BAKTERIJE -jednostanični organizmi bez izražene jezgre-prokarioti -sastoji se od:citoplazmatska membrana(fosfolipid i protein) Stanična stijenka(sloj

peptidoglikana,G- bakterije imaju lipopretein) -G-bakterije imaju tanki sloj peptidoglikana,a G+debeli sloj(bojanje po gramu) Kapsula-glikokaliks(polisaharid) Pili,fimbrije(pokretljivost,prijanjanje,virulencija) -po obliku:koki,štapići,spirili,vibrioni,spirohete -s obzirom na uvjete rasta:aerobi,anaerobi,mikroaerofili,fakultativni anaerobi(mikoplazma spp.;gardanella spp) 1. AEROBNE BAKTERIJE: - non – fermentori (Pseudomonas spp., Acinetobacter spp./u vlažnom okolišu – bol.inf. - vibrionaceae (V. cholerae) - Legionella, Francisella - gram – negativni koki (Neisseria meningitidis, - aerobni gram – pozitivni bacili – Bacillus spp, Listeria, Erysipelothrix, Nocardia, Streptomyces - rikecije 2. FAKULTATIVNI ANAEROBI  gram – pozitivni koki: - stafilokoki – ( Staphylococcus aureus, KNS)/FF kože, kožne inf., bolničke infekcije - streptokoki -( BHS – A, Streptococcus pneumoniae)FF respiratorni trakt/ resp. infekcije  enterobakterije ( E. coli, Klebsiella spp. Proteus spp., Enterobacter spp., Serratia spp., Salmonella spp.)GI čovjeka kao FF ili prim. Patogeni/GI inf, urinarne, bolničke infekcije  Mycoplasma spp (kapnofilne bakterije)  Gardnerella spp 3.MIKROAEROFILNE BAKTERIJE Campylobacter spp,Helycobacter pylori,Haemophilus spp 4. ANAEROBNE BAKTERIJE - u slobodnoj prirodi – stanovnici tla - normalna flora na koži, sluznicama čovjeka i životinja  sporogeni anaerobi – najčešći uzročnici infekcija – egzogeni patogeni ( mogu biti i dio normalne flore, te sudjelovati i u endogenim anaerobnim infekcijama) - najčešći uzročnici egzogenih anaerobnih infekcija: Clostridium tetani (tetanus) Clostridium botulinum (botulizam)  asporogeni anaerobi – dio normalne flore – endogeni oportunistički patogeni – često sinergizam s fakultativnim anaerobima koji istovremeno uzrokuju infekciju ( potroše kisik u tkivu i time omoguće rast anaerobima) -najčešći uzročnici endogenih anaerobnih infekcija: Bacteroides fragilis (kolon), Prevotella (usna šupljina), Fusobacterium spp. ( usna šupljina, kolon),Actinomyces spp. ( usna šupljina), Clostridium spp. (kolon; ili egzogeno iz tla), Peptostreptococcus spp. ( usna šupljina, kolon) Mehanizmi djelovanja antibiotika ometanje sinteze staničnog zida,ometanje funkcije citoplazmatske opne,ometanje sinteze proteina,ometanje sinteze nukleinskih kiselina osjetljivost bakterija na antibiotike ovisi o:specifičnoj građi i stečenoj otpornosti na antibiotik 1

educirano osoblje -kateterizirati samo kada je neizbježno -važnost pranja ruku za osoblje -prilikom postavljanja sterilan pribor i mjere asepse -sustav odvodnje stalno zatvoren -uzorke mokraće uzimati aseptičnim tehnikama -održavati prohodnost otjecanja urina -izbjegavati mogučnost vraćanja mokraće *mikroskopska pretraga mokraće uključuje samo leukocite i bakterije TRAJNI KATETER -kirurški do 7 dana -mjerenje diureze 7-30 dana -retencija urina1-30 dana -inkontinencija više od 30 dana 2 .uzorak odmah u lab.na +4 do 24 h -kateterizacija mok.MOKRAĆNI SUSTAV -sterilno osim distalnog dijela uretre(stafilokoki.mjesta na kateteru.proteus.SUSTAVA -80% povezane s kateterizacijom Greške:nedovoljno aseptična kateterizacija.streptokoki-norm.enetrobakter.bočicu.proteus spp) -enterococcus spp.s.prvo urin po uputi.epidermidis *bakterije-enterobakterije.pseudomonas aeruginosa.:candida albicans.mlaz u ster.pranje i dez.-vrh u./do 2h na sobnoj.th.s.) -3 načina nastanka infekcije-ascendentni put(iz uretre) -hematogeni put(bakterijemija) -limfni put(rijetko) *uzročnici infekcija je normalna crijevna flora: -enterobakterije(e.mjehura -suprapubična punkcija URINOKULTURA Prvi jutarnji urin.što prije u lab .adenovirusi *paraziti-klamidija trahomatis najčešća UZIMANJE I TRANSPORT UZORAKA -tehnika srednjeg mlaza-prva jutarnja mokraća nakon higijene spolovila.CMV.potom ejakulat u posebnu posudu.kolonizacija vrećice.sr.c.što prije u lab. Posudu.odmah u lab ili na +4 do 24h BOLNIČKE INFEKCIJE MOK.vraćanje kont.aspiracija iglom 5-10ml.klebsiela.k se ne obrađuje jer je kontaminiran florom ušća uretre PREPORUKE ZA SPREČAVANJE INFEKCIJE -protokoli.kontaminacija za vrijeme odvodnje urina.odvajanje katetera i odvodne cijevi.aureus.a na +4 do24 h EJAKULAT 3 dana seksualnog suzdržavanja.enterokoki.uzeti sr.coli.klebsiella. Mlaz u steer.+bol.na dugoj antb.serratia *gljive-dijab.laktobacili.glabrata *virusi-HSV.nakon toalete vodom i sapunom(ne brisati).urina u mjehur UZIMANJE URINA IZ KATETERA .

pa se uzima na način da se lagano zarotira bris.klostridium) -niske patogenosti dok se ne unesu u tkivo.a kod zatvorenog sustava se odlaže do 30-og dana Rizični faktori periuretralna kolonizacija uropatogenim bakterijama. pere ruke pjenušavim klorheksidinom kojim se opere i spolovilo.set za previjanje.bez antibiotika -alternative trajnom kateteru(kondom kateter.Corynebacterium spp (difteroidi) Propionobacterium spp (anaerobni difteroidi).Enterococcus spp.trajna: s.enterobakterije(klebsiela.suprapubična kateterizacija) POSTAVLJANJE U.prolazna: s.te u transportnu podlogu odmah u lab.a kod žena bris uretre i cerviksa Bris za bakteriologiju-zajedno sa sluzi Bris na mikoplazme-mikopl. f.epidermidis.dokumentacija njege SPOLNI SUSTAV NORMALNA FLORA:Lactobacillus.. ostali anaerobi Pseudomonas aeruginosa. HSV SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI -najčešći uzročnici:gonokok.infekcija Koža.Gardnerella vaginalis Mycoplasma spp.napuhati balon ster.p.pranje ruku+rukavice.voditi pisanu dokumentaciju.teško se odstranjuje Flora kože.BAKTERIURIJA(VIŠE ILI JEDNAKO 10 NA 5 BAKTERIJA) -kod folyevog katetera unutar 7 dana.enterobakterije * POTENCIJALNI PATOGENI:Neisseria gonorrhoeae. Chlamydia trachomatis -nebakterijske – Trichomonas vaginalis.lako se odstranjuje pranjem i dez.pseudomonas.transportna podloga i odmah u lab.glukonatom 0.mikoplazme -kod muškaraca uzima se ejakulat i bris uretre.Candida species * POTENCIJALNI PATOGENI: Staphylococcus aureus.aureus.kvasci(klamidija.uzrokuje većinu bol.klamidija.Streptococcus pyogenes.izvaditi što je prije moguće NJEGA U.pa bris dobro zarotirati da bi st.mjenjati p.K Mjere asepse.Haemophilus ducreyi Treponema pallidum.sterilan pribor.intrauretralni kateter.ušće uretre sa pl.nalazi se na površini.med.Mobiluncus spp i ost anaerobi.ostale na brisu.s.plivasept glukonat 0. nosno predvorje NORMALNA FLORA: Staphylococcus aureus.dijabetes. KOŽA i KIRURŠKE RANE Flora kože.vrh katetera premazati s sterilnim kliznim sredstvom.05%.05 %za toaletu ulaznog mjesta. Candida albicans.o.hig.Staphylooccus epidermidis.Bacteroides .na površini epitelnih st.intermitentna kateterizacija.enterobakterije 3 .kratko preživljava na koži.Clostridium.difteroidi.K Vrećicu prazniti ili mjenjati. Bris za klamidije-unutar epitelnih st. Bacteroides spp. zvukovod.serratia) -visoke patogenosti.Clostridium spp.greške u njezi katetera.žene.

tupferom s f.U KIRURGIJI -pridržavanje mjera asepse i antisepse -dobra kir.Staphylococcus aureus Streptococcus pneumoniae.odmah u lab.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.sterilna posuda ili čvrsto obrisati brisom(2 kom).Streptococcus pyogenes.BHS-A)mjere asepse i antisepse.Neisseria gonorrhoeae.o odjeći i obući osoblja u sali.ruku.biopsijom nakon nekrektomije -gnojni proces-pomoću igle i šprice.enterokoki.pranje i dez.Moraxella spp.uvijek 2 brisa(1-priprema direktnog preparata)nije prikladan za anaerobnu kulturu.odmah u lab.punktat kao kod otvorenog apscesa Fistula otvor očistiti ster.tehnika -odgovarajuće antimikrobna profilaksa -dobar program za kontrolu bol.tupferom s f.coli.ili na sobnoj do 2 h Duboke gnojne lezije(otvoreni apscesi) Očistiti ster.eksudat se aspirira i uštrca u ster.transportna podloga.pseudomonas aeruginosa IZVOR INFEKCIJE:sam bolesnik(koža.manje materijala.prostora.osoblje u sali i odjelu.većoj od 1ml.pranju i dez.čvrsto brisom obrisati rubove i dno rane-samo aerobna obrada -tkivo dobiveno biopsijom može se obraditi aerobno i anaerobno Očistiti ster.Oko (konjunktiva) NORMALNA FLORA vjeđe: Corynebacterium xerosis (difteroid).gnoj aspirirati(više od 1 ml).aureus.transportna podloga. VAŽNA:higijena ruku.kir.bočicu s anaerobnom transportnom podlogom.u akutnom resp.NA +4 DO 24H(TRANSPORTNE PODLOGE ZA SLANJE NA VEĆE UDALJENOSTI) -s mjesta infekcije(dublji dijelovi rane) -žive uzročnike infekcije možemo naći u vitalnom tkivu.manje je poželjan brispodložan sušenju.o.nosno kliconoštvo(MRSA. Zatvoreni apsces Dezinfekcija kože alkoholom ili plivasept glukonatom.Propionobacterium POTENCIJALNI PATOGENI: Haemophilus spp.e. uštrca u ster.o.uvijek aerobna i anaerobna obrada.poslije op.sluznice).o.ne nekrotičnom -najbolji je uzorak uzet kir.klorheksidin.gnoj aspirirati iglom išpricom u kol.Pseudomonas aeruginosa Uzročnici infekcija kir.infekcija Protokoli za:pripremu kože op.polja.izmjeni filtara za zrak. tupferom s f.rane:s.kontrola sterilizacije UZORCI ODMAH U LAB.infektu ne u kontakt s bolesnicima -površine nisu od velikog značaja za prijenos infekcije ukoliko se svi pridržavaju pravila asepse i antisepse PREVENCIJA INF.lako se kontaminira -otvorene rane i apscesi-odstraniti što više površinske flore.okolina -infekcija može nastati za vrijeme op.odmah u lab. Bris Nakon čišćenja protrljati rub zdravog tkiva.Staphylococcus epidermidis.lab 4 .

Peptococcus i Peptostreptococcus Fusobacterium.o.po2ml.s.dekubitalni ulkus. Fragilis).hemofilus influence.opekotina očistiti ster.pneumoniae.bakt.u ster.bioptat pluća.Bacteroides (ne B.laktobacilus.a od bakterija:k.ili na 37/6h -m.+gljive :candida.70%alkohol.moraxella kataralis Kronični bronhitis:moraxella kataralis.Staph.šigela.Veillonella.usna šupljina i orofarniks -viridans streptokoki.LISTERIA Lumbalna punkcija Dez.moraxella lacunata.jodni preparat.lab.kampilobakter coli. RESPIRATORNI SUSTAV Normalna flora -streptokoki viridans.uzeti bioptat iglom iz vitalnog tkiva.posudu bez transportne podloge.paraziti. epidermidis .h.xenopi -materijal uključuje sputum.s.COLI.likvor u 3-4 ster.epruvete s navojem.aureus Pneumonije:s.bronhiolitis:virusi.o.bakteroides Patogeni-kampilobakter jejuni.nakaslje se iz dubine.e coli.gljive.kod djece bortadella pertusis(obavezno cijepljenje)mikoplazma pneumonije.klebsiela pneumonije MATERIJALI Sputum.tupferom s f.manja kontaminacija TBC Uzročnici-mikoplazma tuberculosis.benzin.mikroskopiranje po gramu.FLORA:400 vrsta mikroorg virusi.transport odmah.najbolje ujutro.ozaenae Akutni bronhitis.povremeno s.bujon identificirati bakteriju PROBAVNI SUSTAV NORM.BAL(fiberoptična bronhoskopija) bol ispire ždrijelo f.etamoeba histolitika.pp napraviti nekrektomiju.criptosporodium 5 .Bordetella pertusis ezofagus.metilenskim modrilom i ziehl-neelson)nasaditi na KA.enterovirus Paraziti:giardia lambia.Actinomyces POTENCIJALNI PATOGENI: BHS – A.HNS.aureus Rinitis.adenovirus.salmonela.većina anaerobi NORMALNA FLORA. Virusi:rota.BHS-B.kansassi.influence.te ispirak želuca(metoda ziehl-neelsen) CNS MENINGITIS UZROČNICI:E.dobar sputum ima manje od 10 epitelnih st..moraxela kataralis. duodenum POTENCIJALNO PATOGENI:helicobacter pylori Jejunum-ileum-kolon Normalno:eneterobakterije.pneumoniae.kože.a više od 20PMN u jednom vidnom polju te 1 uzročnik uzgoj na Krvni agar transtrahealni aspirat-kad nema iskašljaja ili nema reakcije na dani atb.enterokoki.obrađuje se kvantitativno.3-4 preparata iz sedimenta(bojanje po gramu.hemofilus hemoliticus.Neisseria gonorrhoeae.mikobakterije-m.ili 2 brisa(rub zdravog tkiva)transportna podloga.čokoladni. želudac.m.bio obrada likvora:centrifugirati.rinosinusitis -najčešće virusi.Corynebacterium diphteriae.

enterokok G-bakt:p.aureus.kapa.ili na sobnoj(termostat na 35)NE U HLADNJAK!! CVK FAKTORI RIZIKA Broj dana katetera.Debelo crijevo Bacteroides (fragilis.gazom ili prozirnom prekrivkom NJEGA cvk -pristup higijenski opranim rukama -oprati ruke po skidanju gaze -Kožu oko ulaza očistiti gazom i hidrogenom -dezinficirati alkoholnim klorheksidinom -staviti novu pokrivku 6 .br.Lacobacillus spp.koja asistira.)s različitih mjesta u razmaku od 10min.aeroginosa. 107 to 108 CFU/g feces -enterobakterije.utrljavanje alkoh.s.obrisati.mjesto insercije.pranje ruku liječnika -ster.serratia.alkohol zadnji -klorheksidin bolji od povidon jodida -koža potpuno suha prije insercije -zaštititi ulazno mjesto ster.uvjeti pod kojima je postavljen.KNS Uzorci.rukavice.prije početka liječenja.čep bočice prebrisati alkoholom -što prije u lab.Eubacterium spp.Bifidobacterium spp.rukeOd središta prema van kružnim pokretima prati kožu sterilnim tupferima i klorheksidin alkoholom 3x.e.supklavija najmanje rizična -svejedno gdje se postavlja(jil ili sala) -pridržavati se pravila asepse i antisepse. aerobni i anaerobni streptokoki.kao da se radi o kir.pustiti da ishlapi -bez ponovnog palpiranja učiniti venepunkciju.higijena pri njezi i pristupu kateteru.antiseptik -palpacija vene.coli. klostridije 106 to 108 CFU/g feces -kvasci.inkubacija 5-7 dana/35-37˚c -bolesnici na antimikrobnoj th-6setova unutar 48h neposredno prije sljedeće doze atb(10-30ml odrasli.plahta za pokrov bolesnika -hig.lumena. paraziti – varijablno BAKTERIJEMIJA I SEPSA Uzročnici:G+bakt.enterobacter spp Intravaskularni kateteri:s.aureus..zahvatu-tada je rizik od infekcije 6x manji UVJETI ASEPSE I ANTISEPSE -kir.maska -ako treba odstraniti dlake ne brijati već šišati uz kožu(kliper) PRANJE KOŽE -ne benzin.postupak Osnovno pravilo-uzorak krvi se mora uzeti prije početka antimikrobnog liječenja.ogrtač dugih rukava.2 setA HK(2aerob+2anaerob.1-5ml djeca)omjer1:10 ili 1:20 -2 seta=1ae+1anae=1set za HK-uvijek iz periferne vene a iz CVK samo kada želimo dokazati kateter sepsu(tada paralelno vadimo i iz periferije) PRIPREMA KOŽE ZA VAĐENJE HK -pranje ruku sapunom i vodom.maska -ster.:KNS.sterilne rukavice na dezin.pranje ruku sr.

nakon svakog dodira s krvlju.ime osobe koja je pisala uputnicu.dob. Iz prostate BOLNIČKE INFEKCIJE: -infekcija se smatra bolničkom ako bolesnik u vrijeme prijema nije imao infekciju.endocerviksa.uzorci BAL UZORCI KOJI SE NE OBRAĐUJU -vrh UK. ekskretima.ordinarijus.endotrahealni aspirat.vrh aspiracijskog.uretre. nephodno ruke oprati pod tekućom vodom KIRURŠKA DEZINFEKCIJA RUKU: -reducira se rezidentna flora -pranje ruku i podlaktica detergentnim dezinficijensom (1 minuta) -sušenje i utrljavanje alkohola (3 min). niti bio u inkubaciji infekcije -ako je u vezi s primijenjenim postupcima. tj.datum i sat uzimanja uzorka. sekretima.upotreba četkice samo za područje ispod noktiju MJERE IZOLACIJE ZAŠTITNA IZOLACIJA – spriječiti infekciju u imunokompromitiranih koji su visoko podložni infekcijama od drugih osoba ili iz okoline IZOLACIJA IZVORA – spriječiti prijenos mikroorganizama s inficiranih bolesnika. koji mogu biti izvor infekcije za osoblje ili druge bolesnike 7 . oštećenom kožom.odjel.odjel.likvor.spol. ost. ako je implantiran strani materijal) DEZINFEKCIJA RUKU -najbitnija mjera sprečavanja širenja bolničkih infekcija -pranje ruku između pacijenata. vezanim uz boravak bolesnika -ako predstavlja komplikaciju i nastavak infektivnog procesa prisutnog u vrijeme prijema -načelno: infekcije 48 – 72 h nakon prijema i unutar 10 dana od otpusta (iznimke – infekcije kirurških rana su bolničke ako dođe do infekcije u roku od 30 dana nakon operacije.dg pacijenta. terapijom.vagine..atb koji prima.mjesto.UPUTNICA IME I PREZIME.nazofaringealni.soba.procedura pri uzimanju uzorka.sputum. sluznicama -pri kontaktu s bolesnicima koji zahtijevaju mjere kontaktne izolacije – crijevni.transtrahealni aspirat. providon jod) -utrljavanje alkoholnog dezinficijensa -ako su ruke vidljivo kontaminirane.aspirati želuca novorođenčadi.lohije. tjelesnim tekućinama. rezistentne bakterije -nošenje rukavica nije nadomjestak za dezinfekciju ruku HIGIJENSKA DEZINFEKCIJA RUKU: -redukcija prolazne bakterijske flore -pranje ruku sapunom ili detergentnim dezinficijensom (klorheksidin glukonat.potpis (posebni zahtjev za kulturu) UZORAK Oznaka ime i prezime.uzork iz oka.soba.povraćeni sadržaj NEPRIHVATLJIVI ZA ANAEROBNU OBRADU -bris cerviksa.kir. neki respiratorni patogeni.uzorak tek.datum i sat uzimanja PRIORITETNI UZORCI(nose se odmah u lab) -krv za HK. unutar 1 god.perikardijalna tek.zglobna tek.liječnik.amnionska tek.anatomsko mjesto uzorka.

ometaju djelovanje dezinficijensa) 8 . serum. virus influence. temperaturi. RSV. sekretima. adenovirusi. oprema (stetoskopi. parvovoirus B19. meningokok. enterovirusne infekcije. gnoj. posuđe i pribor za jelo) KEMIJSKI DEZINFICIJENSI: djelotvornost sredstva ovosi o koncentraciji aktivne tvari. stafilokokne i streptokokne infekcije) -jednokrevetna soba/ kohortiranje. ali odstranjuje većinu patogenih mikroorganizama(noćne posude. adenovirusi). šigele. rotavirusi. tjelesnim tekućinama. posjetitelja -multiplo rezistentne bakterije. med. nakon kontakta s krvlju. bakterijske spore. tijekom bronhoskopije. influenzae. rubeole) -jednokrevetna soba. C.. B.negativni pritisak zraka.maske u krugu ~ 1 m (bolesnik pri izlazu iz sobe mora nositi masku). aspiracije sekreta -veće čestice. kožne ( skabijes. virus zaušnjaka. naočale. difficile..pregače DEZINFEKCIJA -mehanička: pranje. crijevni patogeni (salmonele. govora. pertussis.direktnim (nakon dodirivanja pacijenta). tvrdoći vode -prije dezinfekcije obavezno mehaničko čišćenje (krv. parainfluenca. indirektnim kontaktom (dodirivanje kontaminirane okoline) -osnovni način prenošenja je preko ruku osoblja. mogu se daleko prenijeti zračnim strujama -varicela*. diseminirani i zoster* u imunosuprimiranih. pH. brisanje -fizikalni postupci: toplina -kemijska: dezinficijensi *najteže je uništiti prione. mikoplazme. nakon skidanja rukavica. brže sedimentiraju na horizontalne podloge(H. pregače -sigurni transport rublja -oprezno rukovanje oštrim predmetima izbjegavati oživljavanje direktnim kontaktom usta na usta (bolnica) zasebna soba za pacijente koji ne mogu održavati osobnu higijenu DODATNE MJERE ZAŠTITE – SPECIFIČNE ZA POJEDINE BOLESTI/SINDROME -primijenjuju se na pacijente za koje se zna ili sumnja da su inficirani/kolonizirani epidemiološki značajnim mikroorganizmima -Jednokrevetna soba. termometri) ograničeni na upotrebu samo u toj sobi -ovisno o načinu širenja uzročnika: 1)aerosolom čestice < 5 μm dugo lebde u zraku. dezinfekcija ruku. kontaminiranim predmetima. BHS – A. TBC (jednokrevetna soba.rukavice.maske cijelo vrijeme) 2)kapljično bolesti koje se šire kapljicama nastalim uslijed kihanja. ospice. između 2 pacijenta) -rukavice (mijenjati i između dodirivanja “čistih” i “nečistih” područja istog pacijenta) -maske.OPĆE/STANDARDNE MJERE ZAŠTITE -dezinfekcija ruku (između pacijenata. dječje bočice. duljini djelovanja. pneumokok. mikobakterije *dezinfekciji su najpodložniji virusi s lipidnom ovojnicom i mikoplazme DEZINFEKCIJA TOPLINOM: PASTERIZACIJA: proces koji ne dovodi do potpune sterilizacije. kašaljanja. ekskretima. dezinfekcija ruku 3)kontaktom.

formaldehid.Temperatura. niska cijena.moraju se spravljati svježi jer stajanjem brzo gube djelotvornost ! -jodni preparati – antiseptici -fenol – ne za instrumante koji dolaze u dodir s tkivom bolesnika – iritacija.metalni instrumenti.60˚C. peroctena kiselina – sterilizirani predmeti se moraju isparati sterilnom vodom – moguća kontaminacija pri rukovanju nakon sterilizacije 9 . tekućine.tnog formaldehida i 70 % alkohola upotreba ograničena zbog iritirajućeg i kancerogenog učinka -peroctena kiselina – mikrobicidno i sporocidno u niskim koncentracijama i nakon kraćeg vremena . 285 min.za predmete koji ne podnose visoke temperature i vlagu. vrijeme. fungi – i virucidno. od 160-180˚/ 2h (171 ˚C/ 1 h) .Suha sterilizacija – temp. od 55˚ . kateteri UV – zračenje: 240 – 280 nm djeluju germicidno – uništavanje mikroorganizama u zraku i na horizontalnim površinama u operacijskim dvoranama ili laboratorijima tekući germicidi: 2% glutaraldehid . prašci.autoklaviranje – 15 – 30 min na temp. vlažnost do 90%.traje 55 – 75 min bez odzračivanja. tkanine ionsko zračenje: gama – zrake ili beta – čestice – predmeti za jednokratnu upotrebu – šprice. staklo. tlak vodene pare . od 121˚.za predmete od materijala koji ne podnose toplinu etilen oksid: temp. tkanine.VISOKO DJELOTVORNI DEZINFICIJENSI: -glutaraldehid – djeluje baktericidno.132 ˚ STERILIZACIJA PLINOVIMA – etilen oksid. odzračivanje 8 – 24 h -toksičnost. kancerogenost plina formaldehid: sterilizacija + odzračivanje ~ 2 h -toksičnost i kancerogenost formaldehida / napuštena metoda peroksid plazma sterilizacija: pare H2O2 u polju visokofrekventne struje -ekološki prihvatljiva metoda. mutagenost.ne na dojenačkim odjelima – hiperbilirubinemija ! -alkoholi – dezinfekcija ruku -kvarterni amonijevi spojevi – dezinficijensi niske djelotvornosti. a ne podnose visoke temperature (endoskopi) -toksičan – instrumente dobro isprati !!! -formaldehid – kombinacija 8% . nakon 30 min i na mikobaketerije. tekuća sredstva . a nakon 6 – 10 h i sporocidno -na objektima kojima je potreban visoki stupanj dezinfekcije. brzo djelovanje.ekološki prihvatljiva sterilizacija dijalizatora -vodikov peroksid – u koncentraciji od 6% djeluje i sporocidno.ostaje na materijalima nakon dezinfekcije – toksičan DEZINFICIJENSI SREDNJE I NISKE DJELOTVORNOSTI: -klorni preparati – široki spektar. neki plastični materijali .djelotvorna i u prisutnosti organskog materijala. te tekućine.ne mogu se sterilizirati metalni ili plastični predmeti neodgovarajućih dimenzija. H2O2.ne preporučuju se za uporabu u bolničkojsredini – neke gram – negativne bakterije mogu u njima preživjeti i razmnožavati se STERILIZACIJA STERILIZACIJA TOPLINOM – sterilizacija tolinom ili parom pod tlakom .

2. zaražena tkiva životinja -rizik prijenosa infekcije preko bolničkog otpada moguće je svesti na minimum: 1.otporan na dezinfekciju(nema lipidnu ovojnicu VIRUSI-sadrže DNA ili RNA obavijeni proteinskim omotačem. 2. obrada -infektivni otpad se odbacuje u crvene vreće (RH). sav otpad bolesnika u izolaciji.oznaka “biohazard” -čvrste neprobojne posude za oštre predmete -infektivni otpad se autoklavira ili spaljuje -patološki otpad i oštre predmete najbolje spaliti (gube oblik i time se onemogućuje ponovna upotreba) PRIONI-abnormalni protein. Parainfluenza 1. Rhinovirus. RSV. Rhinovirus Parainfluenza 1. Morbilli. Parainfluenza 3. EBV.B. krvni proizvodi. potvrda testom neutralizacije. HSV RSV. kulture mikroorganizama). pravilno transportiranje 3. Parainfluenza 1. RSV. Influenza A Coxackie B Laringotraheobronhitis Parainfluenza 1. Corona. Corona Adeno.2. RSV. Parainfluenza 3 puteva Faringitis Adeno.B. EBV Coxsackie A.imaju lipidnu ovojnicu Izravna detekcija uzročnika ili njegovih dijelova (antigena. Echovirusi Infekcije gornjih dišnih Rhinovirus. interferencije. Influenza A. enterovirusi Influenza A. Corona Influenza A.2.B. Enterovirusi. Rhinovirusi. Adeno. krv. Parainfluenza 1.3 Bronhiolitis Pneumonija Pleurodinija 10 . Adeno.2. odjeljivanje infektivnog otpada na mjestu nastanka 2.ODLAGANJE BOLNIČKOG OTPADA infektivni otpad – materijali koji sadrže velik broj potencijalno patogenih mikroorganizama -mogućnost zaražavanja preko bolničkog otpada je rijetka – za nastanak infekcije osim velikog broja mikroorganizama.za razmnožavanje koristi DNA domaćina. anatomski patološki otpad. Parainfluenza 3 RSV. hemadsorpcija. nukleinskih kiselina) – Elektronski mikroskop – svjetlosni mikroskop (inkluzijska tjelešca) – detekcija antigena imunofluorescentnim ili imunoenzimskim testom – metode molekularne biologije za detekciju genoma Izolacija uzročnika (kultivacija) – stanične kulture (CPE. laboratorijski otpad (klinički materijal. imunofluorescencije) – oplođena jaja – pokusne životinje – bakterijske kulture Dokaz specifičnog imunog odgovora – serologija VIRUSI RESPIRATORNOG TRAKTA SINDROM NAJČEŠĆI RIJEDAK Influenza A. potrebno i adekvatno mjesto ulaska -najveći rizik – kontaminirani oštri predmeti.

obrisak ždrijela Serologija .NF aspirat. tkivo.Laboratorijska dijagnostika influence Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata.LAB:DG Izdvajanje virusa u staničnoj kulturi – UZORCI: NF sekret.RSV immunoglobulin ADENOVIRUS. porodica Paramyxovirus -Epidemije u zimskim i ranim proljetnim mjesecima (studeni do kraja svibnja) -Jedini rezervoar virusa je čovjek LAB. EIA. obrisak ždrijela. krv. djeca -Postvakcinalna imunost traje 8-12 mjeseci -Profilaksa amantadinom u necijepljenih LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA VIRUSA PARAINFLUENCE Detekcija antigena – brza dijagnoza iz nazofaringealnog aspirata ili ispirka ždrijela Izolacija virusa . IHA PREVENCIJA INFLUENCE -Inaktivirano cjepivo za influencu A i B -Trivalentno cjepivo sadrži tipove A H3N2. obrisak rektuma Detekcija virusa (inkluzijska tjelešca) i antigena – IFA i EIA testovima – Latex aglutinacija Serologija (RVK. ispirak nosa – KS. likvor. obrisak ždrijela i spojnice oka. stolica.RVK.Nema cjepiva. NT) LAB:DG:ENTEROVIRUSI KLINIČKI UZORCI: stolica. kokošji embrio – nema CPU – Dokaz hemadsorpcija i hemaglutinacija – identifikacija Serologija .retrospektivna dijagnoza – RVK. ispirka nosa.DG. ždrijela Izolacija virusa . EIA Respiratorni sincicijski virus -rod Pneumovirus. sačuvati virusnu kapsidu 11 .RSV Detekcija antigena – brza dijagnostika detekcijom RSV antigena iz NF aspirata Izolacija virusa – iz nazofaringealnog aspirata . ispirak nosa. A H1N1 i tip B -Tipovi se revidiraju godišnje u WHO (SZO) -Cijepljenje starijih i kroničnih bolesnika.NF aspirat. EIA.Serologija TH I PREVENCIJA RSV Ribavirin u aerosolu. vezikularna tekućina. obrisak rektuma. obrisak i ispirak ždrijela. obrisak konjunktive -Transportna podloga na +4stC -Infektivnost održana godinama na –20 do -70stC -Postojanost virusa tjednima na + 4stC -za PCR spriječiti djelovanje nukleaze u tjelesnim tekućinama. mokraća.

CPE . spolnih organa.α1 1 (HSV-1) keratokonjunktivitis. Burkittov HHV-4 Epstein-Barr virus γ1 (EBV) limfom. slina. rožnice. 12 mjeseci + docjepljivanje svakih 3-5 godina HERPESVIRUSI OZNAKA VIRUS PODOBIT BOLESTI ELJ Gingivostomatitis. 3. genitalni her Genitalni herpes. krasta. jer bolesti nisu serotipno specifične SREDNJOEUROPSKI KRPELJNI ENCEFALITIS LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA -izdvajanje virus iz krvi i likvora na mišjoj sisančadi i KS -serologija – dokaz protutijela LIJEČENJE: nema antiviralne terapije PREVENCIJA Cijepljenje: 3 doze: 1. nazofaringealni karcinom. herpes labialis Vodene kozice. Hodgkinov limfom Asimptomatska infekcija.6 β2 (HHV-6) (Exanthema subitum) Mononukleoza?.brzi rezultat. bioptat mozga Mikroskopski preparat multinuklearne gigantske stanice – nije tipno specifično.α1 2 (HSV-2) meningitis. IM.obrisak kože ili aspirat tekućeg sadržaja. gingivostomatitis.piknoza SEROLOGIJA: parni uzorci seruma ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA Identifikacija virusa – nije uvijek nužna.IZOLACIJA VIRUSA izolacija iz likvora 3-8 dana. roseola infantum. erozija. T-stanični limfom.Imunofluorescencija strugotine kože -razlikuje HSV i VZV 12 . encefalitis. XLP. retinitis. primarni efuzijski (tekući) limfom (PEL) LAB:DG Izravna detekcija -Elektronska mikroskopija tekućine iz vezikula . pytiriasis HHV-7 Human herpesvirus – 7 β2 (HHV-7) rosea? Kaposiev sarkom. zoster HHV-3 Varicella zoster virus α2 (VZV) Infektivna mononukleoza (IM). multicentrična HHV-8 Human herpesvirus – 8 γ2 (HHV-8. ispirci ždrijela. HHV-1 Herpes simplex virus . konatalne infekcije Mononukleoza. pustula. neonatalne infekcije. roseola infantum HHV-6 Human herpesvirus . KSHV) Castelmanova bolest. ali ne razlikuje HSV i VZV UZORCI za izravno dokazivanje virusa mjehurić. limfoproliferativne bolesti. herpes labialis. HHV-2 Herpes simplex virus . HHV-5 Cytomegalovirus β1 (CMV) infekcije u imunokompromitiranih.

RT-PCR iz stolice.IgG anti-HAV u serumu EIA Stanična kultura – zahtjevna. EM – stanične kulture. IFA) LIJEČENJE: simptomatsko PROLJEVI(AIP. slina.a odrasli norovirusi Bakteriološka obrada stolice – Hemokultura Virološka obrada stolice – BRZA DIJAGNOSTIKA – dokaz antigena . majčino mlijeko.lateks aglutinacija. IFA Postupci molekularne dijagnostike (genske probe. amnionska tekućina. ~ 1-5 dana za rezultat SEROLOGIJA – tipno specifični testovi CMV UZORCI za dokaz virusa -tjelesne tekućine: mokraća. sjemena tekućina. traje najmanje 4 tjedna – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI! Izravna DETEKCIJA – EM. jetra. EA. uključujući atipične limfocite SERUM : -pozitivna heterofilna protutijela (od kraja prvog tjedna bolesti do nekoliko mjeseci) -EBV specifična protutijela IgM i IgG (VCA. cervikalna sluz. DIF. – NIJE U RUTINSKOJ DIJAGNOSTICI 13 . EIA. biološki pokus Parasitološka obrada stolice – koprokultura.PCR rutinski se koristi za dijagnozu herpes simplex encefalitisa Izolacija virusa + tipizacijaLako se kultiviraju.KIP) -kod djece najčešći-rota I adenovirud. EIA. tumor) -Rijetko se izolira (B-limfociti ljudskog fetusa) -Limfocitoza. EBNA) – EIA. slezena. tkivo uzeto za transplantaciju Detekcija virusa -Mikroskopiranje uzoraka tkiva i mokraće – citomegalične stanice s inkluzijskim tjelešcima u staničnoj jezgri -Dokaz antigena s obilježenim monoklonskim protutijelima ili pomoću DNK proba u stanicama i tkivu (PCR) -Izolacija u staničnoj kulturi ljudskih fibroblasta SEROLOGIJA – određivanje protutijela IgM i IgG EBV UZORCI za dokaz virusa -ispirak grla. sekret rodnice i vrata maternice. biopsijski uzorci tkiva (limfni čvor. krv. ispirak ždrijela.IgM anti-HAV u serumu EIA Prošla infekcija ili imunost . posebna bojanja HEPATITIS VIRUSI LAB:DG:HAV Akutna infekcija . suze. limfociti periferne krvi.

npr.u stalnom padu i iznosi manje od 3%.druga najveća grupa u Europi i S. narkomani -hemofiličari HCV Rizični čimbenici za prijenos -Transfuzije ili transplantacije od inficiranog donora -Iv. no jednostavnija za izvođenje. Namjena je kao za HCV-RNK. narkomani -Hemodijaliza (godinama na terapiji) -Ubodni incident -Anti-HCV pozitivni kontakti (zajedničko kućanstvo) -Brojni spolni partneri -HCV-inficirana majka – prijenos na čedo LAB:DG:HCV HCV protutijela -za dijagnostiku HCV infekcije općenito. nisu za dijagnostiku akutne faze budući da do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna nakon infekcije HCV-RNK dostupne različite metode. perinatalno tijekom poroda. HCV-antigen dostupna EIA za HCV antigen. RIZIČNE SKUPINE -zdravstveni radnici i djelatnici u zdravstvu -djeca HBV pozitivnih majki -rođaci i bliski kontakti kroničnih HBV nositelja -pacijenti na hemodijalizi -osoblje i štićenici ustanova za mentalno hendikepirane -iv. postnatalno dojenjem 14 .U Hrvatskoj uvedeno 1987.HBV Cijepljenje započelo 1981. PCR i “branched” DNK. ovisnici . Prvenstveno se koriste za praćenje odgovora na antiviralnu terapiju.heteroseksualni put prijenosa 2)Krv i krvni pripravci -iv. VIRUS HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV) HIV-1 je predominantni virus odgovoran za globalnu pandemiju HIV-2 pokazuje 40% nukleotidnu homologiju s HIV-1 HIV-2 je najrasprostranjeniji u Africi PRIJENOS HIV-a 1)Spolni put -muški homoseksualci. inficirani putem kontaminiranog faktora VIII prije uvođenja testiranja krvi) -u zdravstvenim organizacijama (transkutani (perkutani) doticaj s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama) -prijenos transfuzijskim pripravcima .Americi. Mogu se koristiti u dijagnostici akutne faze. -Hemofiličari (jedna od prvih rizičnih grupa. nije sasvim isključen  «period prozora»  akutna faza HIV bolesti  protutijela se još nisu stvorila -Transplantacije i umjetna oplodnja 3)Vertikalni prijenos – od majke na dijete – transplacentarno.

NASBA ili bDNK -HIV-antigen – određivanje Ag u serumu ELISA testom – kombinirani testovi za istovremenu dijagnostiku Ag i At iz istog uzorka smanjen “window period” na  3 dana prevencija STANDARDNE MJERE PREDOSTROŽNOSTI . SUZE.pažljivo .ne treba posebno označavati. ELISA) – visoka osjetljivost i specifičnost – PROBLEM: mogući lažno pozitivni i lažno negativni testovi Potvrdni testovi – Western blot (WB). MAJČINO MLIJEKO -Higijensko pranje ruku – ruke treba prati prije i nakon dodira s bolesnicima.pro-DNK .zatim ukloniti mrlju. PREEJAKULAT. sa svim uzorcima se postupa jednako! -TRANSPORT materijala u čvrstom kontejneru da ne dođe do razbijanja i razlijevanja. a ako nije moguće dezinficirati dezinficijensima visokog stupnja -Kardiopulmonalna resuscitacija . URIN.maske i baloni za umjetnu ventilaciju trebaju biti lako dostupni radi smanjenja direktnog kontakta kod umjetnog disanja -Zdravstveni radnici s otvorenim ranama i vlažnim dermatitisom trebaju izbjegavati izravni kontakt s bolesnicima i ne bi smjeli rukovati s kontaminiranim materijalom -Bolesnike zaražene HIV-om nije potrebno posebno izolirati osim u slučajevima kad boluju od prenosivih oportunističkih bolesti 15 . VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET. onečišćenje oprati sapunicom te dezinficirati površinu 0. zabranjeno pipetiranje ustima. dekontaminirati radne površine nakon vidljivog zagađenja i završetka rada. nakon skidanja rukavica te odmah ako su ruke vidljivo kontaminirane -Rukavice se moraju nositi kada postoji mogućnost dodira s krvi i drugim tjelesnim tekućinama -Pregače. niti se na njih vraća poklopac -Mrlje od krvi .5% otopinom hipoklorita (npr.obavezno odlagati u neprobojne posude -Igle se nikad ne diraju. SPERMA.Lab:dgHIV Screening testovi – imunoenzimski testovi (EIA. ne lome. LIKVOR. zaštitne naočale i maske treba nositi kad postoji mogućnost raspršivanja i aerosolizacije krvi i drugih tjelesnih tekućina -Rukovanje s oštrim predmetima . -Laboratorijski rad: obavezno nositi rukavice tijekom rukovanja s tjelesnim tekućinama. sve postupke izvoditi u rukavicama -Uzorci za laboratorijske pretrage . SLINA. razrijediti 4% varikinu vodom 1:10).RNK HIV -HIV viremija – razina virusa HIV (HIV viral load) u krvi mjeri se određivanjem HIV-RNK metodama molekularne dijagnostike: RT-PCR. ne svijaju.primjenjuju se na sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu TJELESNE TEKUĆINE: KRV. EJAKULAT. LIA (line immunoblot) – “zlatni standard” u serološkoj dijagnostici dodatni lab:testovi -Rano postavljanje dijagnoze: -detekcija HIV-antigena.prvo staviti upijajuće jednokratne ubruse. pravilno odložiti otpadni materijal -Kontaminirane predmete/aparate koji se ponovo koriste treba sterilizirati.

5% Na-hipokloritom i 70% alkoholom nakon jedne minute -Za dekontaminaciju pribora za jelo dovoljni su standardni postupci (topla voda sa sapunicom ili detergentom) -voda mora biti toliko topla da se moraju koristiti rukavice.1% hipoklirit DIŠNIM PUTEM Influenca. Ospice. fenolima i paraformaldehidom -na temperaturi od 56-600C nakon oko 30 minuta -0. Pranje onečišćenih površina i bolničkog materijala 1% hipoklorit Virus Obvezna izolacija Kompletna zaštitna odjeća.1% Enterovirusi. temperatura pranja treba biti 710C ili viša kroz 25 minuta -Kontaminirani materijal treba staviti u dvostruke vreće -Oštre predmete treba staviti u neprobojni kontejner ŠIRENJE VIRUS IZOLACIJA ZAŠTITNE MJERE BOLESNIKA Uobičajena mjera. hemoragijske bolesnika. HIV maske. Parainfluenca. naočale tijekom vađenja krvi i tjelesnih tekućina. Rubela. a potom dodiru s raskuživanje formalinom bolesnikom 16 . Zaštitna odjeća.Inaktivacija HIV-a: -alkoholom. KONTAKT Adenovirusi (adenovirusi). HAV hipoklirit (2% tijekom epidemije) IZRAVNI HSV Izolacija Zaštitna odjeća. pranje ruku. vodikovim peroksidom.Zaštitna odjeća. izolacija Pranje površina 0. hipokloritom. Parotitis.1% imunodeficijentnih hipoklirit bolesnika (HSV) PARENTERALNO HBV Rukavice u dodiru sa HCV sekretima. rukavice. što Pranje onečišćenih površina groznice manje osoba u 1% hipolklorit. RSV. rukavice izolacija Higijensko pranje ruku Jednokrevetna soba Pranje površina 0. VZV. a nakon pranja se posuđe suši -Krvlju uprljano rublje i posteljinu treba staviti u nepropusne vreće. Parvovirus FEKO-ORALNO Rotavirus Jednokrevetna soba Pranje ruku (70-95% Virusi alkohol) gastroenteritisa Pranje površina 0.

17 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful