod otvorenog apscesa Fistula otvor očistiti ster.Staphylococcus epidermidis.infekcija Protokoli za:pripremu kože op.enterokoki.kir.U KIRURGIJI -pridržavanje mjera asepse i antisepse -dobra kir.Oko (konjunktiva) NORMALNA FLORA vjeđe: Corynebacterium xerosis (difteroid).uvijek aerobna i anaerobna obrada.pseudomonas aeruginosa IZVOR INFEKCIJE:sam bolesnik(koža.nosno kliconoštvo(MRSA.Streptococcus pyogenes.rane:s.većoj od 1ml.infektu ne u kontakt s bolesnicima -površine nisu od velikog značaja za prijenos infekcije ukoliko se svi pridržavaju pravila asepse i antisepse PREVENCIJA INF. Bris Nakon čišćenja protrljati rub zdravog tkiva.ruku.uvijek 2 brisa(1-priprema direktnog preparata)nije prikladan za anaerobnu kulturu.pranju i dez.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.manje materijala.tehnika -odgovarajuće antimikrobna profilaksa -dobar program za kontrolu bol. tupferom s f.poslije op.o.polja.tupferom s f. Zatvoreni apsces Dezinfekcija kože alkoholom ili plivasept glukonatom.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.eksudat se aspirira i uštrca u ster.Propionobacterium POTENCIJALNI PATOGENI: Haemophilus spp.lab 4 .

xenopi -materijal uključuje sputum.posudu bez transportne podloge.paraziti..bio obrada likvora:centrifugirati.likvor u 3-4 ster.manja kontaminacija TBC Uzročnici-mikoplazma tuberculosis. Virusi:rota.bioptat pluća.Veillonella.s.lab.mikroskopiranje po gramu.BHS-B.kod djece bortadella pertusis(obavezno cijepljenje)mikoplazma pneumonije.transport odmah.70%alkohol.Peptococcus i Peptostreptococcus Fusobacterium.moraxela kataralis. epidermidis .kože.uzeti bioptat iglom iz vitalnog tkiva.nakaslje se iz dubine.o.kansassi.ili na 37/6h -m.tupferom s f.influence.mikobakterije-m.te ispirak želuca(metoda ziehl-neelsen) CNS MENINGITIS UZROČNICI:E.jodni preparat.u ster.aureus Pneumonije:s.s.bronhiolitis:virusi.usna šupljina i orofarniks -viridans streptokoki.criptosporodium 5 .hemofilus influence.kampilobakter coli. RESPIRATORNI SUSTAV Normalna flora -streptokoki viridans.obrađuje se kvantitativno.čokoladni.LISTERIA Lumbalna punkcija Dez.pp napraviti nekrektomiju.aureus Rinitis.a više od 20PMN u jednom vidnom polju te 1 uzročnik uzgoj na Krvni agar transtrahealni aspirat-kad nema iskašljaja ili nema reakcije na dani atb.3-4 preparata iz sedimenta(bojanje po gramu.Corynebacterium diphteriae.opekotina očistiti ster.šigela.ili 2 brisa(rub zdravog tkiva)transportna podloga.ozaenae Akutni bronhitis.BAL(fiberoptična bronhoskopija) bol ispire ždrijelo f. želudac.povremeno s.h.najbolje ujutro.bakteroides Patogeni-kampilobakter jejuni.većina anaerobi NORMALNA FLORA.FLORA:400 vrsta mikroorg virusi.epruvete s navojem.rinosinusitis -najčešće virusi.benzin.a od bakterija:k.moraxella lacunata.po2ml.HNS. Fragilis).moraxella kataralis Kronični bronhitis:moraxella kataralis.bujon identificirati bakteriju PROBAVNI SUSTAV NORM.Staph.Actinomyces POTENCIJALNI PATOGENI: BHS – A.Bordetella pertusis ezofagus.enterovirus Paraziti:giardia lambia.Neisseria gonorrhoeae.bakt.klebsiela pneumonije MATERIJALI Sputum.pneumoniae. duodenum POTENCIJALNO PATOGENI:helicobacter pylori Jejunum-ileum-kolon Normalno:eneterobakterije.dekubitalni ulkus.m.o.hemofilus hemoliticus.+gljive :candida.Bacteroides (ne B.laktobacilus.gljive.enterokoki.metilenskim modrilom i ziehl-neelson)nasaditi na KA.etamoeba histolitika.adenovirus.e coli.COLI.dobar sputum ima manje od 10 epitelnih st.pneumoniae.salmonela.

pustiti da ishlapi -bez ponovnog palpiranja učiniti venepunkciju.inkubacija 5-7 dana/35-37˚c -bolesnici na antimikrobnoj th-6setova unutar 48h neposredno prije sljedeće doze atb(10-30ml odrasli.mjesto insercije. aerobni i anaerobni streptokoki.utrljavanje alkoh.rukavice.1-5ml djeca)omjer1:10 ili 1:20 -2 seta=1ae+1anae=1set za HK-uvijek iz periferne vene a iz CVK samo kada želimo dokazati kateter sepsu(tada paralelno vadimo i iz periferije) PRIPREMA KOŽE ZA VAĐENJE HK -pranje ruku sapunom i vodom.antiseptik -palpacija vene. 107 to 108 CFU/g feces -enterobakterije.rukeOd središta prema van kružnim pokretima prati kožu sterilnim tupferima i klorheksidin alkoholom 3x.)s različitih mjesta u razmaku od 10min.gazom ili prozirnom prekrivkom NJEGA cvk -pristup higijenski opranim rukama -oprati ruke po skidanju gaze -Kožu oko ulaza očistiti gazom i hidrogenom -dezinficirati alkoholnim klorheksidinom -staviti novu pokrivku 6 .higijena pri njezi i pristupu kateteru.e.maska -ako treba odstraniti dlake ne brijati već šišati uz kožu(kliper) PRANJE KOŽE -ne benzin.pranje ruku liječnika -ster.KNS Uzorci.Eubacterium spp. paraziti – varijablno BAKTERIJEMIJA I SEPSA Uzročnici:G+bakt.:KNS.Debelo crijevo Bacteroides (fragilis.postupak Osnovno pravilo-uzorak krvi se mora uzeti prije početka antimikrobnog liječenja.lumena.Bifidobacterium spp.br.ili na sobnoj(termostat na 35)NE U HLADNJAK!! CVK FAKTORI RIZIKA Broj dana katetera..coli.2 setA HK(2aerob+2anaerob.kao da se radi o kir.alkohol zadnji -klorheksidin bolji od povidon jodida -koža potpuno suha prije insercije -zaštititi ulazno mjesto ster.ogrtač dugih rukava.Lacobacillus spp.s.enterobacter spp Intravaskularni kateteri:s.kapa. klostridije 106 to 108 CFU/g feces -kvasci.maska -ster.pranje ruku sr.supklavija najmanje rizična -svejedno gdje se postavlja(jil ili sala) -pridržavati se pravila asepse i antisepse.serratia.aureus.koja asistira.enterokok G-bakt:p.prije početka liječenja.sterilne rukavice na dezin.plahta za pokrov bolesnika -hig.zahvatu-tada je rizik od infekcije 6x manji UVJETI ASEPSE I ANTISEPSE -kir.aureus.obrisati.aeroginosa.uvjeti pod kojima je postavljen.čep bočice prebrisati alkoholom -što prije u lab.

neki respiratorni patogeni. oštećenom kožom.zglobna tek.potpis (posebni zahtjev za kulturu) UZORAK Oznaka ime i prezime.endocerviksa.spol. ekskretima.uzorci BAL UZORCI KOJI SE NE OBRAĐUJU -vrh UK.odjel. tj.procedura pri uzimanju uzorka. ako je implantiran strani materijal) DEZINFEKCIJA RUKU -najbitnija mjera sprečavanja širenja bolničkih infekcija -pranje ruku između pacijenata.ordinarijus. terapijom. nephodno ruke oprati pod tekućom vodom KIRURŠKA DEZINFEKCIJA RUKU: -reducira se rezidentna flora -pranje ruku i podlaktica detergentnim dezinficijensom (1 minuta) -sušenje i utrljavanje alkohola (3 min).soba. ost.sputum.uretre.ime osobe koja je pisala uputnicu.lohije. sluznicama -pri kontaktu s bolesnicima koji zahtijevaju mjere kontaktne izolacije – crijevni.nazofaringealni. koji mogu biti izvor infekcije za osoblje ili druge bolesnike 7 .transtrahealni aspirat. tjelesnim tekućinama.uzorak tek. Iz prostate BOLNIČKE INFEKCIJE: -infekcija se smatra bolničkom ako bolesnik u vrijeme prijema nije imao infekciju.uzork iz oka.odjel. rezistentne bakterije -nošenje rukavica nije nadomjestak za dezinfekciju ruku HIGIJENSKA DEZINFEKCIJA RUKU: -redukcija prolazne bakterijske flore -pranje ruku sapunom ili detergentnim dezinficijensom (klorheksidin glukonat.aspirati želuca novorođenčadi.datum i sat uzimanja PRIORITETNI UZORCI(nose se odmah u lab) -krv za HK.. nakon svakog dodira s krvlju.dg pacijenta.upotreba četkice samo za područje ispod noktiju MJERE IZOLACIJE ZAŠTITNA IZOLACIJA – spriječiti infekciju u imunokompromitiranih koji su visoko podložni infekcijama od drugih osoba ili iz okoline IZOLACIJA IZVORA – spriječiti prijenos mikroorganizama s inficiranih bolesnika. niti bio u inkubaciji infekcije -ako je u vezi s primijenjenim postupcima.povraćeni sadržaj NEPRIHVATLJIVI ZA ANAEROBNU OBRADU -bris cerviksa. vezanim uz boravak bolesnika -ako predstavlja komplikaciju i nastavak infektivnog procesa prisutnog u vrijeme prijema -načelno: infekcije 48 – 72 h nakon prijema i unutar 10 dana od otpusta (iznimke – infekcije kirurških rana su bolničke ako dođe do infekcije u roku od 30 dana nakon operacije.perikardijalna tek.soba.datum i sat uzimanja uzorka.vagine.atb koji prima.likvor. unutar 1 god.anatomsko mjesto uzorka.liječnik. sekretima.vrh aspiracijskog.kir.UPUTNICA IME I PREZIME.endotrahealni aspirat.amnionska tek.mjesto. providon jod) -utrljavanje alkoholnog dezinficijensa -ako su ruke vidljivo kontaminirane.dob.

posuđe i pribor za jelo) KEMIJSKI DEZINFICIJENSI: djelotvornost sredstva ovosi o koncentraciji aktivne tvari. BHS – A. virus influence. gnoj. virus zaušnjaka. diseminirani i zoster* u imunosuprimiranih. šigele. ali odstranjuje većinu patogenih mikroorganizama(noćne posude.pregače DEZINFEKCIJA -mehanička: pranje. RSV. pregače -sigurni transport rublja -oprezno rukovanje oštrim predmetima izbjegavati oživljavanje direktnim kontaktom usta na usta (bolnica) zasebna soba za pacijente koji ne mogu održavati osobnu higijenu DODATNE MJERE ZAŠTITE – SPECIFIČNE ZA POJEDINE BOLESTI/SINDROME -primijenjuju se na pacijente za koje se zna ili sumnja da su inficirani/kolonizirani epidemiološki značajnim mikroorganizmima -Jednokrevetna soba. adenovirusi). dječje bočice. TBC (jednokrevetna soba. dezinfekcija ruku 3)kontaktom. difficile.maske u krugu ~ 1 m (bolesnik pri izlazu iz sobe mora nositi masku). kašaljanja. rotavirusi.direktnim (nakon dodirivanja pacijenta). duljini djelovanja. govora. ospice. nakon kontakta s krvlju. dezinfekcija ruku. mikobakterije *dezinfekciji su najpodložniji virusi s lipidnom ovojnicom i mikoplazme DEZINFEKCIJA TOPLINOM: PASTERIZACIJA: proces koji ne dovodi do potpune sterilizacije. pneumokok. parainfluenca. nakon skidanja rukavica. influenzae. posjetitelja -multiplo rezistentne bakterije. mogu se daleko prenijeti zračnim strujama -varicela*. parvovoirus B19. rubeole) -jednokrevetna soba. serum. C. mikoplazme. tjelesnim tekućinama. B. enterovirusne infekcije. aspiracije sekreta -veće čestice.. ekskretima. naočale. indirektnim kontaktom (dodirivanje kontaminirane okoline) -osnovni način prenošenja je preko ruku osoblja. termometri) ograničeni na upotrebu samo u toj sobi -ovisno o načinu širenja uzročnika: 1)aerosolom čestice < 5 μm dugo lebde u zraku. kontaminiranim predmetima. brisanje -fizikalni postupci: toplina -kemijska: dezinficijensi *najteže je uništiti prione. adenovirusi..negativni pritisak zraka. oprema (stetoskopi.OPĆE/STANDARDNE MJERE ZAŠTITE -dezinfekcija ruku (između pacijenata. bakterijske spore. meningokok. pH. brže sedimentiraju na horizontalne podloge(H. temperaturi.maske cijelo vrijeme) 2)kapljično bolesti koje se šire kapljicama nastalim uslijed kihanja. kožne ( skabijes. pertussis. med. stafilokokne i streptokokne infekcije) -jednokrevetna soba/ kohortiranje. tijekom bronhoskopije. crijevni patogeni (salmonele. između 2 pacijenta) -rukavice (mijenjati i između dodirivanja “čistih” i “nečistih” područja istog pacijenta) -maske. ometaju djelovanje dezinficijensa) 8 . sekretima. tvrdoći vode -prije dezinfekcije obavezno mehaničko čišćenje (krv.rukavice.

60˚C.ne preporučuju se za uporabu u bolničkojsredini – neke gram – negativne bakterije mogu u njima preživjeti i razmnožavati se STERILIZACIJA STERILIZACIJA TOPLINOM – sterilizacija tolinom ili parom pod tlakom . tkanine ionsko zračenje: gama – zrake ili beta – čestice – predmeti za jednokratnu upotrebu – šprice.djelotvorna i u prisutnosti organskog materijala. a ne podnose visoke temperature (endoskopi) -toksičan – instrumente dobro isprati !!! -formaldehid – kombinacija 8% . niska cijena.metalni instrumenti.Suha sterilizacija – temp.za predmete koji ne podnose visoke temperature i vlagu. tekuća sredstva . brzo djelovanje. te tekućine. formaldehid. vrijeme. neki plastični materijali . 285 min.autoklaviranje – 15 – 30 min na temp.ostaje na materijalima nakon dezinfekcije – toksičan DEZINFICIJENSI SREDNJE I NISKE DJELOTVORNOSTI: -klorni preparati – široki spektar. nakon 30 min i na mikobaketerije.132 ˚ STERILIZACIJA PLINOVIMA – etilen oksid.ne mogu se sterilizirati metalni ili plastični predmeti neodgovarajućih dimenzija.ne na dojenačkim odjelima – hiperbilirubinemija ! -alkoholi – dezinfekcija ruku -kvarterni amonijevi spojevi – dezinficijensi niske djelotvornosti. odzračivanje 8 – 24 h -toksičnost. fungi – i virucidno. peroctena kiselina – sterilizirani predmeti se moraju isparati sterilnom vodom – moguća kontaminacija pri rukovanju nakon sterilizacije 9 .tnog formaldehida i 70 % alkohola upotreba ograničena zbog iritirajućeg i kancerogenog učinka -peroctena kiselina – mikrobicidno i sporocidno u niskim koncentracijama i nakon kraćeg vremena .traje 55 – 75 min bez odzračivanja. od 121˚. tekućine. od 160-180˚/ 2h (171 ˚C/ 1 h) .VISOKO DJELOTVORNI DEZINFICIJENSI: -glutaraldehid – djeluje baktericidno. a nakon 6 – 10 h i sporocidno -na objektima kojima je potreban visoki stupanj dezinfekcije.Temperatura. tkanine. kateteri UV – zračenje: 240 – 280 nm djeluju germicidno – uništavanje mikroorganizama u zraku i na horizontalnim površinama u operacijskim dvoranama ili laboratorijima tekući germicidi: 2% glutaraldehid . od 55˚ . tlak vodene pare . vlažnost do 90%.moraju se spravljati svježi jer stajanjem brzo gube djelotvornost ! -jodni preparati – antiseptici -fenol – ne za instrumante koji dolaze u dodir s tkivom bolesnika – iritacija.ekološki prihvatljiva sterilizacija dijalizatora -vodikov peroksid – u koncentraciji od 6% djeluje i sporocidno. staklo. H2O2. prašci. mutagenost. kancerogenost plina formaldehid: sterilizacija + odzračivanje ~ 2 h -toksičnost i kancerogenost formaldehida / napuštena metoda peroksid plazma sterilizacija: pare H2O2 u polju visokofrekventne struje -ekološki prihvatljiva metoda.za predmete od materijala koji ne podnose toplinu etilen oksid: temp.

Adeno. nukleinskih kiselina) – Elektronski mikroskop – svjetlosni mikroskop (inkluzijska tjelešca) – detekcija antigena imunofluorescentnim ili imunoenzimskim testom – metode molekularne biologije za detekciju genoma Izolacija uzročnika (kultivacija) – stanične kulture (CPE. potvrda testom neutralizacije. laboratorijski otpad (klinički materijal. potrebno i adekvatno mjesto ulaska -najveći rizik – kontaminirani oštri predmeti. krvni proizvodi. obrada -infektivni otpad se odbacuje u crvene vreće (RH). Corona.za razmnožavanje koristi DNA domaćina. 2. Echovirusi Infekcije gornjih dišnih Rhinovirus. Influenza A. RSV.2. anatomski patološki otpad. interferencije. HSV RSV. Influenza A Coxackie B Laringotraheobronhitis Parainfluenza 1. sav otpad bolesnika u izolaciji.oznaka “biohazard” -čvrste neprobojne posude za oštre predmete -infektivni otpad se autoklavira ili spaljuje -patološki otpad i oštre predmete najbolje spaliti (gube oblik i time se onemogućuje ponovna upotreba) PRIONI-abnormalni protein.3 Bronhiolitis Pneumonija Pleurodinija 10 . RSV. kulture mikroorganizama). Rhinovirusi. Rhinovirus.B. krv. hemadsorpcija. EBV Coxsackie A. Enterovirusi. zaražena tkiva životinja -rizik prijenosa infekcije preko bolničkog otpada moguće je svesti na minimum: 1.B. EBV. Rhinovirus Parainfluenza 1. Parainfluenza 1.otporan na dezinfekciju(nema lipidnu ovojnicu VIRUSI-sadrže DNA ili RNA obavijeni proteinskim omotačem. Parainfluenza 3 puteva Faringitis Adeno.ODLAGANJE BOLNIČKOG OTPADA infektivni otpad – materijali koji sadrže velik broj potencijalno patogenih mikroorganizama -mogućnost zaražavanja preko bolničkog otpada je rijetka – za nastanak infekcije osim velikog broja mikroorganizama. odjeljivanje infektivnog otpada na mjestu nastanka 2. imunofluorescencije) – oplođena jaja – pokusne životinje – bakterijske kulture Dokaz specifičnog imunog odgovora – serologija VIRUSI RESPIRATORNOG TRAKTA SINDROM NAJČEŠĆI RIJEDAK Influenza A. Parainfluenza 3 RSV.imaju lipidnu ovojnicu Izravna detekcija uzročnika ili njegovih dijelova (antigena. Corona Adeno. Parainfluenza 3. Corona Influenza A. Parainfluenza 1. Adeno.2.B. enterovirusi Influenza A. Morbilli.2. pravilno transportiranje 3. 2. Parainfluenza 1. RSV.

obrisak konjunktive -Transportna podloga na +4stC -Infektivnost održana godinama na –20 do -70stC -Postojanost virusa tjednima na + 4stC -za PCR spriječiti djelovanje nukleaze u tjelesnim tekućinama. kokošji embrio – nema CPU – Dokaz hemadsorpcija i hemaglutinacija – identifikacija Serologija . obrisak rektuma Detekcija virusa (inkluzijska tjelešca) i antigena – IFA i EIA testovima – Latex aglutinacija Serologija (RVK. obrisak rektuma. IHA PREVENCIJA INFLUENCE -Inaktivirano cjepivo za influencu A i B -Trivalentno cjepivo sadrži tipove A H3N2. ispirka nosa.retrospektivna dijagnoza – RVK.DG. sačuvati virusnu kapsidu 11 . stolica. obrisak i ispirak ždrijela.NF aspirat.RSV Detekcija antigena – brza dijagnostika detekcijom RSV antigena iz NF aspirata Izolacija virusa – iz nazofaringealnog aspirata . A H1N1 i tip B -Tipovi se revidiraju godišnje u WHO (SZO) -Cijepljenje starijih i kroničnih bolesnika. EIA.Laboratorijska dijagnostika influence Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata. NT) LAB:DG:ENTEROVIRUSI KLINIČKI UZORCI: stolica. ispirak nosa – KS.Nema cjepiva. krv.NF aspirat. ždrijela Izolacija virusa . obrisak ždrijela. ispirak nosa. mokraća.RSV immunoglobulin ADENOVIRUS.RVK. tkivo. porodica Paramyxovirus -Epidemije u zimskim i ranim proljetnim mjesecima (studeni do kraja svibnja) -Jedini rezervoar virusa je čovjek LAB. vezikularna tekućina.Serologija TH I PREVENCIJA RSV Ribavirin u aerosolu. obrisak ždrijela Serologija . EIA. EIA Respiratorni sincicijski virus -rod Pneumovirus.LAB:DG Izdvajanje virusa u staničnoj kulturi – UZORCI: NF sekret. likvor. djeca -Postvakcinalna imunost traje 8-12 mjeseci -Profilaksa amantadinom u necijepljenih LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA VIRUSA PARAINFLUENCE Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata ili ispirka ždrijela Izolacija virusa . obrisak ždrijela i spojnice oka.

XLP. erozija. HHV-2 Herpes simplex virus . encefalitis. slina. krasta. roseola infantum HHV-6 Human herpesvirus . pustula. jer bolesti nisu serotipno specifične SREDNJOEUROPSKI KRPELJNI ENCEFALITIS LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA -izdvajanje virus iz krvi i likvora na mišjoj sisančadi i KS -serologija – dokaz protutijela LIJEČENJE: nema antiviralne terapije PREVENCIJA Cijepljenje: 3 doze: 1. T-stanični limfom. genitalni her Genitalni herpes. 3. Hodgkinov limfom Asimptomatska infekcija. ispirci ždrijela.α1 2 (HSV-2) meningitis. roseola infantum. limfoproliferativne bolesti.IZOLACIJA VIRUSA izolacija iz likvora 3-8 dana. IM. Burkittov HHV-4 Epstein-Barr virus γ1 (EBV) limfom.brzi rezultat. HHV-1 Herpes simplex virus . herpes labialis.piknoza SEROLOGIJA: parni uzorci seruma ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA Identifikacija virusa – nije uvijek nužna.obrisak kože ili aspirat tekućeg sadržaja. konatalne infekcije Mononukleoza. pytiriasis HHV-7 Human herpesvirus – 7 β2 (HHV-7) rosea? Kaposiev sarkom. ali ne razlikuje HSV i VZV UZORCI za izravno dokazivanje virusa mjehurić. gingivostomatitis. 12 mjeseci + docjepljivanje svakih 3-5 godina HERPESVIRUSI OZNAKA VIRUS PODOBIT BOLESTI ELJ Gingivostomatitis. retinitis. primarni efuzijski (tekući) limfom (PEL) LAB:DG Izravna detekcija -Elektronska mikroskopija tekućine iz vezikula . spolnih organa. herpes labialis Vodene kozice.α1 1 (HSV-1) keratokonjunktivitis.CPE . KSHV) Castelmanova bolest. nazofaringealni karcinom. HHV-5 Cytomegalovirus β1 (CMV) infekcije u imunokompromitiranih. rožnice.Imunofluorescencija strugotine kože -razlikuje HSV i VZV 12 . zoster HHV-3 Varicella zoster virus α2 (VZV) Infektivna mononukleoza (IM).6 β2 (HHV-6) (Exanthema subitum) Mononukleoza?. neonatalne infekcije. multicentrična HHV-8 Human herpesvirus – 8 γ2 (HHV-8. bioptat mozga Mikroskopski preparat multinuklearne gigantske stanice – nije tipno specifično.

sjemena tekućina. EM – stanične kulture.IgM anti-HAV u serumu EIA Prošla infekcija ili imunost . cervikalna sluz. DIF. slezena. biopsijski uzorci tkiva (limfni čvor.KIP) -kod djece najčešći-rota I adenovirud. posebna bojanja HEPATITIS VIRUSI LAB:DG:HAV Akutna infekcija . uključujući atipične limfocite SERUM : -pozitivna heterofilna protutijela (od kraja prvog tjedna bolesti do nekoliko mjeseci) -EBV specifična protutijela IgM i IgG (VCA.a odrasli norovirusi Bakteriološka obrada stolice – Hemokultura Virološka obrada stolice – BRZA DIJAGNOSTIKA – dokaz antigena .lateks aglutinacija. RT-PCR iz stolice.PCR rutinski se koristi za dijagnozu herpes simplex encefalitisa Izolacija virusa + tipizacijaLako se kultiviraju. EA. sekret rodnice i vrata maternice. biološki pokus Parasitološka obrada stolice – koprokultura. EIA. jetra. suze. – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI 13 . EBNA) – EIA. tkivo uzeto za transplantaciju Detekcija virusa -Mikroskopiranje uzoraka tkiva i mokraće – citomegalične stanice s inkluzijskim tjelešcima u staničnoj jezgri -Dokaz antigena s obilježenim monoklonskim protutijelima ili pomoću DNK proba u stanicama i tkivu (PCR) -Izolacija u staničnoj kulturi ljudskih fibroblasta SEROLOGIJA – određivanje protutijela IgM i IgG EBV UZORCI za dokaz virusa -ispirak grla.IgG anti-HAV u serumu EIA Stanična kultura – zahtjevna. tumor) -Rijetko se izolira (B-limfociti ljudskog fetusa) -Limfocitoza. EIA. traje najmanje 4 tjedna – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI! Izravna DETEKCIJA – EM. ~ 1-5 dana za rezultat SEROLOGIJA – tipno specifični testovi CMV UZORCI za dokaz virusa -tjelesne tekućine: mokraća. limfociti periferne krvi. amnionska tekućina. ispirak ždrijela. IFA) LIJEČENJE: simptomatsko PROLJEVI(AIP. majčino mlijeko. IFA Postupci molekularne dijagnostike (genske probe. krv. slina.

heteroseksualni put prijenosa 2)Krv i krvni pripravci -iv. inficirani putem kontaminiranog faktora VIII prije uvođenja testiranja krvi) -u zdravstvenim organizacijama (transkutani (perkutani) doticaj s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama) -prijenos transfuzijskim pripravcima .U Hrvatskoj uvedeno 1987. VIRUS HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV) HIV-1 je predominantni virus odgovoran za globalnu pandemiju HIV-2 pokazuje 40% nukleotidnu homologiju s HIV-1 HIV-2 je najrasprostranjeniji u Africi PRIJENOS HIV-a 1)Spolni put -muški homoseksualci. narkomani -hemofiličari HCV Rizični čimbenici za prijenos -Transfuzije ili transplantacije od inficiranog donora -Iv. Namjena je kao za HCV-RNK. Prvenstveno se koriste za praćenje odgovora na antiviralnu terapiju. Mogu se koristiti u dijagnostici akutne faze.u stalnom padu i iznosi manje od 3%.Americi. HCV-antigen dostupna EIA za HCV antigen. postnatalno dojenjem 14 . narkomani -Hemodijaliza (godinama na terapiji) -Ubodni incident -Anti-HCV pozitivni kontakti (zajedničko kućanstvo) -Brojni spolni partneri -HCV-inficirana majka – prijenos na čedo LAB:DG:HCV HCV protutijela -za dijagnostiku HCV infekcije općenito.druga najveća grupa u Europi i S. nisu za dijagnostiku akutne faze budući da do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna nakon infekcije HCV-RNK dostupne različite metode. PCR i “branched” DNK. perinatalno tijekom poroda. ovisnici . no jednostavnija za izvođenje. nije sasvim isključen  «period prozora»  akutna faza HIV bolesti  protutijela se još nisu stvorila -Transplantacije i umjetna oplodnja 3)Vertikalni prijenos – od majke na dijete – transplacentarno.HBV Cijepljenje započelo 1981. npr. RIZIČNE SKUPINE -zdravstveni radnici i djelatnici u zdravstvu -djeca HBV pozitivnih majki -rođaci i bliski kontakti kroničnih HBV nositelja -pacijenti na hemodijalizi -osoblje i štićenici ustanova za mentalno hendikepirane -iv. -Hemofiličari (jedna od prvih rizičnih grupa.

pro-DNK .primjenjuju se na sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu TJELESNE TEKUĆINE: KRV. pravilno odložiti otpadni materijal -Kontaminirane predmete/aparate koji se ponovo koriste treba sterilizirati. ELISA) – visoka osjetljivost i specifičnost – PROBLEM: mogući lažno pozitivni i lažno negativni testovi Potvrdni testovi – Western blot (WB). SPERMA. SLINA. zaštitne naočale i maske treba nositi kad postoji mogućnost raspršivanja i aerosolizacije krvi i drugih tjelesnih tekućina -Rukovanje s oštrim predmetima . niti se na njih vraća poklopac -Mrlje od krvi . SUZE. LIA (line immunoblot) – “zlatni standard” u serološkoj dijagnostici dodatni lab:testovi -Rano postavljanje dijagnoze: -detekcija HIV-antigena.maske i baloni za umjetnu ventilaciju trebaju biti lako dostupni radi smanjenja direktnog kontakta kod umjetnog disanja -Zdravstveni radnici s otvorenim ranama i vlažnim dermatitisom trebaju izbjegavati izravni kontakt s bolesnicima i ne bi smjeli rukovati s kontaminiranim materijalom -Bolesnike zaražene HIV-om nije potrebno posebno izolirati osim u slučajevima kad boluju od prenosivih oportunističkih bolesti 15 . EJAKULAT. VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET.zatim ukloniti mrlju. -Laboratorijski rad: obavezno nositi rukavice tijekom rukovanja s tjelesnim tekućinama. a ako nije moguće dezinficirati dezinficijensima visokog stupnja -Kardiopulmonalna resuscitacija .ne treba posebno označavati. ne lome. nakon skidanja rukavica te odmah ako su ruke vidljivo kontaminirane -Rukavice se moraju nositi kada postoji mogućnost dodira s krvi i drugim tjelesnim tekućinama -Pregače. MAJČINO MLIJEKO -Higijensko pranje ruku – ruke treba prati prije i nakon dodira s bolesnicima.pažljivo . dekontaminirati radne površine nakon vidljivog zagađenja i završetka rada. sa svim uzorcima se postupa jednako! -TRANSPORT materijala u čvrstom kontejneru da ne dođe do razbijanja i razlijevanja.obavezno odlagati u neprobojne posude -Igle se nikad ne diraju.RNK HIV -HIV viremija – razina virusa HIV (HIV viral load) u krvi mjeri se određivanjem HIV-RNK metodama molekularne dijagnostike: RT-PCR. NASBA ili bDNK -HIV-antigen – određivanje Ag u serumu ELISA testom – kombinirani testovi za istovremenu dijagnostiku Ag i At iz istog uzorka smanjen “window period” na  3 dana prevencija STANDARDNE MJERE PREDOSTROŽNOSTI . sve postupke izvoditi u rukavicama -Uzorci za laboratorijske pretrage .prvo staviti upijajuće jednokratne ubruse. onečišćenje oprati sapunicom te dezinficirati površinu 0. zabranjeno pipetiranje ustima. razrijediti 4% varikinu vodom 1:10). ne svijaju.5% otopinom hipoklorita (npr. PREEJAKULAT. LIKVOR.Lab:dgHIV Screening testovi – imunoenzimski testovi (EIA. URIN.

HAV hipoklirit (2% tijekom epidemije) IZRAVNI HSV Izolacija Zaštitna odjeća. Parotitis. rukavice izolacija Higijensko pranje ruku Jednokrevetna soba Pranje površina 0. pranje ruku. Parvovirus FEKO-ORALNO Rotavirus Jednokrevetna soba Pranje ruku (70-95% Virusi alkohol) gastroenteritisa Pranje površina 0. naočale tijekom vađenja krvi i tjelesnih tekućina.5% Na-hipokloritom i 70% alkoholom nakon jedne minute -Za dekontaminaciju pribora za jelo dovoljni su standardni postupci (topla voda sa sapunicom ili detergentom) -voda mora biti toliko topla da se moraju koristiti rukavice. a nakon pranja se posuđe suši -Krvlju uprljano rublje i posteljinu treba staviti u nepropusne vreće. izolacija Pranje površina 0. rukavice. VZV. Zaštitna odjeća. hemoragijske bolesnika. Pranje onečišćenih površina i bolničkog materijala 1% hipoklorit Virus Obvezna izolacija Kompletna zaštitna odjeća.1% Enterovirusi. KONTAKT Adenovirusi (adenovirusi). fenolima i paraformaldehidom -na temperaturi od 56-600C nakon oko 30 minuta -0. hipokloritom. temperatura pranja treba biti 710C ili viša kroz 25 minuta -Kontaminirani materijal treba staviti u dvostruke vreće -Oštre predmete treba staviti u neprobojni kontejner ŠIRENJE VIRUS IZOLACIJA ZAŠTITNE MJERE BOLESNIKA Uobičajena mjera.1% imunodeficijentnih hipoklirit bolesnika (HSV) PARENTERALNO HBV Rukavice u dodiru sa HCV sekretima. Rubela. HIV maske. Parainfluenca. Ospice. što Pranje onečišćenih površina groznice manje osoba u 1% hipolklorit. RSV.1% hipoklirit DIŠNIM PUTEM Influenca.Inaktivacija HIV-a: -alkoholom.Zaštitna odjeća. a potom dodiru s raskuživanje formalinom bolesnikom 16 . vodikovim peroksidom.

17 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful