P. 1
Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, knjiga 2-3 - 1974

Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, knjiga 2-3 - 1974

|Views: 623|Likes:
Published by Bosnamuslim-media

More info:

Published by: Bosnamuslim-media on Dec 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/29/2013

pdf

text

original

A N A LI

GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE
Knjiga ll-III
Sonje.." 1974.
2
REOAKClONl ODBOR:
Or Muhamed ž ć Mehmed ć Mahmud ć
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Dr Muhamed ž ć
č urednik
Mehmed ć
Naslovna strana: Ismet ć
Kali grafska dekoracija na naslovnoj st rani kopi ja je na tpisa
Osman Schdine biblioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi
Husrev-begove biblioteke)
IZDAVAC: Gazi Hus rev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala Pari ške komune 8
Sttmpl : NISP .. đ ... Sarajevo Besim ć
..
ALIJA BElTIC
PJESNIK SABIT ALAUDDIN U21CANIN
KAQ SARAJ EVSKI KADIJA I BOSANSKI MULLA
I. O SABITU OPCENITO
Ime Sabita Alauddina ULiCanina kao ć književnika, upravo pjesnika na
turskom iz druge polovine' 17. i pocetka 18. ć poznato je u turskoj, ć pa i
evrop'skoi č literaturi. Kod nas je prvi skrenuo na njega patnju nauke Safvetbeg
ć u djelU 1Jollljaci i Hercegovci u islamskoj knjilcvnosri, Glasnik Zema.ljskog mU:
zeja 1912,333- 345. š ć je O Sabitu pisao i kasnije ć ć biogra·
fiju u drugom svom djelu Z"amen;ti Hn'ari Hofnjaci i HercegOVCi u Turskoj oorevini,
Zagreb, 1931. Drugi znaeajniji priqos izuCavanju i poznavanju Sabita i njegovih djela
dao je kod nas Mehmed ž ć prijevodom Sabitove pozamaJne poeme M.irad1ijja
("POt u nebo"), koji je objavljen pod naslovom Miradtija Sabita U'tit1anina najprije u
Glasniku Islamske vjerske zajed"ice, VIII /l940, a onda i posebno iste, 1940. godine. U
tome radu podjednako je vrijedna ž ć i uvodna studija, jer je u njoj dao pogled
na Užice u turskom p'Criodu kao Sabit6v č ukazao na niz ž č književnika na-
vedenog perioda i, donio prikaz Sabitova života i njegovih djela ć i u ana·
lizu sadržaja i jezika Sabitove poezije. Od radova '(anjsk.ih, evropskih pisa'ca koji se od·
nose na Sabita navodim doktorsku dise rt aciju Ceha Jana Rypke Beitrage zur Biographie,
Charakteristik ulld Interpretation des. turkischen"i Dichters Sabit" 1924: Taj rad
pažnju đ i po tome, Uo je Č prvo zasebno qjelo o Sabitu, i, drugo, !to je bilo
povod da se kod nas pojavi jedan osobit prinos o Sabitovim radovima iz pera, pono-
vo, Safvetbega ć Naime, Rypk.in jednostran prilaz u ana1iz.i jezika i č iz·
raza Sabitovih pjesama, u kojima Sabit kao knj iževnik ide svojim putem i uvodi u poe'
ziju i izraze iz ć pa i one f.ivolne, u č se Rypka poveo za ocjenom
puritanskog pisca Ferida, koj! iza bedema ,?rtodoksne etike svoje sredine i svog doba ni· ,
je ni vidio, ni nazirao, niti'odobrio slo&odu pjesnikova izraza, bio-je povod, da je š č
uskoro iza pojave Rypkina rada napisao prikaz to.lta djela, koji, u. stvari, predstavlja novu
3

slUdiju o SabilU i ć o poetskom izrazu II ilirskoj književnosti , pri ć se š ć
veoma ž č mislim i s pravom, okomio i na Rypku i na njegova uzora Ferida ć
S3hita II smisl u neprikosnovenosti njegove slobode II č ć izraža-
vanju. ć č rad o loj lemi izišao je II li stu Gajre/, X/ 1926, II č nas-
ta.ka(I09, 158,207 ;_250). '
Pored navedenih pisaca, đ kojim je J. Rypka II vremenu 1927- 1952. još
č puta pisao o Sabitu ć njegove radove, o ovome pjesniku su pisali naj-
J. pa Gibb . i Th. II Ev!opi le više pisaca II Turskoj, kojih su
-avoJlea dali. posebne priloge: MuaUtm Nocl pod naslovom Sabit II reviji MecIfIIIO- ;
Mllol/im. 1303, 13, 51 i dalje. te Omer ranik Akun pod jednakim naslovom u Islam
Ansik/opedisi, 10. C. 1966, 10- 14. Taj posljednji č koji predstavlja, koliko
znam, i naj noviji rad o Sabitu, a u koj em. su na veliku prostoru č izloženi
tivot, rad i djela Sabitova, č je posebno po tome, ho donosi popis njegovih rao
dova ci naslova) sa naznakom·mjesta gdje se rukopisi nalaze te relativno obimnu biblia ·
grafiju i rukopisnih radova o ovome književniku. Ipak u taj ' bibliografiji ne·
dostaju dva rada _. prikaza Rypkioa prvog djela o Sabitu, š ć u' Cujre/u 1926. te
K. Treimer·a na č u Arhivu za arbonasku s/arinu, jezik i em%giju, Ill , Bed·
grad 1926, 243-46, gdje ima lijepih, novih misU o ovom pjesniku . Po izraženom sudu
o Sabitu od č je i č F. ć Na!i muslimani u Turskoj drtavnoj up·
rov; i lIauc;, Poli/ika, Beograd, broj od 2.XI 1940.
Iz onoga, je dosad napisano vidi se da je Sabit bio ploda.n, talentiran i ose·
bujan pisac- pjesnik. Iznad toliko drugih turskih pjesnika uzdiže ga originalnost u obra-
di i srazmjerna č ć jezika {izostavljanje arapskih i perzijskih č Osim
glavnog djela Dh'alla, kompletnog zbornika pjesama č sadržaja i poetSke forme
(tu je i 45 kronograma koji se odnose na vrijeme 1091 '" 1680 - 1124'" 1712), koji je
č u brojnim rukopisima (u samom Istanbulu ima ih blizu 40) , Ua samo po sebi
.oovari koliko je ovaj pjesnik bio .ražen, ostavio je i ć zasebne spjevove: Zafer-
name ( Pjesma o pobjedi) , Edhem 1/ Huma (pripovijetka u pjesmi) , Berber- n'ame
(Pjesma o berberu) , imena Hikaye·j Hoca Fesad i Donlu- Dere) te
itnlT·j Lays. Ostavio je i cjelo iz znanslvenog č Hadisi·j erba 'in , terC/ji. le vt-
/efsir; ( "Cetrdeset hadisa, prijevod i jedino djelo 'koje je pisano u prozC i
to samo č Na glas su Sabita iznijele č dvije poeme! u Diva1lu.Miradtijja
i te ZJ!,fCFl1anla
Taj posljednji Sabitov spjev đ zasebnu pažnju. To je, utvrdio sam na
osnovi sadrži ne Zafername i savremenih komparativnih obavjehenja (Silahdar Tarili;,
11 , 440-45, i Tarill·i Ra!id, ill , 67), ep o pbbjedi krimskog Gi raja (i krim·
skih č Rusima i Poljacim.a na Krimu maja j juna 1689. Ima č č
za historiju narodne književnosti srpskohrvatskog č č po tome UO je
spjevan po uzoru ć muslimanske narodne epske pjesme i što, prema tome, pred·
stavlja nov, a starij i trag narodne epike u našoj zem1ji. Takav č mogao sam iz·
vesti po pojavi ukrasQ.ih pridjeva, đ upravnih govora, č epa
(852 stiha) i.hladnog ć izlaganja u spjevu , a nadasve po na dlaku istom Wag.anju
đ i gotovo č kompoziciji cjeline, č od č uvoda (koji ni
ovdje nema veze sa samim đ do č zametka pjesme. Ep je,još da nave·
dem valln podatak , Sabit i Podnio sultanu Selimu Giraju u Edreni u februaru
1690, ka.d tu se Selimove jedinice k!imskih Tatara vratile iz Makedonije i sa Kosova ,
4
gdje su č pobjede protiv jedinica generala Veteranija (bitka kod č
1690. i dr) , koje su bile prodrle dolinom Morave i Vardara sve do Skoplja.
U Bosni i Hercegovini. kao i II dubini TUrSke (pokazao sam) naj više je bio širen
njegov Divan. Na to ukazuju tri č rukopisa toga djela i na ovom č jedan
se nalazio II š ć ć biblioteci (vidi kasnije), a dva Su II Orijentalnoj zbirci
JAZU II Zagrebu, rukopisi hr. 285 i 1060.
Svi ti Sabitovi radovi , osim što Unaju vrijednost ć književnog spome-
nika svoga doba, predstavljaju solidnu i zanimljivu đ kako za daljnja č sa·
me Sabitove č č i vremena II kojem je on živio i radio, tako, posebnO,"Za
analizu kretanja turske knji ževnosti. Sabitova poezija nastala je č samog preporoda
turske knjitevnosti i po svome dosta č č novih, proranih č ne
,
predstavlja samo uvod u period moderne turske književnosti ( 1700- 1850) , nego slll ion
korak u .nQv č izražavanja, koji jc, .po.mjerilima e.tike, oye savremene, oza·
konjen tek u naSe vrijeme.
Uza sva obiJja č izljeva njegova duha, o njegovu č život u znamo
veoma malo, i svaki prilog u tome smislu predstavlja, mislim, kori st kako za bolje upozo
navanje autora velikog č opusa, tako i za samo osvjetljavanje kult urne historije
naših naroda pod turskom upravom. Ono č i glavno, Sto govori o Sabitu u
ovom drugom pogledu , kazuje da je Sabit bio po struci i služio kao muderis, mu/tija,
kadIja i mulla, i to u viSe mjesta Rumelije i Anadola, pa i na Krimu, i da je zakJopio č
· 3. ševala 11 24 = 5. se ptembra 1712. godine u Istanbulu .
š ć je po turskim biografmla Sa/aiji i Sejltiji (a po ć i ž ć u
uvodu u prijevod Miradž.ijjc) dao i podatak o Sabitovoj službi u Sarajevu: naveo je, da
je Sabit došao u Sarajevo za bosanskog muUu č muharema II1 2=18- 27.VI
1700. i da je nakon č godine premješten u istome svojstvu u Konju , a ž ć je po
tome, shvatio i napisao da je ć godine proveo na službi u Sarajevu. I u naJno·
vljem radu o Sabitu , Uo ga je dao Omer Faruk Akun na navedenom mjestu, imaju krat·
kt a1i č podaci o službi ovoga č il Sarajevu. Tu stoji da je Sabita imenovao
za sarajevskog mullu šejhul- islam Seyyid Feyzullah umuharemu 1112 = juni/juJi
1700, što se približno slaže ,s š ć na1azom, a u pogledu vremena njegove službe
u Sarajevu navedeno je , da Sabit nije bio zadovoljan teškim prilikama u kojim se Saraie-
vo našlo poslije razaranja u austrijsko- turskom ratu 1683- 1699. i daje umuharemu
111 3 = juni/juli 170 I , tek poslije godinu dana službovanj a u Sarajevu, otišao s toga po-
ložaja i iz 'Bosne.
ć sama č da se nijedan od tih autora ne poziva na arhivaine izvore,
ne daje uvjerenj e da su ti podaci pouzdani. Drugo, pisci se razilaze u pitanju koliko je
Sabit bio u Sarajevu, i to mnogo, a to po Sebi predstavlja j' nepouzdanost i golu neodre·
đ u tome pitanju.
2. NOVI PODACI O SABlTOVQJ SLU1:BI U SARAJEVU
U priliCi sam da unesem ndlO više svjetla u vrijeme boravka i rada znamenitog
pjesnika u Sarajevu. Osnovu za to predstavljaju novi izvori , i to jedan kaligrafski sti lizira-
ni kronogram iz medžl1lue u orijenta1noj .zbirci moje bibliOlCkc, zatim nekoliko doku-
menata iz Zbornika bosanskih memorijala 1672- 1719. Abdullaha Drnišlije (original TU-
5
kopisa u biblioteci Turskog historijskog društva II Ankari. a fotokopije u Akademiji
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine) te jedan dokumenat iz jednog sak- sidžila u
Gazi Husrevbegovoj (GH) biblioteci u Sarajevu.
đ brojnim memorijalima Porti u Drnišlijinu Zborniku našao sam i Ce tiri
predstavke .(arza) !iCno Sabita ž č II svojstvu saraj evskog kadije. Tri su datirane .
od istoga lica kao sarajevskog kadije ima jedan arz j u saK-sidžilu br. 131 u GH bibliote·
ci, đ datiran. Ti podnesci , koji ć se kasnij e posebno razmotriti , sadrže ove da tu·
me kao vrijeme pisanja :
č reb. II 1112= 15- 24. IX 1700.
- 8. zulhidžel! 12 = '16. V 170l.
- 16. ramazana 1113 = 14. II 1702.
- 19. ramazana 1113= 17. 111 702.
U svih pet dokumenata Sabit se potpisuje kao a/- kadi bi medine- i Bostla
Saray. Samo ime u 'imzi (potpisu) u č isprave glasi Sabit Alauddill. a u jednoj obrnu-
to, Alauddi" Sabit. što ima č da je kadija i pjesnik č pisati svoje ime na
dvojak č
Ni u jednom dokumentu nije č njegov priimenak đ ž č
ali to ne dm'odi u sumnju identitet č jer je Sabitovo dvojno ime dosta č
a, s druge strane, o službovanju Sabita Alauddina ž č u Sarajevu u ovo vrijeme
govore i drugi, ć navedeni literarni navodi , nastali sasvim drugi.m osnovama. Uosta·
lom, i Abdulah Drnišlija donio je jedan podalak iL.Tavno i u lome pogledu: uz jedan
mahlar od ll. ševala 111 2 = 2 1. III 1701.dao je na margini II Zbonriku pod svojim datu·
mom 13. Sevala J 112 = III 170 l . ovakfl.v svoj dopisak : ,.u vrijeme ž č Sab,ita
Alaudin-efendije. kadije u medini Saraj - Bosna, i poštovanog vezira Halil - paše, muha-
fiza Bosne" S,rollo 47 a.
Tih pet novih dokumenata. koji predstavljaju i jedine poznale isprave Što ih je
Sabit pisao i. izdao kao saraje,vski kadija. osim što nedvosmisleno đ da je Sabit
ž č bio u službi u Sarajevu. pokazuju sad i odredenije vrijeme nj egova službovanja
u ovome mjestu. ć u obzir samo ove izvore proizlazi sasvim odredeno da je Sa· .
bit službovao u Sarajevu najmanje od 24. septembra 1700. do 17. februara 1702. , ukup·
no 16 mjeseci i 24 dana.
Samo se po sebi razumije da izloženi dalurni ne moraju predstavljati pr·
vu donju i kraj nju gornju vremensku granku, jer je 10 samo ono vrijeme koje u
ovoj prilici đ izvori. ć je. đ odrediti i ono u ko-
jem je Sabit mogao raditi kao kadija u Sarajevu, a u tome pogledu daju nam putokaz
sasvim đ spomeni Sabi tova prethodnika i sljednika na položaju sarajevskog
je. Neposredni prethodnik. na ovome položaju bio je Ibrahim HaI/efi Vizevi. javlja sc u
nekoliko prilika, a krajnj i dat um kad se spominje i I?otpisuje u Drnišlijinu Zbornikuje.
ste č !abana l J J l = 22.1 - 1.11 1700.S1r.23. a. S druge strane, njegov sljednik
iinenom Abdullah javlja se đ u više isprava. a prvi put sredinom muharema 1114 =
7- 16.VJ 1702. Str. 23 b. Prema tome. Sabit ž č bio je sarajevski kadija 1700-
1702. u maksimalno ć .vremenu od 22. januara 1700. do 16. juna 1702. što
bi ukupno iznosil o 2 godine, 4 mjeseca i 26 dana .
ć prvi nalazi sa dati rani m spomenima Sabita kao sarajl:vJkog kadije Pokazu.
ju da ne stoji navod turskog piscaO. F. Akuna(la.ie Sabi·f služio u Sarajevu samogodj·
6
nu dallo. Po sasvim đ dokumentarnom spomenu Sabitova prethodnika i
sljednika pak proizlazi da se ne mote prihvatiti ni š ć odnosno ž ć pisa-
nje da je ovaj kadija bio na sl užbi II Sarajevu č godine. Pokazano je i dokazano. da
je Sabit bio kadija II Sarajevu noj mafIje 16 mjeseci i 24 dana , a Ilajviše 2 godine, 4 mjese-
ca i 26 dana.
U normalnim prilikama j okolnostima službovanja. ako su onc bile takve, Sabit
nije mogao sjediti II Sarajevu ni kroz č navedeno vrijeme od 2 godine, 4 mjeseca i
26 dana. f':Saime . redovan i č mandat jednog kadije trajao je dvije godine. a
mogao se produžiti po odluci $ejhut - islama samo iznimno. i to na zahtjev naroda, koji
sc morao i obraz.ložiti . Da je 10 tako bi valo baš II Sabitovo doha i II samome Sarajevu
ima jedan č primjer u Drnišlijinu Zborniku, Krajem safe ra 1118 = 3- 12. juna
1706. saraj. Illuderis Abdullah (to je' autor Zbornika. Abdullah smijenjeni
č kadija Jusuf te ugledni sarajevski gradani Iejh HadU Hasan , Iejh Hasib i
kjlt seyyid Abdulfeuah. mevlevija. napisali su mahzar Porti da se.tadašnji sarajevski ka-
dija Muhamed- Emin ostavi na Svom sadašnjem položaju još duže vrijeme (muddet ·i
medid) . U predstavci se navodi da su poslije provale dušmanina ( misli se na proval u i
poharu Sarajeva Eugena Savoj skog 1697) saraj eVSke kadij e, koj e ovdje borave po dvije
godine. ostajali ć bez prihoda, jer je narod osiromašio. i lada se zbog loga i
navedeni kadija ovdje jako zadužio (pa je potrebno vrijeme da popravi svoju situaciju) .
Sir. 27 b.
Analogno pokazanoj praksi ni Sabil nije boravio u Sarajevu više od dvije godi·
U svjetlu takvih postavki dobi va na č navedeni ć podatak . da je Sabit
došao u Sarajevo č nmharema 111 2 = 18- 27. juna 1700, jer se otada do prvog
poznatog spomena njegova sljednika Abdullaha. a to je Sred . muharema 111 4 =
7- 16. juna 1702. namiruj u dvije godi ne, dakako po bukvainom č č I dr·
t im da se taj dalum može uleli kao osnovan i č Njega đ na posredan na·
ć i O. F. Akun.koji je naveo. pokazao sam, da je Sabit imenovan sarajevskim kadijom
u muharernu I t 12. U tome smislu' govori i jedan drugi zapis u kaligrafskoj medžmui,
Sabitu savremenog kaligrafa ć Mellmed- efe"dije. poznatog i pod imenom
DeflerdaT ć koji je svoju medžmuu , zapravo zbirku kaligrafije izradio reb. evela
1112 = 16. VIII _ 14.IX 1700. Zapis predstavlja kronogram upravo Sabitova dolaska u
Sarajevo. dal je u kaligra'fskom izrazu, a glasi u prijevodu doslovno ovako : " Dolazak
č anina u medinu Sarajevo radi đ propisa našeg uvaženog
gospodina (pao je) polovinom mjeseca safera hiljadu SlO dvanaeste godine od hid t reta
Vjerqvjesnika'· . MedimIla II orij. zbirci moje biblioteke. br. 242. Polovina mjeseca safe·
ra obuhvata drugu dekadu toga mjeseca i pada u vrijeme od 28. VI I do 6.VII I 1700. go·
dine. Zapis o vremenu nastupa Sabita na službu u Sarajevu je vjerodostojan, jer je savre-
men, a dao ga je č koji je. č cijenio Sabita kao književnika pa, po tome.
smatrao potrebnim i kori snim da zabilježi njegov dolazak na službu u Sarajevo, i to na
jedan zaseban, gotovo č ć
Navedena dva datuma o Sabitovoj službi u Sarajevu, š č č muharema
11 12 - 18- 27. juna 1700. i ovaj iz đ savremene medtmue 28. VI I-6.VII I 1700,
ne protive se jedan drugome, naprotiv. slažu se i đ š ć datum predstavlja,
naime, vrijeme imenovanja (nasb). koje je izvdeno na Porti , u Istanbulu, Što đ i
O. F. Akun a zapis u Mehmed- efendijinoj mcdžmui je datum njegova nastupa na dut·
nosI u Sarajevu, kako 10 doslovno i stoji u zapiSU (murur) Takva pOSlavka je, uzimaju·
7
Spomen- upis o Sabitovd dolasku Sarajevo u medžmui ć kallgnfa Mehmed - efcndije iz
1700. god. (faksi mil)
ć u obzir potrebno vrijeme putovanja u ono doba, jedino i ć Treba, naime, znati
da je u ono doba put od Istanbula do Sarajeva iznosio u hodu putnika ok6 trideset
konaka , a to je i vrijeme koje popunjava onu daliranu č od Sabilova imenova-
nja do samog dolaska u Sarajevo. Sabit je neposredno prije nastupa na dužnost u Saraje-
vu bio na službi mudcrisa i muftije u Tekirdagu (Rodoslo, u edrenskom vilajelu).
pa i po tome je sasvim realno vrijeme od mitksimalno raspoloživih 48 dana od donoknja
berata O imenovanju do stvarnog dolaska Sabitova u Sarajevo iz oblasti Edrene. To je
vrijeme tim prihvatljivije ako se uzme u obzir, da se Sabil morao i spremiti za dug put i
da je. možda, putovao i s porodicom, koja nije niukom č mOgla biti pokretljiva
onoliko koliko drugi putnici, pogotovo glasonoše.
Te iste vremenske zakonitosti putovanja putnika i poUe đ Istanbula i Sa-
raj eva moramo primijeniti i na razrjdenje Sabita sa položaja sarajevskog kadije. ć
II vidu to, a i č da je kadija' Abdulah kao Sabitov sljednik ć najdalje u prvoj
polovini (7- 16) juna 1702. preuzeo dužnost od Sabita, proizlazi , daje u Istanbulu izvr-
šena Sabitova smjena najdalje do maja J 702. đ ć taj datum sa sasvim
č datumom Imenovanja, uzimam ga zaokruženo, 6.VIII. 1700, proizilazi da je Sabit
Č sarajevskog kadije mal/je od dvije godine, upravo maksimalno 22 mjeseca.
Do loga istoga stava može se ć i putem podataka o njegovu stvarnom boravku u Sara-
jevu: ako se, po zapisu u medžmui, uzme I . avgusta 1700. kao zaokružen datum Sabito-
va preuzimanja dužnosti II Sarajevu, a ć imamo poznal datum kad se javlja novi sar.
kadija odnosno· kad je sasvim sigumo-5abit bio ostavio taj položaj , a to je, uzev!i datum
zauk.ruteno sa 7. junom 1702, Opel vrijeme od dva mjeseca do namirenja pune dvije go.
dine.
Iz date analize proizlazi siguran podatak da je Sabit Alauddin ž č imeno-
van sarajevskiml::adijom u ć dekadi.juna 1700, a razrije!en najkasnije do maja 1702,
zatim da je stvarno boravio u Sarajevu i vršio dutnost sarajevskog kadije na licu mjesta
8
..
·
od krajajuJa 1700. pa najdalje do ć 1702, u svakome č najviše 22 mje-
seca, ili, još đ vrijeme koje je manje od 22 mjeseca, a više od 18 i po mjeseci.
ć pred sobom iznesene podatke, da je Sabit i teoretski i č bio
saraje vski kadija manje od 24 mjeseca. a i navedenu praksu , daje mandat kadije u nor-
mal nom hodu službovanja, barem II 10 doba, iznosio 24 mjeseca, sasvim opravdano je
misliti da postoji osnov navoda turskog književnog č O. F. Akuna. da Sabit ni·
je bio zadovoljan prilikama u Sarajevu i da je, po tome, bio razrijeSe n dužnosti sarajev-
skog kadije prije isteka normalnog mandata, a to pogolOvo može bili č po lome,
Akun navodi kao razloge lome posljedice ratnih razaranja, koje su, stvarno, postoja-
le još u Sabitovo doba i u Sarajevu i u č Bosnj 1 bile veoma teške.
š ć službu saraj evskog kadije Sabit je obnašao č i bosomkog millie. jer je
te dvije funkcije ovdje obavljala jedna č Kompetencije sarajevskog kadije kao bo-
sanskog mulc nisu uopte i5tražene , kao, uostalom, ni samo sudsko đ južnosla-
venskih oblasti pod turskorll vladavinom, za što ide ozbiljan prigovor našoj nauci , i za·
sad se može ć na osnovu č podataka kojim raspolažem, samo lo, da je
položaj sarajevskog kadije kao bosanskog mulle predstavljao najviŠi rang (prvi i drugi
razred) cjelokupnog korpusa sudaca. Iz raspoloživih dokumenata u Drnišlijinu
Zborniku vidi se , č da su rang l11ulaluka imali nJf južnoslave nskom č č
kom 18. ć još samo Beograd. a u č evropskom dijelu Turske Carevine, upra-
vo u orta-kalli Rumelije još Edrefla. Ploviv (FWbe) i Sofija (raspiS .šej hul - islama o dis-
ciplini u đ mullamaEdrene , Plovdiva, Sofije , Beograda i Sarajeva iz god . 111 8:;
1706/ 07) SIr. 32 O.
Cini se, da sc kompetencija sarajevskog kadije kao bosanskog mulle, tj . vrhov-
nog kadije Bos. ajaleta protezala u prvome redu na davanje mišlj enja, arzova Porti u·
onim potrebama koje su se odnosile na cio aj alet i podnosil e ispred naroda č ze m-
lje. U Drnišliji nu Zbomiku bosanskih memorijala upadljive su preds tavke , upravo obav-
ještenja takvog obima, a i onog, gdje se radi o inter1!sima pojedinih krajeva koji nisu spa-
dali u sarajevski č ostaje nerazumljiva pojava u dokumentima u Drnišlijinu
Zbomiku. što se javlja sarajevski kadija odnosno bosanski mulla kao č brojnih'
rješenja koj a se odnose na č sa teritorija drugih kadiluka.u Dosn i i Hercegovini.
Ima indicija. da se u ovome teritorijalnom okviru nadležnost sarajevskog kadije odnos·
no bos. mulle odnosila i na prijedloge Porti o izmjenama na položaj ima kadija pojedinih
kadiluka u Bos. ajaletu , iako su, vidi se sasvim odredeno, takve prijedloge davali još sami
bosanski veziri il i uglednici zemlje neovisno od sarajevskog kaJije kao bos. mune. Jedan
takav primjer postoji u samome Drnišlij inu Zbomikll upravo u Sabitovo Sire vrijeme . a
odnosi se na mjesto kadije kadiluka Nevesinje sa Stocem: saraj. kadija Mehmed č reb.
I 1107 = IO- 19.X 1695 .. izvjehava Par tu. da je umro dt>tadašnji "mutesarif' kadiluka
Nevesinje sa Stocem Mostarac Kotlo (Mostari Kotl evi) J-1 asan-cfendija i predla2.e da se
na to mjesto postavi č muderis Sulejman č ć (Isa-zade) , razrijdeni
(infisal) muderi s sa 40 č dnevne ć Str. 19 b.
Sarajevski kadija nije se potpisivao, barem u meni poznatim izvorima, i kao
muli a ajalela. A da je to ipak bilo tako, kao i to. da je sarajeVSki kadija. odnosno muli a
jednog vilajeta ć morao i[llati najviše č obrazovanje u Carstvu , pokazuju sli-
ć primjeri : arzom (prijedlogom) od č šabana IIII = krajem januara 1700. sara-
jevski kadija Ibrahitv lianefi , č se iz potpisa, dao je Porti prijedlog da se Abdullah
Drnišljja (autor Zbornika bos. memorijala) postavi za muderisa na č
med resi u Sarajevu, a sam Abdullah Drnišlija kao autor Zbornika stavio je dopisak na
9
l
vrhu akta, da mu je taj arz blagoizvolio napisati i poslati bosanski milila ( Bosl1'l mllli(J.\i J
umrli i Bogom oprošteni Ibrahim- efendija Vizevi. SIr. 23 a. Godine 1119'" 1707 / ti.
beogradska ulema i ć đ napisaJi su i poslaJi Porti mahzar. i ovoga pUl:.! lJ ko·
rist Abdullaha Omišlije: predlažu, da se mjesto sadašnjeg beogradskog kadije ć ć
zade Mehmedefendije, kad on ode, ustupi muderisu Abdullahu Drnišliji i da mu se na
taj ć dade beogradski mullaluk (Beligrati.mclllelli),ycli). SIr. 29 Q. U jednom drugom
mahzaru iz 112 J = 1709/ 10. ili oko toga doba ć sc, da je Abdullah zavrSio
med resu sahna (sa/m i'libar;"da medresesij i da ima stepen mulle (mevlcviyyet pay·
es;) te se predlaže da mu . se dadne gdje sl užba u loj ć Sir. 32 o. J sam Ab·
dullah Drnišli ja kao sarajevski muderis ll . džum. II. 11 25 = 5. VII 17 13. moli
Portu da mu ' se dodijeli služba sarajevskog kadije i pri tom ć daje završio medresu
sa stepenom salma. Foto strana 129. I beogradsk.i muhafiz Ahmed - paša je 8 zilkade
11 28 = 24 .X 17 16. predložio Porti ć da se Abdullah Dr:nišlija postavi na I>oložaj
sarajevskog ili beogradskog mulle, ć koje od tih mjesta bude upražnjeno, i pri tOllle
istakao. da Abdullah Drnglija ima medresu ranfla. Fato strat/o 148.
ć ekskurs u primjere sudskih prilika u l1usni dat je s posebnom namje·
rom da se posredno osvijetli i Status samoga velikog duhovnog stvaraoca Sabita kao kadi·
je i muHe. Proizlazi . prvo, da je položaj svi h kadija. pa tako i samoga Sabita kao služhe-
nika te vrste bio gotovo jadan i ć prvo, nigdje i nikad. dok su bili II toj služ·
bi, nisu imali ć ni ć morali su se se ljakati. a time č i ć svake
dvije godine, i to pod llYjetom, ako je gdje bilo slobodno mjesto, jer je bilo dos ta i obr-
nutih č te, drugo, da prihodi kadijski nikad nisu bili stah'i i sigu rni, ovisili Su
od č kadiluka (broja materijalne moci, i č razvijenosti
odnosa u kadiluku. ukratko od broja i vrste sudskih intervencija. Usljed toga
su, č pojedine kad ije bilo bilo otvoreno dolazili u priliku. da ć ru-
ke u d2ep đ odnosno da uzimaju viSe od onoga što je Se riat i ferman propisao. I
iz Sabitova vreme na i onog kasnijeg doba mi je višc narodnih tužbi Porti kako
kadija jednog kadiluka uzima za rasprave na sudu taksu od propisane. ili hoda po
selu. tjera da se raspravlja o diobi ostavine umrlog i kad to nasljednici ne traže, ili prosto
izmišlja i traži posebne ć u svoju korist , za koje nema osnova ni po kOkJn fermanu.
I jedan ć ć o č samoga Sabi ta: iz dokumenata je
vidljivo da je mjesto kadije II rangu mune moglo dobi.t i samo lice koje je zavrSilo najviše
nJuke II drtavi. pa posredno tome. da je i sam Sabit diplomirao na Fatihovol1l ili Sulej ·
.fa/mu ili na njihovim depandansi ma (ml/sile·; sa/m) ti Istanbulu . S obzirom na
visok stepen Sabitovih duhovnih vrjednota tn se moglo samo po sebi i č a sada
se. evo. i dokumentarniIll puteni. barem, po sredno, i đ
3. SABIT O PRILIKAMA U SARAJEVU I nOSNI
Ako su položaj i egzistencija kadija bili , kao UA sam naveo. nezavidni, ondaje
sam Sabit ž ć u toj nezavidnosti, ž ć u Sarajevu. bio, sigurno, još u slabijim
prilikama . Bilo je tO veOma nestalno vrijeme. prve godine poslije ć st rašnog
bet ko- turskog rata 1683- 1699, i dani kad su sc uvijek i vidjela i ć u
samom Sarajevu koja je ostavio princ Eugen Savojski 1697. godine š živim og.
10
nj em doslovno cio ovaj grad . Sabi t je ovdj e zatekao stanovnil tvo užasno đ rao
tom. kugom, gladu i drugim vrstama neimaštine i koje sc. makar i takvo. tck ć na
i zgarina i ć ih kako tako obnavljati. Zatekao je i nenormalne odnose u sa·
mom dru$tvu bilo da se đ grijele o norme zakona ili o ponabnje prema komlija·
ma. Upravo takve prilike ogledaju se i u dokumentima koje je Sabit pisao i potpisivao.
Evo i sadrtaja tih dokumenata.
ć iz navedenog nedatiranog njegovog arza vidi se nenormalno stanj e u društ-
vu. nad 'kojim se Sabit i kao kadija i kao nosilac knj iževnih vizija sigurno snebivao, U
nedavnoj provali kaura. veli se u predstavci , izgorjela je i džamija II č ž hadt.i-
Nesuhovoj mahali Ina periferiji grada. na č a č i sama mahala. pa sc
stanovni Uvo .,nalazil o. kako je ko znao. mogao i umi o, Imam te džamije i, ujedno.
džema tski muh tar hadU Ahmed Pokro (Pokro- zade)poslije katastrofalnog potara nalao
je č u Mokrom kraj Sarajeva, Primio je imamsktl dužnos t dlemala Mokro i. č
zbog tdkih prilika u Sarajevu nije se ć na pogorj ela ognjilte. ako je i bio i Clan i
mulu ar mahale. U đ se stanovniltvo mahale kako- tako snalio i do dvij e i
pol godine poslije katastrofe uspjelo nanovo izgradi ti. đ ostalim. popaljeni mahalski
mescl žid, Tada su mahalja ni, sasvim korektno. zatražili da sc njihov stari imam vrati na
dužnost . jer je č bila oskudi ca i u toj vrsti ljudi. Pokro je ponudu i poziv odbio. pa
su predstavnici mal\3Je odnosno džamijskog džema tadolli na ć Sabitu Alauddinu .
izložili mu sve to i tako i još optuž.ili Pokru. da je I č nepoUen i č (fasik ve
fadži r) č i da je džemat nekoli ko puta teglio ltetu zbog njega, U takvoj prilici Ij u·
di nisu ir.l ali drugog rješenja. nego zatražili da sc mijenja berat. odnosno da se h3d2i
Ahmed Pokro smijeni , jer je jol uvijek bio formalno imam beratlija tc džamije. a na
njegovo mjesto da sc postavi drugi njihov mahaljanin Salill - Itallfo. sili Mllstaj1l1. za ko·
jegjoi istakoše, da zadovoljava njihove želje i potrebe,
Kadija Sabi t regis trirao je č taj č prihvatio zahtj ev mahaljana i dao
svoj arz Porti da se stvar rijdi kako je predlol.eno. Drni!lijin zbornik. 24 a.
U drugom dokumentu. a to je an pisan č reb. II 111 2 = 15- 24 .1X
1700, Sabit kao sarajevski kadija intervenira za defterdara Bosanskog vil ajeta đ
efendiju ovako: defterdar je. ć sc najprije. u zajednici sa ca rskim komesarom
(veki!) I.a č pit anja Ibraltim- c!clldijom č ispred turskih vlasti i države
u preuzimanju gradova đ i palanki II Bosanskom vilajetu koje su Nijemci vratili
caru. a taj rad trajao je od sredine zilkade IIII = J O. IV - 9. V 1700. do sredine reb.
111 2 = 26. VIII - 4 . IX 1700. 0 0 zavric tka poslova ut vrdi va nj a državne granice defterdar
je. prema spisku koji je č i muhurlejisan . imao trolkova l to za sebe. l to la svoju
pratnju u iznosu od 945 esedi groša. Te troškove podmirio je iz svoj ih č sredstava
nije dobi o od svoje redovne službe nijedne č zrna, paje na taj č potpu·
no obmanut , prevaren (kull i magdur olmagil e). Kadija Sabi t Alauddin, izrazivši i pOlvr-
navedeno, daje prijedlog Porti , da se nadoknade tro$kovi teft etdaru, Str. 22 a.
Dana 8. ziUtidže 111 2 = 16. maja 1701. Sabi t je rjeiavao pitanje formiranja
vojnog garnizona u rangu oga/u faJ u č kao prevent ive za sigurnos t putnika i
obranu onih strana od eventualnog novog napada naprijatelja. Pred Sabitolll , sigurno kao
II
bos. mullom, dao je izjavu Bajramaga, sin Ibrahimov, da se prima položaja age novog
č odjela (farisan-i džedid) u gradu (ka]'a) č i obaveze da izgradi č
kove te iskopa rovove (hendeke) duž Save od skele č do ušta Tolisc. Sabit je, re-
ć tu izjavu, dao i svoj potpis na vrh u teksta: Sabit Alauddin . kadija u Sarajevu.
Spk s/dM II CH biblioteci br. I JI. 194- 95.
16. ramazana 111 3 = 14.11 1702. Sabit je pisao i poslao Porti arL u vezi neuobi·
č poslovanja mutevelije Skender- pašina vakufa u Sarajevu. č kao posljedice
prilika koje je donio rat i provala princa Eugena Savojskog 1697: Ahmed, sin Salihov,
poznat i pod imenom RedtebboIa- oglu damadi. u svojstvu mutevelIije navedenog vaku-
fa. s ć od 5 č dnevno, podig:i.O je zakupninu poslovnih objekata ovoga vakuf!
preko iznosa zapisanih u carskim defterima. Pored toga all vakufsku imovinu koristi i
za svoje osobne potrebe i na laj č vakuf potkrada upropa! lava Tako su na sudu pred
Sabitom Alauddinorn iznijeli pouzdani ljudi pa i sami zakupnici vakufskih objekata i do·
dali , da je 'lluteveIlija upravo !lezasit u navedenoj raboti. Zatražili su, da sc on skine s
položaja i na taj č zauStavi narodu, a da se na to mjesto po ć sagl asnosti
đ postavi kao novi mutevelija Ali- italiJa. sin Ahmedov. Sabit Alaudd in je uvažio
taj iskaz i prijedlog. iznio ga doslovno POrli i predložio da se Ahmed sa dužnosti ski ne,
a novi berat da se dadne Ali- halifi. Dmiflijin Zbornik, 2J b.
U petom. posljednjem č dokumentu. Sabitovu iJumIl i anll od
19. ramazana 1113 = -17 . 111 702. vide se teške druU\'ene prilike i kriminalitet. koji je u
svoju mrežu uvukao i ljude od vlasti. i muško i žensko s mah.zarom Sa.bitu na sud
i zatražilo ferman da se izvrši potjera i uhvate dvojica teških varalica: bivSi č
kadija MIIS/afa ć jer je od naroda izmfdio 1551 i pol esedigr<». uzeo od toga
jednu ć i nestao. te Redteb- oglu Ibrahim. koji je ć bio na ć i koji
je takoder utekao. Ibrahima su bili uhvatili i č a on onda zatražio raspravu uz
č s tužiocima, i to mu bi priredeno bujruldijom bosanskog valije Halil- paše, ali
je on lU priliku iskoristio i ponovo utekao. Kadija Sabit AJauddin, ć tako
Portu, prihvata zahtjeve naroda. đ ih j. daje prijedlog da se postupi kako je
predložio č svijet. Str. 22b- 2Ja.
Pet navedenih službenih dokumenata jesu tekstovi koje je Sabit Alauddin kao
kadija i. č vrstan pjesnik na turskom i sastavio i potpisao. I predstavljaju prozne ra o
dove Sabitove. Ć na umu da je ovaj č bio II č svom knji ževnom radu
pjesnik da je ostavio jedan jedini rad koji je napisao samo č i u prozi , onda ovi ,
sarajevski S!lbilovi prozni sastavi dobivaju vrijednost kao jedini do sada poznati nj egovi
sastavi te. prozne vrste. S obzirom na to, a i na Sabitovu književnu reputaciju koju je on
stekao. postoji razumljiva radoznalost književnog č i č kako se Sabit
pona!! kad nije pisao stihove, odnosno koliki je njegov č stilski i sadrtajni domet
u prozi. Nažalost , ovi tekstovi ne č gradu za osvjetljavanje te strane Sabitova rada. To
je tako stoga, ŠIO je osmanlijska diplomatika i administracija svuda, pa tako i u Bosni ,
imala č odredene stilske !ablone (formulare), koji su bili dosta đ uvedeni i
uhodani. Tako đ fonnu s vrlo malim varijacijama imale su i predstavke
12
vlastima, koje jc pisao kadija, i takve su ove, Sabitovc. Sabit nije mogao ć iz okvira
svoga vremena , i on se, stoga, držao ustaljenih formi i u njillovu okviru ć pred-
mct koji je bio aktualan. Dakako. unutar te forme postojao je dio slobodnog prostora za
izražavanje o konkretnim č sama priroda đ i svrha sudske interven·
cije su takvi, da su se tu redali goli faktografski podaci , i to u !to ć obliku, i
ni ha više.
Uza sve tO navedenih pet dokumenata imaju vrijednosI i č spomenika
Sabilova rada ć i predstavljaju nove priloge za kompletiranje nj egova opusa.
4. SABITQV INTELEKTUALNI KRUG U SARAJEVU
Vrijeme Sabitova boravka i rada u Sarajevu nije bilo ni izdaleka đ ali je.
s druge strane, u tome gradu bilo, kao i ranije i kasnije, odredeno druUvo više neobraz.
be, u koje m je Sabi t kao č duša Sigurno nalazio naknadu za ono. Što nije imao u
drugome vidu u ovome mj estu . Ovdje, u Sarajevu je (Jois ta u njegovo doba živjelo i aktiv·
no djelovalo viSe intelektualaca, medu kojim je bilo, zna se pOllzdano, i knji ževnika. l
ne samo da l1ije ć da Sabit nije održavao s tim krugom veze, nego, naprotiv, ima
indi cija da je ovaj kadija- pjesnik kao intelektualno superiornija č na taj isti krug
i izravan utjecaj , i to baS u samom književnom stvaralaJtvu . Evo samo neko·
liko č toga kruga, koje sam mogao utvrditi po raznim vrelima, u prvome redu po
ispravama i zapisima u Drnišlijinu Zborniku:
- Hodi; Husejn Muza/erija, muderis Husrevbegove medrese, č č
nik kasnijih Muzaferija i današnjih ć u Sarajevu. God . 1683. st3J1ovao je u
Sejh Ferah mahali i tamo postao mUlevelija jednog vakufa za č u lOj mahali.
Sak-.s;tjfil II GHB 131, 145- 146. Javlja se i đ prvim gradanima Sarajeva u oktobru
1697. kao supotpisnik ć mahzara u kojem prvi đ i funkcioneri Sarajeva i
Bosne obavjeUavaju su, kad je kaurin provalio dolinom Bosne prema Sarajevu.
a ć bio umro bosanski valija ostali bez glave te na svoju ruku izvadili
vezira Mustafa- paSu Daltabana iz đ u ć gdje je bio ć i odredili ga
da preuzme u obrani zemlje, pa mole cara za aman i sebi i Daltaban- paši
i predlažu da se taj postavi bosanskim valijom. Dmiflijill Zbomik. srr. 58 b. Hadži
Husejn Muzafe rija javlja se i poslije nekoliko puta. đ kao supo tpisnik memorij ala
Porli, u Zborniku. đ u Sarajevu 1664, umro u is tome mjestu
Bilježio je đ svoga doba (pa i one prije Sabit a) u zasebnoj medtmui koju navodi
M. E. ć u Kronici svojoj n3 više mjesta, npr. IV. 29- 3112. 58/2.59/2 i 244-45,
a vidi i V. 86/2 i 92/2. Isp. i Spome"ica Gazi Husrel'begOl'e 400- godif"jice. Sarajel'o
1932. 149. i M. ć Sarajel'o u ilirskoj pjesmi. GlaSI/ik I VZ. 1943.246- 247.
U jednoj svojoj imzi ( potpisu). regist riranoj u Drm'fJijil1l1 Zbomtkll . fo tost rana
123, Husejn Muzaferija je inkorporirao jedan dvostih na perzijskom, a po tome se vidi
da je bio i pjesnik.
- Abdlllkerim ć (Miri -zade), imam Careve džamije i jedan od najobrazova·
nijih ljudi č se reiS- ili- ulema) u gradu. Umro 18. džum. II 111 2=30. XI1 700.
i pokopan kraj Careve džamije u Sarajevu. Mllvekit. sub a. I I 12. Po uruci mederris.' U
se ptembru 1697. l neposredno poslije smrti bos. valije Mehmed- paše ć kad je
13
Bosna ostala "bez glave" ) prvaci sar. č š izabraH su ga za č odbora koji ć uprav.
ljali gradom. Sak - sidtif II (iJJ biblioteci br. 131, 101 - 102.
Muderris Abdulkenm nosio je ' prezime Miri- zode po ocu li usejnbegu Alajbego·
koji je takoder bio llluderris i knjitevnik, umro u Sarajevu , a imao č ime
Miri.
- Sej" Ahmed ć (Kerim- zade), sin navedenog muderrisa Abdulkeri-
ma (Kerim. Cerim) , veoma ugledan đ Sarajeva, č neke tekije , i, č imam
Careve Mumije (nasljedna slu2ba po ocu!):bslovljava sc "stožerom Sej hova ". U katastro-
fi grada u oktobru 1697. Izgubio je sve šio je imao imetka, a ć bio zašao i u godine.
Dana 13. januara 1712: tadašnji bosanski valija Ali- paSa predložio je Porti , da se
Almledu dodijeli živak iz prihoda sa zemlje u selu Docu kraj Sarajeva, koja se vodi kao
has ..bosanskog beglerbega, č ć pri lome da je ulema i. č upao u gnjile godine
(piru ihtiyar) . . DrniSlijill Zbornik. 336.
- Mehmed KlIrellija (Kurevi- zade) , sin hadži Ahmedov, astronom i muderris,
prije bio-asistent (mulazim) glavnog carskog astronoma (reis- ul muneccimin) Ahmed-
erendije (u Istanbulu) , kad je ovaj po drugi put zauzeo laj položaj god . 1087 = 1676, a
predavao je pune 24 godine na Musabegovoj medresi u istanbulu sa primanjima od 40ak·
č dnevno, $to je Samo po sebi bilo (i u ono vrijeme isticalo se kao) dokaz visokog prore.
sorskog ranga. Vratio se u Saraj evo najkasnije 1692, kad je kao muderris potpisao jedan
mahzar Porti. Sak - sidlil u GH8 130. I lob":' /Ja. Godine 1703., upravo sredinom Seva-
la 1114 :: 28. II 1703, ž ć u Sarajevu, predložio ga je sarajevski kadija Abdullah za pro
resora u rangu harid! na ć medresi u Sarajevu na upražnjeno mjesto mev/a-
,w HlIsej" - e/e,,dije. koji je imao isti protesorski rang i umro "prije nekoliko godina" (to
je književnik Min'. otac pomenutog muderrisa Abdulkerima Miri- zade) . Kadija hvali
Mehmeda kao č koji se sav okitio (zeyver) naukom i pros\jetom. Drniflijin Zbor-
"ik, 24 Q. Njegovi potomci. ć isto prezime Kurevi i Kurelli-zode. sretaju se u Sara·
jevu kroz cio 18. i 19. vijek. Sidtili u CH biblioteci br. XV. 12 i 38. XVI, 57, 75 i 80.
XVIII, 167. XIX. 13 i LI, 32. 41, Stara ć Kurevijaje pod Alirakovcem, upravo na-
spram Hadtijskoj dtamiji. Tako mi je to ć l-lamdo ć vlasnik te
ć Bez sumnje ovdje se radio ć i samoga Mehmeda Kurevije : u jednom zapiSU od
januara 1694. muderris hadži Mehmed ef. Kurevi-zade dao je izjavu, da mu je tadašnji
bos. valija č izmirio dug (iz Yfemena Topal Husejn- paše) i poda-
tak da stanuje. u Vekil- hart mahali (a to je mahala Hadtijske džamije, uz koju je i na\'e-
dena ć Sak- sidt ilu GH8, 130, 34b- 35a.
- Sej/t sejjid Abdul/etta", Sejh Mevlevijske (Gazi Isabegove) tekije na Bendbaši
i mutevelija Gazi Isabegova vakura u Sarajevu, kad je izumrla loza Gazi Isubegovih ne sa·
mo sinova, nego i đ robova, kojim je on jo1 1462. povjerio tu dužn?st. Pred-
ložen za mutevelliju č bbana 1107 =6 - 15. III 1969. Dmiflijill Zbornik, 180. Veoma
ugledna osoba u gradu, sreta se prije I poSlije Sabitova boravka ovdje kao potpisnik
peticija Porti. ć po tituli sejjid. koju su dobivali navodni Muhamedovi rodbinski
sljednici , nije bio ć č č je slovio i k;lo pjesnik. U okviru svoga potpisa.
koji nije predstavljao golo ime (jmza), ugradio je dvostih u kojem vrve perzijske č i
koji je č vezao za ime Fettah kao svoje ć ime. Dn/illiji" Zbornik, 300 i "a
vile dmgilr strano. Godine 1703. (i prije) držao je predavanja u džanliji u Kebkebir-
mahali , što sc vidi iz popisa stradalih džamija 1697 u CH biblioteci (dokumenat rao
14
mu, na zidu). Umro je na č (smrt ga zatekla na Ilidži. kod Ruslem- pa!ina mosta
na Zcljell1ici) na putu u Travnik, a pokopan u nekada velikom mcvlevijskom groblju na
Bendbasi kojeg danas gotovo i nema. Kadieev Zbornik, V. 181. ISp. i M. ć
Na$e starine. /1/ / 1956. 248.
- Ibrahim. si" Redtepagin, muderris . č !evala 1106 ::: \5- 24. V
1695. sarajevski kadija Mustafa Esiri dao je prijedlog Porti. da se Ibrahim postavi za mu-
derrisa na UZUII Irodl; Mllstofinoj medres; II Sarajevu II rangu haridt profesora na mjesto
koje je bilo prazno. Prijedlogje i ć i imenovanje II . zilhidte 1107 = 12.
VII 1696. OmiJlijin Zbomik. 43b.
_ I brahim. hodža II mektebu II mahali Kebkebir. č toliko obrazovan č
da Je napisao komentar djela al - Day' iot arapske sintakse i da sc č i imenovao po tome
KomelI tator Davo (Sarih - al - Dav) . Naveden 1703 . u spisku mekteba stradalih u pota·
ru 1697. ć Zbomik. V. 90. ' gdje je i origi nal (nalijepljen) . Isp. i M.
ž ć EI- Hida;e. VII I 943. 120 i J 2 J (br. 14).
Abdullah Dmi!Jija. Muderris, ordijski i đ kadija, Sabitov kolcga sa
studija u Istanbulu. ZavrSio nauke visokog stupnja na Fatihovu musile·i sahnu u Istan·
bulu. Predavao na med resi I mam·j sullalli u Istanbulu pa se vrati o u Sarajevo rodi·
teljima i porodici, koji Su preživjeli katastrofu u oktobru · 1697. godine , allosta·
li bez igdje išta. pa i bez krova nad glavom. Odmah po č mira u Kar·
lovcima 26. januara 1699 . Drnišlija je u svojstvu ordijskog kadije i kao elan tur·
ske delegacije č na đ državnih meda s Allstrijonr i Venecijom, a
potom i.zvrSio i popiS (izradio katastar) zemljišnih posjeda duž č granice.
Po obavljenom tome poslu 22. novembra 1700. postavljen je za profesora ranga Haridt
na č medresi u Sarajevu i os tao u toj službi p.reko 18 godina. Držao je preda·
vanja i za odrasle (ders) u Skender- pMinoj džamiji. Izradio je i ostavio važan
zbornik dokumenata (najviše memorijala Porti iz 1672 - 17 19. godine, koje je dobrim
dijelom i sam pisao) i velik broj č zapisa č sadrtine. Po tome Drnišlija slo-
vi kao č ć historik . a njegov zbornik memorijala predstavlja dragocjen iz·
vor za najtamniji dio historije Bosne i Hercegovine. Ima ind icija daje DrniMija ć pi-
sati taj Zbornik upravo u vrijeme Sabitova rada u Sarajevu, a unosio je tekstove doku-
menata i svoje biljdke sve do 17 19. godine, kada se Zbornik prestao popunjavati. a nje-
govu au toru izgubio se svaki uag. Original Dmišlijina rukopisa. kojeg č ime-
nom Zbornik bosallSkil! memorijala. a koji je do sad pogrešno smatran sarajevskim sidži-
lom. nalazi sc u biblioteci historijskog društva u Ankari.
- Sejh Osma" Suglija. kadirija. šejh GaziJ erske tekije, hatib
džamije i č za odrasle (ders.r amm) u toj istoj dtamiji. Veoma ugl edna č u
gradu i č Bosni na prijelazu iz 17. u 18. vijek. OviMtenje (icazel) za obavljanje
dužnosti dobio je od Serif-efendije. šej ha Tophane u Istanbulu. Davio se i
književnim radom. Autor je jedne medžmue koju je naveo i koristio 1709. godine
Abdullah Omišlija. DmiIliji" Zbornik, 50 Q. Za tu medžmu\I zna sc i pO drugim podaci.
ma kao i to, da je u njoj Suglija vodio ljetopisne bilješke svoga vremena. ć da je iz te
medžmue ijedan maluar Porti od č muharema 1124 = ć dekada februara
17 12. koji je ispred Saraj ljj a potpisao i poslao č Suglija ć cio niz faktograf-
skih i zanimljivih podataka o trikim prilikama Bosne i Hercegovine i ž ć da sc u
Sarajevu gradi novi grad đ DmiJliji" Zbornik. 52b- 540. Suglija je bio. poput
15
njegova savremenika Sabita, i pjesnik, što pokazuje jedan njegov dvosti h koji se
upravo na Sarajevo, a kojeg sam našao zabilježena u Dmj!lijillu Zbomikll. 500. Umro je
IS. nlliharema 1127 = 21. januara 17 1 S. Isti izvor.[otolisl potomci pod
istim prezimenom živjeli Su baš II mahali u dvije ć još u drugoj polovini .
prošlog vijeka, Uo se vidi iz popisa stanovnutva Sarajeva 1867- 68. godine (rukopis II
Muzeju grada Sarajeva). O njegovu potomstvu u tOJ mahali podaci su u sidIiJII II GHB
53, str. 58. i 97, SIr. 152.
- Mehmed 5ehrija (Sehri), kadija. č se nalazio u Sarajevu. pa tako i u
Sabitovo doba, aJi uvijek kao kadija i u drugoj službi. 1 č je on služio u Bosni
u više mjesta baš kao kadija. ć u Sarajevu bio je 22. X J 697. potpisnik peticije
Porti za pomilovanje u č č vezira Da1taban- paše i za njegovu pos ta.
vu na položaj bosanskog va1ije, a u jednom drugom mahzaru od 23j111 70 1, pisanom
đ u Sarajevu, navodi se u potpisu kao bivši ž č kadija. TFrni!lIj'irt Zbomik 4 70 i
58b. Služio je još II istoj funkciji 1102 = 1690/ 9 1. II č (Arhiv GH bi bI. br. 2625),
zatim u Banjoj Luci. II Akermanu i dr. God ine 1703, ć u Sarajevu izvan redovne
svoje službe, držao je predavanja za odrasle (den·i amm) u džamiji tl Mahali Mula Arab
džedid, što se vidi iz Popi sa stradalih sarajevskih dIam;ja 1697. u GH biblioteci.
U isto vrijeme, god. 1703. navodi se u iStome popisu, zanimljivo je , još jedan
Se/vija, Ahmed- efendija kao č u Duradžikovoj džamiji u Sarajevu. I on je bio
kadija i živio ovdje van redovne kad ijske službe najkasnije od septembra J7. kad se
javlja kao razrijereni kadija Alasonije. Sak- sidi;! II GHB, J31 , 102- 03.
Savremeni turski uCenjak Omer Faruk Akun u ć navedenom svome radu o
Sabitu spominje jednog Sehriju kao Sabitova č i pjesnika koji je slijedio put
Sabitove poezije, a dmgi Sabitov biograf, Ceh J. Rypkn u đ navedenom svom os·
novnom radu o Sabitu (str . 97 i 83) iznio je toga Sehriju i č (pod imenom
Mchmed) kao pjesnika kojemje Sabit služio kao uzor, ali kao književnika, -koji se sa
Sabitom upoznao u Tekirdagu, kad je ovaj tu slutio kao muftija i f!1uderris'( 1692-
1700). I>roizlazi. da je i kadija Mehmed Sehrija, koji je bio u Sarajevu u isto
i Sabit , bio pjesni k i stari znanac Sabita, s kojim se ponovo sreo u Sarajevu. Navedeni.
nalaz, da je Mehmed Sehrija još 1690/ 9 1. bio sa službom II č pokazuje i to, da
ne stoji Akunovo mišlj enje da je ovaj Šehrija bio Sabitov č (talabe) II medresi. II
Tekirdagu , odnosno da može stajati Ryipkin stav, da sc Sehrijallpoz1Ioo sa Sabitom II
Tekirdagu .
- Refid Bof lljak (Rešid 8osnavi), Sarajlija, po struci po svoj pril ici ili
kadija, č pjesnik. Ostavio je kompletan divan, u kojem ima i jedna pjesma o Saraje.
vu i jedna druga II kojoj opijeva upravo Sabita č i hvali ga na sva usta. Postoji
stav da je puno ime ovoga pjesnjka Muhamed Rllldi odnosno Mehmed Re/id. Isp. Kadi·
rei' Zbomik IV. 270- 275/ 2, V. 2- 4, 52, 65, v. i 66 i 80. M. ć Sarajevo, II tur·
skoj J. : mni, Glasnik IVZ 1943.242-43, i S. ć Divan Mehmed Refida, Priloziza
or;jelllalnll filologljll etc VI -VII/ J956-57, j5-75. Tvrdnja, nije č do·
kazana. Samo donekle je podupire č !ito je Rešid znap i cijenio Sabita, it II vezi
s lim, što postoji jedan drugi rukopis Sabitova divana, gdje je u samome djelu navedeno
da ga je prepisao nekakav.Mehmed Rctid .sod. 11 57 = 1144. S. ć Bofnjaci i Herce·
16
govci u isl. knjiievllosti, CZM 1912,379. Veliku sumnj u u identitet toga Mcluned
da iz 1744. sa onim iz Sabitova doba ( 1700- 1702) predstavlja č je tu po
srij edi č ve li k. gotovo neprihvatljiv vremenski i radni razmak. S druge strane, po-
stoji opravdanje da se pjesnik Rešid identificira sa Ismail Retid- e/eno.ijom, koji je, pre-
ma č Popisu sarajevskih dtamija stradalih 1697. god. 1703.kao muderris dr1.ao
predavanja odraslim u džamiji le, po jednom drugom savremenom zapisu,
iste le godine sa Musta/a-e/elldijom ž (i ovaj je bio mudcrris!) odnio u
Edrenu predstavku naroda za ć za obnovu džamija i za plate službenika i pobo iz
Saraj eva č 2. reb. I 1115 = 16. juJa 1703. Sak-sidiil u CH biblioteci br. 131, 146.
ć Zbornik, V, 66 i 80. U svakom ć potrebna su daljnja ispitivanja za punu
identifikaciju č pjesnika Rešida, a za nas je ovdje dovoljna i sama đ pojava
iedno2 pjesnika u Sarajevu, koji je ostavio č divan , a bio u krugu s kojim je Sabit mo-
gao od ržava ti veze·
Pored tih č u Sabitovo doba živjeli su u Sarajevu i 1703. godine navode
se ovdje (u navedenom popisu stradalih sarajevski h džamija 1697) i ć ob razovani
ljudi ka6 osobe koje su držale predavanja za odrasle (ders-i ammj u pojedinim džamija-
ma i na drugim mjestima: Asim JIISU/ u Havadže Durakovoj džamiji. Hasan Logavija u
mesdžidu ć Musta/a Rll2i II Buzadžijinoj dtamiji , Sejhu/- kurra hafiz Husej" u
Carevoj džamiji , Mehmed Pljel/liak (Taslidževi) II Gazi Husrevbegovu hanikahu, Mehmed
đ (Brodi) II džamiji Hodže Kemala, Hasan Kamili u č Alijinoj džamiji,
Suleiman Oiovtanin u mesdžidu Peltlivana Hasana. Mehmed Uzu"iia u mesdžidu
č Mehmed TaJ6c u džamiji Kalin hadži Ali . Ibrahim ć (Ibriki) u mesdži-
. du č Davuda, Alija NakaJ u Bagdadiji nu m.esdžidll , Kara AIi)'a II Hadži- Osmanovoj
buk'i (specijaliziranoj medresi) itd.
U isto, Sabitovo, vrijeme ovdje je živio i niz šejhova kao č derviških
tekija. Osim šej hova o.smana Suglije , Ahmeda ć i Abdulfettaha, o kojima je
bilo č ovamo spadaju i 1703. držal i su vazove tei" Abdu/kadir u Carevoj džamiji
teih hadii Hasall u Buzadžijinoj ,l.fei" Ha.bib u šej h- Fer rahovoj, Jejl! Ismail u Ferhad-
begovoj , šcjh Mehmed Bistrigl),a đ II Carevoj i fe;" Hasan u Mclunedbegovoj , pa
.fejl! Hasib i teil! l arahim, koji goo. 1703. nisu bili angaŽi rani u službi propovjednika. Taj
posljednj i, .fejh Ibrahim, kadi rija, bio je šcj h Hadži Sinanove tekije , koja jc II katastrofi
Sarajeva 24. oktobra 1697. gotovo u potpunosti stradala (ostali su joj samo vanjSki, ka-
meni zidovi) i živo se borio da se tekija obnovi i otvori ć č dva arzuhala Porti,
uzilkadetu 1116 = ma rt 1705. i S. reb . II 11 20 = 24.VI ) 708. Dmi.fliiill Zbon/ik, 26a i
51 a- 5Ib. Po tim arzuhalima, koji obiluju sufijskim koje je, bez dvojbe, pi-
sao sam šcj h Ibrahi m, nji hov autor pokazuje .se kao vrstan stilist i veoma ob razovan č
vjek. Štoviše, svoje arzuhale je pisao na č koji gotovo prelazi ustaljenu rormu akata
oYt , vrste i pokazao da je imao prefinjen ć za lijepo i za estetiku u arhitekt uri , ho
uprr.-o iznenaduje obzirom na vrijeme II kojem se ta pojavajavJja: sklop objekata nave·
dene tekije valorizira' doslovno izrazom č spomenici (asar-i celileleri) . Tako
je ovaj kadirijski šejh i č Hadži tekije sigurno prvi č II Bosni koji
je vanredno ć i pisanim putem izrazio misao o arhitektonskim objektima kao spo-
menicima kult ure i historije.
2 - Anali
17
S. KNlIZEVNI ODNOSI
Ne može biti sumnje da je kadija, muli a i velik..i pjesnik Sabit č održa.
vao č diskusione pa i književne veze s navedenim krugom obrazovanih ljudi svoga
vremena U Sarajevu, barem s onim koji su se i sami bavili knjigom i pisanjem, a pokazao
sam da je i takvih ljudi bilo u 10 vrijeme u Sarajevu. Na 10 navodi ne samo Sabitova po.
pularnost u Sarajevu kao ž č jer je Sarajevo i prije toga održavalo s Uticem pris.
ne ; prijateljske veze, i kao pjesnika. nego naprosto sama pojava da je i ovdje i prije i po.
slije Sabit3 postoj31a neka vrsta književnih salona po priv3tnim ć pa č i po ka·
fanama, gdje se č pjesnHtvo. č perzijsko, ili se izlagala temalika iz pred.
meta fUologije, had isa, tersim. II na..roCito istorije islama (tevarih) pa diskusije i slobodni
razgovori o istoj i č lematici (sohbet). Sjetimo se u tome pogledu samo stihova sla·
rijeg mostarskog pjesnika Medtazije u opisu ba! Sarajeva: '·Kaf"Jle su visoka položaja,
ć i ć nauka, diskusija i nevezani razgovor, sve tamo postoji ".
Isp. o. ć /I Gl. IVZ XIII /l962. 368. Ne treba misliti da su i pred(lvanja za odrasle,
koja su ć rtavedeni muderrisi držal i po džamijama i buk'ama, bila samo ona popularna,
za široke slojeve, i tu su se č pojedine disci pline.
Sabit , kad je došao u Sarajevo, bio je ć pOIpuno đ i afirmiran pjesnik,
i s pravom se može poslaviti pitanje od interesa za kulturnu historiju. je li on.ovdje inte·
lektualno i književno primao, ili davao. Za tu prvu Stranu nema podataka, ali se sa zado·
voljstvom može ć da je bilo aktivnosti te druge mic. Osim č rezoni ranja. da je
Sabit č i svoje i đ pjesme u navedenim književnim klubovima i kružocima, koji su
ovdje postojali i u tu svrhu, o č posredno govori i č da je savremeni kali·
graf i defterdar- katib Mehmed - efendija smairao č da i pisanim, kaligrafskim
putem č datum Sabitova dolaska u Sarajevo. ba!. u tome pogledu imamo i je·
dan najneposredniji primjer, knjlževnu pojavu ć navedenog pjesnika Re!ida. U njegovu,
Rdidovu divanu (rukopIS u CH biblia leci , br. 1- 3384) ima i jedna pjesma od 70 stihova
koja je kao p'anegirik ć upravo Sabitu i u kojoj on Sabi ta i kao č č
i kao pjesnika upravo č To ne č da je Sabit u primjeru Rdida književno
davao, ali je upravo krunski dokaz da se nalazio uSabitovu dru$lvu. i da je č
ovdje izložena misao da se Sabit sastajao s obrazovanim Sarajlijama i s njima vodio dis·
kusiju. pa i onu knjitevne naravi. Medut im. upravo u Relidovoj poeziji imamo izravan
primjer i one druge vrSl e, da je, naime, Sabit ovd1e. tl Sarajevu. vr!io i književni utjecaj .
To je Rdidova hagiografsk:l porma Mlradi/ija, kojaje na ć njegova divana i koja po
samoj temalici ukazuje na povodenje za Sabllom. odnosno njegovom poemom iste te·
matike i istoga naslova. I ne samo to. Utjecaj Sabitove Mirad:tijje ogleda se u Rdidovoj
pocrni doslovno u kompoz.iciji i formi stiha. č i u pojedinim aijelovima. koji su u oba
spjeva vrlo č pjesama u Rdidovu divanu gdje se opata ć Sabitov utjecaj .
Pri ovome ne treba nipo!to Rd idovo stvaralaštvo svoditi na se može
flilditi i o namjernom i uhodanoIll putu da pravi "naziru" (p.i!slIla po ugledu neke druge.
književna toj drugoj), ali se ne može ć Rdidovo đ Sabitom i u
ovoj i u nekim drugim pjesmama, č i misaono, kako je to na dosta velikom prosIoru
izložio i na sasvim prihvatljiv č dokazao S. ć u navedenom svom radu.
za kulturnu historiju Sarajeva i Bosne, a i za samo potpunije sagledavanje Sabio
ta kao književnog stvaraoca zani mljiVO je osvijel1iti i pitanje. koje se samo od sebe name·
18
ć je li Sabi! radio odnosno pjevao i II samom Sarajevu. U tom pogledu postoje dvije
indicije. jedna slaba i druga sasvim č potvrdna.
H. š ć piSuti O Husej nu Muzaferiji Icao profesoru
Gazi Husrcvbegove medrese, iznio je zanimlj ivu vijest da posIoji jedna pjesma (na tur·
skom) II kojoj se hvale Muzaferija i njegovi sinovI, a koju da je spjevao upravo Sabi t
ć kad je bio sarajeVSki kadija.Spomenica CH 400-godil "jicc. Sarajevo /932. 149.
l tekst i prij evod te pjesme kasnije je objavio M. ž ć II radu Sarajevo II/urskoj pjes-
mi. Glosnik I VZ 1943. 243- 47. ć navod dat je. č na osnovi pojave
arap. ć sabit II predzadnjem stihu. ali nije i ne može bi ti osnovan. Taj stih odnosi se
na grad Sarajevo i glasi : [)aim 010. sobir 010. boyle ta yevmil - kiyam -- Neko traje. lIek je
sralllo ovako do SudIIjega dalla. ć pravila ugradnje č imena u stih u
orijentalno- islamskoj poeziji. a ć č o smisl u in tegralnog teksta sliha, a pogo·
tOvO O č to se tu javlj a i č doim, uz koj u je izraz sabit njen misaoni produže·
tak, proizlazI da Je č sabit kao arapski parti cip akt ivni (po kojem, č posIOj i č
no imc Sabi t) ovdje, u turskom, upotrijebljena kao č pridjev i nB: la Ovakvo
ć iznio je i M. ž ć II navedenom radu I pri tome iStakao II ovom
jedan vazan podatak, kOJI Je on I mogao dati, jer Je studirao tekstove i te pjesme i Sabi·
tove poezije. da , naune , pjeSma o Muzafe TIJama, kOJa se pnplsuJe Sabitu, stilom zaOSta·
je za Sabitovull pJesmarna. l'roll v uvjerenja da Je ovo SabJtov rad govori donekle i konsta·
taclj a, pjesme o Sarajevu (I Muzafenj ama) nema ć u Sabitovu divanu .
Nasuprot tome Ipak POSIOJI jedan drugi saSVlm č oslonac da je Sabit knj i·
ževno stvarao dok Je biO u Sarajevu . č primjer u lome pogledu je njegova pjesma,
zapravo panegink u č /Jalil- paSe, registman u mtegrainom tekstu u samom Sabitovu
divanu. Taj Halil - pata. o kOjem govon l J . Rypka i č ga kao poznanika i prijatelja
SabltO\d, ilije IlIko drug. nego bosanski val ija Cose lli Defterdar lIalil- pofa. đ
Slambalija , koj i Je poovao na BOSni baš u vrijeme kad je Sabi l bio kadija i mull a u Sara·
Jevu. Halu- pasa je, UStanovIo sam po drug.m prvoraz.rednim izvotI ma, bio bosanski va·
liJa od oktobra 1698. do okl obra 1702, pune č godine. a Sabi t sarajevski kadija i
bos. mulla od avgusta 1700. do apnla 1702. :1 U najdužem ć vremenu do juna
1702. PrOizlazi kao sasvim sigu rno da Sabitovo vrijeme službovanja u Sarajevu u pol·
punosti . I s jedne I s druge st rane: ukl apa tl neSlo $Ire vnjeme kad je Ha1il- paJa bio
beglerbeg BO!.aoskog ajaleta. To Je bila l sasvim đ vremenska osnova da Sabit pje.
va hval ospjev paSI, III prvi III m Sabitov, niti drUgi h pJcsllIka. Kao posredan.
al i nepobitan dokaz da Je Sabit pjesmu u slavu Halil- paSe spjevao upravo u Sarajevu jes.
te I sama tema Ilka PJcsme, kaja Je Ć programska I prigodI/a; ona je imal a
raISOIl d etre samo kad Je pj esnik biO u neposrednom kontaktu ili bar kakvoj izravnoj
uzajamnos ti s Ilavedemm paM>nt , a to je bilo Jedino onda kad Sll obOj ica radili zajedno.
Halil- paša vodio upravu, a Sabit đ Bosne I HercegovIIl e. Taj Isti Halil - pa!a,
usput da navedem, nije oSlao onakav kako ga je Sabit Č ilije bio takav barem pre ·
ma pjcsmkovu V;tJ.cu I derviJi ma, kojima je i Sabit pnpadao. ž ć kasnije u Beogradu
1714-1 715. kao paSa Smederevskog sand zaka i muhafiz Beograda vrtio je brutalnu
šikanaciju uglednog ž č Muhameda, č dao zapal il i njegovu tekiju u Užicu,
koj e je bilo tl sastavu Smederevskog sandžaka. a htio se i tiva dokopati. Sej h Muha·
med je izdrt.ao te nasrt aje pa je do trideset godina po HaliI- pa$inoj smrti (umro u Beo-
gradu 17 1 S) i on spjevao dvije pjesme, u kojim spominje HaliI - pašu, ali č opi·
lO
19
suje paSina zla i ,s prokletstvom ga navodi. Isp. o. ć ć poslanica Jejha Muhame-
da iz Utica, Prilozi za tmj, filologiju, VIII- IX/ I 960. 194, 200-02. Da je veliki Sabit
mogao znati ono, ć su bili izlo2eni derviSi iz njegova Užica samo dvije godine po nje·
govoj smrti, sigurno bismo danas bili bez navedenog jedinog č dokumenta o
.Sabitovu književnom radu u Sarajevu.
SUMMARY
POET SABIT ALAUDDlN FROM UZICE AS CADI OF SARAJ EVO
AND BOSNIAN MULLA
On the grounds of new data the author .brightens up Some details from the
biography of the famous poet in turkish language Sabil, a native of Užice. The aut hor
pays mention particularly 10 hjs serving in Sarajevo, where he was the cadi from the
end of J uly 1700. to June 1702, and iri the same he filled the honour of Bosnian
muHa. Sabit sojourned in Sarajevo in a very dimcul! time in the history of this town,
after . the invasion and ravage of Prince Eugen of Savoya, and he found there the popu-
Jation decreasing in number by the war, pestilence, hunger and other misfortunes. The
author brings out the cOf!tents of five documents, made by Sabit him-self, expressing
difficult situation. At that time several intelectuals and writers were practicing in Sara·
jeva, the author ciles them by name. Sabit is cited also. During his sojoum in Sarajevo
Sabit made literary works (Sabit's panegyric to the Bosnian vali Halil-pasha is from this
period). .
20
FE1ZUl AH HA0 218AJRI C
TE$AVVUFSKO- TARIKATSKA POEMA ABDULLAHA BO$NJAKA
Abdull ah Bošnjak dao je na završctku svog Komentara Fususulhi kema od
Sejhi- Ekbcra Ibn Arcbijc sažet dodatak (Tezjil) i izrekao pedutu poemu (Kasidu)1 >,
U 10111 dodatku sadržana je progresivna ideja o potrebi pisanja i prenoknja
duhovnog blaga na narodnom jeziku, podupr ta uvjerenjem da i evlije č Kur' an
na narodni m jezicima, Uovišc, da je vje rovjesnik Muhamed prenosio č prethoonih
Božj ih poslanika na Svom (arapskom) jeziku tc da jc naredio Sejhi- Ekberu da napiŠI!
Fusus i iznese ga č narodu II č je implicirana zapovijesl.da se Fusus li ri
na narodnom jeziku.
Stvar jc utoliko č ako se zna da se II vrijeme kada je Bošnj ak živio
(umro 1644.) nije pisalo na našem maternjem jeziku nego su si novi đ Il a tl u
nj e Jugoslavije pisali jezikom na kome su stj ecali obrazovanje : latinskom. č
arapskom, staroslavenskom i turskom. Uo se održal o do dana s obzi rom na dok-
torske disertacije koje se uvijek na jeziku Katedri na koj ima sc brane, npr.
engleski. francuski . ruskj i st.
Sto se č Kaside ( poeme) , kako se naz iva pjesma po jednom od 16 mctrova
s rimom mi kraju st iha , je spjevao u metru Hezedž, s rimom Ila slovo " i" a broj i
J05 st ihova (210 distih- bej tova) i č je u pohvalu Fususa, u obranu 'sejhi -
Ekbcra, o stupnjevima duhovnog uzdizanja koje vodi spoznaj i Boga,
ć da njeno razumijevanje pretpostavlj a stanovito tesavvu fsko- tari katsko
predznanje i za osobe koje znaj u ilirski jezik, neophodno je ukazati bar na neke karak-
teri stike tog znanja. U kasidu vrl o vjeSto su utka ne vrli nske odlike , da rova-
ne Božjim poslanicima, iskazane u jednoj č č mudrosti) i to tenninima
koje je teško doslovno prevesti. Stoga je u cilju boljeg razumijevanja prijevoda kaside
neophodno upozoriti na Men- aref dersi i Sej ri suluk, literarna
t)Kairo, E1 - Amirc, 1873-4.
2 1
. I
:t. MEN- AREF DER$I
Men- aref dersi (predavanj e o spoznaji) odnosi se na poznato tesavvufsko na-
ć hadis ranijih pejgambera, koje glasi: Men arefe nefsehu fekad arefe rabbehu. što
č - Ko je spoznao svoju dušu (sebe), spoznao je i svoga Gospodara (80ga). Doživ-
ljavanj e i proživljavanje tih spoznaja , te užitak koji se u tome ć odvijaju se kroz
proces Sedam mekama (boravišta) , odnOSilO Sedam faza (Alvar). kroz koje prolazi duša
na putu (tarik) spoznaje Boga (mari fetu ll ah) i priblizavanja Bogu (tekarrub ilallah) .
Kroz spoznaju , duša se približava i zalj ubljeno ć sve bliže i bli že Bogu.
Ruh - duh. Ners - dusa. Ka1b - srce i Akl - in telekt. su subjekti u spoz·
naji Boga unu trašnj i lik č oni su naše JA. I koliko spoznaš svoje JA toliko si
spoznao i Gospodara 130ga.
Duh i Duša nije posve iSlo. Duh je bil u č a duša je poj ava biti pred um·
nom spoznajom. č nevidljive spoznaje idu preko srca i duhovnih organa Srca, a
č vidljive spoznaje mogu se ostvari ti i preko osjelila. U obadva č prisutan je
i Akl (intelek t, razum. svij est).
Za Sedam mekama, odnosno faza. postoje imena. s razlikama u č kao
ŠIO su npr. duh i duša. ' Mekamati- seb' aje ranija tabela mekama , a Alv\j.ri seb'aje kasni-
ja tabela faza .
Mekamal i se b'a
I. Tevhid- uI - eral
2. Tevhid- us- sirat
3. Tevhid- uz- Zat
4. El- Džem'u
5. Hadretul - Dže m' i
6. Dže m'-ul-Džem'j
7. Ehadijjct- ul- Džem'i
Atvari seb 'a
Nef si emmare,
Nefsi [evvame.
Nef si mulliime,
Nef si mUI meinne,
Nefsi radijje,
Nef si merdijje,
Nefsi safije
Arapsko č č prednjih imena prešlo je u perzijski i turski jezik kao
arebizmi , pa se i ne prevodi , aji je u konstrukciji č đ pravilima perzij-
skog jezika (l zafet) što su primili i Turci. .U prvoj tabeli, u tri prva mekama, zajednit:ka
je č "Tevhid" , a u poslj ednj a č mekama, č je č " Džem' '' . U drogoj
tabeli č "Nefs" vidimo u svih sedam mekama.
Tevhid. dže m' (at) i nefs su turcizmi u srpskohrvatskom jeziku.
Nazive mekama (faza) ć prevoditi , nego ih kazati, na kratak č opis-
no.
L nestajanje tvoga djelovanja u Božjem djelu ,
2, nestajanje tvojih atributa u Božjim atributima,
3. nestajanje tvog ć č u Božjem ć
4. vi dj eti ć postojanje Boga prije nego sebe,
5. vi dj eti pos toj anj e sebe pa onda Boga,
6. vidjet j postoj anj e i 130ga i sebe zajedno,
7. vidjeti pos tojanj e Boga iza nestanka sebe.
Prva tri mekama predstavljaj u Fena- fiJlah , a posljednja č č Beka-
billah . Prvi se temelje na 19. ajetu 96. kur'anske sure, č posljednja č glasi
" VAKTERIB" , što č " I približi se {Bogu)". Poslj ednja č me kanl a temelje se
22
na 8. i 9. ajelU S3. sure koji glase: "Summe dena, fe-tedella, fe kane kabe kavsejni. ev
edna", ŠIO ć " A onda sc približio (4) , i spustio (S). paje bio kolik dva luka (blizu
kao dvije ć trepavice (6), ili joo bliže (7).
Prijelaz iz mckama u mekam nije po naobrazbi ili stažu II tarikatu, ne-
go po č spoznaji o Bogu, o blizini Bogu, o milosti Božjoj i Ij l! bavi , u krugovima:
šc ri at. tarikat , hakikat , marifet.
U ć mekamu zavrlava se period približavanja Bogu, to je Devri·akre·
bijjet. Cetiri mckama približavanja zovu se i ovim imenima: K urbi ·feraid (Obavezno
približavanje), Meratib (Basamaci č i Dtenani- Erbe'a (Cetiri
srca),
, Ce lvrti mekam u mikatu ie kao sedžda II namazu, jer kad sc izvrli sedžda.
zavden je jedan reka t namaza. pa se stupa na drugI rekat. Kad se u tankatu zavrSI pribli·
tavanje. onda nastupa usavršavanje: Devri - ekmelijjet . ili Kurbi - Nevafi1 (Neobavezno
pribli žavanje),
Za prelaz u peli mekam treba .šejh, zbog džezbe koja ć ljude može i
·zavesti. Kad Srce pos tane č za prijem duhovnih spoznaja. ono postaj e kao magneti·
zirano od č Bogu. Ožezba može biti o tvorena i zatvorena. č Ožezbe, (ot·
varena dtezba) je poželjnija, Preko džezbe se prejjvljava kur'anski aje t : Ve ma remejte
iz remejte velakinnaUahe rema, ć Muhamedu A.S. povodom Hidžret3 u Medinu.
Na šestom mekamu postiže se osposobljenj e za irSad (mudid) i zadatak službe
šej ha. Sejh je č i č u tarikatu, Sedmi mekam je dar od Boga odabranim robovi·
ma i istinsko nasljedstvo Starjdinstva u vjeri. Samo osobe koje su u volji Muhammedu
postignu kao dar ovaj mekam. To su stvarni nasljednici pejgambera u pitanjima vjere i
istina.
Menaref deni je kao more, a č č ili pe ro su kao iglene ušice, I koli·
ko može zahvat iti morske vode od igle, toliko i č može kazati ili napisati o
moru znanja i spoznaja o Bogu. Na ovom putu, č je ljubav a je šutnja. Poljubi
u ruku č ljubavi i budi nijem. ali se trudi da č i da se odgoj i!. Ne dopusti da
vrijeme trom u beskorisnom.
U razradivanju teme o SpOznaj i sebe i Boga sl uže nam za primjere: Sunce i dan,
duh i tij elo, usijano željezo i ć od t eljeza, more i morski valovi, jedan i nula ( 1-0) i
č
Znati . ć i biti (bil mek, gormek i olmak) predstavlja putanju tarikata koju
objdnjava šcj h.
(Iz poeme " Tuhfa" od Sejh- Selim- Sami- efe ndije. Ruko piS na č kod
Sejh- Hadti- Haf'iz- Fahri efcndije Ilyaza u Đ
Uvjeti Za i znakovi !ejha
Kod izbora treba pazitI na ove uvj cte:
I. da poznaje vjeru.
2. dD je spoznao Uzviknog Doga,
3. da poznaje me todiku duhovnog uzgajanja (inad) i
4. da je ovlašten od svog šej ha na inad.
Znakovi po kojima se poznaj e šejh koji slijedi Pejgambera jesu:
- da osje tiS zadovoljstvo i mir kad s nj im razgovaraš.
23
- da mu je razgovor O spoznaji Boga i dobrim djelima (hajr) i
- da jedno govori i pred tobom i za tobom.
(Iz knjige " Istine o tesavvufu" od Sej h- Abdul- Kadir-efendije- 1sa. Haleb
(Sirija) 1964),
b. SEYRt- SUlUK
Scyr- putovanje, sefer - pohod i slova kao tcsavvufsko tari -
katski termini Ila putu približavanja Bogu i spoznaji Boga. Svaki ovaj termin ima svoju
nijansu razlike u č a onda prirodno i u č U teoriji tesavvufa to je gru-
pa (bab) pod imenom "Slova i č
Termin Seyci suluk je sintagma č Seyr iSuluk (Seyrisuluk) i slovi danas
kao najadekvatniji naziv za tasavvufsko-tarikatske pojmove približavanja Bogu (Te-
karrub i1ellah) i spoznaja Boga (Marifemllah) .
Sejrisuluk ima č stupnja ili dionice puta, i to:
I. Seyr i1al1ah - put do (spoznaje) Boga,
2. Seyr fi1lah - put u (spoznaji) Boga,
3. Seyr meallah - put sa (spoznajom) Boga i
4. ani1lah - put od (spoznaje) Boga.
- Seyr iloUa". Covjek kao da se budi iz sna utonulosti i neznanja, te želi i
traži da se približi Bogu i da spozna Boga . On č u Srcu ć lj ubav prema Bogu
i spoznaj e da je on samo silni atom u odnosu na postojanje Apsolutnog Gospodara Stvo-
ritelja Boga, dž. S. Covjckovo postojanje se utapa i nestaje ga u Božjem postojanju. To
je individualno nestajanje u Apsolutnom postojanju.
- Seyr fillah Kroz to utapanje i nestajanje srce postaje č i č odbacu-
je negativna svojstva, a kili se samo lijepim svojstvima i postaje stvarno dobar. Pod dje-
lovanjem lijepih Božjih imena č posmatra svijet i đ ulazi u kosmos s ve-
ć o Bogu i ć se bliže Bogu.
- Seyr meallah U svemu što ga okružuje č zapaža i ć prisutnos t
Boga i Jedinstvo Božje. U srcu ć nit koja ga povezuje s Bogom. utapa se i nestaje u
č postojanju Boga, svjesno i zadovoljno.
- Seyr anilIa". Kad je č spoznao Boga i kroz tu spoznaju približio se Bo-
gu, on sad i u Mnoštvu vidi Jedinstvo. Postao je podoban i sposoban, usavršen je da dje-
luje đ ljudima kao mUl'šid č i ukazuje im pravi put. Sree je toliko č da slu-
ži kao ogledalo Ila kojem se pokazuju refleksi i odbljesci slika iz duhovnog t ivota. To je
ujedno i manifestacija blizine Bogu.
(Osmanli Tarih Dcyimleri ve Terimleri Sozlugu. Meluned Zeki Pakalin. istan-
bul 1955. Maarif Basimevi).
U sej ri suluku arapske č ila,'fi. mea i an, po svojoj upot rebi pred imenom
Allah, obuhvataju sve mekame (faze) iz Men- aref dersa.
24
e) PRIJEVOD POEME
Iz "' def/ti/No č ", ''Daholli Milosti mg" pustiJe jedall dajak,
' jlfore Slavlja ", izbaci na obaill jedon dragulj munia,
Divan li je Oceall dubina /l ema dila,
DiVilO fi je morc ''Oil je [ SI;1I0 ,. bez č i kraja.
Iz rose morskih talasa .H'e dobi svo; dar.
Kud valovi Ocealla zopljusl/ule morsku obalu.
Ako le ć telja za "Jedinsll'om" iz "MIloItra ",
poslu/aj. da fi kalem stazu toga puta.
Radi č ''Skrivene Riznice ", kad Bog o/vari kapiju,
011 prvo stvori SVIJct, a poslije lOga ć
Od ljudskog roda odabra poslollik.e - Pejgambere,
i svakom /Iapose pokl olli ć dar.
Dar svakog pejgambera je iz Mllhammedol'o dul/a,
ali ć floziv; tih dorOI'o iziskuju" ć pravce.
PosijedlIji ,'cliki el/lija. Anka ptica zapada. Se;"" Ekber,
svjetlo tarkog SUlica, I Slilla sa I stoka.
Donese u Fususu mudre izreke u!itaka, darova pejgamben'ma,
koj; iz (Muilammedova) izvora uzimaju vOOu ( bitak, postanak).
Pojedi"i pejgamberi predstavljaju snage iz Mllltammedol'a duhovnog lika,
ć kao flO ć ć IIj'el o okuplja ljudske ljel esne snage.
Ta svaka duhovIla s"aga predstavlja jednu savrleIlasl,
a le sl'e sovrlellosli ć iz "Skupa jedi lIica " ( Dtem 'i- Ferdalli).
Sili pejgamberi Sit pojedine pojave savrlellSn'a iz ''Skupo ć ",
oll i slllJOPur stepellica koje su povczalle u "Skupu razlika"
( Dtem 'i- Fllrka"i j.
Za savrfelIsrva "Skupa Bica " ,JOtpun; model je MI/hammed,
lIjegoI' ć je. dakle, pokazi valIje slllplljeva fih Sal'f'$cllstal'a.
Mul/amll/edova dufa okuplja duše svih pejgambera,
011 je OSI/OI'lIi ć i kamel/ temeljac poslojal/ja.
"Skup skupova" " ''SlIIpfJl/j od dva fil ko "je laj lik,
te lIIiet i dio visokilt pejgamberskih utitaka.
Sa savnel/oslima pejgambera treba i sebe Ilsovrlavati.
pa da iz skupa Ilspije! dobit; od Boga dal'.
Eto, kao prvo, otac Adem Zllao je sva imena,
a li s; si", pa budi "osijedI/ik, dušo ć
A zalim, ako II l ebi imadIIc ć Šitol'a ura"ja,
bez sumnje ć ć "ada/lIljivati duhov1JO zamrla srca.
25
26

lj slavljcnju Boga. ć Mu sve nedostatke. ako bude! kao Nuit,
Ile mote fi lIofkoditi fli potop. od ollih koji Bogu prispodabJjaj u lik.
U blafellSfV;ltw. ako se uzdigl/d do neba, kao Idris,
bice! IUl vrhu svelosti i sjati kOD tarko SUlice.
Kao Halila (I brahim) ako le svjer/o Jedinstva pripremi (odgoji),
da s; imam, stavice I; se IUl glavu krotio od slIjeIla.
Ako budef pokoran /slini/om. olloko is/inski kao I shuk.
ć fi I'r/O jasIlo lajIID kurbana. II sow; priblitavQlljo Bogll .
Uzdigli; se Ila visok stupanj kao Ismail,
da pred Bot j im prijesto/jem lladei pocasl i zadovolje"je.
U duhovnosti. kad Ivoje oko Ile bllde vidjel o drugo (osim Njega),
osjetite! vjctar Milostivog kao starac iz Ken 'oI/a (Jakub).
l uadi srce iz jame prirode kao Jusuf,
M mis/rskog raptera li poSlati su/tall svjctla.
Ako ti bude ć jedilIStvo Ollako kao fludu,
vidjece! da su i sve,tivotinje no pravom pI/fil,
Na stupnju otvaralIjo (osvajanja)" u tebe kao kod Saliha.
ako budu ongoiol'one i tnld, ć Sile karavane.
Kao kod Suajba. oko ti budu ć spoznaje.
Ilaganje poslova ć ti pruvit!" o i po i po
Zbog ć da ti sprijeb! zlo, oko se obrati! Bogu.
Bite! kao Lur. nosilac slike ć i izvor spoznaje.
A ko o sudbini budei Upolllot kao Uzejr.
(jelesnu smrt ć š sam htjet; j gl edf/t; je s ulitkom.
A ko se u tvom srcu pojavi Mesihova (I sa-pejgamber) (ajIlo ,. dahovi.
ć se '10 nebo i ć zvijezdu Vellero.
Ako u n'om srcu zablista mudrost milosti,
pokorni ć biti tvojim zapoIIijedimo i carevi kao Sulejmall.
U sudova o postojanju. ako Ludeš sudrog
svakog ć ti Ila uho dopirati pjev ptica stvumih ist ina.
U jOl urri" i ri be pn'rode, ako bude! disao kao JUlIUS,
ć ć zanosan užitak i sve crne brige ć ti otpasti.
Ako f udi! za ć skrivenosti (gujb). posmatraj h/jubovlI strplj i vost.
jer so strpljelljem bolna srca Ilalaze sebi lijek.
Do ve/ibne oko se uspll ef kao Jahja.
zrake lj epot e ć sve niti ć sputavanja.
Ako đ do stupI/ja odakle se upravlja. kao Zekerijo.
vidjde! Ila karti ć ovozemaljske prolaurosti.
U ć đ ako bude! drog II Josu,
i ljudi dulla i ljudi tijela ć drugovanje s l obom.
(j I stini ljepole jedinslva ć ć utilak dobrotilIstva,
Ako imadne! Lukmallov ut irak mudrog predot(1lJanja,
U tajI/ama starjeIinsH'a ako budd skrivelli flaruf/ ,
tvoje zaslupst vo ć ljudima kao dul a,
Srce ć se utopiti i IJestat; II pojavi sl'jetlo,
oko mu mage bude č paslir kao Musa,
Ako tf srce bude prazno od drugog kao kod Halida,
tebi te se ljudi ć i č ć im svako dobro,
Na stupnju " FerdiJiet " (Jedan jedilli) trebo do ulopiI svoje postojo" je,
ć li se iz AJuhommedovo duha jedno skrivelIo taj ila,
Zbri/i konture đ lick i h Il emD, nek ne OStDIlI! bitDk,
iz IdelIIiIera ć do se pokaie Diem 'i - Hak kon; (Srvomi skup),
ć suvrSelli model za sile slike imenima i arn'butima,
ć "Houet-ul·Diem'" ( Uzviseni skupJ 110 kome nema odlIojolIja,
ć brano koja sl oji izmedu dva skupa i Si1kupfja i h (DIem itl - Dtem 'jj ,
jedan je skup gospodarski, a drugi skup je robovsk;.
Sa prizorom lakvog skupa Ilastaje s{J;ar spoUlaje (mari/et ),
da iz Jedinst va iZllim i teku daTOIIi spoznaja iZllollja.
Motemo ć da je po šem; ovih skupova sastalIljetI ; Fusus,
da se prikoie proces. kako je Isti"it; st vorio svemir.
Iz Mora Milosti izlijevaju se rijeke dragulja (Fess),
i svakog č dal/ose biserje njegallill istilIo.
Srce evlija su bazeni darova iz lih mora,
a iz prel eko le č vode napajaju se tedilO srca.
Srce t ija j e "utri lIO č kao sode/ podobno je
da iz oblaka darol'O primi II sebe ta Ulanja i spoznaie.
Na svaki dragulj ugravi rono ic njegovo č
s oznakom da pripada StupIIju skupa ć
Ova zf/ania ne mogu pojmit i misli ljudi od prohtieva,
a do I/jih Ile dO(Jint ni poimanio teoretika,
Nego alla zablistaiu u srcima kOia su oSI,ijerljello.
{XJjovljuju se neposredno, dobivaniem botanskih ć
Njima odgoJ'ora srce kOj e bude praUlO od drugih slika,
ove pamcti do niih ne dopiru. bio taj č č jJi obrazOlIan,
I z oblaka Botie dobrote padaiu kao kiJa Iljegov; darovi,
Ali, gdje su srco. ć kao sade/. do i h prime?!
Uzdigrri se II visoki sl'iier. ć ć stanio savdeni".
nemoj đ stanio mutel:a sa stanjima teno.
Da vidi! i do soZllaI. lebe je Bog zalO stvorio,
svoj vid Č bistrim da vidi! u sreu Dr.agog Boga,
27
28
Ostav; ljubov za dntgim stvarima i trati samo Njega.
SIrasti i đ treba izbaciti ;z srca. gdje treba da sc pojalI; On
Svako stvorenje koje sluti za vezu /slinito",.
predstavlja za stl /orenja dokazani dokumenat I stinirog.
Njihove glave spOI'aju Ila stran; Boiamn'o.
ako Ila njih baci! komen, ć l ofe ,. IlcprijolcJjsrvo.
Slike ovog pro/azt/og svijeta č l e oholim.
pa ljudima pripisuj'eš nevjerstvo i nepokorol1onje.
OI/ima koji su u SIIije11l Jedinstva postigli bliz il/u Istin i,
rekli su: raskoinik. bezvjerac ili krivovjerac.
O"om srCII koje je za dar Bot j; dobilo boju JedimllY1,
ako mil popije! krv;, zlIbi ć ti oSjelili. da je 10 meso OlrOVIIO.
Ako se {Jovede! za dn/gima" potI/e! /lapadati o(/abr(JlI;ke.
:.Jm sebe ć baciti II vafru, flO se IlolIjih nabacuje!.
S 101im mislima, zar mate srce ć IstilIu ? Ne. to je daleko.
s takvim otima tJ'oja duto Ile mate vidjeti lice Drage (8 0ga).
ć srce kako i ć Irag ljubavi Hotje.
kad ga sa svih strana okm t llje neprijateljstvo strosli.
SIalIjo $OvrJe,ii/t Ile IJOstitu se preko igrarija.
Ilije 10 ni tel/sko igranje a lli djetja igra.
Osim pribli!avol/jo Bogu olli nemaju dn/ge telje flO ovom svijeIII.
oIlasvjeISke JlIlrije im i ne prolaze kroz glavu.
telja za solufimo.-benol'imo i '"InJama, đ sofiji i u ',olvetu (osami)
jadnik on. kad ć uspjeti da se sabere i sko" cetllriJe.
Savne"i su proJIi Jure"i svijet i sligli u predjel Jedinstva,
smirenost i bliskost / stilli. iz domovine l>jetnost;, 011; su zaposjeli.
Oui izgaraju u valri ljubavi. prazIIi od svega dmgog,
u tom denu, Ila godille. prolijevaju krvaI'e s/lz e.
Sebe i svoje postojanje u(Opili S/ll/ postojalIje /stil1ilog.
Ne. " ema njihova postojanja. la je samo viZIJa - Hejula.
Pogledi im ne fJOdaju /la dmgo. Iti srcem ui dltIom.
u postojanju ISlillitog olli ll emaju lli imella lli vatllosti.
Daju glavu i duJu da stigIIII Ila teljella mjesto.
}o'eliki frg Jedillsfl'a IstiIIc. krco{pulI raznih lajlli.
Na puru istilIe jedan tovjek je Iljima obadva svijeta.
ako gouit kOlija prema ollom Trgu. blldi s ujim, jer 011; Su koujal/ici. (? )
O"i postitu znanja ć (ket!) ; ć (tedte/Ji),
leorelici to ne mogu dobili jer ollj samo pretpostavljajll i $Qnjare.
Srca sovne,,;h okrenUla su i streme prema tom I/ zviteno m zualljll.
le tajue im se otknju kad stigne za to đ od IstiIritog.
Prema gospodovalIjo (Rubub;jjet ) oni stoje strogo pokorno( UbudljjeJj
iskazuju svoje robovanje. jer tako je potpisano u Bot joj odluci.
Ko se u Dvorcu Jedinstva ć o Slasl/' uliIka,
laj jedan ne bi dao za sve ovozemaljsko carsn'o.
Iza zavjese Mllofn·a. ko bude gledao ljepotu Jedinstva.
njegove ć vidjeti ni likove lli boje.
Zapanji se i zanese. Ilo pamel ne mote ni da shvali,
to molef i ti dOlivjeli, kod se od.baci ova; zatvorski mrak.
Ovako ovim stvorenim ne može se. na kraju. ni vidjeti Istina.
kad Njegov uzvifell; blijesak spali sve Jto je stvoreno (postalo na zemlji).
Suf tinu ollog pnjestolja ne mogu da pojme ove kratke pameti.
krila im sagore zrake iz svjetla č kojim slavimo Boga.
Bog ć 6sto srce. da tamo bude l arifte zna1lja.
gdje ć se pojaviti Ijepola. koja ć prema!iti svemir i vrijeme.
Ako lelif da svoje srce napoji! ferbelOm ;z Jedinsiva.
10 se pije iz rnke !erbe ut ilka i za1l osa.
Ako du!om bude! gledao ljepotu Jedinstva,
ć lt pojav; Multammeda to lijepo lice.
Jer 011 je prizor za sve. i za pojave iz Skupa ć i Skupa Imena ć
Botansko svjetlo pada Ila zemlju i prosipa se preko Multammeda.
Preko darova od Multammeda poslite se ć t il'ot dallas.
a ne da tral i! drngovanje s Hidrom i napitke Abi- lIajat vode.
Sv; savnen; svoje glave SlI polotili Ila njegov prog.
a 10 su jo! rallije č pejgamberi ; njegovi carevi.
Ako si se zaista du!om č za predjele Jedinstva.
izbaci iz srca kojekobe slike i ne OSIov; lli troga svome postojanju.
Putnik Ila ovom PUlU ne treba da baca sl'oj pogled nikamo drugdje.
zIIa kuda ide da dobije bolansko ć i pridrtava se dal;h obaveza.
Ako teli! visoki svijel. uspinj; se sa prijatnim odmaranjima,
ostavi sredifte tvari i odbaci đ slotere.
Srce ć da se usp"e u lIevidlj;ve predjele i sfere,
gdje Sll đ dvorci za ljude visokih spomaja.
Elo tako. iz rizIlice Boljeg zlIanja izafao je jedan dragulj.
ali to Ilije bio ni morski biser"i drogi kamen iz Bedahfana.
Taj dragulj je vrijedan da bude ukovan u carske đ
i·kad bi ga prqdao za svadbu. bio bi IlIJ velikom gubitku, jer I'rijedi i vite.
Ako sa dragulja srce iskopa! gravure. olle dntge. osim Boga.
u srcu ć zasjati na SIOl ille dragulja i t arko blistali.
Idi llaprijed s odricanjem woga postojalIjo da bude! s Istinitim,
da stigne! u dvorac č odakle oku nema.rastanka.
29
Neka je Bolji blagoslov i mir Ila ogledalo pojava iz Skupa ć (Muhammed).
On je prva pojava sovriellSl ava i On je drugi cilj (poslije Boga).
Onda, na njegove dnigove, rodbinu. ahbabe; pristate.
kod kojih su vjera i nauka IIa1l; podrlku i osl oll.
I zmedunj;h je prvi Ebu Bekir. grad istine i t antlja svjetl a.
a oI/da Omer. grad pravde i tuvar vjere.
Svojom mi/oUu obaspi Bote i OSmallOll/l dU! Il ,
On je drug pejgamberov i č Stida i zI/anja.
Svojim selamom č Bote i prvaka AIi- A be.
č vi/ajeta. č Duldula, cara junaka- Alij u.
HaSiJIIQ, Husejna ; Fatimu. i du!e svijul/jih.
prica Tvoje dobrote EhU- Bejta ; sve dntge koj; su č
Sa svojom ljepotom oblIeseJi i du!e slIih klUbova.
a da II srcima odabranika provre voda susrela s Tobom.
d) KRATKO OBJASNJ ENJE STIlI OVA
č Bošnjakove kaside vodilo bi nas u njegov komentar Fususa. a to
nam ovdje nije zadalak. ć se ukratko samo na neke č koje zadiru u
akaid (islamsku apologetiku).
Slutbeno islamsko č o hronologij i pejgambera je ovako:
I. Adem, 2. Idris, 3. Nuh. 4. Hud, 5. Salih. 6. Ibrahi m. 7. Lut , 8. Ismail .
9. Ishak, 10. Jakub, l l. Jusuf, 12. Ejjub, 13 . .suajb, 14. Musa, 15. Harun, 16. Davud,
17. Sulejman, 18. Ilyas, 19. Elyesca, 20. ZulkW, 21. J unus. 22. Zeken.ua , 23. Jahja.
24. Isa i 25 . Muhammed, alejhimus- selam.
Si t, Uzejr i Zulkarnejn su znamenite evlije, ali nisu pejgamben.
Ibni Arebi u Fususu, a i Bošnjak u Kasidi , kao satetku Fususa, ne idu po redu
hi storijske hronologije nego po č mudrost ima pejgambera, č na Ijest·
vici duhovnog rasta ljudskog roda. Po nj ima, zamišljeno, svaki peJgamber ima svoj pnten
s dragim kamenom, U koji je urezan njegov č (muhur) osob me kOjom ga je Bog ob-
dario i odlikovao_ Taj redoslijed je ovakav:
J . Adem- božanstvenosl. 2. ć 3. Nuh- slavljenJe, 4. IdrIS- sve-
tost. S. Ibrahim (Halil}- podobnost , 6. Ishak- istina (pokornost), 7. Ismail- duhovna
visina, 8_ Jakub-duhovnost , 9. Jusuf- svjetl o, 10. Hud- jedinstvo, I I . Salih-osvajanje,
12. č 13. Lut- vlasnost , 14. ć 15. Isa-misija , 16. Sulej-
man- milostivost, 17. Davud- postojanost . 18. Junus"':prijat nost (disanje), 19. EiJub-
nevidljivost (pokrivenost), 20. Jahja- uzvišenost , 21. Zekerija-vlas t, 22. l1yas- blate·
nost , 23. č 24. Harun- zastl!pstvo u starjeŠinstvu, 25. Musa-
č 26. Halid- povezanost (ovisnost) i 27. Muhammed- jedinost.
č gore nabrojenih č na liniji č talcoje đ
no u Fususu, da č postaje zapanjen. Svaka navedena č je kao č for -
mula koju č na tabli. a onda prema toj formuli đ zadatak koji mu je
30
dao profesor. (Imao sam ć da sam dese tak prvih poglavlja iz FUSUS3 č kod
prof. dra ć ć Koliko znam, Fusus je svojevremeno prevodio i č Irav·
č ulemi Sejh Hadži hafiz HU$ni ef. ć č muftija, ali ga nisu zavr-
r euah ef. Reuf. muderris Fettah medrese II Skoplju. a kasniji službenik Ins Ii·
tuta za nacionaJnu historiju Makedonije, pravio je ispise o č ć FU$u-
sa i Marksov3 č materijalizma . Vjerovatno Su ti ispisi č
Kavli muteber (priznato je, da je Ibrahim htio žrtvovati (zaklati II
kurban) svog starijeg sina Ismaila. dok ima pojedinih da je to bio Ibrahimav
đ sin Ishak . Ibni Archi, a i prihvataju ovo d rugo mišljenje . Detaljnija obra-
da ovoga pi tanja prelazi okvi re ovoga rada_
Ibni Arebi, a i BoSnjak , ubrajaju Halid ibni Sinana u pejgambere. Halid je živio
u hidžaskoj pustinji prije Muhammeda. Bio je hanif- jednobotac. Po jednom narodnom
č ž u pjesmi u Ha1i dovo doba pOj avil a-se je u pust inji vat ra(vul kan,možda
nafta) koj a je č da se i sve đ ljudima je zavladao strah i panika.
Ha1id je utrnuo va tru i Đ u ždrijelo (og vulkana. Njegovi si novi i suplemenici pres l-
su se i č ga zvati i dovikivat i. On je izašao iz idrijela i ukorio ih šIo su ga zva-
li. Rekao im je da ć tog č umrijet i. pa da ga zakopaju u grob i poslije 40 dana ot ko-
paju. On ć lada ć iz groba i kazati im sve potanko o zagrobnom životu. Iz st raha od
sramo te, da ih ne prozovu " Djcca iz groba iskopanog" Sinovi nisu post upili po č
uputi .
Jednom prilikom jc jedna žcna Muhammedu iz t-I alidova plemena i pred-
stavila mu se. Na to je Muhammed rekao: "Merhaba. ć pejgambcra kojeg je nje-
gov narod upropastio". Kad je ova žena č da Pejgamber č " Kul huvellahu chad,
A1Jahus-samed" rekla je: I moj otac (djed) je to isto č
Na Halidova usta (bni Arebi je Č č "Samedun" (AlJahus- Samed):
vezanost i ovisnost č o Bogu, istinu o smrti i č zagrobnog tivot a.
U skladu s ehli-sunnetskim vjerovanjem, na završetku poeme BO$njak priziva
Božj i blagoslov i mir, prvo na Muhammeda, onda na Ebu Bekra. Omera, Osmana i Aliju
č prvih hal iCa). zatim na Fat imu, Hasana i 'Husejna ć rod Pej-
gamberov) i sve ashabe (drugove), koj i su č te kutbove č tarika ta), sa že-
lj om i u .srcima zablista lj ubav susreta s Bogom.
31
(
SUMMARY
ABDULLAH BOSNJAK'S TESAVVUF- TARI KAT POEM
Abdulah Bošnjak (born in Livno, died in Konj a 1643) , the famous scholar in
tesavvuf (mislicily) is one of the most important commentators of the well·known
work of Muhjuddjn Ibn Arebi " Fusus ul hikjem" , At the end ofhi s anna tation to this
work he added a rather long poem (kasida) of 105 verSCs (2 10 distichs- bej t). The
poom is stated in the praise of the work " Fusus ul hikjem" and in defe nse of Ibn Arebi·
Sheik ul Ekber, about degrees of the spirilUal elevati on lead ing 10 the cognition orthe
God . The author of this aetkle gave a !iteral translation of thc poem wit h necessary
explic3ti ons, because the regular concepl ion of the poom assumes a cen ain knowledge.
32

TRAKTAT O IZRAZU CHEBI OD HASANA KAPIJ E PRUSCAKA
I KASNilA UPOTREBA TE RIJ ECI
Jedan od č č i pisaca na orijental nim jezicima u krao
jevima je l'lasan Rafi Ak.hisari č Hasan Kaft je u svom vremenu. koncem XVI I
č XVII ć bio poznat ne samo u Bosni nego je utlvao ugled u č
krugovi tIla u ć dijelu osmanske imperije kao vrstan filozof. teolog, biogra f I lustorl-
č I u Evropi su nj egova djela dosta rano postala prcdmetom č pa Jc 1824
godine njegovo najznamcnitije ' djelo Usui al- rukam fi IlIzam al-'alam preveo na fran-
cuskJ jezi k francuski orijcntalist Garcin de Tassy l l .
Osnovne podatke o životu i radu Hasana Ka fije nalazimo u njegovu d/'elu Ni -
zam al-'ulama ..... ali č podatke o njemu daju i Ata'i
2l
, Hadti Halifa
J
, Ev1ija
Celebi
4
) i drugi. U vijcku o Kafiji su pisali. uglavnom na osnovu Kafij ina auto,
biografskog djela i zapisa prethodnika, Babinger
5
), Đ ć ć ž ć

u
najnovije vrijeme veoma isc rpnu studiju o Kanji i njegovim djelima napisao je Iiazull
ć

Pored ovoga, veoma obimna djelo o ć napisao je mr Omer Naki·
1) Garcin de Tassy, Principes dc Sagcssc, touchant !'art dc gouvemer par Rizwan- ben ::Ibd'oul'
Ac- hisa. ri . Journal Asi::alique IV, 1824" 213- 226, 283- 290.
2) At ::a'1 Ncw'j - ud'::a At3ullah, H:ld:liq al- haqaiq fi lakmibt al- bq::aiq, Istanbuj ' 1268, s. 584.
3) Mustafa b. AbdulJ:lh Hagg Halifa, Kalf al - zunun i Faz]ak::a ,j Tarih, Istanbul 1286 /87. I , 380-
-381.
4) Evli ya Celebi, Scyah::atnome V, 446: Evl,iia CcJcbi, Putopis. Odlomci o jugoslavenski m zemljom::a.
Preveo, Ilvod I komentar napisao HlZim Saba ć Sarajevo 1967. s. 131- 134,
5) Franz Babinger. Die Geschlcht schrc!bcr der Osmanen und Ihre Werke. Lei pzig, 1927. s, 144 -
t45.
6) Safvet- beg ć BoSnjaci i Hercegovci u islamskoj književnost i, Sarajevo, 1912,
7) M. Tajib ć Hasan Kjan č - nu ć mislilac XVI vijek:J, Gaj ret (Sara,ievo) br. 21.
1927. $tl. 327- 329.
8) Muh::ammad al - Hangi al - Bosnawl. AJ- gawhar al - una fl taragim ubma'wa Su :JJ::a' Bosna.
KaIro, 1930, 50- 59.
9) Haz.im ć Hasa.n Kafi Č Prilozi za orij entalnu nJologiju XIV- XV, Sarajevo 1969,
si r, 5- 31.
3 - Anali 33
I.
cevic L Obranio ga kao magistarski rad na Univerzitetu u Kairu , ali ovo dje lo na arap-
skom jeziku. nažalost. nije objavljeno.
l'lasan Kati je napisao filološke rasprave: Risala fi tahqiq lafz č ( Rasprava
O đ č č č Tamhis al - Ial his ti 'ilm al - balaga (Djelo O arap-
skoj poetici. stilisti ci i retorici). Iz oblasti tikha č su njegova djela: Hadiqat fl
!arh muhlasar as- sala I i Ri sala fi ha!iiyat kitab ad- da'wa li Sadr ali mu je naj-
znamenit ije filozofsko djelo Usui al - hil'mm fi nizam al- 'alam (Temelji mudrosti o ure-
đ svijeta) koje je prevedeno Tla francuski (1824) , mall arski ( 1909), č ( 19 11 )
i na naš jczik (19 19). Prevod na jczik jc od dra Safvct- bcga š ć tl Glasniku
Zemaljskog muzeja XXXI. (165- 181).
Ka ko saznajemo iz njegova biografskog djela Nizam al - ulama prvo njegovo pi.
djelo jest filološka rasprava o č izraza CRisala fi lahqiq lafz č
i 10 iZLlledu 983 i 988 ( 1575- 1580), Ovu raspravu Kati je napi sao zato jer je č da
izraz č gubi u upotrebi svoje osnovno č koje jc imao do njegova vrcmena.
ć ulazit i II to koliko je Kafi II svojim djelima, pa i II ovoj raspravi , bio origi nalan.
Kao islamski č pripadao. je ort odoksiji pa je ukazivao na sve one pojave koje su
moglc ć nje&?vu pažnju. U tom smislu napisao je i ovu risalu. Ovdje nas zanima
\·Iasan Kafiji na ri sala , č kao njegovo prvo napis:lIlo dj elo. a posebno zala jer je u
pitanju filološka rasprava napisana od stranc č Ri s.'l l:l (traktat) je pisana
arapski. a mi smo se koristili prepisom koji se nalazi u rukopisu br. 946 (fol 51 r- 52 r)
Gazj- Husrevbcgove biblioteke u Sarajevu II kome, izmedu oSlalih djela. ima još jedna
ri sala H3san- Kafijina iz č fikha. Ova risala nel113 naslova. Drugi primjerak ri sale
našli smo II rukopisu fa 746/ X- L 123
b
- 124
3
ORIJENTALNE zbirke JAZU u Zagre·
bu. Ovdje risa la ima potpuno iSli tekst. a što je posebno važno ima i naslov: Hadihi
Ri sa1atun fi tahqiq.i alga lab i li Mawlana Kali al- Aqhisari.
Kako je risala o izrazu tc/cbi kratka donosimo fotokopiju raden u prema ruko-
pisu iz Gazi- Husrevbegove bibiioleke.
34
J'

., . . .

e I; kf; J;;ilj J (YI;

35
'I
I . I
36
JltV[; IfJ'J

"':" 'I. JU'J",:" "'JJ..:iJJ Ji ... II,


&[101
1
.! - ':fJ'; J,7 j ;Ju'ct, II; Az-'.>{;:..; I
--'f(j<> ...

.. \ .. )P.:( j'
.' . .







.J ..;:.,
U
.
RISALA FI TAHQjQ LAFZ <;ELEBI
Prijevod Iraktara o ć izraza "ce/ebi":
U ime Boga ć dobrotinileIjo. milostivog. Slava Bogu koji je polItio to-
vjeka onome fro (tovjek) Ilije zhao i neka je spas Ila Muhameda, gospodara Arapa j
Nearapa, i Ila njegovu porodicu i drngove, iZI/orc zl/ollosli i mudrosti. A zatim, ja kotem,
a od Boga je uputa i II Njegovoj je ni ci č ustanovljenja. znaj da je izraz talab voka-
liziran sa "[e/hom" l o} jedno od imena svemilosrivog Boga 110 turkmenskom jeziku,
Ito č 1I;;hol'O izrek4 "tolab verdi" (Bog je dao) poput "/luda verdi", i spada u
J'lastita imella kao $10 je tO jasno č ljudinw. A kada mu se doda Ila kraju "j" kOje
ć pripadnos, i kote se te/ebi lime se teli ć č II granicama PosIDnikova
šeriufa ; powovalac vjerskih stvari, ollaj koji je pn·stalica Muhameda (ili ollaj koji je IUl
pravom puru), pobotall, savriell u nauci i IUl djelu, jer Oil pnjJada Bogu i odgOl'ara u
arapskom jeziku "rabbi" i "rabballi" to jest ollaj koji pripada Bogu, a vokoliziro se sa
[etham Ila Nekada dade vokal "kesra" 1/ ) (kratki vokal ) Ila " r", u "n"bbi "da bi
se lakle izgovaral o i preciziralo č U IIIl10till/· se kate "ribbiyyuII ". Sa dodava·
lijem "eli[o" i "1111110" za č u riMaIIi č je đ u iSlOm ZlIOt!ellju: ut!e-
Iljak Potpuno odali Bogu, SOI'nell u nauci i djelu kao flO je dotlo u objavi (Klir'allli):
"BIldite pobotIli prema klljizi tro lijom č i prema ajetima 12) koje č
Tako se mate ć t!elebi za svakoga kome se mote pripisati osobina ZlUlnosti ,
.rallriel/stlla i pouzdanosti u djelima, a u 0110 Ile mogu ć porijeklo i bogatstvo, t to pot·
đ odgollor pobotllog č i iSliflSkog ZItaica, č ć sa Ba/kaliO illad·
ć u svim wanostimo. starjetilIe č ljudi istoko ,. zapada 13), mu[uje Ila OSliD-
liU Kur 'ana i SUI/neta 14), č Ilasih č I bn Kemal - pase 15), neka mu uzvi!elli
Bog oprosti oltoliko koliko ć kad je, upitali za alla, rekao jedan distihaIl'
.),;jY..

''Tvoja pojal'o i tvoje porijekl o llemaju mjesta II ć
Ce/ebi je osoba kojoj se mate pripisati znanost.
Tvrdnja da je ovaj izraz č za pl emstvo t bogate, bez obzira liO"
(lIjihallo) znill/je, prOliO je pijana ilUZIja (proistekla) i z nedostatka znanja o praksi č
predaka i pomanjkanja powal'Ollja tem/illo oplemellitim !ejhollima. Sto se č lIewa/i.
ea Ila!eg vremena koji ga (tenl!ill ć upotrebJjaJlajll č ć bez pO!fOl'allja One
l o) Znak za kratki vokal
II ) Znak za kratki vokal i
12) Aje ili ajcI - č a ponekad i odlomak u Kur'anu
13) U rukopisu.. • - , tl. \ . .I-
c-

_ tS-'-"
U rukopisu 141
IS)
Ibn. Kemal je znamemti č XVI st. živio u Carigradu. Kafi je izvjesno vrijeme u
Cangradu bio č njegova asistenta (muida) Haci Efendi Kara Yilana.
37
koji imaju oJ!ozemaljskll /6) kao Jevreje i ostale lI eJ'jemike. "na njihoJ'i m licima
je pra§illa i all; su zafwali ncvjerl/ ici" 17). ć se BoglI da budem jedan od /leZI/afi-
ca, s/aJla Bogu, gospodanI svjetoJIa!
Na kraju je ć traktata dodao bifje§ku: "Ovaj trakat je od I/ofeg spomell/l-
lOg profesora Hasnila Kaji /:.jelldije. II II/rl og spomellulOg dali/ ma" 18).
Kafi pOl puno č č da ć č dolazi od turkmenske č ć
Bog i zato može biti atribut sumo l)Qboznih muslimana koji se č č ć ne mo-
že sc upot rebljavati za sve osobe koje sc ć porijeklom, ugledom i imetkom.
Ovdje se potrebno osvrnuti na razloge koji su naveli Karija da napiSe ovu r<lspra-
vu II kojoj je et imoloSki objasnio porijeklo č ć i č koje bi prema lome
trebala imali. Upotreba ovog izraza u turskOj administ raciji u naSim kraj evima jc razno-
lika. U prvo vrijeme jc u prvobi tnom. osnovnom č a poslije, onako kako to na·
vodi l-lasan Kafi. u iskrivljenom č Tako su č imami. č zavjeSta-
č vjcrskih zavoda. Oni su titulu ć stckli odredenim svojim zaslugama dok ih ima is-
to tako koji su se rodili s tim nadimkom jer Sll potomci uglednih. begovski h porodica.
Ova tit lll:! .Ini h'jela je č sudbinu. kao i t it ule beg. paša i druge koje su se č
davalo: lI JSIH1U sa BlO rijetkim velikodostojnicima. a kasnijc jc njihova upotreba bila mno-
go č i rekli bismo neumjesnija.
Tako se u prvom popisu vakufa i lllulkova vi lajeta Bosna u Defter·i mufassalu
J 7. 1540. g. spominje mulk Alije ć postojanog imama !J'rdol'e Akili sar ( Prusac)
koji je postavio uvjet da sc njegovi prihodi troSe za službcnikc i mujezine džamije koju
je on sagradio 19).
č akCije prepisivanja orijcn talnih rukopisa u skriptoriju u č tC za·
š č (vakifi) koji su pokrenuli i organizirali prepisivanje. bi li su ugla\'nom imami i
hatibi brojnih č d2:amija. Kao č i č rukopisa komentara. zva·
nog Sadr- aš- Sari' J sa č islamskog prava od Ubaydullah E. Mrs'ud. zvanog
Sadr aS- Sari'a koji je komentirao djelo a1- Wiqaya od svog djeda Mahmud b.
S<ldr uš- Šarra Stariji. spominju sc Ali CelebL hatib Aladža d2:amije i Ibrahim č
zvani Magribi. imam.
Prepisiva nje djela u 6 tomova završeno je 996 (1587) godine 20).
U vakufnami r-,'lustafa- paSe iz Skoplja iz 910. (1514) spominje sc da je Mustafa
paša iZllledu ostalog zavještao dva kompleksa zcmlje u tctovskom krtdiluku koje je
pio od nekog č sina umrlog Mehmcd- beca. si n:! Mchlllcd- agina . 1).
Ahmed ć kasnijc- Ahmed beg i najzad Ahmed- paSa. 1)0 redu rodenja je
ć si n Jahja- paŠi n 2/). !.. .
16) U rukopisu, .
17} Cit:1l iz Kur·ana. LXXX, 40 i -l 2. Ilrvi , tio ,' il:t1a iz 40. *'13 u KUT'anu glasi:
• \ _ • Jo pa nijc Ilrcnijet nego je utkan u tekst tZ\·.
..)......o..T. 0.r:- /'
; • .-oJ. ' I ; '. II I "" .J:J -' \
"iktib:hom". a dru)!i f - r-
dio jc iz 42. aj,· ta i glasi . . .
18) U prcthodnom l o,Id .. ,a llJvedell !c datum smrJ!-
Ib sana Kon š ć lj. 15 . sabana \025 (28.VUI t616. godmd. ..
19) Dcftcri-i r11llfa\'JI-i 1iva-i lJo,ua. II Ar hivu preoJ".i('(lnHtva vladc II kOPIJC II
Orijentalnom in'tinL!u II S:lraj,·vu. lO\. 399.
20) ć Ka,im. Skrilllorij II č II XVI ,I. Anali Ga1.i - l!uQevbcgove biblioteke. I. Sarajevn.
1972.
21 ) ć GliSa. Tur, ki 'p'ltlwnil'i. kn!. l -v. 1. str. 726. Beogr3d 1940.
22) Isto. str. 474
38
"" "
I i Ahmed- beg su spomenuli i II vakufnami II
Skoplju iz 9 12 ( 1506) god inc. Iz ove vakufnamc saznajemo da je njegov najstariji sin
Bali- beg stekao titulu bega. upravnika jedne od turskih provincija. kad su IIlU
oSI3la ć Mustafa č Mehmed č Ahmed ć Jusuf ć i Iskender, bili
č - gospoda, kao sinovi vezira koji jc uz 10 bio i sultanov zet 23). Ovaj primjer
jc najuvjerlj iviji dokaz gradacij e lilUJ a II kojoj nekadašnja č titula č ima najnii.c
mjesto na ljestvici.
O nast anku i kasnijo4 upOlrebi izraza telebi pos toj i viSe radova. O ovome su pi-
sali: K. Foy 24), r .. lclior:mski _5), V. Smirnov 26, Baron Rosen. N. N. Mitrinovivi tch 27)
i drugi. Izr3z č pojavljuje se prvi put II književnom jeziku II jednom pisanom doku·
mentu u XIV ć u Anadoliji i č se daje samo najkru pnijim č bilo
duhovne ili svjctovne aristokracije. Prva poznata osoba koja je ovu titulu nosila je č
nik i slj edbenik t-.1evlana Dželaluddlll3 RunlIJa. Č mevlevijskog tarikala. Celebi
Husamuddin (umro 1284) 28) •
U XIV i XV ć II Anadoliji je bilo mnogo pjesnika i č koji su na·
zivani č medu os talim i svi si novi Bajezida I. Mehmed Cclebi. Musa Celebi. Is<l
Cclebi . Sulejman Celebi. a princu t-. lehmcdu, kasnije sultanu Mehmedu I. ostaje i kao
trajna titula. pa je poznatiji kao Mehmed Celebi nego kao Mehmed I. Zbog svoje č
ti i pobotnos ti ovu t itulu j e medu prvima GoS u XIV SL) dobio i znameniti pjesnik
Wasi lat - annag:lIa (Mevluda) Sulejman Celebi.
K3ko je bil3 vrlo raširena. ova č je ušla i u toponomastiku i onomastiku.
Više toponima u Osmanskoj carevi ni II svom imenu ima i izraz č a kod nas Celebi-
pazar jc turski naziv Z3 Rogaticu 29) i Č ć se lo izmcdu Konjica i Jablanice na J abla-
č jezeru. kao i selo u Liv:lIlj skorn polju. Takoder kod nas pos toji i žensko vlastito
ime Č
ć dalje razvoj izraza ce/eb i cel ebi možemo č da oni sve viSc
evoluiraju II onom pravcu kako je to. ć li XVI ć primijetio Kafi . U Turskom
č Husej na Kaurija 30) nalazimo ova č č ć plemenit. prefi njen.
nadaren. pisac. odgojen. č Aut or kaže da joj II potpunosti orf glwara francuska ć
gelllilhol1lme. I'ridjev izvcden iz ove imenice autor objašnjava č pobožan i
ugledan č plemenit. princ. gospodi n itd. --Nekad se ova ti t ula davOl1a osmanskim
č a danas se zad ržala samo kao titula l1levlevijski h voda u Konjj -- 31).
Zenker 32) pak č č ć oder telab (alt.) Adj. II. Sbs!.
nt oux. tcndre. petit. precielJx noble .• mim<ll tendre, cochon dc lei t , a zavrŠ3v<! person:l
ge noble. seigneur, Dicu .. dok iuaz ć č kao maitre, seigneur (spec. e rec uu
23)
24)
25)
26)
21)
2th
29)
JO)
Ji)
32)
JJ)
N3 iSlom mjestu
M;ttcilungen d ... s Scmin3a fur or;cnI31;schc Spr3chcn. Sludien II. 124 .
vostokovcMnij:l ... XV. 42.
Zapiski ... XVIII. 13 i dalJc.
rhe Turkish "chalabi". J ourn:!l of Ihc Aml'rican Orient:.1 Sock-t}' 54 (l934l. sir. 194- 199.
h 13m ("jlt III. s. 369- 370. Ist3nbul. 1945 .
KOg311c3 je nazvana Cclcbl - paz'!.t u
ć o OVOlllI.' u knJIZI: II:mm Saba ć IMsaJuk.Sar3Jcvo. J 959 .. s. 187.
Kazim Kadri. Turk Lugali. Ikind cilI. htanbuL 1928. 39 1- 392.
ISlo
Julius Theodor Zl'nker: lI and\\OrIC rbuch. II izdanje. lIil ","
schl'il1l. 1967. Sir. 363.
Doz). R. Supplement aux dictionnaires arabes. Paris 1927. 204.
39
."
europeen) - autrefois: prince du sang. Herr, fruher ein Prinz yon Gebiut . jetzl gewohnl.
ein vomelune r Griechc oder EUfopaer.
U arapskom svijetu, na periferiji osmanskog carstva, č č dolazi II geni.
livnoj konstrukciji sa č mizog II jednom sasvim novdm č za koje ne može·
mo utvrdili porijek1o. To je č koje navodi Dozy II Supplement aux dict ionna-
lJes arabcs: 33),
Kako se II !Urskom jeziku č sve koristili č č e/endi, izraz
č postepeno č da bi se do nalih dana zadržao samo II rijetkim poslovicama
kao: Scn cclcbi ben cclebi. ati kim kasar - Ti gospodi n, ja gospodin, ko ć timariti ka-
Ilja. a $10 opet odgovara naSoj poslovici: Aga ja, aga ti , ko ć na vodu'?
SU M M AR Y
TRACTATE ABOUT TERM "CnESI" FROM HASAN KAFI I'RUSCAK
This work consists of faxunil. translation and comment of the tractate about
teml č from Hasan Kali š č (AI- Aqhisari) one of lhe most important re-
presentatives of the on odox Islam ln BOSnia and Herzegovina in XVI century and
scholar aflirmed by his philological , philosopluc and lheological trcatises, š č po-
ints out here thc irregular use of the term č that slgnilied 10 the fi rsl place t he
lordship (indicating the re ligious superi ors and people mi l laled \fl religious science), whi-
le ul his lime thc temt č looses this meani ng and designates all reach people
withou t regard 10 origin and religion_
40
KASIM DQBRACA
TUHFETUL- MUSALLl N YE ZUBDETUL- HASI' IN
OD ABDUL- YEHABA ZEPCEYIJ E I LHAMIJ E
U knjiž. nom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke. medu njenim rukopisima.
pronafli SIllO jedan primjerak djela pod naslovom: "Tuhfetul-musallin ve zubdetul .hamn"
(Dar i poslastica onima koji se klanjaju Bogu, v. br. rukopisa 4509). Iz dalUma na kraju
vidi se da je godine 12 16/ 1801. To je ć djelo, č na turskom jezi-
ku, vjersko-moralnog sadržaja, o molit vi (namazu), pobožnost ć i lijepom vladanju.
mu je naš teolog i mistik (alim i sufija) Abdulvehhab Ž ć (iz Ž č ZVo IIha-
mija. Djelo je sve dosad bilo nepoznalo i, koliko se zasad zna, ovo je njegov jedini pri-
mjerak koji se č Primjerak je dospio II ovu biblioteku iz Tdnja, kao pok1on ta·
mošnjeg Udruženja ilmije, godi ne 1964. ć da je to nepoznat rad i od naieg pisca,
a uz to. č nam sc, interesanl3n iz više aspekata, to smo smatrali za podesno da ovdje
damo njegov prikaz. kako bi mu bar č spomen. ć pak izradi toga prika·
za, osjet ili smo potrebu da nešto šire zahvatimo i izložimo život i rad pisca navedenog
djela. Ovo tim prije Sto sada raspolažemo nekim novim podacima o piscu koji ranije ni·
su bili poznati. No ova studija još uvijek ostaje samo jedan skromniji prilog za izradu
obuhvatnije i potpune Ilhamijine biografije. Da bismo dali vjt:rniju sliku i prikaz jed nog
pisanog djela i djelatnosti njegova autora, a č ove vrste, tj . sa duhovno·moralnog
č treba se bar krat ko os\'rnuli na prilike i vrijeme, u kojima je njegov autor živio
i djelovao, a onda na život i rad samog autora. Kad je č O llhamiji. ovdje ć nam po·
ć njegov cjelokupni dosad poznali rad, u kom nalazimo neke nove, iako skromne,
podatke o njegovom životu.
ZIVOT I RAD Đ ZEPCAKA IlIIA\llJl
Abdul vehhab č Ilhanuj3 bijaše č č kOJa Je imala VIdnu ulo·
gu u vjerskom i kulturnom tivotu Muslimana krajem 18. i č 19 ć On
spada u red mnog1il č ljudi naše krvi i roda. koji su prije i poslije njega pIsali ne sa·
41
1110 na orijentalnim jezicima - arapskom, t urskom i perzijskom - nego i na našem do-
ć ili kako su oni uvijek govoril i. "bosanskom jeziku".
O njemu su kod nas ranije pisali naši kuhurni historiografi: Safvel·beg š ć
(Znameniti Hrvati. 34: 1916.226.266): Scheich Seifuddin Kemura (Serbo·kroati-
sche Oichtungcn Bosnischer Moslims. Sarajevo 1912. str. XVIII Einleitung i 38): Meh-
med ž ć (Književni rad, 92; ll hamija č muslimanski pjesnik iz Bosne ....
Hrvatski dnevnik od 21. 1 1940. su. 14) i ž ć (Hrvatska muslimanska književ
nost prije 1878. godine. Sarajevo \938). Pisanje svih ovih historiografa je dosta sumarno.
nepotpuno i đ č jer u nedostatku potrebnih podataka oni su se svi služi-
li is tim raspololivim podacima ili su ih prenosili jedni od drugih. Zato svi konstatuju da
su podaci o livotu llhamije oskudni. ž ć (n .m.) sa .taljenjem uzvikuje: "0 njegovu
Livotu ne .tnalllo gotovo š Oni svi nisu lnali Z3 ovo njegovo djelo. niti su znali da·
tum njegova rodenja. I>ogotovo sc nisu upuštali u šiH! analizu njegova rada, u vezi s vre-
menom i prilikama, u kojima je on živio i radio. Pa i pored nešto novih poda taka do ko-
jih smo došli. moramo i mi ostati pri njegovoj ranijoj konstataciji. da su podaci o živoIlI
Hhamije JOS uvijek oskudni .
Pravo i pllno imc ovog alima i sufije je: Abdul vehhab b. Abdulveldl:l[J ć
Ž ć k:lko je 10 on sam naveo u uvodu svog gore navedenog djela . Iz tog njegova
navoda razabire sc da i on i otac mu nose isto imc. Zato se ponekad potpisivao:
Abdulvehhab sin Abdulvehhabov. Na njegovom pak nadgrobnom spomeniku (nišanu)
napisano mu jc ime: SCjjid el· Hadž Vehhab . Nije jasno, lašto IllU je ime II ovom hatpisll
unekoliko i1l11ijenjeno. Pripadalo je derviškol11 redu Nakšibendija. Phami (Ilhamija) ili
llhami baba je njegov derviški nadimak. po kome je on najviše poznat, pa ć ga i mi
u tJaljnjeJll illaganju .tadrzati. U zbirci (divanu) njegovih pjesama (ilahija) č IllU
je napisao imc: Sejh es- Sejjid Abdulvehhab Ilhami- baba el- Bosnevi. Naziv "Scjjid"
(što II arapskom jeliku ć gospodin) nije č jer se ll' islamskoj literaturi taj na-
liv daje samo Ul ime Muhamedovih potomaka. Orl.imo da je ll hamija uzeo i taj naziv
lalO što je sebe smatrao duhovnim pOlOIllkom Božjeg poslanika. To je vjerovatnije.
nego da je naliv da t samo u č gospodin. kao č Na?iv "l,aba" je č
derviSki naliv koji je najviše II upotrebi kod sljedbenika derviškog reda BekiaSija. Ovdje
je dat salila kao č naziv. ier ll hamija nije bio pripadnik Bek taSi iskog reda. Vjero-
jatno mu je taj naliv dao neki njego\' poštivalac. Naziv ci- haM" uha.wje Ja je posjt'tio
Kabu i obavio hadž, što se razumije i i.tjedne njegove ilahije.
Ilh:l111ija je roden II Ž č godine 11 87. po I-l idl.ri. odnosno 1773. po ls. - ka·
ko nam 011 10 sam kale na kraju ovog svog rada (Viladetim t:lrihi bin YUl seksen yedi ),
što do sada nije bilo pOlnato. Umro je č II Travnik li 1237. odnosno 182 1. kada
je medu Illllogim uglednim Bošnjacima i on pogubljen pu 1I,llogu Aii Oželal- paše . U
Travniku je i sahranjen.
Prema tome. 1973. godine je upravo i dvjeslogodiSnjica njegova rOdenja . Neka
ovaj prikaz njegova živo la i ra da bude naš skromni prilog tome jubileju.
Otac mu je umro dok je on bio malo dijete. Iako da ga nije ni zapamtio. a kas-
nije mu je umrla i majka. pa je OSl30 usamljen, bez rodi lelja. To razumimo iz jednog nje-
gova ć spjeva na našemjeliku. u kom kaže: "Majke nemam, a pedera (oca) ne pam-
tim'".
Na kraju ovog č dao nam je još neke podatke o se"" j kuji unose više
svjetla u poznavanje njegove č Tako vidimo da je. u vrijeme zavIseika ovog svog
42
rada . bio teško bolestan. Pored duševnih pat nji. zbog teških prilika u kojima je živio i
zbog grijeha i mana njegova vremcna, č jc patio i od neke tjelesne bolest i. koja se
odražavala II jakoj glavobolj i. Pri tisnu t tegobama s jcd ne i druge strane, on sc tada nadao
smrti . č i pri\'idaI1 An:lilu i pripremio se la smrt. oprostio se S3 prijateljima i sa
svojom porodicom. ;. u. lili t:.Hla nijc umro. kako je č I}remu navedenom datumu
završetka ovog rada (ako je taj datum č a zasad nemamo dovoljno osnova za SUtn-
nju u njegovu č on je živio poslije toga još dvadeset godina,
Umro je. kao što znamo. od drugog uzroka i pod drugim okolnostima. Sudbina
je, naime htjela. da on doživi i primi č č smrt. na drugi č Umro je neduž·
nom ć kao žrtva nasilja (zuluma). prottv koga se borio duhovnim srcdst vi ma i svo-
jim moral nim autoritetom. Pogubljcn je. bez suda i đ on. koji sc č svog IC-
gobnog života borio za pravdu i pravedno sudcnje svima ljudima, Nije nam jasno, kako i
zašto je, zapravo. bio opt užen i zašto jc. u stvari. pogubljen, tj . Ua mu se konkretno in-
krimini ralo kao glavni grijeh. zbog koga je trebalo da ilgubi livot. O tom nemamo ni
sigurne predaje, ni pisanih podataka . Znamo sal11o. da ga je vezir Ali Dželal - paša pozvao
sebi u Travnik. da se on tome pozivu lojalno i spremno odazvao i sam talllo ot išao. te da
je. po nalogu velira. pogubljen . ć se drži. kao što je i n<ijvje rovatnije. da su uzrok
njegovoj smrt i njegove oš Ire kriti ke, koje je on neumorno ć na č svojih su·
vremenika. kako č ljudi. tako i najviših drzavnih i vjerskih dostojanstve ni ka. koji
su.se odavali raznim porocima i slabostima. ć tako HelU ne samo seb i. nego i I.:i·
jelom društvu - kako je on smatrao i govorio. Iz kasnijeg izlaganja o njegovu vremenu I
njegovu radu . to ć se bolje i jasnije vidjeti .
Ovdje Heba ć da llhamija u nekim svojim kasidama na ilirskom jCl' iku iui-
č spominje D2.e lal- pašu. U jednoj koju imamo pred sobom nije o njelllu otvoreno
ništa loše rekao. aprotiv. o njemu se ovdje lijepo izražava ("Svoga roba Dželal - pašl1
uputio si - Boze - pravdi. Bosanski gazije su griješni - DžcJalova sablja Tvoj jc dar",
v, Divan I . 3 1). To je. č sc. njegov prvi dojam. želja i nada ii' prvih dana po pašinu uu
lasku, Odmah poslije tc kaside nalazi se st rašna lU)aljka na vrijeme i prilike, U njoj č
koliko su. kroz svu ljudsku povijes t plemeniti i nevini ljudi trpjeli i bili č od sva·
kojakog nasilja. Potom uzvikuje: "Vojska .;a tana Il e miruje: nas ne voli Božji neprijatelj ...
llhamija mnogo pati - isto l . 31- 3J , . Iz ovog je. po svemu ć Dzelal - paša ral..umio
aluziju na sebe i svoj poslUpak i neoprostivo I..amjerio llhamiji.
Šta je bilo po nj egovom dolasku u Travnik prije pogubljenja i k:lkav se razgovo!
vodio izmedu nj ega i vezira. ako se jc ć vodio - o tom sa š ć ništa ne 1.. 11 :1-
mo. O svemu tome možeIllo saJllo č na osnovu njegovih radova koji Sll nam
se č kao i iz prilika i okol nosti II kojima je zivio. č je ovdje pomisliti . da
je pogubljen pod jednom od dvije okolnosti: ili samo na osnovu podataka i informacija
koje su o njelllu dosta\' ljene Dželal- paši. a da ovaj s njim ć nije TUl'govarao; ili na
osnovu rugovora. koji je Dl..elal - pasa s njim. vjerovatno, imao. U svakom ć vezir
je imao informacije o njemu . Te informacije su mogle bi t i samo najgore po IJhamijll. jer
su ih sigurno dostavljali njegQ\ i brojni neprijatelji. mrl..itelji i č ljudi niskog morala i
karaktera. koji se nisu č ni najnizih podvala i neistina. samo da bi ć
svoga protivnika . Ko i kakvi su 'to sve bil i ljudi. kojima je smetalo i koje je ul..llemiravalo
IJhamijino propovijedanje i njegova uporna propaga nda protiv svakojaki h grijeha i l.ala
- ć se takoder il. naScg kasnijeg izlaganja. Zna se, da su oni. sa svoje strane podu-
43
zimali svakojake spletke. Moglo se je desiti, da vezir izda nalog za pogubljenje č
po informacijama iz takvih izvora, iako on za to nije imao ni pravne, ni moralne ni šeri·
atske osnove.
Ako je pak Dželal- paša imao razgovor sa Ilhamijom, - najvjerovatnije je da
ga je imao, - onda mu je, držimo, morao postaviti zahtjev i zatražiti usluge, koje Ilhami·
ja, kao dosljedan Č i pobornik vjerskog morala i humanizma, nije mogao prihvatiti
To je morao biti č susret i č razgovor.
Aji, ma šta bilo od svega navedenog, č je, da su Ilhamijin život i smrt
bili otpor i protest proliv zla, nepravde, nasilja, bezakonja i raznih ljudskih grijeha i opa·
č
Njegova smrt je bolno odjeknula u širokim redovima Bosanskih Muslimana, kao
i u redovima ilmije. ć je smatran i proglašen č (šehidam) . To se vidi i
po jednom spjevu na turskom jeziku, što ga je tada sastavio neko od naše uleme. Spjev
je ć kadiji Muhamed-cfendiji Hodžazade Akhjsariji. U njemu č alim hvali
kadiju kao velikog i plemenitog č i moli ga da mu pomogne, kako bi dobio polo·
žaj hatiba u nekoj džamiji. U naslovu toga spjeva kaže se, da je isti sastavljen i ć ka-
diji, "kad je Abdulvehhab umro kao č za vjeru" (šeh id - v. biblioteka Alije
ć Orijentalna č medžmua br. 116). Iz loga se može razumjeti, da do-
č moli mjesto, koje je zauzimao llhamija, a koje je njegovom ć ostalo upražnje-
no, - što ukazuje da je llhamija obnašao službu imama i hatiba. Držimo da je to bilo u
Ferhadijji, glavnoj džamiji Ž č Nad njegovim grobom podignuto je turbe (mauzolej),
što se č samo ljudima za · koje se drži da su "dobri" (evlije). To turbe narod je posjeo,
ć i poštovao.
Na njegovom nadgrobnom spomeniku, koji su mu podigli njegovi poštovaoci
napisano je, da su njegovoj smrt i mnogo doprinijele spletke njegovih zavidni ka i neprija-
telja, a da su njegovi prijatelji, zbog te tragedije, doživjeli bolnu tugu. Taj zapis, koji se i
danas nalazi na njegovom nišanu, držimo, ocrtava pravo stanje u vezi tog č slu-
č Nije nam sasvim jasno da li je spomenik podignut odmah po Ilhamijinoj smrti ili
kasnije.
lUlAMIlINO SKOLOVANJE l DUI10VNO Đ
Gdje jc sve pisac živiO i kretao se, gdje i kako se školovao, nije nam pobliže
poznato. O svom škblovanju i svojim č Ilhamija nam nije ostavio nikakvih po-
dataka, izuzev što je zabilježio na č ovog rada samo toliko, da je on č nekog
"el-Hadž Kerimi·zade ž ć ć ili ž ć ć Nije nam poznato ko je taj
č kao što nam nije sasvim jasno, ko mu je Č (šejh) u mistici i ko ga je uveo u
derviški red (tarika t).
Prema č oskudnim podacima o život u llhamije, može se č da se
je on školovao u svom rodnom mjestu Ž č i u Fojnici. To č da je od formalI1ih
školskih kvalifikacija imao samo srednju naobrazbu. Dalje , u ć č centre i na vi-
ša Č š pa ni u Sarajevo, po svoj prilici , nije odlazio. Njega, na primjer, ne spominje
Bašeskija u svom ljetopisu, iako su, bar donekle, suvremenici , što lllote samo č da-
Ilhamija još nije bio poznat u Sarajevu, dok je Bašeskij a radio. U Ž č i Fojnici radile
su u XVII I ć medrese, koje su, po svom radu , bile više provincijske i skromne, ne-
44
go poznate. Pojava Ilhamije pak č i izdvaja se iz sredine i prilika, II kojima se
lovao. Da bismo ipak dobili jasniju predstavu i pojam o njegovu školovanju i duhovnom
razvoju, moramo se malo op§irnije osvrnuti na prosvjetne prilike i na okolnosti tl njego-
voj sredini i okolini, gdje je on živio i razvijao sc.
Rodno mjesto l1hamijc, Ž č koje leti na pruzi Sarajevo - Brod, udaljeno
od Sarajeva 123 km. prvi put se spominje II XV ć pred pad Bosne, a nije se nikad
posebno isticalo II kulturnom pogledu. Istina, po dolasku Turaka, ovo malo naselje se
razvilo, lako da je ć polovinom XVU vijeka (1655) imalo tri džamije, a II XVIII
ć đ je i č džamija. Ni na jednoj od tih džamija nema ni natpisa ni
damIna, niti su se č njihove vakufnamc. Jedva su poznata i imena njihovih gradi-
telja, i to ne svih. Glavna je, a ć se i najstarija džamija Ferhadijja, koju je sagradio ne-
ki Ferhad- beg. ga narod u ć zna i spominje pod imenom Po
Muvekkitu (1 , 150), to bi bio onaj dobrotvor Ferhad-beg, koji je kod nas podigao joS:
dvije džamije. poznate pod nazIVom Fefhadijje, i to u Sarajevu i u Ako je tako,
onda je ova Ferhadijja u ć đ prije godine 1568. Uz džamiju je postojalo
osnovno i srednje islamsko ć (mekteb i medresa), koji su, iako u skromnom sta-
nju, radili do pred Drugi svjetski ra!. (V. H. ć ć Sarajevo, 1930,
str. 3- 7).
U ma lom broju znamenitih č iz Ž č svakako su vrijedni spomena i
dvoji ca islamskih č (tcaloga): Aluned- efendija Karahodža i iUlamija. Prvi je ži-
vio i radio u drugoj polovini 18. ć a drugi na prijelazu iz 18. u 19. ć
Karahodžaje bio imam džamije i profesor (muderris) Ferhadijje medrese.
Karahodta je poznat i po jednom, na jeziku sastavlj enom ć
spjevu, koji u Ž ć nazivaju i koji su mnogi znali napamei , a njegova
autora se dugo ć s osobitim pouovanjem. U tom spjevu Karahodža prigovara
svima onima koji se nemarno odnose prema svojim vjerskim i moralnim dužnostima, ne
ć pri tom ni stare i silne kapetane, ni č š ugovee i esnafe.
llhamija je, vrlo vjerojatno, ć kod Karahodže. - jer svakako ć biti da se,
u Ferhadijji medresi, iako to on sam ne kaže. Njegovo ć solidno teolm-
ko znanje i lijepo poznavanje arapskog i turskog jezika, koje je on stekao - koliko zna-
mo - samo II č i Fojnici i koje nam je predstavio u ovom sVOm radu, ukazuje nam
da je bio darovit i vrijedan ć i da je imao sposobnog muderisa'koji ga je ć Ima·
mo puno osnova tvrditi, da mu je taj glavni č bio spomenuti ž ć ć č
on ime. zapravo samo prezime, navodi u ć svog rada, kad kate za se, s prizvukom
ponosa, da je njegov č Iako o tom č ne znamo više nego to nam je
IIIIamija rekao, č je misliti,' da je 10 bio .neki muderris II č koji je držao pre·
davanja bilo u med resi, bilo priVatno. za đ broj svojih ć po nekim
okolnostima, mi smo skloni pretpostaviti, da je on i Karahodta istovclI1a osoba. kojoj
je Karahodža samo nadimak, fl pravo prezime - ž ć ć Jlil3lnija, razumljivo,
izbjegava upotrebu nadimka, a radije' navodi prezime za svog ć telja. Ovu pretpostavku
zasnivamo na ć što se zna da je Almled- efendija "Karahodta" radio kao muder-
ris, i djelovao na vjersko- prosvjetnom polju u Ž č krajem druge polovine 18.stolje -
ć dakle u ono vrijeme, kad je llhamija ć i đ se i da je on bio jedini poz-
nati alim u to vrijeme u svom mjestu, jer se ni jedan drugi ne spominje iz tog vremena.
Ako Uhamija navodi kao svoga ć ,!ekog potpuno nepozna tog ž ć ć on-
da to nema biti ko drugi nego Karahodža. (Karahodža je umro ć 19. ć
45
L
ncgdjc oko l803.}. U protivnom. ako ova prctpostavka nijc č je spomenuli
ž ć ć neki veoma č i vrijedan č o kojcm llam nijc poznat nikakav
njegov vlastiti pisani spomcnik. niti je ko drugi I.abiljcžio ma bilo o njcmu. ili č
vao ma kakvu bilo uspomenu, - a to je lIsvoji ti.
Od svog č ć ć odnosno - po - Karaho·
džc. Ilhamija jc. vidi se. porcd solidnog znanja o vjcri. pnmio i lijcp vjcrsko- moralni
odgoj. a posebno č duh i Strog č odnos prema svojim suvremenicima i nji·
hovim s13bostim:l
StO se ć njegova obrazovanja u misti ci (Icsavvufu) i njcgova stupanja u der-
red . o lom 13koder nemamo nikakvih pisanih i pouldanih podataka. Naime. ne
nalazimo nigdje podatke o lom. gdje i kod koga je primio svoje Icsavvufsko znanje i
gdjc' i ko ga je uvco u derviški rcd. - kako smo tO gore nnpomenuli. U tom j>ogledu
imamo samo neke historijske č olo.oll1ost i, iz kojih možcmo iLvcsti č i
lako ć do nekog saznanja o tom pitanju .
. Prije svega č je. d;) je llhamija bio odani i iLgradeni mistik mUlesi\vvif.
\l! ) .jl I l IbI-ug ć i č Stupanj njegova zn:mja i njcgovo poi-
manje i II lesavvu(u, ukazuju na njegovu č vrijednos t i moralnu č ć
kao i na vrijednost njegova č koji {;:I je č i pOIl13gao mu u njegovom
izgradivanju .
U vrijeme Ilhamijinog školovanja i razvijanja. najbliti i njemu ć
centar sunjskog obraLovanja i aktivnosti bila je Fojnica, odnosno tekije u njenoj okolini:
u ć ć i na OglJvku . Prvu od njih. tj . OIlU u č ć zapravo u selu ć
koje se nalazi sjeverno od Fojnice, a pripada d2emalll Ž č ć osnovao je č i pobož-
ni Husejn ć zvani Husejn- baba. To je č rodom iz tog sela. koji je č
ne nauke č u Fojnici. a zatim sc školovao u Sarajevu i Istanbulu. la vrijeme
nja u Istanbulu. ć je i č nakšibendijsku tekiju Muradijju i slušao predava-
nja njenog šejha. Svojim vrlinam3 i duhovnom privukao je pažnju i oduše-
vio svoga č II tesav\,u(u. koji ga je primio u red i poslije mu č
da posjeti Lnamcnite tekije u Aziji. Buhari i Semerkandu. radi još ć produblji-
vanja svoga znanja iz Icsavvura. Kad je i to obavio, onda sc vratio II svoje rodno i zaba-
č selo ć udaljeno dva sata hoda na sjever od Fojnice. Tu je. po uputi svoga
šejha. osnovao Ickiju. T:lko je nastao prvi od dva cent ra tesavvu(skog ć u
okolini Fojnice.
č i prvi šejh č ć tekije. lI usejn- baba, istaknUl i poznavalac šeriala i
islamske teologijc i produhovljeni sufija. razvio jc tivll islamsku kulturnu djelatnost u
svom kraju. medu L.dr:lvim ali neukim seljacima. koji su s puno patnje i naklonosti slu-
šali i prihval:l li dobronamjerna kaziv3 nja i savjete svoga plemenitog Č i prosvjet ite.
lj:!. Sci h lI usejn. kao č č dobio je mjesto č i u FojniCkoj medresi. To
je s\ebllu negdje u drugoj polovini 18. ć
ć na medresi i ž ć povremeno predavanja (vazove) II č džmni·
Jama. uCeni ll uscjn ubrzo je stekao veliko poštovanje kako kod slojeva na·
roda tako i kod u k- lill! medu kojima i kod ć kadije f.,·lehmeda. Godine 1785.11
kadije f., lehmeda rodio sc sin Abdurrahman . Kad je dijete doraslo za srednjc ima-
lo je sve znake darovitosti i volju za nauku. pa ga otac upisa u č med resu i dade
ga na i odgoj Sejh Husejnu. Šejh je svog darovitog ć Abdurrahmana
ć kako u nauci tako i u tesavvuru (misticizmu). i kad ova d05ti2e dovoljan stil·
E
panj u tesavvurskom odgoju. ga uvede u red II njegovim ć go·
dinama, Ć mu nadimak Sirri ć u tajne) Po preporuci svoga lIuscjn-
babe, mladi Abdurrahman uskoro se oženio jednom udovicom i.l sela Oglavak,
nedaleko od Fojnice. Tu. gdje je odavno postojalo naselje. koje je i opustila
kuga. podigao je on. takoder po preporuci tekiju , č je on postao starjdina
To je bilo č 19. ć negdje oko godi ne 1802. Tako je nastao drugi
sufijski centar u blizini Fojnice.
U jednom od ova dva centra. i kod jednog od dva navedena stekao je os·
novno sufijska poimanje i im30 prve dodire i poznanstva s pripadnici1113 tarikata
ll hamija . To zaklju ujemo po tome. nije poznato daje on putovao u dalje cent re rao
di stjecanja naobrazbe - kako smo to ranije rekli. Prirodno je onda, da je i svoje I.nanje
i sufijski put u svojoj najbližoj okolini. koja mu je to ć
Prema predaji , koj:! se prenosila u redovuna kod nas, IlhanllJ3 Je uce·
nik (murid) u tesavvuru šejh- AbdlLrrahmana Sirije. ć pak po nekim historijskim
č koje ranije nisu bile poznate ni č ta nam se predaja č neprihvatlji·
vom. Sejh Sirrija je. naime. bio isuviše mlad i još sam nedovoljno ć II tesavvur. u
vrijeme kada je morao bi ti č llhamiji , koji je č znatno starij i od njega po
godinama tivota, kako sc to vidi iz prije navedenih datuma njihov:! rOdenja . U vrijeme
kada je IIIIamija svoj rad. o kame je ovdje č imao je dV3dese t i osam godina
tivota i bio je ć ć i izgraden alim i sufija (mistik). To je bilo 1216. (180 I.), ka·
ko je tO zabilježeno na kraju njegova rada. Šejh Sirrija je mogao tada imati 16- 17 godi·
na života. Da bi mogao izgraditi vrsnog č (murida) i mistika kao što je llhamija,
morao je i sam biti vrstan č u tesaV\'ufu i č č prije tog datu-
ma bar na dvije- tri godine. dakle u vrlo mladim č č godinama. a neprirodno
je i č da postane takav rejh i vrstan č u tako ranoj mladosti. Z3tO je,
držimo. pravilnije uzeti da je llhamija č (murid) Husejna iz č č kao
i Sirrija. Predaja, koju navodi Dr. ć ć (v. njegove radove: Pobotne pjesme -
lIahije - ejh Abdurrahmana Sirrije. Sarajevo. 1941 . Str. 5 i Tekija na Ogla\'ku. Kalen·
dar "G3jreC' 1941. SH. 45). po kojoj je Sejh I hhdn proizveo i jedjnog.
svog murida Sirriju. neodrtiva je. jer t3ko č so!Jh. kao je bio Sejh Huscjn. sa svo-
jom tekijom koju je sam podigao j vodio. Sigurno je imao više č medu koje mi. s
velikim stupnjem sigurnosti. ubrajamo i llhamiju. ( O nigdje ne nalazimo pisanog spo·
mena o tom. pa ni kod samog Ilhamije.lo ne može biti prepreka sve
okolnosti ukazuju daje ono ispravno. a nekih osnovanih protudokal.a nemamo.
Pored svega č ć po mnogim okolnostima. č se dojam. da jc
kod njega samo izgrudivanje bilo č rakIOr u njegovu duhovnom ral.vitku. On se
č sam č vjerske i. posebno. tesavvurske literature i njenim raZr:l·
divanjem no svoj č i prelila svom ć U tom mu je pomagala okolnost. Sto je.
č sc, bio \'eoma bistar i nadaren č a uz to je posjedov;lo marljivost i jaku volju.
Njegov nutarnji , duhovni ži\'ot bio je veoma jako razvijen. č se mnogo bavio Sll'
fijskim meditacijoma. Kral sve 10. on je II sebi sufijska ć i poimanje. ko·
je je lako il.mJ.avao II SToku ili stihovima na nakm i jCLiku.jcl je imao č
kog dara. Ako muje tTebalo. onje. na primjer. u stihove na nakm jeziku be.l č
nja uplitao i utki\,ao arapske. turske i perzijske č Sve tc svoje sl>osobnosti. ć
i poimanje. a č svoje sufijske meditacije. on je smat rao ć od Boga. pa
je sebi i ul.eo č pseudonim "hami. bi č nodahnUl; (od arapske č
il ham - ć To se ra.lumije iz njegovih vlasti tih izlaganja o svom sufijskaIll
pravcu i ć
"/-Ivala Bogll, cjelokupno saznanje je od Njega: Njegovu Poslaniku tetim biti
irtva (kurban). Postao sam oduševljen i zanesen droštvom Botjeg poslanika ... Utjecaj
Poslanikov osjetio sam II svojoj duši. prije negQ mi se otkrilo (tedtelli) Iljegovo ć
Zanesen (medtzub) sam njegovim sal1ršemtvom, joI prije nego se potpuno di-
gao zastor (perde) sa mog srca.
Ne ć ć metriku i lIjelIo pravila, č sam do nitem pobotne
pjesme i stihove po ovim metrima. To je posebna patnja i dar (inajet) od Boga ... Ja sam
pn'podllik i dijete (evlod) Uvejsa i Hidra (svet i. odabrani Bot ji ljudi, evlli·e). allputstvo
(Ila "jil/ov put) doIlo mj je od Milostivog.
Sufjjski princip primih (telkin) od Hidr f/ jasa.prije nego sam sligao do Bejrulloho
( Kabe).
UPlllstvo(irIod) II đ i dobih pn/e. nego sam sligao do utilelja(Iej/lo).
Veliki č Behai(Pir Behoi) l) utenjak je. ć i hrolla duhOVI/a, stoter
vremena. Njegove darove sam zatelio ". ( V. rukopis iz Visotke tekti'e, list 62).
Razumljivo onda, što je imao punu samouvjerenost u krajnju istinitost svojih
misli , uvjerenja i č Na kraju jedne svoje iJahije na arapskom jeziku, on kaže: Ovo je
Božji rob lUlamija, č je ć (ilham) božansko (rebbani), a č dar Milostivog
( rahmani).
Na kraju ć ilahije na turskom jeziku, on zanosno uzvikuje; lJhamijino
ć i govor su sušta istina ... (v. Divan, 1.2-3).
Zato ne nalazimo da igdje opširnije govori o nekom svom đ č
ili šejhu. kod koga je slušao nauku i stekao obrazovanje. On u jednoj kasidi kaže samo
ć Ulemi priznajem prednost i č (falu), jer od njih č moje znanje ('ilm)
.... a Č (mcšajih) tesavvufa pripada svako dobro za stupanje (suluk) u red.
Iz svih njegovih radova vidi se da je bio krajnje odan i zanesen SVOjim idejama,
da je kroz te ideje izgradio u sebi jak duh, č karakter i moralnu odvažnost do tog
stupnjQ, dil sc, u svojoj borbi 2.Q istinu i za svoje ideale , nije nikog i č bojao. Uza sve
to, bio je veoma blizak narodu, govorio mu jednostavno i razumljiVO, volio ga iskreno i
ć s njim, živio i patio kao i on, pa je i nj ega narod vanredno volio, vjerovao u
njegove svete vrline i njegove nadarenosti (keramete) i ga.
VRIJEME I PRILIKE
Jlhamija je živio i radio na prijelazu iz 18. u 19. ć ( 1773- 182 1). To je
vrijeme koje predstavlja jednu od najburnijih epoha u Evropi ć kao i u Turskom
carstvu posebno. Ta dva svijeta: Evropa sa svojim evropskim narodima i š ć i
Tursko carstvo s islamskim narodima i islamom - predstavljali su. u to vrijeme, dva ć
na bloka, koji su se č u sukobu đ njihovih interesa. Bosna je tada bi-
la u sastavu Turskog carstva i islamskog svijeta.
Turska nazadovanja u Evropi č još u drugoj pol ovini 17. i nastavljajU se
kroz 18. ć Ta nazadovanja imala su svoj poseban odjek i odraz u Bosni , koja je,
l) To je Bch:lUddin pir Muhammed en- Nak!ibendi (umro 79 1j 1389). ć nak.!ibcndijskog reda,
kome je pripadao IJh:unija.
48
7
kao č č bila - tako ć - direktno izložena udarima neprijatelja iz·
vana i tako ugrotena u svom miru i opstanku. Samo č Bosanskog Bos-
ne. koje je za dulje vremena bilo ć od č koje su držali nekadanji bos;mski kr;!-
ljevi , Slal no se povremeno. od rala do rala. smanjivalo.
Uz to je. č muslimansko u llosni. tokom 18. ć stalo
u svom razvitku. usljed pogibija u mnogim ratovima i strahovitog ])omora od kuge. koja
je č harala. Samo u Rusiji i Perziji izginulo je oko 20.000 najboljih bosanskih vojni.
ka , a po tornje doJla kuga. koja je mnogo ljudi pomorila, i mnoga sela opustila Raibij e-
na tako i razasuto. muslimansko stanovniJtvo ostavlja sela i siJaLi u gradO\e. Bilo je slu·
č da je muslimanski seljak prodavao svoj u zemlju dol;17io tl grad i do·
biveni novac olako troJia. pa brLO ostajao bez igdje iSla. prisiljen da radi na nadnicu ili
da se zaposli kao sluga.
Na sve IC ć došle su još mnogobrojne društvene sJ;!oosti: ?naUlO opad'H1je
reda. discipline. LakonilOSli l morala. Dok su nekad prije. ć sve tc vrijednosti
bile na uzornoj visini. dotle su one tada bile uzdrmane. ugroženc i napuJtcne. Neznanje.
razuzdanost neodgojenih ljudi. svakojako nasilje pojedinih si lnika. spletke i podlosti
ć i egoista. uzinwle su maha na sve strane i davale svoj negalivni č drusIvu i
vremenu. WP rava i č organizacija takoder znaIno slabi. p:l sc poj:l\'ljuju svakojake
bune i č
Borba oko ukidanja starog vojnog reda č i zavodenje moderne regularne
vojske(nilama).proulTokova!i su i nanijeli mnoge š ć i Lla u Bosni i odnijeli mno·
ge dužne i neduZne živote.
U lakvim okolnostima. razumljivo je. da je prosvjeIno stanje muslimanskog Sl;!-
novniSIva bilo posve zapušteno. l jihovo školstvo. poscbno. poslijc nckadanjcg cvjctanja
i naprctka bilo je lada u slabom i primilivnom slanju.
Slutbena " ui cma". poscbno ll1uflijc. nisu ni htjeli ni umjeli ništa č la 1'0 .
boljš:mje stanja u muslimanskom skolslvu i prosvjcli.jer su i sami bili Laostali i nesposob-
ni , a imali su, uz 10. sasvim druge zadatke i id calc. ć toga vremcna kao da je
bolje odgovaralo pokvareno ć i primitiv:tn narod . U takvoj sredini ne i70staju
ni negativne č kao Sto je glupi. nerazumni konzervatizam i faT1alil3m II vje ri.
(Bašeskija navodi č iz tog vreme na. da su dvojica ć 1lluslir1l3na. koji su puS ili
uz ramazan. bili obješeni).
Isto tako. u nedostatku pravilnog i zdravog vjerskog obrazovanja. narod se oda·
vao svakojakom praznovjerju i loSim navikama. što bilježe mnogi dokumenti iL lOg vreo
mena. strani i ć ,l3aSeskija nabraja poimence. mnoge. koji su se bavili praznovjer.
jem kao zanatom. č su mnogo bili č zapisi. razni wlislll ani i hamajlije.
(Muslimani su. ponekad, Iražili zapisc i kod č redo\' nika franjevaca) .
č daklc. jcdan loš upravni i prosvjetni sistem odrazio se negativno na
mentalitet i duhovni profil st:movništva. To se najbolje vidi i po lom, Sto se medu"musli.
manima. u to vrijeme, broj onih koji javno piju. pa č i onih koji OIvaraju č U
Sarajcvu. koje je ć bilo uzor po ljepoti i č ć grada. kao i po Irczvenosti i
kulturi rI.lIJ/J!:t se 1784. godine 11 mejhana. gdje su se opijali naSi gradani
svih konfesija. pa i muslimani. iako su vlasti pijanstvo kažnjavali batinanjem. Pijani ljudi
su lada napadali ć slTažare:a opijala sc i str-dla. kao Sto su mnogi pili j kod ć
kako nam to sve č VI. Ć
4- Anali 49
Podizanje i:HScipline, kulture i vjersko- moralne svijesti tadanjeg muslimanskog
društva i uleme, bilo je ć č kompleksom negativnih faktora , kao što
su: vjersko·prosvjetni . ekonomski, č i društveni faktori , koji su stvarali jedan po-
seban nezdrav mentalitet, č života, mišljenja i rada, sa težnjom više raspadanju nego
nekolTl zdravom i trijeznom životu. Sva ta drama raspadanja jednog carstva i poretka, a
u njima i naSeg muslimanskog druStva, kao da je imala svoj č zaplet , svoju krizu,
baS u vrijeme llhamije i u godinama pa!iovanja Dželalije.
JoS ndto ranije, kada je na prijestolje stupio sultan Selim III (1789- 1807),
tursko carstvo se nalazilo na rubu propasti.
Kratko č narodi turskog carstva, pa medu njima i bosanski Muslimani,
preživljavali su tada jedno dekadentno i teSko bolesno stanje.
No. pored svega loga, snage i aktivnosti zJa, iako su imale veliki utjecaj u tOln
dekadentnom razdoblju, nisu potpuno ugušile svaki da.h, život i djelatnost dobra.. Povi·
jest i toga doba ne može ć da je sve bilo samo crno. Naprotiv. ona zna i za mnoge svi·
jetle primjere. Ona nam bilježi, pored mnogo crnog, i pozitivne crte dob re ljudske volje,
plemenitog htije nja, otimanja od zla i otpora nezdravim i zahtjevima i ć
ma vremena. Takvih lijepih primjera bilo je đ ulemom i širokim slojevima našeg mus-
limanskog naroda.
lih amija je svojim stavom i djelom bio jedan od svijetlih primjera toga vreme·
na. On ne samo da nije odobravao slabosti , mane i nasilja svojih suvremenika, nego se
protiv toga svesrdno borio pisanom i usmenom č stihu i u prozi, na na!iem "bosan-
skom" i na turskom jeziku. On je bio u neku ruku predstavnik. simbol i glasnogovornik
svih pozitivnih i zdravih snaga svoga vremena i svoga društva.
Sve te pojave, slabosti i ć u muslimanskom društvu, moralni pad i
opadanje ekonomske i č ć neznanje i kulturna zaostalost ć - sve se to
bolno odrazilo na duši llhamije. Onje, vidi se, bio usko vezan sa svojom zajednicom i za
nju je mnogo brinuo. Sve njene rane duboko je ć
llhamija je, ne samo kao č propovjednik i sufija , nego i kao vjerni sin svo-
je domovine i svog naroda, ć svojom ž š č da kritikuje, savjetuje i č
svoje suvremenike i đ da ih poziva plemenitom i pozitivnom '-ivotu i radu i da
šiba njihove slabosti i mane. On je to i č i protustavio se jednom teškom vremenu,
punim žarom i plamenim zanosom, kako bi pomogao i č dobro ljudima.
PISANI RADOVI IUIAMIJ E
Pisani radovi llhamije, koje nam je ostaviO, đ su na i na turskom je·
Ziku, a nekoliko njegovih ć sastava ima i na arapskom jeziku. Na našem jeziku su
mu dvadese tak pobožnih i č pjesama (iJallija i kasida) i jedna maJa islamska po·
č djecu. To je v('oma kratko djelo, pisano popularno,o najosnovnijim is·
lamskim propisima i dužnostima, koje musliman treba da zna. U narodu je bilo pozna·
to pod naz.ivom: Ilmihal Hadži đ a prenosilo se i širilo prepisiva-
njem. Jedan primjerak te č u rukopisu nalazi sc u Gazi Husrev- begovoj bibl.i0.
teci (pod br. 2929). Ilhamija je jedan od najplodnijih pisaca starijeg vremena na našem
jeziku. .
SO
Na turskom jeziku mu jc, pored gore navedenog č "Tuhfctul -
musallin" . zbi rka pobožnih i č pjesama (ilahija i kasida). To je zbirka pjesama,
koja zapravo ć Ilhamijin "Divan", Jedan (ukopisni primjerak toga Divana nalazi sc
II Gali Husrev-begovoj biblioteci (pod br. 3056). To je jedini primjerak ovog Divana. la
koji sc samo donekle saznal o. tek kad ga je pronašao i spomenuo Hadži Mehmed Han-
ž ć (v. njegov navedeni č - Hrvatski dnevnik od 21.1 1940 .. str.IS). o, ž ć
tada nije identificirao ovaj primjerak, jer - po svom ustaljenom č - nije ć
naveo ni gdje se on nalazi, ni pod kojim brojem. On samo kaže: " Preda mnom je jedan
primjerak llhamijina Divana .. .". Iz toga se nije ć moglo znati gdje je taj primjerak,
pa je sve ostalo nepoznato i ž č č kao d.a primjerak i ne posIOji.
ć o ovoj temi za AI/ale. mi smo istraživali i ovaj primjerak Divana u Gazi -
Husrevbegovoj biblioteci , i uvj erili se da se kod ž ć radi baš o ovom primjerku, ko·
ji ovdje iznosimo na svjetlo dana, kako bi bio č ž č kulturne
baštine. Naslov zbirke u ovom primjerku napisan je crvenom tintom u vrhu prve strani·
cc, a glasi:
Divani Sejlt el- lJadi es - SeHid Abdulvehhab lI11ami- baba cI- Bosl/cvi (Zbirka
pjesama šejha Hadži- Sejjid- Abdulvehhaba I1hami- babe Bošnjaka). Zbirka je malog for·
ma ta (1 8 l( 12 cm, pismo 1 S l( 9 cm), sa 37 li sta. U njoj se nalazi po nekoliko Ilhamijinih
pjesama na arapskom i na našem jeziku, ali ih je velika ć na turskom jeziku. Prepisi·
. č je, vidi se. nastojao da u jednu zbirku sabere sve l1hamijine pjesme do kojih je došao,
bez obzira na kQme su one jeziku. Od toga su na arapskom jeziku č spjeva i nalaze
sc na č Divana. Na našem jeziku je jedanaest pjesama u drugoj polovini Divana.
Ostalo su pjesme na turskom jeziku, a ima ih 38. Na zavrSetku je jedna pjesma takoder
na t urskom jeziku, od nekog drugog pjesnika.
Prema zabilježenom datumu na kraju. vidi se da je prepis ove zbi rke dovrien
1259/1 843. č nije zabilježio svoje ime, ali - ć po njegovu č lije·
pom i pravilnom rukopisu, bio je dosta pismen č
U najnovije vrijeme pfonam smo još jedan primjerak I1hamijinih pjesama. Ovaj
primjerak nije u zasebnom svesku, nego je uvršten u ć rukopisnu zbi rku pjesama i
č č tesavvufa. Pjesme su velikim dijelom od naših autora. Zbirka je vlas·
niš tva č tekije. U njoj su pri kraju sabrane zasebno Jlharnijine pjesme. na 18 li sta
velikog formata (28 ,5 x 17). Tu se nalaze pjesme na svim gore navedenim jezicima, ali
ih ima ć broj nego u prethodno navedenom Divanu. Na arapskom jeziku su i ovdje
4 spjeva. na našem jeziku (13) a na turskom 46. Sve pjesme, koje se nalaze u ove dvije
zbirke, nisu iste, nego u svakoj od njih ima ih po nekoliko, koje se u drugoj zbirci ne na·
laze. Iz datuma na kraju vidi sc, da je prepis.ove druge zbirke nešto malo stariji od prepi·
sa pret hodne zbirke, jer je ova druga č zbi rka" prepisana 12 56/ 1840. č
je ove zbirke neki Salih Emin koji je. koliko sc vidi , bio č č č i imao li·
jep rukopis. To su ć zbirke Ilhamijinih pjesama za koje do sad znamo. Liiep broj
nj egovill pjesama na našem i turskom jeziku nalazi se i u Kronici l\ ]uhal1leda . Enveri
ć - što ih je on ž iz nekog izvora. (v. Kronika sV. XIX. str. 319- 328).
Dvije lIhamijine ilahije na turskom jeziku, koje se, istina, nalaze i II gornjim
zbirkama, našli smo prepisane II jednoj Medi.mui, vlasnistvo našeg č radnika i
ž č ing. Alije ć (Orijentalna zbirka II biblioteci Ing. Alije ć Ž č
medžmua br. 168). .
4'
51

SADRiAJ I SMISAO ILlIAMlJ INIII RADOVA
Od svih njegovih r3dova kod IHIS sC. uglavnom. do sad pisalo samo o oni ma na
naSem jeziku. Ali i u tom je napisano i č o njegovu radu, nije se niko upuštao da
da siru analizu sadržaja i smisla njegovih radova. 'kako bi bilo jasnije ha je naS pisac htio
i č jc tctio u svom cjelokupnom knjižcvnom stvaranju. Zato sc ovdje želimo poseb-
no osvrnuti i ukaLali na sadržaj. č i cilj llhamiji na rada. Glavne ciljeve svog stva-
ralaStva on je izlotio u sastavima na naSem jcziku. Zato ć se, pri analiziranju log pi-
tanja posluZiti naj više primjerima iz tih sastava.
Ovdje se može odmah ć ć da su svi njegovi radovi č
sadrzaja i da su prožeti tcsavufskim duhom. Sve Sto je pisao i govori o odiSc ć
toplinom i jakom žcljom. da se lime probudi i ozivi vjerski moral njcgovih suvrcmcnika
i da sc uklone rnnc manc, sl<lbosti i grij esi. u koje su oni bili ogrezli, - kako to on č
č s ć bola u duSi. On je svoje ilahije i kaside ni zao prema pot rebama i za
potrebe svoje sredine i svoga vremena. Iz njih vidimo ka kvc su bolcsti č njegove
suvrcmenike. i prcma njcgovoj dijagnozi. kako je on želio č le bolesti. Njegova ra z-
ma tranja i pouke u t im spjevovima dati su, uglavnom. n<l popul:mm č i
kratko, bez nekih ši rih objašnjenj a.
Nakon razma tra nj a i upoznavanja svi h slabos ti svojih sugrad<lna, llhamija je
bio miSIjenja, da t reba dali najefikasnij i lijek. a 10 jc. po nj cgovu shvatanju, vjerski pre-
porod, duhovno budenje i moralno ozd ravljcnjc putCIl1 vjcrskc obnovc. putcm pravilnog
vje rskog ć je bilo zamrl o i izgubilo sc. Zato je njeg\)\ pril:v duhovnom
budcnj u i moralnom uzdizanju društ va bio kroz vjersko ć I \Jerski rad. billl
to II obliku č spjcvova (kasida). bilo u obliku kratkih č la vjersku pouku
Jedna od č njegovi h kasida na naSem jcziku jc svakako ona. kojoj
bismo mogli dat i naslov, prema njcnom poCerku "Cudanlcman nastade!" U njoj se sas-
ć tuži Il a svoje vrijeme i ljude svoga vremena. lU ralne predsl3vnikc I
faktore, a posebno na ulemu. Tu n.am on. zapravo. daje sliku vremena i svijeta oko sebe.
kako ih je on vidio. Svakako jc intcrcsantno, bar ukratko. izl02it i to njegovo glcdanje.
Ljudi su svoji m grijesima i zlodjeli ma. svojim odstup<l njem od vje rsko-moral nog zivota i
puta, dali č svom vremenu, pa jc i ono postalo č ć - kaže llhamija.
"('Ildall
zlikOl '(lc pvslmJe.' ''
ll hamija , kao ua Je ć da bi ga njegovi zlurad; protivnici mogli ugrozi ti i
optužiti, da on svojim prct hodnim č ocrnjuje i vrij cd<l ć državne liCnosti.
paše i vezira, pa se na kraju ove kasidc ograduje od takvih podvala. On č dalje ka.
ŽC da "vczi ri pr<lvo sude". pl i pase dobro govorc. pozivaju i "bude" č svij ct. - ali
drugi, ni ti službeni ci oko njih. ć su izdajnici, murtati , koji pogreSlJo ItIma!.:c svo.
je prctpostavljene. Oni pogrcSno prenose narodu naredhe, slu1benc nOl e, prcdpostavlje.
nih vezi ra i
-,
, .
'"SI"; !'l'z;r; provo sude,
pa ; {Jafe dobro bllde.
al IIlllrtoli krivo gude ".
-
Sluibenici koj i su u narodu koji sprovode državnu politiku. ć su losi.
nesposobni i zli lj udi. pa plelllenitom č ne ostaje drugo nego da "hudi" (vehne i
s:lI11ire). kad to sve vidi:
"Ko je dobar. I'rlo hudi.
kad je I'ife :lijeh Ijlldi . ..
Ovdje se llhamija u l>vojoj kritici pokallIje umjeren i oprezan. On nastoji. vidi
sc. da bude pravedan. pa da nikom ne tovari na leda grijehe koje nije č 11 cjelo·
kupnog njegova rada dobija SC dojam ua je to njegovo osnovno stanoviUe u prosudiva-
nju O ljudima
Nu. n3 drugom mjesHI, II jednoj drugoj bsidi. on govori č moglo bi sc
ć suprot no ovom lijepom misijenju o paSarna. On tamo č kaze zu neke 1H1-
ć ih po imenu, da su narodu dav3li prazna ć i da su lagali. Njihove laži su
tako krupne i vidljive. kale on, da ; g(weda za njih znaju i vide ih, a kamoli da ih ne vide
ljud i.
/Je li ti je Hali/ - pafa,
A III I/ sajir Ali- pafa?
I gOI'eda :lIaše llafa,
De to bife fati I'aše?
Poslidte sc, sramota je.
Pobojte se. grehola je.
Sto tillile, promislile!
/Je lU biše la:i I'afe.'
On' IIh.unijin\.' rijet i (v. M Hanall!:, Knji.i.cvni rad, Sarajevo. 1933. str. 93).
predstavljaju suprU!lius l. s I1J c.'!!U\ im gornjim stavom
Kao brilan narodIIi pnmjelllc.'lj. on svoje savreIllenike joS pOLiva da sc pri h\:Jt ,
n:lUk[' i k1ljige
Ilije:
lj (0111 slllis/II. 011 ko;c:
"/);l'lII "/lJm, to jc brat . ..
( Ote'" IIc: llollje, kllJr - be:vjersll'Oj.
Skojskoj djeci - č pud lItjeclIje/JI s(lrojC'l'Sk()g pjesll ika R(I;lje, ot/mki Sll lljC'.
fJajdC' siJ/ak le ć
po sokaku Ile Irci.
Ko je dtollif i lIe:llall .
Sam je po se nesre tall,
Kcx1 Bogo je greholall
,. kod SI'ila sramotall.
lj,' ; sillak i pi!i ...
53
PITANJE VJERODOSTOJNOSTI NEKII-I TEKSTOVA U I LI-IAMIJ I NIM PJESMAMA
ž ć i č ć Ilhamijine kaside i ilahije č one na našem jezi-
ku u raznim dosadašnjim izdanjima i u rukopisima. zapažamo da su one date u č
tim verzijama, koje se đ znatno razlikuju. (osobito) u pojedinim stihovima i
napjevima. Ta č prelazi ponekad II suprotnos t i protuslovlje. Da, pored gore
navedenih stihova. iznesemo još nekoliko primjera:
U kasidi "Dervifluk je t/ldan rahat". prema verziji u izdanju $ejfuddina Kemu-
re (n. m. 43). č stih se ponavlja kao refren, II glasi: "I/ajde derviI /I rekiju!" Pre·
ma ć ve rziji, mjesto tih č refren je: "A llah. reci
U ilahiji: " Potlje Jednog ne miluj! " , prema dosad poznatim i objavljenim verzi·
jama. rcfrcn je: "Drt' se dobro fejha svogl" đ prema te iI<lhij e, koju smo
našli nedavno II jednoj bilježniCi iz godine 1840" dakle pisanoj do dvadeset godina po·
slij e smrti autora. nema toga refrena o šejhu nego je refren: ''A J/ah. AJ/ah, alkul·
1011 ':
U kasidi "Sto god radiš, pravo radi , druže! " - neko je zab iljeŽiO refren: "Allah,
Allah . udrisllbljolll Vlaha!!" - u strofi koja, prema toj verziji glasi:
Nu MiloSa. ja {'Ildno Itajafa.
On Moskovu mlogo daje grofa,
AI S 'all pla!i od wrskije dufa,
Allah, Allah, ud'i sabljom VIahaI
Isti refren nalazi se i u Rukopisu iz Biblioteke č tekije (v . l. 75). U izda.
nju. koje je objavio Kemura (n. m. 50), ta strofa i refren glasi :
No Miloša, ja ć "ajosa.
Od Moskol'a puno pn'ma grosa,
Allah. AllaIi, fra ć bir od vlahal?
Prirodno je i jasno, da sve ove verzije. sa svojim č nisu i ne mogu
biti č u odnosu na njihova autora. ć se onda pitanje samo po sebi, Ha je
od toga č a šta nije, iako ovakvo pitanje - koliko nam je poznato - do sad
kod nas nije niko postavio. Da bismo mogli dati siguran odgovor na ovo pitanje, pot reb·
no bi bilo imati originalne llhamijine sastave, koje jc on pisao svojom rukom (autografe)
- što mi. na žalosI, nemamo i ne znaJllO d:! oni ć postoje, Kad je to ć tako, onda
je potrebno bacit i pogled na cjelokupni IIhamijin rad i II njemu ć njegovu glavnu, os·
novnu smisao - vodilju , njegovo č mišljenje i stanovište, duh koj i prožima i usmje·
rava svo njegovo ć pa prema tome od rediti šta njemu pripada i šta mu može pripa-
dati II č t ih verzija. kad ć nemamo njegovih autografa.
Pri svjetlu toga č i kroz tu prizmu . da sad osmotrimo navedene primjere:
Gornja I1hamijina kritika. ć na adresu nekih paša, č da je on svoje
ranije mišljenje o njima izmije'nio i kad je vidio i saznao za neke njihove nepravilnosti ,
on ih je osudio narodnim č govora i izražavanja. Te njegove oš tre č osude
č da je on kritikovao i visoke č ondašnje turske pOlitike, kao što su ih kritiko-
vali mnogi naši ljudi. No. ovdje u najmanju ruku, moramo ustanoviti da je takav č
izražavanja u suprotnosti s onim, što on na drugom mjestu kaže:
S4
U besjedi budi blag!
Nemoj psovalI/ikoga,
makar bio za loga,
Svak ć ć pred Doga!
Ovo, istina,kod njeg nikako ne č daje on ć protiv kritike i osude onih
ljudi, koji svojim postupcima nanose društvu, nego ć da je on za takvu osudu,
ali "blagom besjedom" i otvorenim savjetom, Ako je ponegdje, blagu besjedu zamijenio
č to je znak da je izazvan i ozJojeden i štetnim pojavama koje su prd-
le svaku mjeru, paje smatrao da je pravilno ć im oštru kritiku
Refreni: " Il ajde, derviš. u tekiju" i " Drž se dobro šeha svoga" ,držimo da nisu
č jer se u najsigurnijim verzijama č kasida ne nalaze. Istina, to su stara
derviška pravila, č kod nekih redova (tarikata). ali č sc, ll hamija nije bio der-
viš koji na njima mnogo insistira. II tako ć i apsolutnoj formi. kako se to vidi iz
cjeli ne njegovih radova. On nigdje u svojim sastavima ne glorificira svoga šejha II velikoj
mj eri, kako to neki tarika li i derviši č On nam, na primjer, nije zabiljedio ni ime svo-
ga šejha, niti nam je kazao ko je, taj. Uz to znamo da se on č ć i na ponašanje
mnogih derviša. U svom glavnom djelu "Tuhfetul- musaUin" , 37, ć S3 sufijskog
o dalekose1:norn č i smislu formule tevhida on kaže
da 10 ne ć ć proste neuke mase, nehatni uspavani duhovi i posebno ć
pripadnika reda ( tarika) i derviši heretici (zenadikai- dervišan) .,," Kad sve ovo UZmemo
u obzir, tcško je onda usvojiti tvrdnju, da on tako naglašeno i ć usvaja i razvija
parolu: "Drž' se dobro svog", jer on dobro zna da i šeh može biti grešnik, a ako je
takav, onda, po njegovu č ne treba da ga iko' drži svojim uzorom. U takve stiho-
ve nesigume vjerodostojnosti, moramo ubrojiti i č koje mu se pripisuju, a koje glase:
"Ako ć derviSa. iz vire si iziša'!" Zna sc,naime.llhamijino nastojanje da se drži orto-
doksnog tesavvufa, tj. onog tesavvufa koji je strogo u granicama šeriata, iako ponekad, u
č dubokog č zanosa, nije u tom uspijevao. Istina, gornji stih nalazi se u
nj egovu Divanu, ali to ne umanjuje našu sumnju u njegovu č On na jednom
mjestu č da treba tetil; Ier;alu kao glaIIIIOm cilju. a bit; pn/atelj derviškom
redu. (Ragbet Ieriow, a dosl blldi larikaw!).
Refren: "Allah, Allah, udri sabljom Vlaha" - ako je ć od llhamije potekao
- treba patJjivo razmotri ti i dali mu ono č koje je kod njeg imao ili mogao
imat i. Prije svega, mi držimo da te č nisu č i daje vje rodostojnija ona verzi-
ja č kaside, prema kojoj se le č ne nalaze kao refren, nego druge, koje SIHO go-
re naveli.
istina, č pojma "Vlah" može biti dvojako, tl zavisnost i o odnosu ć
ne osobe prema muslimanima i muslimanskom Prvo. ć nje toga pojma kod
Bosanskih Musl imana je: onaj koji ne vjeruje. nemusli man, š ć
osoba, medutim, lllože biti u stavu ili odnosu neprijateljstva prema muslimanima, pa
" Vl ah" tl tom č č neprijatelja. dušmana, koji je ustao protiv muslimana s
oružjem u ruci . To je jedno č pojma "Vlah", koje se č Illisli u na rodnom go-
voru kod Bosanskog Muslimana,kad je č o obostrano č borbama "5 vlasima"' .
Drugo znacenje ovog pojma. takoder vrlo č je: onaj koji nije pripadnik islama, ali
je prijatelj , nemusliman, miran i Cestil đ ili komšija; možda i lojalni podanik is-
lamske države. U prvom ć kad naziv "Vlah" oznaCava aktivnog neprijatelja pro-
ti v islama i muslimana, - mogla bi se koncedirati i interpretacija u smislu posezanja za
"sabljom".
55
Ako bi sc uzelo ili pretpostavila. daje predmetni refren ipak č onda
sc on odnosi samo Ila č Ovdje je. malda. vrijeuna p<llnje č daje kasi.
da u l..ojOj Sc - prema nekim verzijama nala/i č refren sPJe\'ana I data u VCLI
tadaSnjih buna na Balkanu i onih ratova s Austrijom i Rusijom. - Sto sc' vidi i7 njelin3
sadrlaj3.
( ... Der i=r'edi Alijll i= gradu,
pa pogleduj li OJ l ' lallu juda
Krimll podaj odsl'ul.. le imdudu ć
\'1110 c.' lIdl/il, ud Mosl..ora judu.
turaj Njel1lc.'e SI'(' teliri SITUI/('.
Den'enl - Broda u i /wk SUII(,.
Od Zell/lll1a di Vlasi jaTUlIe
Nil Mi/oSa. ja (' /iljila ltujIJ!a ... )
U \lnL);um slucaju. kad ia:lI "VI3h" č S31ll0 neIllusliman. koji je č loja·
l:1n gf3d;lIlin. onu3 Ilh3mija nikild ne bi rekao. Illti bi mogao č ili č da se
preliiiI njemu IlwSe lli ud:!r;L ')abljoll\ TiJl..\'{' riJcci. II o\' ;rk\'om č hile hi II suprot·
nO')li S:1 Seri.nom. :J OSl1o\lIi prilll.:i]1 1I lralllijin:J tesa\,vu(:1 je poUi\'anje !eri:lIa. č
CI cisto pr:J\,llim i humanil:Jrnim pitanjil11;1. kad sc l1al:'IIi itrii::it Se rialSl..i propis. ]..ao il l'
je II 0\ om pi t aliJu ]>U/I1:IIO je .llIedu! im. kol il..o Seri:t tsko pr:l\o uaje ,aSt Ite ta].. \ 0111 '!raua·
ninu II iSI:II11S\...Oj drL:I\i. i IlInil..ad ni\...o \iSe nije ndto od sebe proil\oljno llodali
ill odu/cli ]>o\...r:rj Illi 11:rI:lIiIllO llhamijll1e č č II 10111 pIIanju u njego-
\U gla\l1ol1l djdu 011 sc' lu č 0\ og pitanj:r. ć o t!os toj.mslnl i pra\i11l:t č
1..:1 uopte: ('arst\"o č i Illudrosti O\'a\...o je S:lldalo i i/gr<ldilo č II svrhu da č
\Jek trajno uka/uJe na BOljU \"eliCinu i jedinstvo. poStO je S:l/dan tako. da u S\'ojoj gradi
sadrll tolike tajne i mudrosti. lTeba č a ne smije se npr hes-
pravno ulJi!1. jer il lOga nasIaju raLne leSke posljedice i nen:di (fitnelen Ako bi nd..o
pitao. I3SIO bi ubiSl\om nc\jcrnib nast:!le teS\...e posljedice incredi. odgovor je: Nevjel'
nioi (bllr1er) su lojalni isl:'II1lS]..Oj lajednici. i olli lojalno \TSe noje dt4/1l0SIi. a ima nade
da i nevjernik postane jednog dana \jcrnik Ali glavni i č OSIlO\ njihovih prava SII
Ir:l ;si (Muhallltllcdove ć Njihov:! č Je I:lStitena I...ao i na!:1 č a tako i I1Ji hm
imetak: oni imaju prava kao i mi. a i r;radanske obavele Lehum 111:1 len:1. \'C alejlrim
ma alcjna" (v. "Tuhfetul- nlllsal1in. J l l) . K:!d sve 0\0 ll/lllemO tl ublir. onda lI:1m po-
staj e č miSIjenje da predmctna p:!rola (refren : Udri sabljom Vlah:!!) nije il\orno
llhamijina
II svega n<lvedenog nam je jasno takoder. da je u njegovim radovi ma na naSem
jeziku bilo izmjena. To su č ralni ljudi. neki svjesno.:1 neki vjeroja tno nesvjes·
no. č pr ilikom prepisivanja ili usmene predaje . Dobiva "c. č dojam. da je bi ·
lo i namjernih podvala od strane neukih de .... ' iSa i neuldh ljudi ć koji su htjeli svoja
naziranja i nastrane poglede da nametnu sa ll hamijinim autori telom Bilo je
HI i l.ionarnjernih podmelanja II hal1liji od strane Iljegodh protivnika . č u nje-
govim tekstovima n:!sl:!le Sll. !...oliko sc vidi. \rln rano. la njegova 'ivota i odm:lh
poslije njegove snlTli
Refren: "Allah. Allah, Sta ć bit ml Vlah:!"'. In:tci laprepaSlcnjc i straho\:1njc
nad sudbinom nevjernika pred 130gol11 11:1 Sm.lnje", (buu, le opomenu vje rni ci m:! da sc'
ć d:1llogalllole <i:J ih i on Č od t:1]..\O;' sudbrne.lli: Sta ć bili od Vlaha u bor·
bi Sa "Juslllllaniln:l. ako ovi ustanu SIOIlIO j ladu)llo na odl.rrallll.
56
U drugim svoji m kasidama. Ilhamija sc ć ll:! r:lL.na vje rsko Illorain:! i
uruStvena pilanja. ć s\"oje savjele u vezi s nji m:!
č su mu kaside izdane pod naslovom " Razgovori"' (v. Kemura. Il. m.
38) To su. uSlvari. Ilhamijina razl11iSljanja o duši (J a upilah svoju lIUSU. kati mi sc ko si
li? ). o svijetu i njegovoj gr:!di. o Stvoritelju svijeta. o bezvjerSl\' u i o grijehu ljudi. On tu
poslavlja kratka pitanja i daje odgovore. uzete č doslovno i7 Kur ana. ali
vj eSto komponir:lIlo
tini se da se ll hamija. u s\"ojim kasidam<l. ugledao na svoje prethodnike. a na-
č na Razijll cr Ć IV. R:!7ija. il Sarajeva. umro 1200 (1785) i na
Karahodl.ll (v. gore).
Djelo '7illljcllIl IIIIISIIIIi,,'". IlO red n:!vedenih kasiJa. ocrt ava nam puniji II ha·
rnijin oullo\"ni lik . ]):1 se s'lli !! pO/abavil1lo obradom toga djela
OI'CI J>QCU 1)
tJj,:;o j . r J ' P() h ·lI l' Il. , 11 I U l () ! (1'I111..(JliJill1(J) ' ri pogl:lvlJ:I (bllb) l:IvrSctak ( hll .
lill/lI).pol om (Jporuka i savjel i (I 'l'sajll). te Douatak silvjelima (ZC'jlll·(' \uja).
VrsI!! pisllla je arapski nOli !Iesll. ć i lijep. ali u piS:lIlJu lill!! takvih grcSaka.
113 osnovu kojih ć da rukopis nije aUlograf. nego je prijepis nekog nepO/na·
tog č koji sc nije pOl pisao
Turski je/ik. kojim je 0\' 0 djelo napisano. nije ni č lurski ni noviji knji.
ževni IlL rski jelik. nego \ iše naS bosans!..i jezi!.. po duhu j logki. pre\eden na lurs!.. i je/il..
ili iaažcn č To jc. dal·..Ie. lurs!..i jCllJ.. Jednog UoSnjaka. koji misli na
svom jeziku i duhom slog jczika. a lo onda iaai;.I\·:1 jC/i!..oll1
č u kasnija vrelllena. [liS3li su pa i govori li Jelikom. a pravi Turd
(" 'TurkuSe J S(l 10 č i n3./l\ali Takav mu jc turskijc/ik i
II kasid::lI11a i ilahii:lIll:l k 11;1 lI1m kllku dao
Sadrl:lj i sist cm obrade Oluje. ra/hf-uJu se od oni h II prijaSnjim č
m'c vrstc, 11am(:jlO II "i lrllilHllim:J·'. !..oji su ć pisani na č Č
Ul č na ror111:1[ isl ć ko I Ć odrcJenih pilanja i i il11;lImki S<l rlm'i)
Ovuje pak. pored glavne temc o 11all1il/ll. govori sc joS o osnovnom ć isl:lmskog
vjcrov<lnja (kelilll ei!ell(ldel )'(' (('I-Ilid). IC o lijepom pOIll.Sanju \·jernika. o moralnom III·
diL.anju č u islamu.
Sve ove glavne lellle ralTadcne SlI sranujerno dosl:l opSirno. krol ć
mnogobrojnih pitanja. koja su s njima tl vezi i koja ih osvjeiljuju U \0111 č pi·
sac sc IlC J:1II'a:\vlja na opi<:iv:lnju i i/laga nj ll forme pojedinih proP":1
i dll i. nosli. npr. o namaIlI i drugom. nego nm je tcliSle na izlaganjU i ohjašnjenju duhu·
kog \'jerskog i moralnog Č i smisla tih propisa i duznosti. I>osebno
nj enja daje o pojedinim propisima II vezi s namalom i o njegovim sastavnim dijelovima
i svi m onim SlO sc "1Il:i" \I nal11MlI . ć o odgoju ljudi i njihovim slaboslima. on
pokuSava da dadne Siri ć pristup lome pitanju. pa posebno gm'ori o bIoloSkoj pn·
rod i c.;m'jeka (lI1sandc dOri tabiai) i njegovoj psihologiji. razumije sc u granicama njego·
57
I
\
,
va onovremenog zna nja i poimanja. To znanje zasniva se na postavkama i shva tanju stao
re č filozofije , koja je prenesena u islamsku filozofiju , posebno u tesavvuf, i naš pi.
sac nije nina odmakao od tog starog gledanja i shvatanja o svijetu i č č
vjerskih i moralnih pravila i principa, nije suho teoretiziranje. nego je u č mjeri
povezano sa stvarnim prilikama koje su vladale u onoga vremena, kadaje pisac
t ivio i radio. Tako nam ovaj rad, unekoliko, pruta sliku kod nas, u
vjerskom, moralnom, kulturnom i socijalnom pogledu ć Ilhamija je napisao ovaj
rad "na traženje nekih č i dobronamjernih prijatelja", kako kate u uvodu. U
njem je, vidi se. nastojao da kod vjernika pobudi interes. da ih potakne na i
da im pruzi [akvo objašnjenje islama,kako bi njegovo č lako prihvatili i usvojili.
U svom razmatranju i č vjersko- moralnUI propisa i ustanova islama.
kao i II izlaganju svojih p.ogleda o svijetu i tivotu. 011 se i u ovom radu pOIpuno dr7i
umovanja mistika (sufija), ć da je 10 sve u okvirima islama i ć da tako
bude.
Odlomak sa temom o č koje su hereza. koje izvode iz vje re
(eJ/azi- ku!r) interesantan jc po tom. Sto u njemu navodi mnoge fraze na naScm jeziku,.
koje su, iako primitivnog sadrfaja, kolale u ondašnjim m:lIlje obrazovnim krugovima i
služile za uvescljavanje i šalu. On takve Sale osuduje kao nepristojne. a za neke kaže da
č otpad od vjere.
Na č se nalazi opširan sadržaj djela (Fihristei Zubdewl- haši'in) . koji je.
drzimo - napisao sam č To je, zapravo, kratak prikaz ovog rada i č osvn
na njega u kome se veoma pohvalno govori o piscu Ilhamiji i njegovu djelu. Na osnovu
toga Č da je č djela i pisac ovog sadržaja neki Il hamijin č ili
veliki ...
Na kraju, u posebnim poglavljima su sufijska razmi.siljanja autora, njegove po-
ruka i savjeti. Tu on spomi nje i svoja tri sina. za koje se moli Bogu.
KRATAK PRIKAZ SADRŽAJA
UVOD
Tu se govori o ustanovi namaza (odredene dnevne molitve). gdje se objašnjava
.lOjam. smisao i dalekosežno č ove ustanove u duhovnom pogledu.
Namaz je glavna pobožnost, majka svih pobožnosli - đ To zato,
što se sastoji od pobožnosti tijelom, djelom i č Takva važnost namaza može se
č i s druge č gledišta. U njemu su sadrzane. kao njegovi sastavni dijelovi, mnoge
vjerske vrline i pobož.ni č č ć namjere (nijjet); č ć tijela i mjesta gdje se vrši
namaz; ć na Boga; č Božjeg ć bježanje i zašt ita od molitva i
ć Bogu NjegOVIm č imenima (esmai- husna); izgovaranje prve i č
nije sure Kur·ana: Fatihe; č Kur·ana : pregibanje u namazu (ruku' i sedžda, i sjede-
nje): pozdrav slave Bogu i Njegovu poslaniku Muhammedu itd. Tu se č b pširno
govori o č besmele i esmoi-huS1l0. IC o č i duhovnim koristima Fatihe. Se·
vab .la č lt:: loUle samo Bog zna. Njena vrijednost i č u duhovnom pogledu i za
č mnogih bolesti je veoma velika.
Tu se govori dosta i o mirodŽu. njegovu č i č tc o njego·
voj vezi s namazom. Govori se opširno o č i smislu č slave. salavata i dova.
što se izgovaraju u namazu. Samo ć SlIbhone Rabbijel- otim ima sto hi lj ada č
njOl .
58
P o č e t a k "Tuhfetul- musallina .....
S9
I'RVO i'OGLAVLJI·
č kur- anskog ajela: Irma aredna'l emanete :.Ies scmava ti vc'l.erdi.
koje gm'ori o BOljoj ponudi vjerskih obaveza (emaneta) nebesima i lemlji (sura al
AIll:lb,7.'!).
EUUlIICI na ovom mjestu je pet vakata nama/a, kaie II h:ullija. i onda izla2e
svoje č
je taj emanet ponudio nebesima. lenllji i planinama, pa su sc oni us-
tegli da ga primc i da se obavel.u da ć ga Samo je č primio (ponio) taj em a-
net kao obavelu Tako je ovom tlmmetu (sljedbenicima islama) postala dU7 nOSl (rard)
nosi li i odrzav:lIi taj emanet do Sudnjeg dan3. BOlj3 volja je oduvijek (ezeliden) htjela.
d:. sc 13 duž-nost i obavet:a odnosi na č kao umilo ć Ncbesa. zemlja i planinc
nisu umna stvorcnja, le ne mogu ni biti zaduleni (rnukellef) nekim dui.nostima i obave·
zama. pa Ma and:. ć i kakvu smisao ima BOlja ponuda neke dUinOsti. konkre lllO
nanl:lz:t (molitve,. njil11a? č bukvalno ć tc ponude ne IlIOIl' lIlCli Slili·
S:IO jc toga ć (ll1cdi.aza t). jer sc tim hljelo ukazati na !leke finese. t:lJ:Jllsl\i.':nc i
viSe Jlludrosti i korist i ove du/no::. l; II veli S3 č Tako sc tHOIC is tae;

Bogu :
Nemarnog covjeka lqx)lori l i i tr:;llll ti da sc probudi iz svoje nellllrnosli :
ukazati da ć nije II ć izrat.iti punu pobožnosl i dovoljnu slu/lm
ka/ati Covjeku daje on umno i moralno sposobno ć
ot!..loniti prigo\' or meleka Ilogu tJa jc I.:uvje!.. samo 1 !..rvolo!..) koji
Sll oni uCinili u prilikom slvaranja Covjeb i opovrgnuti donekle laj prigovor:
iswci UOlje ć sveznanje:
pOhrlIIti Boiju nllliju ć melekima tl pogledu č illi Je. na njiho-
vu primjedbu . rcl..:lo: "J3 Il1all1 ono. SlO vi ne 7na(C":
ul..:lI:tti da JC eo\'jek sposoban /a primanje i \'rscllj(' raznih nUui.enj:J i z:Jkoll-
sl.. ill IHOpis:!. )\:! Illela. materijalni s\ijet neba i zemlje. nisu spo::.obna:
Sla\ ili lio /11;111;1 ljudima. \...ad grijcše i č Ilo. ua to cijelom svije-
lu. prirodi i IlICIWIll normalnom rat. vi tku Isto la\..o. !..ad je co\je\.. dobar; POIlIlvaIl.
njegova dobrot:1 i PUllli\ nOSI il11aju povoljan ou raz illi svijct 01..0 nje:; :
pol1\':lla č
ć vc li ki ugJC(J pooolnih vje rnika koJ Bog .. :
ub/al i na ni/:.ll.. pad tdo ste pcn:.l predmeta, onih grcSnika I..oji i pra·
vilno ne llose ellHlnet t ne- \·ho.: 11:.1111:.1/ ):
upomriti da j(' emil'! .. op':enito r. 13vno stvorenje (as/) medu svim stvorenjillll:
ć da su s\c bla'"
q !<'I:J stvorene racli č
BOlja volja JC bila ' .. I ,,, .. I( ,,-,J\Jel..a. Ona je htjela da njegova tjelesna 6TaJa ou·
Je od ć č č elcment;1 (Illusir; erbea) i peru BOljeg odrcdenja i sudbine bi -
lo je nlredeno da to lapiSe n:J "sit;urno cm'anoj tabli" gdje se ispisuje sudbina Ta č
elelllenla ljudske grade su ista oila od I..Ojil l jc S:JV materijalni svijet izgraden: Lemlj a. \'0-
d:J. vaIra i ual.. č BOljem svelnanju bile su jasne unaprijed sve kretnje i akth·
nOSI č po toj njegm'oj priroJi . p;! Je peru sudbinc bi lo naredeno da ih
60
Dalje. pisac ć kako je ostvarenje tc zamisli J plana o stva ranju i postoja·
nju ljudi lahtijevalo stvaranje lemIje i hrane na njoj za ć boravi$te i livot To je.
opet. iziskivalo stvaranje i atmosfere. a ovo. st\'aranje nebesa itd. tc je tako SH'
stvoreno lbog ć i radi č
Ti me je. vjerovatno. pisac 11Iio č kur'anske ć
"73r Ile ddite.d:! je Allah č i uredio tl koris t s\'e je na nebu i na
IC mlji? .. (sura Lul..lIl.III.10).
"On je poteinio i uredio u \.hU korist SVC $to je na nebu i na lemlji. .... (Sura-
cl- Dlasije. JJ).
Da bi se pak ljudi Jlmozili i održavao ljudski rod. kao i sljedbenici prave vjere_
trebal a je ć lena od njegova roda. i Bog mu ju j(' SIVO rio. Kako je ć slab i
lako t reba da sc moli Bogu. a Ircbajoš neko ko ć la nj('ga moliti. U ovu svrhu
je Bog stvorio jedan uio meleka, pa se i oni mole za oproSt č grijeha
U svom č i razglabanj u pojedinosti o svijelU i/ivoltl, I1ha l1lija nastoji
da svako svoje slanovište i potkrijepi č .. i poslavkal1l<J il Kur-ana. No. on
sC' ponC'l\ad udalj uj C' od Ku r-a na,a ponekad daje č sla b;] č II svojim opse r·
vacijama o svijelu, jer j e č bio č shv3talljelll i ć nauke svoga
vremena i svoje sredine. 1)0 njega č nisu bila nova Ć i sai na njOl o prirodi
i č koja je donio novo. a č njegovo 18 stoljcee. II kome Je on "ivio i č
Osim loga. njegovo .. manje o islamu i Kur-anu nijC' bilo na \isini lnanja najistaknutijih
islamskih č on nije imao priliku ni ni č ist:aknute č islamske
nauke. On se č II1nogo oslanjao na surijsku intuiciju i inspiraciju i bio je u svom pos-
matranju svijela. živola i vjere pod njenim utjecajem. :! inspi racija je nesigurna i dosta
puta je mnoge preva ril a. - kako sc 10 č pok:llalo kro? ralvi lak ć kulture i vjer-
ske nauke. Zalo on nije bio siguran ni imun ot.! ralnih ni u s\'om ni u
surijskom izlaganju. No. kao da i sam ć da ć IllU bi ti prigovoreno s IC strane. pa od-
mah daje jedno upozorenje i s\'oju obr:allu:
O li iskre ni č č č se prisITasnosti II đ mog č Ako
se. naime. II mom č đ više i Sire. ili manje od onog ŠIO je lapisa-
no i navedeno u dj clima o č Kur·ana (tefsira). nemoj kaza li: Ovaj je samo po
svom č miš: lj enju i nahodenju č Kur-an i tako je dospio II hereLu (kurr).
j er sve je od Božjeg poslanika preneseno. č č Kur·ana i vje re nije ograni·
č ni na samo MuhamIlledovo č druSt\'o (ashabc). Za to je i l1eosnO\':I-
no ć d:l je č Kur·an:l č :.amo na onoUo u tOIll pogledu dal i pm
musli mani (sele!). Ovdje sad vrijed i pravi lo: "Ol\i su ljudi. a i mi smo ljudi 'kao i on j".
pa je i nama svakom da iz Kur- ana crpimo prema svom zna nju i svojim Ulll-
nim ć Svjeslan da tako slanovište mogu korisIiii zlonamjerni ljudi. on sc
ograduje. i II vCl.i S li m prelaLi na iLlaganje principijelnog sl,lIIovišta. koje uvijek Ireba
imati pred č pri č Kur·ana. U tom izlaganju ć sc na Muhammedovu
izreku : " Ko č Kur-a n samo po svom miš:ljenju i nahodenju (bel č osnove).
izišao j e iz vj ere!" On t u osuduj e zlonamj erno i tendenciozno iskrivljavanj e kur-anskog
smisla. kao i bukvalno č nekih ć koje su date II alegoriji. " Tako ndlo mo-
gu č samo pri t:ljelll 1ll'\Jl'nll..:i (mlInafikler) i OIpadnici- od vjere (zenadika). koji
Kur-an prevode prema svojim prohtjevima" - kaie o n
Nakon loga . II posebnom ć poglavlju. ć se opet na prirodu č
koja je u njemu nastala o tuda. Sto je č sastavljen. stvoren, po njegovu shvatanju. od
č elementa. Na osnovu te č u č sc - kaže - nalaze č glavne tje-
lesne osobine (naravi - dort tabiai). Te osebine su. po nj egovu shvatanju: ć
(studen, burudijjet). toplina ( hararijjet), vlažnost (rutubijjet ) i ć (jllbusijjer). Svaka
od ovih naravi ima mnogobrojne koristi i svrhe. Iako. prema vje rskom č Božja
djela nisu "uzrokovana" nekim ciljevima (agrad). ipak ovakve stvari sadrže u sebi mna·
ge mudrosti i kori sti. Potom izlaže Sta je i u č se manifestira svaka od tih naravi.
kako nastaje ć a kako ozdravljenje svake od njih, te kako se od ržava ravno·
teta medu njima svima. Sredstva za normalan život data su u prirodi oko nas.
Ukratko: "Bog vam daje od svega tražite. - i, ako biste htjeli nabrojati sve
Božje darove, ne možete ih izbrojati. Ali, č je velikj grdnik i nezahvalnik!"' -
(Kur· an, sura Ibrahim. 34).
Kad je tako Bog dao č mnogo dobra - nije morao ni bio dužan - on·
da i mi treba da iskažemo svoj u zahvalnost i pobožnost prema Njemu - SlO SIllO dužni.
Time je pisac htio da pokaže ovaj " veliki svijet" oko nas i položaj č u
nj emu. U vezi s tim. on dalje kaže da je č - slika. primjerak ve likog svijeta u ma·
lom.
Covjek je, dakle ... . ali svijet" (mikrokozmos, - lIusJUlislIgra). koji u sebi ima
u minijaturi sve što ima veuf... i svijet. Ako bi neko postavio pilanje: Kakve veze i slicnos·
ti ima mali č s ve likim svijetom oko njeg? - pisac na to daje svoj odgovor i objaS·
njenje. U izlaganju ovog objašnjenja on je ovdje dosta opši ran. On tu, na prvom mjestu,
kaže da je č medu stvorenjima samo formalno. po svom tjelesnom izgledu, mali
svijet , "dok je on, u stvari, kod Boga velik! svijet. No, razna pojedina stvorenja i pojave.
koji se nalaze u prirodi, nije tdko ć i u č U doku. te tvrdnje pisac ovdje pa.
ralelno razglaba ta dva svijeta. kosmos i eovjeka. na njihove dijelove i č č iz·
medu tih dijelova. U loj poredbi on prolaz.i kroz carstvo ć stvorenja neživog, ma·
terijalnog svijeta. zatim kroz carstvo životinjskog svijeta. onda kroz carstvo bili ns Iva, te
kroz oblasI prirodnih pojava. i svugdje nalazi č sa ć djelima i svojstvi-
ma . Tako on izlaže oko stotinu primjera navedene č Poimanja radi. da iznesemo
samo nekoliko njegovih poredenja: "StO je kod č glava, II Svemiru je ć
svemirsko tijelo, ga je Bog stvorio i stavio na najviSu visinu, iznad svih drugih nebes·
kih tijela, koja ovise o njemu i vežu se II svom održavanju za njega) . Sto je na nebu sun·
ce i mjesec i njihovo kretanje, to je II č č tijelu duSa i njeno kretanje. kad on
spava. Na nebesima grmljavina, - II č gromko vikanje. Sto je na nebesima svjetlo,
kod vje rnika je vjerovanje (iman). Na nebesima zvijezde - u č č Sa nebesa pa·
da kiša - č prolijeva suze. Sto s nebesa pada kiša nebeskog gnj eva - to je od č
ka zulum i nepravda; je s neba blagoslovena kiSa - to je od č pravednos t; ŠIO
su nebeske knjige - to jc kod eovjeka duboki razum: nebesa se nekad zatvore - č
nekad zahvati nemar (gafleI). Medu životinjama su č š č ima noge i ruke.
Po zemlji raste trava - na ć raste dlaka. itd.
Misao o č kao mikrokozmosu. č je uz.eta iz stare č filozofije.
Ho je našlo mjesta i oMiva II mistici mnogih sunja. odakle je to pri mio i naS Ilhamija.
Sve tO č t reba da vidi i da o tnlll razmišlja, da bi se probudio iz svoje du-
hovne č i neznanja . Namaz je najbolja prilika č duhovnog đ i
života. š ć tako i ć namaz, č u neku ruku odražava pokornost pre·
ma Bogu, koja mu odaju sva stvorenja, i tako živi s njim u skladu; a u suprotnom sluCa-
ju, on kao da č štetu drugim stvorenjima jer se ponaša suprotno svima njima tl pogle.
uu odnosa prema Bogu.
62

Zato č kao veliko Božje stvorenje, treba poštovati , a ne smij e se
vati, npr. ubojstvom - jer iz tog nastaju razne posljedice i neredi (fitncler).
U vCEI s tim č se pitanje odnosa prema onom koji nc ispovijeda islam pa
kaže da se ni on, kao ni vjernik, ne smije bespravno ubija ti. Za takav islamski stav iznosi
brojne razumske i dokaze, - smo naveli ranije.
Na kraju prvog poglavlja ć se na pitanje popravka i izgradnje nemusliman·
skih bogomolja u islamskoj zemlji. Pri tom on pravi razliku izmedu idolopoklonika i
sljedbenika objavljenih religija u korist ovih potonjih.
a to onda dodaje, da je zbog postupka nekih ć "u naše vrijeme" ve
li ki broj raj e otkazao pokornost i sada se grubo i uvredljivo prema musli manima.
Ako se ovako nastavi, mOže ć vrijeme da se raja posve otme vlasti i ot rgne od pokor·
nosti pa, kaže - da nas All ah č od zla podmitljivih ć
Drugo poglavlje govori o višoj svrsi i koristima namaza i sevabu za nj.
Namaz se, po svojoj formi. sastoj i iz č č ć ili kretnj e č
stajanje uspravno, pregibanjc, padanjc li ccm na tle i sjedenje (kijam, ruk'u. sulltull I
ku.ud). Time č stanje i položaj č vrste živih i neživi h stvorenja u pri·
rodi oko sebe: stabla i bilje, tetveronožne život inje, gmizavci, kamenje i brda. Pošto je
Bog sva stvorenj a stvorio radi tovjeka, to je u skladu sa svojom mudrosti stvorio tovjc.
ka Sebi , tj . da bude ć (mahsus) Bogu - il da bi č bio zahvalan za sva dobra
i blagodati što mu ih je Bog dao. propisao mu je namaz, koji sadrži sve vrste zahvalnosti
č prema Bogu za odredeni dan. i svaki taj č je simbol i znak (hizmet idelalet)
toga dara. Kad se tako namaz shvati i obavi, onda jc on "potpulla pokornost" Bogu
(l o'alilamme).
Ovdjc se pisac konkrctno ć na Bosnu i BO$njakc u ovom pogledu, i č
prednost svojih zemljaka u pobožnosti, mimo druge muslimanske narode. On kaže da se
Bosna sastoji od kamena i $ume, a koliko je god bogatstvo u drugim dijelovima osmanlij·
skog carstva, toliko je i više u Bosni . Uz to je Bosna sa tri strane okružena neprijateljima
(nevjernici ma) pa je s Božjom ć i dozvolom ipak ostala č Isto tako slutbe·
nici (vezi ri j suci). koji se usude da č zulum i nasilje, u Bosni, brl.o bivaju svrgnuti
ili dožive nakon izvjesnog vremena poniženje i razne š ć Njihovu st radanju - za·
paženo je - uzrok je č što BošnjaCi uredno i ma rlj ivo vrše namaz. Kad poneki
Bošnjaci, iz neznanja ili nemarnosti, č propuste u vršenju namaza, stanje se u tom
pogledu pogorša - kaže on.
I)otom nabraja razne i mnogObrojne č svrhe i koristi od namaza: namaz
sadrži u sebi sve vrste i forme pobot nosti koje meleki. pa prema tome i sve sevabe,
koje oni pOStitu svojom š ć Pojedi ni dijelovi namaza na to ukazuju. Osnov nm
je za ovakva č sufijska indicija (išaret). Tako Vje rnik vršenjem glavnih namas·
kih dužnosti , sastavnih dijelova (brtava i ruknova) zahvalj uj e Bogu za velike darove i
njegova stvorenja u prirodi (na sedam kata nebesa, sedam kata zemalja). zaslužuje mir i
ć u sedam dana u scdmici, š ć se od sedam vrata pakla. od zastoja i prepreka
na sedam mjesta na siraw. priiikom prelaska Sudnjeg dana.
Pet vakata namaza ukaZUje na našu zahvalnost Bogu za njegov dar, nam je
dao pel osjetila (svaki namazje zahvalnost za po jedno osjetilo), kao i za dar po per prs·
ta na rukama i nogama. U tom smislu dalje postavlja pitanje i na njih daje odgovore.
Na $Ia ukazuje vanjska i nutarnja strana namaza? - č tek bi r je č od
dtennc ta) .
63
\
Na Sta ukazuje č SlO illla 113111;1 l3 od dva. Iri i {;ct;r; rekala'!
ZaSIo ncma namaza od je 'lOg rekala? ZaSIO nema Scst namaza, nego samo
pCI '! ZaSIO sc klanja č rd,;I':! II 24 s:lta'!
I tako sve o narnazlI. od do 29 sIrane.
TWllotellje pojma ''f)o:ji prijatelji (cvlijaullah. ili kod nas samo "cvlija") i
'imjateiji Iej1QIIO" (cvlijauS- Sejtan").
BOlji prijatelj jc II prvom redu vjernik. koji sc kloni grijeha. pobožan č
To jc prvi stupanj .
Pobotni č (cvilja ) višeg stupnja ima tajne ć duhovni utjecaj na ralne
pojave. SlO mu jc darovan.' od Boga (kerumet) .
Prijatelj šej tanu jc grešnik. 1 njih ima više slUpnjcva Tu Su i oni koji sc bave
Tal.1l11l1 č i gatanjem. kao "derv;ši otpadnici" (lcnadikai- dcrvišan) . Njih
č kalIJa na onol11 svijetli
Ptlt')1ll se ponovo ć na temu o namazu . Prctinosl uleme nad neukim ljudi-
ma . Ovdje postavlja pitanje: u "naSe vrijel1le", il.glcda da č (ulema) viSe prave
greskc II vrSenju nalllata nego neuki'! To opet ne č - odgovara on - da je namal
neukih pribraniji kod Boga i da su oni bolji od uleme, jer su vjerski il.vori č dilli
prednost ulemi, a č greSka sc opraš ta, "Ovaj ponizni smije ć da je i greška,
pa i san č ljudi. bolji od ibadela neukih!" Sejtan napada ulemu kao Sto kradljivac
napada ć koje ima ploda.
DullOl'iro III/tkaj. - U naše vrijeme. č ljudi (ulema) prilal.e i pri-
klanjaju sc Ć lh.:/Ii.U;";.lllla a obramo sc ne đ ć neznalice ne prila le
Ile priklanjaju )(' u(;c ni1ll ljudima. je 10 tako'! Ovaj "siromah" na 10 odgovara:
č ljudi. iaku Sll I1 c1113rni prl!lLla dUlljaluku, \,;jcdnust il1lc tka i l.atu I',il<l/('
ć ne/nalicama (I.bog vrijednos ti njiho,,:a imetka). dok ć T1el.T1alice. utonule
u svoje ll eln:l1lj('. 11(' /l1aju vrijednosI č ljudi. pa im l:110 ne priJale, nego sc drze
odvojeno od nijh. a č sc odnose i preuivo prema njinw",
POl/ka /I IIlII/UDI - Onog vjernika, koji redovito i pravilno vrSi namal., Allah
Casti s darova na O\OIll i na ć svijetu : o tklanja nHI ili olakšava bijedu i nevo-
lje livota, otkl:lIlja mu patnje II kaburu, ć tlm "knjigu poslova" U desnu ruku. T3kaV
vjernik ć ć preko sirota vrlo lahko i ć ć tl džennet. Namaz ć mu ujedno biti
Illiradi (sredstvo I.a duhovno ul.c1izanje i približavanje Bogu) ,
ć pog/arlje (bab), - o \ clikoj onih koji ne vrSe namal i oteSkoj
kal. ni koja ih teka.
Ovdje č kur-anske ajctc, koji sc od nose na ovu tcmu: " Poslije njih đ
naraStaj ljudi. koji su ostavili na1ll3Z i pošli za SVOjim strastima, Oni ć dOživjcti zlo!" -
(Sura "Mcrjem", 59).
Ncobavljanje dužnosti nama /a lina petnaest štct nih posljcdica, od kojih neke
zadese grešnika na ovom svijetu . lI.l casu njegove smrti , a ncke na grobu (kaburu).
64

~ . . . . c
,
Zavrletak "Tuhfetul- musallina ... "
s - Anali 65
n
ZUI'T${'tuJ. (hurimu) - o koristi i moralnom dobitku od vrScnja nama·
la. o č kako sc postižc skrušenost. Koristi i sevabi od molenja te$ehlllldu II nama·
zu. SavjelL SUŠI ina duše. O smrti Griješne ć koje izvode il vjere Pravilno ć
Kur·ana. i Dodatak o SJ\jetima.
Ovo završno poglavlje zauzima srazmjerno veliki dio au torova rada. U njemu sc
dodiruju i obraduju razna interesantn3 pitanja života i smrti.
Odmah na ć navodi i ć kur·anski ajcI : "Spašeni su oni vjernici ko·
ji obavljaju svoju molitvu" - (Sura e1.Mu·minun. 1-2)
Pod naslovom: Val na nalJOmena (Tenbih). govori i ovdje o prvom principu is·
lama. islamsl..om č (kelimei - šchadet). Pet je uvjeta Ja laj princip bude pravi!.
nu II uSI\Jrcn i dosli1'null : pr,n ilno :; hV3liti njego\' smisao: taj smisao usvojiti.
\jero\:1tl I Javno č č potpuna iskrenost. bc/ hipokrilije I
h,eIllJcrslva. u tOI11 Č duševnu nasladivanje pri č dnevno ŠI O č ć
to oci to\-anje ponavlj:lti.
1'010111 i71:1le svoje opširno suf1jsko č loga principa. ć da je
10 S\C kr:ltko rc ć jer "sve tajne toga principa ne mogu sc uvrstiti II OV3ko kratku na·
šu knjigu" Oni "oj i Ile IIWjll svoj il111i - hal (katekilam vjere) i koj i pruvilno ne č
ju osnovl1 i prindp is[ul11a. to SIJ ć Siroki neuki slojevi d ruU vaf UI'UI1l) i nemarni [ju-
di koji duhovno sp:lvaju. neuki deniSi i derviši otpadnici f zel/udikui- den!i$ol/ ) tc rUlIli
g3tari i astroloLi.ljudi i žene koji se ba\'e mugijoJll (silu) i proricanjem ć kao i
oni "ne\'jernici" koji takvim vjeruju
Pod naslovom: Savjeti i alJOruke (Vesaja) onima. koji trale spas na ć
svijetu. pisac daje više ć S3vjeta i pouka o IJObol.nosti. ć od grijeha i moral-
nom vladanju ć
"O pobOini \Jernici! Grijeh:! sc proditc! Prema SV3'-0111 hJepe odnose imajte!
ž ć i ć ovaj svijet (dun·jaluk). ne onaj č svijet (ahiret)! Ne prihva-
ć navike nCLllalica i djcla nevaljalaca! Nc č nauku radi lall/imanja visokih polo-
1.aja! Ne iLdvajajle sebe il redov:! pf:lvih vjernik:! ć duhan! " - ild
Nakon loga govori o odnosu vjernika prelllJ Kur anu: kako treba Kur·an poš-
tovati. pravilno č i č
" 1}oSto je lloSnjacima i Anado[cima. obzirom na njihov je/ik i j/govor, teSko
pravilno č li č Kur·an. treba Ih ulJOzorili da ne č grubo i prebrzo. nego da č
lagano".
č Kur-ana treba da se odrazi na plemenitos t duSe vjernika Tu sc onda go·
vari o psihologiji č i r:ll.nillllllani festacijama ljudske duse (nefs).
Pod naslovom: Tel/bill. pisac govori ogrijeSnim rijeEfim (elf:lli kufr) koje su
smrtni grijeh. tj . koje vode u bezvjerst vo i koje su otp3d od jcr '-31j3jU duSu vjerni·
ka. Tabe č su ć prema ra/IJIIH č II pujt'dinilll "r:ljevil11a i mjestima.
Grijdne ć koje kolaju II I) osni (Bog da je S3(:U\·a). nisu č grije$ni ll1 č ni
u jednoj drugoj pokrajini (vilajetu) . Zala ul:itelji vjere moraju prali ti navike ljudi II svu-
kom mjestu. i tc navike sruvnjivati s il\Orima i propisima \'jere Za ć orijell13,iju
ovdje vrijede ć pravila: PoniLavanje. \fijcd:mje. oSkvrnavijenje onih osoba i s\'eli·
nja koje s vjerskog stano\'išta istinski taslu/uju predsta\'lj a otpad od vjere.
Isto tako je kufr u"ali\':lli \Jersl..o \lOšIO\:lnJc. kult. oniIII osobama ili s\eli nj3I11:l. I..oje su
negacija vjere isuprolnosl njellilll II1ICresi111:1. pa ih kao tak\e treba odb3'iti TliI ko iSlo.
66

!'S1l\:1I1jl' \lersl-lh svelilIja 011111 1-1'11 Ill' Ispovijedaju islam. moi;e dU\e).(lI· l-ufr.l-ao SlO
JC p).u\aIlJc ··MaflJc·'. Isukrsta, Svetog Sa\'c, Pavla. Nil-olc. llijc" Po I1l'l-illl:.l, II l:.Ik\c grlo
JChl' sl'aJa l'uJeullllh diJel{wa ljudskog lijela. gl aH'. uha. du..,c. IHlrOl:IIU
.ll-l) jc \o l;Jdi \)I!I;Jh)\a"nanJIl \l'lil-0l; BUljet'. djela
,\'('/ .. 1 i;nei. Jru:l' I rt/I'cl /lU ··bo.\llllsl..o/ll j<-:il..//" ;".IJ(· \1/ 1:.1"//('11. ,I 1'0 111'1..;",,,
;II/I({' i IIflkl-/ od .. j('rt·:
'"HOK S IUbo/ll'" (al..o mnli 1",1..1'(1/1/(1 :IIUl'C·II/l'. t/ IIIjn/" /l , '::11 J.
ostar" ':5/Jogomhajde'"
"Rabbi jessir, :,f{rabi:u :.ir";
'ilUah adi. pira sladi":
"/;'III'da, "ira tlebela ":
"I.a jialIe iIIdlah. klltl tlje1'Ojke, ,m/ i ja ":
"A lIulIlI ekber, Ila killi berbl'r, Ila rog, libio /(' !l0K":
"T('rluJ/lu je smok i je Bog oo:
"'/bmhim i MI/ SU. kupil ll' klisur:
"IIII/U /t'mlllltl, d/l {o IIwk(lI/ll(/ oo:
" 11111111
'r,', '1'/ fl'l/U /llIIti IIIilIU 1/(' tl,,":
" \ /fl' II i I;",' \ lIllIlg \ I"lj(' 11/ I'c/: /)ij('I/I' gIti 1'(' dfl il I ",
"'AII,/ ;""111/1 1'('1.1//1 AluJ/jIlJ lIllIlIU:. du Vi\I//11I1{"tI ,lilio'"
'Tlljl,tc' JI'II', IJl/Ii /('/1' ,'('tl' ".
J../lJ lIU filii \I'ill' r'" (ako \c' IIIisIt lIegtrUlI/(' OllIlg ll'IJdu: IIII uko \i"
misli prb,ulIll' :'l"IIjlll griJehu. OI/JIIll' r" fJol.ujalljl'/;
"hUU 11l'1.011/ r('kllll : /l ajdl' II II:llmilll. tlu 011 (l</gOl 'orl. llllu. IIIJ{' IIIt Jt' flt/l('
' /lll' ;II;U"'. ili. "DIllIi ud I.In't' IJO/c'dllll ; II d::'llIIlIj'tI '''. ''011\(; IWul.u; O\llIlIl/t,l:.lI, illi lt·
\e rurl'it' '':
"Ul/O je l/Ind //I ":
' T /aSki sill(,'"
l;(' IIII I"/Ullll, ili: IIII Pl/I tlrl/du" "
Prelila O\' im primje rim:1. Ii S:1I11 dalje IH;I"i all:lloglju, LIJe 1111:111111;1
Po(lll:lsl(l\()IIl: Sjd(l llj" 11(1 .\lIIrI. go\llri o priprem:ulI:.I 1:1 uJla/:11- 11:1 UII:l j ).\ijel.
To je " daleki PlU", 1:1 kOJI Heba pripremi t i opskrbu i 1:.1 r:.l/11e pri iiI-e i susrele, I-oji co·
vjeka lal110 ć trcb:.l ponijct i darovc. Za prvi susre t n:.llOI11 pUlU, l :.l susrct s Atrai·
10111 (melekol11 SIIHII. koji u/i ma dUSc \.I Tcba da vjcrnlk ima slijedece da rove: Proli vnil-c,
kojim:! sc je sporio. t:tdovolji t i: i prel11:1 Bogll: pol-aj:lll sc la
"rijehe I prih\ali ll la uuhr:1 did:!. Il' \ Ilaha la\oljell I t 111111 '>lIlislll 1I:.1\OLll JUS lIel-uli!"tt
\lIsrc t:J kOie ć \'Jernll- IIIIalI 11:1 Imducl'lll svileIll i JJ s\ al-i ).usrel I-oji ć IllII
.trUI i ohro ć :.ll-o Ih mogne IHu/.HI. To su )\e !Jogu ugodna I plemen Ila djela.
Om/atal. lJ Slll'jl'ljlllu ( /.I'jli I '('wjll ), je posljednje pogla\IJc, II kOll1e sc pisac po·
IIU\O obr;l':a neposredno qrrnh:lI11a s krat kim 5a1jctillla i 31lCltma, i 10 Ila ć kOjim
\k.l ilji I. 1 u .. ] \1\ ,\ Ill'la
"O rtaIIi, 1It'J.." W"lII' !\('/uI1l J l !"uma' .. ,\ (,W 1'0111 //(' "litiC' dowd"o S/l ,W/;
1.11/1 '" :.1 1',1\ milit. Siti \lI/lit i IIk:.:''''C' dh'ci. II/uli/e "rore'Ibti' 01"0 SI'C' ka:lljC'1I/ /I
67
\
ime Boga, radi l'as, da bismo č ullišli u dtellllet .. , ć Bogo. postao
si prijatelj i dntg šejtallll , ć ollaj sl'ijet . :apao si II kult ovog svijeta. Kupuješ
ovaj svijet, ć za IIjeg ollaj svijet ...
Bral e č nemaš lj ubavi prema Bogu, U 'ieri si na l'elikom gubitku. Od
pral'c uleme bjeiiš i tako se od dtemata udaljujes. Dabnt u/emu ne I'oliš. Lo!u u/emil ne
mr:iS. Nema! hrabrosri ć istil/u. U igri oko dUll č dobiti, pravi si peh/i l'atl . U
pmlol'ima oI/og sV/J'ela lI el'ješI si i gubi$.
Dozil'oo som, li Ile gleda!, kazivao sam. li Ile s/u$Q!. 001'00 sam pouke, a li kao
do ne Ijentjd SalljefOl'ao sam, o ti ne prima$. Znaš li odakle la? Ne nada! se sjmra
umrijeli, llaromom si se lIallroll;o, "aromom se obukao. Ne drteci se reda i prol'de, pos/aa
si :ulumc(Jr. "A Bog lI ece izvesti Ila pravi PUf zulumeare "(sura el - En 'om, J 44).
Ulcmu kalja i kl'ari ( tj. ometa im napredak i lI spjeh II poslu), zavidnost. Visoke
slu:bellike hari zulum. Gospodu (begove) kvari ohO/OSI. ć lj ude hari njilIovo
Siromašne hari siromašI va. Trgovce iskl-ari polt/epa. f1adt ije hari ime (l ilU'
la). Se/jake hari i vodi Ila stranputicu nezllollje. Arape ishori i baci II nazadak nj ihovo
porijeklo. Žell e pokvari llakit (zill et). Djecu iskvar;se rodite/ji. Djevojke kvari ašiklllk.
Momke kllare manguparije (e!eklllk), č hari lijenost. Pobo:ne km"i Iicemjers/l'o.
Sijela hari ć (gibeI). - La ilahe illellall, odoše Sili II pakao.' Sla da {.ti l/im .WIIII ? U:a/II '
dan je to posao, ..
Ako si dobar, ma/o razmisli! Ne daji odgovor liti svako pitanje. Ne tvreli () Ij ll di·
mo 0110 Ito Il e znal i!to lIisi vidio. Ako se OSiOI Ii! samo Ila ć ć Ako
slijedi! svoje strasti ; niske i1lferese ( ne/s), č grijeh ... Ne odbacuj /... lIjige. j('T(:(!f
ostati ć .... Ne otvaraj us/a Ila svako je/o. Ne č sl'e !frJ I'idi!. NC:lIl1liClllllu
i neodgojellim ljudima Ile kazuj SI'OjU rojnIl! Ne prosipoj drago kal/ll'llje prcd Ol/C /...oji
mu Ile znaju vrijedI/ osti.
Ne bjef i fl ka/alili od dtamije! ...
Suci imaju .mnoge varke ( hiJe). Osjetaj ć (ill sof) sada I/ClIIlIjU. Slici·
ma Ile reci II svemu: Da!
Ne dOPUSli da podll e mrlja Ila ll'Oju Pjeni.' Jer ko 10 č lI('srelO11 je.
Prodi se fejta"a, bjeti Bogu.'
Brare, dodi da idemo da gledalIlO BO#II Jjeporu. /iCJlOfll. /jepo(lI11ajvi!e / stille.
Ja vile nemam strpljenja, Il e mogli da tekom. PUli .\lllll o.\j('("ajlwsti, Ile mugu izdrfa/ i.
Dalum moga rodel/ja je 1187/1773.
No č smrti. Il apomell i Ill i selU/dcf (lal l-.ill), da Il e bill o/i l ao I/a oI/aj sl!ije/ bez
imal/a (vjere). Za/I'ori Illi č neka se "iko m/mell e li t! prestra!;. Neka iIIIami (ho·
dte) ll emaju ć i lI:llelllir(,1Ija. Neka se tijelo Il e u!c,'lIje dugim :adrtavalljem.'
Neka ć Ile vide tegobu i boJ. Lijepo i brzo Sl't! dOI'rlife (oko moje opreme). da vjero
nici nemaju lIikoki'e tegobe II; c/osadirallja :bog moje sahrane (diel/aze).
Koliko motel. moli se.' Oprosti moje I/edoslalkei Ja S1'akom opra!tam (11010'
lim) ...
Azrail jc' došau, drute.' Pla(l i zbog sIruh" fid Boga.' Prodi se sada razgOI'oro o
dlll/Jalll ku
l
Abdll!J'e""obol'e ume Oll'ori lag(JIli1I',;\rakom, kako bi izgallorio: La ilalI e
il/ella", Mll llOlIIlIICdll1l resll/llllall . ć l-jemic'('. (.Icl koji gOl'ori o Bot joj milosl;. Mojoj
dusi jc' d0510 l'eo/flO tdko. Ujepo i ° dobm gOllori, ć SI'efl/oclli je doo tetak bo/
mujuj glOlIi. Ja Il e č :0 ovim svijetom i Ile vetem se za lIjegaile ideale. Izal ao sam
l
ć II prelawi sllijel (benah). Moj grob sam mIio dosad, Sad sam telim da budem od
oll ih l'jemika koji ce bili spaseIIi.
Muji sillOl'i MIlIlamed, Emill i /lalillleka SlI /Jogu Ila amallet (Allllli al/Illllel
o/su Illa), ,vd.a ill U;l'i!(,lIi 1I1mli islilli i prm'um pIllII, du lice //UI/ku i dtl se oki/(' is-
III/II\ /.. II/ ot/gojf'fll : da ja ( ; bog Ilji/I ) III.' Korim /I d:e/,('III I('IIIII i dUll!' ;;(1 pru-
rili I'j('I'II;/..u,
Nd,u jc III'{/II/ I II/trllll, S/I·urill.'ljll i C;ospodart/ oba sPIjeto' ...
Mi SII/o dll:lli stili/U doslu!'ili lluIIk" l'jere,
DOI'r!cllo u II/JeseclI Il/1/!tarrCI1/I/ ( muj) J 2 J 6/ /80/.
SUMMARY
TUIIFETUL- MUSALLlN VE lUBDETUL- IIASJ'lN FROM ABDULVEli ll AB
2.EI'CLVIJA JLHAMIJ A IN GAlI I-IUS REV- BEY'S LIBRARY
The author analyses the manual known under the aforesaid title. writen in tur·
kisli language 1216 (1 80 [) by Bosnian writer from ž.epCI.', Abdulvehhab llhamija. The
writings include thc religious and content s and treat. mainly. prayer. picty in ge·
neral. and good behaviour. The particular val ue of these writings is that llhamija has
interesting observations about condi ti ons in his lime. Ilhamija is seve re crit ic of people
and conditions. so his opposite attitude was the cause th;!! he had been executed in
1821 by vizir Dzelaluddin- pasha. DobraCa considers circumstan- tially Ilhamija' s lire,
work and his time,
69
=
FEHI M NAMETAK
UVODNI STIHOVI KAn.IIJl NA DI VANA
l-lasan Kahn!. pjesnik, tribun sarajevskih siromašni h masa. bio jc predIlletom
nekoliko manjih č O njelllu su dali svoj sud š ć I ć ć 3).
Možda najpotpunije O njemu govori ž ć 4) , ć i KemuT;! su uvrstili neke
njegove aljamijado pjesme II svoje djelo Scrbokroatischc Dichl LLllgcn bosniseher
1i1115. Sarajevo 19 11 .
l-lasan Ka illl i je roden II prvoj polovici 17. ć tl Sarajev!! jc stekao os·
novno obral.Ovanjc, a pOlom odla zi II Sofiju gdje jc pred Sejho11l \\ u}li huddinolll il
Ulica stekao po tpunije ob razovanje i prislUpio hal vet ij skom tarikatu II !..ome jc dobio i
t(lUlu hali fa (nasljednik). Po povratku II Sarajevo postao jc šcjh Sinanove lekij e koja je
pripadala. barem II posljednje vrijeme. đ redu . l za Kaimiju postoje podaci
da je bio kaderija 5). ali se ne zna č kad je priSlU pio lom larikallI .
Zbog /astll panja masa koje su 1683. godine tra žil e da se podijel i boga taško Li·
10. Ka imi je došao u sukob sa sarajevskom ulemom i vlastima koji su Lbog toga. a i zbog
njegovih č pjesama. isposlovali da bude protjeran iL Sarajeva. Kaimi se na·
stanjuje u Zvorniku đ provodi ostatak života i umi re 11 03 (1 692 93 ) godi ne
Svoja ć (Waridat) spjevao je u formi kasida koje su kasnije prepisi·
vane tako mnogo da ih i danas imamo II velikom broju primjeraka č POi'llalC su
i dvije njegove pjesme 113 n:lšcm jezi ku . Jedna o št etnost i duhana a druga o osvojenju
Kandije.
U Orijent alnom institutu II Sarajevu posIoji deve t rukopisa pod naslovom
Qasaid·i Qaimi (br. 3794- \. 4782. 2098. 841. 3034. 2254. 4613 . 3268 5. 22 L'!) od ko·
jih su mnoge kaside zastupljene i II njegovu Diva nu .
l. Safvetbcg. š č - BošnjaCi i IlcrcegovC'i II i,l:llmkoj knjiil'vno' li. S:HJjl'VQ t 911 . ,tr. 98 100.
l Mehmed ž ć - har fi tarag.im a1- ' ulam:!' II a \ u' ara' 8 I.NI:I . Kairo I ,tr.
J. Ha/im SabanovlC - Književno'l b- h Mu\limana na orijentalnim Jl' zkima. S;HaJl' vo. 1973..
353- 357
4. Muhamed ž ć - lI a\:ln Kaimija i nje!!ovo turbe na Kuli u Zvorniku. Zvornik. 1966 , Ir, 8
5. Ovaj podatak nal:li:i u ru kopbnom primjerku njegova Divana koji sc nalazi u Univerzit etskoj bib
lio leci u Kairu, .. Č fOlOkol)iji' po,jeduje Oriji'nta1ni institut u Sarajevu. Vidi č prijevod:!
Divan:!.
71
I
I
I
Kaimi je ostavio i kompletan Divan č prepise nalazi mo u svim poznatijim
bibliotekama; u samom Carigradu ih ima 24. a II Sarajevu 6 primjeraka. Mi smo se slu·
žili prijepisom iz Dar al- kut ub al- Mi sri br. 6798 u Ku iru jer je kompletan,
č lijepo pisan i nema nikakvih dodataka. Sadržava ć Kaimijevu poeziju na
turskom jeziku. Nu naslovnoj strani stoji: Manzuma al-byh Hasan Efendi AI - Sahir-bi
al - Qaimi al- qadiri adib Turki . Kao uporedcnje smo uzeli i Divan (nepotpun) , u kome
takoder posIoji uvodna kasida koju mi dajemo u prijevodu. a koji se nalazi II Orijental·
nom insti tutu u Sarajcvu pod brojem 1732 (prije Balkanski inst. br. 325).
Interesantan je podatak na koji jc ć Balkanski ins tit ut doSao do ovog rukopisa
Kaimijina Divana. Na kori cama ovog rukopisa je nalijepljen zapisnik ć sadržine:
ZAP IS N IK
o zamJclll 2. rukopisnih turskih divana
Gospodinu univerzitetskom profesoru Dr Franzu Babingeru iz Bcrli'la ustupili smo
jedan rukopisni Divan od koji se nalazio u zbirci orijentalnih rukopisa pod bro-
jem 325 II Balkanskom institutu.
Zat o nam je G. Babinge r ustupio i ć u ć roku poslati Divan od
Kai mije. Ovaj S1110 primjerak mogli ust upit i zato što imamo jedan istovjetni eg·
lemplar pod br. 312.
Sarajevo, 16j X 1928.
Prof. Dr. F. Babi ngc r
Prisutni
VI. ć
M. Korkul
ć je da jc ovaj rukopis doba\ljcn zbog Kaimijinih pjesama koji jc smat·
ran pjesnikom u zamjcnu za dupli primjerak AšiqpaSine Garibname.
U ovom rukopisu pored nekompictnog Diva na Kaimije ( 1- 39 faL) nalaze se i
drugi rukopisi.
- 39 v - 42 r Talhis al - bayan fi ' ala mal al - Mahdi al} ir al Zaman (O zna·
kovima, kada ć se poiavit i Mchdija i biti konac svijeta . Na·
pisao Al a'eddi n Ali I., \-l usallleddin al - Qadiri iz. Burhanpura
u Indiji, lIll1rO u Mckki 1569).
- 42 v - 44 r lim I kat f (nauka o ga tanju II braviju ć
- 45 - 55 Ulvan nu!qi·j Rida'i
_ 55 v _ 58 r Stihovi i bilješka iz gatanja i proricanj a od kojih je kod ne-
kih ć autor.
_ 59 r - 61 r Pismo Misr- efendije kojim ć neka lurska osvajanja
" Misr Hendinin mcktub- i Illargub suratidir"
_ 61 v - 62 r ć pjesma. u kojoj prcdzaduj i disti han glasi:
"Ey Bosnawi sarhos etmc
Hakki gikr et lelas CI mc"
- 62 r - 64 r Jedna č duga qasida od Veysi- ja
_ 64 r _ 65 r Nekoliko odlomaka raznih qasida od Sayyid Wahhab I1hami·
j3 rodom iL č (pogubljen i sahranj en u Travniku 182]).
_ 65 v - 66 r Pismo koje je Sejh Sulejman ć uputio 18, Sabana] 162 ,
Ali - begu č Ovdje je stavlj en i datum prepisivanja:
3. safera 1264.
- 67 r - 68 r Talismani za č
_ 68 r - 69 r Pismo koje je stiglo iz č u kome se na č ć
opisuje Rim i p3pa.
- 69 v Pjesma od Miq Omera
-69v-7>r
Ulomak iz komen{3ra "Diya' al-qulub. StO ga je napisao
Toqadi na Birgilijin "r.a\a' ai - qui ub"
_ 75 v - 76 r Pjesma o pohodu NUll1i1n - paSe na Crnu Goru 1196
_ 75 v - 77 r Q3sida od nepoznata autora tl kojoj se nalaze i proricanja
Spominju se Bosna i Herccgovin3 i Hrvatska.
78 r _ 79 r Qasida s proricanjima Ila arapskom jeziku s turskim kamen:
tarom koju je napisao Cerkes- zade i7 '\ol1ie.
_ 70 r - 37 r BiIjeSka, had is; ; zagonetke. !{ukopis ukupno sadr;>j 79 lista,
pisan je nevjeStim ta'liqom, Papir bijel. Format 24x 16,5 CIll.
Pored OV3 dva primjerka Divan3 od kojih jedan IL fotokopijama a drugi tl ori·
ginalnom prijepisu, kojima smo se i služili. postaje i primjerci II GaLI Husrev begOVOJ
bibliotcl'i \I S:uajevu pod brojevima: R 1904 i 2725 .
l OIlJl'ntalnom institutu nalu.e se joS dva primjerka Kaullijina Divana pod
br. l
Uvodnik od 33 distihona koje ovdje II prijevodu donosimo IlalaLe se II gotovo
svim nama poznatim rukopisima. rl 17 njih se male donekle dobiti slika Kaimijina tesao
vvufskog gleda nja na svije\.
I'RIJEVQD IZ KAIRSKOG I'RIMJERKA KAlr-UJI NA DIVANA
Ova poema pripada SeJhu Hasanu cf. poznatom kao AI - Kaimi AI- Kaderi.
podrijetlom Sarajliji. zakopanom II gradu Zvomiku preko pUla gornje đ teka Ul·
višeni Allah č sretnim njegove tajne, neka prekrije njegove manc i opros ti mu grije.
he. UsliSaj. Gospode!
lj ime Allaha ć dobrotillite/ja milostil'og
S/Ul'a Bogu! U Ol'im trel/ucima flam je GoSfXX/ ć du !IIsrelIlemo hodt Il
da bi č s /Ijim lt sretllom trgu.
7l
Sl'ojim znalIjem i gOl'orom ( retorikom) 011 je problIdio 110 toj č iSlillll, ro-
: 11111 i misli jl/umu/, I'oi:o i šejh(l Ile mogli doprijeti do Ilje.
011 pml'; dislillkciju (ro:likol'(ll/je) II se';(lII/, Oil m:/IU.'lIje SIISlillSkll iSlill /l
Biser; : ;kro Sll lI eocjeniil'i /I misliekim spo: llajul1Ia l' lor;k(l l/l,
Kad padli(' /I ljubO!' VII IjeclIo Iro:;, VII I/pijek {'esIjo sl'oj emi /II'ojak,
01l1ll'iie4 pil(l:a OI/U SlO mti, :0 prSi/ (SIIŠlillll) ()I'e ot/ubranC' fiCI/OSl i,
Plll koji I'id; i tije SII IIgodlle, mj lijega Nj(,1II11 I'odi km: IIjegol'O srce,
Njegov gospodar Ilije lli lIoprli'ed I/i po:adl, lli deSilO lli lijel'u, II; gore lli dolje,
Ako je ošl rol/II/OII jedall I'oda, ul/aj koji l'ieK(llIegira,
101101' ko gleda /licgol'/l ll/(II/I/, Ilije /I praI'II jer je Oil POlITdclI,
Ko IIII/ogu l'rS; :;kr 01/ je II prm'lI, l'I)d(l jc' P"j(ll('/jilll(l,
N('k(l :Jo/)II;l'i Jllf41/fI (Id 1111110.(' , 1/('10.11 ol/uj 40;; ('Ilje (I/du :.1(11'; smje
/leg;rall;e ).
Nili je II]'(IIJ('II}<' iliti jt' km/('IIjc' kud le l' prijall!ijima promdi I'rijem(',
D(I fi /I(II/1lI (Iill/(' ) {/rt ' I/iet.'u 1/ I'IIj prij(l!C'I} sa sl'Ojim jedllomiS/jl'lIil'imll kakal'
opawft.' (krš(:(llISkiJ,
Ako (II'dje (I/{I um", mjc'sllIl prillllb/II: lIe/.;og, mo:da ce oSIati napl/Šlell.
Dil 1/ 1111(11110 ","ogu dmgol'U, 1/(' pilUjll II lU'l n i IjlldP
l.flI, 1/1 jj' IIII/IlIJello : 1I{llIjC' istilIe 1JIj{J it' !Imla/II op(:cllilO k(xl pripadIIika
mHill.lh<l( /If/III
T/ hill "I/rll k(lji je sam seM jJridoJlJll1fI lajl/om 111:11,
,\ a hl ',:.:.a I /II pogl et/a/(I, ()I I j j' {H/SlUa Ijllb/muC' /'u sl'e ŠIO postoji
11(1 \l'ij(,/II I '11I/IIO;C :II(1hU,
Nupoljll jr 1('t/lI/lf halm'o lI ebeso Jo kojil! dopiru olli knjI SII prejilIjeIIi, 01'0 II:'
d;:ullje je istilIo, lIadi se II (}I'e slji' t i/jkc_ '
lu srCII se I'idi sedam :asloru. ttli olli .nt mrll'i,
CemprelU Irebu l'cli/..a .frel:a dOI/ade II sebi lajIle
Ollaj ko se os/olli 11/1 I'pulja,tllosl gori 110 sedam oglljel'u,
Spasio S( oI/aj ko ll' "mhl/ti;" i: ()I'ug Sila i 10 je 0110 ŠIO 011 ima,
Duše kuje /ll'Ije/.. slij('de Hil/III, Juše koje ciSle boju so pOl'ršil1e,
Dllše ko;C lijega ()I'dje Ol}('( :ajll, IIillI slUl'iJe pOl'rŠill1l sl'oji" zol'iesa,
-
Pro/(I:(III {'arjl'k I'idi mljll ,WlŠli1l1t II Bogu ( /I iSlilli ), ( /(Iduj Oil j{''faktor /I ()I'om
(lPSOI/lI/l1ll1l
I\.110 Sto \I(lmllr /1 smili ':/u StIIlll1og " lIiie oSflll'io dolje (l/lI 01'0111 sl' ijetu) lIIiri-
\fl ( lIi /.;u/.;rog Iraga),
OAO IIrije/.; g/cdll srijcl, pl'OlIidjirosl je III'ije/.. ll: Boga,
Oko III'ijc/.; /1I U:l' :aspoli, <lŠlrolllllIlUSI IIcpreS((IIIO g/cda
Ti si odlll'ije/.; i :OIII'Ij'e/.;, opel si Slllll sebi :lISto/',
Ja li si (/I'lI "lISlI, Hrasti i lijclrl, i b,': IIjcg(l ll e gl c(/aj ((lj p(lsao,
Udi IlI1111ra i (/II'lIr; //('/, i: I'M/iil'ug /iku POh/l'gll i I I IIjl'gm'o bi(',
Predi preku ((III/Illi}; III(/\/(J j !l0gln/ai /1111'11';1111
Ik(l \/1 fl/do i dll\(/, i:1I jc
Aopr('IIl' \(' 1111,'1:11 \ Vi('glll'lI lim IOgll \10 je Oil II šIo
{rj, Illi ( ;/1 'Ili I IIlIi. 'I IIO I'o Itl/J/(' ,(/J l'idilllO Nj('g(lr(l dje/lI iako jl' Oil po/.;rir(,II),
_/ ,,;"1011;0 IJd \CI/{' jer ,I'(' S{r/ IItHlllji /t'.' \ !fIIl i rid "jega, ,\'('1)(1 i :('1/1-
,I, ,/111 r ehi i iSl}/(l/lt'lIi Tubolll, 'll/I..f/ \lTt "d r d)(' IFtI:; pOli/lit
:"il/U 1..010 \l' Tt'hi I/I..U:lljl' Aro: Tehe 1(1 \/ fi 'f 'n'l/lII uflwlllllllll
,\ U (11'0111 srijelll /Il ' 1110:1' p(I\lf/iulI "'01 ./ntg,
(Nl' postoji lIiko osilII Tch('j, ,ju/(' elllfII II/'/III/,y I:u 10/ (Sl' pmtojc djda -
sjcII C' dn/gill bogol'lJ),
Da .Id se d,' m(lgao 1\.01,(', Illi (Ira; I'lIradoJ..s
I I SlIluil iull JoraJ/iIII i bll A:ul' ll' hjo ;rl1'll,
Olli kuji jedulIpIII dou/! 1/(1 rira; \1 ji.'I, ' /\li/lOI1/ POSl(ljll iSlil/iti,
Olli OSllIi/( fII('tllI II : ,';::;I'I/illl i lIIil'l\lI 11/0ŠIIS,
UspIIi Sl' (IfJ (J1'og l'i vI/.;og IItIdIlI. J!I , III r/\il/(' d('l'('1 sj('/'(I
Paslic:c! 1/ 'j/l bm' 1'1'('/1111 (;(11/1""111'/1 / 1/(' :1I/llIrt1L'j i mc ollog koji prašra
I stilIO koja Sl' 110111(1 flA, I:II(1 Ar. ' : 11(1) /o je ist ilIo ju (II OI'om ohlikll) 11(1
111'ui 11(I(' ill pre/.;l'i1'lI (!>lll..nL'//I,
koja jl' o{'iš':('Utl /Itl )I'o/..{' II srce nemoj sral'ljuri dn/gl' Olim Ilje
(Jlli I..oji uCi,,(' pmlil/II '\1'IIg(l ja" (egoi:lIlaj, ulli smjll ' 101illll " ide POlllllt'1f
lIog{/ ( II: istillll/,
\jt',I:01'01II l'"jlll'lIlII l ' jul' hl': :al'jese S1'Oj(' lice, lialll II Iicc .
.\l/n/tll t'/'/(' 11(' priplldu OdJlllflOlII, fliri je kO:llj(ll'(lIIjc :(1 III/og ko sc /.;lI/e
7'
76
Nagrada Il e mote biti dar, kamen kušnje je slld oI/oga što ima ( postoji)
Svjedoci sl'ega Slili omm jedjllsml borci :0 IjCnt,
Ollj Sll pral'j slIjedoci n'oje slIš/ille, ordje /l emu pallOl'ljunju,
Moj Gospoe/ille, 1/ koga se posadi (pOSIOI' I,) ljubal' kod Illega se f}Qlal'e I'id/jjl'(-
smIlIlIje.
Od ol'e : brke 01/ IXJstaje tll:11O za/jlib/jclI, :aboral'lja 'II dragom ć liU
dragu) Ila Bogo.
Koliko je prijesto/ja i koliko ć je ullištila ora Ijllblll ', Src lI:de je iZl'/lk/a
;z rokll i sl'e iIIIalIle " tinila lIiŠl0l'llim,
O,iluljjck je m'u /jllb(ll l bilu II gIUl';, IIbrzo ceS lIpaSI; /I bu/o
Pridobil'Ii mrTI'o srce, ()Sf(Jl'j prolu:llc misli.
prva strana rukopisa Divana Hasana K.imie ko;i se nalazi
u Egipatskoj nacionalnoj biblioteci u Kairu pod hr. 6798.
77
78

.
Druga strana rukopisa Divana Hasana Kaimije koji se na1a.z.i
u Egipatskoj nacionalnoj bibliotec.i u Kairu pod br, 6798.
SUMMARY
KAH.trS INTRODUCTORY VI· RSI.S
1·lasan Kai mi Saraji (XVII e.). poet. ro·llower or the dervish's order or kaderija.
was very prominent person or his time. The pocms in which hc rorele1ts the panicular
events arc well - known . Il e roretold the bad luck or the Venelian Re1)u blic. bu t did not
observe with opt imism even the development or the Osman's empire. Moreover hc waS
the leader or the people or Sarajevo in revolts searching ror ce real s rrO!ll the reach
people. For this hc was exiled in Zvornik where hc died. Il is discipies ed .fled him there
a modes t mausoleum.
1·lcre arc published the introductory verscs or thc first kasida or llasan Kaillli"s
Divan Where. slightly. could be divined his myst ical contemplation or lire and his
meeting wi th mystical love. Besides this collec tion or poetry collected in Di van. e).ists
also Varidat with a great number or preserved copies prmlllg that those works were
transcribcd very ortcn by populari lY or Ihe author and Ihe ideas that he
tral1scribed very orten by reason or popularilY or the author and the ideas Ihal hc had
propagatcd . There exist several copics or Varidata in Gazi lI usrev bey's llbrary and in
orielllalistical librarics in Sarajevo and Zagreb.
7<)
\
HAFIZ IBRAHIM MEHINAGIC
OSVRT NA ŽiVOT I PI SANA DJELA
ALI - FEHMI - EFENDIJE Ž Ć
U Glasniku V. I.S.-a, godina VII / 1956, broj 1- 3, strana 2:l - 30,objavljcn je
moj č "lj spomel/ velikom me/munu Ali-Fehmi-e[el/diji ć š ć taj č
nak služio sam se onim $to sam tada imao pri ruci i u ć Nisam tada imao
ž ć djela "f/uSl/us- sahobe ... " U ć sam uvrstio č ocjcnu ž ć
č i sposobnosti , koju je napisao i objavio Mehmed Akif, turski spisatelj i pjesnik,
u 'to vrijeme profesor na č š "Dornl-[unun " u Istanbulu , koji se i sam koristio
č znanj em i sposobnostima merhul1l ž ć
ć me poslužila, pa sam kasnije došao u posjed I. sveska ž ć djela
" Husnus - sahabe ... ". ć ovo djelo ustanovio sam da je djelo štampano u Istan-
bulu u štampariji " Rošen .. 1324. godine po Hidtri (1906) . Puni naslov djela je "Humus-
sahobe fi šerM eš'aris- saflobe ... "prvisvezok.l) .\Ji , kako sad štampano izdanj e sadrži i
recenzije- takrize još trojice istaknutih islamskih znal aca, smatrao sam da I recenziju tre
ba donijeti tekstualno onako, kako je ona napisana na arapskom jeziku. To zato, da bi
je č č publika imala pred č u original u; i još zato, što je u njoj č ugJav-
nom svc ono što je trebalo ć pri ocjeni ovog tako važnog djela. Nju kao naj iscrpniju i
č preveo Sam, da bi i naša šira č č publika vidjela i upoznala kakvu je
ocjenu dao tom ž ć djelu kompetentni islamski znalac i kakav je sud izrekao o nj e
govim sposobnostima.
Originalni tekst prve recenzije na arapskom glasi:
I ) !reba.dakle.lspravlti moju biljd ku uz citirani č gdje je navedeno da je to djelo od-
stampano u Kairu. kao i č tl naslovu djela "fi ma 'Tire ti' na' fi šc rh '''.
6 - Anal i
81
'I
,

82
J>=il :,\::..!, J;,,;jl iL • .jI, , .j\..)1 ;', jlo
cl::; .;"""IS .cil ),..;:>Ik J'
.,..:.iJIJ ?Ii> . J':'; J ",>'1'1 ) .;; .s.:.ll ;;, .J- 1
,. )lj,\; J) ' .JJI .:..\: J'-:"; • .:.. rJ.IJ. r)\.JIJ ;)' .• lI J
':t,.:J1 J ;,I.uI J ;,1.....11 cr rJ pf ;,u:1 , .l.-IJ ;,UI J. J
,
rl;l:UJ cf. ->:,"1' )oJ pt;.;..J ) J::' ,ji r ,..11.:,'
VJ .. .I.iJ..1 )·1 .;';;.:r t:'!)lJ J'\ f..:.. .,'\:JI
':'.;1 j Jr j,lI J li> !II pl j ...,-,#.j\; j tJ.. IVI
J" .A.! jo J j_)1 )L;.I J .sJ)!1
j J,JI r}o:ll ;IJ) , '":" VI ,lo 1<.\'1 l;" JI';
rr.; ':'.J jJ;:'. ',JI, .JJ.A>.t.". r":'
C
.::I-':'J r"J.. ,::If? j
. j r-JLf;l J-'\A; )4: iJ.uJ,
.JI r)\-.JJJ ;)\-11 .,1.. J; .,1.. J J.. <..0-1 '-!
11,Jlj,I.., ;;' . .,..:JI..jWI JI;>. r J \ .r-i .:,YI .:r .:; 1 J <..0-.J..:.II.:r
":1 ,J1.:r JU, J .... IJ.ilII>: 1 JI ...,' rJ ·J )\>.)l1 J <1»-1
..... LJ r .:..J; ..:.:.:.:,I J ..",}-I, .lU>.
,o)\JI, ,..:I IJ";.,..JI, ;.;. u. ,,".JJI J,-'\Illi.1 .:"J .".'>1'1
, Iy.:.-'·IJI .sJ. yl .... !!J ..; j4:Jl
J
.!-: )II.,.:).:. p:y J
'J.ill ...; •• j,l,--i JI J)I.A:.I
J
r)'6J1 'i-j r)IS:J1
l'Iy.:.-'-IJ <:il 1...1,:>-1 ..... ljl...;1 0 . .r-;lI.J J ; J ... .:..)'I
J:" )\l..1 j ) j)'10. e;il:l .,.1...1 L.;. .... ) .,-
Lo
0. .J'..r-
ill
rt.l I':""
J' J IJ JW ;, 1 j JI
J
:- ...i I. ':"
JW ;,1 ..... )./ jil J .,.:..Ij;).r.;.. <L.,J. !II; j <..AII
J
. .. .. ..
JU ;..vl";,? J. ,".A;" '.JI J' rJ IJU u.
,--" rW 1,:6";,>.:\1 ...;" .sl ,-)II • .:... ..j",j.jj J'i1..
.!ll;.." ,JI"; -'" J. J./ Jw ...... ::JI ..; y..:JI jll t:;.;J • .:.... Jw
o I· ....... 'v"\; J\j(Jw lo;l,;l j
.;,A.JI '-;=lb r"; ;i'( Lf,",n,:., JI"; J:i
6'
I .. ..!.JI JI; {., 1,.1,f I.,ur;: 'i f.:. ./ Jia>
Jl-; J\iJ f.Y6 ......
l::, .;.,-,!j I .;.,...:J. u-L< ".1 \ J-'.:J I JIA; j ./ c: .:.5
, -
Iju ..:.1:_> ,.,11; Jl;iI Ijl..;> ;:1... JI "':'..I.,!,jij '\,. J.,...
J y) ';1 SJ_:J I:.: c:AII J \:l) JJ (' .;.,i.;; . J.;JI
<;l< ;".IJ- Jj ", 1-,';' "-,,,II,;,,,. ,-,!jI rL-J ,\<. ;".1
• .;1.;<1 J ..... rL-J
rrf< Jw;".I';ly;';.:t:".\:lI", ,,'J
rr-
L
:;', <:.....ll rr:}i .1 .... L' c:
l
) JJ;J '-':l- "I<"I ('J
J j Ir: 0k J .)k.;.\l1 .JJ-,-;.l;;'. oJ,:I1 ,,1->:; :1"
':r )l1.Wl-I.:r j JI I.A. Jo v' \II -,.:.I
J
I J';' r':- J;'. \I ,,'
p: 1.Ji <LJI .;.,1;1-.11 J <,ul :;}-I r.-J -,: j J .I .... .:JI JI ;SJ
.j'j)J .I.5."r;"·I.,.:-II
J
.\,)'I.:r .Lj)1 .lill-I
J.r-il
l
) \,;,1 .;.,1;\:;.", i"! .JJJ.;! (',\1,1 '::;! Ij'(J
,,-,--(jI J)...!I
J
..,J..JI.:r..,-i:lI,,-'-r: II t..":l..iJ t,:\.l.i.J
'>L...JI
J
JI J.J.J
.:-.:. ·..c-l
l
,,< r\.l '->-:". J""" (.\:J.I ,jJ':';'. 1;6)
.. -,,:,:...llo ... I:;'.
v' .-1 <5JJ.(' .J"''''. J 1;'( (' ..... .J. Ijl.. " ... IJ
.d·" . ... I.;ull-'-'-'-. J'J <5 ....
1
\
t.l J I ..;11 ..,.;..
t".f. 1,:»J "U..ll ... tt.. ....-L-.:r .;.b.)1
-
t,:...>.:.... t... J:_-I J> .!u:' . JO J <:, 1 I •• ' .. , .:::... j rP
JI; (' ,\1 .,l;.i\ .:.. .J\>"'-' . ... L4ill \.Ak> -. ..,.ul .1;;..1 l.li
, VOL;. f -"'" ", !l<J .:..;;..' .::lill ,I./, .:JI )1.-;.1 JI uV j
. .
iJ::)\: ,:.;'( ul,LUl1 .::1 IJ);J o!1i; wL4;.\1 J";; -.tu;':\l1 ;sJ J.\.
Lr. & \lIJ< '::.r'; <5-,, 11 iJ:'-O )\1-,:" \I

.:; .•
. .
... ... J< ('J I':'"
83
84
t,,!l'r\L,.1 .l>t;:_1 JI J .).pI.1I
o"':' J J Y J ,,*,-i Ul LO , :1;.:.11 J j6h I "-:.; J • J
.. :-i '\I ; ;"hJ y \' J ;'1:.j.:!1
.JI':; "i 1:;11 ,,;\_.1 1:1"c., J15' j t::b ..,,6.: __ I"i JI,';'I.Jie;
J '::.,JI .;.ul..f ..rIJ'- J J»\l.II.f. jJl
J
,:",YI
l ... y ; / ;I. ..... i.: Ji jJl.wi.:',.J1 ,:,"11. J:'
,,:",I;'J';> <Jj; .:w, ".J; e: J ';"', J;b, toli ",1U.j\.; ;'1 t' '-I\" J fl-J
lt ,:'_11 e ':1.:..;> -,J_I <l\:.I;Sj
( ',Ul )\..:.1 t:.r J ,,\.,...)1.1-> ) .."t5" J '> J ..,.:s:JI .J f.., j
;WI.1' )\:;..11;1 .:,L> '\II ,:Ii ,;,.. j ':ls.)"IJ
J..:.II;IJ)J .t;,. Ju. <;ll tj .,1"') ;.<>1 J-I. .. YI
,,-:-:>\.-YIJ" Ifl>" ,jIJ ':'"
<..lt-IJ .::.WII..I .:,1J.ill J .::.I;tl' J .J, .OI JlI J cf.' ",>I
J
I. J' ..I d-"II':" J:'ir- .<>IJL: Pt ';1 '\III. y J I. -:'- J
j,:.(JI • .:.. ;",.J;.!f::"1 ",,-I;J (,II"IU.l,i <)1 loil- J ':6.: __ ;'1
.:X JI.,..IJ;)I.,..I;I • .:.. r-. fr: I J ;; ,,:..ClI j"5ul J,..:JI
'::'.,-4> <JI '\IIJ,,:,,-,YI ..,.:;YII,-.i.: OJ-' ;;1..,.<::'
,
J ':'\::,'\11 rJ.;L...,.. J \i..I __ (""oi J')
o- "':1) ... )'1 <;lb Ć .Ii:-: JI'; ;'Il.,ij (»1 '::J:.<II ) ,
'.ul J ( O- JI .1;; J'. -uJ) .... I/
.l.1:-L-1 t,:. J .)jji, -",.:..JI J:\j .. \:iI
J
<::,.,)1
ir u:: '\II SUIJ' 'YIJ r ;I",=,-,;JI ':,;.:JI il(,.. cf'!
jj. J' t)\J.YIJ ";J.:.II ",I_'-"IJ Ir:
U
IJ..".,JI JI;"'I (' 1,:.,
.:.:ll,II.,,) ;..J.I J i+-:':'';'-'" J it;)\>. li Jl;.:)1 l':' J 4<.)':II
J
":lJI
<lJ-; J' i)L!I J ;)\-\1,
";,:"11 ,,:.11 o;.;> •
r-):JI.l'".. JI ;:,JIJ
.u' .J, ..,.I\;. .u'
JIJrJl
PRJJ EVOD PRVE RECENZIJE
Rece nzija - tari(iz. koju je napisao hadži Halis--efendija.
mov zastupnik za č nastavu, a koji je poznat kao kapacitet svoga vremena
i rij etka pojava u historiji; kome se po ć sudu pripisuju vrline uzorita karaktera i
koji slovi kao č autoritet za sve obrazovane ljude nj ihove č struke - arapske
knji ževnosti .
Neka je hvaJa Allahu, koji uzdiže na č visinu cij enu književne obrazova·
nost i. i koji odlikova njene č ljude i nosioce iznad onih koji sc č i ponose svo·
jim porijeklom, sojem i imetkom! Neka je slava, lijep i t rajan spomen Božjem poslaniku
Muhammedu, koji č iz č i najplemeni tije ć i porodice arapske. da bi
svoju zajednicu prosvijetlio i naputio na pravi put , ć jasnih i neporecivih doka·
za; a takoder j njegovoj č porodici i potomstvu, te njegovoj vjernoj i odanoj druži·
ni. koji bijahu predvodnici naraštajima, zvijezde naputka i sunce ć kako č
lako i do kraja!
A pOlom: Poznata je sIvar. da se ljudska č dijeli na nevezani govor. prozu i
na č povezani govor, pjesmu ili poeziju. Pj esma opet ima veliku djelotvornu ć
na ljudska srca. a pjesn ik uživa prednost pred prozaistom kako kod č nomad·
skog svijeta. lakO i kod č Cijenu i vrij ednost pjesniku ne može unizili niko
osim neznalice . a grdit i ga ć niko osim neotesanaca. Pjesma u sebi sadrži č uti-
cajni fakIOr pri ć srži raznih znanosti i veliku djelotvornu ć u poimanju nji-
hove suUinske dubine i finesa. Zar se ne vidi i ne Lapaža: da se č i č mjes ta
u kur'anskim objavama kao i Idko razumljivi stavovi u izrekama Božjeg poslanika ne
mogu ispravno i temeljito shvat iti osim. nakon Božje ć i oaputka, samo ć
onih pomagala, koja predajom namriješe č znalci književnosti i prenosioci č
kog blaga arapSkog? Pjesma u predislamsko doba preds tavljala je kod Arapa zbirku nj i·
hova znanja i polje njihova mudroslovIja. Njom su se služili u životu , ona im je bila kao
krajnji ideal sve do smrti. Medu njima se nalazilo primitivnih nomadskih pjesnika. ali i
pjesnika umjetnika od velike književne vrijednosti, koji su vodili žestoka i ž č č
ka natjecanja i duele č skovanim pjesmama pred narodnim skupovima iprigod·
nim zborovima.
U pjesmi je sadržana mudrost , njom se č govori i vdi djelotvoran utj e·
caj na sluŠ3oce. Taj č pjesmi daju i č Muhammeda: " Izvjesna pjesma zaista sa·
drži mudrost , a poneki govor bez sumnje je u stanju da č Pjesme su rizni ce veli·
kih misli i dubokih č rudnici velikih koristi i uzvišenih ć i vrlina. Pjesma
bilježi prve č č pravila, onaje č i spona razasutih i ko-
risti i blaga. U njoj je č povijest Arapa i njihova rodoslovlja, razna wivanja u
nj ihovoj prošlosti , borbe i ratovi. Ako ć š može se i to ć da je ona osnov književ.
nim znanostima. Iz nje Su crpljen a os.novna znanja arapskog jezika kao: ftlologija, gra-
matika, sintaksa. poetika i stilistika. Pjesma je utkana i u č znanstvena djela pisa·
ea šeriatsko- pravne fdozonje , nauke o Hadisu, mistike i šeriatskog prava. Zar se ne za-
paža da su se č - pisci djela iz islamske dogmaUke poslužili kao dokazom. sti·
horn pjesnika Ahtala, ć pravi smisao č č govora;2) a šeriatski pravnici da
2) t'isac misU na stih arapskog pje1rl1ta Ahtala:
ito č
U srcu je pravi govor. a jezik je samo
č onom. JIO S' u SlCU umijljeno skriva. 85
\
Su dokazivali č č " karun" - ženska peri\lda- i "nikjahun" - č
ć stihova pjesnika A '!la- a i drugih .. Takvih primjera ima mnogo. Komentatorima
Kur'ana najpotrebnije je da se služe arapskim pjesni tvom pri č i dokaziva·
nju kur' anskih č i finesa. Tako je naprimjer imam č Kur'ana
Abdulah ibn Abbas Allah ih obojicu svojim zadovoljstvom i nagradio! -
odgovorio ao' Ibn Ezreku. koji je pripadao sekti haridtija. na dvije stotine upita u po-
gledu č Božje knjige Kur'ana i u svakom svome odgovoru pozvao se na dokaz
iz arapskog pjesngtva. č o tome je duga_ a spomenuta je u djelima islamske književ.
nosti. Kao primjer tome može poslužiti i č s hal ifoll1 Omerom.
Ou je jednom prilikom sa· minhera u. džamiji č č iz Kur'ana :
jc'huzchum ala tchavvufin" i daljc do kraja ovog ajclo poglovljc "Noh!"' ojcI47
pa je rqkao I)ejgamberovoj druži ni 3sh3bima: "Sta vi veli le u pogledu č ovog
kur'anskog ajeta, naime u pogledu pravog3 smisla ć teha",,"! u njemu? " Prisut ni
U tom se dite jedan uglednik iz f-l uzejl plemena i č ' 'To je č našega
č o vladaru pravovje rnih" i "eltehavvufu" č "ell enekkusu", - tj. umanjiti
cijenom poniziti. Omer ga na to zapita: "' Da li su ar3pski pjesnici tu č upotrijebili tl
lom č " Ovaj odgovori: " ])a; naš pjesni k Ebu Kjubejr ć svoju devu veli:
a to ć ć Krdo deva zbog nje cijenu gubi.
ć štrkije. krpcljave;
Ko sto drvlje. od kog strijele prave
biva kad s' lade pojave.
TMa Omer č "!)Obro č svoju zbirku č blaga, ne gubi te je i ne
je!" ga: "A č lU našu zbirku? ""Pjesme predislamskog
doba, jer II njima je sadržan č vaše knjige Kur'ana kao i č č vašeg go-
vora" . odgovori im Omer.
Ibn Abbas č ć
- Nadoh se s Omerom na jednom putovanju tc mi on č " Recit iraj nam
pjesme, Ibn Abbasu!" I ja č s reciti ranjem. Kad god bi h neki stih izrekao. on bi.
ć rekao: "Nastavi. nastavi dalje!"' Tako sam mu ja izrecitirao bliJ;u sloti nu
sti hova,dok nije č zora. Tada 0 11 č "'Dosta. č nam sad a neš to iJ; K ur 'ana " .
Ja č jedno pog1avUe il njega. Zatim on odsjede. a i mi zajedno s njim. On onda
skupa s nama klanja sabah namaz.
Predajom je prenescno i zabilježeno: da je neki Arap recitirao Bot jem posl:l-
niku jednu pjesmu glasovi tog pr('dislamskog pjesnika Antare . S3slu . vši pjrsl1lu. BOi.ji
poslanik č "Oo sada mi nijedan nomadski Arap nije opisan pa da sam laJ;dio da ga
osobno vidim, osim Amare " .
I muška i ženska dru/ IIl ,1 Prjgamberova a č prva č llalifa, pa i
oni iz ć naraštaja - tabLUlI - koji ih ž i nek:! Jr njima
Božja milost i zadovoljstvo! - bijahu ljudi od č ukusa a 1 IHIIOJ ': lhJg I zdravog
smisla za pjesmu. l pored toga Uo su bil i č srdaca. ć druženju s Hot;jim posl ani-
kom tc ć pouke i ć iz svjetiljke njegova poslanstva, oni se nat jecah u vlasti-
lim pjesmama a i recitiranjem ludih. Oni ih navodahu kao uzori le primje re u svojim
razgovorima. Malo ih je medu njima bilo koji nisu i sami pjevali pjesme.
86
PjesniStvo kod Arapa u takvom staniu bilo je i os tal o sve do vremena vladara
dinastije ć i ć Tada se joS ć š že lj e i sklonosti pjesnicima i
č im sc dijelili ,lad..r5. 1..1 pukloni i davati obilne nagrade . U tim vremenima rijetko
se održao koji sastanak uz halifu ili skup U7 d\Orskc ljude i državnike. a da u ILjima nisu
sudjelovali književnici i pjesmci kao Sto su biII Dlerir Ahtal i Ferezdek. Vladari iz tih
razdoblja birali su kao odl!oittelje svojoj djeci pjesnike i književnike . Oni bi im kazivaH
i č ih ć i dulJI." raznometarske ali odabrane pjesme glasovitih arapskih
pjesnika. Tim i takvim J...IIJI/cvnim gradivom oni su njihove č i srca č
li od raznih natruha i Drljavština kao Sto su: Skrtost. nasilje. laž. vjerolomstvo i izdaja.
strašljivost i č S druge strane pomotu pjesniStva oni su ih nukali i bodrili da se joS kaC?
mladi ljudi obdare i okite vrlinama veledušja kao Sto su : č i plemenitqst.
vjernost, darel1jivost i hrabrost. Ti su vladari pokrivaJi potrebe si romaSnih pjesnika
zbog jedne pjesme koju bi im oni ispjevaH da bi iskazali svoju želju da im vladari pruže
ć Oni bi takoder opraš tali griiehe krivca zbog jednoga stiha kojim bi se on sliko·
vi to prikazao svoje slanje i okolnos ti ,-bog kojih je č krivicu PB isprikom tra1.io
milost i oprost. Takoder je ć poznato. kakvim obiljem nagrada su oni obasipali Ije·
č govornike i iSlaknute ć i knj iževni ke.
Kasniji naraštaji slijedili su svoje prethodnike i nas tojali da ih u takvim pOStup'
cima oponašaju. Predaja je zabilježila: da je ha1ifa Ebu Dža'fer el Mansur jednom prilio
korn nai šao pokraj svo.ga sina El Mehdije. a on reciti raSe svome odgojiteij u l:l Mufeddal
ibn Muhamedu pjesmu pjesnika El Musejjeb ibn Al esa. koja č st ihom:
, " " : .. l., , .".... ,8j.-;u \ :.L. -0'"
'- _ . U- _ _
. .. . ...
Bez koristi zar si neke Selmu ostavio
prije zore. uz sam pozdrav. pa se povratio? !
1:.1 Mensur Je 7aStao ć sinovu recitaciju I nCLapa:':cn od njega pomno
pratio pjesmu dok je on nije do kraja izrccitirao. A kada je recitiranj e bilo zavrSeno.
pozvao ih je obojicu k sebi i rekao El Mufeddalu kako je on. nezapažen od njih sluSao
pjesmu, le da je zadivljen sinovim reciti ranjem a i njegovim odabiranjem gradiva La nje.
govu obuku i odgoj. Zatim mu č "Ako se č š pa da gradivo raznih pjesnika. pa i
onih manje produktivnih. skratile i sažmete. onda da svome odgojeniku ć odabe·
reš od svakog pjesnika njegove najuspjelije i najljepše pjesme, korist bi od predavanja na
taj č bila ć
El Mufeddal po halifinu prijedlogu i postupi. Pisci arapskih književnih djela su
rekli i naveli : da su po El Mufeddalu odabrane i u posebnu zbi rku unesene pjesme č
njavale trideset duljih pj esama - kasida. On ih je sakupi o za vladara pravovjerni h
FI Mehdiju. su te pjesme predavane na dvoru po El Asmciji književ.
niku i č arapskog č blaga). On je tu zbi rku ć i proSi no na slotinu
i dvadese t pjesama.
Tako su eto postupali tadašnji visokoobrazovani is taknut i ljudi islama: a ni oni
nisu bili nepotrebni da se služe onim č blagom i gradi vom koje im je pružalo po·
ć da shvate misli i č Ku r'ana pa da ga tako uzmognu pravilno č Ono
im je dalje davalo osnov i pokazivalo smjernice da bi mogli od rediti pravi smisao i imen·
cije izreka i obavjcStenja Poslanikovih. Ono ih je ć pravom linijom i putem pri
crpljenju kriatsko- pravnih propisa. ć ć im č i obrazloženja č
tih i si!'-eto č stavova II Kur'anu i Hadisu. tc odrediv3lljc pravih č meta·
87
Jorama i izrazima s više č A kako bi nam to moglo biti bespotrebno , kada smo,
u odnosu na tc prethodnike. u neznanju i u velikoj potrebi za lim i takvim obiljem je-
č bl aga? ! Mi se, bivši u ovakvom stanju, ć Allahu, jer nema ć i pomo-
ć osim samo od Njeg. Na svoje se slanje , teške brige i nevolje, ne tužimo d rugom osim
Njemu, i ne tfatimo ć od drugoga osim od Njega.
J kao da jc Allah uslibo našu molbu i odstranio naše tužaljke kada nam je na-
mijenio i uputio znalca nad zna1cima arapske knji tevnosti ; darovitog č znanja
i poznavanja arapske his torije i rodoslovlja; ronioca mora fil ologije arapskog jezika, do-
raslog da iz njegovih dubina crpi i vadi dragocjeno biserje; koji je zapamtio i u svojoj gla-
vi nosi mnogostruka znanja i koji č i ć njihovu č i č koji im se
dos tupno odužuje. š ć obaveze prema njima pa tako obnavlj a njihova kojima
se ć svijet željan prosvjete i obrazovanja. Neka ga uzvišeni AUah dug niz godina
poživi na dobro onih, koji imadnu priliku da se s njime druže! Neka ga, dakle, Allah
nagradi za nj egova dobra i korisna djela, kako njega tako i njegova oca! Neka se po .... ć
broj uzoritih primjera kao ho je on đ č njegove struke!
Ovu blagodarnost č i ć dovu Svevišnjem zato, što je on sakupio
pjesme Pejgamberove družine - ashaba, koliko ih je on mogao sakupiti s obzirom da su
one bile raZasute po raznim književnim djelima, i što je o njima napisao komentar pod
naslovom , .. _!\ , \ "..... • # • .. \ .;;, :J
• .>......,!.I 7rd"u \SUI
• .. (..:., .... - Lijepo i ugodno druže-
nj e i razgovor u komentaru na pjesme Pejgamberove družine . I, tako mi moje vjere, on
je š ć svoje djelo č č lijep i krasan i do krajnjih granica originalan izbor
kada je odabrao đ č umotvorina onih najboljih i najodabranij ih one koje
bi bilo č nazvati ..) \ \: t . .;s -ashabi pjesama. jega u toj č
noj književnoj disciplini nije niko pretekao, AJlah mu što dulji živol poklonio!
č č i drugog književnog blaga i znalci arapske knji ževnosti
iako su sakupili , sredili i napisali zbirke pjesama pred islamskih pjesnika; pa pjesnika koji
su živjeli u predislamsko doba te doživjeli pojavu islama i prdU na islam, zatim islam-
skih pjesnika prve islamske ere kao i onih pjesnika iz poznijih epoha; Ul to još zbirkI!!
odabranih duljih i ć pjesama kao što su zbirke koje je sakupio i sredio El Mufeddal
ibn Muhammed- EI Mufedda1ijjat - pa one zbirke pjesama koje su svojedobno bile ob·
ješene o Kja'bu - El Muallakat-. i zbirke č pjesama - El Hamasa i druge, pa o
njima napisali i koment are, ali ni jednom od njih nije paia na pamet n'ešto č ovoj
umotvorini. Ta umotvorina je č dar, koji je uzvišeni Allah pripremio i njemu ,
ž ć uputio. S toga, o vi koji želite da č znanje i nauku i koji težite da ste·
č knj iževno obrazovanje, ja vam toplo i č č pojavu tih riznica, ispunje-
nih nanizanim najkrasnijim i najskupocjenijim bisefjerrr! Ujedno vas obveseljujem rados-
nom Š Ć da su ugledali svjetlo dana ti blistavi dragulji , koji prije toga' OlIahu u rizni-
cama skriveni i pohranjeni.
. eka ć AUah oDuJem ć l zadovoljstva nagradi trud tog darovitog,
dubokoumnog i pronicljivog č njihova, uglednog i poštovanog A1i - Fehmiju.
Mostarea, muf tiju za Hercegovinu a sada profesora za arapsku književnost na
Darul - tununu u Istanbulu! On u Svome djelu sakupi- Bog nam udijelio koristi njegovim
dugim tivo tom, a studentima dao da u obiliu iscroe riznjce njegova znanja! - mnogo
88
dragocjeno biserje. U to biserje spada: donošenje životopisa druži ne Božjeg poslanika
(a kada se spominju dobri i vrli ljudi , tada na sviiet silazi Božja milost i blagoslov) ;
udubJjivanje u arapsku fLiologiju; s3Življavanje s fi nesama arapskog nj ego·
vim metrima i rimama, te svikavanje s č kako se pjevaju pjesme; crpljenje poje.
č detaljnih šeriatskih propisa iz svakodnevnog života uz ć njihovih pjes.
č umotvora i dokazivanje principijelnih č i normi uz ć njihovih izreka ;
upoznavanje životnih prilika arapskog naroda, njegove i rodoslovlja; stjecanje
kniiževnog ukusa i č č sposobnosti; uživljenje u puteve i č kako da
se zarone u bit književnog duha te č lj epota i finesa; i napokon poprimanje ć i
nazora, te morala i družine Božjeg poslanika, tih uzora u svim ljudskim vrli-
nama.
Neka je hvala Allahu, gospodaru i uzdrtavatelju svih svjetova! Neka je slavno
ime i trajan spomen Njegovu poslaniku Muhammedu i njegovoj č porodici te svoj
njegovoj drutini!
Ovu recenziju napisao je Muhamed Halis, sin Muhamedov, Sirvanija (rodom iz
Kavkaza), koji priznaje svoju ć i manjkavost, ilkoiem je potreban opros t i milost
svoga uzvišenoga Gospodara.
Drugu recenziju je napisao Muhamed Mekkji , sin Azuz-efendije , istaknuti is·
lamski znalac. rodom Tunitanin.
Svojedobno imadoh priliku razgovarati s jednim od nekadašnjih studenata
Darul- fununa u Istanbulu, mojim prijateljem. sada preminulim, Hadti hafiz Hamid-ef.
ć muderrisom, rodom iz č on mi č Taj č koga su
č zvali "Azuz-efendija", bijaše č profesor na Darul- fununu u
Istanbulu. Predavao je nauku o hadisu. Nije se pri tome služio pisanim knjigama. ć je
onako iz glave dr2.ao predavanja. Po č Muf ć Azuz-efendija je imao u glavi
" Kjutubi sitIu", to jest šest velikih i najpriznatijih zbirki Pejgamberovih izreka. iskazu-
ć prema svome profesoru. on se sprijateljio s njime paje i profesor uzvra-
ć patnju prema nj emu kao svome s)ubocu, te ga Je č ć ć u njegovoj sobi
u Hamidi.iji medresi. I tako se je jednom prilikom otvorio razgovor o profesoru ž ć
Azuz efendija tada č " Vallahi , ja sam evo dvadeset godina u Istanbulu. Kroz to.vrije.
me sam mnogo č u njemu vidio i s njima razgovarao ;ali, va1lahi! . kao Ali Fehmi -
efendiju ni jednog č do sada ne vidjeh!,,3)
ć recenzij u je dao Alusi đ Ahmed Sakir EI- Husejni, č Velikog
prosvjetnog; savjeta u Istanbulu. Datirana je č mjeseca redžeba 1327. hidžret·
ske godine tj . 1909. godine.
ovako:
Merhum Ali Fehmi- efendija je prvi dio svog spomenutog komentara razdijel io
prvo. pristupna č djelu , St r. 1- 7,
drugo, uvod koj i č č raZdjela:
3) AzI.IZ efe.ndlja nije mC?gao iako je dugo godina tivio I.IlJlanbuJu. Slabim
turskim Jezikom on JC .!aJ SVoJ sud ll}u je njegov slulalac doslovce upamtio pa Ih meni,
prenio) ovako Izreklo: 'Valjahi. ben JeglTffil sene ISlanbuJdc. Cok alim gordi vc garuji!. Fakat
ValIahI. All Fehmi efendi gibi alim I!onnedi!" '
89
...
a) definicija "sahabije", to jest ko sve spada u družinu Božjeg poslanika
Muhammeda, str. 7- 8,
b} put i č se doznaje da neka osoba pripada u krug tc družine, Str.
9- 10,
c) o vjerodostojnosti te družine. str. ID- II i
d) Ua č pjesmu i treba znati u vezi s pjesmom, s obzirom na
izlaganje predmeta u ovome djelu. str. 12- 16.
ć obrada materije djela, str. 17- 362.
U pristupnoj č pisac č bogatim i ć stilom prvo izražava
zahvalu Bogu , ć se Njegovu sveznanju. ć i ć koje ne mogu č
shvatiti ni opisati pera svih č ma kako č bili. niti č pjesnika. ma kako
ge nijalni bili. Zatim Mu se č u ime Njegova miljenika Muhammeda, koji č iz
č i najplemenilijeg roda š ć od oca Abdullaha i majke Amine i koji
bješe uzor č i izražajne snage, i koji bi odlikovan od Allaha ć odlikova-
njem - objavom - Kur'ana, namijenjenog cijelome ljudstvu; i još u ime Njegove svijetle
vjere islama. koja u svoje krilo primi i u njem okupi dotadašnje na krv i đ i u
idolatriju ogrezle Arape. pa ill u Svom krilu odnjiha , preporodi i zbratimi i nazva lj udima
i narodom, dostojnim svoga imena , i spomena. I donoseri salat i selam, trajnu
zahvalnos t i blagodarnost Božjem poslaniku Muhammedu , tc njegovoj č porodici i
vjernoj i odanoj družini. pisac Alija sin Sakirov, Mostarac, gost prijestolnice Istanbula.
poznat pod prezimenom ž ć navodi Ua ga je ponukalo pa je č da sakupi po
raznim književnim djelima razasute č umotvorine Poslanikove družine - asha-
ba.u kojima se oni č raz.novrsnih tema iz tadašnjeg života islamske zajednice. Svrha
bi tome bila : da pisac svojim djelom č prenese u ono prvo doba života islamske za-
jednice pa da tako uzmognu sagledati i zaimati vjernu sliku života, misli i djelovanja u
njoj , te da iz tog crpe pouke i dobivaju ć za svoje misli. rad i stremljenja u t i-
votu.
Ali. - veli pisac - kako dosada ne vidjeh napisanu knjigu koja bi sadržavala
one teme koje sam telio obradi ti. ć su materijali bili razasuti po raznim književnim
djelima. Sam sebe pitah, kako se smijem usuditi i uobraziti u ndto, č se niko dotada
ne poduhvati. niti č noga na 10 polje č Pa i pored toga, sjetivši se pjesnikovih
č "Sta i toga predašnji osta više potonjima!" i ć da mi je namjera bila izni-
jeti djela i umotvorine Poslanikove družine, (uzdanjem u Boga i ć Njegovu ć
i naputak , č SC da pristupim radu. I rukave prihvatih SC posla ; č
ist raživati stihove te družine . Te, napokon. sakupih i zapisah č od jednoga stiha
pa do odulje pjesme stihove više od dvije slatine ashaba. Tako materijali bijallu prikup-
ljeni i knjiga se Božjom ć I ja ne zapisah sve đ u pojedinoj knjizi.
ć sam se poslužio djelima onih ljudi , koji su potpunoma pouzdani i vjerodostojni.
upozorava pisac. On lU poimenice spominje dvadeset i pet djela i imena njihovih istak-
nutih i uvaženih pisaca, ć da se njima i mnogim uvaženim djelima poslužio pri
obradi svoga djela. Pa kada sam le materijale sakupio. - veli dalje pisac, sunu mi u glavu
misao, da im napišem i komentar . u kome bih iznio životopise č pjesnika i to
prije negoli navedem nj ihove stihove. te š č i objasnio i č mjesta U
tekstovima: donio vjerna rodoslovlja autora kao i sve drugo bi imalo poslutiti
njenju tema, uzetih u obradu. Imam namjeru, kaže pisac. da razdijelim ovaj komentar u
90
-
Iri dijela , ć poredak u njemu na taj ć $10 bi redom dolazili stihovi po arapskoj
abecedi. ć se pri tome krajnjeg slova u rimama stihovil. Prvi dio komentara bi
ć stihove, č od onih ć se rima ,vdava na prvo abecedno slovo "hemzc"
pa do slova "r", Drugi bi dio č sa slovom "r" i sezao do slova "''' ,:I ć od s\o-
va "j" pa č do slova "j", kao posljednjeg u arapskoj abecedi .
ć na laj ć uspio sam zavrii!i prvi dio komentara. U njega sam unio
ndlo preko sedam Slot ina i sedamdeset stihova od Sezdeselorice ashaba. ć njiho-
va imena držao sam sc redosljed a prema prvom slovu iz njihova imena po arapskoj abe·
cedi. Nadalje. navodio sam iZvore odakle su stihovi uzimani. a po kraju Slihova č
sam i njihovemetrume po arapskoj metrici.
Pisac pri kraju uvodne Č napominje jO$ da je ovo njegovo prvo pisano djeo
lo. a svaki č da je težak. Zato se č pred č ako u njemu nadu gre·
laka. Tim prije. ito on za ć stihova, uvntenih u djelo. nije nabo komentara ni u
jednom pisanom djdu. UOStalom. č ljudi. ulema. pravili su manje ili ć grdke u
svojim pisanim djelima ; jer. koje bi djelo osim Božje knjige Kur'ana . bilo od
njih. kaže on. I uz molbe Allahu da mu dade naputak i pruži ć kako bi uzmogao
z.avditi i preostal a dva dijela komentara. zavr!ava uvodnu č
U prvom. drugom i ć razdjelu uvoda svoje knjige pisac je sažeto donio
sve Sto trcba l nati o tome ko se smatra drugom Božjeg poslanika "cssahabijju", i ko sve
može spadati u tu č družinu. Nadalje, kojim se putem dolazi do saznanja da je neko
sahabija. ć razne č da se đ do tog saznanja. J. napokon. izložio je i
podrobno obrazložio pojanl vjerodostojnosti sahabija, ć složno mi!ljenje "ehli
sun neta" - slj edbenika č izvorne islamske nauke - da su oni svi vjerodostojni -
udulun. i ć neka kasnije islamske uleme koji prave izvjesne razlike
medu sahabijama i stavljaju neke ograde u tom pogledU. Pisac se č prikJanja
ehli- sunnetskom sudu O njihovoj vjerodostojnosti. a odbacuje kao neosnovana
nja koja prave razlike medu njima i stavljaju ograde. pa ih i kori zbog toga.
U č razdjelu uvoda. u kome govori o tOIll se ima sma trati pjesmom
"!i'r". pisac je naveo nekoliko primjera kako se je Božji poslanik Muhanlmed odnosio
prema pjesmi i kakvo je miiljenje imao o njoj. Tako on spominje predaju od Aik -
žene Pejgamberove, a ć Ebu Bekra, koja pri Ca:
- Jednom prilikom Božji poslanik svoju ć a ja sjedih Ć
vunu. Pogledav$i ga opazih da mu s lica ć znoj. a iz znoja se prosijavak svje tlo. Neo·
ć se iznenadih i ć tome. On me tada pogleda i 7apita: "Sta ti je pa se ć ..
Odgovorih mu: "Božiji ć pogledali ti te. č ti se lnoji, a znoj parada svje tl o.
I da te je vidio Ebu Kjubejr El 1·luzelija. shvatio bi i ć da si ti s najvik prava i
najdostoj niji njegovim stihovima. On ć na to: "A haje to rekao Ebu Kjubej r EII·luze·
lija?" ć dva stiha" - odgovorih mu i reclllrah stihove:
91
Cist od gadnih ć ženskinja,
Kim se služe kad č budu,
l od zala i smUlnji dojilje,
I bol esti telke, neprebone.
Kad u crt e lica mu
Svjetlom sine ko kad oblak sjajni
uz svjcdice rodnu
Da bi žednu zemlju natopio.
dalje č Tada Božji poslanik odbaci stvari koj e je držao u rukama, us·
tade i me medu č ć " Allah te svakim dobrom nagradio, o Nisi st
ti obveselila sa mnOm koliko ja s tobom! "
Ta dva stiha Ebu Kjubejrova su iz njegove odulje pjesme, kojom je hvalio svo·
ga č Tecbbeta Serren. veli pisac; i da je kasnije Ebu Kjubejr presao na islam i imao
ć i sretu da se đ u društvu Božjeg poslanika.
On nadalje kaže, da je halifa Omer ibnul Hattab bio ć poznavalac arap-
skog pjesp. ;:; tva svoga vremena. On bi č š ć donosio primjere iz predislamskog pjesniStva
te je rekao: č vašu djecu u plivanju i đ đ neka se vježbaju
brzom uskakivanju na konje i vjcStini jahanja, i kazujte im lijepe pjesme!"
Ibn Abass kaže: "Kada budete nešto č iz Kur'ana pa to ne budete mog-
li Shvatiti , tražite razjašnjenje u arapskom je ono kodeks č
blaga" .
Ajih je mnoge pjesme pamtila i č Ibn Ab<.lulber u Životopisu
Lebid ibn Rebia r. a. veli , daje rekla : "Zapamtila sam i č Lebidovih dva
naest hiljada stihova" . Hišam, ibn Vrve. ć predaju od svog oca, č da je on
rekao: "Ne vidjeh. ženu da je poznavala pjesništvo. medicinu , ft1ologiju i šcriatsko
pravo od majke pravovjernih".
Družina Božjeg poslanika - ashabi imali su č u prisutnosti Pejgamberovoj
natjecati se u pjesmi , a on bi to ć slušao i smiješio se.
Te i joS neke primjere donio je merhum ž ć u tom razdjelu da bi njima ob·
jasnio kako se tada cijenila pjesma, od kakve velike važnosti i uticaja je ona bila, te ka·
ko su je smatrali i tretirali Božji poslanik i nj egova najuglednija i najistaknutija družina.
Pisac zatim na tri stotine i č i pet stranica ć formata izlaže glavnu
materiju djela. Po đ redu on niže životopise pjesn.ika ashaba, njihove pjesme i
stihove ć im svoje komentare i obrazJoženje. Koliko je on u taj svoj rad unio zna·
nja, č i rutine, svak se može č č ć makar i površno to djelo.
Uostalom č ocjene toga djela iz pera č i č poznavalaca '\rapske knji·
ževnosti ranga jednoga Hadži Halisa, Muhameda Mekkjije, Mehmed Akira I
Ahmed .sak.ira najbolji su dokazi i priznanja njegove izvanredne vrijednosti.
Kako pisac .u uvodnoj č veli, on je ovaj komentar zamislio obraditi u tri
dijela. Prvi 'mu je dio ovaj svezak, u koji je uvrstio stihove ashaba,
ali materijali koje je on bio prikupio, odnosili su se na od dvije stotine njih, pa je on
na osnovu tih materijala i zamislio da komentar napiJe u tri dijela .
• •

Mehmed Akif u svojoj č ocjeni ć č i sposobnosti veli,
(pogledali č u č broju "Glasnika' I. V. Z.) daje pisac napisao svoj ko·
92
tr
mentar u dva velika sveSKa I aa Ce uskoro ć iz Dalje napominje. da ć
svoje slobodno vrijeme žrtvuje u obiL.tenju istanbulskih biblioteka. ć i ć
ć ć materijale. Iz toga bi se moglo pretpostaviti da je ć tada ć bio uspio na·
pisati bar drugi , akO'ne i ć dio svoga komentara i da ih je č i spremao za
nampanje. Zato bi bilo č vatno znali, da li je on uspio za tivota u cijelos ti za.
vriiti č djelo. Ako jesI. da li su i ostala dva dijela A ako nisu
na, da li su ona č u rukopisu . Akojesu, gdje se nalaze.
·U Ć citiranom č rekao sam da je ć napisao i komentar
pjesmi "Lamijji", koju je ispjevao Pejgamberov amidža Ebu Talib . Taj komentar!tam·
pan je 1327. hidtretske godine takoder u "RoSen" u Istanbulu. a nosi naslov:
\ .. ... , .
UD> <.S '
.... - .'"
- TratetJa stvar onoga. ko teli da se upozna sa
"Lamijjom " Ebu ToJibovo11l. Stampan je. dakle. tri godine poslije prvog dije,
la komentara ' 'l-Iusnus-sahabe'' . To č da je pisac paralelno radio ili ublizu radio
oba svoja komentara.
Ta pjesma sadrži devedese t i č distiha. a komentar im iz.nosi sedamdeset
i osam stranica. Od loga otpada na uvod stranica.
U uvodu toga komentara pisac ć pažnju na osobiti ć te pjesme. a
nj ezina autora Ebu Taliba. poglavicu Kurej! plemena prikazuje i ocrtava kao vrlo darovi·
ta pjesnika. jakog govornika. mudra ć i daretljivca.4) Nadalje 011 tu
no govori o tome Ua je ponukalo Ebu Taliba da tu pjesmu ispjeva: je II njoj uglav.
nom rekao i kako je apelirao na vode ć da se kane bojkota protiv muslimana;
kakve je sve pohvale u njoj izrekao u č Božjeg poslanika Muhammeda. svoga miljeni .
ka i ć iako autor pjesme nije bio musliman. Za samu pjesmu Džabit veli da ona
spada u biser arapskog pjesniStva i da se zbog svoje jedrine i dikcije. sadrtajnosti i stil·
ske lj epote mogla č s pjesmama objdenim o Kja ou t. luallakat pa i sa pozni ,
jim i najuspjelijim arapSkim pjesmama.
Kada se č i taj komentar č se uvjerenje o vanrednoj sposobnosti i rutini·
ranoj ć ć Podrobne č analize st ihova. preci/no dono!enje
rodoslovlja mnogih ljudi o kojima se tu govori; potkrjepa izlaganja obiljem citata usti·
hovima mnogih arapskih pjesnika; duboko poznavanje zbivanja radnJI/jill i đ
dokazi Su re Iljegove sfJosobnosti i nIlille. A kada se loS uvati da on nije naSao cjelovita
komentara toj pjesmi kojim bi se poslutio. kako on to u uvodu spominje, ć samo djeo
č Bagdadi]in komen tar č stihova te pjesme (a u kom je Bagdadija ć
greSke pa je ć upozoravao na njih u ovome komentaru. kako on to napominje) ,
onda joS ((eba ć i naglasiti njegovu ć i rutinu .
• •
Od interesa je da na kraju dadem sumarne biografske pOdatke o ž ć

Raden je 1853. godine u MOStaru. Nauke je ć u med resi pred hadži Arif
4) Ebu Talib je im30 deselorieu žive Ć i po:'t sestara. sve pcl pjesnlklnJ3. Aliku Safi.Liu. Berru.
Umejmu I Ummu Il aklm. Otac im Abdul - MuttaJib zateli lod nJih z3tra.ti da. one JoJ zli njegova
tlvota IUtaJjke I u njima .opla$u I one pjl.'Jme prije nJq:ove
Tc pjesme su donescne u djelu Salratui a.r3b - Arapske pJesmklnJe od Bdlr Jemuta .
u Bcjrulu 1355/ 1934. g. U niemu uvritene od oko dvije stOl Inc pjesniki·
nja Iz prcdi(lamskog i 15lamskolt doba.
5) ć redci 5U napisani na osnovu podalak:l koj e mi je svojedobno dao sada preminuli hafiz
Omer efendija ć mOSlanki muftiJ3 i đ mehrum Ah Fehmi erendije. Nadal/'e na osno·
vu onog3 SlO su ml rekli merhum Muhamed Sekrct cfcndij:l Kurt. tullamki muftija. hadži li u·
d endija ć imam iz erapske kod Doboja. kOJ i č u Istanbulu I pobliže pozna
vali Ć 93
I •
efendij om Kajtazom. Kada je za vrijeme okupacije 1878. poginuo mos tarski
muftija Karabeg, ž č otac hadži Sakir efendija jc naimenovan mostarskim muf ti-
jom i onje lu dužnoSt obna.šao do svoje smrti godine 1886. Iza č smrti, još srazmjer-
no mlad , II trideset drugoj godini života, Ali Feluni efcndijaje zauzeo taj visoki polotaj .
Uz vrSenje muftijske dužnosti održavao je predavanja iz nižih i viših nau kovnih pred-
meta sve do 1899. godine. Te godine kada je izbila afera sa Fatom ć on se
stavio na ć pokreta za vjersko prosvjetnu autonomiju Muslimana Bosne i Hercegovine.
Proglašen zbog toga buntovnikom od okupatofskih vlasu, svrgnut je s mufliluka, 3 na
njegovo je mjesto postavljen hadži Abdullah efendija đ ć
Kako pokret za vjersko- prosvjetnu autonomiju tada nije mogao dati povoljne
rezultete , jer su se okupatorske vlasti lOme protivile i opirale, č je da ž ć
zajedno s joS petoricom drugova - saradnika iz pokreta odu u Tursku s misijom da se
lamo nasIavi rad i stvar pokreta nastoji pospjditi. Kasnije se svih pel njegovi h drugova
vratilo u Bosnu, ali ž ć ostade' u Istanbulu. Nije se htio vratit i jer je ć mrzio i
prezirao austro- ugarsku okupatorsku vlast.
Kako je gore č ž ć je postavlje n profesorom arapske književnos ti na
istanbulskom Univerlitetu. On se posvetio predavanju toga predmeta, a ujedno je obila-
zio tamošnje bogate biblioteke, ć gradu za djela koja je naumio napisati. Ali ,
ni stvar pokreta za vje rsko prosvje inu autonomiju i za boljit ak svoje domovine Bosne i
Hercegovine on nije ispuštao iz vida. l u tom pravcu on je radio i djelovao koliko god je
mogao. Tako, kada je turski parlament bio izabran j sazvan, on napisa na arapskom jezi-
ku brošuru pod naslovom:
.r.' '--rl \ .j -"':"' <y: JVJ. \ ; > \....ll ;..f je.
<.S--v-..
...;.....'; U \ J\J '-' . ..;> >).\. \... l..!' r \,;,J \ .> I "':-" '-
. \ \ . '
(Ovo je predstavka j promemorij, upravljen uglednoj na-
rodnim poslanicima iz arapskih zemalja u turskom Parlamentu, da bi znali i razumjeli
suStinsku stranu problema pokrajina Bosne i Hercegovi ne na osnovu podataka koje im
ja pružam, jer ć gospode poslanika nisu potpuno upozna ti sa sušti nskim stanjem
prilika i lih zemalja, kao što .ni mi ne poznajemo pravo stanje i prilike nj iho-
vih zemalja; a stvarne prilike Bosne i Hercegovine jesu ... )
Iz samoga naslova te brošure se vidi i razbire što je autor njome htio ć i po-
ć
Red je spomenuli i to, da su merhumi ć .j Ahmed--efendija Dizdar napi-
sal i krasan i iscrpan uvod - mukaddi mu na arapskom uz dj elo, koje je napisao poginuli
muftija Karabeg. 6)
6) T3 knjiga na llTapskom jezLku ima naslov:
.)",.. "ll .:.. ur c"":" cl ".. "" ..:. .r ..9-< j"..LJ\, l-
Ona jc komentar glC$l n:a "Ml raf', pozn:ato i veoma uvaženo djelo t urskog ć Munla
Husrcva o filozofiji isl:amSkog k'ri:atskog pr:av:a. Stampano je godine 1316. po H. u Ort:avnoj
Stampariji u SllTajc'fu. a ć 532 str:anice veli kog formara. Pisac je poginuo a daje nije do-
kako se to spominje u uvodu i pri kraju 'tampanog izdanja. Puna ozn:aka aut orova imena
Je: Mustafa Sidkt Kaubeg, Ahmedov, muftija, Mostarac. I povrian pregled tc knjige ostavlja
ut isak da je pisac č vladao ne Urno arapskim knjitcvnim jezikom, ć i filozofijom Jerial-
skog prava - u5ulul - fikh-om.
94
Merhum ć je stanovao II kvartu zvanom "Ahar' II Istanbulu . Njegovu ku-
ć su mnogo ć č ljudi , kako ć tako i stranci koji Su iz raz.nih islam-
skih zemalja dolazili II IstanbuJ. Tako, kada je glasoviti č i pisac, vlasnik i ured·
nik islamskog svijeta poznale i č islamske č revije "Elmenar" Muhamed-
Rida pohodio Tursku i Istanbul, obavio je posjetu i Ali Fehmi - efendiii ·
I se II Kairo, nap,isao je II jednom broju "Elmenara .. uz ostal o i ovo: da II islam-
skom svijetu nije vidio jednog nearapa da je bolje z.nao i svestranije poznavao arapski je-
zik i književnost od Ali Fehmi efendije.
U ć ć II Istanbulu se je uz ramazan klanjao teravih namaz -
[eravija. Džemat su č ć ljudi iz toga kV3r1a i poneki Redovno je
u dtematu bio i gore spomenuli pisac recenzije, ders- vekil hadti Halis efendija.
ć prolazio kao imam pred džemat. Iako nije bio 'llafizi Kur'an", u svakoj teravj·
ji je mijenjao č iz raznih poglavlja Kur'ana; a to sl uti kao dokaz daje vladao Kur'
anom napamet. Iza teravije slijedili su č razgovori i akademske rasprave , i
tre tiranje raznih pitanja i problema.
ž ć je umro u Istanbulu 12. augus ta l q 1 g I!o<ii ne, bi č u šezdeset·
č godini života, dotivivši ostvarenje vje rsko- prosvjctnc autonomije u svojoj do·
movini. H. j'lusejo efendija ć mi je \ekao. da mu sc mezar nalazi na groblju na
Edirne kapiji blizu mezara Imami Bergivije?
7) Povodom č snuti rurisao je Muhamed Emin Dizdar topal nekrolog uSanjevskom
listu, god. XLI / 1918, broj 20 (I7.lX), str. 4, pod naslovom Merhum muftija ć u kome je
iznio glavne momente Iz života l rada ovog zaslužnog muta. HadžI Mehmed !landiJI! se je tako·
der osvrnuo n3 književni nd ć II svome Knjitevnom radu č musli·
mana. Sanjevo, 1934., strana 76- 78.
9S
SUMMARY
THE LIFE AND WORKS OF ALI FEHMI EF. DJABICH
Ali Fehmi Djabich the muf ti of Mostar and afterwards professor of Arabic lite-
rature at the University of Istanbul , was one of the most educated men of his time in
Bosnia and I-i erlegovina. He was an expert in Arabic literature and two of his works
deal ing with this sU.bjec! were published. The first work shOuld have had t hree parts,
onl y part one has been published. The writer of elis work has given a review of A. F
Djabich' s life and literaty activity , and the translated review of the firsl work of lial is
efendi. an scholar from Istanbul.
96
E
ZEJNIL FAJ IC
"MALA HISTORIJA Đ U HERCEGOVINI"
(IZ BRACKOVICEVA AUTOGRAFA U GAZI HUSREV- BEGOVOJ BIBLIOTECI)
u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu na1azi se autografspisa na turskom
jeziku. "Ma1a historija đ u Hercegovini" autora Husein efendije ć ć
Spis se vodi pod red. brojem 1156.
Rukopis sadrži 68 stranic<l: koje je. autograf č č rukopib je 23 x 14.
Pismo je uglavnom ta1iq a ć riqa. Broj redaka na st.(anicama je od 14- 17.
Papir karirani, novi, povez ž Rukl?Pis č iz kolekcije M. E. ć
Rad je napisan 131 2/ 1895. godine. U nJemu su ukratko opisali. đ u Herce-
govini od vremena Ali- paše ć č ć (I / 1831) do okupacije Her-
cegovine od strane Austro- Ugarske.
Rukopis se sastoji od Predtovora, tri zasebna pogJavlja i Dodatka. U Predgovoru
autor kaže da se oslanjao na 'ono što đ državni službenik, sam znao ili od pouzda·
nih lica č U prvom poglavlju se govori o upra.vi Ali- paše ć II Hercego,
vi ni , u drugom o ulasku sultanove Ll Mostar za vrijeme Omer- paše Latasa, a u
ć o okupaciji Hercegovine od st rane austrijske vojske.
U Dodatku č Ć govori. o unutrašnjem stanju u,Hercegovini , žandamleriji,
č uprave desetinom, č ć vergije i drugih dadžbina, šeriatskim su-
cima, č kulturnim spomenicima, vakufuna sandžaka-, carini, postupku aga
prema č ć trgovini i poštama.
I pored ć djelo ima vrijednost, prije svega zato ho č .:.d č i
suvremenika, a osim toga đ u kršnoj i krvavoj Hercegovini , i pored izvjesnih
grešaka č u dat iranju, a i nekim đ i dosta subjektivnog shvatanj a, opi-
suje č vjerno. ustvari, onako kako su ih on i njegova okoli na doživljav"ali. Da ko-
jim č nije bio službenik državne administracije, sigurno bismo do-
bili objektivnij u sliku, č admlfllSf,r3tivne uprave. Ali i pored toga 011 je nastojao
da izbjegne pretjerano komplimentiranje vlastima i njenim nosiocima za sagledavanje
uu.utrašnjeg š č i kulturnog stanja'u HercegoviIti.
7 _ Anali
97
I
\
o piscu nema dovoljno podataka. Zna se da je rodom iz Trebinja i da je za vrije-
me turske vladavine bio nekakav č od 1274- 1294/ 1857- 1877- 8. godine. Kas-
nije je živio u Mos taru gdje je i napisao ovo djelo.
Hajrudin ć pisao je o ovom rukopisu li Glasniku Vrhovnog islamskog
starješinstva u SFRJ , br. 4- 6/ 1954, a parcijalni prijevod je u slobodnoj interpretaciji
M. ž ć
Iz tog č ć rukopisa ovdje donosimo prijevod Prvog poglavlja i Dodatka,
jer su ova dva dijela, č sc, najvažnija.
PRVI DIO
UPRAVA ALI - PASE RI ZVANBEGOVtCA- STOCEVI CA U HERCEGOVt NI
"flercegovatkim sandiakom. prije njegova bivfeg muresamfa Alipafe Rizvallbego-
ć Ć mie se upravljalo kao sandiakom. Svakim kadilukom upravljalo se pre-
ko jednog mUleselimo - ć ć Svaki od njih bio je samostalall u upravi.
Samo bi se II vanrednoj situaciji mllteselimi ć v.aliji u Travniku, koj; im je bio
Iwdletall. DJizju i prihode dumroka, gdje su olli pos!ojali. slali Sll u TravI/ik. ć lih
muselima bila je u đ borbi zbog granica ili zbog dmgih stvari. lj 10
vrijeme spomenUli Ali- pafa bio je muselim stolatkog kadiluka. pod imenom Ali- aga.
Bio je iskreni pn'vrlenik !Urske dr!ave. lj dr!avnim ralOvima. koji su se đ za vri-
jeme sullana Mahmuda Pravednoga. pokazao je jUllaJtvo i viteftvo, zbog tega mu je
podarelI rang pate i hercegovotki ntutesarijluk Ila samostaIllu upravu. č se da ni
1244/ 1828. godine. kada je Husein- kapetan ć zbog ukidanja č i za-
đ nizama, listao protiv sullana Mahmllda i razvio bajrak neposlufnos ti ; kada Sll
se svi slanovnici BosIle i ć Hercegovine pojavili za njim i lIeko vrijeme srljali u do-
lini nepos/ufnosti. spomenuti Ali- pafa nije napustio sJu!enje drtavi. 011 je. ć Ila·
Cino kako da iskate svoju iskreIIasI u siutbi, pokazao bosallSkom valij; Morali
Ali Namik- pafi, koji je bio u Travniku. u vrijeme kada je ovaj bio prisiljen da bjeli iz
Bosne i kada nije mogao da se vrati putem kojim je dofao. nego preko LivIla, DuvIla i
Ljubllfkog ode u SIoIac. izvanredne č i goslOprimslvo kako je i zaslu! iJ!ao i zdra-
vog i POlPUIIO opskrbljell og otpremio do Dubrovot ke luke. Kada je sligao LI Sfambol ,
predotio je caro aVli uslugu i iskrenosI Ali- agil/U. flo bi uzr.()kom uzvifell e carske Ilaklo-
llOSt; prema njemu ".
"Kada se Ali- Pafa ć povratio iz Stambola u Hercegovinu, uzeo je za
sjedif Ie svoje uprave Mostar i uredio administraciju. Muselime kadiluka ostavio Ila
svojim mj.eslima. a dohotke koje su stoillo slali bosalIskom valiji odredio je za svoju bIo·
gojnu. Koliko je od toga slao drtavlJoj blagajIIi. Ile zlla se ':
"AJi- pafa Ile samo da je bio pobotan i imao visoke moralIle osobilIe. lI ego je i u
upravIlim poslovima bio sposobou č Kako je tada bio odlikovali č ć vezira. za
vrijeme lIjegove uprave od 124 7/ 1831. do dolaska u BOSIIII serdar Omer- pafe 1265/
1848- 9. godine. u Hercegovini je vladao red i mir. Iako se stQllovmJlvo lIahije Grahova.
koje je pripadalo rrebilljskom kadilliku II spomenutoj livi, a koja uohija je bila Ilas tallje-
98
l
"
na ć ć stanovnis[Vom. nekoliko puta IIZ ć Cmogoraca odmela·
l o. Ali-nasa bi bno preko muselima kadiluka sakupio ć junake i sam !itllO
krenuo Ila Grahova. Svaki pUl bi Crllogorce porazio. a odmemike kaU/io i doveo u red.
I SIO lako t im je č za pogibiju ć muselima č kadiluka. koji
je bio otiiao u IIahij u DrobI/jake da sakup/ja dtizju. gdje se ulogorio i (ll ubijen od SIra·
ne Cmogoraca. koji su dosli Ila pozi v stanovnika spomemae nahije. odmah je uputio
svoga sina Rizvan- pafu sa ljudima iz svoje sllite i izvjeSI/im brojem bali bozuka Ill/ahiill
Drobnjake i ovai je potpuno ulli!tio odmelllike koii su bili umiielani u ubojstvO Smai/-
age".
"Za vriieme Ali- paline uprave niie uzimana desetina. Jedino je kao naknada za
desetinu timomicima daval a lIeIlO vrlo malo, pod imenom ć na zemliu, koji ie ob·
č u novcu ć S'o se č č stol/ovlliftva od IIjih je uzimalla
dtizia no svaku l1Iulku glavu osim na djecu. starce i nesposobne za rad 1/ iZIlOSU od lri -
ć cVal Icika i nelro malo poreza /la svako domaCins/Vo. S'o se ć prihoda carine.
olli su predstavljali č prihod."
"Ali- pafa je veoma /tjepim postupcima ć ć stanovll i!tvo, a poseb·
no katolike. podol/ike lIzvilel/e drtove. upotreblial'ao II ratovima pod svojom koman-
dom. Cak je stanOVI/ike "ajIIje Zupci. utrebiniskom kadi/u ku. koja je nastalljena llriI·
Canskim slanovniflVom, uspio zavaditi sa Cmogorcima, po je one koji bi posiekli i do-
li/jeli (Iekog Cmogorca. u sukobima koji su se medu lljima đ đ
dtizje i daril!ao ih nagradama",
"Kada je Ali- pasa uzeo Moslar za siediite svoie uprave. podigao je dvore poput
carskih i uredio č no evropski ć u Ijetovaliltu BUlli. dva sola od MosIara, gdie
se sastaje Nerel}.'a i blagajska rijeka. Svake godine u ć odl azio bi sa svojom poro-
dicom i iednim dijelom svoje svi/e i č ljeto lamo boravio. Medlllim, upravne posl o-
ve III/e ispul tao iz vida. Nastojao je da salll praIIdu provodi. Du je bio prol'edall , svjedo-
č dogadaj. koji ovdje donosimo ':
č se sasvim pouzdano ć Jednom pn'l ikom AIi- pasin kavaz- bala
I brahim-aga. poZIIaI po svojoj drskosli. ć Ila obali nieke Liltice. u "ahiji koja se
zove Blato, č sato daleko od Mol lara, ugl eda koko ledan ć liO kaliju prelozi
preko vode i doviknu mu: Hei, ć sjali! Ovai ć je II Olezao da siale
ali kado vidje da kavaz - bafa prelila njemu puskll koju je drtao /I ruci, odmah
ć s konja u vodu. Zatim kavaz-bosa č Jali. ć I tako se ovo ponovilo Iri
pula. Na kraju ć se llekako spasio i otilao. Sutradan dosao jc kod sl'oga age u
Mostar i isprh! ao /II II šta se dogodi/o. Njegov ago odmah dOl/ese puskll. dade je kmetu i
Ilpozori ga da. ako se č ovakov /Iasi/an posfIlpak polIovi, odgovori l om puskom.
Prosio godina- dvije. a spomenuti ć ć sjedafe Ila oboli rijeke Li! tice drte-
ć pusku u ruci, kad kavaz- bala ć prelazi preko vode. ć mil č Sjali,
muslimanu! i uperi pusku prema njemu. Koda lO Ilid je odmah sjaie, Jafi
1>Ot/ol'o - i lako tri pilIO natjera kavaz- basu do siale IlIzjaJe kao ito se niemu ralllje
dogodilo. Sutradan kavaz - bafa se Ila ovo potuti Ali- pali. Poslat j e iedall l'Oill ik do pred
vede spomenulOg ć ć se bio iako up/aiio i ode prvo svome agi lIMuSlar,
pa mu č I ta se desil o. Aga 11111 ć Ne boi se. IIego UZllli pulkll i zajedIlo ć
ć Ali- pali. Oli$/j su Ila BUIIII. Potro je bio ć period IjelO. Ali- pasa je Ila obali
rijeke II hladu vrba poslovio divan. Stranke su ulazile po redu. Kada je do!ao red Ila spo·
99
i I
menu log hriJianina. uJao je zajedno sa kavaz-baJom. Kavaz -bafa podnese prijavu pro·
liv hriJianiflll. Ali- pafa se okrenu optutenom i ovaj prizna Ita se dogodilo. Ali kada
napomenu da je ro osvela za ;Slo lakvo djelo koje je kavaz - bafa njemu, Ali-pafa
IlO to ć A/erim. dulo, lijepo si uradio! Odobri mu to i nagradi ga poklo-
. "
'JIma .
"Prita se isto rako kako je jednog ljeta u fIllIliji Dubrave gdje se nalazio AIi- paJin
pao jak grad i obio; uniIrio rve usjeve. Neki Leko, iz spomenute nehije.
do:Oo kod Ali- paJe koji ga upita da li je grad of tetio ili nije njegov ti/luk. na Ito mu on
Nije, gospodine. Cudo Bot je. sve usjeve komfijo uz vaJ č grad je obio i
uniftio. a "'alem tifluku Ilije nimalo naudio. Ali-paJo č Tako je lO. moj dragi. ja da-
jem potpun; zekat fill moju imovinu pa Bog sigurno moj imelak. A kad Leko đ
od Ali- pole. č Ali- pafinim slugama: lako sam rekao da mu grad nije obio č
Ile bi li dobio bakljI. Ile dade mi ga, a bogami je grad č njegove sve usjeve. Slu-
ge prelzesofe Ali- pafi Ita je Leko rekao. Ali-pafa pOliO vo pozove Leku i kada ga upita
Jta se desilo. Leko odgovori: Gospodom. nemam para, po sam slagao da grad nije obio
tvoje usjeve ne bi li dobiO bokIiI od tebe. Na to se paladobro nasmjja i darova Leku II0 V-
cem"
"Ali- pafa je u upravnim pos/ovima live bio apsolutista, Ali ne samo da se č
no pridrtavao t!asllOg Jeriata. nego on sam sobom "'Je ni vodio poslove koji su se odno-
rili bilo IlO đ prava bilo na č prestupe. To je prepuf/ao odluci kadije i
/etvi".
"Osim tet/ske djece. Ali-pafa je imao t!et;ri sina. NajstafIii je bio NA FIZ-poJa
brigadni general, srednji RIZVAN- pafa i RUSTEM- beg i đ MEHMED ALI-
pafa, sada divizijski generaJ':
"Kako je serdar Omer- pajo koji je bio đ J 265/ 1848-49. godine da uredi
Bosnu, odnOSilO da zavede re/orme, dofoo sa jednim dl/elom carske vojske II Sarajevo,
Ali- paJo mu je poslao svoga sina Rizvan-poJu da mu izrazi dobrodojlicu. Ali, Omer:'
pafa je ć bio oliIDo da sredi prilike II Krajini. pa se Rizvan- paJo bez odobrenja vrali
ocu u Mostar. Poftose muslimansko stallovništvo Mostara pobunilo protiv akcija Omer-
paše, Ali- paIa je sa svojom porodicom i svirom ol;Jao u stolatku đ i tu se ZalVO-
n·o. Islo tako njegov sin Rustem-beg sa jedn;m dijelom njegove svite zatvorio se II AIi-
pal inim konacima koji su se IIO/azi!i II Mostom. Kada je sve Slallovništvo č
sondf aka bi/o pozvato od strane mostarskih ustanika na jedi1/Stvo, trebinjski muselim,
Alipalin protivnik Hasan- beg je 10 iskoristio, pa je sa 20-30 trebinjski" prvaka.preko
Gacka i orifao pravo Omer- paši. U 10 vrijeme, bosanski valija /Jajnldin- paša sa
svojom svitom i jednom brigadom carske vojske iskrcao se u luci Sutorini odakle je do-
foo u kasabu Trebinje. Kada je krenuo preko Stoca; Duvna II TravIlik, Ali- pafa
je iz ć s njim pos/oo svoga silJa Nazif-palu kao pratnju. Ali- pafa je tekao u sto-
/aUoi đ da carska vojska đ u Mostar. a njegov kavaZ- baša. ra"ije spomenuti
Ibrahim- aga, stao je IlO t!elo pobwrjenika i. da bi č dolazak carske vojske II Mos-
lar. olilao je umjeslo Rapce (ili č ć koje je Ila putu dva sata Ila ovu stranu od
Konjica, Tu se utvrdio, a da bi pribavio pojat!anje. on je poIajno otifao II č
Kada je pukovnik Skender-beg sa jed"im odjelom carske vojske stigao do spome;rutog
mjesta Ropci ć zamemu!a se borba u kojoj se lIstanici lIisu mogJi oduprijeri
carskoj vojsci BiJi Sll porale,!; l fOsIJera"i. a Ske"der- beKije pobjedonosno ulao II Mos-
100
tar. Dan- dva poslije toga i Omer-pafa je došao. Pa iako je Ali- pala odmah krenuo jz
Stoca i dolao Omer-pali. bio je zajedno sa svojom porodicom smjelten u jednu ć
kao zatvorenik. Kad se nakon dva- tri dalla Omer- pala vratao u Saiajevo; sa sobom je
poveo Ali- paju i cijelu njegovu porodicu. Neki od zarobljenika u borbi u Rapcima. a
koji su dizali i podstrekavali IlO ustanak, ć su u vojsku. a neki su okovani i luzo
zatvorenici poslati u Travnik. KQtJa je Omer-pafa krenuo jz Sarajeva prema Banjoj Lu-
ci. s njim se nalazio i pritvoren; Ali-pafa. Jedne ć u latoru u kome je spavao Ali-
pola, navodno je slutajno opalila pulka njegova tu vara iolovllo zmo pogodivIi AIi -
polu ć kraj njegovu tivatu. Bog mu se smilovao!"
DODATAK
CIVILNA UPRAVA U HERCEGOVINI
"PoIto je u pn/om dijelu ove nofe Male istorije ukratko objafnjeno A Ii -paSmu
uprava. ,la ovom mjestu se ć ponavljati. U lIOstavku ć se objasniti samO alla fto se
odnosi Ila dnlgi dio knjige i kako je trajalo do okupacije ".
"U MmtalU koji ic bio siedifte lil'e nalazio se mutesarrifsa odredenim rangom.pos
tavlien uzvife"i", lermanom od strane dTlave i ć koje je bilo u "iegovoi nadlel-
nosti. sastavljello od viriinih t lanova; muftije, kadiie. upravnika za finamiie. upravnika
za korespodenciju i od pet-fest izbomih č uglcdnih muslimana inemuslimalla
pokraiine. Ovo ć sastaialo se dva puta sedmit na u specija/noj kancelariji uprave i
raspravlialo o upravIlim poslovima koii su se odnosili Ila O svoiim odlukafIIQ oba-
vieftavalo ie mazbatom sjedilte ejaleta u vriieme kada je Hercegovina bila vezana za
BoSllu. a u vrijeme kada nije bila vezana za BOSIlu i kada ie bila samostalna izravno veli-
kom veziru (Porti). Isto tako. u kozama postojalo je ć sastavijello od mudira. koji
je bujruldijom t1Iwesarrifa i od pet-fest č uglednih i cijenienih musli-
mona i nemuslimana. Uniemu ie sjedio takoder 'laib kaze. Oni su se lakoder sastajali u
mudirovoj kancelariii u prostorijama uprave. Raspravljali su ° poslovima koji se odnose
IlO upravu kaze i ° stvar;nlO za koje je bilo potrebno obavieštavali su mutesarrifa,
maz batom. Medutim. ako bi se pojavila kakva z natajna stvar i ll11tfeSarriji u iiI/alila i
mudiri u kazama imali su pravo da vanredno sazovu svoja ć Medu hcrcf!govatkim
kazama jedino ic kaza Trebinie 1276/ 1859- 60. godine. zbog svog posebnog polotaja,
formiralla kao kajmekamluk. za llienog kaimekama odredivana je litt/ost izmedu drlav-
nill slulbe"ika carskim fermanom i jedan sekretar sa dovolinom ć i " 0 tai đ
je njome upravlialla do formirania vilajeta':
"Kasnije. odno$lIo 1281/ 1864- 5. godine. kada je formirali vilajet, hercegovatki
sal/dIak pripoien je bosanskom vi/ajetu. Za mutasarrifa je opel uzvišenim fermanom od-
redivan iedan muresarri/. koo; od strune tejhul- islama (mešiha/) jedaJI kodija sa ć
u iznosu od 3.000 grofa mjesetno; od strane Minisuustva fil/ansiia postavi jeli je uprav-
lIik za finansiie sa ć od 3.000 grofa; od $Irane min;slarsfl,'a unulralniih poslova.
postavlielJ je jedan sekretar sa ć od 2.500 grola. POSlOjala je jedl!C! č pod na-
zivom Upravno ć pod predsiedniJtvom mutesamfa. a sastojalo se od slarnih t ianova.
lIaiba. muftije. mitropolita. biskupa. upravnika za [inalISije i sekretara. te "ail/ife tetiri
101
č izmedu uglednih i utjecajnih muslimana i nemuslimana pokrajine izabrana ć
fl am. kao i jedflag ć sekre/ara_ Za đ i č pos-
lova postOjalo je ć pod nozivom Apelaciom' sud ( Temjizi Iwkuk) pod preds/avl/i/ t-
vom suca, o sastojalo se od jednog slutbenika za č preslIIpc. koji je imao ć
1.500 groša, te od č č muslimana i llemuslimana izabrana ć s/allovlli/ t-
va i uz ć /e od dvojice pisara. Ovo ć sas/ajato se svakog dalla osim petka i
nedjelje II posebnoj prostoriji uprave i raspravljalo je o povjerenim stvarima. IS10 lako
postojala je Finansijska uprava suprollnikom /inansija, o sastojala se od č pla-
ć slutbenika (efendija). Isti takav ured postojao je i uz sekretara. Ova dva ureda
vodila su finansijske i administrativne poslove live. Za vodenje zemoljskilz poslov,a po-
stojao je upravIlik katastra, poSlovijen od strane cell/ra/nog driavnog katastra i s njim
jedan pisar. Za statistiku postojao je jedan upravnik ("az ir) i jedan č Za ubira-
nje drlavllih pn"hodo postojao je glavni talisi/dar i ć obit,lio č prihoda.
Isto tako postojala su dvojica- trojica impektora, koji Su mkovodili poslovima zdrQllst-
I'a i "igli·elle. Za upravljanje komunalnim poslovima postojalo je ć za komU/ialne
poslove sastOJIljeflo od predsjed/Tika. koji je bio ugledni gradanilI i pod njego Ilom upra-
vom č č Postojao je jedan č s ć od 1. 500 grola. U kozama
je đ postojalo ć sastavljeno od kajmekama, koji je postavljan od strane vitoje-
ta umjesto ranijeg mIldira, kao IIprallnik cil!illlih poslova i ć izabrano od s{rane na-
roda, koje je bilo ulljegolloj /ladleinosti. ć je imalo ć sekretara, kao i prvo-
stepeni đ sud. sastavi jeli od kadije kao predsjednika i č Ila izabranih od
strane llaroda i jednog pisara. Za driolIne pn"hode postojao je upravnik prihoda. po je-
dali blagajnik i po dvojica-trojica č prihoda. jedan ' jl/spek/or, jeda/! koloSIar-
ski slutbenik i jedan č đ dvije- tri godine kasnije iz đ
ukinule su slutbe tahsi/dara i muletišo".
2. ANDARMERIJA
"U cenuu live. a u nadlelllosti mlItesarriJa postojao je jedan oficir u Ć majora,
kao konwndallt zadulen za javni red i pod njegallam komandom oko stotinu ć
tandara-konjanika i pje!aka. 1s/0 tako u kozama se nalazio po jedan č i II Z lijega ta-
koder dvadeset - trideset vojnika- konjanika i pjeIaka. KOl/janicilila je ć iznosila
150 grofa i č i Sijeno za svakog konja. a ć pje!aka iznosila je osamdeset grola.
Svima njima posebno je bilo đ dnevno po jedna oka hljeba. đ kako su
ć i ondje kIIpovali iz svoga diepa, nisu bili uniformirani. Obrazovanjem ialKlar-
menJe 1276/ I 859- 60. godine u sjediliu live, a ulIadIel nosti mutesamfa bio je major
bataljona i pisar i za CIJeli salIdtak osam č za svaku č po jedan kapelan, ć
nik, podlIQrednik i koliko je polrebno č polIjerenika balaljalla, kaplara i č
vojhiJro (talldarma). Ukrotko. popisan je iformirart jedan balaljalI. od njih je. koliko je
bilo potr..cbno. izdvajano za svaku kaznu. konjanika j i bili su u floti/efnOSti
kajmekama kaze. ć i oruije i sve potrebe podmirivalle sllod strane driave.
Njihovi dnevIIi tro/kovi i ć bile su regulirane č u jednakim ratama. Ukratko,
bataljalI ove tandannerije đ je u obliku regu[ame vojske. Preko "jill se Ilastojalo
odrtavati jovlli red i mir u livi. Ali. ipdk. Ilakon nekoJiko godina olli Su đ da.
navodilO, kvare red".
102
I
,
I
NAei N UPRAVE DESETINOM
"Rail/Je je. prilikom davalIjo desetine zainteresiranim. vrfena javna dralba u po-
č marto mjeseca. koji je smatrali č finansijske godine. No poziv mutesar-
rifa iz svake kaze do!li bi zainteresiralli zakupci zajedno s upravnikom koze u sjedi/le
live. Tu je II prostorijama uprave. uz poziv telola, obovljana javno dralba. Na kome god
bi ostalo cijena. bilo 1IalllJa ili selo ili desetina cijele luzu. njemu bi bila davana odluka
o lOme. U njoj je zaillleresuanom đ rara ,. uslov da do kraja godine ispIlili
(uvni) nagodbu IIZ č jamstvo. Njemu je đ dal'an slutben; akt o tome. Komi·
je. II godinama koda mje bilo pobuna. mutesarrifi su u đ vnj'eme č ifJi u
/wze. da bi davali deset;flu u zakup. Deselinu nahija ili selo oni bi davali zaillleresira·
lIim. đ uz jamstvo. za naknadu koja je bila č Desetina za koju se nije do·
bUa "oiena naknado. oSlovijena je u driavnoj Od Strane ć odredili bi se
povjerljivi slutbenici uz jamstvo i oni bl od poljoprivrednika uzimali IInalllri. pn'hode
kao f to su: pfenica. č rat. filj. kllkllruz i ..... č J. Ovi prihodi slovijeni su i
unofeni II ambare, koje je driava napravila u svakoj naIIlJi specijalIlo za ove prihode.
Vlasti su veoma mllogo č da se poljoprivrednicima č nasilje ; nepravda prili·
kom zakupa deselille. ali ipak neki su se mnogo obogatili ovim zakupom, a IIeki su zbog
togo prelrpjeli gubitke i ostali praz nil' faka ':
NACIN NAPLACJVANJA VERCJJE (OPCEG POREZA) I DRUGIH OAolBINA
" Vergijo kao dr[avni porez č je bio sedam-osam grofa po ć
U nekim kaznama bio je manji l1i ć od toga. Vef'Kija koja se odnosila Ila ć
svakog sela ili mahale rozrezivana je medu stanovnil tvom zavisno od imoVlllJg stanja.
ć je od vlasnika postepelJo (Ila rate) preko muhtara i predavana u blagajnu
kaze. Kako bi ponekad pilanje ovog ubiranja vergije bilo nemarno đ kod mno-
gih ljudi bi se vergija nakupila za nekoliko godina .. O,!a dugova bi bila prenqfena
iz godine u godinu u knjigama blogojne kaze. po bi na kraju ovi dui nici imali velikih po-
ć da plure svoje zaostale dugove. Svora koja se uzimala od nemuslimana č
se zvala dtizja. o kost/ije je promijenjena u vojnicu. l ona je, lakoder, preko muhtara IIbi-
ra,1O ,. predavalla II blagajnu kaze. Medutim, koko je dmge godine, nakoll formiranja
vilajela u BoStli, č popis imovine u Mostar je do!la jed/lO popisna komisija. koja
je iZl/nila popis kaza: Mostara, Stoco. Nevesinja j Konjica. U ovim kozama umjesto Sla·
rog poreza se ć porez "a pn·hode".
SERIA TSKI SUCI LIVE
"U svakoj /wz; llO/azio se po jedan fenauki sudija koji je Imenovan ukazom
fejhul- islama. Do formiranja vilajeta o,,; su tivjeli od taksa koje Ju. uzimali za gradan-
ske parnice koje su vodil; ,. od ostavinskih rasprava koje su vodili. Od fonnirallja vilajeta
suci su uzimon; u sluibu uz ć ć Kako je taksa za administrativne trof-
kove i taksa za ostavinske rasprave, kola je uzimana na osnovu zako(la o đ tra-
103
danskih pamica i ostavinske rasprave. pripadala drlavi. ovu vntu prihoda od stranki su
uzimali sekretar Okrotnog đ II /iv; kao i pisari đ suda u kazama. Oni su
zajedno s drogim prihodima đ sudova svakog mjeseca bili đ od strane
sudskog ć i prema ustanovljenom defrem predavani u blagajnu ",
UCENJACI
se kako su prije 65-70 godina ć u Hercegovin; bili veoma molo·
brojni. U Stocu je bio ć Mustafa Hilmi efendija. Kako je prvo otilao u Stamboi,
i stekao obrazovanje. vratio se u svoju domovinu. StigavIi na kraju u ostar bio je
đ na mufHjsku dutllost. Nakoll fto se posvetio tireIIju nauke ,.
drogU" i kad je postao muftija. oko njega se okupljalo mllogo fto jz Mostara
Ito iz ostalO, kazo. ć lijega i njegovo predavanja izaflo je mnogo spOSObnih
ko. Kada je spomenUli muf ti- efendija umro 126111846- 7. godine. na njegovo mjesto
bio je odredelI ć MlIStafa- beg ef end;. koji se odlikovao vife od svjh. Potro se i ovaj
đ bavjo podu ć drng;h. otilao ic u Hidtaz do obavi dutl/ost hadta j tamo
preselio u ć svijet. - Bog mu se smilovao!"
"U Treb;IIju je bio ć hadti 1/osall efendija. Obrazovanje je. takoder. stekao
u Stambolu i vratio se u rodno mjesto Trebinje j tamo je jedno vrijeme ć da l iri
nauku. Tu je bio postavljen na mufljjsku dublOSI. S obzirom da je llakon nekoliko godi·
na preIao u kadijsku slutbu. LJ posljedllj;m danima AIi- pa$ine uprave bio je postavljen
za mostarskog kadiju. a kadu je dolao Omer-pati u Bosnu, bosallSki valija Hajrndin ·
pala dolav!; u Moslar. spomenutog efendiju pozvao je sebi i ukorio ga. On je pao u stroh
i dobio slom !ivaca. U tom stanju vrativ!; se u Trebinje. potpuno se povukao u sebe.
Jako je nakon dvije-Iri godine dotao sebi. do kraja tivola ostao je ć u svojoj
ć
"Prita se da je. prije nego flo se spomelluti vratio iz Stambola u Trebinje, u Treb;·
nju zovludalo neznanje medu slanovl/iltvom. Osim drngih zabranjenih stvari, v;·
,/iZ doseglo je do stepena dozvoljenog; u Ila pijaCi. poSlalo je javilo.
Pravili su pijanke; zbog zla pijallStva medulljima "is/l manjkale ć i ubojstva. Koda je
spomenuti dolao. odmah je svijet buditi propovijedima i savjetima i ć na.
pravi put. Bog mu se smi/ollao!"
"Dolje opisana ć mada je se ja ne ć pa malda nije podesno da se ovdje
uvnti, po ollom provi/u kad spomeneI jedno. moral i dnIgo. ipak je
ć se da je spafnenuri hodU Hasan efendija ć ć ć POUlat;
Laz Hasan efendija. koji je bio njegov u Stom bolu. ć bi plakao. To su gledali
,,,'egov; ć ; kadq su ga upitali zbog ć ć je: kada je Oil bio mlad,
so svojih 16-17 godilla. krenuo je sam u Stambol da se obrazuje. Na svom putovanju
bio je goSI kod nekog popa u jednom selu. Nakon ć ulavIi u jednu proznu sobu
koju je pop za njega pripremio. uzeo je abdest i poslije obav/jenog aklam- "amazafve·
ć molitve), uzeo je Kuran. ko;; je sa sobom 1I0S;0 i č da ub u KuhI"". Pop.
ć kute. slulao je Kurana spomenutog efendije iza sobnih I'ralo i
Kurana djelovulo je Ila njegovu dulu i njegovo se srce ispIInilo ć prave vjere. pa
104
je insistirao da mu otvori vrata. Ali, s obzirom Ila 10, da je, kada je spomenuti efendija
ulazio u tu sobu, pop ga upozorio. zbog ć nesigurnosti u tom mjestu. da ć
vrata i da ih nikome ne otvara, on se kolebao da Otvori. đ kada je pop objasniO
da ć da postane musliman i rekao do teli ć unutra kako bi go Oil uveo u vjeru. Oil
je otvorio vrata i popa uveo u vjenl. Obojica su zajedno poslije ć ć izofli i
k retIUli IUJ put. Koda su u zom stigli do jedne vode. tu je Ila jednoj lil'odi bilo dm! tvo
.rve u odorama uleme. Vidjevl; da se pripremaju do klanjaju i njih dvojica uzele abdest
i umijelaie se u spomenuto dmttvo. Svaki od njihjedall drugog su uzimali za ruke
/Urali da bude imam, a kako se svaki sustezao. na kroju su spomenutog popa proturili za
imama i ć molitvu. Koda su pali na sedtdu i kada je ovoj podigao glavu sa sedtde,
ispred "jegovih se ć ju izgubilo i spomenuto dn.tltvo i pop. VidjevIi da je sam ostao.
izbezIImio se. Tako je talostall uigao u Stambo/ gdje je studirao. Kad god bi mu palo flO
um da je spomenuto dtuftvo bilo dobri ljudi i da je i on propuS/io priliku onda kada su
ga nudili da bude imam. a 011 se Sustegao tad ć odgovorio je ".
"Spomenuti je ć flauke u Stambo/u sa oitroumnim utenicima koje je proizveo
ć muf ti- efendija. Pod kraj Ali- pat ille uprave II Mostar se vratio Kajtaz Arif efen-
dija izapoteo drlat; predavanja. Kasnije su se iz Stambola sa srudija vratili: M.ustafa
Sidkl Karabeg. Kreso Salih. Humo Omer. Temim Salih i ć Fevzi efendija, pa je
najsposobmji izmedu tljill spomenuti Mustafa Sidki efendij'a /Xlstav/jetl za mostarskog
muf tl/u. On je takoder ć da liri IIauku i drt; predavanja. Otli koji su vife od svih
ć usluga za napredak zIIanosti mnogi su sposobni ć obrazovatli kod ć
Ijo rukJije. kojo je otvorena u Mostaru 1275/ 1858- 9. godine. Ismail efendije. a kasnije
ć Omer efendije. od kojih su neki svoje znanje u$Ovltavali i dobivali diplome
kod Mustafa Sidki- efendlje ili kod Arif- efendije, a jedna grupo II Slambolu i Otl; pred-
slovljaju danoJnju našu u/emu':
ć Salih efendija koji je bio utenik umrlog ć mufti- efendl/e, a
nalaz io se u Trebjnju. takoder je drtao predavanja. On je u lefsir unosio novoIanje. a
imao je i ć talelIta. Cak je spjevao jednu kasidu sa kronogromom o ratu koji
se desio iz medu Turske i Rusije 1271/ 1854- 5. godine. tiji je potetak (Gazi Abdul-
Mecid hakani- TaMe calisi Suleyman sanO, a /I kojoj ima i stih ( Tabli ievket Ć etti
101110110 Ć Ru5iya korklldan oIup merhum). Spomenuti takoder ima i drugih kasida
Ila penijskom i turskom jeziku. o kojih se ja sada Ile ć kao i veoma laganu i koris-
liU brolllru o tetvorokutlma. Umro ie 1282/ 1865-(i godine. - Bog mu se smilovao!"
"SlO se tite mostarskog muftije spomenutog Karabega MIlstofa Sidki efendije bio
je ć vrijedan, pametan i veUki ,ovomik. Oiim ""uke i predavalIjo 011 je pomagao
mUlesorrifima II rjetavanju ć stvari u liv;. kao i oll ima koji su bili nesposobni.
Njegovo Z1/allje đ jedall op!iran komelllar. koji je IUJpisao tla djelo "MIR jj T ':
Umro je ć - bio je ubijen. kako je llopisano Ila kraju dmgog dijela nale Male
historije. - Bog mil se smilovao ':
' 1zmedu gore spomenute uleme Kreso Salih efendija je đ neko vrijeme
t irio znanost U Stocu':
se da su se muslimani. kada je u Mostani on'orella mek tebi mIdIjo, suste- .
zali i kolebali do falju djecu u ovu fkolu. a ako bi bili podslicaIIi i podstrekava"i od
strane vlast; IlO to. jol vile bi se opirali lome. Medutim. kad bi lI eki koji 511 bili svjesllij i
i na p%tajima SJ,'oju djecu slali u spomenuru Ikolu, to bi II izvjesno; mjeri podstaklO i
druge':
105
"Cudno je: ol>dje. a vjerovatno i na dnigim mjestima, uflo je bilo II da 110-
rod u odbacuje i ne teli kad god vlost uspostavi i osnuje tkolu koja treba da
sluii ć koristi, kao i dnlge ć korisne stvari i kad č podsticoti ljude na to':
KULTURNI SPOMENICI SANDŽAKA
"Za vrijeme Ali- pote u Hercegovini nije bilo nikakvih drtavnih zgrada osim tvr-
đ Sto se tiCe puteva, oni su bili neuredIli i Ila ć mjesta gotovo neprohodni. Cak
u ro vrijeme iz bogzna kakvih razloga nisu preduute nikakve mjere da se popravi put
koji je vodio prema Dubrovniku, preko koga se obavljalo mlIogo prometa i Ila kome se
nalazilo carinamica_ ć je bio u takvom stanju da se nije moglo ni na konju ć
Kasnu-e, odnoSIlO kako je obja§njeno u drogom dijelu nate Male historije, kada je fonn;-
ran vilajet. zbog toga tto su svi stanovnici - mutkarc; osim djece, bolesm11 staraca i dro-
gih bili obavezni da hesplamo rade teSl dana na izgradnji puteva, /I svakom kraju live je
č izgradnja puteva_ Spomenuri pur prema luci bio je napravljen kao savrtena cesta.
Uz zauzimanje kojmekama,kaze đ Ali- bega.a kasnije i đ Salih-
pate, đ je ć izgradnja jednog kamellog mosta IlO rijeci Treb;fnj;ci.
"Potto se ukazalo u drugom dijelu nate Male historije, II mjestima koj;111O je pOt -
rebno zattita live, od strane driave su đ kule i kasame, a u Mosturo je đ
'lO jed,1O vojna kasanIO j nekoliko kula u mjestu Skakala za 1I0jnu municiju Ila ć
kom pUlU u bUzini Jablanice jedan teljezn; most, II MostonI jedall mekteb-i rutdija i je-
dan zatvor. takoder. Osim ovih gotovo do m/e bilo drtovnih đ to.
ć da je Mostar bio sreditte live i č mjesto ovdje je stal/ovnu/vo
pravilo "lOgaze, a neki ć trgolIci ć na evropski č U dnlgim krajevima
live, po kasobama bilo je veoma malo izgradnje. Cak ć trebinjske đ drugih
đ bile su trofne i u rufevnom stanju" u ć Iljih m/e bilo ć stanovat;"·.
VAKUF! SANDŽAKA
Za vrijeme AIi- pafe nmtevelije su raspolagale prihodima vakuf a dtamija i mesdti-
da koji su od ranije ostoJi, a alle dtamije koje nisu imale prihoda potpomagali su dobro-
tvori. Ali- pafa je sagradiO u S/ocu jednu dtall/iju. na BUlli jednu dtamiju i u Mostaru
jednu teki ju. Za "jihollo izdrtalla"je odredio je jedan dio prihoda od zgrada i drugih
prihoda koje je ullakufio kao ellladijjet vakuf u Stocu i MostanI ':
''Posllie Ali- paJe do okupacije ć jav"im vakufima upravljalo se na opi-
sa"i natill Osim mahalskih dtamija koje se nalaze u Mostaru postoji jof sedamnaest
dtamija. Prihodi su bili toliki da su ć njih mogli izdrtavati trofkove opralIke i pla-
talije vakuf skill slu fbenika. Samo kod đ Cejvan- begove i HodU Bali
diarnije Ilokufski prihodi hili su ć od rashoda. Ipak. mutcvelije su se trudile ojatallju
vakuf a i ć vakufskih prihoda Ilad rashodin"" Kado je ć o dtamijalna koje se
nalaze u kasobama i selima. ć IIjih nije imala vakufa. za njihovo ;zdrtavanje nasto-
jalo se da ih izdrtallaju dobrotvori, koko je gore spomenuto ':
106
.
CARINE U HERCEGOVINI
"Za vrijeme Ali- poJe, giovIla, ć ijedina carinarnicu bila je olia kojo se llalazi Ila
giovIlom putu prema Dubrovniku. jer je Dubrol'nik u to vrijeme bio zu ove krojeve jedi-
ni izvor trgovine. Polto je to bilo mjesto za prodaju slOke, koja se ;zvozila iz titove Her-
cegovine i ć krajeva Bosne, pa tak ,- iz Srbije, Oil je bio mjesto i za kUPOI'illu trgo-
č robe. Zbog toga je ovaj put donosio mlloge pos/ove i II vezi s lim mnogo cadn·
skih prihoda Carini. U ostalim krajevima /ive uzimao se takoder iZI'leSlan broj dodi bitla
pod imenom wIlItraftIje corine (kara gumrukJ i trine takse f. badt)."
"Poslije Ali- paJe spomenuti kara- dumruk i badt ukilluli su carskom naredbom.
KosIlIje je otvorena luka ć Trgol'atka roba iz polovine Hercegovine i jed-
1I0g dijela BosIle, uvoz i izvoz - sve je bilo okrenuto prema ovoj luci. U Gahcli je hilo
uzeto mjesto za carinu i od s/rane drtave podignuta je uredena carinamica. ć da je
ova carina stalno rasla, ona je, s obzirom na prihode, daleko prema!i/u cariml Corine ( 110
{vanici ili Su tori,,;). PoIro se nalazilo jot granitnill prelaza koja S/l pripadala ovim
dl'jema skelama, u njima je bio đ po jedan slutbenik da bi se ubirala carina. U
Mos/ani je formirana Uprava prihoda koja se sastojala od jednog- dvojice pisara i jed·
1I0g blagajnika pod lIpravom f1Iudi(a. Svi slulbellici carina i slut benici drugih Iest pore-
za, koji su uspostavljen'- u svakoj kazi, kao npr. porez na duhan. bili su u nodletnosti
ovih slutbenika".
POSTUPCI POSJEDNIKA PREMA ZAKUPCIMA
(CIFlUK- SAIIIBIJA I CIFCIJA)
"Za vrijeme A ii- paJe bio je vrlo lijep posIlIpak izmedu aga ,- ć Cak je ć
'10 aga smatrala č kao t lanove s))(}je porodice. Po islamskim propisima, iako se te-
Ile - tmlsJimanke kriiu, ofl tiftija se nisu krile. Kadgod su dolle ć age bi im iZl/ije-
le jelo. Kao 'lOhadu za silile poklone koje su č dOllosi/t!'svojim aguma, kao npr. '-
kiselo mlijeko, sir, kokoti i jaja, o od agine kute niima je davatla hrana, ć i drugo.
Ukratko, naknado Za njihove poklone bila je molda za tri- teliri Pil/O ć ( vrednija).
Cak ako ć osiromaJi i pojede dio koji pripada agi. pa i ne ispuni obavezu prema
agi, opet. kad tre.ba do se odrli u tivo tu, ć bi se agi za ć Ako se Č č pota-
li svome agi, koda vidi nedostojan postupak kod nekoga, pa č i kod đ agitlog
brata, njegovoga bi odmah pritekao II ć Premo tome, s obzirom tla to da je bio
dobar postupak izmedu č i ć rijetko Su se medu njima defal'ale
JXlmice rIO sudu, po tak se nisu nikako ni đ
"Poslije Ali-pole, iako se opet naSlovio stari postupak. ć nekih nahija diza·
li su bUllu ; ustanak protiv driave. ć da slllljihovi ustalIci samo zbog togo l/o
se nisll mogli sporazumjeti sa tij1l1k- sahibija"1O za svoja prQJIa. drtova je uspostavi/a
pr(1lJilo ugovora izmedu tij1uk-SlJhibija ,- č č ZbOg Mga ,- zbog dnl8ih stvori su se,
iako se na taj č stvorila neka vrsta nesigurnosti, medu njima; pojavljivale lutbe.
Te tut be tI;SU bile ć i opet su bile rijetke. Doskora .te pofrivao prelhodn; postupak
dviju SIralIo ".
107
, I
NACI N TRGOVINE U HERCEGOVINI DO OKUPACIJE
"Za vrijeme Ali-pafe trgov;fla u Hercegovini bila je sasvim ogranitefl o. !t/jesta u
koja su iIii trgovci rodi kupoprodaje bila su: Sarajevo u BoStI; i Dubrovnik u Do/mtJciji.
Meduti m. u Mostaru je bilo samo jedall - dva trgovco koji su i!li u Stambo/ i preko
Rume/ije donosili robu. Bilo je dosta trgovaca stokom i ta trgovina je bila najvi/e ratire-
lUJ. U Ifl!rcegovini, kao i .soda, izvoz se sastojao od neznatnog broja stoke l' vune. Hrane
Ilije bilo /I dovoljnoj mjeri, po.su sve potrep/tille. osim npr.: mesa. gro!da, duJulIIa, sije-
M i drva, dobav/jalle iz valUJ. Poslije Ali- paJe ovo se staIlje opet nasniv/ja. Ali kasnije.
mllogi trgovci ć iz Mostara i tri-tetiri trgovca iz Stoca i Trebinja takoder su pu -
tovali radi trgovine II Trst i Bet".
POSTE
"NakolI fto je 1275/1858-9. godine otvorena po/ta /I Mostaru, poteJa se otva-
rati po jedna pošta /I n'akom sjedif tu
SUMMARY
FROM BRACKOVIC'S AUTOGRAPH " LIlTLE HISTORY OF EVENTS"
IN GAZI HUSREV- BEY'S LIBRARY
The author gives the translation of selected fragmen ts from aforesaid manu-
script, writen in 1313 ( 1895) by one representat ive of the old sctIool of Bosnian Mos·
lems'h.i storians. The chapters relating to XIX century are translated here: the adminis-
tration of Ali-pasha ć in Herzegovina, and then, internal state situ-
atin in He rzegovi na, gendarmerie, payment of rates, sheriatic judges: theologicaly edu-
cated men, cultural monuments, foundations, customs, treatment of serfs, t rade and
about mail.
\08
SALIH TRAKO
MEDŽMUA PJESNIKA ŠAKI RA
U bogatim zbirkama orijentalnih rukopisa u našoj zemlj i (Sarajevu , Zagrebu,
Skoplju, Beogradu i drugim mjestima) medu mnogobrojnim manuskriplima na·
lazi se č broj " medtmua". Prije nego đ na iznošenje sadržaja medtmue
pjesnika Sakira, potrebno je, smatramo. kazati :lekoliko ć o medžmui uop·
ć
' . Ta arapska č č č "zbornik. zbirka, kolekcija", a izvedena je od
arapskog glagola "gemea" - sakupiti , sabrati i sl. Pojam medžmua kod nas, a ovdje o to·
me želimo ć č " privatna bilježnica najraznovrsnijeg sadržaja". Medž·
mue, one u bibliotekama, nastale su uglavnom u krajevima. Njih su sastav·
ljali, sakupljali i ispisivali ć ljudi , za sebe, iz osobnih potreba i interesiranja. Oni
SU u medžmue unosili ono štO su našli u starijim rukopisima, što su od nekoga č za·
pamtili ili č što je njima bilo po ukusu, što je po njihovoj ocjeni bilo zanimljivo
i vrijedno da se zabilježi, ono što su željeli da· ponavljanjem trajno zapamte i usvoje, da
o tome ostane neki trajniji spomen, da kroz sadržaj medžmue č na odgoj svojih
đ itd. Nekada je sam č medžmue ako se ć sposobnim , unio pokoji
svoj stih, pjesmu, raspravu, zapis o nekom zanimljivom đ i sl. Iz sadržine medž-
mue može se vidjeti idej no opredjelj enje č njegove preokupacije. obrazovni i
kulturni ni vo, Ukratko. medt mua nam se kroz svoj sadržaj pokazuje kao prozor kroz ko-
j i je ć zaviri ti u vrijeme u kome je nastala kao i u dušu njena č
• Medžmuu je č č ostavljao u naslj edstvo nekome svome, anasljed·
nik je č nastavljao da dopisuje i unosi novu đ Nije onda č što u med2mua-
ma možemo ć materijal kakva se na drugom mjestu ne može ć pa je
stoga svaka medžmua svojevrsna antologija i unikat. Prema tome, medžmue, i to
svaka zasebno, predstavljaj u \Tijedne izvore za kulturnu povijest naših krajeva.
Medžmua sc č nosila uza se, u dže pu , pa zalO i ć primjeraka medž
mua ima džepni format ; a da bi se zaštitila od š ć uvezivana je u meki kot ni po·
vez i nosila je ć naziv č ć
Pred nama je medtmua koja č iz č dervi!ke porodice ć sa
Oglavka kod Fojnice, a otkupljena je od Ašide, žene preminulog dr. ć ć biv·
109
kg profesora arapskog i perzijskog jezika na Filozofskom fak ult etu u Saraj evu (premi-
nuo 22.1 X 1966. i sahranjen u selu Oglavku kod Fojnice). Onaje sigurno nastaJa u spo·
menutoj porodici prije stotinjak godina na Oglavku, u centru Bosne, odakle je
decenijama. vrkno snat..no kulturno i prosvjetno č medu bosanskim Muslimani·
ma (a koje ni do danas nije prestalo č medu onima koji su naklonj eni islanlSkom
misticizmu). Takvih medtmua ima u krajevima centralne Bosne u č broju.
Ova medtmua je u kotnom mekom povezu ć izrade, sa utisnutim
"šcmsama" na koricama. Broji 92 li sta (20 x 13,5 cm) bez originalne folijacije. koju·
Smo radi lakkg uvida u sadrtaj naknadno č unijeli od lista 1- 92.
Medt..mua je pisana " nesh" pismom, s vrlo malo ortografskih greSaka, crnim i ponegdje
crvenim maslilom.
U Orijen talnom insli tutu j e zavedena pod brojem 4689.
Ne može se sa š ć ć ko je č ove med:t.mue koja je gotovo ci·
jela ispisana iStom rukom. jer se on nije nigdje potpisao. Kako je č ova medt mua
č iz po rod ice ć pa postoji velika vjerovatnost da j u je sakuplja o i ispisivao
Sakir , mladi si n šejha Sirrije č i prvog šej ha tekije na Oglavku).
za koga se zna da j e bio pjesnik. da je dobro poznavao arapski , turski i perlijskijezik i
da je naslijedio starijeg brat a. Abdullatifa na šej hovskom položaju č lekije I
Ovaj Sakir nam se javlja u medtmui (liSI 76) sa nekoliko svojih kronograma 2). Jedanje
ispjevao povodom smrti Nebli Ali ef. (za koga se ukronogramu
kate da je umro 9. rebiul-evela 1282 .. na " Ruz-i Al i" (tj . na đ - 1.VIII
1865. Drugi kronogram je vezan za smrt nekog Hamid- ef.. pripadnika nakšibcndijskog
lerikat a, koji je od kuge umro u kasabi Visoko 1283. hidžretske lj . 1866-
67. godine . Na iStom !istu se nalazi i k.ronogram iz 1287 (1870-71) oSmrt i Muhamed -
ef., imama i hatiba II kasabi Fojnici. U ovom kronogramu aUlOr nije kazao svoje ime,
ali se ć da je i ovaj kronogtam iz pera spomenutog pjesnika Saki ra. Cetvrl i kIOl1ogram
se nalazi na pOsljedl\jem li stu ove med!mue (list 92), a pjesnik Sakir ga je ispjevao povo-
dom gradnje jedne č koju je sagradio neki kahved t ija Derviš 1·lasan 129 1. ( 1874)
g. (vjeroja tno na Oglavku ili negdje u blizi ni).
samo imena tUrSkih i naših pjesnika č su pjesme u ovu moožmuu
uvri lene kako bi se dobila makar blijeda slika o bogats tvu materijala koj i se u ovoj
medtmui naJ ni. Tako su ovdje zastupljene pjesme sa pseudonimima pjesnika: Nijazi,
Hudaj i, Nuri . Džemail, Gafuri , Rufai. Hakki , Nakši , Semsi Tebrizi, Abdulkad ir Gilani ,
Sezai. l3aj rami, Junus Emre. Brcfoglu Rumi. Si nan UmOli. Zahidi , Misri . Uvejs Karani.
Sidki , Nesi'll1 i, Hvarlte Oehouddin, Kadi ri. Zuhdi , Zati , Mik Omer, Dževri . Lezizi ,
ni , Muhibbi . Sejfullah , Hamdi , J usufi Hakki, Serveri , Otelaluddin ć zalim Sejh
Hasan Kaimi iz Sarajeva (umro u Zvorniku 1103 (169 1- 92 g.), Sej h llhami č
(umro 1822. g.), Sejh Si rri ć umro i pokopan na Oglavku kod Foj ni ce 23. 111 1847.
god.) , Muhammed Sakir ć sarajevski muftija (umro 1859. g.).
I. O naslanku nak!ibcndijske tekije na OgIavku ll' o porodici ć vidjeti č Dr. č
ć Tekij a na Oglavku. "Gajre," za 1941 . goo .. Sarajevo 1940 .. S. Trako K, onogrami Sara·
jevskog muftije MUhamed-Saku er. Muk1ovita. Anali G.azl llusrcvbcgoV\' biblioteke, I . Sar:ljc'
vo. 1972. god.
2. U ovoj medf.mui nam sc javljaju dva pjesmka Sakira. Naime. č mcdf.mue pjesnik Sak ir je
zapisao kronograme svoga imenjaka sar:ijevskog muftije Muhame-<ia Sak ira ć a onda je I
sam Ispjevao nekoliko kronograma (o kojimaje ovdje ć O kronogramima Sakir:! ć VI
di ć S. Tr:!jko, Kronogrami sarajevskog mufl ije Muhamed - Sakir er. ć An:.li G:azi
lIuSR'vbc20ve biblioteke. I. Sara,jevo. 1972. god.
11 0
-
Osim č stihova i drugih proznih zabilježaka u medtmuu je unese-
no 170 uglavnom ć pjesama gore navedenih pjesnika. NajviSe ih je na turskom, il
onda na arapskom, naSem i perzijskom jeziku.
Prostor '1c dopuSta da se opširnije ulazi u bogati sadržaj med t m ue. Mi ć se
ovdje č na to da č pismom ć samo alhamiado pjesme (pjesme
pisane na naStm jeziku, arapskim pismom). č su autori dva ć č Sejh
llhami iz Ž č i Scjh Sirri sa Oglavka kod FOjnice. Neka od ovih pjesama su ranije
objavljene u naSi m č publikacijama, ali ć naSem č dobro ć ako ih .
đ n<l jednom mjestu . č ć đ ć da zapazi varijante u tekSlU.
J
JJ
JJJ
JV
NUTKI SIRRI - SIRRIJINA PlES"" \ (ll ME02:MUI NA LISTU 7)
V
U pomet se ri ohuj, dostI,
Nemoj biti bi llamaz II, dOSI,
Terk buj2, ja Hu!J
Vaktom hajde Ila llumaz, ja Hil '
Dragom Boglt t; rohuj, dost,
Prmo till i sve Ilijaz 12. IIII f
Allah. Allah. alkite.
4
ja flu!
Allah, Allah, askile, ja Hu!
Ti I/ikoga I/e muti, dOSi,
lJ
Ov; sl'ijcl kil-u kal, lj dost.
Svoga Ile/sa ja flu! Ask Il e tilli fi Ila mal 14, ja flu!
Srcem lellhi sve utio dOSI, ć 1I0Uti ibn-i hai /5 , dOSl,
AI/all, Allah, alkile. jo liu!
Allah, Allah, oskile:ja liu.!
lick ti je askullah 7, dOSl,
m GrihOI'a se li pokaj, dOSI,
A II srcu jikrullah 8
ia
Hu! SerialOf1l Sl'e gledaj /6. ja Hu!
Na jeziku zikmllah ,dosl Od insollo bi!' fl kraj, dost.
AlJah, Allah atki/e ju lIu.
1
A lJah , Allah, alkile, ja /III !
Uga!1etu 10 Ile bud;, dost.
1'/11 Sukur tini, doima. 17 dosl.
Bez obdesto ne IIodi, ja Hu! Iza muke /asl ima, ja h
Src!l jezik ugodi, dOSI,
Srcem zikir doima, dost.
AI/ah, Allah. aIkile, ja Hu!
Alla", AlJah. askile, ja Hu'
IX Ti Sim/l' I"H.iUli. dOSI,
Ter po kalu Ila muli, jo Hur
Srcem Ć fIoSI,
AI/oh, Allah. ajki/e, ja Hul
3. Radi uporcdcnj3 poglrd.Hi: Scheich Seifuddin d. Kcmura und dr. Vladimir ć Serbo·
kroatische bosnischer Mos!ims lkm XVII . XVIII und XIX Jahrhundert, Sarajevo
1912. i Dr. Saclr ć I'obotne pj esme (ilahijc) k'Jh - Abdurrahmana Sinije. CI3snik Islamske
vjerske zajednice. IX/ 1941. br. 12, 5tr. 371 - 37 3.
I. Prijatelju! 2. Napusti nisku, podlu tud! 3. O Bofe! 4. Sa JjUb3VIJu. od Srca izgov:lraj, All ah!
5. Strast dovedi pod zakonske normc. 6. Č Boljeg jedinstva. 7. Ljub3v prema Bor-u.
8. Misao na 80130. 9. Spominjanje Božjeg imena. 10. Nemarnost, lijenost, neh3J, indolencija.
ll. on3j ko st:tlno ne obavlj3 n3m:u. 12. ovisnost prema Bogu, obr:at3nJC s molbom Bo!;u.
13. č obm3n3, ·'rtkJa- kaza1a". 14 . Ne budi zaljubljen u imetak. 15. N:lUtl najnutnljl' ovje.
ri i životu na ovom svijet u. 16. P05tuPlllj po odredbama krla la . 17. Stalno, neprekidno, uvijek
iskazuj zahvalnost Bogu.
III
ILAHI - NABOZNA PJESMA
Sejh Sirri je ovu pjesmu ispjevao tako da joj svaki polustih č novim slo-
vom arapskog alrabeta, a to je i u prepisu pjesme u medžmui č
A Ah derv;!u, otvor č Amei č sunnel gledaj 14
b Baril/uka I li Ile č g Gaf1et digni 15 ler pogledal
I Tevhid 2 srcem pravo č
f
Fan tlO god je Ile aSlov/joj 16
dt Dtefa 3 llikom ti ne č k Kadajeta sve Ilak/anjaj 17
lt Haka Ila hak ti ne č 4 k Kibur č li se č 18
lt Hoj, flO je OnO (lini 5 J Lipe huje sile li primaj 19
d DUll jaluku meji ne č 6 ln Murdar huje fi ne primoj 20
d Zikir Boga puno ć 7 II Nelli IlO god je od tog biti 21
,
Rida njegov taleb ć 8
,
ć se pravog pula drti
,
Heman Sejho dobro trati 22
Za zik/rom mis' o podaj
h
z
Laf Ile t!ini i Ile loti 23
Selometo 9 du!i gledaj
la
s
f Sukur ć kad je kolai lo
j Jer Sirrija ć tati
U eHfu si"o trati 24
s Sobur č kod je beloj belaj II
Suhhan allah, sultan Allah, 25
I Tahret nefsu dobro podaj 12
Her derdlere derman AllaII. 26
z Zolim nef su dizgin Ile daj 13
l. Pogrdna nauka, krivi put. 2. Priznanje I č Božjeg jedinstva. 3. Nepravda, nasilje, vrije.
danje. 4. Ne Ć zlo za zlo. ne č osvetu. 5. Cini ono !IO je dobro. 6. Ne teti za ovog
svijeta. 7. Spomln/' I Bolje Ime. 8. Traži i moli Božje zadovoljstvo. 9. Spas. IO.· Budl zahvalan Bogu
kada tl je lako. l . Slrpi sc u nevolji. 12. Duiu dobro č 13. Niskim strastima ne dopusli da le
nadvladaju. 14. Radi po uzoru na poslanika Muhammeda. 15. Odbaci nemarnOSt. 16. Obligalna
vjerska dUŽnOSI. 17. Nadoknadi propultene moli tve (namaze). 18. Cuvaj se oholosti. 19. Primaj
lijepu ć 20. Zlu ć odbacuj. ZI. Kl oni se zabranjenih stvari I poslova. 22. Uvijek traži duhovo
nog č 23. Ne hvali se i ne laži. 24. Tajnu traži i otkrivaj u "elifu" lj . u č "Allah".
2S. Allah je č (subhan) od svih ljudskih osobina. Allah je''Sulla'n'' č gospodar
26. Za sve bolesti i nevolje lijek jc Allah.
11 2
/
qq
"
III
llAlIlJA SEJliA IUIA\IIJ1 2lPC'AKA
š je rahal. /I
SlO god ima. 1J0g s/)wa.
nemojle lli Ila /0 mO/IOf.
nema vite goslxx/oro.
gol em ć to bil' kabaha,1
der, izidi i: ŠlIiI'oro 7;
hajde. dOSlII, II ,ekiju 2/ hajde. dQ:ll!/, II ,ekiju'
Seriar je !Umll gIOl!O,
"
Nemoj bolatI da le kara,
slade jeSli neg' je hall'o,
I'rlo Sl'etoc ocJgOl'OfO,
š ć piri- nego SOI'O 3.
ne rasloj se od slI/ora, 8
" ajde, ašik. 4 II Ickijfl'
bit' od gnjeha i ku/ara 9,
pIlIlO tilli iS tig/ara lo,
Sjajili dizor j oko Iratiš, hajde. dOSlII. IIteklju!
ako si sadik 6 ter Ile loteš.
ICl'hid bIIi ako i lateš,
"/
""amije dobro Ć
hajde, dostu, u teklju!
č II ter ne Šllli,
jer dUnnela fie gonili,
"ajde, dOSllI, II tekljll!
VII El-'iljaluk J 3 ti Ile mm;,
dušu Bogu ri uputi.
mi' radt sehi nakonIII 14,
"ajde, dostII, urekljll!
I. GriJl'h. 2. l)odi, prijaleiju u tekiju. 3. Sava je jaero u Iranu. S8km udaljeno od ISloimenoggrada.
Zovi ga i Il avzi 4. Zaljubljeni lu Alb.ha). S Susret, videnje 6. hkren. 1. VjeroJat.
no da autor priziva d3 sc dervi! prcruli u derviYuk.siroma$ku noSnju, 3 d3 iude- Iz "hJv3r3 ',JtojC"
po svoj prilici k30 p'rofana i bogat:rll:a ć 8. od knjiga. 9. Nevjernika. 10. Traži op-
rosI od Boga. 1 l . Izgovaraj' L3 italu.' i113.1Iah" - AU3.h Je jedan. 12. J3.
raj liebi neposrednlkom:!kl s Bogom.
8 - Anab
IlJ
, I
NUTKI ILlIAMI - PJESMA
J
Potlje I jednog Ile miluj.
o dnIgog se ti Il e boj.
Iko l/e trof; 2 Ilije tvoj.
Allah. Allah. oIkile ju /Ju!
/I Dfeltl 3, kufllr 4 tvoj je brat.
ili sidit jJ" /et ot 5.
uzm' 0(/ Iejl/o li berat 6.
AI/alt. AI/uh, AIkile ja Hu!
III Gledaj dllIu i Boga,
o dUllja/uk neku go. 7
li pogledaj svakoga.
AllaIt. Allo". alkile ja Hu!
/ V Boljeg "dra ne ima 8.
da li znade! Ita ima?
govoriO bi da ima,
Allah, Allah, alkile ja Hu'
v Srce l'rlO ugrije.
duIu l'rlO miluje.
lebe vrlo opro je 9
Allah. Allah. aIkile ja Hu!
VI Grih ti gw/oll l o Ile bude.
hadti Bajram II kad dojde,
do li vidi! Ita vide J 2,
Allah alluh. alki/e jo J-Iu!
VII Evlli'ansko merlebo J 3.
od zemlje je do nebo.
golema je debdeba J 4.
Allah. AllaIt. otkile ja Hu!
V/II lIl,ami je f1Iurekkeb J5
Ilete ć II mekrcb,
ć uZjale Ila merkeb J6 ,
Allah. Altah. aIkile. ja Hul
I. Osim. 2. (Pravi pu!). 3. Neznanje. 4. Nevjerstvo. 5. I kad \jediS i kad 6. Uvjerenje 11:1 der.
viS. 7. TJ. napusti dobra ovog svije ta. 8. Vjerojatno misli da ncma ni i tB od dcrviU:og ć :t ivOta.
9. Vjerojatno :teli da kate da ć tivota pere I č od loših osobi na. 10. Gunah - grijeh
ll . !ladti Bajram Veli je č dervjjkog tuikata Bajramlija. livio je u doba osmanskog sultana
Murata II (vladao 1421 - 1451. g.). Roden.it' u jednom selu blizu Ank:ITe. Nakon završetka Skolova·
nja bio je neko vrijeme muderris u Ankari i Buni. a onda sc u Kaj suljl č SeJhu Hamidu
Aksaraji kOlfa nij e sve do kj hove smrti u Aks.araju. POSlije sc ""atlo i tivlo u Ankari ć
'It' "Irbdom . - ć i đ SVOj im dervilima. Zavklnid Su ga optuŽili sultanu kOJ i
p pozvao u &Irenu. ali kad se $Uitan uvjerio u njegovu moralnu č zal raži da kjh drti pre·
daval\le u "SI:lIoj dumiji". Had!i Bajram je umro 1435. Njegovo turbe u Anku i narod ć
(Vid.: Scmsuddln Sami. Ka.mU5$u1- aJam, sv. II ., str. 1429. 12. Vjerojat no misli : derviSi . 13. Stu-
panje moralne vrij ednosti bogougodnika. 14. Pompa, sjaj. 15. Sloten, komplieIran. 16. ć tivo
tinj a:-konj . magarac.
114
ILMIUA
Atkom IIeka atci gore, ja Kerim Allah J,
Popit' )'illO atkovo kallsuII 2. ja Kerim Allah!
Kad tebe ć Subhall, budi alemde sul lall 3,
DiOI/im zatilla kurball 4 lIek 'je. ja Kerim Allah!
Tko te ć i ne Irati, ja koga ć neka kate?
Iz tvog mul ka 5 IIek izajde, tlO ć ja Kerim AilaM
Tko miluje i boji se, drugom ć da moli se,
Ni u ć Ile mon' se 6, miluj:ja Kerim Allah!
Tko te trati i ć lIek su njemu mel ekuti 7,
ć mu, dovu 8, li ć uzmi, ja Kerim AJ/alt!
Zikir tebe Iko Ile ć 9, lIek prog/eda fi ć
Ja diel/elll/em /I ć mem;, ja Kerim AJ/ah!
"hamija tebe ć I/eki ć al ako ć
IrIad č l o, ako ć .... ja Kerim Allah!
I. Pl emenili, dobri All ahu! 2. Neka sc obilno pije vino ljubav! prema Bogu. 3. Kada Ic hoee Bog.
bud! vladar svijela. 4. lrlvujem tivOI svoJ za lebc. 5. ZemlJc, vladavine. vlu l!. 6. Ne sckira sc.
1. Meleki i andel! (neka 51.1 mu na pomC\tl). 8. Molbu. 9. Ko lc nc spominje. 10. Upuli na pravi pul.
'o
II S
ILAfII BE Ll SAN-i BOSNEVI
Ja upitali svoj Josina: x) Jer ne l/ide mllmil/un I'
O" mi I'eli: -Ne ć se, on; ć '"gofi/lIll" 2.
Jer Ile trat l! sudca Boga, jer Ile b/ldu "alikUlI" 3,
011 III/ veli: Ne t udi se, "Je IlII m ja4nlUlllw" 4.
Jer ne vide sjajll og zlata 5, jer Ile budu ''gajbu,,'' 6,
011 mi Ne cuJi sC', !tum la jubsjrnn" 7,
Jer Ile ć tko ih zove, jer Ile budu "muri'un" 8,
011 mi veli: Ne ć se, "Je hum la jaMa 9.
Jer ne ć Ito se zovu, jer Il e budu ''Or;filll '' Jo,
O" mi veli: Ne ć se, "Je bU/ ehum la ja' emulf " 11
Sto se vlasi rie ć jer ne budu "f1Iusfimun '" 12,
O" mi veli: Ne ć se, "ile l-ezkan;" felllull tnukmelllm" 13
DUII"ja fani, 14 Ti sj baki 15, jer Ile budu "akillm" 16,
O" mi veli: Ne t udi se "Iehum dtll"dulI muhdanm" 17.
Jer aliki izbudale, jer Ile budu "wkillUll ,, 18,
On mi veli: Ne ć se "ila rabbi";", jemiI/IlI" 19
Jer Ile bude zija perda 20, jer Ile budu mubsinlll 21,
0" mi veli: Ne t udi se '>A Je'l-era 'iki ",utteki'un " 22.
Jer gofile 23 ne izbude, jer Ile budu "lIa/'--ul/·,24?
O" mi veli: Ne t udi se, "kaIlu &11110 "Ul 'ridlUl" 2J.
Jer evlije 26 Ile odletu, jer ne budu "gaibu,," 27,
011 mi veli: Ne ć se, "iima ilejkum munelulI ,,28
IllIamijo I'rlo plote. jer ne bude "kutl fe jekwl" 29,
O" mi veli: Ne t udi se, "vc ileilli turdte'llll" 30.
xl J asi n- dva slova koja ć č kut 'anske sure "Jasin". Za ovaj č razni komen -
tatori daju svoja objašnjenja. U ovoJ ova ć je uzeta u prenesc nom, sufijskom smislu. u
č savjest. ć spoznaja, moje unu tarnje "ja'-.
i . Zašto vjernici ne vide? 2. "Nemarnici". 3. "Zaljubljeni". 4. Oni su u zabludi . S. ć 6. sc
ne Božjc. ć 7 .. ,?ni nisu 8. Odani, 9. Oni ll. ć da
budu pontznl. 10. Ont kOJI su spoznah Božje ć II. Oni ne znaJu. 12 . 13. su
oholi pa izgledaju kao da su im vratovI U okovi ma i ne mogu sagnuti gl:lVU da bi vidjeli pravu istinu.
14, Ovaj svijet je prolazan. IS. Ti si. Dože, č 16. ZaJto ne 17. "Oni imaju vojsku (tj,
idole) koj i Ih vodi u pakao". 18. Smireni. 19. "Oni izgledaju kao da iz grobova ture svome gospoda-
ru. 20. ZUIO nema tastora" kroz koji sc vidi. 21. ne promatr:tiu? 22. Udobno.
Su sc smjest ili u č i fotelj ama. 23. Nemarnike. 24. Pokorni, poniznI. 2S , "Oni okrenu
od nj ih glavu". 26. Bogou»odnicl. 27. Zalto ne nestanu? 28. "Mi smo vama poslani", 29. ZaSto sc
ne dogodi Božja ()(IreJba' budi i biva"? 30. "Njemu Ć sc svi povratiti".
116
KASI DE-i BE LJSAN-i 80SNEVI
Ti ne hodaj bresposlell_ budi Bogu pokl onje",
Namaze te naklanjoj, A Uall, A lIah, reci Ti!
Vidi slInca j miseca, gledaj IIlIka i =eca,
lio/dil StanboJ i u ć Allah, Allah reci fil
Gledaj brda i lIode, hajd za vitrom kud ode.
Eliti/ai J sl'lId hode, Allah, Allah, reci fi!
ć Sava, raSfe a ć i Dili/alia,
Nek zailldIl nije lava 2, Allah, Allah, reci ti!
Gledaj Kobe i dtamija, lIidi'dell /ef
3
i teklia.
Sah-lIez;ra i "adUja. Allall. A 11011. reci ti!
Misir. more . ...... Sama, Hasan, Husejno imama (gl edaj),
Til ć biti lipa kelama 4. Allah, Allah. reci ti!
I smaiIS. Bender 6 i Hozija 7, fU ć od Vlaha bif bozija 8,
lillk"m 9 n'agda jest Botiji, Allah, Allah. reci ri!
Ti Zemuna Ile J O IIdri dtifrom J prohesabi,
Vidi dobro /I ć J 2, Allah, Allah reci til
Ungurus 13 jC' fUnki bio, kralj se willi fil molio,
Nije "irko 111 zborio. Allah, Allah. reci ti!
Crna Gora i fll blizll mora, fil ć biti jedlla sablja fora 14.
Ali se more ludilO ljIlIja. Af/ah, AI/all. reci tj'
I more ce lIajpofljella ć tll ć malo biti do ć
Ali je fUnka I'ojska ć Allah. Allah, reci li!
Jlhaltl/ja Ile wa ništa, njemIl olldie nema mista,
Pollie Boga nema dosta. Allah, Allah. reci fil
I. BogougodnIci. 2. Neka ne bude uzalud prazna govora. J. BogalSlvo, ugled. 4. Razgovora. S. Is-
mail je grad u Iksarabiji. na krajnjem j ugozapadu Rusije, na lijevoj obali najsjevernije!; rukavca ć
Dunava. 1791 I 1792. godine vodilc su sc žcstokc borbe za ovaj grad đ ruske i osmanskc vojskc
Ovdjc sc aludira na te borbe. 6. Bender - grad u Bcsarabiji na zapadnoj obali rijckc DnjesIra. 7S km
č od KU,inj cva. PosliJc mira u Bukurchu. 18 12. g. definitivno JC Iz osmanske prebo u
vlast rusa. 7. Ozija - grad na uštu Dunava, poznat po borbama koje su se vodile ovdje Izmedu os·
manske I ru ske vojske. 8. Poraz. 9. ć vlasI. 10. Ne ć nc pravi planove. Il. l'roricanjC
ć el ram Ul SIOV3. 12. U knjigama. JJ . Ugarska. Madarska. 14 . Go ć
III
\
,
! I
ILAHI BE L1SAN·j BOSNEVI
Ako pita! za dervife opeta,
pogledaj him po slIijetu turbeta.
Golem devlet J, nije od cara oteta,
Sto god ima u njiho je izzeta 2.
Nuto, brate, ja golemih' dev/ela,
za njim ide baI sve osam dlennela,
ć Iralit' srebra, zlaIa, izzeta,
Sa/a 4 nolli, a fto ć him neg je la. Ti ne slufaj ako tkogod pometa,
Njimi1 briga i dun 1aluk deseta.
Sile mufkile 3 Muhammeda I!pita,
Dufu trati a i Boga opeta.
IlIramija nijaz 5 himmela 6,
On je naf' o, nije stalo tko smeta.
Smatramo da ovaj kratki prikaz medžmue ć bili optereten ako ovdje obja·
vimo (u medtmui na l . 76) i nekoliko kronograma č je autor po našoj ocjeni upravo
č ove medžmue pjesnik Sakir.
Prvi kronogram pored navedenih derviških pjesama je ispjevan pOVodom smrti
nillibendijskog šej.ha Nešati Ali efendije, a glasi:
U o t. U -"..).-:--- ' ....... ;
U I .J.s. .» \;.:.
u I..A...:.. iJ' • .r- Js ..;... \..:....S. J;'
11.....:0 ";-./ r L:-'
,ftj>J .l.

"': U -'1f \..;,> .j\.... 'fi
L:..; eJ b t==- E:' \.: .j" \
... \ .. /'0.(' • •
I.)reta. 2. ,l!JIed. dOSlojans!Yo. 3. ć probleme, 4. Cinota dule, dulevni mir. S. Molba, Ul-
f.enle, 6. (ovdje) milost, pomot.
IIB
Prijevod:
Mjesec nakIibendijski, svjetionik u balti (arikara
Nelali lejh Ali e/endi. sjaj mjeseca • ...
On je onaj koji prosipa svjetlo "kerameta", on je augustovska ruta medu
na/pouzdanijima
U ljubavi pojezd; na konju zanesenosti prema Bot/oj bliz;ni.
Devetog dana mjeseca mevluda (rebiulevvela). u utorak ujutro. na AUdun.
S Bot jim imenom 'Ul usnama uputi dulu prema rajskom naselju.
Sakire. godinu njegove smrti naniti u draguljni đ
I đ tarih: Sejh AU đ du!evtli mir.
Godina J 282.
č vrijednost slova po "ebdžed hesabu" ;iz zadnjeg polustiha ovog hro-
nograma iznosi 1282. To č da je ovaj nak!ibendijski šejh Ali efendi Ndati, o kome
zasada ne znamo više ništa, umro prema ovom kronogramu pjesnika Sakira, 9. rebiul·
evela 1282. tj . na đ J. avgusta 1865. god. (U prošlom ć đ je padao na
1. avgusta, a ne na 2. avgusta kao u ovom ć
Drugi kronogram (list 76) pjesnika Sakira ispjevan je povodom smrti nekog Ha-
mid efendije u kasabi Visokom. Kronogram glasi:
f .. ""-" l!) J!-o
i,) .) ..;. t. ..r=- -'.J '-:" \:..A. \.. • .rf -' • -"".
'-:-' <....S • .J.:. \ ,j.> tY:- ..J U \..hl ,
.:. \ "';)",P-'u" .:ii I.'L= ..... .>.,.)

w\..oj (1..;..'.> ..... đ
r::.) l:: ." .. (;. c..S..J -,' -' IS .. i:;;
U .).> l...>..:,. '.>.>
11 9
\..:. t :' \; l.S...u.> \ \' \.: u,.:. -' .>
"" -' \ :..- ...::..:.- U.;...:. \ ...u\..:..
Prijevod:
Kroflogram o smrti Hamid-e!endije u kasabi Visokom
Hamid efendija gostoljubivi, kome-ravna u Visokom nema.
U ovom gradu 011 je č svjetlosl, svjetionik koji sija.
S ljubavlju je kucao Ila vrata Boljih dobrota i bio putokaz u č
(sime djece)
ć srca i ć kao rukama, drtao se skuta Ilokfibendija.
Posjedovao je i pamet, ,. odgoj, i blagost, i stid,. lijepu ć
Bio ie izvor i rudnik i darei/ilvasr;, dostojan da se zove Hatem svoga
vremena.
Ali sudbina odape strijelu kuge i razbi se ć dufe (Iljegove),
j đ ZOI1 Bot ji du!i fr/jegovoj): "Vrati se"! a olia se odazva i preseli II rajske
perivoje.
Kada se oduzme vrli rascijep/jenog pera, to jest dva. ć se puni datum
(njegove smrti)? OSakire!
Neka rajski dvorac bude mjesto za dufu Hamid.-e!endlj'e.'
Zbir č vrijednosti slova zadnjeg polustiha (Hamid efendi džanine džen-
net sera olsun mekan) po "ebdžed" sistemu iznosi 1285; a kada se od loga oduzme dva
(kao .uo je ukazano u prvoj polovini zadnjeg stiha), dobije se hidžretska 1283. godina
odnosno godina 1866-67, nove ere,
ć kJOnogram (I. 76) koji ovdje želimo Objaviti vezan je za smrt nekog
Muhamed-efendije u kasabi Fojnici. Iako autor ovoga kronograma nije nam kazao svoje
ime, s obzirom na vrijeme kada je ispjevan i č na koju se odnosi , smatramo da mu
je autor đ pjesnik Sakir, Kronogram glasi:
120
('! - ..J;
r \.... \ ..> .r;>.> -+
... __ :0 '.J J:s'

W\.' (... ...
... '... ',sl t..Sy.... ''t_,,-t:
.. ,
Prijevod:
Pobotn;, ć č srca,
MulJa Muhammed, bio je hatib i inwm.
Hak (I stina, Bog) rete: đ (dulo), zadovoljila udi u rajI
Odazva se ć OproStom se i ostovljam (ovaj svijet).
dovoljan mi je te/jeni Si1stanak rs Bogom).
1287. godine. u mjesecu posta (ramazonu, preseli se)
A {Qri" - č mu je: Neka mu bude raj ć spasa, č
Cetvrti iuonogram pjesnika Silica za.bilježen u ovoj medžmui (list 92) je vezan
za popravak jedne č koju je dao izvršiti neki kahvedžija - derviš Hasan. Ovaj krono·
gram ispjevan u dva stiha je po našem skromnom mišljenju č uspio. Osim lijepog
đ ž gdje se kaže da voda svojim žuborom stalno poziva tedne da je se napiju, u zad-
njem po)ustihu, kojim se izražava datum, autor je majstorski uspio da u taj tarih utka
ime sitnog kahvedžije f velikog dobrotvora Hasana. Evo teksta tog kronograma u
kome nam se pjesnik Sakir pokazuje kao vrstan znalac u pjevanju kronograma:
121
rl.;. rl e.:1.: 'j',-::- I
u--..;-._ .. J .. \..-\
Prijevorl.:
Svojim jezikom dan-not poziva tedne:
"Pijte, napajajIe se, ja sam najpitkIja i đ voda' :
Sakir patIjivo sroti kratki i potpuni tarill:
"Ce!mll poprav; kallllCdiija dervi! Hasan ':
Godina 1291.
Zbir č vrijednosti slova zadnjeg poJustiha daje hidžrelsku 1291. godinu,
10 jest 1874-75. godinu nove ere.
Na !aaju joJ da navedemo i jedan stih (list 82) nepoznata pjesnika u kome is-
č ljepota đ Beograd:
Prijevod:
Rekli su; Ukrasi &gdada. Damaska, Kaira.
,. sav sIlijet proputuj, Beogradu (po ljepoti) nemll ravna.
122
r
SUMMARY
"MAGMU A" POFT'S SHAKIR
ln this work it has been represented the contents of onc "Illedtmua", collected
by the poet Saki!. younger son fo the sheik Sirrija S i k i r i ć , founder of the naksllibendi.
an teki 011 Oglavak near Kiseljak in Bosnian. That "med1mua" was kcpt in family S i k i r i ć
and since 1966. is placed in Oriental lnstitute in Sarajevo (No 4689).
II is lhe first time to write about "med tm ua" as of cultural phenomenon taken
over Turks from the East. Even today betwen Bosnian and Hencgovian Moslems
exists the tradition of "medžmua". The owner of the "med tm ua" teke s into it the lite·
rary and cultural subject·matlers and notes different events and datums for which hc
considers to merit to bc conserved.
The contents of "medžmua" depends on cultu ral level and taste of the collector.
The remembrance of many events was preserved thanks to this cultural tradition. In
this "medtmua" poet Sak ir, besides other notes, has taken 170 short poems of different
PQCts on Turkish, Serbocraat, Arabian or Persian language. Along with contents herc
are published only poems on Scrbocroat language of the sheik llhami from ž e p č e
(died 1822) and sheik Sirrija from Oglavak by Kiseljak (died 1847).
123
II
LAMIlA IMDZIOSMANOVIC
JEDNA STARA VERZIJ A (AUTOr.RAF'! ) KAIMIJI NE KASIDE
PROTI V DUHANA
Jedna od najzan imljivijih č alhamijado knji ževnosti II Bosni II sedamnaes-
tom vijeku je Sarajlija l-lasan Kaimi (Kaimi - baba) . Kaimi mu je č pseudonim.
a po pravom prezimenu Zerrin-oglu I) nije poznat . Pisao je na turskom i oStavio dvije
stihovane zbirke : Waridat i Oiwan. a Ila našem jeziku arapskim pismom dvije kaside 2):
jednu protiv -purenja duhana, a drugu patriotskog sadržaja, te ć pjesmu o osvojenju
Kandije 1669, godine . 3)
U narodu i kasnijim legendama ostao je poznat kao narodni tribun i zaš tilllik
sirotinje, Predvodio jc sarajevsku sirotinju u pobuni u teSkoj i gladnoj 1682. godini.
Vlast i ulema prognali Su Kaimiju iz Sarajeva u Zvornik . Taj č u masi je odjek-
nuo legendama u kojima j e pjesnik predstavljan kao žrtva i nepravedno osuden, PoSto
je Kaimi dugo pisao stihove kojima je proricao ć ne č što Sou se oko
njega ispreplele tolike ć u kojima je teško č istinu od maštovitosti.
Ako pri hvatimo kao historijski fakat da je Kaimi poveo sarajevsku si rotinju II
pobuni protiv vlasti , onda ne bismo mogli primiti bez rezerve neke ocjene kao Sto je
ova dra Hazima ć
"u stvari izražavao je č nazore , misli i želje ondašnj ih č glu,
pih, neobrazovanih bosanskih derviša i primi tivnih masa". 4)
Kaimi se školovao u Sofiji, bio je obrazovan, ć č j e podigao tekiju i
mOSt preko Miljacke, i normalno je bilo da se pridruži ulemi i nosiocima vlaSti.
se sukobio s njima, ž ć se za socijalna prava Sirotinje. onda ga ne bismo mogli
nazvat i č č nazora i ideja "glupih" i "neobrazovanih" de rviša, Bavio
1) Muhamed ž ć Il rvatska muslimanska književnost prije 1878. Sarajevo. 1938., su. I
2) Kasida u islanlSko-()rljcnlalnim književnostima pj esma"Pa ne gi rik. U hteraturi č
kih Muslimana to je č č pj esma s notom ovsvjelovnog i religioznog.
3) Sejfuddin KemuI3 i dr. Vladimir ć SCrbokroalische Dichl ungen Bosmschcr Mosli ms. Sara-
jevo. 1912. str. 11- 12 .
4) Ibzim ć KnjIževnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnmlje1.lC'ima. Sarajevo.
1973 .• str. 354.
125
II
se, iSlina, dtifrom - "misi ikom" brojeva - ali to nije neobiCno za Covjeka XVII
vijeka i na Istoku i na Zapadu. Ilia je u tome izraz svoga vremena a upravo njegova sa-
znanja do kojih je dolazio putem ilrni--dti fra imaju poscbnu vrijednost u tome što po-
kazuje letnje i ideale č bosanskog Muslimana.
Kao i ostali pjesllIci ovog lla. Kaimi svojim kasidama č pouku. U pjesmi o
duhana. nedvosmisleno ukazuje na posljedice č i prijeti . Kako je pjesnik i
kao č bio veoma popularan (pripisivana su mu svojnva sveIOg č ruurnlji-
vo je ŠtO je i sama kasi da bila dobro primljena. S tim u vezi su i brojne verzije kaside,
koja se, izvjesno, najvi$c prenosila usmenim putem.
Sejfuddin Kemura i dr. Vladimir ć prvi su transli lerirali I uporedo s faksi-
milom objavili ovu Kaimijinu kasidu. 5) Kasniji ž č alhamij3do književnosti ko.
ristili su sc upravo 0'10111 verlijom Ciji sc rukopisni primjerak sada nalazi u Orijcnt3inom
institutu (iz fond3 pripojcllih Lbirki nckadaSnjeg Balkanskog instilut3) . Jedan tekst ove
kaside, koja se č u Akademiji nauka i umjetnosli Bosne i Hercegovi ne. u mnogome
se razlikuje od svih dosada objavljenih vCrzij3 te pjesme.
Nckoliko pojedinos ti navodi nas na predpostavku da sc radi o originalu . Ispisana
je 113 veom3 SI3r0I11. požutjelom i z3mrljanom papiru. pa su neke ć tdko č
Dva lista. na kojima je napisana . pripadaju nekoj svesci iz koje su dosta grubo iski nuta.
Na prvoj strani ova dva lista je dvanaest stihova na turskom jeziku, a iSpod nj ih ponov.
ljena su dva stiha i ć Ispod ene dodati su neki brojevi, koji bi se mogli shva.
lil i kao "raqam-i sirri" (tajanstveni brojevi) kojima je proricana sudbina. Poznato je
č da je Kaimi autor stihovane zbi rke č (Waridat) .
Na drugoj m3ni li stova, bez naslovOl. č kasid3 protiv pu$cnja duhana na
nakm jeziku ali arapski m pismom. 6)
Starost rukopisa nije jedino što n3S ć na pomisao o originalu . Najviše raz·
loga 1.a tu pretpostavku nalazimo u potpisu na završc tku kaside : Kai mi. Taj potpiS
indicira d3 ga nije stavilo ć lice ć autor. Nije nevažno i to da rukopis č il
SarajevOl. gdje jc Kaimija u prvoj fazi svog života djelov30.
Pored ovih eJemen:tta. i jezik kasi de može se pridruži ti raz.lozima l a predpostav·
ku o originalu . Jezik Je č i ima više turskih izraza nego druge. dosad objavlj ene
verzije. Uz 10 valja skrenuti pažnju na ortografiju , koja pokazuje na poCe tne pokuS3-
je đ arapskog pisma naScm jeziku. Arapski tekst. koji Su translite rirali Kemu-
ra i ć đ je u veli koj mjeri zakonima za koje su se zalagali pozniji refonna·
luri arebh;e.
POŠto do sad nije nigdj e objavljena ova verzija kaside, donosi mo je u cjelini. a raz·
like sa verzijom ć u fusnotama:
5) St"jfuddm I dl Vl3d lml r op. ci l ., 511. 16- 18.
6) Td ko je Ć jI' Ih da li je ć pjesnik d30 neki naslov ovoj kasldi . jf.'
kao: "Kaslda " . negdje kao "Kasida proliv puk-nja" jli " Kasida prOlIV duhana '.
126
l l!uj J urmuSdurgospodar
7J
Ostan se 8) tutuna.
ek's uvede tutuna!
I K/ im iSlcrs(
9
)
Bot ji lo) dar
I Nem/ aj te sc po zl u rili I )
tuj te ! tO ć slovo 12) rijcl
IUI .. edIe se smrada
Ne orite grada
Nek je č brada 16)
Oslan sc 17) tu!Una.
Nuto muke đ
Sve haljine đ
I S/ vakomu sc grde
Ostan se \ 8) tutu na
Ostan se 19) tutuna.
NemOjte sc kamI
Bogme Ć vas 1-aTiI
2a
)
Svakog srce para t
Ostan se IUlUna
1
1)

ć k ")
1111 I erse pa aa--
On je sebe smakao:::!])
Uvik plakao
24
)
I I-l/ cr kim ister!3)
tisto umrijet 14)
Nck's uvede tuluna
ć rabota
Pušit ga je sramota
Jer / cJ STamOla
Ostan sc I ) lutuna
Oslan s(
25
) tutu na
Tko
26
) ga pije zlopati
Nemoj te sc !rovati
Lulu I..ami$27) ko pal i
Ostan s(
28
) tutu na.
Lulolll o tle kljuje
29
}
Oko sebe pljuje 30)
Gore nek da bljuje 3 1)
Ostan se
32
) tutuna
Smrdi kako
33
) hala
Zamrli Je l11ala
34
)
vCdlc se zal a
35
)
Oslan se
36
) luluna.
Kim ć tuian
Sarrar
37
) mu je ruian
Hodi kako duian
38
)
7) Dijelove ć u ć zagradama smo na osnovu objuvije nl' kas,dl'. jt'
jedna SIran,ca rllkop'!I.lI znat no Ć
8) ć Ostante sc
9) Ako neko t.eli
10) ć Uot.t
11) ć vrijcl
12) ć Cujt!.' što Ć Vluna njN
l j} Svako ko teh
14 ) ć mrijet
15) KemIlu O.tante
16) Ć pravda
17) " "mura C.m.v,!! : O_t.II1.( .....
181 Kl'mun Ć O".lnt<' .... •
19) U verzij i Kemur.l Ć llI,' ma ovog st iha
20) NISmo daje ova ć dobro protItana. Mogla bl SI.' Č k::lo: dantilI danl.lto ne
znamo lta ć
21) U veniji ć nema ova ć ć stiha
22) ć Ko uspuši pako
23) ć
24) ć I uVijek je plako
25) ć OStan te SI.'
26) ć Ko
27) trska
28) ć Ostante sc
29) ć kucuka
30) ć pijuvuklI
31) ć bljuvuka
32) ć Ostante sc
33) ć kono
34) ć Zarar ć mala
35) ć Ostante sc belaja
36) ć Ostante sc
37) ć saruk. U ndoJ veniji sarrar- mjenjat novca
381 ć lIodi kano subnj
127
OSlan sc
39
) IUluna
Tutundžija svaki blijed
Iz nosa mu ć ijed
Egrt tan cgC( sijed 40)
OSlan se
41
) IUluna
NUl pogledaj sada
Sve me kada
42
)
Sve zajmiš kada
42
)
Uvcd tc se jada
Ostante se tut una
I mi smo ga pili
I ujadu bili 43)
I(ako bogumili 44)
Ostante SC tutuna
Frenkler bunu sa tarlar
45
)
Suduk
46
)
č tUlarlar
47
)
Bak ne zchrijularlar
48
)
OSIame se tutuna
Vaz č pek lazim
49
)
Frenkc ujmak ne lazim
So
)
Ne bud tC muiazim
Ostan tc SC tuwna
č je po vjeru
Ružno jedni umiru
U zemlju sc uviru
51
)
Qstantc se lUtunaS::!)
Ova Kaimijina kasida nastala JC tek nekoliko decenija po pojavi duhana II Osman-
skom carSIvu. odnosno kod nas, II vrijeme kada su sc vodile žust re polemike da li uživa-
nje II pušenju žut og lista pripada rnus1i manu zabranjenim ili dozvoljenim stva rima.
Medu tumaCima Kur ana i hadisa bilo je i onih koji su pokušali da nadu odredbe ŠIO bi
sc mogle odnoSiti i na duhan. Po jednima. temeljne islamske nonne Su protiv duhana,
po drugima nema niCeg loSeg u njegovu uživanju. Ta rasprava, zajedno s duhanom, pre.
nijela sc i u kraj eve.
Pošto je llasan Kailll i dobro Lnao turski jezik. s razlogom pretpostavljam da je
bio u prilici da sc uputi u IC rasprave. koje su bile posebno irltenLivlle sredinom sedam·
naestog vijeka II ISlanbulu. On se. kako se iz svakog sliha kaside vidi. č pridru·
tio onima što su II duhanu vidjeli porok, zabranjen od Boga i šIcIan po zd ravlje i ime-
tak.
U prisustvo polemike o valjanosti duhana. č Slot inu godina kasnije. uvodi
nas i "Sirrijina ć o duhanu". Poznati pjesnik i .šejh tekije na Oglavku Sirri- baba, 510'
ji na drugoj strani. On ne samo da ne vidi ništa loše ni opasno u pušenju. nego ga Olvo-
reno preporuCuje:
Neznalica je i glupan ko duhan grdi.
Taj nikako ne zna šta je užitak.
Za duhan u samom zakonu nema ć Labrane,
Pa zašto bi onda bio zabranjen jedan suh 1isl. ..
53
)
39) ć QSlantl.' sc
40) č BIO laze. bIO sijed
41) ć QSlanle 'IC
42 ) ć Iz smrdljiva kada
43) ć bIh
44) č Kao Bogumili
45) Evropljani ga prodaju
46) Bill odan. privrlen, od arapskog gJ:lgo]a 5Cd ike
47) U lajnoSli 8a č
48} Gledaj ho otrov gutaju
49) Veoma je poncbno Č gJ. SI.'
SO) Zar sc treb .. ugl.clall na EVfoplJane
S I ) č uvjeru
52) Ovom tekstu nedO)tllju č SUha koje navodi Kemura- Corovlt. Poilo ISpod po)lj('dnjcg !tiha
ispIS<lne pjesme 510jl potpIS Kaimi, pretpostavljam daje kasida z:lvrkna.
53) Dr č ć Poboinc pjesme (Ilahije ) kjh Abdurrahmana Sirrije. Glasnil IVZ - l', IX / 194 1
br. ,Sir.
128
l
o literarnoj vrijednosti ove kaside gOlova da ne bismo imali $ta ć
U Kaimijino vrijeme bilo je č da se misli , posebno pouke izlažu u obliku
pjesme, bez pO$tivanja elementarnih zakona č forme. Ovdje mislim na a1 hami·
jado literaturu. U ovoj kasidi izuzev rime, koja je negdje izforsirana, gotovo da nema ni·
Ceg č To je, zapravo, autorov sud o duhanu, izložen veoma direktno. u for·
mi savjeta i pouka, negdje imperativnih. koji se nižu redom kao u proznom tekstu. Sa·
držaj je kaLan veoma jasno. bez č metafore.
lako je dosad mnogo spominjano ime Hasana Kaimije. pisano o njegovu djelu. ono
nije sveobuhvatno ocijenjeno. Kako sam ć rekla, postoje mnoge praznine u nj ego·
voj biografiji. pa su Cesto izric3hi č sudovi ne sanlO o njegovu tivat u nego i vrijed·
nosti č rada. Mnogi su ga ocijenil i veoma nepovoljno. č nam se Ile sasvim
pravedno i do kraja argumentirano 54). Zbog toga, a ilZato $to 1·lasan Kaimi svojim djeo
lom ć nezaobilazan dio književnosti Bosanskih Muslimana scdan1naestog vijeka, mis·
lim daje za č sud potrebno obuhvatnije istražiti i valorizirati Kaimiju - pjesnika.
54) O 101114.' Vlk' vidi: Ml.'hrned Hand!I!!: KnJltevnl rad č
vo, 1934.; Sarve l bl.'g č B<rlnjat i I lI r:n:cgovl:l II IslamskOj knjltevnostl. S:aTaJcvo. 1912.:
lIazlm č Knjlž("vllOsl MUlhmana BosT\{' I na orijcmlllnllnjczlclIlIa. Sara,,·.
vo. 1913.
9 - An:a1i 129
E
SUMMARY
OLD VERSION (AUTOGRAfi !) OF Til E KAIMIJA'S
KA51DA AGAI NST TABA'CCO
Hasan Kaimija frolIl Sarajevo was the first PO!!I III Turkish and Serbocroat langu-
age. His pocm (kasida) against smoking was well-known and il was preserved in several
copies. S. Kemura and V. ć publ ished il in their work Serbokroalische Dichtun-
gen Bosnischer Moslims. Sarajevo. 1912. The author of Ihis article found an old copy , -
and perhaps autograph. which differs from Keml1ra's and ć We have lhe whole
text of this manuscript , comparing it with already ;lUblishcd text at Kemura and Coro-
vit.
13U
KASIM DOBRAt A
J EDNO I' ISMO !ARZUII AL) NA ARAPSKOM JEZIKU POSLA l O II J..:ANI2.F
I'OTKRAJ XVJJ STOLJJ.CA
lU KODEKSU GAZI II US REVBEGOVI: !iIIJUOTI KI )
Krajem XVII ć turSka ć i njen č č u Evropi naglo apad,,·
ju. U meduvremenu. od turskog pora.la pod č 1683. do č mira 1699.
turska vojska morala sc ć iz Srednje Evrope sve do Save i Dunava.Sve muslimansko
tih krajeva. medu kojima je bilo i našeg naroda. 1110ralo sc takoder ć
na jug, ć se od i svakojakih patnji. Sal110 u gradu Kani ži i njegovoj
najbližoj okolini na jugu Madarske oStalo je muslimana i turska lokalna vojna po·
sada. Ta mala skupina muslimana, opkoljena neprijateljima sa svi h strana . č se
branila i držala pred mnogobrojnim napadima. č godine. nakon č se predala pod
pritiskom mnogostruko ć sile. U pisl11u. koje ovdje donosimo. kue sc, da je
otpor trajao sedam godma. Turska je u to vrijeme bila toliko slaba i ć a i njeni
ljudi toliko nemarni ili izgubljeni. da nije bila u stanju pruziti opkoljenima u Kanii..i ni
moralnu ni materijalnu pomot. niti č č da ih izbavi iz opsade i prebaci na svoju
terit o riju na jug. U takvim prilikama. ć jasnu sliku ni o SVOnl teškom poloi..aju.
ni o slabosti tadanje turske ć oni su. u svom držanj u i obrani. pokazali ć
ć izdržljivos t . U svom stanju. negdje pri izmaku svojih snaga. oni Salju ni·
te navedeno odulje l>isl11o. tl kom opisuju svoje š ć i tra.lC ć Ul iaatavanje
jake nade II spas.
Tu pismo. nap,sano na arapskom jeziku iz posebn ih razloga. š i SlilO II Jed noj
rukopisnoj zbirCI GaZi lIusrevbegove biblioteke. pod br. 191 2. OnoJe poslato l1adlel'
nim turskim vlastima u Stambol odnosno "gdje ih nade". a datirano džumadel·
uhra tj . rebruar mart 1689. U njemu sc. pored opisa teškog stanja opkoljenih 111uslima-
na II tvrdavi Kanili. go\'ori o nekim drugim zbivanjima iz tog vrelllena. Sve je to bilo II
uskoj vezi s našim tadanjim prilikama II Bosni i s historijom. Pismo je sastavio i
stili lirao neki Alunctl ejelldlj'a lJ(ld'!; 11ri kako je to labiljei.eno u posebnoj btljcScl
na turskom jeziku, kOJ;! sc nalali ispod p,sma. 1)0 stilu pisma i po nekim izralima u
njemu (npr. č lIemtel'ijje. ć da jr njego\' ć neki naš č
l)onosllllo tO pismo ovdje II Originalu i doslovnom prijevodu. bo mali prilog i historij -
ski dokumenat od in teresa la historiju i č
9- \3 1
I
l
,
U pismu irna č i stilskih grehka, kao i grdaka u pisanju, koje su vjero-
vatno, nastale krivicom č Sto otežava njegovo razulllijevanJe i prevodenje.
No ipak smo uspjeli č ga i prevesti II cijelosti. Ime komandanta (muhafiza) tvr-
davc napisano je pismom zvanim t1Iu!edtdter ili harti !edteri ("stablaslo " pismo, II ko-
me se slova II obliku stabla sa granama - sliCno Sifci). Ml taj potpis ipak nismo
mogli Č jer se pismo ne slale sa č ili mjerilima, kOJe poznajemo. Na La-
vrSelku pisma irna nekoliko ć na penijskom jeziku. Kad sc s\'e uzme u obzi r a naro-
č teSke okolnosti u kojima je č pisma Ahmed efendija radio, vidi se da je on
hio dosta č č >'eom.i pobolan i dobar pOlnavala ... arapskog i perzijskog je/ika
U pismu se spominje suhan Sulejman i njegovo stupanje na prijestolje To JC
sultan Sulejman 11 koji je \'Iadao svega tri god ine i 8 mjeseci (1687 - 161..) l l. Za vrijeme
svoJe krall\Otrajne vladavine on je. Ul' pomoc vebkog veLiTa Mustafa paše ć
n:tstojao da sredi ć prihke ilirskog carstva i d:l nj egovu oslabljenu
ć
132
135
I' ISMA GLASI U PRIJEVODU:
/JlJal a Allahu, koji ilas je utillio polIosIlim borcima i koji liaS pomote jatol/jem
lloSe izdrtljil'osri II prilikama. koda smo. kao ć najudaljenijih isture"ih gral/ico op-
kolje"i od Ileprijatelja. kao Ila llam je 10 ć u ojelima SI'oje Jasne KIljigl': "Mi
smo kaznili one. koji su č ć ; No$o je - ć prol'e vjeTl/ike
(sura "er- Rum". 47). Neko je blagosl ov i mir i,oIem gospodilIU i č MuhamecilI,
koji je bodrio i "rabrio sl'oje sljedbeIlike Ila borbu protill nCliemiko i IIezllobotoco, kao
Sro je IIpr. jedllom prilikom rekao: ć SI'okog umrlog tovjeka presIoje i 10l"rial'a se
i lljegolJa oktil'l1osl. izuzev umrlog borca na granici. koji se bori II ime Allaha. jer IIjego-
1'0 djel o oSIoje i ć se do Sud!,jeg dot/o. i UI/ ć bili ć od legobe i iskIISelIjo /I
grobu oo. Neko je polom b/agosl olJ i mir /I1/1l1omedOl'1I rodil i njegovu tasIl om dmSH'u.
koji su ul ožili n'e svoje sl10ge lt č i širCl/je liere islama.
Bote, Ti si ć SII'orilelj. i sJ'e Sll sIvari /I TJ'Ojoj ruci. pu kako si llam
naredio do se borimo, l ako ć i osnat; li aSa srca /I loj borbi. Bote. Ti si oI/oj koji da-
jeS hromI. podari llam obilne obroke i smiluj lIal11 se bez lUISe zuslllge. kao JIO si II(lS i do-
sad durblUO hranom. bez lI aIe zasluge, /Jote, Ti si 01101' koji mote.( izmije" ili slo"je i pri-
like. utini boljim not thoral! Ti si 01101' koji ć i lludahlljuje! ljude. upllli Ilas do se
dobro i Č spremimo za borbu i da se u borbi hrabro drtimo! Bote. Ti si 01101' koji
nesmelano Oll'oroS SI'O ZOIi'oreIlO IJrOla, otvori Ilum pUl i prolaz lama. gdje je islumska
zemljal Bote, Ti si onaj koji daje spas, spasi nus od previosli i pobjede lIel'uljo".1I Ilelier-
nikal /Jote. Ti si 01101' koji doje! ć pomo:i lias /I borbi prOliv IIel'jemika. Pomozi
ilaS, o izvonI mage svih ollih koji ć tratel Uputi Ilas Ila prOI'" pUl, o Ti. koji iZI'odi1
Ila pralli pUl zalIlIal e lj ude i Olle koji drllge zal'ode Ila slromplllicul UdOl'o/ji IIal1l, o Ti
koji udol'OljOl 'a/ sJ'ima koji Te mol el Amill (usliloj Bote). molimo Te ć Ć illgl edom
anilI ljudi koji mol e: omili, II sl'akom mjesllI i u sl'im Jlremellima, kao i ug/edom Tvoga
miljeIlika. lIa/eg gospodina. prvaka svili Posl alIika,
A sada: 01'0 je skromno pismo. poslalO od ponilllog Botjeg roba. opkoljellog
od neprijaleijo. IIupisulog su:oma poniwih (opkoljenih). - ć prvom kome slig-
ne u mke od Ilisokih osmanlijskih drtovIlika. č njegol'lI gospodSll'u I'e/ikom I'e-
zirn, lIoSem otilljem vidli i naSoj duSi, lIoSem gospodiIIII koji liaS je u sl'akom pogl edu
llugradio. tj. iZlitlm i me(:e"i noSih blagodali. Nakoll 1I0Seg poklalla licem Ila fi e. č
1I0S: Mi smo sada skupilla ljudi koji trate ć - "a prol'a ć je samo od 80ga' :
"Ako 11emici zatmte ć u ime )Ijere. liaSa je duilloSl da i h pomogl/ele ". Ali. is ticu-
lIje č pripada samo UzviSenom Allahll . Ipak, Ile IlIglljte /I pogledIl Ilas i Ile
tobrilljavajte se preliIJe zbog lIušeg p%tuju. jer smo mi suda II Boijoj zaSlili i ć
' 'Ako sVIJel ima rUZllovrSfle legobe i ll evolje. Mi/osIM imu skrilielIe i nevid/jiJle dobrote
i sami/OSli". Allah je ulio IIl/afa srca hrabrost, liU ć Milile motemo dOlloljllo zall l'O-
lili. 011 je Mobli, koji voJi plemeIIiIII ljudsklI '·''lbrosl. pu smo se okilili tim sl'ojSll'om.
ZUIO :: 1101110 do trebo i do llam je dIliIlOSI. Il sl'okoj prilici. javno i lojlIO. danju i ć
bil i izdrtljivi II borbi profilJ lIevjemiko i 110 Iljihm'e IIal'ale i ratne operacije. - a sve radi
/XJbjede Bot je č i sl obode tirenja jusIle is/alila: ljudsko je da se i nade Ile gube.
dok posIoji til'OI. 111'010 A 1101111 i opel/lI'alo, naš je tiv01 sa sabljom u rnkomo i 110 sablji,
lIuSe sablje 511 lIujboljeg kOlJa. IIoSi momci su hrabri, o nafe stallje. II svakom pogl edu.
u svojim ć ć sIalIju pnlih muslimana, MU/lOmmedollilluteniko. Ako je 110/
po/ataj č i letak. a lIoI i pUlev; premu islamskom srlJetu duleko; ::all'oren;, 10
136
I
l
flam je oeit; dur i h/ogodar (lIi'mct ) od IIoseg dragog Srvon"telja. i mi smo zalo spre"",; i
ć tah'O slal/je. - a necemo se tutiri i rugova ti, jer je smisao izdrtijil'Osti
(sabra) - odbaciti jadikovanje. a zadovoljsll'O s 80:;0111 sudbinom (rida). ZIIOt!; slatko
primi/i" podnositi tegobe II borbi. Eto. kroz 10 mi se nadamo ć od Allaha" lIašoj
pobjedi, - kao Iro llam je kazao Njegov miljenik Muhammed: "Balija ć prati l'OŠII
izdrtljivost". Ovog casa, II ovom dallu i II ol'om slanju. spremili smo za lIoj/eti dali. Mi
smo potpuno jedllako svi. "afa fIlema, IIaš; pobotIl; ,. dobri ljud;. IIaši slari i mlodi. pa
tak" lIaše Ulle. SI'; slal/ol'lIici cvrsre pogrol/itl/e serl/odske (l'T(]OI'C. - sili smo jednako
ć Mi smo medusoblto jedili dmgima :ad(J1i ć donijeli odluku i primili obave-
zu do ć u nike grijesnog IIcprijaTelja i 1/jcgOl'u nasilju predal; sU/lallolle nlrr1al'c, II
kOjoj se og/oSm'o etali i Kur- ol/, n'rdal'e /I carSfl'/t IIoseg SUllOllO, Sulroll - Sulejmana,
- Bog mu corSll'O dok n-emir sl'oj;m pural/jamo kntti.' Pri tom se (Js/ollja-
mo Ila velikog Allaha, rTOieti Njegol'o :adol'oljsn'o. dr:.eCi se Njegol'e jasne lojae i 11\'0-
ć se za Njcgol'O uie, Kl/roOl/. Uz 10 llam je /laredel/O da Ivrdal 'u dok
je tillola ; zadlljeg daha u Ilama, a lIjClIO sramnl) nap"SIonje Ile dolikl/je s/jedbellicimo
prave l'jere, Neka AI/alt nosa srca no ol'Oj obol'e;i koja je č kao zgm
da. Cak, u moom Slanju, na1i tilli zadali su rijc(l lIa!im umrlim. da ć izneljeTiri i
ostavili, skladIID nurodlloj ć "Kad SIC :bunjclli 1/ reSkim poslol'ima. tra:.ilC po-
ć od onih u grobovima ", - IJO Ilas nemojie mjeriti /Ii smatraIr'
ć lIaša IJO vjeri, ako se smilujerc i pitalc Ila lIaše ć prilike, Ollda 1'011/
moramo ć da llam je ncstalo sllih t il'omill i pOtrepSlillo, a s\'a l'rOla rada i
pril'redivallja za til'ot su zatvoreno. Za I/rallu nemamo IIISto, osim malo zobi (heljde') II
driovllom amhanl, - dao Bog svoj blagoslov; Ila to! - ali je to gorko. da go ljlldiJle mo-
gli jesti, jer se je utegla zbog dugog stajanja. No, liaSa su srca opet sigIIma, da nafaku
(opskrbu) Bog daje, - o S\'I' su ljlldi Bolja ć Njegm'oj sofri. ISlo fUko. :bog lIe-
stanka ć SUSTavili smo i skrojili {J{Jij'elo od kUCI/e prostirke; pOl/jal'a, pa se tako
ć i pokril'omo 0110 sto se kod moro pokriti. NOl'aco ć ll emamo.
Nod bismo imali har kote, mogli bismo od nje ;:rodili norac i Slaviri go u promet. - ali
mi llemamo II; th'OIilljo, osim paso i J..llkoco. po IIek nom je ; lIIah 110 ć /I svakoj
prilici, Ila nel'idljiv illidljill č Ostali smo usomljelI; usred :emlje bezduI"ih lIevjemi-
/(JJ, jer s 01'11 slramt dl'ije POZIIOtC " jeke. SOI'e i DU1Iova, lIema od mIlSIimolla nikoga osim
IUlS. Nola tJlrdoJla postalo je kroti/bIO velika mIlSIimolISko ra1la, koju se Ile mate
dok se Ol'ako llolazi Ila tIuIIcvjernika, poraz;o ih ć i jedi"i Allah!
!-hola AlIohIl, koji Ilas je lIbIIjO hrabrim; i:drtljivim, po Ile IIIgujemo i Ile to-
br;IIjal'(u11O se I/I1/0go zbog ovozemaljske llerulje, jer je olloj sili jet sl'akaku ć regoba i
IUlIll/ico pral'ol'jemom, a /I ramnici incUlo lII'Sta osim lIel'olje. Posebno Sll sl'a-
kojake i sl'e ć lIeIIoIje priSI/lile medu opkoljell;m od lIep"jatelja. No, Sfida lIalII j e
noj ret a ć flO nemamo nikog ko bi Ilom Illogoa ć gdje je islamsko drt OJ'd, gdje s/l
I1Imlimolli, kaho je IIj;IIo\'o stoIIje i /I kom se prm'cu ć lIjihol'; ,Jlollovi i IIjil/ ol'e ak-
cije (o odamo su rekli: pretjerano pedalIIIIost II plal/irallj u iZOZOIl je Slldbi,,;), te (la
li imojll mage :a borbu ",mil' Ileiiemiko.
"/-h'ala u:vi!ellom AllaItu, Njegoa'u ć muslimulIskoj !'Ojsci sigurna jc i :0-
goralItavolIo Svijerlom Knjigom. do Sudnjeg dana. Sada je dojio mjeme BO!je ć
a zasjedanje 1I 01'Og sulwllo Ila carski prijesto }('doll je wok tamil. Tako silIlamo od 1I0sil/
Jjudi ( uleme). Osim togo. Allahal" je tekile; red, kod dade kokl'lI ć "el'oljll
ljudima, da alla obilno traje do sedom gudillu Tako se š ne jedanpur
137
luaeliianimo LI njihovoj historiji, pa i u OI'oj islamskoj zajedni ci, - jer LI broju sedam
postoji velika, faja1lSfve1la mudrosf, koju Ile zlla IIiko osim Njega, a taj broj je suda paf-
pUli, poSto se u lIaIem s/utaju ilaJ/nila ta sedmina, Tako lIeSfaju i treba da lIesta"u os·
l1uJ/lJijska stradanja, kojima je ;zl'Orni uuok I/asilje (zulum) i protuprirodni sekslIOIni
grijeh. a ro je grijeh oo ollih velikih grijehu, :11(/g kojih se, od ulasa, makne ć sve-
mirsko lijelo Ari i zalrese ovo zemaljska koko posl ovica kale: Kad llefro dode
do s.'og vrhunca. ć se u protiVI/om smJel"/l.
Za/oSllo je.! Nofa jetra izgorjde ć vijesti - kako je ro ItJepo reteflo:
ilteki.'allje je lete od Ali. mi se l'eselimo i razgol'aramo ć povolj nih
vijesti O pokretima slla!"i" jedinica mlade k01ljice, po kretal/ju ptico selica koje dolaze
so osmal/lijskih oba/a. od stralle Sofije i Edirne. Dlle su soda dofle prije nove godine,
dakle suprotno č polIafanj u. jer :imsko studelI u germaIIskim zemljama tra·
je do Jurjeva. I z toga ć da su one pobjegl e iz sl'og zimol'alifla u krajevima
Sofije i Edirne, pop/af(me ' ;UJofn'om islamske I·ojske. Posredstvom lIafih fp/Jlllla. mJe
Ilom ć dobiti "ijesti o tom. gdje se 11010:; musIimalIska Ilojska. jer je medullevjer·
Ilicima izdala SIrago upozorenje. da o rom nif ta Il e gOI'ore. O dntgim slIlarima nefro se
mate t utI' preko fpijullo. Sada se. tako. f iri )Iijest. do su Francuzi pobijedili Nijemce i
da Su oSI'ojiJi I'IJe od č "jihovih pa se ol'i guše u mont svojih " evolja. -
Bog im zemlju pontfio i predao u vlaSI muslimanima. ami"i Njihova srca obuzeo je veo
liki strah zbog stupanja Ila prijesro nafeg 1/01'Og "alife. suItaIla Sulejmana. i miloga se
prita da olli trate mir (su/h). Ne č ni za kakvo IIjihol1o okupljanje. Samo je modar·
skoj vojsci llaredeno. od strane njihovo :alxJliedllika (emir) da I'ode rot protiv Fral/cuza.
a tako isro ,\(' I ITita i ::a llrvOfe, Stal/je medul/ekima od lljih je ć lIade Sll im
izgubljene" zal'/udu/o Je zbunjenost - po ć nas. ako Bog da. zaboravili.
Za I'rijeme protlog ljeto bili su se pojavili pred Ilama. sifli /ll/afe livade i njiho·
l'e, obilazili i /ISkakivali i z mjesta u mjesto po Ii)!adama i IIjh'ama. i tako je traja/o sedam
mjeseci. - sile do :z inJJ'k ih dallo. Tom prilikom SII ruf ili i paJi/i sve f ro SlIllofli. p/odol.'e
Ila njiliama i sve dn/go izvali tvrdave. Mi smo Sl'i ć iz/azili svak; dOli . vodili borbu
i rukli se s njima po cijeli dali od zore do ",raka. i to somo kao piefaci. jer kOlija i dn/gill
ć til'olillja llemamo. Uz ć Allaha. ć Gospodara. izvrlili smo osvetu
II sl'akoj borbi . 111'0/0 Bogu. nOlli jeli smo im poraz u sl'akoj bici koju smo )lodili. do kro-
ja ljeta. Tako ih je od oluje nafih sabalja osta/o snde1lO Ilife od dvije hiljade u tom vre-
memi . dok broj Ila! ill pogtllulih Ilije dost igao lli stotinu. Pa i la je jedall Ulak Bot je po-
ć islamu. No. 0 110 f to je od Ilas tada ostalo. polo nas je pomrlo pn"rodll om ć Ila
postelji. - dao Bog svoj rahmelumrlim. a zdravlje i opstanak IIoJim t i vim.'
Culi ste, - a kamo ć da "iste t uli i da lli mi llismo t uli, - da je na prijella-
nl oduzeta .,,? (otito je neka č ispuf tella. namjemo ili grefkom prepisivat a), t mi sa-
da Il e ZIlamo f ta je bilo (od tog mjesta) i njego)lih tu vara. đ č bil o je sigur-
110 dosta o"ih. koji se drte onako. kao f to je A 11011 u Kur-ullu rekao: "Ko im ( neprijate-
ljima) rogo dalla okrene l et/a. - osim II svrhu da zauzme bolj; p%taj za borbu. ili da se
s)lojoj gn/pi. - privukao je Ila se Bot ji g" jev i njegovo je mjesto pakao." ..
(sura "En/o"'. 16).
Dosad smo vam pos/ali I'ife od deset pisama. ali je devet flaji" kurira zaroblje-
flO. a deset ih je poginul o. Nakoll s)lega togo. Ile fla/azimo drugog č i izlaza, nego
do se pos/utimo I'arkom, pa da vam pofaljemo ovo pismo Ila arapskom jeziku. - a Bogu
molimo da ga dosfavi i ć m/l pili do cilja.
138
Moi peCat ie stal'lien' i skril'ell medfl listovima II koracima, zbog boiawi da gu
lIepriiate/i Ile vidi i Ile SO=IIU. Ko tra:'i. ć ć ga.
Ju som siroma$l/i .... , komal/dant (mllhafiz) .... Kanite .... (I/ekoliko riieCi I/a
perzIjskom jet.iku}.
P/SOI/O mieseca d:.umade/- uhru J IOD/ /ebruar-mart 1689.
Ispod pisma. nalazi se biljdka na jeziku. pisana drugim pismom. u
kojoj sc kate :
"Ovo pismo lIapisal/o je arapskim ie:ikom. da Ile bi IIevjemici otkrili i upozlla-
li sIoIIje ml/slill/onske vojske (ako bi im pit1llO polo /I mkl'. - jer olli tle "- ,,ojll oropski
jezik). Pismo je poslaro po borcima, koji SII sedam godilla neprestano bili opkoljel/i u
tJ1rdavi Kallit i. Koncepl pismu č je Piri Ahmed- e/el/di. Pismo treba protitali i it
IIjeg IIzeti ml/oge /NJI/ke i o/JOli/el/e ':
SUMMARY
ONt LlTTJ R (ARZLIIAL) IN ARAHIAN I' RO\I KANItA BY Tili '
OI XVIII C. UN TilE CODEX OI' GAZI IIUSRJ:V BI-Y'S LlBRARYI
The article is a translation of the letter by a cerialIl Ahmed efendi I·JaMi PITI.
a command ani, probably South Slav by origin . The letter was scnt in February March
1688. from besclged KanIža. In the letter is depi cted the diffi cuh poSition of the Mos-
lenlS, who for a long unle have resisted and shown an extreme endurance against attacks
of enemy.
iJ9
,
/,
l)
RUSMIR MAlIMUTCEllAJIC
ZAPIS O MUZICI IZ 1767. GODINE KODEKSA IZ GAZIl lUSREV - llFGOVE BI BLlOTEKF
U SVJFTLU NEKIII KARAKTER. I STIKA MUZICKOC FOLKLORA BOSNI' I l1FR('!·r.OVINF
Uza sve bogalSIvo č folklora Bosanskih MuSlII lltIlla vrlo rijetko sc 1110·
gu č rukopisi - naslali tl prošlim ć - u kojima bi sc govorilo o muzici.
Samo u jednom rukopisu il. Gazi Husrev- begove biblioteke u Sarajevu - koli·
ko lO može tvrditi na osnovu prvog sveska Kataloga ... I) - govori se o muzici: 10 je
u kodeksu 380 2) koji predstavlja zbirku od sedam č knjiga iz oblasti č
nje Kur'ana, ;. - 31. g '1/ 1-
Sedma knjiga iz ove zbirke je i1mihal na lurskom jeziku od nepoznatog pisca.
" Pored dogmalike u djelu se govori i O drugim vjerskim pilanjima, kao o zabrani duha·
na, kahve, glazbe, o vampirima itd." 3)
Cijelu zbirku je prepisao Hadži Sulejman, sin Muhameday. 23. 1180.
godine (24. marta 1767.) tl tvrdOJvi č
S obzirom na rijetko spominjanje muzike tl islamskim rukopisima koji su nasta·
li u Bosni i liercegovini. donosimo ulomak iz spomenutog ilmihala kao historijski lila·
č i kao il ustraciju č slava prema muzici. koji je dugo meclll
muslimanima.i utjecao na nerazvijenost teorije muzike kod musliman.!
Prijel 'od ulomka:
'l\ feleki I/{! ulaze u ć gdje se nalaze ra:na sredstl'a :0 ignl - kav 10 lli tal'lu
i Joli - a ino lako II kliCU gdje se nalaze instmmellfi za sllirallje - 1UlI/ lJ llra. sn:, "aj,
duduk - ukralko. illstnlrl/ellti Ila koje se SJlira /Istima ili mkom: jcr SI'e 10 sfJOda u zabra·
njelle sMiri. lj ć gdje se olli IIaluze Il e ulaze ni biagosi oIl 1/i meleki i 0110 je p"Ila tej·
taila i citi/la.
Dragi brate ć Sile I tetlle posljedice koje smo lluveli odnose se Ila OIIOze·
ma/jski tivOf. ali mllogo je ticU/ih posljcdica od n'ega toga. koje ć utjecati 1/0 oI/osvjet·
ski Da lIupoll/el/emo samo lIeIlO od toga: Covjek koji je Ila Gl'ome sl'ijefll llpOlreb-
ljal'ao lIeku Vrstll saza, Ila Sudnjem dunll ć potiJl/jell s ti'" istim sazom i Il a lIjemIl ce
sIlirati: liU sumrtIlom č 10 (muzika) ć filII biri u mislima. zato prijeti 0PUSllOSl du u
calabi-al-mizaq-degoule, dificile. delic3t.
II K3sim '· Kalalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi blblioukt'
u Saraj\:,·u", prvi, Sarajevo, 1963.
2) isto, str 228, poglavlje Komenlal Kur'ana
3) hlO. Sir. 228.
'4, \
toli//' !'aslI izgubi iman ć li tada ć da misli o dogu - ili ć umrijeti ć Ila
SIJz?! Da li ć tada ć pot/jiva slusoti č Kefimei- felladeto koje ć prisil fili po-
red Iljego u tom l Bojati se da go tada sejtall i soz Ile opsjednu pa da preseli
na Dn/gi svijet bez imallor
4
)
Oval;:av negativan stav prema muzici pripisuje se i znamenitom pi,l:u
I-Iasa n- Kanji (1547- 1616). U ovom smislu ostalo je zapisano jedno predanje
- prvi put zabilJe/clio II " Bosna- salnamesj" za f,odin u 1302. (1884- 1885). To preda-
nje, prema Dru Safvet begu š ć glasi:
"lj uJici, koja je isla rovIlO od Kofjjillc ć do medrese, bilo je ko/alla, gdje se
sviralo i pjemlo. Strogi asketa Ilije trpio lli pjesme lli svirke ć se da mu ne lIoniSe
t il 'ce; ZalO je obilazio naokolo kroz vife ulica somo dalle (!I/je muziku" 5)
Stavovi iz navedenih ulomaka postaju razumljiviji ako su poznate. bar djelo·
č rasprave o semu 6), devranu 7) i zikru 8) koje su č u 16. a dobile vrl o
široke razmjere II 17. ć Pitanja O ovome bila su sa mo dio oStrih rasprava i suko-
ba unutar razni h sljedbi i pravaca su se razvili u okriljU islama.
U tim rasprav,Hna i sukobima vrlo č se izlazi lo iz okvira č ortodoks-
nog islama, a ponekada su iZlloše ni st avovi koji su bili u suprotnosti s islamom:
Takav. dekadentan i neosnovan odnos prema muzici. u prošlim ć je
medu muslimanima širen kao stav islama. Medutim, kod svi h muslimanskih naroda u svi·
jelu narodna muzika se vrlo bujno razvijala i ona se danas u svjetskoj zajedni ci č
folklora izdvaja po svom bogatstvu i svojoj osebujnosti. To vrijedi i za ć folklor
Bosne i Il crccgovinc: osebujan l bogat. razvijen u vrlo ć uvjetima bosanske
povijesti. on je danas jedinstvena pojava II svijetu i ć vrij ednost ć
venskoj zajedni ci kulturnih nasljeda.
Muzika se prcma tome razvijala kod svih islamskih naroda, pa je ć da ne-
ć stav iz ilmihala II Gazi Husrev- begovoj biblioteci - koji je uostalom bio
dosta rasprostranjen u islamskoj doktrini - nije nikada bio ć ć Za raz-
liku od ovakvog izrazi t o č ć u islamskoj doktrini prevladavao je
slav da su mUZIka i igra dozvoijeni - ukoliko ne i7..azivaju pot udu . st rast I raspuštenost.
Navodi sc da Je sam Božji poslanik Muhammed prisustvovao jednom izvodenju plesno
ć programa abesinskih umjetnika, a ć iz literarnog kruga Ilwan- us- safa po-
stoje š ć o njegovanju muzike. ć ni za orgulje, harmonij . glasovire i ć
ke zborove i ako ne ma potvrde o novozavjeinim tekstovima . ipak ih je praksa sa nkcio-
ni rala.
Da č stavovi o muzici, koje je izrekao autor tl<ISeg ilmihala i, na-
vodno, Kanja. nisu našli ć uporište. ć da su. naprotiv. islam i njegova civilizacija.
izvršili snažan utjecaj na razvoj muzike, pokazuje i ć s naSim narodima. posebno s
č Muslimanima.
s speCijalno za ovu priliku napravio Kasi m cL ć
SJ tz knjige "Znameniti l Hercegovci u islamskoj književnosti". Safvet - beg ć Saraje-
vo, 1912.: Alija Namctak: Izbjegavanje upotrebe ć instrumenata kod ć
kih muslimana. Rad VII Kongresa folkl orista Jugosl. vijc. Ohrid. 1964. m. 359- 362.
6) !'Ies I muzika pri obredima.
7) Slupno krctanjc dcrvlŠ:! u krugu tijekom obreda.
8) SIi1vljcnJc !Joga i bcz.glasnim opctovanjcm Njegovih imcna i pobotnih Ickstova.
142
I
I
,
I
I
I
Historija usmene poezije i knjiLCVTlOsti. II evropskim okvirima
objavljivanjem balade o lIasanagmici u Fortisovu "Putovanju po Dalmaciji", 9) Kao
č zvuk naše usmene poezije balada o I-h:sanaginici duboko i Sirako je odjeknu-
la, š ć lako jedan sretan i slavan č
Medutim. historija naše mUZikologije, II evropskim okvirima, č znatno
kasnije. teški slikar i melograf LUDVIK KUBA II svom opsežnom životnom djelu
"SLA VENSTVQ VE SVI CH ZPEVECII" lo) sabrao jc ve1i kLbroj č popjevki
slavenskih naroda. đ je i č folklor Bosne i llereegovine II) II kojoj je
boravio 1893. godine.
Življi interes SlTamh č za naš č folklor datira iz 1909. godine
kada je na đ kongresu muzikologa u č Illelograr. č i č
č popjevki svi h s"lavenskih narooa, Ludvik Kuba u svom referatu "EINIGES UDER
DAS ISTRO- DALMATINISCIlE VOLKSLIEO" ukazao na neke č č
folklora il. naših 'krajeva. Dijelove ovog referata Ludvika Kube iskoristili s'u u svojim rao
dovima ugledni č č GUIDO ADLER (u rauu "DER STIL IN DER MUSIK")
i ROIlERT LACH (u "du "GESCHI CHTE DER ORNAMENTALEN IN DER MELO-
POlE"). Radovi ove dvojice pOl.llalih mU.likologa skrenuli su pažnju javnosti n3
č fo lklor. č intenzivnije istraživanje i č naše narodne muzi-
ke i slijedi objavljivanje niza studija o njoj u mnogim publikacijama Evrope.
Još jc Ludvik Kuba u svojim radovima ukazao na č i vrl o osebujan
utjecaj č muzike na balkanski č folklor. Utjecaj je vr!en prvo preko srpskih
manastira koj i su održavali žive duhovne veze s Bliskim istokom. dugovrcmenim gr:1\'it ira-
njem naših č krajeva prema Biznatu i njegovoj kulturi. a poslijc. Islama
na Balkanski poluotok, on postaje intcnzivniji i svestraniji. On sc č manifestirao
i u pojedinim regionima Bosne i Hercegovi ne. a osobito je vidna razlika u intenzitetu i
karakteru utjecaja na gradska i seoska č Razlika izmedu rust ikainog i urbanog
dijela č č folklora jc izrazita i bitna. Mada je i Ludvik
Kuba II svojim melografskim zapisima mogao č postojanje ć broja č
obrazaca Uedanaest). nijc uspio odrediti granice izmedu seoske i gradske popijevke. U
gradovima. gdje je utjecaj islamske kulture bio č i u kojima je tivio pretežno
muslimanski živalj, utjecaj muzike Istoka je vrlo snažan i manifestira se u vrlo č
upotrebi ć sekunde. Osobito je izraten u ć slavnoj i po svojim vrijednostima
široko cijenjenoj gradskoj popjevci ""luslimana - sevdalinci. Ta pjesma ima jako razvije-
nu melodiku. za razliku od seoske. Ima vrlo veliki raspon ambitusa. odaje č č
tonske vibracije za evropskog č š ć nije primjetljivo, te je i ć broj
melografa ć ovu popijevku grij ešio (i spomenuti Ludvik Kuba) .
No, II svim formama naslijedenog č folklora u Bosni i J-I ercegovini.
radi se samo o utjecaju. nekada znatnom, a nekada jedva primjetnom ali svaki oblik je
jedinstvena sint eza sta rog i novog. nastala na našem tlu osebujna i č
Utjecaj č muzike na muz.itki.folk1or. najsnatnije odražavan kod IS-
lamskog stanovništva, ostvarivan je preko više medija. preko institucija i č koji su
bili sastavni dijelovi novog vjerskog tivota, odnosno kulturc islama:
9) Albeil o l'oUls "Vlagro 10 Dalmazlo1" vo1. I 10 1114. ,Ir. 99 101
10) Praha 1892. godin('
II) Ludvik Kuba "PJ('sme i nagJ('vi iz Bosne i Il errego\inc"". u Bosni i Il crce!!ovlni. brOJ"vi: 18
41906).19(1901),20(19 8).2 t (1909),22(1910).
143 I
I
I
- vrlo rano II naSim krajevima razni derviSki tarikati 12) podižu tekije 13) i
ć svakodncvno u njima ilahije 14) ikaside 15),nastalc na iSlOku, uvjetuju šire-
nje č clcmcnata iz njih u ć muzi č folklor;
- II mcktcbim:l, 16) osnivanim na naSem liu od prvih dana Islama u ovim kraje-
vi ma. č su se razne č i pobožnc pjt'smc sa Istoka ili pisane ovdjc po uzoru
na č
- ezan 17). kao svojevrsna vokalna arija, postaje dio svakidaSnjice Bosne i
Hercegovine. prvo u gradovima a poslije i tl selima;
- kiraet 18). njegovan medu svim slojevima muslimanskog naroda u sebi je uk-
č i clemente muzike;
- postojale su ć č č 19)
vojnici iz raznih krajcvl! prostranog Osmanskog carstva, pripadnici raznih lIa-
roda, sl užili su u naSim krajevi ma i pjevali svoje narodne i askerske pjesme. lj udi.
trgovci, vojnici, hadžije, daci, avanturi sti.donose takoder sa Istoka u naS č folk lor
element e SIranih č t radicija.
- Sastavni dio našeg č folkl ora postaje č IllZ č instrumenata:
TAMBURA, SAZ. SARGIJA, KARADUZEN. BUGARIJA. ZURNA, ZllE, BORIJA,
NAJ. DEF, ( BI N- BIR !'IALKA), TALAI\-1BAS. CAMJ>ARETA, i drugi. 20) Razumljivo.
s novim instrument ima nastaju i novi IonaIni .odnosi. a neki od starih neprilagodljivih
nestaju.
- Na tlu Bosne i Hercegovine. odnosno na cijelom Balka nskom poluotoku. koji
se pod izravnim utjecajem islamske kulture. radaju se brojni novi č koji u sc·
12) Tarikat - (ar.) derviški red, od ar. č tariq - put
13] Tekija - f(ar.) Zl,!rada u kOJOj sc skupljaju ili žive derviši, u kOJOJ sc obavlJ3ju obredi.
14) Il ahija poh,, 'tla ple,ma.
15) Kasida j'lOdui., pjesma rimovana na jednu rimu. Nije nikad krata od IS distiha. a mote
ih illl3ti i prelo) 100. 1'0 -.:adrt:1ju: njome sc neko pohvaljUje i uzviSUJe.
t 6) Mckleb, mcktep (mcJtd, mehtef) - m (ar.) muslimanska vjerska ikola. nom. lod od
ar. kataba. katb • pisati.
11) Ezan _ an3, m (:lr.), poziv, zov na namaz (molitvu) koji uputuje mUJezin 3rnpskom jeziku sa
dfamijskc mun3re. Mujczin č ili "okujišc" Clan pc t puta dnevno Obj3vljujuti i pozivajut i na pct
Z3 vjernike obavelnih, dnevnih namaz3: S3balhki (jutarnj i). IlOdnevni, iklndiJski (m'dnji),
\ki č i č
18) Kiraet m pravilno č Ku r'an:l.
19) č č č č m, (tur., č č OTO ]' OSLAII MOJ I· GLUMCE
ALIllEG I'A VLOVIC ( dr u!!a polovina XV vijek.,) 0<1 vojVlJ<l.1 ;\ ć ,zemlj i gospoda-
rD _ mudrim i plemenitim, ć bogomdarovaniJ\.·III. go,portvu ć knezu i
vtJslekm. i woj ć j,:ospoctva č Vlas(ek. J3 ć k vama praVO, a Vi ka mnije kJko
valli je ugodno gospoeivu _ da 010 glumcc:-. R:ldoja ć ,družbom. na V:I'"
Neka nam SIC veseli, Bogu č i ,laVIIOI1\II
144
"SI'OMI: N OGLUMACKOJ DRUZINI ALIBEGA PAVLO\' \('A č da \u bu'
sanski feudale!, i poslljc prij el37.a na islam, održavali ć I..ullurnu 1 ć
ć je s koljena na koljeno. Alibeg ć njeguje na svom <I\'oru muziku i I!lumu,:I dvor'lu
grupu svojih umjetnika l:llje na proslavu Sv. Vlaha II Dubrovnik. bo 110 su 10 r(ln ije č raIni
i kraljcvi iz Bosnc. GlUmci SU u ono vrijeme vjerovatno bili i au(ori I
lori tekstova, pisanih ili improviziranih, prenoknih s javnih nastupa medu Si ru publiku i
na laj č u narodu.
C. Truhelka: Tursko - slovjanski spomenici č arhive, Sar3Jevo 191 1.
(Mak Dizdar "Stu i bos:anskl tekstovi", "Svjetlost", Sarajevo 1969).
"Pouzdano sc zna da su držali č (i č R.M.) begovi š č ć iz č Ljubo.,.i·
ti iz Hercegovine, Bdircvitl iz
(M uhamed li adfijahit ''Narodni č na dvorovima č arIstokracije" ,Na-
rod na Uzdanica - kalendar za godinu 1935., Sarajevo 1934).
I
J
l
I
l
I
bi č i mUliku. č su svadbeni č s vrlo razno\' Tsnim svadbenim pjeva-
njima. kakvih do dolaska blama nije bilo II krajevima.
- Muzika jc bila sastavni dio tivala II đ gradovima s posadom i domo-
\' ima ari stokracije. U gradovima - tvrdavama, s vojnom pOsadom, posloJale su i specijal-
ne č grupe. U njihov sastav č ć su ulazili ć instrumenti. T ALA \1 BA·
SI. SVIRALE. ZURNE. Zl lE i BORIJE. a rjede TRH'IPE i
č i najbrojniji instrumellli II Bosni i :I j na
Balkanu. preneseni II okviru uljccaja. su bel sumnje 1:lInburc. _I) MOLemO Ih podijeliti
II dvije grupI.:,
PIV"CKE TAMBURE. njima se prale muslimanske epske pjesme
. "
- ŠARGIJ E --J se javljaju u viSe oblika i ralhkuju se po ,",cheini korpusa i
ddka i po broju lica. Imaju zascbna imcna č upotreba nije j.:asno tl
smi slu č pojedinih lambura iz grupe Sargija. To su: su. karadulell (i li bagla·
ma). bugarija. č i druge.
SAZ 23 ) sc ć u na Koso\'u i tl Bosni j Ilerccgo\lini [ S I)Ou/da·
ć se mOle tvrdili da je ovaj instrument bio proSiren i medu bug:lfSl..im muslim.milllOl
- Pomacima. IC madarskim. rumunskim i č mus1imanimOl I.
Najvjerova tnije I.bog logOI je bio ć gradski inslrulllenl i Sto je naje"la·
!Umnije simbolizirao novi ć zivol gradova Bosne i Hercegovine kOJi sc u ol...riljll
isbma vrlo brLO i sna1.no ralvij:lo. sal sc nije proSi rio medu ć i š ć ,.
jelom ć slanovniSlva. GOIO\'O ć koristili su ga :<. Iuslimanl.
tc ga Illolemo smatr.lIi njihovim nacionalnim instrumentom. Na 0\00 ub/uje i Fra Grga
ć
Upotreba saza bila je proSirena na ć pri like i postala je 'li
nei'aobilawi dio gradske t radicije Muslimana. Sijela. svadbe. a$ ikhll.:i. I :o',
.>41
sve druge manireS1acije veselja ukljutivale su i obavel.l1o pnsuSI\O l 1<'; 1'..1
derviški tar ikali u krajevima prilikom svojih obreda upO\reblj:l\ :J 11 pored OSla·
lih instrumenata. i saz. 25)
Ni saz, kao ni bilo koji d rugi instrumenI i inst ru11lent:Jlna muzika uopee. !lisu
nikada upotrebljavani pri ć vjerskim ć ili l1lanifestirOlnju Lalosli k(h'
Muslimana.
Saz je kordofoni ž ć instrulllent il. r,rupe tambura. Broj Ika mu j e ć
i ć se od SCSI od SeSIl aes I. ć ć je l<lj broj. kod saLOva koje ć lJ BOSni i
lIercegovini . osam. dese t ili dvanaest. Sve su ž:ice ugodeIle 113 podjednaku visi nu .
20) Sli irhlrumenli il č 80,ne [ lkrcego\'in.·. o,[m -vIrala. ,,,uJnic:! i dipli 'u
IlT010lip!lo č
1 t) T3111buf3 Wilbur uda rali "o č mil ologiji prvu lamburu J" č bog
HI. 7:J'1i1nik mUlik,' i č Za tamburu č ,azu znalo -.(' prije 4000 godina.f O, Jo'ip
A ''''rk'' I ttInb,." . Sl3von .. l,. I'oi.·tta 196:! l.
11 IJ.l1111 · •• ukiJa) lod Iur i3rki - vT. la \'e"'lih ć (JJc..am.I . .:a1 S.:a rq y) č
13 I Saz J" p,'nil.la č i č If.b. :1 vJ.'rOjalnO JC po.la]a imc OI'OI! inSllum,-nla po č zUJao
nJa Ir.k,· kOJa Ircperi na \·JC!fu. 'lelnim zvukovima 'kiza.
24) Sazlija - Č n3 ... 1ZU
251 "rCIIIa 1vrdnji č Č lIIiS1Iku). u r3Zg0\OrU B.
JUl3 1913.
tO- Anali
145
Salom se č ć prali pjevanje samog ć Najprije č preludira naro·
č instrumentalnim motivom a zatim adekvatnom arijom same pjesme. Na dugim
notama i č pauzama č "veze" sitnim motivima da se ritam ne bi umrtvio.
Zvukovi na sazu sc proizvode udaranjem tcrzijana po t icama. 26) č drži terzijan II
desnoj ruci , po svim žicama istodobno da bi se proizvela maksimalna č
I sal. i šargij a 27) su bili prošireni po urbanim sredinama Bosne i Hercegovine.
Šargija ima nešto ć a saz jako č hvataljku. č hvataljka saza je razum·
ljjva kada se ima II vidu melodijski "vez" II vrlo vi sokom ambitusu (preko dvij e oktave)
kakav je č za naše gradove. Samo ovakvim instrumentom ć je prati-
ti naše najori ginalnije folklorne arije oblika nenadma!i ne sevdalinke.
Ukrašavanju saza poklanjana je velika pažnja. cSev; 28) saza ukrašava ni su
srebrom, veu;.ni su po njima, srebrenom žicom, ornament i, vršena je inkrustacija sede-
fom i ć su merdžanom i biserom. Za takav saz se u narodnim pjesmama
ć naZivlje: "sedeni tambura", "biserli tambura", " tamburica bisernica" ,"biscrnica"
i drugi.
č saza (rezonantna kutija) ima trobridan oblik, poput hcljdina sjemena.
Ovaj oblik đ jc najpodesnijim za držanje instrumenta u krilu, ć da sazlija
za vrijeme svi ranja sjedi poravno, prekriženih nogu. Ovakav položaj illU ć da
lijevom rukom slobodno hoda s peša na peš, duž hvataljke saza.
Svaki od graditelja sazova ukrašavao ih je prema ć i vlasti ti m es-
tetskim nazorima. Promatranjem ornamenata ć se č improvizacija, ali i re-
dovito i želja graditelja da ostane u okvi rima stila i tehnike primjenjivanim kao prototi-
pova saza donošenih sa istoka.
Interesantno je da su graditelji sazova njihove hvatalj ke dJjelili prema vlastitom
sluhu, pa su sazovi od raznih graditelja imali č ć 2'i )
Pitanje da il je saz potakao nastajanje naše najorigi nalnije folklorne arije,
"PORAVNE" il " RAVNE", kojoj nema uzora ni u jednom č folkloru svijeta,
ili je pak " PORAVNA" pjesma uvjetovala tako prisno urastanje saza u č fol ·
klor, do danas nije Studioznije bavljenje našim č nasljedem š ć se
ovo, kao j niz drugih vrlo č i vrlo važnih pitanja .
Sazje postao simbol najravnije melodike, i emotivno najprodub·
ljenijeg tonskog filigrana, koji se može smatrati jednim od bisera u svjetskoj
ogrli ci nacionalnih č đ
Na Iwataljci saza fiksiran je melodijski smisao Istoka. Tonovi su alteri rani polu-
tonovima, a ponekada i č
26) Terzijlm- ana, (pers.) Irzalo za lamburu kojim se udara po žicama, Iur. lerziyane, pen .. lcrziya:
ne, terzene (pen. tilf- fica, žica od lambute + pen. zene, par. perr. od Inr. zeden- udaratl. kucali.
svirati).
27) S3.tgija u ovom č kao naziv za č vrSlu lambure iz grupe largija.
28) Pd- m pl. pclevl (pen.), dij elovi. polja hvalaJjke saza na kojima su fiksi rane odredene lJ-li ,le vri-
jednOSI!.
29) Butun - boja zvuka č za odredeni sa.z.
146
Na saz se svira po sluhu. Mada je ć ć ć kao !to je ć da se sazom
prati pjevanje samoga ć saz se može svirati i kolektivno, i to ne uharmonijskom ,
ć č u melodijskom smisl u. Ovim se ć instrumentalna unisonost melo-
dije. Vue sazova zajedno ć u paralelnim vokalnim linijama unisono s pjesmom, uz
sitnije "branje" pri ispunjavanju č pauza ili u vrijeme njegovih dugih tonova.
Istovremeno sviranje više sazlija naziva se sviranje (kucanje) u takumu. 30) U
ovakvim prilikama sazovi se moraju "oduzeniti" 31) II strogoj unisonosti. Najmanje
skretanje jednog od sallija sa unisone linije jasno je primjetljivo i za s1uboca vIlo neu-
godno. " Oduzenjeni" sazovi daju vrlo nježne, sjetne i prijatne zvukove.
Sazlijski takumi su svojevrstan audiovizuelni spektakl, ć doprinosi bogato
ukrašena i živopisna bosanska nošnja protagonista.
Diljem Bosne i Hercegovine nekada se puno njegovala i cijenila sazlijska muzika.
Brojni su bili virtuozi na ovom instrumentu. Neki od njih su u narodnim pjesmama poi.
menice opjevani, neke bilježe u svojim hronikama stari ć ali ć broj imena
našill sazHja, u prošlosti , ć zauvijek nepoznat.
Prodorom kapele i orkestara u Bosnu i Hercegovinu, poslije 1878. godine, naglo
opada interes za su i vrlo brzo se smanjuje broj ć stvarnosti Bosne i Her
cegovine, ć je tradicija č folklora jednaka onoj u Italiji i SIpanjolskoj , do na·
!ih dana saza je gotovO nestalo. I danas rijetki iz naJe sredine znaju, kao !to je nekada
obilovala virtuozima gitare, da je tako Hercegbosna imala svoje virtuoze saza
i žarku ljubav naroda za njegove zvukove.
Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine zatekla je u njoj vrlo veliki
broj sazlija. Za neke se od njih još zna. 32)
30) Takum- m (Iur.) zajednica, grupa, lakum udarili-sredili, uredili, opremiti, svirali
31) Oduzenili, uduzenili - (lur.) dotjerati, uredili, uljepJa.ti.
32) Hadfi Junuz ć Imam dfamlje Topal Ejni- hana, bavio se kaligrafijom i znao je lijepo kucali
na, $IZU. braniteljima 1818, (prema knjizi Ć
ski grad Vralmk ,SaraJevo 1931). U Sarajevu su u XIX ć Izmedu oslahh, bUI: MuslaJ _
beg č Muhamed- aga Zi1dfo, Ibrahim- aga HWl ija ć Mujaga Zlatar. 11 u č
kom: Ramo ć i Ć Pehl ivan (prema rukopisu knjige "Jugo&lavenske pjesme tigre Č
nog č od Muslafe ć Arhiv grada Sarajeva).
Mada viJe ć u SIOCU nema nijednog sazlije, Osman Heko đ 1895.) ć sc ć
č $3ta u gradu Stocu: Ahmclaga Heko, Ibrahim ć Avdo ć Muhamed _ beg
ć - ć Ahmet Relja, Mum!n ć Osman ć Ibro ć - PajdaJ i ć
ć
Posljednji č takum sarajevskih sazJija Č su: Hamdija Hadf ih.alilo\·:'!, CamIlhga Cad
ro, Ah.metaga Jasika, Edhemqa ć i Salih ć _ č (prema M. ć IzSO'
re navedene knjl8e).
Kada je č kucanje na snu poznalog viIluoza, sazlije SalIhage č Ć Zijah- beg Ć
mu je darovllo konj. ilpo<! sebc: (M. ć isla knjiga).
"Doskora je ovdje bllo č narednih č koji su pjevali č pjesm': uz tamburu po
begoV$kim odfacima i kahvama. Nekim bijaJe pje-vanje jedino zanimanje, dok su sc drugi bavili
uz to, i drugim posJom, ć tih č ne zna se-danas ni za ime, 't' Najznamenitiji č pr-
ve pole pro!log ć bio je Cerim ć Bio je č zadnjeg č kapelana Murat-
bega, a znao je, kako kafu 366 pjesama, Umro je oko 1845, u Cazinu, Sin mu Mah.mut I \.muk
MaJe takoder su Č (Hamdija ć "Cazin i okolina", Naredna Uulanlca - ka-
lendar za 1935. godinu, Sarajevo 1934).
10 · !47
I
I
I
I
U naSe vrijeme dok na č polornicam:l Illlllikil uglavnom nastal il
d,J!cko od nilšcg tla. ili jeftinilllluzika č je pscudoinspiracija il drugi h folklornih pod·
č i dok smo preplavljeni č i kOlllc rcijaiillllom č i u lll uzici, joS samo pone·
gdje ć sc lvukovi sala u rukama nekog "usamljenog trubadura", odjeknu sjetno
golova kila napomena da je daje dio tradicije, Il:lSeg povijesnog tijela.
U sVijetu I>ostoje č da je "mrtvi" Jelik postao "tive',da su obnovljeni
mnogi č š vrijedni č On. saz je joS uvijek tiv, tsl ina možda na umoru.
Posljednji gradi telji sazova. kojih je nekada Sirom Bosne i Il ercegovi ne bilo
mnogo ć su starci. 33) Izgleda da ć i ovaj zanat ostati bez nasljednika i možda lauvj·
jek postati samo dio naSe historije.
U posljednje vrije me sc mate na radiju Č a na televizij i č i vidj el i, neki od
trojice sazlija koji joS javno nastupaju 34) kako prati poravnu pjesmu koja je tek lIL sal
potpuno ono Sto jeste. č se sazu kao č dilvno nestalom ili odnekuda iz
daleka donesenom.
Kao StO nam gusle č VišestOljet nu tradiciju naSe epi ke i sazovi treba da
nam č trad ic iju našeg dubokog lirizma i emotivnost i - sevdaha - utkanih II brojne
vrijedne lirske pjesme po kojima je Bosna i Hercegovi na na da leko znana.
SlO je za Ruse balal ajka , za Ukraji nce dambura, la Talij:!ne mandoli na. za
Španjolce gi tara , to je za nas " Il oSnjake" saz.
Sigurno sal; i drugi č instrumenti, kao i ostalj elementi orijentalne - islam-
ske č kulture. pokazuju da ovdje nije č o "zabranjenim stva rima" , kako bi to
proillalilu il č za nimlji vog ć zapisa II il mihalu. LivOIna stvar-
nost pa i č doktrinarna wmaCenja uCi nili su da ljudi. makar i "svirali uza S,ll"
ujedno misle i na ć dUSe.
33) T3le KOb Iljak I Bellija Kodiljak . Obadvoji ca Kobilje Glave. i Hasib ć Iz
34) Muhamed ć iz Sarajeva. Stlim ć iz Bijeljine i Dr IIdim ć IZ ć
U Sa rajevu se ponekad mogu Č sazovi ć Ka(hra ć č
i Muh:lmeda ć č (M. ć Ista knJiga).
148
141)
j
150
,
I
SUM MARY
NOTE ABOUT MUSIC FROM Tit E CODEX OF GAZI II US REV- BEY'S
LIBRARY IN TIli; LI GHT OF SOME CI IARACTERISTICS OF MUSI CAL
FOLKLORE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
The author publishes the Iranslal ion of quotations from one codex in which.
allegedly, Islam has negative attitude loward music and hc gives docI rinal justification.
Opposing this canceplian the author considers that Islam is gracious taward music if il
does nOI provoke lust , passion and immoralit y. Folklore of Bosnian Moslems shows
Ihal music has attaincd a very high degree in Islamic civi li za tion. Thc author p a y ~
attention in p:Hlicular 10 "saz" and "saz" music.
IS l
l
I
[:
,
li
'I
I
JI
I
II
"
II
JI
DR Alil ABU SAFIJA 1 DR SMAILBEGOVIC IIA02I HALlLOVI(
o JEDNm,1 SFKSOLOSKOM DJFLU
U GAli lI USR] V- III:GOVOJ BIBLI OTFCl
Medicinsko- seksolosko djelo zvanoMurlid ul mll/eeIlM/. odnosno s punim nas·
lovom tl prijevodu "Uputa la oženjenog i ollog kOJi se namje rava ženiti. O valjanom 1.i·
votu i pos lupku u braku" napisano arapskim jezikom sleklo je pri1icno \'eliku popular·
nost. Aulor mu je Sejh Muhamed Kutbuddin el - Izniki I). Umro je 281. odnosno 1418.
godine. euva se u bibliotekama Istoka i Zapada. Brockelmann 2) spominje da se rukopi-
si ovog djela nalaze u A1t.:iru . Gothi, Kava1i. Parisu. Nepalu . Tunisu . Kairu. Mosulu. Bn·
tanskom muzeju i dr.
Djelo je bilo poznato i u naSim krajevima i. Sto je u ovoj prilici znaCajno. d\:J
rukopi sa ovog djela vežu se til illle velikog vakifa Gazi Husrev bega: jedan naime ne·
potpun rukopis ovog djela nalazi se II Husrev- begovoj bibliotecI pod br. J058 J}. dok
je drugi primjerak ovog djela II nas - na osnovu kojeg je raden ovaj prikaz - prepisan u
f-I usrev-begovoj med resi tl Sarajevu.
ć pOln;) li primjerak ovog djela. naden II na!im krajevima. bio je II ć
voj kol ekcij i' rukopisa, a sada se č u Ulli\'erli tetskoj biblioteci u Bratislavi 4)
Pr imjerak koji je poslužiO kao podl oga za pisa nje ovog rada euva sc u Orijen-
wlnom inst itlitu tl Sarajevu. Zaveden je pod brojem 556. Format 1l1U je 5J.22 x l 5.S.
pismo II l.'sh. papir bijel. Djelo jc prepisao Al i ibn Sulejman il sela ć ( Radovlje.
Visoko). Djelo je prepisao u Gazj Husrev-begovoj 1llcdresi 1823. godine. Rukopis ima
rui nirane korice. sivosl11ede boje. Sa unutrašnje strane korica napisana je dova (molitva)
da upu ti covjeka u č ć tijela i duSe. Na molitvu se nastavlja predgovor koji 73prell13
1) Vkli (:uil.l Cckbi : Kdf- Ul lllnun II : hlanbu] 1943.. st r. 1655
21 Bror;kclm;a,m: (rl.·\Chichtc der :lrabi5chen Ut eratur. Bd. II. Lcidl'n. 1949 .. str . 291 ; Suppll'ml'nl
Bd. II , ,tr JI!'
3) Kasi m ć Katalog arapskih. turskih i prrlijskih rukopisa. J. Sal3Jevo. 1963.. 252,
(bloj 402.4).
4) Al abi-.chr. !ulklsehl' und P':rskhl' lIand'\f;hrifll'n drl Univl'KiJals bibllolhl'k in Blalis]ava. B1311-
<;Java. 1961.,MI. 23 1 (bloJ 309).
15J
I
!
I
I
jednu cijelu stranu i č druge. l u pisac daje zašto je napisao djelo.
Navodi da se mijenja status žena, da one gube slobodu ili ka rakter.
On se sam bori da druUvo živi u boljim uvjetima.
Drugi dio ovog djela č konstatacijom da je brak osnovna jedinica društ
va. ć o ins titucIji braka. pisac citira misli vje novjesnika kao Sulejmana i
Davuda . ć i podatke o njihovim ženama. Autor smatra da je č institucija
zajednica koja je potrebna radi potpunog č i č života i da sc
tek u braku č đ On slika razliku đ ljudi koji su u č zajednici
našli cilj svog t ivola i onih nesretnika koji lutaj u bez cilja, izgubljeni . jer nemaju pravog.
sadržaja života koji pruža porodica. Oni su nesmireni i nesretni. Ovo se odnosi jednako
i na muškarce kao i na lene. Osobe koje ne uspiju osnovati svoju porodicu odaju se po
rocirna i nji hov život je uzaludan.
" Muršidul ·muteehil " ima dva dijela. Prvi dio govori o braku. a drugi sadni raz-
ne teoretske savjete. Pisac je isti a i č je ista osoba kao kod prvog dijela.
prvi dio ima ć poglavlja:
I . e uvanje braka
2. Koristi od braka
3. Pitanje braka
4. Kako odabrati suprugu
5. Osobine muškarca
6. Dužnosti supružnika
7. Obaveze 'lene u braku
8. č
9. č ć djeteta
10. Razvoj djeteta i roditeljske dužnosti
I L Poz.navanje religije i njenilrzakona
U daljem tekstu iznesene su informacije o svakom poglavlju. Ovdje smo neš to
detaljnije prikazali deveto poglavlje koje odrazava srednjevjekovna shvatanja embriolo-
gije.
l. POGLAVLJE
Pisac hvali č zajednicu ć primjerima iz historije .
2. I'OGLAVLJE
č zajednica je potrebna radi održavanja društva i života u svijetu. Brak
dušu i srce. olakšava održavanje.reda u dru!itvu . Kada ljudi stupaju II brak, t a-
da su i Bog i andeli zadovoljni.
3. POGLAVLJE
Da bi neko stupio u brak mora ispunjavati đ uvj ete. Prvo, ć sup-
ružnici moraju biti materijalno OSigurani . Muž mora č svoju porodicu i sve obaveze
prema porodici ispunjavati novcem č na č Muškarac ne smije na-
pusti ti niti se ć svoje porodice. č veza'je korisna ljudskoj zajednici kao i Bogu.
154
4. POGLAVLJE
č je javni đ koji se odvija u prisustvu suca i
ea. Pri tome se ispune i obaveze prema religiji. Žena bi trebala biti religiozna, obrazova-
na, karakterna i neka ne misli da se ženi radi novca i ljepote neke že-
ne ć radi njenih osobina vezanih uz karakter i religioznost. Ako uzima karakternu te·
nu dobija i novac i IjepolU jer sve tO slijedi u lancu .
.zena ne treba mužu da stalno koliki je miraz donijela jer to stvara
kod komplekse. Ona mora da njeguje svoju ljepotu aliumjereno. Ij.da ne gubi
vrijeme cijeli dan ć lice. Mora nastojati da ne bude loša tena, da se u ne
hvali svojom imovinom i da se ne pravi vainija od muž.a. Stoga ona mora biti nita od
muža u ovim SI\'arima: starost. visina, novac. Poželjno je da je žena iz stare porodice.
Ali. tena treba da je od muža. karakterna, vesela i
Zena treba č svoju ljepotu. da i u braku ostane onakva kako ju je muž
prije braka vidio. ne treba gledati djevojku koja je ć vjerena jcr to predstav-
lja izdaju. Žena lllora biti lijepa. i č Illuta. U odsutnos ti muža ana je dužna
voditi ć č ć novac i sve č u braku.
Mehr č dar muža ženi) ne treba daje preSkup. Žen;ltreb;l dajl rouki-
njao Zena treba biti nevina. jer č č muža. Ona lllora biti iL č i
dobre familije. ć supružnici ne smiju biti rodaci jer su djeca iz takvih brakova os-
jetljiva i nervoLIla. Supruga treba da je slobodna žena (da nije ropkinja) .
5. I'OGLAVUE
ne smije biti pijanica. varalica. lažljivac. buntovnik. On mora
vati duž.nosti , biti vjeran' i č
6. PQGLAVUE
ć suprut.nici moraju imali prijateljski odnos i razumijevanje.
mora biti pažljiv. č ženu ne valja č On je mora uputiti u zakone č ć
č perioda i religiosne dužnosti. On mora biti pravedan prema svojim ženama.
Ako je že na neposluSna mora pozvati presuditeije i sa njene i sa njegove strane. Oni tre-
ba da procijene radi č je žene takvo. ali da ispitaju da je nije muž udario
jer bi to dovelo do ć
Rastava braka nastaje kod izdaje 'nekog supru2nika. ili prijevare, ili nakon
pr.cthodnih opomena.
7. POGLAVLJE
lena treba da sluša muža, ali umjereno,do granica.jer ona nije ropkinja. Ona
ne treba biti gruba kao mora urediti lice, znati kuhati. č djecu i sve dru-
ge ć poslove obavlj ati .
8. POGLAVLJE
Svadba treba da je javna. da se dbjavi u džamiji. Kod ć treba da se {lrircdi
veliko slavlje uz igru , pjesmu i svirku u razne instrumente . Pozivaju se prijatelji i pripre-
mi gozba za dva dana. Pozvani valja da đ a u toku veselja morajl,! se pristojno pona-
šati.
155
I
I
I
Muškarac ć u najbolje odijelo ulazi II odaje gdje je djevojka s ostalim
zvanicama. U tom trenulku neko posipa š ć i bademe a prisutni brLO kupe. To je za
ć mlade naca.
Kada mladenci ulaze sami II svoje odaje. ć poslije molitve u/ima ruku že-
ne i moli milosI . Poslije loga vodu II kojoj je ona prala noge sipa u raLne uglove ć
Mlada lllora biti takoder ć ć i lijepo ć našminkana i na-
mirisana
U prvoj scdmlcl ne treba jesti paprike. ć klscle jabuke i druga lJuta jela ill
jela s neugodnim mirisom.
Drugi dio ovog poglavlja opisuje coitus. Snošaj je opisan detaljno. Kod loga sc
ć mutu da se sa ženom prije šali. pri ć j sL Žena takoder treba da teli odnos
i lllora partnera lavoditL Poslije sc moraju okupati. Potrebno je da svako ima svoj peš.
kir .
Ne Ireba drugim osobama ć o odnosu. Odnos nije dobro imali II
vrlJcllle n!lhlade. bolesti i rekonvalescencije . Takoder od nos ne smije biti nasilan jer ako
se II tim okolnostima č dijele. onda je ono neposlušna.
Od dob3 godine i mjesta spolnog odnosa zavise neke osobine djeteta. Tako na
primjer. dijete ć poslije podne ć ć subotom ili srijedom varaj ica ili ć
niH:. ć vjerskih pra/nika ć bez uspjeha u životu. alo.o lIlU}: prilikom snobja gleda
ili tada govori. dijete ć biti slijepo ili ć nepravilno govorili. Mole biti diktator ili imati
č ill prsta.
Najbolje vrijeme za sllOšaj je zora jer su tada suprul.nici odmorni.
Osobine uterusa :
UteruS je š ć kesa ispunjena živcima . č tih živaca je u mOi'gu . Ute-
rus ima dva roga kao krila. Oni ć spermu zatim dilatiraju i kontralliraju uterus.
Uterus ima glavni otvor okrenut prema dolje. U tom otvoru nalazi se erogena zona koja
budi reneksc i na tom mjestu sc mijeSaju sekreti i budu kao mlijeko bijeli.
SPCTlll3 se proSiri preko cijelog organizma tene. Krv je vrati u uterus i tada na-
slane neSto kao krvava č Za 10 je potrebno ć ć
Po drugom miSIjenju. andeo uzme spcrmu i drži na desnom dlanu ć da-
na ć Boga da nas tane tivo ć Sad opet sadržaj prebaci nali,e\ttruJ..lI i lada nasta·
ne ć tijelo. POlom prebaci sadržaj na desnu ruku i sada naStalle prva Io.OSI. os sacrulll .
Posl ije stot inu i dvadeset dana. tj. 4 mjeseca. razvoj ide dalje ovim redom. U prvom da-
nu nastane kažiprst desne ruke i šaka. U drugom danu glava II ć lijeva ruka. pa
donji cks tremiteti. Ukupno sc raL-vije dvjesta ć kostiju. č i osam živaca i
uistašezdesct žila.
9. I'OGLAVLJJ
Ovo poglavlje ć IllišIju da je život ponavljanje. Iza loga se iL-noSe neka
ć embriologije. lj . izlaže teorija o razvoJI' ploda.
Autor sc bavi i nekim tajnama đ i spola. Tvrdi da ć dijetc bili
muškog spola i ć na oca ako se sperma č u ć ć ini i to prije potpunog u/-
budenja žene. Obratan je č ako ć dijete biti ženskog spola. Ako je ć sperme
manja. dijc te ć i na oca. ali dominiraju osobine majke.
156
U rukopisu sc ovako poslOjanje T:unih ljudskih rasa:
nog je stvorio Adama od $a)..e zemlje koja se sas tojala od sVi h vrsta J'emlji$ta
ovoga svijeta. Zato se na ovome svijetu ljudi javljaju sa ć bojama kože. Jedni su
crveni. crm. bijeli te ŽUII .
10. POGLAVLJr
Opisuje đ djeteta. prava djeteta. dužnosti roditelja prema djeci a IS to ta-
ko obavczc djece prema rodi teljima.
Ocu npr . ne smij e biti dosadno kada dijele plate, I ne smijc bi ti tužan ako ima
t ensko dijete. Otac dobija ime po svom najstarijem si nu (npr. Ali otac Sulejm:mov).
dije te treba sUTl etiti sedmi dan po rodcnju jer tada nc ć bolo\'e i ran tl cijeh
najbri.e. Kod toga se prinese ovca za žrt vu. Ime se daje č ili dvadese tprvi dan.
SlO se č odgoja. dijete trebu odgojiti da bude č i č Rodi-
telji su dužni da pruže osno\'oo obrat.ovanje svome djetetu. Majka treba da ga doji svo·
jim mlijekom. du ga nj eguj e i da ga č prvilllll1o!itvarna.
Dijele naSt3je iz odnosa muškarca i tene . U tom -odnosu č
ejakulal u org3ne tene. To se naziva nutva. U njoj leži sj eme života. Poslije deset dana u
maternici nastaj e tijelo koj e č pijavici, ali predstavlja vi$i i savr!eniji stupanj raLvoja.
Za ć deset dana nastaje modga. Ona je razvijenija . Za č dana 113S1aje
kost kao osnovica oko koje se obmota hrskavica. Tada sc rOTl11ira č i č kos·
ti. Za dvije sedmico zadnji nastaje trup: polovina ži1aje !>okretlji va. tj . ispunjena i le žile
nose krv, a pola tila je nepokretno.
Kada se dijete rodi treba ga zamolal i u č bijelu pclenu. Zabranjena Je tuta
pelena. Poslije porodaja tena se mora ć dana hranit i suhim bademima i humla·
ma.
U 01>JsivanJu razvoja ploda navodi se ć
Pola ži la sadrti krv a pola zrak. Petog i kstog dana se javljaju kota i nokti .
Sedmi dan nastaje nos, osmi dan jel.ik. a deve tog dana uši . Dese tog dana ulazi
preko palca desne noge. Tim Ill omenlOIll dijete oživi. Stoga lllrtvilo izlazi kroL usta. U
loku č mj eseca. dije te pos tane pokretlj ivo.
Tajna o nastanku dVOjki . Iroj ki i drugih je u ć ima ć liri
grla. Ako sperma ulaLi samo najedno grlo ć jedno dije te, ako ulazi kroz dva ć sc
dvojke itd.
Dijete treba č pona$anju u č primanja gostiju. č dr·
tanja, hodanja . jedenja. Prilikom jela se polako ž č ne č ć Sažvakanu hranu tre-
ba da gutajer bi se lJ suprotnom udavilo.
U pubertetu su djetetu I.abranjena ljubavna uživanja.
č ć ova izlaganja. treba napomenuti da u Bosni i lI ercegovini do 19.
vijeka nije bilo medici nskih $kola ali je posloj:11a publika koja je poznavala orijentalne
jezike i služila se orijentalnim medicinskim spisima iz ranog i kasnog srednjeg vijeka.
1I.l edu djelima đ na teritoriji Bosne i Hercegovine nal:v.e se djela is taknutih iSlOt-
15 7
nih med icinskih autora Ibn Sine, Razij e, Erhazije . AI Šemsudin3. Muhamed ibn Kai suni·
ja, Hadir ibn Al i ibn I-Iatlabc. Nuh ibn Abuimenora i drugih.
Veliki dio knjiga je prepisivan a na marginama su bilježene originalne opaske
ć ljud i. Za hisloriju medicine Bosne i Hercegovine bio bi veliki poduhvat analizi-
rati ove Pri tome sc javlja ć davno iskrsli problem. Medicinari koji se bave his·
torijom medicine ne poznaju orijentalne jezike a orijentalisti ne POLIIlIjU medicinu i ne
ć se dovoljno ovoj tematici pored mnoštva drugih zadataka.
Prikazano djelo. pored č srednjovjekovnih zabluda o pitanju anatomije
i embriologije. sadrti ispravna psihološka razmatranja i zastupa ispravna č stana·
višta na polju seksualnosti.
SUMMARY
ABOUT ONE SEXOlOGICAL WORK IN GAZI HUSREV- BEY'S LIBRARY
The authors give the cont ents of the medical-sexological work called Murši ul
llIuteehnil. writ ten by the sheik Muhamed Kutbuddi n el - Izniki (d . 141 8). II shows the
concept ion about different ethical . medical and psychological questions. Besides medie·
val errors in anatomy and cmbrioiogy the work consists of very intcresting cthical stand·
poinls concerning sexuality. The work was very popular. One manuscript is in the G3.Zi
Husrcv- bey's library in Sarajevo. and the other is transcribed in Gazi Husrev- bey's med
resa in Sarajevo.
Isa
liAM DIJA IIAJDARHQDZI C
DVA PODATKA O PROMETU I PRODAJI PAPIRA U BOSANSKOM PASALUKU
Kao i za mnogu drugu robu , č luka je bila tranzitno mjesto i za pa-
pir. koji je dolazio iz č Republike, kako piSe Domenika Sela, pisac veoma Zil-
nimljive knjige pod naslovom " Trgovina i industrija II Veneciji II XVII vijeku-o. l) To
potvrdl!j e i drugi pisac. koji se bavio tim istim predmetom II XVIII vijeku. Bruno
Kai ci. 2) Po prvom, industrija papira je bila razvijena II Rivie ra di Salo. 3)
Ja ć ovdje iznijeti samo dva podatka O tom artiklu , koji je bio veoma trazen II
Bosni i Hercegovini. Papira sc tl prostranoj Turskoj ca revini troSil o dosta . Treba samo
zaviri ti u dalmatinske arhi ve, gdj e se može ć veliki broj pisama pojedinih funkcionera
u č pozadini , odakle su č dolazili i dokumenti ukrašcni J:animljivim ini-
cijalima i napisani na luksuznom papiru. Mi niš ta ne znamo ili mazda lnamo vcomil ma-
Io o č akciji u Bosni i to ne samo medu Musli manima nego i medu S(bima.
Hrvatima,i medu Jevrejima, pa zato ne mozemo zna ti ne$to odredenije o tome koliko se
troSi lo papira la lU svrhu i kako se nabavlj ao. Nije nevažno spomenu li ni t rgovce, koji
su sc đ dopisi1ali , a neka medu lim Su i preko Dubrovnika.
Naravno. u č ll istorij skom arhivu se mogu č samo Vijesti o po·
šiljkama ovoga važnog artikla raznim funkc ionerima,(u Bosanskom je
Republika mogla slat i. pored ostalih stvari, i papir ne bi li ih ]..;I]..U pridobila i stekla nji·
hovu naklonost ć im ili ć im i ovaj prijeko potreban materijal. dok su
drugi morali da se snalale sami i da dolaze ili u Dubrovnik ili na neki drugi dal mati nski
trg i da se tamo snabdijevaju , pored ostaloga, i papirom. Ponekad to nije samo č biie-
li papir za pisanje nego i štampane stvari (geografske mape. npr .). Zanimljiv je svat..al-..v u
tom pogledu jedan podatak. koji nalazi uz jedno uputstvo ć poslaniku II
Travniku _ Buk.iji. 1'0 tome poda tku , u Bosnu su č karte Amerike i Afrike. 4)
\) Sella DomenIco. Commcrcl I.'" industrie a Vcnezia nel sccolo XVII . Istinulo per 13 col3bouzionc
cullurale. Vl.'" nczia - Roma. 1961.
2) Caizzi Bruno. Industria c commcrcio drila repubblica venc la nel seoolo XVIII , Banca commcr -
daje ilaliana, M[i:l.no, 1965.
J) !kUa, o.e .. 12. On uzima podatak od Oltavia ROSSija. koj i jc objavio knjigu pod na510vom " u'
Memoric Brcscianc", BreK"ia. 161 6.
4) llislorijskf arhiv u Dubrovniku (HAD), Lc IlCrc e commission! di Levan.e. 66 (1694 - 1703)
238' - 239' - , 13.X 1702.
159
U 10 vrij eme č Republ ika je u nevolj i, jer odmah poslije krvavog i straSnog
rata od 1683. do 1699. č Republika vrSi pritisak na Portu i na bosanskog paSu
proti v svoga starog ri vala podno Srdl . ć da samo za scbe prigrabi monopol trgo·
vinc na Bllk:lI1l1 i II ostaloj Imperiji. Kad nije moglo uradi t i u Stambolu . Bukija se.
po Č nalog\1 svojc vladc. prcbacio II Travnik da tamo dalje djehlJc poŠtojc bos.an·
lIki bio ovlašten da donese č odluku. Za njegovu dclikatnu misiju Ircbalo je
dosta papira. jcr je dopisivanje bilo intenzivno i to ne samo na relaciji DlIbrovnik- Trav.
niko nego se Bukija morao ć i mnogim ostalim uglednim ljudima. a ponekad ive·
zi ru u Slambol. U jednoj poSiljci mu L.aio vlada Salje ""dese t li sIova cankog glatkog papi.
ra" (""dieci rogli di carta reale lisciata") . pa mu nareduje da kontakti ra sa pašom prije
nego uputi pisma lIStambol. 5)
Da jc 0 11 mogao taj papir nabaviti u Bosni. nc bi mu ga vl ada slala č iL. Dub·
rovnika . Uos talom. da ga nema u malim č naseljima i II nji hovim
ć pOl vnluje i jedno pismo ć kapetana ć koj e je bio na pisao
Ma tu Marinovu ć knezu II Konavlima. n.vl 17 11 .. u jeku pobune crnogorskih
pl emena pod vodstvonl Mihajl:! ć ć obavještava ć o sakuplja·
nju Crnogoraca (kojih po njegovim inrormacijama ima 800) i traži od njega oprez. a
onda mu piSe. da mu poSalje "knige ere u naS nema knige i ć 6)

SUMMARY
nvo DATA ABOUT TRAl nc AND PAPER TRAD1 I N BOSNIAN PASIIALUK
Using malerials rrom the Archiv of Dubrovnik the author publishcs
twO tidings from XVIII century which shows tha t Dubrovnik was considered as a pa ·
per supplier in Bosnian background .
SI lbidem. 180. - 181. 16.11 702. 185 - 187.9.11 1702.
OI IIAD. hprm' i ak ti . 18 181/ 5/ 18/ . dok. 161. 22. VJ 1711.
160
Dr. ADEM HAND2.IC
GAZI HUSREV- BEGOVJ VAKUF! U TESANJSKOJ NAHIJI U XVI STOUECU
U prvo vrijeme turske vlasti, sve do t ridesetih godina XVI ć p:l i kasnije,
te!anjsko č je zbog svog istu renog č položaja prema ugarskim posjedi·
Illa i zbog mijenjanja gospodara ostalo sasvim maglovito. Prvobitno se nalazilo u okviru
"kraljevstva bosanskog" 1), koje je kao tampon drtavic:l egzistiralo, koliko se dosada
zna. izmedu l46S. i 1476. godine. 2) Ta oblastje, prema Thalloczy- u. obuhvatala
đ gradova. 3) Kako se č njeno središte je, prema nekim podacima najranijih
turskih popisa, bio upravo grad Tdanj, a protezala se đ turskih i ugarskih posjeda.
ć se izmedu dviju ugarskih banovina. č i č Po svemu se tini,
đ da se ono teritorijalno podudaralo sa ranijom ć bosanske kralje·
vske loze ć vojvode Radivoja.i sasvim je ć da je ta oblast ć od 1463.
bila ostavljena nasljednicima poginulog Radivoja da njome upravljaju kao "kraljevi bD-
sanski". Likvidacijom tog stanja. 1476. godine, Turci su zauzeli gradove Maglaj, Doboj i
Tešanj , dok su, č se, đ uspjeli da zaposjednu sjevernija č Zbog strategij-
ske važnosti te oblasti Turci zatim usmjeravaju ovamo i koloniziraju brojnije skupine
vlaha r č da č tu krajinu. č su tada vlasi iz Hercegovine i Crne Gore
bili naselili maglajs.ko č i tO U taj mjeri daje prije 1489. bio donesen i poseban
zakon o maglajskim vlasima. 4} Ne$to poslije te godine đ su uspjeli da povrate
pa se u mirovnom ugovoru izmedu Turske i Ugarske od 20.V11I IS03. godine ne
navodi u turskoj vlasti. a navode gradovi i Doboj. S) U ugarskoj vlasli je
ostao do pada č banovine (J S 12) ). a pre,ma ugarskom č I$tv:mfiju
I. A. •. Nalllja Brod krajem XV ; č XVI Radovi III , izdanje Muzeja grada
Zemce. Zemca t973.
2. S. Clrkovlt, Vl:astela i ktaljevi u Bosni poslije 1463. godine Istorijski glasnik Srbije broj 3,
t954.123- 131. "
3.Thallocz)' - Suffby, Povijest Jaj t'a (1450-1527), Zagreb, 1916.
4. Kunani i kanun - namc (Iz XV I XVI vIJ'cka), izdanJ'e OriJ'cntalnog instituta SaraJ'evo )"7 , ,,
13- 14. ' , .
5. Bellelen XXII. Ankara 1958, br. 87, $t r. 369- 390.
6. G. PraY. Epistolu proC't'Jum rq:nl Hungariae t, 1490- 1531, Potun 1806. Sir. 81: V. Kbit, Po-
vijest !Irvita II , sV. 3, su. 250.
I I - Anali
16 1
do 1520. godine?) ć medutim, navodi daje tek Husrev- beg definitivno povra-
lio Tebnj , u ć 1521 godine.
8
).
Definitivno osvojeno č bilo· je prvobitno pripojena maglaj-
skoj nahiji. To je jasno ne samo iz č Jto se u popisu iz 1528- 30. godine pored
maglajske ne spominje i tdanjska nahija. premda su lim popisom bila ć i
znatno zapadnija č od nego se u fermanu od 23 . jula 1533. godine, po.-
vodom iz.davanja carske temlikllome Husrev- begu. č navodi tešanjsko č u
okviru maglajske nahije. 9) u samoj Husrev- begovoj vakufnami iz približno
istog vremena, za tdanjsko č se kaže da je u te!anjskoj nahiji. lo) pa jc jasno
da je Ictanjska nahija približno u tO vrijcme administrativno formirana . Sama la č
ea jasno govori da se turska vlast na tešanjsko č proširila iz Maglaja, odnosno
govori ujedno da su maglajski vlasi znatno doprinijeli osvojenju Tdnja. u č su se pod-
č zati m proširili i naselili. Maglajski vlasi, koji su pripadali sandžak- begovu hasu.
još i prije 1516. godine bili su se u susjedne nahijc: Ozren. Trebetin č
s lijeve strane Bosne. nasuprot Maglaju). zalim u nahije Usoru č zapadno od
Tdnja, izmedu Usore i Male Usore) i Vrbanju (Kolor- VaroS). 11). Alo Č da ako
do te godi ne č i nije bilo potpala pod tursku vlaSI, ono je ć dobrim
dijelom bilo đ i okruženo. Ovdje, uvodno samo napominjem tc č koje
su ć važ ne. One doprinose boljem- razumijevanju demografske i privrednc struk-
ture tdanjskog č u ovom ranom periodu.
Zbog relativno dugo vremcna nestabilizovane č situaCije na loj krajini.
mi nemamo jasnu predodžbu o tcšanjskoj nahiji ni iz opSirnog popisa bosanskog sandža-
ka od 1540-42. godine, premda su sama njena naselja. Te1anj i Doboj, bila
č popisana kako 1528- 30. tako i 1540-42. godine .
12
) Tek popisom iz
1570. godine imamo jasan teritorij tešanjske nahije i pregled naselja u njenim okvi rima. lJ)
ć je ta šutnja prvih popisa dolazila i Oluda Sto je Husrev- begov vakuf.osnovan
č č dct:enija. ubuhvatau u toj lIahiji ć naseljenih mjesta, koja su
zbog toga bila privilegovana (serbest) od bilo kakvih popisivanja i mije!anjau to pilanje.
Prije spomenutih popisa iz druge polovine XVI ć nije bilo ć pruži-
li jedan č pregled svih dobara i prihoda toga vakufa koji su postojali u Sarajevu,
tešanjskoj i č nahiji, kao i u Kliškom sandžaku. u č izmedu tvrda -
va KliCevca i OSlrovice. Jedan takav pregled važan je zbog toga Jlo su u vakufnami(za dža·
miju , imare i hanikah u Sarajevu) , perfektuiranoj u prvoj dekadi džul1lada 938. (11 - 20.
7. N. islhuanffius. Regnl ll ungarici hisloria, pp 51.65- Colonlae Agripinae. M [)CLXXXV.
8. 5. 8abglt, Kmlb uputa u Bosne i 1·lcrcegovinc, Sarajevo 1900, 27
9. F. Sfaho. Vakufn3.mc Idrugidokumentl. SpomenicaCazi- Husrcv- bcgo\'e č
XXII - IV.
10. F. Spaho. isto. sir. IV I XV.
ll. Istanbul. Basbal.::anlik Arsivi (BBA). Tapu deftcr (DT)
12. BBA. DT No 156. fo J65; TD No 211, fo 365-66. Folie deftera citiram prema fotokopijama u
Orijentalnom institutu, Sarajevo
13. BBA, DT, No 415, fo 168- 185.
162
I
\
XII I S31.) godine, vakurske zemlje zavedene kratko. uglavnom kao mezre (obradiva
sclillo) i ć 14) IZ.n3vedcnih deflera, jasno se vidi da su se le
ranije mezre i ć kasnije razvile u posebna naselja za kOJa imamo podatke o demo-
grafskoj i privrednoj struktuTI. kao j o konkretnim finansijskim prihodima. 15) Zatim.
tokom vremena stanje vakura sc mijenjalo. Vakufskih imanja u l\1ilkUlII sandžaku nesl3.
lo je gubljenjem IUrskih posjeda za vrijeme č rala / lug 1 1696 lin!.. su na drugim
stranama uz.urpacijarna posjedi bili smanjeni. Stavile. drl.av3Jc za HIJelUC istog rata U7C.
la iz blagajne tog vakufa i svu č gotovinu, koja jc bila č 16) Za istoriju
tog vakufu jedan ovakav pregled vatan je posebno zbog toga Ua pruta konkretne č
ne prihode. č te podatke sa cjelokupnim stanjem toga vakufa, utvrdenim i
zavedenim u opSirnom popisu bosanskog sandtaka iz. 1600. godme, 17) nll saznajemo
vrijednost i udio pojedinih vakufskih imanja u odnosu na cjelokupne prihode tog vaku·
fa. Ukratko, na Ovaj č možemo saznati kakav su č imali prihodi u te!anjskoj na-
hiji u odnt8su na cjelokupno stanje Husrev- begova vakufa iz le ·godine. Spomenuti ob·
ć opel , vrl o je važan :lhog loga $10 iz ranijeg perioda. sve do 1760 godine, nije bio
poznat nijedan kompletan č ovog vakufa.
IS
) Taj tekst,i:ao izvor ,zaslužuje zbog
toga i poseban osvrt. ali o tome izvoru na drueolll mjeslU. kasnije. Na kraju, č
obrada svih vakufskih sela u tdanjskoj nahiji iz XVI ć predstavlja i prilog istorij.
skom rasvjetljavanju ovog kraja ć
Prije zavjdtanja Husrev beg je bio posjednik-držalac u vakufnanu navedenih
zemalja. I l teksta carske temlikname(darovnice}, odnosno fermana izdatog u I dekadi
muharrema 940:. (23.VII - I.VIII 1533), vidi se da je ranije Husrev- beg drtao kao zakup-
nik sve zemlje koje mu je cac darovao. tj . u defteru su dotle đ kao nlllkolOQ. ili ih
je bio otkupio od drugih lica kao ć i mezre. Tekst I'oku/llome i temliknome o va·
kufskim zemljama u te!anjskom ć jasno govori o joS nestabilizovanull prilikama
i nenaseljenim č Ti spomeni u vakufnami su ujedno i najraniji iZvori o seoskim
naseljima u lOme ć ć da su izdavanjem lih iZvora toponimi oSlll]i nejasni ,
i neubicir311i. te k3ko su se ta mjesta sada ć popisnih deftera !Ilogla bolje utwditi ,
to adekvatniji prevod lOg teksta u vakufnami glasi: "' sto tako u Ilah'-j; tefanjske đ
II kudiluku Brod UI'oku{io je tHusrev- begJ ;mollje ZI'aIlO tif1uk Muhameda Ce/ebije. si·
Ila Ahmed- begom, so sl'ime fto i'lII pripada. te mezm poWOIll pod imenom Omonjsko.
j Sl'e mezre u loj na/Ilji kup/jelle od Ahmeda vojvode ZI!Ol/e P/alije. kao i mezre II blizini
spomelllUe đ Te/nja POZtlute pod imel/om: KlIzmadiIIa. GOfl/jo i Dolljo Modrita i
CesIico t? J ... " /9) Taj lekst u spomenutom fermanu o temlikllum,-20}, neSto č
glasi' ..... /I bosollSkom sol/diokll II mog/ojskoj lIOilIji. II blizitli fvrdUI'e TeIl/ju mezre
Kllzmadil/u. Donja i Gomja Modrita i t;es/ico, te pIIste zemlje selo Omol/jske. kao
i zemlje selo P/ulije koje se lIadovezlljllllu spomenllt e mezre .....
Datiranje navedenih dvaju dokumenata nije jasno. Carska l emliknomo je mora-
la da prethodi vuku/llomi. prema izdatim izvorima, navedeni ferman o femlik-
14. F. Spaho. u Spomenici, su. I- XX III .
I S. BIM, TD. No 415. fo 168- 185; TD. No 419, fo 215- 281.
16) II. ć u Spomenici, 102
l i ) BSA, DT. No 419, fo 341.
IS} Spomenica. str. 101.
19) Up. Spomenica, su. t V, XV.
20) Spomenica, 5tr. XXIII - IV. Tu je dat samo rezimira n prevod.
II ' 163
\
nami č temlikllama) datiran je đ 23.VIl I I.VIIl 1533. godine 2 1), dOKje
v3kufnama , koja nesumnjivo govori o istim nekretninama, napisana u prvoj dekadi
drumada 1.938.:.(11 -20.XII 1531) godine. Prema tome, izlazilo bi daje vakuf1lamtt iz·
data godinu i sedam mjeseci prije temlikname. što je ć Ndto ovdje treba kori·
girati, ali ne raspolažem s originalima navedenih iZvora niti drugim pouzdanim izvorima.
Treba spomenuti da je još jedan· dokumenat iz carske kancelarije, usko vezan s temlikllo-
nom, prethodio vakufll'!.mi. To je dokumenat o č odredenim granicama,
sinomama. Ta dva dokumenta su vjerovatno izdata istovremeno.
Velika je razlika đ kratko formu1isanih posjeda u vaku/nami i znatno
potpunijih podataka o tim zemljama i naseljima koje pružaju opširni popisni defteri iz
druge polovine XVI vijeka, tj . 40, odnosno 70 godina kasnije. Do popunjavanja i naselja·
vanja tešanjske nahije novim, č odnosno ftluridžij skim stanovništvom, tzv.
vlasima, došlo je još za života Husrev-begova (prije 1541). Kao sandžak-beg bosanski,
koji je đ 1520. j 1541. u dva puta vršio tu službu u Bosni i koji je najviše doprinio
širenju turskih granica na za padnim st ranama, imao je, prije svega, na umu č š ć
vlasti i Č turskih č č Ustvari, sve Husrev-begove zemlje u Idanj-
skoj i č nahiji , kao i one u skradinskom kadiluku đ č i Ostrovice) u
vrijeme kada ih je zavještao, krajem 1531. godine, predstavljale su isturena č pod-
č Zbog toga jc qn u sva tri ta č doselio vlaško filuridtijsko stanovništvo, č
su zasluge u č č č i č š ć turske vlasti dobro poznate.
U popisima iz 1570. kao i 1600. godine, tdanjska nahija se pojavljuje kao sred-
nje rasprostranjeno i naseljeno č sa nah.ijskih organa u Tešnju. Obuhva-
tala je dva đ grada, 45 seoskih naselja (sela i zaseoci) i 5 mezri. Ispod utvrdenih
gradova Tešnja i Doboja č su malena varoška naselja, od kojih je tešanjsko bilo
č U obadva su bile podignute carske džamije. Kako se vidi iz spomenutih popi.
sa, dobojska džamija nazvana je "Selimija" 22), t j_ podignuta je 2a vlade Selima I
(1512- 1520). Cinjenica je, đ da' Doboj nije tek u tome vremenu potpao pod
tUlsku vllfs! IICgU, kaku jc istlfknuto, znatno ranije. Dobojska "SeHmija" podignuta je pri
ulazu u đ koje se razvila stara č š Tešanjska prva džamija bilaje, medutim,
podignuta u samoj đ u njenom centralnom dijelu, ispod koje je bio smješten ma-
gaci n hrane. To je, zapravo, bila č carska džamija, č se ime u izvorima ne na-
vodi.23) Onaje. svakako, bila podignuta za vlade Su1ejmanove, tj . nešto poslije I 520.go-
dine (Sulejmanija).
Kao gradska naselja Tešnj i Doboj se relativno sporo razvijaju zbog svog gra-
ć položaja. Za rani razvitak Tešnja osobito je bio zaslužan Husrev-begov vojvoda
FerI/od Celebija. sifi Iskenderov, se tako spominje kao timar-sahibija J 530. godi-
ne. 24) On je sigurno č s tešanjskim hajrat - sahibijom Ferhad-begom. Kao voj-
no- administrativni organ u tešanjskoJ nahiji bio je ujedno i č nadzor-
nik na njegovim posjedima; odnosno vakufskim zemljama. U đ tešanjske đ
ve podigao je č džanliju, oko koje se razvila č a vjerovatno je utemeljio i
druge ustanove. Ta džamija, koja je, po svoj priliCi , bila presvo(l:ena kupolom, zvana
"Perhadija" ili "Caršij ska", ostala je stalno glavna i po svojoj arhitekturi č
džamija u Tešnju.
21) Spomenica, str. XXIlt - IV.
22) BBA. TD: No 479, ro 284
23) BBA, Maiiye No 15730/ 1- 2.
24) BOA, TD, No 157,f0344.
164
Ne zna se odakJe je bio Ferhad-beg. ga je, ipak, vezalo za tdanjski kraj
Svakako je duže vremena ostao u navedenoj službi. Otac mu !skender. bio je u č
službi. Jednom (I S30) se spominje kao subaIa (tj. sandžak-begov policajni organ),
se na drugom mjestu u islom izvoru spominje i kao (zamjenik), ali se ne navod
kojeg funkcionera. Sigurno je da je Skenderav sin Ferhad- beg tivio II Tcšnju. II vrijeme
kada je Husrev-beg svoje posjede. Godine 1530. zapisan je. 'C;j1uk Ferhada
Celebije. sina /skendera, subale. II blizi"i Tešnja koji su t!jnile mezre Jablanica i Caglje-
ć i dmge zemlje I1wglojske nahije': "Na tim č č zemljama bilo je zabilježeno 12
ć (5 i 7 ć ć uglavnom doseljenih sa strane: č
vorica iz brodske nahije (Zenica), dvojica iz sarajevske nahije (iz ć iz laS-
vanske, a jedan iz č nahije. porez. sa tog č iznosio je 996 č 25)
Istovremeno je Ferhad Celebija, Iskenderov, imao jedan znatno ć č ulivanj.
skoj na11iji .
26
)
Ferhad- beg je umro II Tešnju č 1568. godine i pokopan pred svojom
džamijom. Na ć ali ipak uspravnom nišanu, koji stoji rm uzdignutom sarkora·
gu nasuprot džumijskih vrata, moglo se č da tu leži: Ferlwd, sill lskellderov, /Im·
rd 29. redtepa 975, §to odgovara 29. januaru 1568. godine. 27) Iz tih podataka proizla-
zi da je vojvoda Ferhad znatno nadživio Husrev-bega. Svakako je protivio vijek dulji od
60 godina. dok sc kao spahija spominje još 1528. godine.
č je da su vojYOde i subaše u ono vrijeme predstavljale č faktore u
č oblastima. Iz citiranog teksta )"akufllame vidjeli smo da je upravo Husrev- beg
u tebnjskom kraju otkupio neke zemlje (planje i druge mezre) od ranijeg vojvode Ahme·
da. pa sc upravo č da je Ferhad-beg u ovom kraju naslijedio spomenutog vojvodu
Ahmeda. Ferhad- beg je za Tešanj predstavljao njegova prvog vakira i stvarnog č
muslimanskog gradskog naselja u đ tešanJske đ
O Ferhadovu porijeklu ne može se ni danas nilta više ć nego se do.sada znalo.
su ml!IJenJa da se ovdje radi o Ferhad- begu, Skender- bega ć
kome je ujedno pripisivano osnivanje tri džamije "Ferhadije" u Bosni - u Sarajevu
Tdnju i č 28) Tako je pisao Muvekit 29), a prema njemu i š ć 30). đ
takvo stanovište je č č rasvjetljavanjem utemeljitelja sarajevske'''Fer-
hadije" . Utvrdeno je, naime, da je "Ferhadiju" u Sarajevu podigao bosanski namjesnik
Ferhad- beg ć ć izdanak bosanske srednjovjekovne vlasteoske porodice
ć godi ne 1561-2. 31) Zna sc, đ da je u isto vrijeme (1568) tivio u Sara-
jevu Ferhad- begov brat, vojvoda Ivan ć 32)
25) BBA, TD, No 157, fo 484.
26) !slO.
27) M. Mujelinovit. Konzervacija nadgrobnog spomenika Fcrhada, sina Skenderov3 u Tdnju, N3k
Sl3rine VI. Suajevo 1959, 247-249.
28) Cetvria "Ferhadija" je ona u Banjoj LucI. Ona ima originalni natpis I č vakufnamu,tj. po-
uzdano sc zna da je nju podigao bosanski sanduk- beg i kasniji bcgler- beg Ferhad- beg Sokolo-
Ć godine 1579.
29) S:tlih Ć zvo Muvekit, Talijl-i Bosna I, ISO (rukopis u Gazi Husrev- begovoj bibIIole
ci, Sarajevo).
JO) S. ć Znameniti II rvati. su. 19.
31) Đ ć Nekoliko starih slika, GZM LI V, 1942, 218; H. Sabanovit, Bosanski namjesnik Fer·
had- bcg ć Zbornik Filozofskog fakulteta. knj. tV - I. Beograd 1957. 113- 127
M. Mujezinovlt, Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka, POF II , 1951, 110.
32) Mllzalit,
165
I
1
, /
Ostaje joS da neSto kažemo o tOmC koliko je opravdano idcnlifikovanje
skog Fcrhad- bcga s Fcrhad- bcgom ć tj. sa unukom bosanskog sandt.ak-
bega Ulama- be.ga ć je ranije ć izrazio sumnju il ispravnost takve
identifikacije.
3J
} Zna se da jc Ulama- beg. porijeklom Pcrz.ijan3c. bio II Bosn i sandžak-
beg II vremenu od 1541. do 1553. godine. Njegov sin Skender- beg bio jc sandžak-beg
ć za tim sandtak- beg požeški,na kome je polotaju i poginuo 1580. godi ne. 34)
Dalje. uporedimo li IC podatke s podacima koje smo istakli o Idanjsko1l1 Fcrhad-bcgu.
lj. utmemo li da je "vojvoda Ferhad- beg" 1528. godine imao samo 20 godina kada sc
spominje kao timar-sahibija. i uzmemo li minimalnu razliku od 20 godina izmedu nje·
gova oca Skender · bega, onda bi Skender- beg (ako je ć 1580. godine, kada
Je poginuo, imao 92 godine. odnosno 12 godina bi nadživio sina Ferhad - bega. Te!ko je.
dakle, prihvatiti da je Skender- heg do'ivio toliku starost i jo!\ uvijek ć aktivnu
službu kao sandž.ak- beg poginuo na tome položaju. Prema tome, vrlo malo je vjerovat·
no da bi tdanjski Ferhad-bcg mogao bili č s Ferhad-begolll. unukom sand tak-
bega Ulama- bcga
Seoska naselja nahije. poredan3 uglavnom on3ko k3ko su popis3na II
navedenim iZvorima, jesu: č č Kru!evica i Osredci. ć i Uilo č
Snjegotina. !llanje sa mah310lll (zaseokom) ć Gornja ć ili ć s ma-
halama: ć Donja Radnja , Gornja Radnja i Cerovica: Donja č ili Ukrinica
s mahalama : 1·lIib , Ilrastu!a i Osivica;Omanjska s mahalama : ć Letica? (ldnica)
i Vranjak; Cesi ica? ili Pojezna s mah.alama: Dedelovci , Brestovo. Donja Ostružnja, Gor.
nja OSlru1.nja i Crnica (danas Crn č zalim: Gornje Ularice, ć Sije , lepenica.
Hrvatin, KreSevo, Masev Lug, ć (mezra), Dobro I)olje (mcn3), Donje Cena re?
(Kenare), Osinja, Siv!a, Rayna Bistrica, MladMeyica (mezra), Dugobrad, MekiS, RaduSa.
ć ili ć Vukoyo, Badanj (mezra) ć blil.u Jablanice (mezra) i
Malkovac (vjerovatIlo dana!nji Miljkoyac) blizu Ularica.
IlusreY-begovu vakufu pripadala jc polovina od navedenog broja naselja. tj.
21 naselje č od sela Planje pa zavdno s mahalom č ć ta naselja
s lekstom u vakufnami vidimo da su ona II č spominjana samo kao mczre (seli!ta)
koje su prije 1570. naseljene i s\e prerasle u č sela koja su redovito imala i svoje
mahale ili laseoke. Na ovaj ć a č tamo gdje su navedena dva imena. bilo je
olakSano njihovo ubiciranje. Tako. danas nije poznat na.dv č ali su poznata sela
pod nji hovim drugim imenima: š ć (G. č i Ukrinic:l (D. č IS10 Ia-
ko su nam poznate njihove n3vedene ma hale, koje danas predstavljaju poznala i zasebna
sel3. Takoder danas nije poznat stan nrtziv sei:! Pojezne, odnosno nije sigurno ni č
starog naziva Ceslic.:u. :Jli znamo da je t O selo I'ojel.na. Jedino nije jasno na koje
se naselje, ili naselja, odnosio stari naziv mezre, odnosno č ·'Kuzmadin3". Staviše.
prema formulaciji u popisu iz ' 1570. godine, č Kuzmadina" (Kuzmadanje) nazi·
vaju se sva vakufska sela u toj nahiji .
35
)Tako je, prema lotne,kao i prellla popisu iz 1600.
32) ć isto. ,
33) H. ć ć Sarajcvo 1936. su. 6
34) H. ć 1$10, stf. t iS, 119.
35) Sami naziv Kuzmadina baca svjetlo n3 prilike prije lurske Poznato jc da jc u Č Uso-
re župa "KUZm3d:lnjsk:1" lod ,\ KUlmo i sv. D:mljan) lat C:o,m3d3n:.
(napretkova t'ovijcst Bosne I Hcrcegovine ,S3raj evo 1942. su. 74'J " ali \C nije konkn."lniJe znalo
sc nalnila crkva ć lim svccim3, odnosno gdje Jc bilo župe. Ubik3ciJa lO!! 10-
ponima z:lhtiJcv:a posebno ispitivanje, spomeni u izvorima 10 doncklc OJakSaV3JII. ()
tomc kasnije na drugom mjeslu.
166
/.
godine Husrevbegovom vakufu pripadalo pet č sela i 16 njihovih zaselaka. Ta
glavna sela su: Planje (danas OraJje Planje i ž ć Planje), ć Ukrinica, Omanj
ska I Pojezna. Sve su lO sela koja se protetu na sjeverozapadnoj i sjevernoj strani oo
Tdnja. Ni jedno se, đ ne nalazi u neposrednoj blizini toga grada, kako bi se to
iz stilizacije u vakufnami moglo razumjeti . Prostrana č ć
ske i Pojezne obrasla su bogatim Tu su poznate Krnjin i Dubrave od ko-
jih je Husrev-begov vakuf za vrijeme Austrije i sve do Drugog svjetskog rata imao velike
koristi.
II
Sta je sve konkretno pripadalo Husrev- begovu vakufu od prihoda u navede-
nim selima tdanjske nahije najbolje govori tekst koji je u defterima iz 1570. 11600.
naveden na č popisa vakufskih sela. č je to §to se svi ti prihodi za·
vjdtuju za imareta. Donosim u cjelini taj tekst prema popisu iz 1570: godine
kao i srpskohrvatski prevod:
..... tj"
l...) t...;.,; U u---v J"') <!(,..r-P \" .Y' ..,. .::. J lJ-
-, I W"J A.- oJ ..... ./ '::'J \t .Jj.J...r LJ -,.r-- -lLi
.. • .. of ..
.-\\..-' u...o?L,;' -' uY -, ' tl." -' l.)
-!....> -' ( \.:..O.I r J -' 0: w;- (? r J -' '}".u:.. J lo -' t<.
, ,I) ' " .. _ .. I I
'U., ,:;",.....u.... -' w .,,- tI L -' .::. \.} -' ".D.> J.. '--'
, "
"::"J \t t' .. v) .. "\JI J L;... n»-! ,:",,;.J ." I
;; .. A.-j DWU." "-J..).o-,
.,;..;,} • ..Jj." \ t-,r" u,::.1.&J ... I ";.;-ii • ..J j ... '
.;Y-UO' ..... I.:.>-'..-J' U.J;'--' U..;.) ... ' ...... ..v-
- .. .. .
16;
, I
"Vakuf imoreto umrlog Husrev-bego II somom Sarajevu. To Sll selo poznata
pod imenom: ć Kuz11Jodollje. lj selima imoholomo zavjellollim spomenUlom ima-
reIU pn'hodi se sostaje: od naknado vlasnika za izdrlovolJje đ odbjegle sloke
(yuva). od ć v/asnika za ć odbjeglih robova đ od
zaostavIrina osoba kojI! Un/nl bez nasljednika (beyrul- malJ od imovine dute vremelIo
odsUllliJ, ; nestalih lica (gaib ve mefkudJ, od globa žo razne prekrioje, od prislojbi na
sima grlo sloke, od poljoprivrednih proizvoda, od drogU, uvjetni" prislOjbi (bad- i hovoj,
od peradi i drugih silllih prihoda. od svih Ieriarski" i ć prihoda /I svim oblicima,
od svih pr;"oda pov/altenih č (serbestJ gdje je zabranjello popisivanje; mljeIanje
u to pitanje (mem"" u/- kalem ve makIU ul-kadem). o koja je noI podila" imenovano-
me darovao i dao mil carsku remliknamu.Nokon toga je Husrev-beg podigaouSaraje-
vu imoret. medreSII , hanika" i vlasiito turbe i njimo zavjettao te prihode. ć se pri-
hodima raspo/ale prema voku/nami, to je 110 isti č ubiljetella i u 1IOV; de/ter. A. gra-
nice voku/skih imanja zavedene su u carskom dokumentu o ć J.
Ako dalje pogJedamo č specifikacij V prihoda po pojedinim selima u
navedeni m defterima vidimo da su vakufu pripadali samo prillOdi koji su imali karakter
spahijskih prihoda. tj . vakuf se ovdje pojavljuje č ulozi timar- sahibij e, pa mu nisu
pripadali i porezi od koji su predstavljali državne poreze. Vakufu su, dakle.
u principu pripadali naturalni i č porezi-od poljoprivrede. kao i č porezi stao
vezani za zemljU. Prihodi od poljoprivrednih proizvoda bili su č
U navedenom tekstu, đ prve stavke (prihodi od izgubljene stoke, od odbjeglih
robova, od zaostavštine bez nasljednika, od imetka izgubljenih i nestalih osoba) bile su
č iznosile su sve skupa č samo 300 č
U svima vakufskim seli ma uspij evale su iste kulture. Od žitarica: pšenica. mješa-
nac GeCam, raž i drugo) i zob . Od grahorica samo je u Planjama zabilježen od ć
(merdlimek). ć su imala povrtlarske kulture i mnoga su se bavila č
od svih prinosa uzimani su U nekoliko sela uspijevalo je i grožde. Ušrovi od
(vino) zabilježeni su u selima: Pl anje, Š Č Omanjska, Pojezna i Hli b. Stanovni!lvo
se znatno bavilo i č (krupna stoka, ovca i koza), a š ć ć su
gajila redovito i svi nje. uglavnom sva sela su imala mlinove, tj . proticale su kroz njih
ili pokraj njih ć vode.
ć č porezi stanovni!tva koji su u princi pu pripadali vakufu bili su
porezi vezani za zemlju muslimansk.ih ć tzv. resm- i č (i njegove varij an-
te, prema č posjeda), kao i porezi š ć š ć ć i neote·
njenih odraslih muškaraca, t zv. ispend/a. Medutim, ć stanovništvo naseljeno na
vakufskim zemljama nije ć ć ispendžu. jer je državi ć tzv. fi/uriju. koja
je č prvenstveno za č a i za ispendžu. Tako je davanjem
državi filurije otpadala obaveza ć da ć vakufu ispcndžu. Ono
je, istina, ć umanjenu filuriju, samo jedan nj en dio, kako ć to vidjeti.
U vezi poreza filurije i resm- i ć potrebno je više ć o demografskoj
na ovom č se ovdje u drugoj polovini XVI ć dijeli·
lo na dvije osnovne grupe: na ratarsko i pastirsko (vlaško). ć samo ć filurije
jasno govori ovlaškom stanovnutvu, a iz navedenih deftera vidimo da se radi o posebnoj
društvenoj organizaciji, o vlasima podijeljenim na knežine, sa knezovima i ć
36. BBA, TD. No 41 5, fo 168; TD, No 479. fo 275.
168
"
na č koje su uživale i izvjesnu autonomiju. Više indicija ć na zaklJu ć da je
tešanjska nahija u cjelini u prelaznom periodu bila opustjela od O lome
goVOri CiIlJemca SlO je slanovniSlvo samog grada TesnJa. prema popiSU Iz 1528 ·30. go-
dine, bilo ć dijelom doseljena iz eentra1ne Bosne č Visoko, Kakanj,
Zenica). Spomenuli smo i cinuk Ferhad- begov (Jablanica i ć iz iste godine.
na kojem je gotovO polovma zateCenih ć bila doseljena, takoder iz centralne
Bosne. Na to ć struktura stanovništva teSanjske nahije iz 1570. i 1600.
godine. Prema tim popisima, u ć polovini sela te nahije živjelo je filurid2.ij sko stao
novniStvo. Neka sela bila su popisana kao kompletno vlaška, te su i muslimani, kao I
ć ć samo muriju. To su bila sela: ć ć Ć Bilo č i Snje-
gotina. Ona su ć punu muriju. koja je 1570. godi ne iznosila 150 akti po doma-
ć a kojo je, usljed ć krize i devalvacije, do 1600. godine bila ć na 280
č
Na vakufskim zemljama naseljeno š ć stanovništvo bilo je takoder fi·
luridtijsko. Medulim, ono nije ć cijelu filuriju, nego jednu polovinu. odnOSilO jed-
nu ć od punog iznosa filurije, a č je ć dio stanovniStva tih sela. To drugim
rijeCima č da je ono u ć bilo uistinu č stanovništvo.
ovamo doseljena, te da sc tokom vremena tu sasvim stabilizovalo i č se dobrim dije·
lom č bavi li I zemljoradnjom pa je davalo umanjenu filuriju. ali i od zem-
ljoradnje. Ono je 1570. godine ć filuriju po 70 č Uednu polovinu). Kasnije,
nakon 30 godi na, vjerovatno kao rezultat sve ć bavljenja zemljoradnjom, ć je
90 č fi1urije , kada je cijela iznosila 280 okCi, lj. davalo je jednu ć filurije po do·
ć Da je tO stanovništvo ovamo doseljena vrlo vatna č
to su dupli nazivi naselja. Stara il'nena su ona koja nalazimo spomenuta u vakufno-
mi (mezre: Planje, Omanjska, Kozmadina, G. ModriCa, D. č i CesIico), dok sva
ostala, lInena sela 1 zaselaka pao KOJima su la naselja i danas poznata. jesu nova imena
koja je sa sobom donijelo doseljeno stanovništvo ć Ukrinica iPojezna),
tj. imena niihovih (:lniiih Takvi primjeri su poznati i na drugim stranama.
Ne postoje zasad kontmuLralll IZvon oo po[paaanJa pao turSkU vlast pa do
1570. godine da bi mogli nešlO konkrelllije ć I o ponJekJu ostalog, ratarskog stanov·
niŠiva. Po svemu se, ,nedutim, č da se mnogo ratarska stanovništvo doselilo ovamo
iz č srednje Bosne. dok se vlaška ovamo proširilo sa istoka, od strane Maglaja
(iz nahija Maglaja, Trebetina i Ozrena) . Da su telanjski vlasi, koji su 1570. č jednu
knelinu, pripadali istoj skupini mag1ajski h vlaha jasno je ne samo zbog loga UA je tešanj.
ska okolina u č i bila u okviru maglajske nahije, nego vj!e stoga što je kasnije isje·
dište kneza ti h vlaha bilo u selu č koje je ( poslije 1530) č s maglajskolll
nahijom. Knez u č zvao se Antoi, sin Radivoja. Prethodnice te knežine, đ
otiIle su bile odalie daleko na zapad (sela č ć Osredci, ć č
i Snjegotina) u kojem se pravcu, uostalom, i kretalo to pastirsko stanovništvo ove ob·
lasti nakon pada č banovine (1528) . ć đ ć knezu,
spominju se u ć selima: u CaCavi - Olivir, sin Bo!ka: u ć sa Bilim č
Vujica, sin Vukca i u Snjegotini - Grujica, sin Radoslava. Toj istoj knelini je. svakako,
pripadalo i pastirsko slanovninvo naslanjeno i stabilizovano u selima Husrev- begova
vakufa, samo se tu ć ne spominju.
Poslije 1570. stanovništvo se i dalje avama doseljavalo, č se
broj do 1600. godine znatnije bio ć Zbog toga, na zapadnoj strani tdanjske na·
hije nastaju nove kneline pa nove knezove sretamo u selima ć i u Snjegotini . To pas-
169
tirsko stanovništvo prelazilo je na islam istim procentom kao i ono ratarsko (koje nije bi.
lo fLluridžijsko). i to negdje manje a negdje više. U naseljima bliže Te!nju, koji je ć
odavno bio dobio status muslimanske kasabe, islamizacija je bila intenzivnija. Tako je
vlaJko stanovniStvo sela č prije 1600 godine bilo sve prešlo na islam. Istina, ono je
tada brojalo SamO 15 ć i sva su imala bdtinske zemlje. Knezu je bilo ime
č U selu č koje je znatno udaljenije, bilo je samo 6 muslimanskih ć od
ukupno 31 ć 37)
Ovi vakufski posjedi imali su donekle izuzetan tretman. U to pitanje se nikakav
organ nije smio miješati . O tome je u defteru zabilježeno ć
"Popisivanje spomenutih selo i mahalo je zabranjeno. kao Iro je zabranjen i
pn·stup u ta tlaselja-zavjeltana su spomenutom imaretu. Od ć stanovnika tih
naselja zadrtana je za drtavu filurija od 70 ć kao zamjena za ć Takva biljdka
je, naime, sadržana u obadva popisa, iz 1570, kao i iz 1600. godine, s tom razlikom
u posljednjem popisu umjesto 70, staji 90 ć Raz1og'je bio taj Ua su u tome me·
đ Cijene ć bile ć pa, prema tome i iznos fLIurije.
Mislim da ć podaci koje nalazimo u navedenim popisima o naseljima, stanov·
i prihodima Husrev-begova vakufa najpreglednije biti prezentirani u ć
tabelarnom pregledu. Na taj č ć biti izbjegnuta izvjesna ponavljanja. Ta naselja su
ć
Prezentirani tabelarni pregled pruta višestruke podatke. Osim konkretnih nov·
č podataka po selima o prihodima Husrevbegova vakufa u periodu đ 1570. i
1600. godine, su važniji oni podaci koji govore o razvitku naselja i kvantitetu naselje·
nosti. Naseljavanje ovog č vidljivo je ne samo u komparaciji podataka o stanov·
pojedinih sela i mahala iz navedenih godina nego je posebno č tamo gdje
se izvjesna naselja tek đ Tako su HUb (danas Ljeb) , mahaJa sela C. č ili
š ć kao i G. Ostrutnja, mahala sela Ceslice ili naseljene poslije 1570.
godine, tj . u tome popisu se još ne spominju, nego se prvi puta javljaju u popisu iz 1600.
godine. Isto tako mahala Crnica ć š i 1600. godine na:vodi se kao pusta.
Kompariramo li rekapitulativne iznose navedenih godina upada u č č
ca da se broj muslimanskih ć u zadnja tri decenije XVI ć nije niukoli·
ko ć !taviše neznatno opao. To konkretno ć da se u to vrijeme proces isla·
mizacije u tom č razvijao s vrlo usporenim tempom. ć da u tCl vrijeme pa·
37) BBA, TD, No 479. fo 275.
17U

I
2
3
4
,
6
7
8
9
10
II
12
PREGLED NASEU A HUSREV- BEGOVA VAKUFA U TESANJSKOI NAHlJI
. Đ 1570. I 1600. GODINE
Naselja
" •• " . 1 '"O
FUurija Prihod \'litura

(druvnl porez) (Naluralni ;
ć G::,re'
z.i, osim i1urijc:)
1570 39 7 9 x 70.
630 4.399
Selo PLANJE
1600 75 10 x 90· 900 4.795
1570 Mahala 20
,
21 x 70 - 1.470 3.991
MRKQTIC
1600 (od l. P1anje) 29 3 21 x 90 - 1.890 3.990
1570 Solo
4'
II 17 x 70- 1.190 5.111
GORNJA MOD-
1600 RICA ill 49 3
KALOSEVIC
iS )(90- 1.620 5.5 13
1570 Mahala l3 7
KRUSCICA
7 )( 70 '"' 490 1. 147
1600 (od ć
,
10 )( 90 *' 900 1.396
1570 Mahala 2 l3 x 10. 910 1.5 12
DONJA
1600 (od s. G.
)
26
x 90 '"'
2.340 2.043
1510 Mah.l.
,
23 x 70 '"' 1.6 10 2.785
GORNJA
1600 (od s. G. 8 4 lS x 90 '"' 3.150 3.208
1570 M.h.la I 8 x 70.
'60
2.445
crROVlCA
1600 (od s. G. č 14
x 90 '"' 1.260 1.928
1570 7 7 x 70 '" 490 1.62 1
1600 IS 10 x 90.
900 2.199

1570.
se ne neselj. kasnije)
1570
10 )( 90 · 900 985
1600
1570 Mahala 2 12 x 70. 840 1.875
HRASruSA
1600 (od s. D. ć 2 i4 x 90- 1.260 1.815
1510 Mahala 2 i3 x 70. 910 1.235
QSIVICA
1600 (od S. D. 2
"
x 90 '"' 2.250 1.556
1510 So\o
,
I 39 x 70. 2.730 4.411
QMANJSKA
1600
,
48 x 90· 4.320 4.534
171
I
I
I
Red. Godina N a J e I j a
Stano ~ vo. Filurija
broj
13
14
15
16
17
l'
I'
20
21
172
Uslfmani n :I (drtavni porez)
IJQmova ",1uo!er Domova f
1570 Mahala 7
NAKUEVICI
1600 (od s.Om.njske) 12
1570 Mahala 31
LESICA?
1600 (LESNICA) 38
(od s. Omanjske)
1570 Mahala
VRANJAK
1600 (od s. Omanjske)
1570 Selo
CESUCA
1600 ul POJEZNA
1570 Mahala
DEDELOVCI
1600 (od s. CesIIce)
1570 Mahala
BRESTOVO
1600 (od s. Cesllcc)
1570
1600
Mahala
QSTRU:lNJA
GORNJA l
DONJA
1570 Mahala
CRNICA (CRNCA
1600 (od s. CesIIca)
1570
1600
BeY1\l.I - ma.1 ve
mal -I galb vc
mal - I mef1cud ve
ruva vc kackun
der evhf-t
mezbure
3
3
2
13
,
I 4
6
5
3
pusto
pusto
pusto
16
25
15
l'
7
7
31
62
30
2
I
54
lO
31
42
1570 U K U P N O
185 45 284
1600 UKU PNO 183 18 473
• x10- 1.120
x 90 =- 2.250
x 70 - 1.050
x 90 " 1.620
x 70= 490
x 90 z: 630
x 70 - 2.170
x 90., 5.S80
x 70· 2.100
x 40 priliJe!
,60
x 90. 5.000
x70- 1.120
x 90 - 2.790
p U 5 I (]
x90- 3.780
pusto
puS!o
x 70 '" 19.880
x 90 '" 43.340
1 Prihod vakur.
I (Nuuralnl j
n o v č a n i pore-
zi,olim ruurije
2.907
2.983
4.355
4.795
1.032
970
4.570
4.845
3.290
3.448
2.195
2.222
1.686
200
300
51.101
57.467
da i nešto brži razvitak gradskih naselja Tešnja i Doboja to se, bez sumnje. izvjestan broj
muslimanskih ć selio II grad. Takvo kretanje seoskog stanovništva II vezi s
razvitkom gradskih naselja poznato je i II svima drugim nahijama. Zbog toga se ovdje
pokazuje brojno stanje muslimanskog st anovništva II posljednje tri decenije XVI Sto-
ć uglavnom nepromijenjeno. Treba još napomenuti da ovdje nisu uzeta u obzir ratna
stanja, tj. č da je muslimansko stanovništvo moralo aktivno da č u rat-
nim akcijama na raznim stranama Osmanske j brojno se smanjivalo.
ć stanovništvo, đ znatno se ć gotovo č
Od 284 ć II 1570. gQdi ni ć se taj broj do 1600. godine na 473 ć U lim
ciframa upravo je izraž.en proces mijenjanja strukture ć da su se va-
kufski priJ\odi koji su se sastojali od č proizvoda u tome medu vremenu
samo neznatno ć (od 51.10 1 na 57.467 č č bi da doseljavano stanov·
ništvo nije bilo ratarsko. Ono je, kako smo ć i istakJi, bilo vlaško, tj. č o č
mu, dakJe, govore i t i podaci o vakufskim prihodima. Znamo da su to bi li vlasi koji su se
ovamo širili iz maglajske nahije, odnosno vlasi porijeklom iz Hercegovi ne (Banjani i
drugi) pravoslavne vjere, o č sam dokaze iznio na drugom mjest u.
U đ tešanjske đ sve do turskog osvojenja Bosne, postojao je
č samostan sa "crkvom sv. Jurja" se spominj e 23. 1461. godine.
Crkvu je sagradio ć Radivoj ć 38) , č svakako, s ranije spomenu·
tim vojvodom Radivojem, bratom kralja Tomaša. Na osnovu tog podatka, kao i na osno·
vu toga što je tešanjsko č sve do iurskog osvojenja bilo pod š ć đ govo·
ri o tome da je tebnjsku nah.iju naseljavao č živalj koji se uglavnom bavio
zemljoradnjom. ć da se crkva u Tešnju poslije turskog osvojenja više ne spominje i
ć da imamo jasne podat ke u turskim popisima iz druge polovine XVI ć o
znatnijoj imigraciji vlaškog - č stanovništva, proizlazi da je č zemljo·
č stanovništvo tim imigracijama novog stanovništva došlo u nepovoljniji položaj .
Ukratko, želim da kažem da demografske promjene u ovoj nahiji koje su se dogodile u
XVI ć imaju karakter koliko društveno- ekonomskih promjena (zemlj oradnik,...
č toliko i konfesionalnih, lj. pravoslavno stanovništvo se u tome vremenu upravo
doseljava.
Na kraju, pot rebno je da odgovorimo na pitanje: takvo mjesto su od č
imali vakufski posjedi u tcšanjskoj nahiji u odnosu na pril\ode svih ostalih dobara
Husrev-begova va kufa? Na to pitanje možemo pružiti konkretan odgovor tek nepunih
sedam decenija nakon utemeljenja ovog vakufa. Kako je ć istaknUlO, takvi podaci sa·
držani su II č č zavedenom II opširnom defteru bosanskog sandžaka iz
1600. godine. đ dobrima tog velikog vakufa, rasutim na šest č strana, vakuf-
ski prihodi u tcšanjskoj nahiji stajali su na drugom mjestu. č prihode dono-
sile su, svakako, uvakuf1jene nekretnine i pokretni imetak u Sarajevu: 188.754 č za-
tim prihodi u tcšanjskoj nahiji: 57.453; u skradinskom kadiluku: 52.867; u č na-
ruji : 25.338; u Paša sandžaku (Edrena): 12.7lJ i u požeškom sandžaku: 10.632. Tako
su cjelokupni prihodi Husrev-begova vakufa te godine iznosili: 347.455 č a cjelo-
kupni rashodi: 278.878 č 38). Razlika (višak) je, dakle, iznosila: 68.577 č
Po trebno je još da objasnimo ć za!to se u popisu ovog vakufa II tešanj·
skoj nahiji u obadva navedena deftera (1570 i č da se svi ti prihodi zavješaju
38) Fermcndžin, Acta Bosnae, 242.
173
l
za lIusrevbegov ;marel II Sarajel'u. Ne samo to. nego se u spomenutim popisima isto to
i za vakufske prihode u č nahiji, kao i one u skradi nskom kadiluku.
Mislim, jednostavno zbog toga lto su naturalni prihodi 5 tih vakufs kih zemalja dobrim
dijelom č konzumirani II samom il11are t u (brašno. l11aslo. med) . Osim toga, rasho·
di samog imareta, kao i objekata (kuhinja. spremnica . ambar) i slul bi koje su mu slutile,
iznosili su gotovo toliko koliko su iznosili svi ostali rashodi tog vakufa. Tako je od cje·
lokupnih rashoda (278.878) na troškove illlareta otpadalo : 138. 658 akci. j na sve OSla·
lo. dakle. 140.220 č godišnje.
SUMMARY
GAZI II USREV- BEY'S FOUNDATIONS IN Til E ADMINISTRATIVE
DISTRICT OF TESANJ I N XVI CFNTURY
This work represenl an interesting survey of count ri es and scttlements in the ad-
ministrative district o f TeSanj in XVI century which belonged to the Husrev- bey's foun-
datin . The aut hor gave first the historical survey of the expansion and fastening of the
Turkish power, and then, toward Turkish listing defters from 1540 to 1600, gave the ana
Iyti c review of foundati on's villages and their incomes in this administ rati ve d istrict. To
compare the earliest statistical data from Husrev- bey's fou ndation with da tums in afo-
resaid listings, he brightened up not oQly topographic development of sett lements, but
also the settling o f Ihis distri ct and its demographic struc!Ure. Quoting all settlements in
this admi nistrati ve distric t (45 settlements) the author gave at the same time the teritori·
al compass of the administra tive district of Tc!lanj , t he unknown fact till now _ From that
number 21 settlements belonged to Husrev- bcy's foundation. so allnost a hal f of
tled places in this administrati ve district.
lt is necessnry to mention t hat those foundation 's properties in Tebnj's admi.
nist rati ve district we re ve ry important comparing them wi th the other estates of Husrev·
bey's founda tion1.hat were situated in six different directions. This foundation had its
preperties. besides Sarajevo - where cultural, educational and other objects were built ,
also in administrative dist rict of TeSanj and Jajce, in Skradin Cadiluc and in sanjak of Po-
tega and PaSa (Jedrene). The foundation's incomes in the administ rative dist ri C{ of Te·
Sanj were on the second place, after Sarajevo, and amount to 27453 č yearly .
39) BBA. TD No479, fo 347.
174
MUHAMED KANTARD2.I C
GAZI HUSREV- BEGOVA SAHAT - KULA I MUVEKJTHANA
I NAei N MJERENJA VREMENA
Devetnaest je mjesta u Bosni i Hercegovini u kojima su bile ili imaju i sad sahat -
kuie: u Travniku i Sarajevu bile su po dvije, dok je po jedna bila u Banjoj Luci, Donjem
Vakufu, č Gornjem Vakufu, č č Uvnu , Jajcu, Maglaju. Mostaru.
Nevesinju. ć Prozoru, Pruscu, Stocu, Te!lnju i Trebinju, a izvan Bosne u Drnilu.
Danas su aktivne sahat - kule još u Sarajevu, Pruscu, č Maglaju i Tdnju. Prve dvije
pokazuju vrijeme po ala turca satu , dok ostale tri idu po srednjocvropskom vremenu.
Starija sahat - kula u Sarajevu je ona Ito stoji na zapadnoj strani Begove džamije u
č t1t vSeg Gazi Husrev-begova imareta. Ne zna se č kada je podignuta, jer se
ne spominje ni u jednoi Gazi Husrev-begovoj vakufnami. Najstariji spomen sahat - kule
se nalazi u jednom dijelu tUrSkog geografa Ć Celebije iz prve polovine XVII ć
Tu stoji , da kod Husrev- begove džamije ima sahat sa zvonom. Još jedan spomen sara·
jevske sahat - ku1e u XVII ć imamo u pj esmi o Sarajevu anonimnog autora (koju
je objavio O. ć u "Prilozima za orijentalnu ft1ologiju"III - IV, Sarajevo, 952- 1953,
str. 575-587). Kula je stradala kad je Eugen Savojski 1697. godine popalio Sarajevo.
ali je kasnije popraVljena. Stradala je i 183 1. godine, ali je ć 1834. bila popravljena
i gornji njen dio prezidan . Tom prilikom je zamijenjen i stari sahat novim, nabavljenim
iz Engleske. Stari sahat je ugraden u novu, drvenu sahat - kulu, podignutu kod džamije
Divan Katib Hajdar efendije na sarajevskom Vratniku.
U uskoj vezi sa sahat - kulom stoji muvekithana. Ova je ustanova kasno doprla u
krajeve. Prvu muvekithanu u Sarajevu podigao je Muhamed Fadil - paša ć
18S0.godine. Nalazila se kod Ca reve džamije. Radila je do pred Drugi svjetski rat . Drugu
muvekithanu u Sarajevu osnovao je 1859. godine Gazi Husrev- begov vakuf. Zgrada
muvekithane đ je u jugozapadnom dijelu dvorišta Begove dt amije. Muvekithana
je snabdjevena 7idnim sahatima i instrumentima, potrebnim za mjerenje visine sunca.
Prvim muvekitom ove muvekithane imenovan je Salih cf. ć kasnije nazo
van Muvekit , pisar Gazi Husrev- begova vakufa. muvekita obavljao je preko
trideset godina.
Salih ef. je roden u ć 1825 . godine. Otac mu se uskoro iza toga preselio u
Sarajevo, gdje je Salih ef. pOslije mekteba pohadao predavanja II ž ć (Drveniji)
175
medresi. Pored medresanskih dersova č je astronomiju od nekog turskog pukovnika u
Sarajevu. Uz. muvek.itske dužnosti bio je i bibliotekar Gazi Husrev- begove biblioteke.
ć vrijeme se bavio i trgovinom. Umro je 12. mana 188R. i pokQpan u hare-
mu Rogo zade džamije (Vinograd). Naslijedio ga je u muvekitskoj dužnosti sin Husejn
ef. . 3. poslije njegove smrti muvekit je postao Salih efendijin đ sin Akif ef. i tu du!-
nost obavljao do smrti 1937. godine.
Salih ef. je bio č č Poznavao je sva tri is!amsko-orijenta1na jezika:
arapski, turski i perzijski Pored đ (takvima), bavio se č
njem historije Bosne i liercegovUle. Ostavio je iza sebe veliko djelo na turskom jeziku
Povijest Bosne (Tuim dijari Bosna) , kojom Su se do sad poslužili mnogi, koji rade na
istraživanju pro§loSli ovih krajeva. Sastavio je i tzv. č kalendar (Devri daim). Sa-
kUpJj30 je i n3fodne muslim3nske pjesme. Izradio je i dva globusa. Uz to je bio i poz-
nat kaligraf (hattat) .
Glavni zadatak muvekithane sastojao se u č ustanovljavanju vremena
pojedir'lih dnevnih islamskih molitvi (namaz) Glavna sprava za mjerenje vremena (koja
je služila muvekitu jeste) rub 'tahta, daska u' obliku č kruga. Na jednoj strani je
rub'ulmukantarat. koordinarllni kvadrant. a na drugoj jc rub'ulmudžejjeb, sinusni kvad-
rant. Koordinatni kvadrant je č stereografske projekcije nebeske kugle (sa svim
zami§ljenim linijama na njoj: ekliptika, ekvator, povratnici, meridijan, mukantara i ver-
tikale iz južnog nebeskog pola na tangencija1nu ravan kroz sjeverni nebeski pol. Ta se
č nalazi đ meridijana i na njeg linija istok-zapad, horizonta i
južnog povratnika. Na rub'ulmukantaratu su ucrtane linije podneva. prva i druga ć
ja,jularnjega sumraka (fedžrun) i č sumraka (!erekun).
U pogledu mjerenja visina Sunca i č a1aturka sata najpogodnije je to radi-
ti oko ć (9- 1 O sati alaturka). rub'tahlu okomito na obje ruke, a o konac objesi·
mo tJ." t:.. Oaku!); postavimo se lakO. da nam je Sunce s lijeve strane, a stranica
rub'lahta s qrezanim bridovima s desne strane. č zrake padaju niz stranicu sa
bridovima. č tu stranicu gore--dolje. dok sjena gornjega brid a đ - upravo
na rub donjega brida. Konac treba da tek dodiruje povrtinu rub'tahte . Treba da se
umirimo tako da se konac gotovo i ne č ne smije se opirati o talltu, nego mora da
je sjena gornjega brida upravo na donjem bridu. Zatim lagano nagnemo.od sebe gornju
Stranu tallte da se konac odupre o nju i odmah pritisnemo palcem lijeve ruke konac na
njegovu mjestu i istovremeno bacimo pogled na sat i desnom rukom zabilježinlo č
vrijeme €ataturka ili alafranka). VislRU (h) tJ" it brojimo s lijeve strane.
Sad dalje radimo u hladu (sobi). Druga murija (vrlo sitno zrno) postavi se na visak
= (deklinacija) J..- \ . Spusti se za visinu (h) = mjerenu o(l č (P) lu-
ka visine. Murija se zatim spusti na j,..r:" = koja odgovara vkini , ć za
geografsku širinu mjesta = Konac vratimo desno za ni$fifadlu i lijevo
za tamkin Konac treba prepustiti zatezanju !:akuJa. a ne smiie se rukom zatezati.
Nakon toga se izmjeri luk (I) od kraja kavsa do konca i to uh im ( I-
h
= 150 . 1 m = 15°),
i tome doda G
h
. Tu je alaturka vrijeme (tr onog č kada Smo ulIljerili visinu SUllca. To
isporedimo s ndim vremenom (tj. Akoje
176
Ir = ts, sat nam je č
tr lS. ć naprijed sat za tr-ts
tr ts. ć nu sat za ts-tr'
ku
merkez
hattul-mašriki vel-magreb
o
5 10 15 2 25 30 35 40 45 50 5 fi
t: XI/V / / / // / /V
/
l /VV / / / // / /V
15 /VV / / / / 1// /
{
2/VlX/ / / / 1/ /
., VV / A / / / 1/ m.b ute
I
3
/ /
/
/ X / /
/5
/ / / / / Y
V
60
w
/ / / / 1/
\
t:
/ 55
~
"-
I/// k \
~ 5 0 . ~ ' "
45 ,'';
,:"
1/ / / . K;"'/
/ / 5
1/ V
30
)
~ viD 2s
šakul
60 10 lS

o 5
o
90
85
O
12 - An!l./i
177
f
c:t t,

.
..
. -
ka,lprsl desne r.
s
Za mjerenje ugla 2 A sluti sekstant s oglec1alima, Ua ga za tvaraj u dvij e zrake koje
dolaze II oko iz dvije daleke č P i Q. Sastoj i se iz kružnog č oko ć cent·
ra pokret1j ivajedna poluga tzv. al hidada, koja na donjem kraju nosi nani us (N), a na gar·
njem kraju normal no ogledal o (S). Drugo-ogl edal o (T) stoji na jednom kraku sekstanta,
paral elno nul polotaj u đ Okrenemo li alhidadu II pravcu strijelica tako, da ugleda-
mo obje taeke P i Q i to Q kroz prozirni dio ogledal a T a Q nakon dvos trukog odbijanja
o ogledalu S i T, đ je ugao zakretanja jednak polovici ugla đ zraka b i b' ,
nam dolaze iz lataka P i Q.
Islamski su narodi mje rili dan od zalaska Sunca i brojali 2 puta po 12 sat i (sa' li
gurabi), ć da im je ovaj č najbolje odgovarao č i vjerskom život u, dok
su ast ronomi mjeril i dan od kulminacije Sunca (sa'ati zevaH). Na arapskim č
satovima nalazili su se vremena podneva (zumr) i ć ('asr). pravci kible, kao i č
tak dnevnog posta. Oko 1270. godine objaSnjava Ebul Hasan Eli kon-
str ukciju č sata na konveksnom č uspravnog valjka i prenos te konst ruk-
cije na unutarnju povninu polukugle.
178
1
I
1
I
1
I
1
I 1
I
1
1
"
1
I
"
1
1
1
1
I
1
1
1
1
I
I
I
I
I
I
1
I
1
I
I I
I
I
j
I
1
I
I
I
I
I
I
I", :a l
,
I
I
I
I
I
I
I
,
.. ,
d
,
Co'
ll· 179
l
č XIV vijcka živjeli su u Damasku glasoviti l1luvckiti : I) Ibni Muhamed
ibni Ahmed El- Mirzi, umro 750. godine odnosno 1342., 2) Sejh Semsudin EI- Guzuli ,
umro 75 1. godine odnosna 1343. i 3) ' Alaudin Ali ibni Ibrahim ibni Muhamed ibni
Satir EI- Muvekkit EI - Ensari EI - Fcleki Ed - Dimiški, umro 777, godine , odnosno 1375.
Sva trojica bili Su mujezini i muvekiti Omejevica džamije u Damasku. U mom radu
"Najstarije sprave za č navedeno je osam rasprava ove troj ice muvekita, od
koj ill je najvažnije djelo prvog muvekita i ast ronoma svoga doba Ibnuš-Satira pod nas-
lovom: "Fir- rub'il - Alai " (O 'Alai- kvadrantu). To je djelo prva sprava za mnotenje
i dijeljenj e, č današnjeg logaritmara.
Rub' ul - ' Al ai ima, kao i druge rub'tahte (destuo i mudžejjeb) , oblik' jedne č
ne kruga. Vodoravni radius (nisi! kutr) zove se hattul - mašriki vel- magribi (crta istok-
zapad), a uspravni radius (meridijan) zove se haltu vesat is- sema'i. Oba su radiusa razdi-
jeljena na 60 jednakih dijelova (SittiniJ, a mogu se podijel iti I na 100 jednakih dijelova
(a' b rijje). Ta podjela radiusa č se od centra kruga do peri rerije kvadranta i obrat-
no (ma'kus). Sam luk " kavsul - irtira'i " podijeljen je na 90 stepeni , č ć u oba
smjera. Unutrašnjost kvadranta č je sa t ri sistema linija :
1. mcbsute, vodoravne linije, na kojima se č kontangensi zi1li -nabsul, Illumas)
2. menkuse, uspravre linije, na kojima se č tange nsi (zilli - rncnkus. tamami-
mumas) i
3. vitce. kose "tetive", kako ih zove dr. Peter Schmalzl (Zur Geschichte de r
Quadrantcn bci den Arabern . 1929), koje spajaju istobrojna djelišta 11a radiusima.
180
S F
Pol istok-za ad A G H

ft
D
"
OI
.-
'- --
6
/
,
-
7
/
/
/
I
I
/
/
I
I
I
,
/1
/I
/
/
,'1
1/
murija // /
/ /
/
/
/
/ I
, I
I
,
/
/
/
/
/
5
sakul
I
I
I
I
I
I
I
I
I
,
,
,
I
I
I
Kroz centar kružnog č koji na astronomskim zadacima predstavlja nebeski
pol (kutb), č je tanak. k,?nac (haj t) , koji je zategnut malim utegom (ukuJ). Na
koncu se može pomicati vrlo sitno zrno (murija) .
o S 10 15 20 25 30 .lS 40 45 5'0 SS 60
90
5
:7 l7
[7
7 7
[7
V V / V 1/ /
8
7-7 V 7 7
[7
1/ /
V V V
10
/-1/ 1/
1/
/ 1/ 1/ / / 1/
8
15
/ Df 1/
1/
/ 1/ V / / t
V V-
[7 [7
7
[7
V V
1/ 0
65
2
/ /
V 1/ /
V
1/
/ 0
X
/'
V,
O
/'
V
/
1/ i/ /
Vss
/

/ 50
J/l/IVV
/ 45

V
40
S
36
J/ V
V 30
60
V
V20
25
tS
O
10
Rub'ul- 'Alai može se koristi ti na svakom mjestu, jer nije vezan za đ gea·
grafsku širinu ('acz). Koristi se za č č konstrukcije i rldavanje trigono-
metrijskih i astronomskih formula.
Na kraju ć prikazati njegovu primjenu u par a1gebanldh zadataka,
po kojoj je dobilo ime prve sprave za č u ova dva č
a) Množenje i dijeljenje II obliku a b
b) Mnotenje dvaju brojeva a . b.
181
a) Produkt dvaju brojeva a i b treba podijeliti ć brojem e lj . č vrijed-
nost izraza a b = x, gdje je e a . a, 35
48
36
:::;: X. ć ć od meridijana oo po
mebsuti a = 35 do presjeka sa vitrom e = 48 (sl. 5). Kroz taj presjek polotima zategnu t
konac (haj t) i po njemu idemo do vi tre b = 36. Od toga presjeka idemo po mebsuti do
meridijana, na kome udarimo na č X = To je trateni rezultat zadatka.
o 5
10 15
20
25
15
25
x

O 5
20
30 35 40 45
40
30
50
55
O
55 60
70
65
90
80
75
Ako je divizor e = 12 manJL oo taktora a = 21, ako se rjeSava zadatak 2 J ii
3
- x .
onda ć ć od meridijana oo po vilri, koja odgovara manjem raktoru a- 21 do
presjeka s mebsutom ili men kusom e = 12. Kroz taj presjek poloti se konac i njime se
ide do mebsute ili menkuse ć raktora b = 33 i od presjeka po vitri do meridijana oo
na kome ć ć do rezultata X '" 57l·
182
b) Produkt a . b dvaj u brojeva svodimo na prvi č tako. da a ili b produkta po-
dijelimo jednim faktorom c = 10 ili 50 ili 60 te 'rezultat naknadno pomnotimo tim fak-
torom c = 10 ili 50 ili 60 _c3
6
w
60
) ·60= 15. Odavde dobije (6 . 5) ·60= 30 ·60
1800 (sl. 6).
LIT E RATURA
I. Hamdija ć Sahat- kule u Bosni i Naše starine
IV 11957, str . 17- 32.
2. Hamdija ć Sahat- kula i muvekilhana. Spomenici Gazi Husrev-
begove č Sarajevo, 1932 .. Str . 63- 64 .
3. Muhamed č Sa1ih ef. Muvekit . Novi behar. lXI 1935- 36. br. 17, str.
22 1- 222.
4. Ahmed Zija ibn Riza: Rub' dairenin esasi ve usui tersimi.1 i IL 1338. i 1339.po
Hidtri.
5. Kalib Celebi : KeUuz-zunun fi esamW kutubi vel funun . Istanbul.
6. Dr Peter Schma1zl: Zur Geschichte der Quadranten bei den Arabern, 1929.
7. Dr 1·1. Wieleitner; Geschichle der Mathematik. 8d. I u. II . 1922. i 1923.
8. H. Sulter: Die Mathematike r und Astronomen der Araber . 1900.
9. Karl Schoy: Gnomonik der Araber,
10. Muhamed Emin Dizdar : Sat. Kal endar Narodna uzdani ca za 1934 .. str. 140-
146.
1.83
SUMMARY
r CLOCK- TOWER AND MUVEKIT - I·IANA
AND THE CALCULATION OF THE CHARPTIME FOR SAING PRAYERS
A special service (muvekithana) for the calculation of the sharp lime for praing
the daily prayers, was founded by Gazi Husrev-bey's vakuf in 1859. The sharp time
could be read from the clock-tower of this vakuf. The author of the article describes.
how the time was calculated by the means of rub'tahta (astrolabium) at first , and·
later on by the means of the sextant. By the means of the both ins truments the daily
height of the Sun was measured and according to it the time for the daily praers was
fixed.
184
MEHMED MUJEZINOVIC
NI'OBJAVLJENI NATPISI SA GAZI II USREV-8EGOVIH Đ U SARAJEVU
đ brojnim vakifima- dobrotvorima Sarajeva svakako je ć Gaz.i
Husrev- beg, koji kao namjesnik upravlja Bosnom uz dva ć prekida od I 52!. do
1540. godine. Do njegova vremena u Sarajevu se razvilo trideset i pet mikro- regiona ili
mahala sad2.amijama kao njihovim centrima i drugim objektima. Medutim, Gaz.i Husrev.-
beg podiže za našc prilike najmonumentalnije đ sakralnog i profanog karaktera,
a i po broju i vrsti njihovoj sve ostale dobrotvore prije i poslije njega. I upra-
vo zato brojni au lori koji su pisali o Gazi Husrev- begu smatraju ga, s punim pravom,
drugim ulemeljiteljem Sarajeva. Iz.medu ć broja dosada napisanih radova o Gazi·
Husrev- begu ć se monografija Dr Cire Truhelke pod naslovom "Ga2i Husref- beg"
objavljena u Glasniku muzeja za 1912. godinu. Ali daljnjim ispitivanjima su
otkriveni i đ još i novi podaci o ovom vakifu i njegovim objektima. đ takve
đ materijale spadaju i tekstovi natpisa- kronograma sa Husrev- begovih
objekala koji nisu dosada bili poznali, pa prema tome ni objavljeni , a č tekstove
ovdje nite donosimo u prijepisu i prijevodu. t) To su ć kronograma u pjesmi koji
se odnose na kasnije podizanje Husrevbegovih objekata ili njihovu obnovu: I) Krono-
gram o obnovi Husrev- begove musafi rhane i Hanikaha iz 1274. (1857/ 58) godine, 2)
I) do č su in natpiSI na ć Gazi HuueV-.begovim gradevinama : Nat.
PIS u pjesmi na :u-apskom jeziku kOJi se nalazi nad ulazom u njegovu dbmiju. pot ć iz 937.
( I NatpIS nad ulazom u Husrev- begovu med resu, takoder u pjesmi na arapskom jeziku
dallransa 948 g. NatpiS na Husrev- bcgovu turbetu u pjesmi na arapskom jeziku iz
948 ( 1541 / 42) i NatpIS na turbetu Murat - bega ć u dvoril tu Husrev- begove džamije je
takoder u pjesmi na turskom jeziku it 952 (IS4S/ 46) godine.
Natp.is sa Gazi ž i medrese objavUi su u potpunosti ili ć •
svi mže navedeni auton, dok su natpise sa njegova turbeta i turbeu Murat - begova objavili samo
neki od njih, ho ć posebno biti istaknuto u okrUllim zagr:tdama :
Evlija Celebi, Seyahatname V, str. 430 (I natpise sa oba turbcta): Mustafa HUmi ć Pril og
istoriji Glasnik Zemaljskog muzeja l , st r. 19: S: ć Gazi HusTev- bcg. 1907., st r.
58 (sa natpISima sa oba turbcta); Dr. M. Spaho, Gazi Husrev_bcg 1907 st r. 3-4 ' S. Kemura
Iz Evlija Cele bije, Glru;nlk Zcmaljskog muzeja 1908, Str. 186 (i natpiSe sa oba tur:
beta); Đ Cif o Trohelka, Gazi HUSTer- beg, Glasnik Zemaljskog muzeja 1912. str. 16S U natpise
sa Spome.ni ea Gazi Husrev- bcgovc ć 1932, str. 33; Vl. SkaTic.
I 1937 .. str. SS: Gl. ć Turski spomenici I. str. 523-4; Putopis
EvhJa u 11: ć S:uajevo .• st r. 107 (I natpise sa oba turbcta) l
M. ć Turski natpISI u Sarajevu IZ XVI vijeka, Pril ozi za orijentalnu n!ologlju II
stT. 97- 98 (i natpise sa oba turbeta). '
185
Dva kronograma o gradnji Husrev- begove muvekithane u dvorištu njegove džamije jz
1275 (1858/ 59) i 3) Kronogram o obnovi i vrata u haremu Begove džamije
iz 1274. ( 1861/ 62) godine.
NATPIS NA GAZI HUSREV- BEGOVOJ MUSAFIRHANII HANIKAHU
Kamena č č 40 x 75 cm, na kojoj je isklesan ovaj natpis u pjesmi na
turskom jeziku prvotno je svakako stajala na zgradi Husrev- begove musafi.rhane, i hani-
kaha, dok se danas č u lapidariju medrese istoimenog dobrotvora. Natpis je smjeUen
u osam polja č linijama. Pismo lijep talik.
186
J ." <...s J:-' I fi.J \.$. .Y.
- -
uJ.l-,1 p: y> u"':'yCL-I""";
.:,...:. ';'.r" \. OJ=--U '":' -' I

,..:ill
.J Cs.J "":"".J.J 4J-I' yu- \ '-s' G U .r"" J' -' \
tf\. oJ...r> J, U tv.
.J )l \ ' o ,So.J U..JJ -' \ o La:. l.O. lo:
187
Prijevod:
Izmedu dobrih djela emira .wih gazija,
I ovo je jedno od njegovih djela.
Asim 2) se ponudio i sredstva utro/io.
I kod hanikaha ljepšu musaFvhanu podigao.
Nek se uvijek spominje ime Bolje
I dobrotvoru i poklanja Fatiha za njegovu dušu,
ć je jedan dievhev kronagram:
Sagraden je ć i ljep!; hanikah ".
(1275.: 1857/ 58).
Godina izgradnje musafrrhane i hanikaha u ovom natpisu č je u ebdže-
du u zadnjem poiustihu, pa preraCunavanjem brojCane vrijednosti dobIvamo h. 1275. go-
dinu (1857/58).
Do Gazi Husrev- bega u Sarajevu su podignute dvije musafrrhane , Isabegova i
Skender- ptima. Husrev- begova musafirhana nastala prije 153 1. godine nalazila se na
zapadnoj strani njegove džamije , ondje gdje je danas imaret, a sastojala se od č sobe
za goste sa sofom i pod njima štale za konje putnika. Na....pvom mjestu je u drugoj poto-
vini XVI ć đ sahat- kula i Imaretsk.i han . 11_ posljednje. vrijeme n1\Jsafir-
hana se nalaz.ila na mjestu gdje je bila kafana "Aeroplan' . Zatvorena Je odmah poslije
okupacije 1878. godine, a preko tri stotine godina je primala putnike namjernike.
KRONOGRAM O GRAONJI MUVEKITHANE BEGOVE OIMotIJE
Kronogram se nalazi u Zbirci pjesama (Divanu) Fadil- paše ć koji je
ujedno i autor natpisa. Rukopis Divana nalazi se u Orijentalnom institutu u Sarajevu.
"..Jf.
1

c..s .>J.. \. yv. "\$ \;...,o .y
- T -.
J.o G \S.J t: . .J.>'j-
l..S .>.L l \ ...; \.$u -""
.
'I..:.. \ t " O
2) HadU Ahmed Asim- beg Imenovan je za mUIevciiju Husuv- begova vakuf. beratom od konca
muharem. 1273. (2 1-30.1X 1856) godine na kojoj dutnosti je oSlao do smrli 4. aprila 1885.
godine. Roden je· 1824. godine u Sarajevu. Kada je postao mutevelija imao je mnogo poll. oko
obnove I ponovnog podizanja Husrev-begov{h objeklla koji su stradali u potaru od 25 _ maja
1852_ godlne_ I kronog.raml koje ovdje objavljujemo pokazuju nam da su I odnosni objekti ob-
javUeni I podignuli upravo u vrl.ieme uprave Asim- begove, a u dva Itronognma se, kako vidi -
mo. spominje i njegovo ime. Asim-beg JC bio odselio u Tursku. all se vratlo u Sarajevo, jer se nije
teilo ' od,eti muteve1ljske dutnosti. O Asim- begu oplimlje kod H. ć MUIevelIje
Husrev- be,ova vakufa, Spomenica Gad Husrev-begove ć Sarajevo, 1932., s.
135- 36.
188
PrijelIod:
"U dvori!tu Husrell- begolle dtamije.
Sagradi se Olia llisoka MUllekithana.
Fadile. dolitno je da izrete! Ollaj dievher kronogram:
Naprallljena je lijepa Muvekithana.
Godine 1275." (J858/ 59).
KRONOGRAM O GRADNJI MUVEKlTHANE U BEGOVOJ D2AMIJl
l ovaj drugi kronogram o gradnji muvek.ithane u Begovoj dtamiji nalazi se u
Zbirci pjesama Fadil- paJe u Orijentalnom institutu .
.:.li:-\:. \..:. \o' ...s.>J.J J;'
,; " • -' JJ)lLr
I.: r L- J J '.,j J-"' \; ...s W"..
"' . .l. L 4- \ . .r- '- fr
Prijevod:
"Postavljena je ova nova Muvekithana koja pokazuje vrijeme,
A njezino otkucavanje je slitno glasu ptice.
Muvekit rete. a Fadil napisa, potpuni kronogram:
đ je lijepa Muvekithana u haremu diarmje.
Godine 1275". (J858/59).
H. š ć spominje da sve do polovine ć nije bilo mu·
vekithane uz Begovu džamiju, a iz gornja dva kronograma vidimo da je ova muvekitha·
na uz Begovu džamiju podignuta127S (I8S8IS9)g.(Spomenica Gazi Husrev- begove
č str. 64).
189
KRONOGRAM o OBNOVI VRATA U DVORISTU BEGOVE 02AMIJE
Prepis kronograma nalazi se u Divanu (Zbirci pjesama) Fadilp3Še ć u
Orijentalnom institutu. Fadil- paša je ovaj kronogram i spjevao.
190
.;. J, o '{.- > .Y .• -"' . ..s '.r-

\ -,..r- ,-;,1..:...
. '
":"' t... !.> ..1' : J'y-;' Jj
- .
\ .J -':: \ \;. ..T.":"- .,;.:.f
t! I..: J: ... .,; ': \,; . .,;..' .J "r
.; S; • ..t." \ll: <-:' v,.. (;J""
PrIjevod:
Krouogram o obnovi vrata Begove dtamije:
Ova svijetla bogomolja u Sarajevu.
Djelo je gospodina Mir J/IISTeVa,
U koioj ć svjetlo istine uviiek siati,
Jer nesllltllljil'o i đ se II IIjoj sastaju.
Imala ie Ila Ol'om miesllI jedlla tijesIla vrata.
Koja je veoma Ilspjdllo proiir;o Asim- beg.
Odakle se o/1lara vidik Ila svijetlo lIIrbe dobrotvora (f-Ill srev- begaJ.
Za njegovu duJu ć prolaznici dovlI ć
ć ova visoka vrata Fadil ć kronogram:
Ovako divila vrala dadoie Ilovi sjai dvori!tll dtamije.
GO();"" 1278. "{ 1861/ 621.
SUMMARY
INPUBLlSIIED INSCRIPTIONS FROM GAZI HUSREV- BEY'$ EDJFICES
IN SARAJEVO
About Gazi Husrev- bey's foundation has been wri ten several monographs,
where. along with description of his foundations we find also the inscriptions from his
edifices: mosques , medres5es and turbe (his and of the first manager of his foundations.
Murat- bey ć l n this article the author Mehmed ć publishes four
inscriptions frolll Gazi Husrev- bey's foundations . unpublished tili today. These are :
Chronogram about renewal of Husrev- bey's musafirhana and I-Ianikaha from 1274
(1857- 58): two ehronograms about buil di ng of Husrev- bey's l1luvekithana in the yard
of his mosque from 1275 (1858- 1859), and chronogram about renewal and enlarging
of the door in the harem of Bey's mosque from the year 1278 (1961 - 62).
191
,
l
I
.l
RASlO HAJOAREVIC'
ZAOSTAYSTINA IlA AIIMED- MUNIU- Ul.NDIJE GLODI:..
MUTFYHLlJl;.1 D2:AIUJF GAZIII USRI' Y UEGOYA YAKUI'A
U Arhivu grada Sarajeva č se č arhiva Gloda, koji su unali ulogu II
hisloriji Sarajeva, a život i djelovanje č ove porodice. Ahmed- Munib- cfendijc Glo-
da od ć je ne samo za hisIOriju Bosne ć i la hislOrijll Gazi Ilusrev begova va-
kufa.
u ovoj prilici. a s obzirom na fizionimiju "Anala". ć govoriti o poznatoj.
Glodinoj buni. o kojoj su č pisali dr Safvet - beg ć l). Vladislav ć 2) i
Hamdija ć 3). Mi ć se č na objavljivanje u prijevodu isprava na
turskom jeziku. koje se odnose na imovinu. koja je ostala iza njegove smrti. tom
imovinom impozantna je i privatna Glodina biblioteka. a i navodenje ostale imovine od
č je interesa. da se dade slika o privatnom tivolu jednog bogatog sarajevskog be·
ga s kraja XVIII i iz prve polovine XIX ć
Iz č arhive Gloda saznajemo za najstarija poznala imena iz ove poro·
dice: Serdar- agu Glodu. koji je umro 1757.; starog bega đ koji je umro 1764. ; da·
Ije se spominju Ali- beg, Mustafa Sabri efendija i Mehmed Selim aga kao ć Bili su
živi još 1792. god ine.
Ali- begje imao sinove !-lasan - bega. Mustafa Sabri efendija Mehmed Mulagu,
Abdulah- efendiju. Has:m lI ašim- agu i Muslafa Arif- agu. dok je ć brat Mehmed'
Selim- aga imao sina Ahmed- Munib efendiju. o kojem se ovdje bavimo.
Munib efendija Gloda pripadao je kadijskom č staic.lu. Ilia je vrlo
č ugledan i pored svega č skroman i darežljiv č Zauzimao je razne po-
ložaje u državnoj i vakufskoj upravi i bio č mnogih ć (medtlisa). Kao č
bunc. poznate kao đ buna" došao je u oružani sukob s bosanskim vez.irom
I ) Safllct beg BaSai!iC. Kratb UpUI3 u 80\111.' i II cfl.'C!olllnc, SauJcllo. 1900 .. 5. 154- 155.
2) Yladislall Skuic. Safaj(,lIo i okolina od n3JstariJih lIT('m('na do auStfO- ugafsk(' okupac:i-
Jt'. SarajclIo. 1937 .• 138. 189. 191. 197 - 199.
3) Hamdij3 Ć Gazi IluSf('II·b.-gOllc č S3rajcllo. 1932 .. str.
JJJ. 140.
13 - Anal i 193
Ved2.ihi pašom. Bi tka se odigrala izmedu vezirove i Glodine vojske na Lašvi blizu Viteza
II kojoj je vezir odnio pobjedu. Glodina vojska se rasprši hl a Gloda Jc sa svojim najbo·
ljim prijatctjima pobjcgao k Ali- paši ć tl MOSlar a odatic II Dubrovnik.
Nekoliko voda buntovnika poginulo je tl borbi, neke je ž paša uhvatio i poslao
u Stambol da im se tamo sudi a neki su sami izbjegli u Stambol i podnijeli lui:bu proliv
valije. ć kolovoda pobjegla je pod okrilje č museUmu Smail agi ć
Vedžihi paSa stigao je s vojskom u Sarajevo 21 .VIII 1840. godine, pohapsio
mnoge ugledne Sarajlije. konfiscirao im imanja i lijepu kitu Sarajlija oprcmio II progon-
stvo. Muselima Mustafa- pašu ć premjestio je II Banja Luku. Jcr sc nekorektno dr-
žao II ovom sukobu, a za sarajevskog muselima postavio je Fadil pa!u ć
J1rotiv Vedžihi - paše slate su mnoge tužbe u Stambol od pripadnika sviju vjera.
I Glodine pristaše, prije nego su krcnule iz Sarajeva na Travnik, posla lc su takoder jednu
tužbu protiv njega. Zbog tih č tužbi Vedžihi paSa je svrgnu t 28.1X 1840. godine. a
za bosanskog valiju imenovan je beogradski Illullafiz Mehmed Il usrcv paša (I 840- 1 843}.
Pona je odmah povela istragu o Zloupotrebama i pOSlala ć kome-
sara Sclim- bcga u Bosnu da provede izvidaj .
tim jc Aluned Munib Glodo Ć Z!l dolal.!lk novog vczira II Bosnu. odmah se
vra t io S:1 svojim prijatcijima iz Dubrovnika u Sarajevo. Novi vezir svrgao jc Fadil pašu
ć sa TTl usclimluka Sarajeva i okoline, jer je on navodno, bio kriv za ove sukobe.
Medutim i pored toga Husrev paša i Portin komesar Sclim- beg poslali su Glodu i 12
njegovih prijatelja II progonstvo u Malu Aziju i Rumcliju. Treba napomenUli da je
Gladu bio prvi protjcrao ć lI usrev paša (1840) a drugi put ga je prognao 1848. godi ne
Mehmed paša ć na otok Kretu, u mjesto !l aniju, gdje je i umro 1850.
godine. Iz jednog hudžela (odluke) kadijc Mehmed Ri7.-a a od II. rebia
I 1267 (14. 1 185 1) godine, kojim se đ SOO zlatnika Fatimi, udovi Munib cfendi-
je Glade u sporu s njegovim ć ć vidi se da je Gloda bio u ć prvi put
u Trapezuntu i da je tamo ostao oko č godine. Naime. Glodini ć ć su kao nas-
ljednici traŽili da i sporni zlatnici udu u oSlavinsku masu, ali je Fatima dokazala pomo-
ć svjedoka da su li zlatnici njeno vlasništvo koje je ona prije osam godina poSlala svo-
me mužu kao pozajmicu dok jc' bio II č š II Tra!)Czul1lu 4). Ovaj sc i7nos od
SOO zlatnika izdvaja iz ostavinSKe mase za raspodjelu u popisu ostavinc iza Glode, s na-
pomenom dajc taj illlos poslala' Fatima svome mužu u Trapel.Ul1t kao pozajmicu a to su
ć Rašid- cfendija. sin Sadika. i Ali Riza efendija S}.
Ahmed Munib cfcndija Glodo bio jc radak po ta nkoj krvi s ć
Njegov djcd l-I as:ll1 - bcg, sin Ali- begov, bio jc oženjen Fatimonl, ć Ahmcd-
efendije,sina Mehmed efendije ć Illutevelije spomenutog vakufa ( 1747- 1784),
Ahmed Munib efcndija kao radak l kao ć i obrazovan č imao je svc uvjctc da
bude imcnovan zastupnikom (kajmekamom) lllutevelije spomcnutog vakufa. On je do·
bo za mutevel iju poslije smrti Mehmed- Behdžet - cfendije (1808 1831), koji je ostavio
iza sebe dva malodobna sina: Mchmcda i Ahmed- Rasima. Kratko vrijcme iza smrtI
(183 1) spomenutog lllutevelije vakufom jc upravljala njegova majka lI atidža. Il usein
kape tan č ć kada se proglasio vel.irom Bosne. postavio jc la kajmckama Gazi-
Husrcv- bcgova vakufa Abdul Hamida, bajraktara, komc je lI atidža,nakondugogzatc-
4) Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-GJ-Sv. 56
S) Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR- Gl - Sv. 73
194

zanja. morala predati upravu vakufa. Poslije sloma pokreta pod ć ć svrgnut
je Abdul Hamid i 8. hbana 1248 (1.1 1833) godine postavljen je za novog kajmekama va
kufa Ahmed Muni b efendlia Gloda kome je pred šcriatskim sudom Illurlezikom i ug.
lednim gradanima polalio ć i predao gotov novac svrgnuti mutevelija Abdul- Ha·
mid Godine 1834. ć je berat bosanskom valiji Daut - paši i sarajevskom ka j tji
kojim se postavlja Ahmed. sin Mehmed-Sali ma (Glode) kajmekamom Gazi
begova vakufa do punolj etstva malodobnog Mehmeda ć U ovom beratu spo·
minje se izgradnja izgorjelog Đ hana za ć gradilište treba da sc dade 6).
Glodo je upravljao spomenutim \'akulom goto\'O osam godi na. On je mnogo
ć na podizanju vakufskih objekata i na unapredenju vakufskih dobara i ustanova.
Krol to relativno kratko vrijeme podigao je sve vakufske objekte koji su !tradali u pota-
ru UB I godi ne Sn polo1aja lllutevelije svrgnut je 19_ Mllma7e\- ahira 1256 (18.VIII
1840) god ine.
Medutim poslije smrti Vejsil - age Imare tIije, Glodina pIIIl(a na pnjedlog sa ra-
jevskog kadije. Ahmed-Munib je postavljen sarajevskim i tdanjskim džabijom Gazi
lIusrev begova vakufa u Sarajevu. Ni ko se od ć i \maretlija, kao porodice ko-
je su po ć liniji polagale pravo na sudjelovanje u upravljanj u Gazi Husrev-
begovim vakufolll. nije protivio njegovu imenovanju. jer je on bio u rodbinstvu s obje
porodice. Ta ko je džabijska služba prešla na porodicu Gloda, koj u su držali sve do
1907. godine. a godine 19 11. ova služba je prdla na ć
Pored vakufskih poslova. Munib efendija Glodo bavio sc. kako sc vidi iz do·
kumenata i sakup\janjem džizje u sarajevskom i tdanjskonl kraju. On i Muha med FadiJ-
beg ć bili su zakupci (kompanjoni) za ubiranje dž.izje- gebran TcSnja i Maglaja.
To se vidi il. jedne priznanice iz 1835. godine, koju im je izdao l-lasan Zuhdi, fin ansi-
ja bosanskog valije 7). Prema drugoj priznanici iz 183? godine memur Glodo uplatio
je dl.izju vi!ajetskoj blagajni koju je sakupio od sarajevskog kraja u ime dvojice
ć bosallskog valije Muhamed Fadila ć i Abdulaha Mustafe 8).
Ahmed Munib efendija Glodo bio je veoma bogat. Svoje bogalStvo ć je i
miraLom putem ž.enidbi. Ženio se dva puta od ć sarajevskih porodica. Prvi put
bio je oienjen Falimom. ć i Merj eme. ć !-Iadži Mustafe. a
drugi put ć vrlo ć i uglednog sarajevskog gradanina
Vejsilage Imare tIije ć koj i je bio sa rajevski i tesa njski džabija Gazi I-Iusrev-
bcgova vakufa. Tu je službu preuzeo poslije nj ego\'e smrti njegov zet Gloda Munib. Iz
prvog braka imao je jednu ć Merjemu. a iz drugog dvije ć Umihanu i Ihtidžu.
Kako se vidi iz. jednog hudžeta sarajevskog kad ij e Ibrahim- Ediba iz. 1835. godine. II
ostavinskoj raspravi iza umrle prve Glodine iene Fatime r.lodo i njegova ć Umihana
dobili su veliko nasljedst\.o 9).
Drugim sudskim dokumentom iz iste godi ne Fal imi na majka Merjema i njen
brat Kasim ž ć ć odrekli su se svojih nasljednih dijelova u
korist malodobne Umihane l o), Glodina druga žena Fati m- Mida naslijedila je takoder
ve liki imetak iza svoga oca spomenutog Vejsil- age, koji nije imao djece. Pored
Fatime imao je joS ć Zulejhu i Hatidžu. Prema jednom ostavinskom dokumentu iz
6) Arhiv !f:lda Sarajeva (AGS) OR- Gl - Sv 79
7) Arhiv grada (AGS) OR- Gl- Sv. I l
8) Arhiv grada Sal"1lJcva (AGS) OR- Gl - Sv. 13
9) Arhiv gl"1lda S3l"1lj{'v;I (AGS) OR- Gl - Sv. l
10) Ar hiv !! rada Sarajeva (AGS) OR- Gl -Sv 9S
lJ' 195
I
I
J 246. (1830) godine. Fatima je naslijedila iza svoga oca II gotovu 49.307 groša 3 II pOk·
retninama i ć 50.866 i II para ll),
Pored pokrctqina Glodo je imao veliki broj nekretnina II Sarajevu i II unutraS-
njosti. Na Docu je imao veliki Novi konak što ga je sagradio na zemljištu svoje žene
Fatima- ASide. Poslije Glodine smrti Fatima je imala zbog toga konaka vik sudskih ras-
prava s njegovim č ć Abdulahom i Hasan- begom. sinovima Ali - bega. Muha-
med Mula- agom Abdulah- efendijom', 'Mustafa Akif- agom i Mula 1-lasan- HaSimom,
sinOvima Mustafe- Sabri efendije, koji su zahtijevali da se i taj konak unese II ostavinsku
masu radi raspodjele medu nasljednike. Odlukom sarajevskog kadije Mehmed Riza- a od
11. rebia I. 1261114.1 1851) godine odbijen jc njihov :rahtjev. jer je Fatima dokazala da
je taj konak napravljen od njezina vlastitog novclI. izgradnje konaka iznosili su
8.812 grola 12).
Glode su Imali č i magaze u Bezistanu i drugim vakufskim objektima.
se vidi iz jedne potvrde mutevelije Gazi Husrev- begova i Hadži Bdirova vakufa na
ć mukatu i kiriju za 1835. godinu J3). U drugom dokumentu il J805. godine
stOji da je Mustaf3- Sabri Glodo prodao svome bratu Ali- begu magazu i ć u Hadli
hanu za J 500 14).
Ahmed Munib Glodo posjedovao je pored č i pokretnina \'cllb
ha imanja u okolici Sarujeva i u č krcševskom kraju. Prema jednoj tapiji iz
1836. godine Ilasana timarnika. Glodo je imao u selu Bihorini , u č nahiji, dvije
njive i mlin sa č vitla. i no je kupio od Mustafe Trebe. sina Hasanova
la 6000 groša 15).
II dokumenata koje ovdje objavljujemo, vidi se kako je na č č da je
Muni Glodo, pored ogromnog pokretnog i nepokretnog imctk3, posjedovao bogatu i
dragot;jenu biblioteku č sadržaja. Djela ove biblioteke. kako se vidi iz popisa, od
nose sc na sve znanosti.a ih ima iz oblasti prava. književnosti i jezikoslov.
Ija. To nam dokazuje da je ,"oda bune iz 1840. godine bio ć i obrazovan č Ba·
ć zna za jedan divan i kroniku il pera ovog uglednog i uvaženog Sarajlije.
Prvi dokumenat koji se II ovoj prilici donosi u prijevodu odnOSi se na Glodinu
bolest. smrt i sahranu u gradu Haniji. napisan je ć dan ila njegove smrti. Iz doku·
menta se da č da je taj prognani sin Bosne , ill ko u dalekoj tudini. sahranjen po
svim islamskim propisima i č i domu jc sprovod bio č J 6) .
Drugi dokumenat jc slul.beni akt suda II H::miji od 22 .VIIl 1850.
godi ne o popisu ostavine iza Glode. Prcma ukupnoj procjeni OS lavine od 12. 104
vidi se da je Gloda i II č š posjedovao dosta vrijednih stvari i novca. 17)
ć dokumenat je ostavinski popis (deftcri - kassam) suda II Sara·
jevu od 18.1 1951. godine. Ovaj dokumenat daje potpuni uvid II Glodino bogatstvo i
njegovu veliku biblioteku 18).
ll) Arlm' &radD SarajcvalAGS). OR- Gl - Sv. 104
l2} Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR- Gl - Sv. 3
13) Arhiv grada Sarajeva (AGS). OR- Gl - Sv. 124
14} Arhiv grada Sarajeva (AGS). OR- Gl - Sv. 98
15) Arhiv grada Sar3jcvB (AGS). OR- Gl - Sv. 59
16) Arhiv grlda (AGS), OR- Gl - Sv. 20
t7) Arhiv gnda SU3jev3 (AGS). OR- Gl - Sv. 50
18) Arhiv grada Sar3jcva (AGS). OR- Gl - Sv. 73.
196
I
1
U spomenutim popisima navedeni su predmeti i stvari po naLivima. č i
vrijednosti izraženoj u Oni su č jednom dobro uredenom muzejskom in·
ventaru III inventaru jedne orijentalne biblioteke.
Ovi popisi daju lijep uvid u ć i namjdtaj kao i drugu imovinu Jedne
od rijetkih begovskih porodica u Sarajevu (u ovom gradu prevladavala su kao ... ć
sloj :Ige). Popisi pružaju bogat i dragocjen materijal č etnografima i dru-
gim ć za č ekonomskih i kulturnih odnosa i slanja naroda
u lome vremenu.
I) ISPRAVA O SAtnANt t SMRTI AII\lU) \ttNIH II LNDIJI GLODI
L GRADL l-tANIJI NA OTOKU KRI TI
DATIRAN 19. RAMAZANA 1266. (29. VII 1850) GODINE
u uvodu stoji da se je mjeseca ramazana 1266. Uula 1850} godine u gradu Il a·
iliJI . vilajelu Giril ( Krcla) razbolio Bosanac Glodo Ahmed Munib erend ija, sin
Mehmed- erendijc. iz grada Sarajeva. U njegovu bili su ć Salih- aga i
Salih- aga. koje je on, II prisutnosti tamošnjih muslimana. imenovao za vasimuhlare ra-
di obavljanja pokopa i svega je u vezi s tim. Kada je 17_ ramazana 1266. (27. jula
1850) godine spomenuti Gloda umro, izvr$ene su sve potrebne radnje I oko
njegove sahrane ila:
_ la del-'Cr-;skar;-lI1lal ; oslole lijerske č lrojici osoba
- za fid/Il ke[aretj-<;o\-mo (poSIO)
- :0 14 ke/orell - jemillu (zakletvi)
- la kopal/je rake trojici ljudi
Ukupno:
- jednoj osobi koja je "oCll ć mT(l'tJco
- za tobu t
- za daske u raki
za kejille ; zemum
- za lid, SOpIIII, kjO/llr i ostalo
UkuplIo:
za fetiTi orijflo zeleue ć po 36 grošo
to lIfelIje salol'olO Ila tri milI/are II Ir; d:omije po 20 grofo
_ sedmorici siromJJho za ć ć i uredel/je groba do
sedom dalla
za kupanje (mm'oco)
180 grofo
90 groIo
210 groJa
60 grolo
540 groIo
100 groSa
80 groSa
142 grofIJ
100 groJa
38 grolo
j 20 paro
1000 groso
i 20 paro
144 groSa
60 grofa
3 groSo
I 20 pora
20 groIo
197
za pofijevallje vodom
za ostale usluge oko kupanja
petnaestorici č osoba za č hatme u dium,)'i
prije pokopa
Ukupno:
osamllaestorici č osoba za č sllre ''Jusin ,. 1/0
grobu umrloga poslije pokopa
dtamijskom kail/lu i mujezinu prema č grada
20 grow
10 gro!o
150 grota
1483 grota
za neke usluge ć Osman-ugi, SekbuIIII A fiji i BO/I/jaku
Ah)'i
45 groJa
35 grata
25 grofa
A/imima, dervi/ima i /ejli ovima zu č (el'ltida za dU! 1I
umrloga. koji se. prema č grada. č prvu ć
(po ukupu)
rawi (ro!kovi "para č
zu č dal/u ć groba
UkuplIo:
kirijo za SIUII za dila i po mjeseca
pO!fal/Ski tro!koJli za pisma iz Bosne i II BOSIllJ
sakiH za tlo!enje tla grob 20 dUllo
za kameni ć
- za rad oko postallljunja kamenill lIitallu
Ukupno:
- dug lIaSlao poslije smrti
SVEUKUPNO:
235 groSu
100 grota
60 grow
1983 grofa
87 grow
i 20 pora
25 gro!fl
20 groša
400 groSo
20 grota
2536 g,ota
15 grota
2551 gro§a
II ) l'OI' IS STVARI I NOVCA U HANU! IZA GLODI'
Popis imovi ne u I-)aniji izvršio je zamjenik hanijskog kadije Mustara Sahin 13.še-
vala 1266 (22_VI II 1850) godine. U uvodu dokumenta navodi da je umrli Bosanac All-
med erendija za svoga života postavio za vasi muh tare (izvršioce oporuke) Salih- agu Sari-
ć i Salih- agu KoStru i da su oni putem vasijeta tražili da sc izvrši popis stvar i i novca
umrloga i da se preda ć (vekilu) Abdi- agi, koji ć os ta vi nu ć nas-
ljednicima. Popis stvari i novca je, kako slijedi:
198
aj STVARI:
- Kelami- kudim ( KurulI ). pokloll
- Delaili- hujrut. poklon
- Tabir- lIama ( sonovIIik)
- Dtepm' sot
- Rubin, ć
Srebmu bunIliuica
eel/mbur č
Kutija u kojoj su: srebrne I1wkaze. 110i. igl eIljak i dnlgo
JOO
30 grom
10 grow
250 groto
350 groto
100 grota
150 grota
50 groša
- Veliki tura/..
Cilim evropske proizvodnje
Jeda" par Harta
- Upotreb/jal'ollo sedtoda
Dl'o sahalla s poklopcem i jeda" bez poklopca
- Jedl/o (01'0 ijedllo lelldiero
Jedan !rOI'all
JIIllsemoli fClljer
Velik; kahrelli ibrik
- Nargilo
Desel fil1d'!OIlO, jedol/ zarf od ć i jedI/o leps;ja
- Kalll 'ell; mlilJ idllije diell;e
- Leden i /brik
Ukupno:
1000 gm.fo
J80 grow
80 groSo
JO grow
40 grosu
30 groJa
20 grosu
10 grow
20 grow
10 grosu
15 groto
/ 5 KroSa
JO grow
2520 grow
bi SPISAK NOVCA KOJI JE PREDAT SPOMENUTOM VEKILU
AIJDI AGI,
- J6 komodo 11I01lllWdijo i nIbijo po 75 grosa
20 t /amika .,. ( ? ) ..
- 5 komada I'eliki" hajrija po 46 grosu
/39 mat/arski1t z/ati/ika po 501 gros
- J 3 i po ja/didi ;Iamika {JO 50 groIo
- 2 ;101"0 1011CO
- 4 i po stamboisko zlatI/ika po 28 groSo
I misirski z/omik
- 2 ć zlatI/ika
- J i (JO ad/ijja
- 6 komodo mletatki" robija
- J komad perzijskog ... f-') :/atllika
- Bijeli kOI'al/i IIOI'ac
Ukupno:
ci PRODA TE STVARI NA CARSIJI SULTAN/JI,
_ Leden za prolije rublja
_ Telldtem s kapkom
Tal'o, fOS i ć
_ Tepsijo za đ
_ Mali (JI/gli til

_ Tiftik ()'tilia Ollgorske ko;e)
- Tif/ik
- ć
- 3 tabaka i J toSo
1217 grosu
140 grosu
230 groSa
6950 grow
675 groSo
60 grow
126 grota
24 grolo
72 grow
28 grow
54 groSa
40 groSa
1475 groSa
11091 gros
76 groso
37 groSll
22 grosu
J I groSu
i 10 pora
24 grota
i 20 l)Ora
I gro$
i 20 poro
2 groSo
JlO groSo
6grosu
i JO para
199 I
200
- Postavljeni fes
- 2 fesa
I fes
- Tespi"
- Tespill
- Kaput
- Mirsah (? )
- Par mestava
- NamIIsiII (? )
Kratke č bijele
- Kratke ć bijele
- Komad č abc
- Saliran:
- Sarena košulja i jelek
- Dtube od ć
- Sai((l
- Komad abe
- Par lo:lllka
- Sail'au'
- Tarabios pas
- Sal-dtlibe
- Sal dtllbe (bije/o)
- RabljeIIi šal od abe
- Rablje"i šal od abc
- Stari šal
- Salir pas
- Košulja i jelek
- Radila košulja od &osme i jelek
- SaJi-feremla (?)
- Komentar i tekst "Divan Ali"
- Cešalj za bradIl s ostalim
- Jedlla klljiga
- Cibuk dillgi (? )
Ukuplla vrijednost prodatill stvari:
Ukupna vrIjedIIosI cjc/okupl/e ostavine:
18 groša
9 grow
18 grow
31 groš
9 gro!a
90 groša
99 groša
2 gro!a
i 30 para
60 groša
35 groša
28 gro!a
70 groša
48 groIo
73 groša
92 groša
40 groša
23 groša
25 groša
9J groš
]JO grošo
40 groša
38 groša
4J groš
40 groša
8 groša
i JO para
58 groša
20 groša
24 grošV
i 20 para
4 groša
i 20 para
52 grow
i 20 para
4 groša
i 20 para
15 groša
2 groša
i 20 para
1531 groš
i 20 para
150.142 groša,
i 20 para
IZDACI :
- Tro!kovi oko sahralIe i oSla/o
- Te/ullja
- Resmi- kismel
- Pupir :!Q kassom (podje/u)
Ukupno izdaci:
za podje/ll medu flQs/jednike
155/ grow
77 groSiJ
468 gro'"
j 20 pura
8groJo
3104 groJ,a
i 20 para
12038 grofa
U č sudskoj formuli kaže se da je popis i da su
sve ncprodal c stvari i novac predate ć Abdi-agi koji I.':c ih č
nasljednicima.
Jill OSTAVINA] RASPODJELA NA
I ZA AHMED- MUNIB- EFENDUE GLODI::
1"0 POI'ISU OD 15_ REBIA I 1267/18.1 1851. GODINI
Popis imovine i raspodjele na nasljednike č jc larajcvski kadija Meh·
med- Rila 15 . rebin I 1267/18.1 1851 1 godine II formi jednog deftera. U uvodu
se navodi da jc plemeniti kadija Ahmed- Munib-efendija Gloda (Glodozade). sin
Mchmcd - Salim-efendije iz lahja-pa!ine mahale u Sarajevu umro kao č
na olaku Kreti (koji se nalazi il Sredozemnom moru) u gradu l-laniji i os-avio ila
sebe slijedete nasljednike: suprugu Fatimu, kter Uvejsa (Vejsilage) i punooobne -
ć Umihanu, llatidtu i Merjemu le č ć Abdulah-bega j liasa n- bega, sinove
Ali - bega kao i Mehmed agu, Abdulah efendiju, Mustafa-Akif agu i Mul a llasan l-la·
sinove Sabri efendije, Do č popisa sudski priznati zastupnici su: mula-
Omer ć sin Salih- efendije, u ime supruge Fatime i njene ć Merjeme. mula- Sa-
lih ć sin Mehmeda. ć Umihane i Mustafa- aga ć (Gulaogiu), 7.aS·
lupnik llalid1.e. Ostali spomenuti đ su č prisustvovali sudu. Cjelokupna imovina
u Sarajevu i kadi1uku kao I sve snari I novac za koje je popis napravio i svojim
i č pOlvrdio lamjenik kadije u J-I aniji IC dugovi i troškovi, popis3naje i ral ijeIje-
llli. kako slijedi:
A' DSTA VINA IZA A!lMED-MUNIB- EFENDJJE GLODE.
PO POPISU OD 15. REDilA I. 1267 ( / 8. 11851) GODINE
aj KNJIGE:
- Ke/ami kadim ( Kurall ). pokloll
- Vcliki Ke/ami- kadim. pok/on
- č Val/kolija, 2 ll'eska
č Ferhellki t Uim', 2 ll'eska
Sadnd-teria. l ll'ezak
fl/lIIlll, 1 primjerak
400 grota
130 groJa
180 groJa
190 groto
17 gro'"
30 grota
ZOI
201
Felllmi Bezozijje. J primjerak
DeJoil - ul- hajrel so Bajlar- namom. 2 primjerko

JJoslan, 1 primjerak
Dil'a"i D:am;
Jlafija (Gl aso) Tat- Kopni/u mill Adab. J primj.
Kurupiri olel- Misba". J primjeruk
Merall, J primjerak
Fellll'ui Ahmet/ilie, 1 primjerak
Serh (komeIIIur) liU "Delair od Kara Dal'lIda
JladikulUs- suada. mal/jkal'o, J primjerak
lleledilie I'e Resa;l, o l ogici. I primjerak
Dh'ulli Jaltja, 1 primjerak
Mel/asiki luult, I primjerak
A Ilas l erc/tllmesi, I primjerak
Serli Serilod Ali Kanje. 1 primj.
Mulo- Diamija, I primjerak
Opel /Jadikaws- sl/udo. / primjerak
KamelIlar Diamius- sogira, 1 primjerak
Fellli Rum, Ila per:ljskom je:iku. I primj.
Rjetllik Gal el all. I pn)lljerak
Komenlar 'Te/his o" opranI, / primjerak
Komell1ar "Ili:b- ul- Ballr- a" 1 primjerak
KomelIIlIr ''Akaid- a'' 1 primjerak
- Opel Komentar "Dtamills- sogira ". 1 primjerak
1:'m/dllS;jje s Dh'flllOm )UlllISO, J primjerak
Medtll/ua (zbirkll - kodeks), I primjerak
11a.fija MIIIUll'rem- efelldije IUl "Mllla- Dtamijll"
/JafIja I Slllll llddilla lIU Mllla- Dtoll/ijll sa CarperJijolll. I pI'
Rlja(/ur- m/une, / primjerak
Muhtesontl Me(lIIi, I primjerak
Šeh TariklJli ml/homme- ci/jje od Redtep·efell· dije. I primi.
Fetolloi Muejjed·:mll'. I primjerak
- Mellar terIti, 1 primjerak
Dil'OIl; Ismail J-/okki, 1 primjerak
Kari- ul - Ilidoje, o pral'll, I primjerak
Teror;"i Alri- pormak, 1 primjerak
Terar;"i Turi- name. I primjerak
30 grow
42.50 K .
6grota
150 grow
7.50 g.
5 groSa
2grota
20 groitl
127 gro!a
7 grow
7.50 g.
2.50 x,
3 grola
60 gruStI
129 grofa
81 grof
23 grow
50 grofa
7.50 K.
60 grow
10 grow
20.50 g.
50 grow
50 grota
4.50 g.
7.50 g.
'7.50 g.
17.50 g.
22 grofo
121 gro/a
101 grot
15 groša
14 grofa
20 grofa
II grow
54 grow
30 grata
I
AWHlIl'I- At;k Mllrebi, I primjerak
Medtmlloi mel/Zl/ma (zbirka /I stillol'ima)
Opel BastaII, J primjerak
- Felollai A "korei';, I primjerak
Dh'al/i Val/deli, I primjerak
Terc/temd Sira(/tijja. I primjerak
MilI/feal. I primjerak
Taf Kopni ImUjesi. I primjerak
Islul, III-idalt J IJrimjerak
Jsogmlti sa I/i:sm/!
Komentar Fi' raita J primjerak
Mukadd;me Elm- Lejs. / primjerak
Riwlei - UslUl'alli s MeJtmuom. 2 primjerku
Opel Sadruf feria. I primjerak
Mulleka- el - ebllllr. I primjerak
11fultaflll1",dijja, I primjerak
- 1c{s", J primjeru/..
Swli Serlti Kaj/je, I Will/jaak
Felm'oi I\fI(/ilt(I/I, I Immjcmk
Sei.k"ki (1 meum/i, J primjerak
Sukki SUII;- :OOC. I primjerak
Dirujel - II/ - l1Iurid mill IIm- i/ - Ke/am J primjerak
Dede- Cullki, I wimjerak
A hmedl/je Dijar; - Bekri, / primjerak
Uballllll - IIe:air, I primjerak
_ KOII/elltar Kafije Ila turskom jeziku. I primjerak
_ Tari/Ul i Sejjid, J primjerak
Dil'(lIIi Buki, I primjerak
_ Ser/lU sITal - il - islom od Srjjid- Allje, J primjerak
Te/sim Kadi BejdUl';' 2 sl'cska
_ Serlm A I'amili Jlljel';, J lJrimjerak
KOII/ elllar Siradtijje, J I)rimjerak
1.50 g.
15
9,50 g,
27.50
14.50 g
5 grofu
2.50 g.
4.40 K.
15.50 ,.
22 grofu
i 15 pora
24 grow
JO poro
7 grofa
,. 10 pura
24 groJa
14 grofu
i 4 pore
30 groID
42 groJa
41.50
12.50 g.
426 grofu
J 2 grow
25 groJa
5 grašo
12.50 g
6U grow
6 grofa
5groJa
9 grofa
i 50 poru
3groJa
J 7 grow
201 grof
8 gro$a
50 pora
3 groJa
50 para
203
204
Kafija so Tel'ari!li-Fim: - Salta. malljkal'o
Komentar "Muhammedijje" od I smail Hakije. I primj.
Te[siru Tibjall. I primjerak
š . I primjerak
- Imt iliaJ/-III - cfklja I primjerak
- Imad- lli- I slam. I primjerak
- Mari[elllama od I brahim- lJakije. J primjerak
lJadisll-erbei" od Imami Nevel'ije. I lm'mjerak
TeJl/isi-meal/i. I primjerak
Ali e(elldi. I primjerak
Komentar .. u"IlHflllo " od Sudije. I primjerak
- ResIlal (1 J. I pmnjerak
- Sej'jidi- Hidt rel - Nebel'i , I primjerak
Halijei Tell ki od Kemal- pašo- Zade. I primjerak
Dtami- lIJ- KIIIIII S. J primjerak
Medt mlla. J primjerak
Siradtijja. I primjerak
- Mellar lerhi od l b" Mc/ika
.... Te[sintd- dlwja. J primjerak
Tibbll Nidai. I primjerak
ć o i Lejli. I primjerak
Felal'oi Siradt uddill. I primjerak
- Gloso Ila Sar" - akaid. J primjerak
- Semaili- Sari/. / primjerak
Resaili Fadil Birgili sa Dil'ul/om
Ser/Ill A tik. I primjerak
Muhleseru salIlIahi Dtevheri. l primjerak
MulOl/ vel Serhi lelhis. I primjerak
Medimua. I primjerak
I[SiJh (J) I primjerak
Ahmedijie alel- Hball. I primjerak
Suniri Serlli JJa/iz. I primjerak
bL71/ari (? ) sa Misha/lOm. 2 primjerka
Lisall - ul- Hukkam. I primjerak
- Mlllljet-ul- musalli sa Mevludom i Medt muom. 3 primj.
Feral /al Vakiat - II- muf tlfflll, I primjerak
Evraki- Per ilall. J primjerak
Durer - lerhi Gurer. I primjerak
EI/omi- Seri[ sa Delail- ul- hajratom, J primjerak
- NI/libel- ul liker sa Sohidijom, 2 primjerka
2.50 g,
4 pare
J21 groia
351 grow
4 grow
17 grow
36 grow
266 grow
10 gro§a
17 grolo
33 grow
IaI grow
23 grato
40 grow
9 grow
20 groJu
20 gm.fa
13,50 g.
40 groSa
5 grolo
25,50 g,
2 grolo
i J J para
9,50 g.
3 grofa
; JO para
JO groJa
5,50 g,
8.50 g.
4,50 g,
20 groIt1
40 grolo
3 grota
i J5 para
1,50 g,
i. JO para
5} groJa
J groJ
i 10 para
4 grofa
i 10 paro
6 graja
8 grow
3,50 g.
100 grow
60 grota
I J grota
II
- Takr;ru - kaval/i". / primjerak
- Hiljei - Hakalli. / primjerak
- Glosa 1/0 SadruI- feri·a. / primjerak
Vafije ferlIi Kofije. / primjerak
Sarhi- Kafija. / primjera/..
EI/'ami- Senf, I primjerak
- Idah 11/('11/' Mealli. I primjerak
Dijelovi iz IlafizOI'a Dh'OIla. I primjerak
- Ser/,,' Tellki. I primjerak
KavaId sa SuMOI- slbjal/om I Evraki-peflsallom
Medtmuai- Edi'jje (Zbirka dOI'a) J primjerak
Tcrdiumei- Zubdet - i/-l1akai. / primjerak
DijelOIri iz FelUl'(J/' Jahja- e/elld,j'e
Mureb Zejl/i- Zade Ila KaJiju, J primjerak
Oper Ellam- Seri/. J primjerak
- Kofija sa Kallaidi- irabom. J primjerak
- Mar/ub serlli Maksud. J primjerak
- SUIlbulistall. J primjerak
KaI/Uli - ilama. J primjerak
Tarikati-Muhamedljfa, J primjerak
MCllZumei- Nesefi, J primjerak
- Prita o Jusu/u i Zu/ejhi. J primjerak
- /lidaja, I svezak
- Si/ai- šcrif, I primjerak
Ukupni iZl/Os prodalih knjiga plllem (elalo:
bi STVARI:
- Rabljelli pirotski č
- RabljelIO hali sedtada
- Jorgall od basme sa č š
- Be/edi dušek (dufek od ć p/arno -kumala)
- Velika holi sedtada. 2 kom,
- Rab/jelli be/edi jaslIlk. J 2 kom,
- AI/odo/ski makal, 3 kom,
Ilali scdtado
- Stari jorgol/
- Opet beledi dllIek
- Mali Slari jasfllci, 3 kom,
- Rab/jelli beledi jasfllci, J 2 kom.
- Zeli č makali. 3 kom,
- Opel jorga" od basme SIJ tari%m
J / groša
7,50 g.
J2 groša
42 grow
i 5 pora
10.50 g.
6 grow
i 15 pura
2 groIo
i 10 pora
3.50 g.
7,50 g.
20 groSo
10 groSo
3,50 g.
2.50 g.
20 groIo
40 grofa
40 grošo
/o grofa
3 groša
i 5 pora
4 grofo
5J gral
grofa
,. 5 para
21 gro!
3.50 g.
lOJ groS
5.396 grofa
i ]2 porc
265 groIa
70 grofa
100 groša
97 groša
300 groIo
400 grOfa
J03 grofa
100 grofa
35 groša
59 grofa
15.50 g.
410 groša
250 groSo
70 grofa
205
206
- Opel beledi dllf(!k
_ Opel alladolski makati, 2 kom.
RubljeIIi makati od crvene č 3 kom.
- Opet beledi dusek
- Siltelu od cohe, 2 kom.
- Opel beledi jastllci. II kom.
- Opet hali sedtada
Opet SlUru huli seližalia
Stari makulod t'olt e
- Rabljelli jorgol/ (I'ezelli)
Velika haliju sa strullamll ( resama) durdijal/ske izrude
- Millder
- Opel m;"der
- Opel minder
Opet lIIil/der
Opel millder
Opet mi"der
.,... Opel millder
Opel minder
- Opel millder
Opel millder
Opel millder
- Opel malih justuku od basme. 4 kom.
- Star; seisal/lI ć
- Stara sedtada
- Opel rabljellu hali sf!{/tuda
Bakre,,; dugum;, 2 kom.
Opet bakrel/; đ 2 kom.
- CorIlU č
- Bakreno mallgalo
- /Jaral/ija (mali kazali)
- SI'ijecl/jok od brome
- Opet Ć od brOl/ze
- Telldtere sa pok/opcima, 2 kom.
- Opel tel/dtera
- Cosa, 2 kom.
- Pen'azli (evsije, 2 kom.
- Bukrene č 2 kom.
- Uze"di;e, 2 kom.
Velika mUl/gaJa od mjedi
- Velika dem;rU feps;ja od 22 oke i 3 litre
Sal/alla s kapcima, 8 kom.
- Mufemali felljer
- Opel lIlusemuli felljer
J'ervazli repsija i l enger
80 grofu
400 groSo
87 groSo
,. 5 paro
75 grofa
70 groSo
]75 grosa
6 J groso
35.50 g.
8.50 g.
J 15 groso
i JO pora
860 grow
90 grosa
73 grosa
101 gros
65,50 g.
/00.50 g.
64.50 g.
/30 grow
100 grofa
//5.50 g.
110 groSo
/ 00.50 g.
36 groso
9 grofu
33 grosa
206 grošu
171 grof
15J grofa
6J groSo
/60 grow
200 groSo
27 grofa
80 grow
J 12 groStI
75 grow
62 grow
77 grofa
40 grow
/8 grow
300 grow
6 / 5.50 g.
268 grow
33 grofo
17.50 g.
34 groSo
Mali ć ć i kalll 'Clli i brik
SI/sak (kel'bjo za l'odllJ, 2 kom.
tilli leden za abdest i ibrik
Veliki po;:locelli felljer
Jollas :wi
- LedelI :0 nIbije
Opel dl/gllma, 2 kom,
- Opet I'elika rend:era sa kapkom
Opel lepsijo pen'azJi
O,JCI tepslja pen'azU
Opel le"diera s malom repsijom
Telld:era sa 3 kopka. 8 kom.
ibrik
Duboka (('"sija
Mala bakrella (epsIja
/Jakrella posuda (deboj
Veliki kazali 0(1 13 uka / /ifra
- Veliki kalll'elli ibrik
- Lede" s ibrikom
- Opet 6 soltalla s kapkom
Opel pf!n'a:1i tepsija
Kaltl'elli fi!
Veliki ć od ć s tablom
- Oper mala bakrena repsIja
- Opel ilira pl/fI1itka lepsl/o
Opel mala bakrena tepsija
Tepslia :0 kadaif
- Opel /tarallija
Opel dugum
Opcr lendtera s kapkom
Opel tasa s kapkom
Opelledell s ibrikom
Oper IedelI s ibrikom
Oper lellgeri s kapcim(/, 4 kom,
Tombak II zellglje
Po:la, :ena t asa s kapkom
IJak rel/a tal 'a s drikom
Poz/acello boca s b,,!mrdarom
od wta s tab/om. 2 kom.
SIar; /all/IT fal
en'c"i č sako
Perzijski fal s pntgama
Abdestluk od samlIr tolle
Cemer od Sl'jle
Cemer srebrom I'ezelli
/6 groto
JJ grofa
146 grofa
J20 groto
81 grof
74 groJa
80 grofa
110 groto
46 grofa
37.50 g.
38 grofa
J8J grOfa
J3 grofa
i JO para
30 grofa
91 grof
JO grofa
29/.50 g.
4J grof
JO grofa
74.50 g.
47.50 g.
32 grofo
i 6 para
20J grofa
J92 gro!tJ
JOI grofa
168 groto
JO grola
180 grofa
80 groJa
40 grofa
35 grofa
94 grofa
68 grofa
11 8 grofa
30 groIo
25 grofu
16 grofa
80 grofil
/8.50 g.
30 gro,in
280 grolo
180 grofa
2S'; ",rofa
30 groJa
5 grofa
i 5 pora

:!08
- Samska farena kratka aIllerija
- Sareni jelek
Rublje (presliiako)
- DImilIk (kadionica)
- Sa/lwe od cn'elle toll e
- Traboloz pas
- Perzijski sal s bijelim granama
- Opel mblje
- Samur ć od cn'elle tolle
Mali ć od zel ene tohe
Kralka allferija od fal -basme i jel ek
Bliela kratka amerija i jel ek
- Sal d!ube bez
Bliel a knJlka alIterijo
- Opel slara bijela atIlerija
Sal salvare
Kukuljica od plol'e tolle
- Sal dtube
Opet šal džube plol'O
Slari bijeli jel ek
Duga šareno alIlerija
- Blieli somk
- Stara bosta
- Bos/uk od cn'cl/e tohe
- Opet so/ diL/be
- Krotka solomenio
- Billjis kaplll od CfI 'ell e cohe
- Opet kralka sal af/terlio plal'e boje
- Slari bil/ji! kapu l od en'ene tohe
- Bijelo-šarella (hitai) kralko olllerlia
- Ahmedijo bijele boje - llehali
- Rabljeni abdes!luk od crvene tohe
- Opet almll. >c/tia bliel e (neba li) boje
- Sarena kratka alIlerija od pamuka
- SarelIo kratka al/lerija - ć
- Sako od plave c.'ohe
Dugo dolama od cn 'elle toJt e so srebrnim dugmadima
Opet fal falvare
BinjfS od bamdi (banu) boje
- Opet billji! kaput od crvelIe tohe
- OpCJ šal salvare plave tohe
Opel bijela kratka allferija sjelekom
- Stara kratka fal ul/terija
- Ubada kalublIdalI
- Salodbosme
- Sedlo s raku mom
46 grow
11,50 g.
i 10 para
II groša
9 grow
280 grosa
230 grow
135 groSa
14 grofa
381 groIo
1500 grow
23 grow
8 grofa
12 grow
9 grow
22 grow
69 groJa
150 gro!a
23,50 g.
43 grow
5 grow
/7,50 g.
20,50 g.
I groI
30 grosa
30 grosa
8,50 g.
250 grosa
2,50 g.
82 grow
25 grow
22 groIa
250 grow
281 grow
63 grola
24 grola
40 grow
205 grow
40 grow
151 gro!
300 grow
45 grolo
16,50 g.
i 7,50 g.
212 grosa
23 grofa
90 grow
Dtemov; s baf/ukom, 3 komada
Mu/emnli dul/alJska kesa
Velika kotlla torba (III/rt)
/Jali gaJija (koI/jski pokril'at)
Bisage (hegbe)
Cohana gašija kalabudan
Opel hali gašija
CrvelIo kesa s vrpcom i dokoljenice
Stara gašija
Opet hali gafijo
luta č
Konjski dtemovi, 5 komada
Uizgm, ma" IIOt i nekoliko law/a
Srari ć
Jastuci od bije/oga platI/a, 2 komada
- , Cmo ć
SIlilelIo dugmad i gajtalli, 393 drama i 25
Duga puIka šiŠOlla
Duga kaval pufka
Duga puška srebrom I'ezel/a
Puška karabinka
Opet duga puIka šišona
Puška filimo (kratka ć
Pištolj kubura
Duga puška šišona srebrom i merdtallom ukrašena
Pištolj '')011;1'0'' u srebrnoj fU,lroJi
Sifona srebrom veul/a
ć č sa srebrnim koricama ( taban. kil.)
Opet č ć ć sa srebrnim koricama
Pištolj "Breša" so srebrnim priborom (takumom)
Opel soblja sa srebmim koricama
Pištolj engleske proizvodnje i tokmak
Opet puška fišona SIJ srebrnim ,aku mom
Duga puška filimo sa sedefima ukrašena
Dallciški kubur- pištolj
Ellgleski pištolj
PištOlj s ć lakumom
Veliki lIot sa srebrnim koricama (pala ć
Velika sob/ja sa srebrnim koricama (pala ć
Opet puška šifol/a sa srebrnim taku mom
Opel puška šišo;1Q srebrom ukrašena
Opet pištolj II srebrnoj /Imoli
Đ sjekira (gjur- balla) II srebmim koricama
č sobijo so srebmim koricama
VenecijalIski pišlolj sa srebrnim lakumom
Veliki 1I0t s kafran;m drlkom
14 - Anali
18 gro!o
32 /{'o!o
300 gro!o
41 /{'Ot
38 gro!o
300 gro!o
36.50 g.
14 /{'O!o
12 grow
25 grofo
/I /{'o!o
/1.50 g.
10,50 g,
10.50 g.
25.50 g.
/7 grOfa
i 4 pare
245.50 g.
147.60 g.
J60 grošo
605 /{'O!o
62 /{'O!o
IJJ grow
20 /{'O!o
91 /{'Ot
1252 /{'O!o
261 /{'O!o
3/1 /{'O!o
1001 gro!o
123 /{'O!o
505 /{'O!o
500 /{'O!o
410/{'O!o
680 /{'O!o
155 grošo
426 groša
500 groša
870 grofa
64J grofa
400 /{'O!o
340 grafa
2004 /{'O!o
822 /{'O!o
100/{'O!o
91 /{'Ot
50 /{'O!o
495 /{'O!o
209
,
I
210
Mali not s kofTa"im drIkom
- Srebrna ploska
Kuburluk u srebrnoj /utroli
Srebrna kesa za "En am"
Opet srebrna kew za "Eli 'am"
Dva kuburluka, kutija baruta i klISkulI
P/oska od mjefille i kabak- Iakum
- Demi/all srebrom vezen i Jifek/uk sa srebnlim lancem
Srebni; divit od 224,50 drama i 141
Opel srebrtll divit od 96 drama i J60
Srebrna limanlica s rubblom
Srebrni rahl,
Srebrna kaciga s pancirom i pribor za "amajliju
Srebrn; lanac
- č kUl ija (hoka) za ć s kafikom
Srebrne mat ice sa buhurdanlukom od 199 drama IJ 9
- Srebrn; zar/oil; od 9J, drama i J2J
Srebrn; dtepni sat sa srebrnom kutijom
- Srebnli sat sa mere/tall vrpcom
- Dtepni ellgleski sor "hi/ali "
Zid,,; talar- sat
Dteplli talar- sor
Opel zidni talar- sat
Slol"i sal (peftallta sal)
Dteplli sal
- StoilIi sal sail/urli
- .Kristallla narglla srebmasle boje
.... TO'mbak nargiJa s tablom
Cibuk s lakumom od cehrubara
Opet č s takumom od ć
- Oper Č s lakumom od ć
Opel t ibuk s lakumom od ,rehmbara
Opel č s rakumom od ć
Opel č s takumom od ć
Cibuk sa srebmim takumom
Opel tibuk s" rakumom od ć
Opel s laku mom od cehmbara
Opet č s lakutnom od ć
Oper ć s lakumom od ć
Opel tibuk s lakumom od ć
Cibuk od rut ilJog drvela
Cibuk sa lakumom od ć
28 groIa
250 grow
355 grow
202 grow
210 grow
JO grofa
63,50 g
136,50 g.
790 grow
,. 14 para
384 grow
20 grofa
741 grow
2805 grow
18 grow
50 grow
592 gro1a
181 gro!
i JJ para
200 grofa
481 grofa
900 JIfOW
80 grow
2000 grow
120 grow
JOI gro!
500 grow
400 grow
801 gro!
56 grow
200 grofa
873 grow
53.5 grota
4550 grofa
J05 grofa
64 grofa
20 grofa
i 5 para
29 grow
,. 50 pora
121 gro!
71 gro!
60 grow
40 grow
2 grofa
,. /o para
48 grow
1
14 '
Opel t ibuk s fakumom od, eehmbara
Opel tibuk s fakumom od cehnI bara
C;buk bez lakuma
Opet tibuk jasmin bez lakuma
Cibuk s (okumom od ć
Opet ć s (akUtnom od ć
Opet ć jasmi" s du/cem od cehrubora
Opet ć s takumom od tehrubara
Opet ć s lakumo", od ć
- .Cibuk bez lakuma, j komada
Opet č s raku mom od ć
Opel put ka IUollo ukra!ena merdtonom i srebrom
Makaze za papir 8rQ)I;ro"e zlatom
Dtevher/i zarl s [iI/diOI/om II kalupu
Burmutica boje /leba
FildtulI sa srebrnim zar/om
Fildtana J 2 komada
Opog/ed (durbin)
$oljo za !fodu boje neba
Velika kutiju
Rub- lolita
Opel rub- lolita
Divit od mjedi (pemica s timOn/icom zajedIlo )
Baga eeJali za brodu
Baga ć za bradu, s krista/om
erllo kamello zdjela i sitnarije II kutiji
Opel S;fnarijt /I papiru
RaZli; komadi II kUljji
Mali ciparski dijarnalIt
Nekoliko komada uda ikalemova
Berberski pribor
Dul/atlSka kesa od crvene 60he
Dul/atlSka kesa srebrom vezena
Tespi" 0(1 SOO zrna so srebrnim resama
Tespih od 100 zma (juz sivri) so srebrnom resom
Tesp;h od merdžalla (kora/ja) od JOO zrI/a sa srebmom
tespih
Bijeli koItani tespi"
Tesp;" od koralja
Opel resp'-" od koralja s resama
Opet tespih od JOO zrna
Kn·stalllilt 6a!a, 2 konrada (almostraš rtwJraba,
KrisTalIlih Calo, 2 konrada (··biljur mašraba)
60 groIo
200 K'o!o
/2 grolo
8 grolo
220 K'o!o
71.50 g.
73 groŠll
5 gro!o
42.50 g.
4 grolo
i IS para
512 gro!o
1086 gro!o
68 gro!o
502 gro!o
170 grofo
30 grola
18 gro!o
4 I gro!o
JO gro!o
22.50 g.
24.50 g.
36 grolo
8 {'O!o
6 gro!o
6 gro!o
JS grolo
3 groša
4.50 g.
6 groIo
12.50 g.
i JO para
74,50 g.
I I K'o!o
i JJ para
25 groIo
83 gro!o
36,50 g.
resamSO groIo
90.50 g.
i 10 para
5.50 g.
201 grof
61 gro!o
33 gro!o
31.50 g.
8,50 g.
21 1
\
212
- Sloklem ibrik i boca
- CilIijo s krislo/nom Ć 2 komodo
- Slare gvozdene matice i fi/dian
- Metalna posuda za zemzem
- Kristolne ć 2 komudu
- Opet kristalne ć 2 komodo
- Bakrena č
- ' Kristalnih (anjllra ( tahako). 5 komodo
- OVet I1Iatallla posuda r.a zemzem
- Kristalni ibrik
- Mela/Ila č
- Staklella zdjela ,. č
č J komada
- Opel 3 č
- Staklella boca
- Opel metallla boca za zemzem
- Tesl ija kinovi (? )
KristalIIi đ s ibrikom
Krislailla i metallla č 2 komada
Staklena č
- Opet tabak č 3 komodo
Zemljane posude, 4 komada
Mole Jorene č 2 komada
Opet meloiIIa poslIdo za zemzem
- CIlPOI'Q 2 komada
Opel 2 ć testijo i mongola
_ Razne kuhinjske srvari od đ
_ Pet komodo č zo pekmez, 2 kutije, 2 sepero
_ ć stvori i sif1ljarije od đ
Drvene posude j nekoliko dasaka
SIari minder
- Motora
Slare ć stvari i stare uzel/dije
. 'Moli ć
- Kasa ,. Iri kese
LuJo u kUliji i č
PeJklln, '!Jovon i č
MoJo ogledolo
Opel dvije ć
- ć i 5 dasaka
24 groIa
6 grofa
26 grota
20 grota
32 grow
11.50 g.
4 groJa
27 grofa
90 groio
JI grof
14 groJa
20 grofa
6 grota
/ 5 grota
i JO pora
2 grofa
i 5 para
2 1.50 g.
4 grofa
52 grota
28.50 g.
6 grota
/6 grota
3.50 g.
6.50 g.
JO grata
6 grofa
5.50 g.
20 grofa
3 grota
i JO para
50 groio
12.50 g.
i JO para
9 grofa
6 groJa
J3 grofa
60 groJa
24 grota
5,50 g.
3 grota
i JO para
9 grofa
14 groJa
10. para
7 grofa
i JO vora
I
- Cupom, 2 kamu{la
Reseta, 4 komoda
Opet sitnarije od gs'otda
rr'- ć [raf/oIca ,. krompQ
Rabljene (!izme
Sallduk, 2 komada i pokrovac
Kal/lor- terezija
Opet 2 I'e/ike [u(!ije i 2 J'elika tek"era
opel ogledalo
DijelovI' Slar e /JUSUfe
PCl komada lopata i ki!obrall
Opel mali đ b?kmedte
đ (aphrodi.siaculII) II ć
- Slak/eli; kal/dilj
2elje:IIQ ć sa =elje:llim vratima ,.
Kofllica, 2 komada
Velike [lIttje. 3 komada
3 komada
Stari sotllor
DIjelovi "/-Ialf/se" /I koti
Sepel -sQnduk so si(ll(1rijama
Nekoliko plotu stakla /I SOl/duku
Opet kris/alile tate, 2 komada
Opet kn'sta!lIe taje. 2 komada
Opel krislaille taJe
Opel t illije sa zdjelom ( rosom). 2 komada
SrokleIl e taje. 2 komada
Opel 2 bakrellu i bri ka
Slak leile posllde s masl om. 4 kf/mada
KaiIvetIi mlill
Cibll k pepe/jaru. 2 komada
Opel tibllk pepe/jare. 2 komudfl
Opel t i bllk pelJe/jare. JO komodo
Bijele prozorske =al>jese. 3 komodo
- Kat;ka. 8 komada
Divit peJlo/uo
Opel/O komodo prozorskih zavjesa
2 groIo
,. 5 pofO
4 groto
50 gro!JJ
20 gro*'
50 grofa
/4 grow
20.50 g.
I J groIo
10 para
3groto
4.50 g.
,. JO pora
30 "",!JJ
12.50
3 grota
i 10 para
17 groJa
/ 5 gro!JJ
22 groia
J 4 gr(}'Š(1
JO para
8 graJa
i 5 poro
8 grofa
7 grofa
23.50 g.
6 grolo
9 KrOJa
i 10 para
40 grolo
45 groto
13 grola
7.50 g.
20 groJa
17 graIo
19 grofa
10 grow
i 10 pora
J 2 grolo
11.50 g.
i 5 pora
6.50 g.
i 10 para
7.50 g.
51 grofa
60.50 g.
213
- Opet 12 komodo Jj/dtono so zor/ovima i tablom
- Riblja kosi '" ( ?)
- Koliko I J komodo i 4 gvozdene
- Ko!iko od somovine (7), 8 komodo (Som kOliko j
Kol iko za kompoI, J2 komodo
- R;b/ja kost (batit s;rtmes;j. 2 komada
- Novoleherskih kosiko, 7 /conIOd,.
- Sili/orije
- Halija, 2 komada
- A "gorski Iai od 18 artina
- LedelI s bostom od crvene ć
Sanduka od cme orahovine, 10 konwda
Sepel sallduk
- Sanduk od fJempresol1a drveta
- Opel sepet sanduk
Tahto- sallduk
- Opet od ć drvela sanduk
- ć s duhanom od 71,50 oka. 50 drama, 590
UkupIIi iZllos za prodale stvori preneselIe iz kuce II
magazu Ta/ lihaJla
ej - ć so ne/ro sireeto
- Oper dl/ije [ufJ/je
le/jezlla mOIiko
- Slaro sedlo s bisagama
- Opel 2 kolnice
- Dvije male kOlIlice
Opel 2 [ut ije
- Pe/kUli , kuskulI, uze"d,je i sot
- Slari ć
- Dt ild baz/uk (?)
- Slaro riblja kost
- SOlldaJije s eksen'ma i t ica za č
- TalllorevQII
- Veliko ogledalo
- Tespi" od 500 drvenih zrno; flole
- Misirsko hasura
- Oper veliko misirska hOSUTa
55 groIa
i 5 paro
29 groSa
9 grota
90.50 g.
16.50 g.
33.50 g.
12 grota
8 groSa
20 grofa
146 gro!D
i JO para
50 grola
36.50 g.
9.50 g.
100 groIa
12 groso
II grota
181 grofa
i JO paro
1055.50 g.
i 5 paro
53.156.50 g.
; 4 pare
19 groJa
12 grow
,. 10 paro
I grof
II grofa
16.50 g.
10.50 g.
9 grofa
i 10 pora
15.50 g.
6 grow
3.50 g.
5 grofa
JO para
5 grofa
10 gro!D
400 grOfa
6gro!o
51 grol
101.50 g.
Veliki kalltar
- Mali kalllur
CnIeni" mjefilla 6 komodo
Por ć
Opet pur ć
Opet pur ć
- Opet par ć
- Opet par ć
- Opet por ć
- Opet 10 crven;" )lIjefina
- Opet 10 crvenih ",jelina
Bijetih mjeiino. 8 komodo
Opet 8 komodo enIcIIi" mješillo
- Opet 4 bljcle mjeiine
UkuplIO prodate stlIari i ć u ć
- Vuneni mi"der
- Stari moli ć
Sejsuno ć
Stari ć
Basmo liIte
SareIlo "kol" joslllka. 2 komodo
Staro ć
- Mokar oo eme tolle. 3 kom.
- Jastuk od eme tolle. 13 komada
- Prozorske zavjese. od basme. 6 kom.
- Bakrena molo mOllg%
- Pervazli suho" s kapkom
teljezno mOI/goia
- Napon od tuta
- Riblja mreio
- Staro "osuro
Stari makut ć
Riblja kosl .. .(? )
- Opet )Iuneni mi"der
- Stari joslUci od kadife. 10 komodo
- Opet jastuka od kadife. J 3 kOI/lOda
- Opet 2 crvena "kol" jaslllka
Bijeli jasluci od kiparske bosme, 12 komada
Bijeli makati, od kiparske bosme, 3 komodo
teijezna (ova za mlijeko
70 gro!a
J5 grofa
J6 gro!a
6,50 g.
8 grofa
5,50 g.
7 gro!a
5,50 g.
7,50 g.
70 gro!a
i 10 pora
50 gro!a
41 grofa
i 8 para
J8 gro!a
J6 grofa
1.821 grofa
i 70 para
50 grofa
J 7 gro!a
28 gro!a
J6 gro!a
JO gro!a
20gro!a
5 gro!a
i 5 poro
JOO gro!a
250 gro!a
J 7,50 g.
25 gro!a
28 grofa
17 grofa
4J gro!
56 grofa
3 grola
i 5 para
40 gro!a
50 gro!a
JOO gro!a
/8 grofa
JJ gro!a
20 grofa
J40 gro!a
110 gro!a
2 gro.fa
; 10 para
215
216
- Oper feljeUla tova za mlijeko
- Kol/ veni fif
Đ
Svijecnjak od č
- ć od lima
Zemljani Tabaci, 2 komada
Durbin so ... ( ? )
Velike bisage č
Vune 26,50 oko
Oper vIInelli minder
Stara zil/ja
S/ar; makar ć
- Staro filte
KoJ jastuka od basme. 2 komada
- Rablje,,; pirotski ć
- Juz jaswk (uzg/avl/ik) , 2 komada
Be/edi jastuka, 4 komada
- đ i ibrik
- ZeJjeUla 10)10
Duboka tepsija
- Željezni kazan
Željezni č
Drvena kafaglj"a i nargi/a-Iula
Stari minder kalup
Opet slari č
Opel vIllI eIJi minder
- Slari piro/ski ć
- Opel f ille
Kol jastuk od basme
- Misirska hasura
Bijele prozorske zavjese. 8 komadu
Opet vUllelli m;nder
Veliki lellger
Casa s kapkom
7 grofa
5 grofa
II .grofa
i 10 para
21 grofa
4 grofa
3 grow
; 15 para
II grofa
16 grofa
89.50 g.
64.50 g.
4 grofa
12
i 5 para
20 grofa
12 grofa
i 10 para
67 grofa
i 10 para
15 grOfa
i 5 para
58 grofa
; 5 para
50 grofa
10 grofa
15 grofa
; 10 para
48 grofa
15 grofa
7 grofa
16 grofo
; 10 para
5 grofa
i JO para
37,50 g.
31 groJ
20 grofa
16 grofa
; 30 para
40 grofa
J5 grofo
i 5 para
100 grofa
15 grofo
13 grofa
i 10 para
\
I
I
I
Mali soho/!
te/jemu malala
Njemalki SOlU/li k
Opet I'fmelli millder
Opel beledi jastuci- kalllpi
Opet tille od bunile
Opet st(1r; pirotski ć i l i m
Stari lol/oll; joslllci, 8 komada
Opel l'UIIClli millder
Opel ieljeu,Q ( Ul ja za mlijeko
Pervoz/i mola /cpsi;a
Te"d/era s kapkom
Dtevdt ir- kevlija
Nekoliko 0/01'0 li scpew
Nešta banlfa /I lekllcllI
Komodi pokroiICO ; /l/adi (stan")
Opet I'W/CII; mil/der
Slara I l r e ć a
KOflj dorat s opremom
Mo:ga zekasto SIJ samarom
Mazga kestenjasta so samarom
Mazge crne boje SO $Omarom
Opel mazga eme boje
Krol'Q :ule boje
Krora :cf.. flSle boje
Opet Mazga a/ulasla
- Ceremil koji se llolozi u selu Lutallu, 40 kom.
- Pok" isl l'O u Lu!ol/It : 4 tofe i boce l e 4 [ utIje
Ukupni iZllos prodati" st vari koje su prelI efelI e
iz. selo l AdalIo
d) Ostavilla Ila otoku Kreti
Delail·ul·/Iajrat , I primjerak
Veliki ibrik za ko/ulII
Cibuk s fakumom od C:ehrubara
SredlIji ć i l i m evropske proizvodI/je
Opel sredlIji ć i l i m evropske proizvodnje
KaI/ veli i mlill
5.50 g.
JO para
3.50 g.
30 grofa
36 grofa
4 grow
30 grofo
35 grota
80 gro$o
110 grofa
i 5 (Jora
5 gro$a
13 grow
44.50 g.
3 grow
i 10 para
27 groIo
23 grofa
/,50 g.
100 groša
6 grofa
400 grola
25/ groIo
260 groso
360 grofa
340 grofo
140 grota
140 grofa
500 grow
200 grow
IJO grofa
5.926 grofa
i 13 para
161 grof
32 grofa
i JO para
191 gro!
100 grow
80 grofa
i JO para
/ 9 grofa
i JO pora
1 17
Dtepni sat
đ i ibrik
- Hali sedtoda
Opel ć evropske proizvodIIje
Dva sahana s kapcima
Havon od č
tUla diezva za kahvu, 2 komada
Opel ć evropske profzl/odllje
Mušemo/i Jenjer
Srebrno bumllltica
- Nargi/o
- Te"dtera s kapkom
Opet ć evropske proiz)lodllje
Opet stari ć evropske proizvodI/je
Pu ma tava s kapkom
- Fi/dt(lIla so zorJa vima i (oblom, 6 komodo
Stori gvozdeni ftidiolI
Noja ć od crne toll e s kutijom
- Zlami prsten sa nIbinom
Makaze, igl enjak, napnmjok i flat u kutiji
Srebrna kesa za č ( muhure)
Klitija za fildtolle
Ukupni iZllos od prodal/h srvan-donesenih s otoka Krete
od strane A bduloh-age
600 grofa
46,50 groša
100 groša
i 10 paro
52 grofa
65 groša
30 groša
8 groša
150 grofa
9 grofa
100 grofa
i 10 paro
40 grola
60 groša
i 10 paro
70 groša
150 grofa
18 grofa
19 groša
16 groša
1601 groša
949 groša
34 grofa
80 grofa
12 groša
_!...!.5 pora
4.783 grofa
i 35 parI!
e) tivotIle namirnice (zahira) iz sela Lilian, Mrakova i Kiseljaka:
_ Pšenice iz sela LIItOIlO, Mrakova i Kiseljaka, 44 t inika i 70
2 18
oku 3080 groio
- č i z sela Lutono, MrakOlIO i Kiseljaka
49 f il/iko i 40 oko
Zobi iz sela Lutana i Mrakova 4,50 finiko i 20 oka
Kllkllnlza iz sela LIIialIo, MrakOIla i Kiseljaka
46 Iiniko i 45 oko
- Proso II selima Lutali, Mrakova i Kiseljak
38 finika i 25 oka
Graha iz sela Lutan i Kiseljak 170 oko i 25
1960 groša
130 groio
2070 groio
950 groio
160 groio
i /o pora
I

(
- Sijella iz sela Luiana i Mrakova 2675 i 4
Ukupni iZllos procijenjel/ih tivo!nih /lomiTI/ica
u spomenutim selima
I) Napia(}elli dugolli i ostalu
NOI'ac koji je poslao Seta Mehmed-aga HUvujak
Opet Ilovac koji je poslao spomel/uti Hlilmjak
Opet 1I01'OC koji je {JOslao s{JOmel/uti lIadU Mehmed- aga
Ostatak prihoda iz TefI/ja
I ZIIOS za prodatog kOlija
Od siliO umrloga ATI/aura hadti Husejn-age
Od siliO Hadti Salih- bega Rogafitanilla
Od zimije Trobe, ć umrloga Ahmed efendlje
Od zimije ć za konja
Od č Mustafe za ć kinju
Iz Hlivna od tapijski!J pristojbi
Ukupni iUlOs primal/jo po odlasku Mula Saliha Ahmed- ef
g) Dugovi i ć kirije
Dllg č č Mulo Omera
Dug S;'IOI'a umrloga č Hamid-alemdara
Dug Iejh- Musta/a- elelldije od J J madtarija. koje su
mu pozajmljene u Honiji
Dug ć Bege. mumdtije
Dug zimije Jelte iz sela Dogloda
Dug zimije Hriste ć iz selu. Pe"didtika f? )
Dug sorata Mustafe za ć kinju za J266/ 67
(1849/50) godiml
Dug terzije ć za ć kiriju od č
mul/oremo 1266 do kraja rebia 1. 1267 (1849/ 50) god.
Dllg terzije Mula Ahmeda za č kiriju za JS mjes.
/266/ 6711849/501 gOl};lIe
Dug sorata ć Mula Mehmeda za ć kiriju
267.50 g.
8563 K'O!u
i 10 pora
2970 grofa
3106 !,oIo
4566 groIo
1253.50 g.
199.5 gros«
543 grofa
i I paro
750 groIo
363 groIa
60 groIo
100 grofa
150 grofa
15. 856.50 g.
i JO pora
305 grow
JOO !,oIo
594 grofa
500 groIa
300 !,oIo
200 K'O!a
57 K'OIo
j JJ pora
225 !,oIo
99 grow
i 30 pora
za 15 mjP,fPci 12fi6/ 67 (1849/ 50) godine 75 grMo
Dug zimije Sime ć za ć kinj'u II godinama
1266/ 67 (1849/ 501 200 !,oIo
Dug Hason- bt>ga za ć kiriju za J 5 mjeseci u godi-
lIallla 1266/ 67 (1849/ 501 250 K'OIo
219
I
\
Dug ć (E/ezoglu) za ć kinju za /5 mjeseci
u godinama / 266/ 67 (/849/ 50J
Dug Sol/onije Mustofoge za ć kiriju (polo ć
za 15 mjeseci u godinama 1266/67 (l849/ 50J
Dug gvotdora Alije ć za ć kiriju
(:za dl'a ć za 15 mjeseci ugodinamo 1266/ 67
(1849/ 50)
Ukup"i i:Zl/os dugol'o i ć kirije
125 groJa
225 grosa
200 grofa
3657 gro$(]
II) GOtOIl 1I01'ac, kirija od mJilla i drugo
_ č knji se Je lIa.f.an knd IImrlngll AlmlPd MIlIlih
ef end/je (II Hamji) i predate Abdulahu Hadimu tija I'ri -
jedl losl te godine iZl/osi 10,378.50 g.
NOI'ac- akte koji se /Iasao II sanduku II Taš/ilwllu a
pri!ma pojedillatllOlII deftem 13.784 grofa
Dllg zimije Petra za dl'ogodišl/ji zakup mlil la so 4 )litl a
Ila podmtjll Kiseljaka
Prema deftem ostatak iZl/oSIJ od zakupa Ga:i I/lISre)lbego·
)'a l'akuJa u TesIIju za 1261- 1263 ( 1845- 1846/ 47) g.
Vnj'edllost jedllog sl uge koji je poput Bilala HabeIlje
Ukupni iznos golOl'O /lovca. kirije za mlill i. dnlgo
i 10 para
1.000 groša
6.36 1 grosa
1.300 grofa
32.823 grosa
i 10 para
j) ć j " ebemj"e lemlak o'e ak.,.,)
220
Jedan ć s mago:om II Soratkoj t aniji 1.500 grofa
Opet jedall ć s maga:om uSaratkoj tarIiji 2.500 grow
Jedall ć s maga:zom u IIU1111 Hodži Betiro 3.500 grofa
Jedall ć 1/0 ć u blizilli dtamijc ć 5.000 grofa
Jedall ć smagazom 1/0 ć 2.000 grofa
Jedall ć /I demirdt ijskoj torIiji 1.500 grow
Opel jedall ć II dem;rdtijskoj tarš;j; 1.200 grofa
Pol ovina dijela u 2 ć /I blizill i halla Kol obare 5.000 groša
KOI/ak i ć č č bafta i ostale zgrade II selu Lufall 12.500 grofa
Jedlla ć ć š ć i ostali ć /I sell/ MrokovO 1,500 groša
ć s ć 1/ mjestu Kiseljak 1.500 groša
Mlill SIJ 4 kamena i sobom Ila rijeci Kresellc:ici 10.000 grow
Cardak II poligonu Krešel'o 500 groIo
ć II :zlatarskoj taršiji 15QO grofa
Opet ć u zlatarskoj taniji 2000 grofa
Jedno ć II Johja-pafinoj mahali s ostalim ć
pekarski dIIcall , iZl/ajmljene sobe i bostal! 25000 groJa
Ukupni iZl/OS za ć i IIcpokrelllille
OSTA VINA SVEUKUPNO ..
77. 700 groša
209. 786 grofg
I
(1
1
B. IZDACI I TROSKOVI
Utvrdeni dug Gazi flusrevbegovlI "oku/u za Vrt jeme
kajmekam/uka (kada je Gloda upravljao Iloku/om) .
koji Ilije u!oo II mku/ski ć po ;zjol'; i svje·
dotenju Mustafa- bega, silio "odti Den,jf- bega, i ha-
Jizo Nuha. sirla MusrafillQ
Utvrde,,; dug đ f atimi. ć UI'ejsa ( VejsilogeJ,
felli GladilIoj, od 500 zlatnika, koji je iznos poslaJa
kao po::ajmicu sl'ome mU!1I II Trapezullt a to su
posvjedot!iIi Rašid-efendija sili Sadika i Ali- Riza-
efendija
đ dllg od 200 madzorija IIjegol'oj zelli, spome-
IIlIloj gospodi Fatim;, koji je iZII OS 0110 pozajmila svo-
me IIIIliu a to SIl č č ć Mula- Mehmed.
si" Mehmeda. i Mulo Mehmed, sili Ibrahima
UlvrdCII; dllg zimiji Pelm za popravak mlilJ(I i č ć
skill zgrada - po priwonju lIas/jedllika a nakon pre-
gl eda ra(!lIIla
Un'rdelli dllg slljoldtiji Rodol'allll, zimiji za izvrtene
kub/e popravke
Troškovi oko popravka ć /I Hal/iji u kojoj je sto·
1101'00 Ahmed- Munib- efendija Glodo, po dolasku ta·
mo, a prema defrent mIldira Mllhalije mitio Saliha
Pozajmica Ahmed-elel/dije /I !lamj"i koji je iZllos ;s-
plario Muhali '111110 Salih
Trofkolli koji su iskrsli poslije smrTi Ahmed ef el/dije
II Hamji: prijel/OS stvari i /lOJIca po slugi Abdula/Ill ,
iznajmljivanje jedllog kOl1ja za prijenos, pUllli trofko-
v; i dntgo
Resmi kismet
Takse za diobu (kasamijja)
Kaiemijjo (pisarina)
Hademijja (slut iteijo)
Ihzarijja (poz;vorilla)
Kajdijja ( ulIoleIIje /I profOkql)
RaZIIi trofkolli
Telalijjo ć telalu)
18000 grow
27500 groša
10800 gro!a
941,50 g.
77 grow
8677.50 g.
3000 grow
1728 groša
3146 grofa
i 34 pure
1048 groša
i 36 para
524 groša
i 18 paro
262 groša
i 9 para
262 groša
9 para
131 gro!
i 4 pare
1672 groW
804 grow

221
J-Iamalijja ć nosatu)
Kirijo za ć
Svega izdaci:
ci OSTAJE ZA RASPODJELU Đ NASLJEDNIKE:
i to:
Dio telli Fatimi
- Dio PllllodobllOj ć Umihalli
DiO pUllodobll Oj ć Hatidt;
Dio pUllodobnoj ć Merjemi
- Dio ć Abdulah- begu
Dio ć ć HowlI - begu
Dio č ć MeI/med- agi
DiO ć Abdulah- e/endij;
Dio č ć Hasor/u mula /lafin/u
- Dio ć Musla/a- Aklf - agi
Napomena :
4 grofa
3 grofa
78.482 grow
,. 30 para
131.303 grow
i /o para
16412 groša
i 36 pora
29178 groša
i 50 paru
29178 groša
i 50 para
29178 groša
,. 50 pora
4559 groša
9 6 para
4559 grow
i 6 para
4559 grow
,. 6 para
4559 groša
i 6 para
4559 grow
,. 6 para
4559 groša
i 6 para
Ispod ove raspodjele, na sredim dokumenta, nalaZI se uObiCajena kadijska
formula i č "Napisao Esad- zade Mehmed Ri za, sarajevski kadija", a ispod to-
ga okrugli č sa imenom Mehmed .Riza .
Dana 29. zilkide 1268 (14.1 X 1852) nastavio je popis os-
tavine hafiz Husejn Kazim, zamjenik sarajevskog kadije. U uvodu navod i daje Munib
efendija đ umro na otoku Kret i kao prognanik i daje pri potpunom zdravlju i pri
č savjesti ć jednu ć svoga imetka i to 6.000 groša za bedeli - hadi.
10.000 groša Mula- Abdulahu ,.sinu Mustafe za izvršene usluge (hizmet) a ostatak da se
ć vasi- muhtarima (izvršiocima oporuke). Za vasi-muhtare ove oporuke pOstavio
je zetove Potogiju (potogizade) Muhamed-agu. sina hadži- Fejzu\ah- age. i Zlatara (-Jal·
duzdžizade) Ahmed- agu, sina Mustafage. Sve su to potvrdili i č na Serial-
skom suku KošIro (Košt rozade) Salih- aga, sin Mehmed-sandžaktara iz Jahja - pašine
222
I
l
I
,
,i
mahale u Sarajevu, i kazaz ć (Sa ri - oglu) Salih-age, sin Ibrahima, iz Hadži- idris-ma-
hale u Sarajevu. Dalje navodi da su sc pojavili poslije gornjeg popisa i raspodjele. utvrde-
ni dugovi i đ nasljednicima sporni č na rije.i koji je sudski procijenjen
na 500 le da jc naprijed navedena suma (131.303 i 20 p,U3) prenijela. Na-
kon odbijanja oporu č jedne ć dugova i spornog č popis i raspodjela se
nastavlja i to:
A
A. PRIJENOS GORNJEG IZNOSA
Tri ć (gradili!(o) u đ H/ivllo koji u!li
u popis
Vilak prodati/J IlckremillQ 110 JOJll/Oj dratbi
Ukupno ostoV;/I0
B. IZDACI
Dug Ahmed- efelldlj'e /I /Jallij; koji je lIukl/adllO
utvrden i ć
Dug Kal/bem hadti-Mehmedu za sarat!ke stvari
Dug ć Mcl/medu, sillu Saliha, za Č /l s/uge
(I/izmel)
Dllg za ć
Resmi- kismet
Takso za diobu
Te/aliija za prodavalIje spomenutih lIekrelllilla
UkuplIo izdaci:
Ostatak po odbitku izda/ka
Koda se odbije od togo IZlIOSlI jedI/a ć za bedeli
had! i odredene slime u vezi opoM/ke, o Ila OSllOI'U svje-
č Kottre Salih- age i ć Salih- age
C. OSTATAK ZA RASPODJELU Đ NASUEDNIKE
,. to:
Dio telli Falimo- At idi
Dio pUllodobnoj ć UmilIani
Dio PllllodobllOj ć Ha/idfi
JJI JOJ grola
i JO para
4.500 groIo
J.965 grola
J 39. 767 groIa
i 10 pora
JOOO grola
781 groIo
350 groIo·
160 grola
21 l groIo
i 25 para
lO groIo
600 grola
5.616 grola
i 25 pora
I J4. 155 grola
,. 25 pora
44. 718 grota
89 436 groIo
,. 37 pora
l I. 729 groIo
i 26 para
19.874 grola
,. 34 pore
19.874 groIo
i 34 pore
223
Dio PllflodobllOj ć Merjemi
/9.874 grofa
i 34 pore
Dio ć ć Abdulall- begll
3.013 grow
i 3J para
Dio ć /Jasan- begu 1.013 grofa
; 3J para
Dio ć Mehmed Muta-agi 1.013 grofa
,. 31 para
Dio ć Abdulah e/endij; 1.0Jl grofa
i 31 pura
Dio č ć Mustafa Akif- agi 1.013 grofa
i 31 pora
Uio ć J/asal/lI Milla HO$;mll 3. U/.1 grofa
i 31 pora
Na kraju deftera je potpis č sromcnu!og hafiz I-Iuscj na, zamjenika
sarajevskog kadije.
SUMMARY
THE LEGACY OF AHMED Mum EF. Đ
ADMINISTRATOR AND COLLECTOR OF THE GAZIlIUSREV BEY'S FOUNDATION
The author publishs tra nslations of three documents of the sheriatic CQUrI ,COI1-
ccrning the property of Ahmed fo.h mib er. Glodo. These documents some from t hc fa mi-
ly archives of the Glodos and now they are in thc Archives of Sarajevo. Ahmed đ
was onc of the ri chest man in Sarajevo. Among la rge property his big privat library is wcl
l- known, and we have here the lisI of books from Ihis library. Moreover đ is famo-
us as the rebel agai nst central power. so he died in ex ile l hc 27. July 1850. on the erete,
in Ihe town 1·lanija.
224
J
I
(I
I
I
ALIJA NAMETAK
GAZI HUSREVBEG U BOSANSKOJ BELETRISTICI
Materijalna trajnost ć zadužbina Gazi Husrevbegovih, okolnost da jedan
njihov, manji dio i nakon viSe od č ć služi namjeni koju im je odredio Vakif,
a posebno besprekidna frekvencija njegove džamije u Sarajevu mogli su biti nadahnu-
ć i ć bIOju književnika nego Ho ih je bilo medu nama koji su u ovom ć i
. naSim jezikom stvarali književna djela o Gazi Husrevbegu i njegovim zadužbinama.
Kad kažem klljitevllo. onda to u ovom č ima č belelristftl1a. a č
vam se na jezik hrvatsko-srpski, jer bi posao oko iSlraž.ivanja ovakve đ na stranim
jezicima, bilo č bilo zapadnim, bio velik , a uspjeh ist raživanja, vjerojatno, ma-
len ili nikakav.
Možda u ovom prikazu nije ni spomenuto sve je kod nas napisano o gor-
njoj temi pa, zasad , spominjem samo tri književnika i njihove č radove o
Gazi Hmrevbegu.
U 2. broju II godišta " Behara" (15.V 1901 .) objavio je Edhem ć
(1862- 1954) crticu "Ihtijar Sejro". ć opisuje u njoj starca Sejru jz č
sela, udaljenog i od !(jadnja i od Rogatice po sedam sahata š č hoda, koji nije do
svoje sedamdesete godine nikamo ibo iz svoga sela, pa ga pisac nagovori da mu đ u
goste u Sarajevo. Sejro dade u goste pred ramazan i prva mu je ć da pohodi Gazi
Husrevbegov\l džamiju od koje se ne može odvojiti Dolazi u nju na sabah, na podne ka-
da sl ub vazove, a onda su i po tri vaiza istovremeno vazila s glavnog ć i u tetimrna-
rna , pa mu je žao da ih. svu trojicu ne može sl ub mukabele pred ć i iza
ć ć u ma.halsku džamiju na akšam nego samo u Begovu, makar redovno za·
kasni i po č sat na if tar. Pogotovu ne smije "pregriješiti" da i teraviju ne· klanja II
Begovoj džamiji. Pobožan č sav se predao molitvi i uživa u njoj , a pogotovo Ho je
obavlja u Begovoj džamiji.
U pola ramazana odlazi od gostoprimca jer je poželio svoju č ć i selo,
iz kojeg nikad nije odlazio, a najteže se odvaja od Begove džamije.
15 - Anali
225
" Ihtijar Sejro"' je bolja ć noveleta, koja je u stvari bez neke naracije,
ali živo donosi intimno doživljavanje jedne gradevine ili, zapravo, jedne institucije otje·
lovljene u gradevini , u Begovoj džamiji.
Ideju da se jedan ć broj "Novoga Behara", kojemu sam bio urednik. •
posveti Gaz.i I-Iusrevbegu i njegovim zadužbinama. a povodom č š njego·
ve džamije u Sarajevu, dao mi je č ć 1930. godi ne Hamdija Kreševlja.
ć Obratio sam se usmeno suradni cima iz Sarajeva i pismeno nekima izvan Sarajeva
i ubrLO su se odazvali: iz Zagreba č ć a iz Sarajeva Dr Safvel - beg š ć
Muhamed Emin Dizdar , Edhem ć Fehim Spaho, Salih ć Hamdija Krešev.
ć (sa ć ć priloga) i Maksim Svara, a od mene su bila dva č Oedan, pod
pseudonimom - o Vakufu Gazi Husrevbegovu). Tako je izašao dvobroj 2- 3 IV godišta.
I.VI 1930. ć ovih č je preštampana dvije godi ne kasnije u "Spomenici Gazi
I-Iusrevbegove č š . Esej i Saliha č ć i Sal iha ć su na granici
nauke i belet ristike, dok je ć "U Haremu Begove džamije" jedan svijetli od·
bljesak. jedan proplamsaj književnog ć u životnim godinama kad pisci č
odlažu pero.' U ovoj prozi koju ne mOžemo nazvali ni č ni novelom ni crticom
(možda bi joj najbolje odgovarao nekadašnji izraz za ovakvu vrstu književnog djela
"slika" ili "slika iz Života"') ć je nadahnuto doniO presjek zbivanja jednog rama·
zanskog dana (i ć u Gazi Husrevbegovoj džamiji i oko nje, s uvodom o č
ovog dvorišta (harema) koji ć naziva " narodnim teritorijem za ozbiljne i zama!-
ne sastanke".
Kad je list bio štampan, ć me je upozorio da sam propustio u njegovu
prilogu jednu grešku. Naime. u ono vrijeme slagari su u manjim hamparija-
ma slagali najviše tzv. č slogom. a uglavnom iz rukopisa. ije se onda tražilo da
rukopis bude otipkan na ć Stroju. Urednik je bio sretan da ima dovoljno rukopi·
sa za opseg lista , a rijetko se delavalo daje bilo rukopisa pa da bi se moglo i birati.
ć je imao č rukopis, sitan , uredan, ali , UA se rekne, ispisan. Tako
nisam ni ja č a ni slagar složio č "seh ur" koja je krivo slotena i ootampana
kao "sabah' t. Ta mi č nije bila ni poznata. Za ono Što ona ć dotad sam slušao i
govorio samo ć ć - vrijeme uz ramazan kad se objeduje izaposti.
U tom istom dvobroju odš tampana je na 46 . strani , u rubrici Narodne umotvo·
rine, pjesma " Husrevbegova tužaljka" , koju je kazivao ć i š ć
Muhamed Enveri-efend ija č povjesnik i č Sarajeva . š ć mi je
kasnije kazivao da je tekst pjesme bio u veoma đ stanju ć i da ga je
ć "dotjerao", jer. č ne bi mogao bit i štampan.
Na koncu, ć je u rubrici Zagonetke na 48. sIrani pod br . 3 i 4 i naslo·
vom Prig!Xina zagonetka (od Dede) objavio ć zagonetku koja je trebala imali lik
kul e kojoj je na vrhu sat, a odgonetka je biJa "Gazi Husrevbeg" i "'Sahat - kula u Sara·
jevu" .
II
S pietetomlspominjem poemu "Gazi Husrevbeg", spjevanu u desetercu narod-
ne pjesme, kojoj je autor pok. Nikola ć (pseudonim: Dtem- Bu- i), dugogo-
dišnj i č i iskreni bosansko- muslimanski prijatelj (1865- 1947). Njegova pjesma je
226
l
objavljena najprije II " Novom Beharu" (godi$te IX II brojevima 1 do 18. 1935 / 36) ,
odakle ju je prdtampao merhum Muhamed Bekir ž ć godine 1942, s predgovo·
rom Husejna Đ Pj esma je, č bez ć literarnih pre tenzija, ali č
po lome kako jedan krltanski pjesnik, vjerni pripadnik svoje crkve, s velikom ljubavlju
pjeva o Svom zemljaku muslimanske vjere koj i je, ako ć pravo govoriti, komadao
ostatke bosanske i hrva lske države, ć na zapadu i sjevero;-zapadu granice turskog
carstva a time i islama.
III
Poslije " Mevluda" obradovao nas jc Re!ad ć novom poemom "Gazi
Husrevbeg", Nije da mi nemamo pjesnika. aji rijetki su danas pj esnici. da se ć
č ć nji hova č zapitati: "Sta li jc pjesnik. ako..j e pjesnik, hti o ć ovim
stihovima, ako su ovo stihovi"? Cini se da u našc vrijeme pjesnici misle da su samo
one pjesme dobre koje se mogu nakon dugog umovanja razumje ti, a motda nije osnov·
na stvar u današnjem vremenu ni da se pjesme razumiju. Covjek doživi, č ć takvu
"poeziju". neki ugodaj kao da bud,lIl sanja ć snove. Ako danas č gleda.
lac na iL.lotbi gleda slikc modcrni h. suvremenih slikara, ne moie odgonc tnuti Ha pojedi.
na slika predstavlja. Gleda li ncku č skulpturu, č mu se da gleda neke
za'rdane klince, koje je đ č ama1gamira1a u nekakvu gromadu. Dojim se da ć
generacija koja iza nas dade i bude gledala č ć ć broja dandnjih
slikara r kipara ili č poeziju mnogi h današnjih pjesnika č da su umje tnici kista,
dlijeta ili pera bili duhovno nastrani. Jer, zaboga. tko je vidio. u našem vremenu pisa·
li onako da te č mognu odjednom razumjeti . Boje se da č ih proglasi li na irat·
njacima. zastarjelim, "prevazidenim" .
Ove su me misli obuzimale č ć ć jasno i razumljivo pisano, a poet.
ski nadahnutO djelo. Mote se,dakle, djelo pisati i razumljivim jezikom pa da bude dobro.
Pjesnik je podijelio poemu u poglavlja, od kojih prvo, Dolazak: prikazuje Gazi
Husrevbcga pri prvom ulasku u u vrijeme č zalaska i prv ih č
ć kad ga zanese prizor kasabe pune č i Suma č Miljacke. U đ on
vidi ć grad :
".
"Za Botli ll lj ubav". proIapUIQ l ada,
poslat u IJeimar divIJog b Je/og grada,
uzidat u II njeg dio srca svoga.
u slavu Allaha. ć roda svoga "l
''Nek ' grad b 'jeli cvjelo i ć broji.
neka svjetlosI f iri. ljep!u sudbu kroji
mldnoj zemlj i ovoj. rodlloj gmdi mojoj.
putloj svakog bl aga. lijepoj aJ'
227
I dalje:
"OsIla!i me, Bote. da u Tvoje ime
dam od sebe 0 110 ć Kur'an du!i me.
do me ljudi uv 'jek po dobro spomenu,
da t ivim i umrem u Tvome imellu '"
Drugo poglavlje, Sarajevo, zanosan je prepjev prikaza Sarajeva jednog starijeg
putopisca - Evlije Celebije.
ć poglavlje, Zakletva, opjevava vizionarstva Gazijino. kada jedne olujne
ć u svjetlici gromajvidje munaru svoje ć džamije. nakon ć donOSi zakletvu:
Ja, Husrev. rob skromni, u milosti Boga,
ć istilli Kur'ana ć
ć ć dtamiju. svoje prvo djelo.
da ukrasim njome Sarajevo b 'ielo,
lIek ;stilli s/uli i pod sunq:m stoji.
nek okuplja ljude, vjerne dufe brqj;,
da su bUte Onom fto je jznad svega ...
Cetvrto poglavlje, Džamija, puno je zanosnih i toplih stihova izrast anju džami.
je prema Gazijinoj želji i neimarevoj zamisli. '
U Bijelom gradu, petom poglavlju poeme, opjevani su nastanei daljih Ga:tiji .
nm hajrata: medrese, vodovoda, hanikaha, č tašlihana, bezistana, musafirhane i
imareta, sahatkule ...
pad njegovom rukom grad je rast'o, Cllao,
svakome je emir dio srca doo.
Kad bismo htjeli citirali uspjele stihove ili uzvišene misli zaodjevene u adekvat·
ne stihove, ne bismo mogli ć š š poglavlja, č dobra:
Iz sjemena jedra Ilo u zemlju pade,
di/jem drage Bosne fetva stizat stade.
Iz GaziilO fita, srcem zas;;ano.
doteklo je hljeba i do nalih dano:
bio je i oSt 'o uzor muslimana.
"umanist i č vjeran si" is/ama.
Kad č č stihove sedmog pjevanja, Smrtna zora :
Kad vjekovi minu i kad vr/eme sudi.
pravedni su suci. manje gr/ele ljudi,
pred sudom istine Husrev miran stoji,
ime mu i djelo suda se fie boji:
sltf:tio je vjemo i Bogu i grudi,
so zanosom onog koji strasno Ijllbi.
o vo/jenom gradu u koji je pao
srce i snove svoje darovQo.
vidimo koliko je bilo potrebno da st: ovakvi stihovi stvore u naše vrijeme. jer je na žalost
bilo neznalice, a ima ih i sada, koji su se č što u Sarajevu jedna skromna ulica nosi
Gazi Husrevbegovo ime . Jedan nM historik č je, povodom proslave tetiristago·
228
Gazi Husrevbegove džamije, kada bi se sabrali svi rashodi Gazi Husrevbegova va-
kufa kroz 400 godina ć svih službenika i opskrba lalebe u med resi i hanikahu. ima-
rel i musafirhana), da bi se tim sredstvima moglo cijelu godinu izdržavati cjelokupno
stanovnihvo jednoga grada, kakvo je bilo Sarajevo 1930_ godine.
Posebnu draž ima posljednje poglavlje, Legenda, kako se i najsitnijim dobro-
č može zaraditi sevab kao i najkrupnijim hajratom.
Da mi se ne bi reklo da pikm bezrazložno panegirik jednom ć djelu.
ja ne IVrdim da u njemu nema i manje uspjelih stihova,da poneki stih u "Gazi Husrevbe-
gu" ć na neke nihove iz "Mevluda", ali zar se nisu nehotice ponavljali i pjesnici
koje je historija književnosti proglasila č genijima. Ja ovo tvrdim: daje ć
pisao oba djela poletno, s iskrenim zanosom, ć jezikom, ali. za razliku od
mnogih suvremenika, i potpuno razumljivim jezikom.
Poema Rdada ć Gazi Husrevbeg, !tampana je kao knjižica od 38 strana
u Saraj evu godine 1966. , č se je i sam uvrstio u naše hajir- sahibije, pogotovo ! to je
č prihod od ovog djela (Ho č oko tri milijuna starih dinara) darovao Gazi Husrev-
begovoj med resi 1
SUMMARY
GAZI HUSREV- BEY IN BOSNIAN LI TERATURE
ln the period from the begining of this century several Bosnian writers have
writen about Gui Husrev- bey and his foundations. Edhem ć wrote two nove·
lettes about Gazi Husrev- bey and his mosques: "Ihtijar the old man Sejfo" and " In
Harem yard of Bey' s mosque", and registered one folk song lament".
Nikola ć ( 1865- 1947) composed a poem "Gazi Husrev- bey" in the form of
folk tensyll abic cpic pOCIll.
ć (b. 1912) composed a poem "Gazi Husrev- bey" poeticall y inspi-
red , divided in songs: Arrival , Sarajevo, Oath, Mosque , Write town, Sower of good,
Deadly dawn and Legend . The wor.k is printed in 1966. and the public accepted it
warmJy, and all printing (10000 copies) is sold out long ago.
229
I
,
I

l
JOVAN JOVANOVIC
I'RVA KNJ IGA II. OYLAST1 S'I VARAI.ASTVA \l US I.I\lANA U HOSNI I 1I1: RC[GOVINI
STAMPANA LATINICOM
Povodom 90-godišnjice njenog s(ampanja (1883- 1973)
Prije dcvedesct godina u Sarajevu je štampana pUblikacij'l RISALEI AI·ILAK.
Ustvari (O je prva knjiga iz oblasti stvara!aš tv3 Muslimana u Bosni latinicom.
Bibliografski njen opis gl3si :
RISALEI AI·ILAK. Pouka o lijepom i ružnom Po turskom za mu-
hamedansku mladež u Bosni I Hercegovini priredio i poslovicama narodnim i arapskim
okitio muhamedanski odbor okružja sarajevskoga a odobrio Reis- ul - ulema za
Bosnu i Hercegovinu. U Sarajevu 1300 (ISS3). mearif sanduka okružja sara-
jevskoga. Tisak zemaljske tiskare. Su. 32. gO
Knjigu je izdao Muhamedanski odbor okruga sa rajevskog u ć jc nad-
letnost spadao i nadzor nad muslimanskim ni žim vjerskim školama - mektebima. U od-
nosu na Vladu Odbor je imao savjetodavnu funkciju . I) Finansijsk3 sredstva za
nje dodijeljena su iz Skolskog fonda (Mc arif sanduk3) a odObrenje za dao jeReis-
ul ulema Mustafa 1-I31mi Ć (18 17- 1895). Ustvari ć je bio pr-
vi Reis ul ulema u Bosni. Na taj polotaj doSao je iste godine kada je Uampano djelo
Ri salei ahlak - tj. 1883. godine.
Na knjizi nije ime autora SlO ć da je izdata anonimT'o. Medutim
zna se da je za Uampu priredio Mehmed-beg ć LjubuŠ3k i 10 na osnovu
ć udžbeni ka na turskom jeziku. Naime. Ilisalei-ahlak dute vremena
upOl reblj avan jc bo udžbenik umektebima. I>rvi put jc - Ć ć -
1883. godine štampan na narodnomjeziku. Ranija izdanja !tampana su samo na turskom
jeziku.
Osman A. ć uz bibliografski opis Risalei - a.hlaka napominje da je
Ibra/lim beg Repovac (1860- 1900) zajedno sa ć djelo pripremio za Slam-
pu. 2) (Uzgred valja napomenuti da je bibliografski opis ć nepotpun). đ
tim ta prelpostavka nije đ
l) Muhsin ć Književno stv3tanje pisaca u nosnll ll etccgovlni u doba austrougar-
ske vladavine. Knjiga prva. disertacija) str. 113- 114.
2) ć Osman A. Pregled JI3mpanih djela nu srpskohrvatskom je1.i k'u Muslimana Bosne [ Il eree
j!ovin,' od 1878- 1948. godine. S\'pat31 iz Glasnika VIS ID 1955/ 57., SI r. 32.
231
I
232
o
lij epom i l'umom ponašanju,
:20 turskom.
nInhametl anskn mlade! o Bosni i OerccgoYiui lH'iredio i
poslovi cama narodnim i arapskim
okitio
školski odbor ž sarajev!Olcoga
3 odobrio
Reis-el-ulema. za. Bosnu i Hercegovinu.
U Sa .. r.l,:j e vu. 1300 ( 188 3 )
mearif sandu ka okr nžjR l!arajevskogR.
II . kar ...
ć je roden 19. septembra 1839. u Vitini kod Ljubuškog.Skolu je
č u Mostaru - gdje je č turski, arapski i persijski- i Ljubuškom. Putovao je II
ilaliju, Austriju, Krf, Aleksandriju, Misir i Tursku . Ova ć mu putovanja mnogo ć
da proširi svoje znanje i kulturu i unekoliko ć uticati na neka njegova č opred.
jeljenja. Zauzimao je ugJedne položaje II vojsci i grad anstvu i dobio odlikovanja.
Posljednja funkcija Mehmed- bega ć bila je: č grada Sarajeva koju je
zbog bolesti morao napuStili 1898. godine. Umro je u Sarajevu 29. jula 1902. godi ne.
Ljubušak se bavio književnim radom koji se, uglavnom, sastoji u prikupljanju
narodnih umotvorina. Na tu vrstu njegove djelatnosti OSvrnuo se prije više od dece-
nija (1911) Vladimir ć u monografiji MEHMED BEG KAPETANOVI C. književna
slika. Sarajevo, 1911.
Detaljnom analizom i metodom đ ć je us tanovio da je Kape-
ć u svoju zbirku NARODNO BLAGO unio ć broj poslovica koje su ć bile ob-
javljene u zbi rci Vuka ž ć Dalje konstatuje da je neke unosio dvaput. Jedan broj
poslovica preveo je sa arapskog i turskog jezika, a ima i takvih koje je preradio. Zbog to-
ga je ć u ocjeni književnog rada Ljubušaka bio vrlo oštar i vrlo škrt u pohvalama.
Ali treba naglasi ti da je opšti sud Vladimira ć o Mehmed- begu kao č bio
pozit ivan. Po njemu "on je prvi Musliman u Bosni i Hercegovini , prema tom prvi Musli-
man uopšte, koji stalno piše na našem narodnom jeziku, koji ulazi u narodnu, iako na-
cionalnu, č bosansku knji ževnost . On je, dalje. prvi Musliman, koji nastavlja Vukovu
tradiciju rada, koji se oduševljava narodnim blagom i koji . po nj egovom posrednom uzo-
ru, č svoj rad te vrste. On je, najzad, jedan od onih č tipova bosanskih Musli·
mana, koji su samo Bošnjaci i Muslimani, koji ć samo bosanski i koji su smatrali
za težak grijeh biti onim što su: ili Srbi ili Hrvati". 3)
č je naravno na nacionalnu opredjeljenost Muslimana gledao iz perspek.
tive i ugla prije više od šezdeset godina. Svakako da je doživio priznavanj e muslimanske
nacionalnosti , koju su Muslimani u našom novom društvenom poretku normalno i op-
ravdano dobili, i on bi promijenio svoj e prevazideno i svakako zastarjelo uvjerenje o
nacionalnosti Muslimana.
Najnoviji i opširan osvrt na knji ževni rad kao i na njegovu č
i rad uopšte nalazimo u doktors ' oj disertaciji Muhsina ć koju smo ć citirali.
ć sud o književnoj djelatnosti ć razlikuje se od onoga koji je dao
ć Njegovo književno stvaralaštvo, ukratko č predstavlja književnu i kul-
tvrnu vrijednost kojemu kao takvom pripada odredeno i ugledno mjesto u bosansko·
č književnost i i kulturi. Dalje iz izlaganja profesora ć vidi se da je .
ć č dos tojna pažnje i priznanja. Posebno njegovi principi o vjerskoj
tolerancij i i dobrim đ odnosima u Bosni spadaju u kategoriju č
trajnih vrijednosti. Ljubušak je ne Samo ovim i č pogledima nego i književnim
stvaralaš tvom č publikacijom Risalei - ahlak) uticao na književnu aktivnost. knji-
ževnu i č orijentaciju jednog broja Muslimana u Bosni.
Drugo izdanje Risalei- ahlaka nije se pojavilo. Bosanska ham pa, izgleda nije
reagovala na njegovu pojavu 1883. godine. Razlog, vjerovatno, treba tražiti u tome što
nije č uloga ovog udžbenika u problematici vaspitanja djece. Svakako d,a je OSv rt
3) V. CorovU:. Mehmed beg ć Str. 1.
233
štampe zasluživao ako ni po č drugom a ono po tome ŠIO je ovo prvi udžbenik ove
vrste štampan na narodnom jeziku.
Prilikom ocjenjivanja njegove vrijednosti treba imati u viti u vrijeme u kojem se
pojavio. Jer od tada do danas naša pedagoškOl misao. pedagoškOl praksa i stvarnost. sistem
nasta,·e. obrazovanja i vaspitanja toliko Su napredovali da sc priblii.avaju evropskom ni·
vou. I svakako. kada bi sc polazilo sa današnjeg stanoviUa. Ri saeli- ahlak bi se nalao
pod tdkim udarcima kritike. Medutim prije devedeset godina - kada je naše školstvo.
mOže se ć bilo još u povoju - predstavljao je dragocjen kodeks pedagoško-etiCkih
pouka i preporuka o lijepom vaspitanju školske djece. Kao takav u sistemu vaspitanja on
je predstavljao ne samo koristan udžbenik nego i va1.an Cinilac u vaspitanju školske djeo
ce i djece uopšte. On je mogao poslutiti kao udžbenik La osnovne svih nacional·
nOSti u BOSIH illercegovini - ukoliko je takva nastava u njima bila zastupljena. Jer.
ć priredivaeu Mehmed- begu ć i njegovim pogledima prožetim
demokratshm duhom. u Rislei - ahlaku nije bilo ni jednog elementa koji bi vrijedao na·
cionalna ili vjerska ć pripadnika bilo koje nacionalnosti .
Prilikom osvrta na 0110 djelo profesor ć nije polazio sa pozicija škole i
školstva. Njegovu ulogu i č č je sa gledišta književnosti . A to je jedan dokat
o vrijednosI i ć Ri salei- ahlaka.
Poslije ć analize sadr1:aja Risalei ahlaka ć č " Iz preporuka
nauke i č zacrtani h i iznescnih u ovoj knjižici ć ć docnije č književni po·
kret sa tetnjom i agitacijom prosvjete. š ć ć i drugi osobito oko lista "Be.
har" i društva "Gajret'': Iz preporuka č i savršenstva". koji se je» jedan·
put č u č knjige ć ć proza llamdije ć
uvodne i završne pros\jetne i moralne teze ovog djela uklapaju se, medutim. u la·
nac idejnih nastojanja književnog stva ranja i kontinuiteta č Musli·
mana od djela na orijentalnim jezicima. preko alhamijado-literature do prvih
$tampe i publicistike" 4). kaže Muhsin ć
Iz ovoga jasno se vidi da je knjiga Risalei - ahlak pored č
i č uloge imala i ostvarila i drugu takoder važnu runkciju.
Risalei - ahlak nije nikakva teorijska rasprava. Naprotiv to je č prilago·
den potrebama o lijepom vaspIIanju djece. " Pouke u ovoj knjizi iznesene su razgovj et·
no i direktno. s nekim racionalnim duhom. koji sc slaže s duhom narodne poslovice.
Definicije vrlina i poruka su Š Ć i izražene s pozivanjem na tradicionalnu i
ljudsku etiku i u isto vrijeme č Sve ih povezuje opha koncepcija plemeni·
tosti i humanosti. te uljudnog i. rekJo bi se, gOIOvo aristokratskog ponašanja". S)
Izuzev u dva č na koja upozorava i Vladimir ć 6) (Kle tva /I l / i
Zavidnost I lJI) mote se ć da su ć obja$njenja postavljenih teza uglav·
nom pravilna. Na kraju svakog obradenog pojma navodi. kao potvrdu, narodne poslovi·
ce eiji su smisao i sadržina adekvatni onome što je č u datom tekstu. Neki autori
č ć da ponekad navedena poslovica više govori nego i sam tekst. To ide II
prilog Ljubušaku da je prilikom izbora poslovica imao i smisla i ukusa.
4) str. It5.
5) Ibidcm. SIr. liS.
6. V. ć sir. lu.
234
I
I
Prilikom njihova clllranja ć se da se držao neke odredene mjere.
Naime. on citira od jedne do Iri poslovice. a samo u jednom č č (kada govori
č /22-23/) ć kao daje znao da bi nagomilavanje ove vr'lle narodne
mudrosti negativno uticaJo na djecu i prema lome ne bi se mogao ć bolji efekat.
Osim toga razvodnjavao bi se sateli tekst o prethodnom problemu .
ć sc po djelu RisaJei- aJtlak ć naklonost prema narod-
Ilom slvaraJahvu za !to. kako su ć ranije konstatovaJi neki autori. lina zahvaliti svom
prijatciju Vuku č ć (1 81 1- 1882) koji je na njega uticao prilikom č bo·
ravka u Trebinju. O postignutom rezultatu u tom pravcu najbolje govorc dvijc
ko," zbirke: NARODNO BLAGO i ISTOCNO BLAGO.
Udubljivanjem u tekst knjige Risalei-ahJak motc sc č da je autorova
težnja i želja u isto vrijeme da pouke i oporuke o lijepom pona!anju postanu sadrž:na
č svijesti i njihova navika u živOlU. Prema lome treba imati u vidu da to nije formal.
no izlaganje stavova sadržanih u granicama pojma "valja- ne valja", odnosno "treba -
ne treba".
ć svojim izlaganjcm i naravno navodenjem narodnih poslovica ubje-
ć i vaspitno djeluj e na djecu. Njegov krajnji cilj je da kod njih razvije smisao i lju-
bavprem3 lijepom sjedne. a odvratnost i mržnju prema onome ho ne valja. s druge Stra-
ne. U tome sc ogleda jasan izraz njcgovog pedagoškog takta.
Risa1ei - ahlak sadrti 34 ukratko obradena pojma odnosno teze č je naslov
na i turskom jeziku, ali štampan č pismom (Pobotnost . Znanje.
Stovanje, Lat, 1Iaberono!enje. č KJevela, Nanošenje štete, Oholost . Zavidnost ,
Skitnja. Lukavost , i nepristojne šale, Psovka i rutan govor. Krada . Sla-
bost na č ponižavanje drugoga, Pizma i laj na mržnja. Vijcmost, !ludi na č č
tovanje. Stednja, Valjano drugovanje. Hitnja ijoguniuk. ć Darežljivost. Tvrdost.
ć i milosrde, euvanje zdravlja. Prijatcijska patnja. PristOjnost i č Ljubav
bližnjega. Pohenje i č Njegovanje prijateljstva) .
Nijedan naslov. po našem mišljenju, nije suvišan. Možda bi se moglo postaviti
primjedba da ncke teze nijesu zastupljene a koje u nare vrijeme okupiraju pažnju peda.
goga i imaju ulogu u problematici vaspitanja djece. No ukoliko su ti problemi i postojali
u to davno vrijeme njih je ć izos tavio iz č č i razloga.
Na kraju knjige on o tome kaže: "Mnogo bi se još dalo napisati dobrih savjeta o ć
rednosti i ali bi lo onda bilo djeci teško č i upamtiti". 7)
Nema sumnj e da je ovo još jedan dokaz koji govori O taktu i
pedagoškom kvalitetu Mehmed bega ć Jer i u najsavremenijoj pedagoškoj
štampi u svij e tu stalno se ukazuje na negativne posljedice koje č jz č
ć č
ć broj teza ć II knjizi o kojoj je č i danas su aktuelne i spada-
ju u prvi plan vaspitanja č i djece uopšte. ž su neke od njih ć aktuelnije
nego li u vrijeme kada je ć pripremao za Uampu Risalei ahlak. Svi sc savjeti.
pouke i pojmovi medusobna povezuju. ć i sve je usmjereno ujednom pravcu:
izgraditi ć č Putem vaspitanja i obrazovanja stvoriti od djeteta humanog,
ć moralno i č snažnog, plemenitog, istinitog, kulturnog i dru·
gim vrlinama odabranog č Dakle sve u svemu - biti č Naravno toje onaj
7) Risa1ei-ahlak. str. J l
235
I
I
,
,
ideal č kakvog je zahtijevalo ondašnje vrijeme i kakvog je u vidu imalo ond3Šnje
druStvo č ć tu porodicu i Skolu. I zato knjiga Risalei- ah1ak ima trajnu peda-
goSku vrijednost i svojom sadržinom i namjenom ulazi u sastav pcdagoSkog i kulturnog
đ Bosne i I-Iercegovine.
U knjizi su, kao ho je č ukratko đ 34 teze. Prva govori o pobož-
nosti , posljednja o pokornosti caru. U ona vremena smatralo se da su ovo primame č
xjekove dužnosti. Sve druge, u neku ruku , podredene su njima. Ipak u Risalei- ahlaku ,
nije mnogo prostora ustupljeno Bogu i caru. I jedno i drugo postavljeni su u ć
okvirima s obzirom na relativno daleku proSIost kada su , u odnosu na danaSnje vrijeme,
postavljane druge moralne norme i tivOIni ciljevi , odnosno ideali .
Iz teksta se može č da č u odnosu na Boga nije pasivizirano ć
koje sc slijepo pokorava Njegovoj volji i od Njega č sva rjeSenja. Naprotiv. č
je Stvaralac i - da sc č izrazimo - č svoje ć Jest, da je Bog sve stvori o.
kako SC u knjizi govori , zbog č Mu č treba daje zahvalan i da Mu se moli (7) ali
ljudi su "po pameti č svjesno- LJ .) i po zakonu uvijek dužni dobro č (7).
Neposredno poslije pojma "Pobožnost" postavljena je tema · 'znanje". đ
tim autor joS u predgovoru svoga djela na prvom mjestu č zoal* koje jedino č
može posjedovati. Upravo znanje je - kako rezonuje ć jedan od onih kva-
liteta po kojima sc č od životinje. Najbolje za ilustraciju ovog navesti.
njegove č "Ali č se od životinje odvaja znanjem, pameti , mislima i govorom
č Um ljudski usavrlava se samo č nepoznatih stvari od č ljudi i iz knji-
ga. a č č se uzvisuje sanlO oplemenjivanjem ć tvrdi Ljubu!ak (3).
lako jc po redosljedu pojmova objaSnjenih u Risalei- ah1aku prvo mjesto pri-
palo pobofnosti ipak autor prioritet daje znanju. On smjelo tvrdi : "Covjeku je od svega
najpotrebnije znanje" (7). Dakle, znanje prije svega i iznad svega.
Zadržati č znanje samo za seb6, za č prosperitet č bi pretvoriti
ga u mrtav kapital. Da ne bi do toga došlo autor je naglasio, gotovo definisao, njegovu
suštinu, smisao i funkciju savjetom "pribav!jaj znanje s namjerom. da i č ono
!to je dobro, te da i drugoga č (8).
To drugim č č da znanje treba staviti u službu č i d-obru i
obavezno ga prenositi na druge.
Poštovanje č č č je nekoliko puta u knjizi Risalei -
ahlak (8,9. , 17., 18,. 19., 20., 28,. 29). Savjet djeci da pohuju roditelje, č i
majstora - kao prve dobrotvore i hraniteije - istaknuto je na prvom mjestu (8) . Poseb-
no č pažnju visoko poštovanje i č koji se pridaje č ć o ulozi
roditelja i Č autor č "Još je č pravo starije od č i materi na,
jer te Č k savrlenstvu privodi" (9).
Ovako visoka ocjena č Č i njegova pedago!kog rada rijetko se može
č ili sresti u literaturi - č i pedagoškoj. ć č dobrotvorom koji č
nika "k savrienstvu privodi" autor je time, vjerojatno, htio ć da č gleda u č
lju odnosno u nastavniku· svoga iskrenog druga i prijatcija. I obratno, da č -
nastavnik u svakom č vidj č Autor kao da je bio svjestan pedago!kog
momenta : da se kvalitetan uspjeh ne može č ako na rclaciji č
postoje, makar i male. neravnine,
I savremena pedagoška praksa u ovome nije mnogo dalje po!la.
236
I
[
[
I
Isticanjem imena majstor uz ime č istodobno je izraz uvažavanja samoga
majstora, priznavanje č uloge koju on vrši kada č č u zanatskoj
vjdtini i izraz poStovanja prema zanatu uopSte .
Nema sumnje da ovakvo vaspitanje č u mnogome pomaže da se zanatska
djelatnost vrednuj e iSlim mjerilima kao i, recimo, intelektualna.
U knjizi ima takvih suptilnih elemenata iz oblasti lijepog ponašanja koje bi i
naj savremeniji bon - Ion prihvatio. Radi primj era ć samo neke dijelove teksta.
" Kada se ljudi jedan s drugim đ i razgovaraj u, neka budu umiljati i pri·
jazni, a neka se č ružna ponašanja i takvih č koje bi mogle drugoga uvrijediti.
Doista nije lijepo, kada je tko đ lica a č izgovara kao da po glavi udara. jer
10 č samo onaj, koji sam sebe suvde č
Ugodno je, kada č č ne govori suviše brzo jednu za drugom, tc onda
ne dulji govor kako ć dosaditi , \'et treba prijaznim licem, bez ljutine i zabune
jednu za drugom onako iskazati , kako ć sluhlac najbolje ć razumjeti: ali ne treba
opet udarati u velik i nepristojan smijeh, te ponašanjem svoj im isticati namjeru, da i
drugog zasmiješ" (27-28).
I još da navedemo samo jedan savjet ć djetetu kada se nalazi u posjeli.
"Ako te štogod upita (onaj kod koga je u posjeti - JJ.), odgovaraj ulj udno i pametno,
nogu ne pružaj, po nosu ne kopaj , ne igraj se ustima i rukama" (28).
ć ove pouke o č (njima č ima č broj u knjizi)
sa današnjeg stanovišta može se č da nHi su niti prevazidene.
U peri odu kada je ć pripremao i objavio Risalei-ahlak naše narode,
pogotovo na č Bosne - vjekovima su tukle razne ć U takvim okolnostima
ć medicina j nauka nalazile su se u nezavidnoj Situaciji. U takvoj
kulturnoj zaostalosti neminovno je č prisustvo sujevjerja kao i onih poslj e·
dica koje iz njega proizlaze. Covjek, na primjer, u borbi za č zdravlja umjesto
da se koristi pravim lijekovima pribjegavao je suj evjerju i raznim vjerovanjima i sredstvi·
ma koja nemaju nikakve veze sa medicinom niti pak č vrijednosti . Naprotiv
takvi m č ugrožavano je č zdravlje.
U takvim uslovima ć đ temu "tuvanje zdravlja" (25- 27) ,
koju, kako i Sam kaže,zbog č prostora u Risa1ei- ahlaku nije, bio u ć
ti opširnije obraditi . Ali vatno je to da on kao jedino sredstvo za č zdravlja i suzo
bijanja bolesti priznaje lijek (proizvod č lj udi- ljekara), a sve drugo č
odbacuje. ,"Mnogo je stvari , kaže Ljubušak, s koj ih se u č bolcst đ aJi zato je
Ijekarsko znanje pronašlo one lijekove, kojima č bolest može suzbijati , ili sam, ili
po drugom" (26).
Ne može se ć č da je trezveno gledanje Mehmed bega Kapelano-
ć na č č zdravlja - njegovo dj elo Risalei- ah1ak povoljno uticalo
na zdravstveno ć u Bosni.
Na djecu se apeluje da govore istinu. Tetina lati koja ć djeluje
na onoga kome je ć i onoga ko je "fabrikuje" pravilno je ocijenjena. "La!je veo·
ma ružan i svake pokude dostojan grijeh, koga se treba č kako nam to i vje ra i um
zapovijedaju, jer se je zbog lati mnoga ć ć dogodila i se uvijek dogada" (9).
Ovomc Mehmed bega ć želimo dodati naš kratak komen-
tar. Naime, skloni smo povj erovati da lažovi više zla nanose pojedincu i druStvu od lo·
237
pOva. Jer sila zakona ne proteže se na njih onom snagom i š ć kao UA je to slu-
č protiv lopova. Lopov ne može doživotno krasti a da ne bude ć Na kraju sud
ga osudi i društvo od njega odahne, dok lažov u ć č mirno živi, ć
bolove drugima a katkad i društvu.
U Risa1ei- ahlaku prokomentarisane Su - i naravno đ neke negativne
pojave koje su tada bile manje izraz.ite nego u naše vrijeme. ć na primjer,
š č (12) i psovku (16). Medutim danas Su oba problema akutna i kao takvi u
najmanju ruku zabrinjavaju. a pedagozi kojima je to duž.nost. pa u neku ruku to zadire
i u problematiku sociologa. ne bave se njima dovoljno.
U svakom č č prelazi okvire č nestašluka. Svakodnevni
i č primjeri ubjedljivo govore o postojanju nagona za uništavanjem kako kod djece
tako, na talost. i kod jednog bruja ot.Iraslih. č istovremeno negativno č
na vaspitanje djece i proulfokuje velike materijalne štete zajednici pa i s te strane oba·
vezuje nas da se angažujemo na suzbijanju ove negativne pojave. U suzbijanju ove štet·
ne pojave ć je ć uspjeh: upornim vaspitanjem dj ece u porodici i školi ,
nim zalaganjem š č organizacija usmjerenim na budenje svijesti i odgo·
vornosti pred društvom starijih štetoCinaca. Na kraju i primjena nadoknade č
štete ne dolazi II sukob sa duhom demokratskih č
Problem psovke. kao uostalom i problem š č č š ć se postavlja u
dnevnoj nego pedagoškoj štampi, umjesto da bude obratno. ć da se sticajem
okolnosti i č upotrebom organski povezala sa našim svakodnevnim č (na
Što reagiraju č maternjeg jezika u našim republikama) stekla je u neku ruku i
"pravo đ Nalazimo je u novije vrijeme Cak i u literarnim spisima nekih naših
uglednih knjilevnih radnika.
Neki koriste kao najpodesnije sredstvo da njom izraze drugarsko Iprijatdj·
sko ć kao, na primjer . prilikom susreta, pozdrava. Cestitanja i tome č U to·
mc smo. možda, originalni. Dobar broj djece svih uzrasta viSe ne ć psovku kao
nešto ružno. nešto što unižava č dostojanstvo. U tome, na zalost , nije mnogo
odmakao ni jedan broj osoba u zrelim godinama.
Ovim kratkim osvrtom na štetoCinstvo, posebno na psovku. htjeli smo skrenu-
li pažnju na vrijednost knji žice Risalei-ahlak koja je davno - prije devedeset godina
intenzivno upozoravala i na ove negativne pojave, pozitivno ć na vaspitanje ne·
koliko generacija.
Iz sad ržaja knjige Risalei- aWak vidi sc da na Covjeka treba glcdati kao na
ljudsko ć sa dobrim i lošim osobinama. Ali nigdje nema rijeCi o tome da č
treba mr-liti , iako on svojim ponaSanjem odstupa od č normi i pedagoških stavova
koje knjiga postavlja i č je glavni cilj da svaki đ poslane kompletan č
Krakko č Covjek č je brat.
S obzirom da su stavovi Risalei - ahlaka uglavnom usmjereni u ovom pravcu i
da vaspllanJc, kOJe ova knjiga č usmjerava u iStom cilju, Smatramo daje to
jstovremeno i jcdan od njenih ć dometa.
Pojam "igra" č nije posebno postavljen n'j đ Medutim u tekstu
nailaz.imo na dva mjesta (4., 14) iz kojih se može naslutiti da je poimanje č igre
u to vrijeme potpuno suprotno dan.u;njem. Naime, č igra je ocijenjena kao uzalud·
no ć vremena. Kratko reCeno: igra je porok.
238
I
J
U svijesti ljudi , č nije bilo sazrelo ubjed?nje daje igra nužna i životna Po!-
reba svakog djeteta. I s obzirom da igra vrii jednu od valnih funkcija u đ č
je č nelamjenljiva je kategorija č razonode.
Patriotsko vaspitanje nigdje nije dotaknuto u Risalei - ahlaku. Nije č da
je đ č knjige taj propust č iz č i č razloga. Naime, Bosna
se nalazila pod austro- ugarskom upravom. ć je. istina, isticao "bO!njaštvo"
kao neku varijanlU nacionalnoSti. aJi , istovremeno. nije krio ni svoje naklonosti prema
Austriji. Ukoliko bi š č postavio kao problem i potrebu vaspitanja
djece neminovno bi morao ć u sukob sa interesima i politikom Austrije. S druge
Strane, ako bi patriotsko vaspitanje usmjerio u pravcu razvijanJa rodoljublja prema
AUStriji kao jedinoj otadžbini ć ideal u pogledu "boSnjaštva" ne bi imao
ui smisla ni logike.
Po ndem mgljenju možda bi ovo bio jedan od opravdanih razloga zbog kojih
je Mehmed beg ć izosi avio temu o patriotskom vaspitanju.
Ništa nije č o kockanju, alkoholizmu. uništavanju spomenika. ubistvu.
č životinja i uniš tavanju prirode. Po tome dalo bi sc pretpostaviti da ove nega-
tivnosti nijesu bile izrazite i da č kriminal nije bio razvijen. N3 ovu misao
navodi nas i to Sto je autor obr3dio tezu "Kr3da" (16- 17) ž ć najstT02u kaznu
za ovaj prestup. Postoji vjerovalJlota da ć ne bi zaobiSao i ove negativne po-
jave ukoliko bi se pojavljivale u širem obimu.
U Risalei-ahlaku djeca su posmatrana više izolovano od porodice i druitva.
Gotovo sve pouke i preporuke ć su samo njima iako je njihovo vaspit3nje nepo-
sredno povezano i zavisno od porodice. i druStva i. naravno. od škole. Djeca bez ajih
nijesu u stanju savl3dali mnohvo prepreka koje im stoje na pUlU pravilnog vaspitanja
Naša namjera nije da ovo pitanje dalje ali smo da bi
knjiga Risalei - ahlak bila sadri.ajnija da se autor u jednom ć osvrtu obratio poro-
dici - prvenst\'eno roditeljim3 - i društvu. ć ih na dužnosti prema djeci.
Netreba gubiti iz vida da su djeca dio društva i porodice). Smatramo d3 lakavosvrt ne
bi mogao ć ni č ni majstora.
Realnija ocjena o ć kao autoru i njegov9"l djelu mogla bi se doni-
jeti na osnovu uporcdivanja Risacli - a11Iaka s izvorima kojima sc on služio. Na taj na-
č moglo bi sc ustanovili koliko je ć rad originalan i ocijeniti njegova
mjerila kojima sc slu2io prilikom izbon problema odnosno teza koje đ u svojoj
knjizi.
Ali. trcb3 naglasiti , naš zad3tak nije da se ovom prilikom upuSt3mo u lU ope-
raciju ma da je ona potrebna. Ne ć na pisanje studije o Ris3lei- ahlaku
je cilj bio da prilikom jubileja - 90. godišnjice štampanja ove knjige - rad po-
pularne sadržine.
Knj i2ica Ris3lei - ahlak bil3 je koristan udžbenik i važan je pedagoški dokume-
nat iz oblasti Skolstva relativno davne proSIosti. Vriila je plemenitu misiju i funkci-
ju: vaspitanje djece i odraslih. Zasluživala je, kao takva. da se nade u svakoj bosanskoj
ć
Mehmed beg ć LjubuS3k ne samo da je "prvi raskinuo s tradicijom
objavljivanja svojih stvari arapskim slovima I č da upotrebljava latinicu i ć
bio "jedini" medu Muslimanima koji je "odmah č da propagira rad, J.i.ret3nje i bio
239
sam relativno agilan č i primjerom i č ukazivao im put, kojim treba da idu ..
8
)
nego se uvrstio u red autora udžbenika i u neku ruku u red bosanskih pedago-
ga. Zbog toga ne može ni njega ni njegovo djelo POUKA O LIJEPOM 1 RU2.NOM po.
NASANJU ć istorija Bosne i Hercegovine.
SUMMARY
FIRST BOOK IN BOSNI A AND UERZEGOVINA
PRINTED IN LATIN CHARACTERS
Mehmed-bey ć š writer, collector of national treasure,
publie and political worker wrote the pamhlet Risalei ahlak or Moral about good and
bed manners. The book is printed in 1300 by Hidžra (1883). It is the first book writen
and printed in latin characters by the Moslems in Bosnia and Herzegovina. T.he author
is not noted on the book, but it is well - known that it was ć The author of
.this article Jovan ć taward accessible Literature identifies the writer and gave
the review of the contents of the book.
8) V. Corovi.! , Mehmed befl KapetanovIC, iiir· 37.
240
Đ KEMURA
I'ISMENA ZAOSTAVSTINA KNJ1ZEVNI KA HUSEJNA DUBRAVICA- DOGE
U GAZI HUS REV BEGOVOJ BIBLIOTECI
Fondovi Gazi Husrevbegove biblioteke nedavno su, opet , ć jed-
nim ć i vrijednim poklonom - književnom našeg poznatog
književnika Huseina ć Đ č književno stvaralaš tvo zauzima ć
mjesto u razdoblju .do č drugog svjetskog rata. Obrada i eventuaJno objavljiva-
nje njegovih sabranih djela tek predstoji. Poklon su izvršili njegovi nasljednici, sinovi
Smail , Zija i Nijaz.
Husein Đ raden je IV 1880. godine u siromašnoj mostarskoj porodici.
Kako sam navodi , njegovo prezime Đ nije bilo pravo preitme nego nadimak, koji se
u arlO uijemc u Hercegoyini prišivao mnogima. Pravo prezime njegovih predaka bilo je
Š č ć Đ pod kojim je bio zaveden i u č knjigama promijenio je
1933. u ć Zašto nije tražio staro š č ć poznato. Tako su sva·
njegova djela od 1933. godine potpisivana prvo sa prezunenom ć Đ a za·
tim samo sa ć Cesto se služio pseudonimom Podhumski , jer je maha1a u-kojoj
je đ bila pod brdom Humom.
Osnovnu školu i tri razreda Velike gimnazije zavriio je u Mostaru, a onda
ga roditelji pošalju u Sarajevo na č školu. Ispit zrelosti na ć školi
poloZio je 1904. i iste godine službuje u Bugojnu , zatim II Konjicu (1905) gdje dobiva
stipendij u za st udij e u č Iza završenih studij a u ć na č akademiji , vra·
ć sc na dužnost II Konjic ( 1911). U Tuzli službuje 1912. i iSle god ine odlazi na Trgo·
č školu u Mos tar , a zatim u č (1915) , pa Derventu (1916- 1924), kada je
zbog svog č uvje renja reduciran. 1920. godine đ je za profesora.
Reaktivi mn je ponovo 1925 . kao profesor Muške č škole u Derventi. a 1926.
premješten je za direktora Ženske muslimanske gradanske škole i produžnog ć
(preparandije). Kao deklariranog opozicionara šes toj anuarski režim prebacuje ga 1929.
u Bl ace, malo mjesto kod l'!iša. Tek 1932. uspijeva se dokopati ·Loznice . da je bliže
Bosni. a nakon nekoliko intervencija premješten je 1935. u Tuzlu. 194 J. godine postaje
direktor đ škole u Tuzli, a 1942. premjeUenje u Zagreb na Državnu II đ
sku školu i iste godine penzionisan. Umro je 11.1X 1961. u 81. godini života u č
gdje je i sahranjen.
16 - Anali
241
Vrlo rano č se baviti literarnim radom; prva crtica objavljena mu je
ć 1900. godine . ć kao dak, a kasnije č s velikom š ć radi na prikup-
ljanju narodnih bilježi narodna predanja i tome č Kako je č pre-
mjdtan sa službom, upoznao jc mnoge krajeve i ljude, njihove č i tradiciju , što
ć ć do izražaja u njegovu stvaral aštvu. Još kao student prikupio je znalnu đ o
Ali- paši ć i napisao p njemu opširan rad koji nije objavljen. Pisao je
mnogo i bio suradnik u gotovo svim mm;limanskim, č listovima đ dva
rata. Dostl.! je objavio radova u " Seham", "Biseru",' ovom Beharu", kalendarima
"Narodna uzdanica", "Gaj ret", "Napredak" i dr.
1927 . godine aktivno č u ponovnom pokretanju "Novog Sehara"
zajedno s ć š ć Hamdijom ć i drugim musliman-
skim javnim radnicima. te postaje i njegov prvi urednik. đ je 1, 11 i III godište do
18. broja {do 15.11930).
U bogatom književnom opusu č ć i najuspješnije su mu kratke crtice
i pripovijetke, koje odišu č duhom. Taj duh se č kroz sva njego -
va djela.Osim toga napisao je veli k broj aktovki i igrokaza,koji su đ s uspjehom na
pozornicama Bosne i Hercegovine. Ogledao se i kao romanopisac. Njegov roman - ć
mladog ć koji je izlazio u "Novom Beharu", imao je velikog uspjeha kod č
laca, a od kritike je ocij enj en kao najbolji roman iz života bosanskih Muslimana. Preve-
den je i na č jezik.
Za lirsko pjesništvo nije imao afiniteta. U njegovoj ostavšti ni irna dokaz i
tih pokušaja (pjesma " Kroz talase") . Više ga je zanimala narodna pjesma. odnosno his -
torijska podloga njezina nastanka. Objavio je his torijat nekoliko naših poznatih narod-
nih pjesama.
Osim literarnih ostvarenja ć se, istina s manje uspjeha, bavio i pisa·
njem č knjiga. u koje ubrajamo :
l. Kratak pregled perzijske književnosti , objavljeno u "Biseru" 1912., a
19 14. kao posebna knjiga u izdanj u Muslimanske biblioteke u Mostaru (izvanredno iz-
danje. br. 5).
2. Pregled naše narodne i ć povij esti srednjeg yijeka, 1927. đ u vidu
tabela).
3. Stari vij ek - prijevod s č od Pinowa.
Književnu Qstav!tinu ć pohranjenu u Gazi Husrevbegovoj bibliote-
ci, podijelili smo prema tematici koju obraduje na:
242
I č novele. crtice ,
II Roman ,
lli Dramska djela,
IV Historijska djela i prikupljena đ i
V Razne pribilješke i drugi materijal
I) PRICE. NOVELE, CRTICE
NEOBJAVLJENE
I. Ahmed Lovac, Alijagin sin - 8 str.
2. U medenom mjesecu - 5 str.
16'
3. č ToSina č lijepoj Francuskinji - 5 str.
4. Hadžiluk Muje Jade - 14 str.
--S. Tombola - 7 str.
6. DoSao gost - 7 str.
7. Jedva smo Mujagu oženili - 17 str.
8. Moj nesretni pijevac - 3 Str.
9. telal Hasan Bubalo - 3 str.
lo. Hitnja se ć - 2 str.
II . Kako sam lani promijenio stan - 6 str.
12 . Gdje je cipela - 6 str.
13. Sinova tajna - 9 str.
14. 2ivotopis Omera Betera - 38 str.
15. Neizvršena pogodba - l str.
16. Ružan san udovice Habibe - 4 str.
17. Nasrudin hodža kao narodni poslanik - 4 str.
18. Zeiov - 9 SIr.
19. Mula 1·lasan - 9 str.
20. Prvi put u lovu - 3 str.
21. od Mostara do Doboja pjeŠice sa Konjem - 10 Str.
22 . Brkovi starog Hasice - 5 Str.
23. Stari Manc ljuto žali svog č - 3 str.
24. Na bajram - 4 str.
25. č i pasja politika - 3 Str.
26. Plemenito Srce - 6 Str.
27. Na č - 3 str.
28. č o carevu zetu - 9 Str.
OBJAVUENE
l . Golijat gw.sak g. Marka ć ("Gajret")
2. Ciganski sa1avat ("Novi Behar", XVI I 1944. br. 8. str. 130)
3. ZaUo jc Alaga onoliko ga1amio u svojoj ć ("Napredak". XXXI 1940}s.
154- 158)
4. 2ivolopisjednog đ ("Biser", 1/ 1912- 13, 5, 83 - 85.6. 110- 111 ,7.
113- 137,8. 160- 162,9, 183 - 185; prevedeno i objavljeno na č š je·
zi ku
5. Kako je Mujaga uhvatio Lucina zeca ("Biser")
6. Promjene ("Napredak". XV1 / 1927. str. 164- 167)
7. Fazan ("Narodna Uzdanica" , IXI 1941. str. 156- 158)
8. Kvrga na č ("Napredak", XVIII I 1929. str. 181- 184)
9. ZaStoje u svrake tanak rep? ("Novi Behar" , lII / l 929- 30, 16. strana br.
251 - 252)
10. Kada tena č dopust ("Hrvatski list", 1933)
'11. Dva mutavca, ("Novi Behar", II 1927, br. 4, str . 4- S)
12. Kada su se Nezir-hodži smrz1i zubi ("Novi Behar", XV 11942-43., br. l ,
su .4)
243
244
11 ) ROMAN
NEOBJA VU ENI
I . Svatovska groblje na Marinama
2. Leid . Liebe und Gluckjungen ć - prijevod na č
OBJAVLJENI
l. ć mladog ć (" Novi Behar"' , VII / 1933-4, i VIII / 1934- 5).
2. Zlatna jabuka ("Novi Behar", X/ 1936- 7, br. 15- 16, s.2DO- 204,
17- 19,224- 228, 20- 22, 262- 268, 23- 24, 322- 327).
III) DRAMSKA DJ ELA
NEOBJAVLJENA
I . Mala Fata trati svoju majku - 9 st r.
2. Zlogovor - 3 st r.
3. Tužba zbog uspjele operacije - II St r.
4. Pametan č - 14. str.
5. Kadij a Urret i buha Gurbet - II str.
6. Rano procvali omladinei - 16 st r.
7. Teško je davati savjete za udaju - 8 str.
8. Teta lij a i kompanija - 17 str.
9. Tajna jedne ć - 25 str .
lO. Nasrudin hodžina propovijed o odnosima muža i žene - 6 st r.
II . Ljubavni darovi - 42 str.
12. Tri želje - 15 st r.
13. Izgubljene opklade - 4 str.
14. Mijat i Tdnjanin Al ija - 20 st r.
IS. Mijat - 114 Str.
16. Tri savje ta za tri duka ta - 20 st r.
OBJAVLJENA
I. č tikva (" ovi Behar" > XIV / 1941 -42. br. tl , stl. br .17R_ 180)
2. Majka č a otac se smij e ("Novi Behar'"" XIII /l939-40, broj 13- 18"
Str . 11 9- 206)
3. Jutarnji razgovor ("Novi Behar", 11 / 1928- 29, br . 24, str . 376- 377. Novi
Behar, lXI 1936, bLl - 3, s. 13-16,4 ,42-45 ; Glasnik VIS- a, 1973., broj
9- 10, str. 436-440).
IV) tlISTORIJSKA DJELA l PRIKUPLJENA GRADA
NEOBJAVUENA
l. Ali paša ć vezir od Hercegovine - 136 str.
2. Prikupljena đ iz povijesti Srbije - 19 str.
3. ć Halilaga - l str.
4. Radni i neradni dani - 2 st r.
5. Polotaj ruku - I str.
6. Iz povijesti č - 8 Str.
7. Esma ć - 6 str.
OIUAVLJ I· NA
I. NaSa lijepa i bogata Tuzla u slici i pjesmi ("Hrvatski narod", 1944, nako
nadno objavljena II "Glasniku" VIS- a. XXXVI / 1973, br. 5- 6. strana
226- 23 1).
2. Porodica ć u narodnim pjesmama. (Naknadno objavljeno u lislU
"Glasnik" VIS- a, XXXVI /l973 , br. 7 - 8, s. 355- 8)
3. Povijest jedne sevdalinke. (,'Narodna Uzdanica". X/ 1942, sir. 97 - 101).
V) RAZNE "RIBILJESKE J DRUGI MATERIJAL
U ovoj grupi sadržano je bilo u rukopisu bilo otkucano na maSini oko 150
li stova, najviše istrgnutih iz na lesa, izresci objavljenih radova , biograrski podaci i sl.
Da bi upotpunili sliku cjelokupnog književnog StvaralaStva H. ć -
Đ ovdje ć pokuSati prema dostupnim nam č i kalendarima u kojima je
đ donijeti popis č crtica, drama i pripovijetki koje je objavio. Dolazi II ob
ZiT prije svega "Behar", " Biser", "Novi Behar". "Gajre!" , "Narodna Uzdanica" i "Napre
dak". Evo te ć bibliografije:
-

l. Jedna uspomena, X/ 1909- IO. Sir. 52- 57.69- 71
2. đ XI/l9 1 O- I I, str. 45-46
3. Pokradeno grožde. X/ 1909- IO
4. Dvije struje (" TvrdiSi" i " Mehkiši") , X/ 1909- 10
S'. Lisica i sirac, 111 /1902 , str. 47.
BISER
l. U đ svijetu, 1/ 1912- 13 , br. l " s. 7- 8, br.2 i 3. s. 22 - 23.
2. Kako je Mehaga uhvatio Lucina zeca. 11 / 1913- 143,43-44 ,4 ,62- 63. 5,
78- 79.6.93-95.
245
i
246
3. Doktor Lacman č bolesnike po najnovijoj metodi . 11 /19 13-14, br.2 ,
St r. 186- 188.
NOVI BEHAR
I. Ne varaj nikoga 1/ 1927.str. 13
2. Materinski dan, 1/ 1927 , str . II
3. Moderni junaci , 1/ 1927, br. 4, str. 10- 11
4. Mitar Džomba i njegov bilijar, 1/1927, br. 7,99- 10 1,8, 115-116
5. Na pragu Ilove godine , 1/ 1927, br. 8, 113- 11 4
6. Izbori i izborni teror , 1/ 1927. br. 9, 129- 130.
7. Slika iz č 1/ 1927 , br. 9. 131 - 132
8. i č 1/ 1927, br. 10, 155
9. Na korzu, 1/ 1927. br. I l, 163- 165
10. Za Svabina vremena, 1/ 1927 , br. 12 , 184- 185
ll . Skola Narodnog zdravlja, 1/ 1927, br. 12, 187
12. kult urna pitanja, 11 /1928. br. 17.257- 259
13. Džumbus na papaganom. lI / 1928, br. 22 , 363
14. Nova rerorma kalendara, 11 / 1928- 29 , br. 11,172.
15. Novi turski alrabet , 11 / 1928-29. br. 12.189
16. Komentar na narodnu pjesmu "Fazli broj 16,
245-6
n. Lijct preko Sjevernog Pola. U/l928-29, br . I- 2.20
18. Talijanska ekspedicija na Sjeverni Pol, 11 / 1928- 29, br . 4, 59,74.
19. Licitacija, 11 / 1928- 29, br. 12, 179- 181
20. Ljudska želja i Božja volja, 11 / 1928- 29 , br. I S. 230- 231
21. A]<I.p i !ab" 11 /1928-29. bL 21- 22,339
22. Berber Kara Mujo. 11 /1928-29, br. 19,297-299,20, 313- 3 1 S. 21- 22
330- 334,23,360- 363, 24,379- 382.
23. Jedna ljubav Firdus Kapetana, III / 1929- 30, br. 12. 186
24. Rad na prosvjet ivanju naroda, 111 / 1929- 30, br. 14- 15;1 19.
25. Smrt Mijata hajduka, 111 / 1929- 30. br. 19- 20,299- 300
26. Kraljevina Jugoslavij a, lii i 1929- 30, br. 12. 185
27. Sandžaki Se ri r, 111 /1929- 30, br. 16, 2S7
28. Mate Pušilula, 111 / 1929- 30, br. S.77
29. Zar opet? 111 /1929, 30, br. 17- 18, 267- 268
30. Za jedan dinar, IV / 1930- 31, br. 7, 103-1 04
31 . Ribar Hasan, IV 11930- 31 , br. 8, 117 - 11 8
32. Daira hodže Mdana, JV/ 1930-31, br. 18-19, 273- 276
33. Muj aga Bataj , stari bakal, IV 11930- 3 1, br. 10, 1 S3- 1 SS. II. 168- 171,
12,185- 187
34. Usred ljeta kroz č kri, VI 1'931 ,32. br. 7- 8, 121 - 123, 9,
139- 140,10.155- 156
3S. Moj č ć V/l931 - 32, br. 13-14, 197- 199
36, Trka pred magaretom, V/ 1931 - 32, br.2 1- 22 , 301 -304
37. 8ojadt ija, terzija i kadija, V / 1931 - 32, br. 2,28
J8. Sta ć s đ kad nisu u školi. VI I 1932- 33, br. 21,285- 286
39. Dva olkaza, VI/l932- 33, br. 14, 190
40. Kada sahat kuca-ha veli? VII 1932-33, br. 23,321
41. Pohlepa, VI/l932-33, br. 23, 323-324
42. Allah kjerim, VI I 1932- 33, br. 23.322
43. Najmanji trgovac, VIl/l933- 34, br. 1- 2.20
44. Mujo Ć - podrinski Matuzalem. VII I 1933-34, br. 5, 72-73
45. Prilozi za povijest Konjica i gornje Hercegovine, VIII/l934- 3S, broj II
- 12,176- 177, 13, 217- 220
46. Muslimani č naša društva i zakon o zaštiti autorskih prava,
VI II /l934- 35, br. 19, 315- 328
47. Liska mostarska. VIII/l934- 3S, br. 17- 18,305
48. J>omažimo islamsku Uampu, lXI 1935-36, br. 9-10, 118-120
49. Konferencija u Starom Mostu, IX/l935 - 36, br. 14- 16, 181- 188
50. Kad prijatelj ima prijatelja policajca, xl 19
1
6- 37, br.4- S ,50- 52
51. Prosvjedimo naše selo! , XI/l937-38, br. J 2, st r. 1- 3
52. Mješovit i brakovi. XI/l937- 38, br. 21 - 23. 34 1- 342
53. Kakoje mala Fata dobila školske knjige, XII / I938- 39, 7- 14. 125· 126
54. Kad sejtarija đ u naše selo, XII /l938- 39, br. 7- 14. 125 - 126
55. Cudan san, XIII I 1939-40, br. 1-6, str. 5-7
56. Dženabet ostaje dtenabet, XIII/l939-40, br. 11 - 12, 139- 140
57. Kad se dijele pozivi u vojsku. Xlii I 1939-40, br. 23 , 319- 320
58. ć slova, Xlii i 1939-40, br. 24, 335- 336 .
59. Gost i gostovanje, XVII 1944, br. 8, t 30
60. Seljak i njegov vo. XVI/1944, br. 5,80
GAJRET
l . Muke i nevolje starog č 1939, str. 317- 320
NARODNA UZDANICA
l. Ženidba starog Mehmeda, 111 /1935, str. 128- 134
2. Sulejman pejgamber i' mrav, IV/ t 936, str. 146
3. Bchrambegova medresa u Tuzli, IV/ 1936, str. 158- 159
4. Cesti tam .... Sal:aljevam! V/ 1937, str. 160- 166
S. l ivot i rad Hrvata muslimana u Zagrebu. XI/l943. str . 139- 14 1
NAPREDAK
1. Andrija Vlah i Mašin grah, XXI 1930, str. 222-225
2. Tradicija o Mijatu Harambaši, XXI/l931 , str. i6S- 169
3. U medenom mjesecu , XXIX/ I939, str. 197- 201
4. Hrvatski plakat na svježem grobu , XXXII /l942, str. 193- 196
247
Ovaj prikaz bibliografije djela H. ć Đ napisan je s ležnjom da
podsjetimo i upozorimo javnost na ovog zapostavljenog I zaboravljenog književnika. Du·
ć svojom ć č proze. koja odaje izrazitu sposobnost zapažanja
i č nerv i organizovano izlaganje sa diskretnim prisustvom humora u komen
tarisanju IjudskiJl slabosti i zbivanja, te izrazitu skJonost za t iv i spontan dijalog" 1 L ne-
sumnjivo zauzima č mjesto u redovima č književnika Mus·
limana.
SUMMARY
LITERARY I NHERITANCE OF THE WRITER II USEJI N DUBRA VIC- DOGO
IN GAZI HUSREV - BEY'S LIBRARY
On Ihe occasion of donation made by the sons of the Bosnian writer Husc -
jin ć Đ (1880- 196 1) to Gazi Husrev- bey's library the author considerS this
literary inheritance . In the same time he gives the biographical and bibliographical da-
tulllS about ć Đ
I) Muhsi n ć Behar - knjižcYnoistorijska monografija. ··Svjetlost". Sar3jCYo. 197 1 • SIr3na 404.
248
ISMAIL EREN
PRILOZI BlBLlOGRAFIJIOBJAVLJENIII RADOVA
O ORIJENTALNI M BIBLI OTEKAMA U JUGOSLAVIJI
lako sc poslije Drugog svjc Iskog rata ć sve ć pažnja is traživanju histori-
je orijentalnih biblioteka. koje su osnivane na terilOTiji danaSnjc Jugoslavije za vrijeme
turske uprave, ipak ovaj problem nije rij den ni do danas II cijelosti. Duga vladavina
Turaka na Balkanskom poluotoku i nedostajanje historijskih izvOra otežavaju. II velikoj
mjeri, sves Irana rasvjeiljavanje ove grane kulturne hislorije.
Do Drugog svjetskog rata istra:tivanaje historija samo va:tnijih biblioteka II Bos-
ni i Hercegovini. đ njima najvik radova ć jc GaLi I-Iusrcvbcgovoj
II Sarajevu I) kao i onima. koje su. tokom vremena postale njcn sastavni dio. 2J O bib·
Iiotekama koje su osnivane u drugim krajevima bilo je naše znanje nepotpuno. Jedino
Su postojali podaci za biblioteke Isha)(- bega i njegova si na Isa- bega u Skoplju.iz XV
vijeka u njihovim vakufnamama što ih je objavio Gliša ć 3J
Dok su s jedne strane propadale mnoge orijentalne biblioteke usljed ratova.
požara, eiemenlarni.h nepogoda i nemara za vrijeme nazadovanja Turske. s druge Strane.
pak, osnivane su nove, gotovo do kraja tUrSke uprave. u pojedinim gradovima. kasaba·
ma pa č i u ć seli ma. Bilo je, šta više, i pokušaja da se osnuju i moderne bibliote·
ke li pojcdinim gradovima (Bitolj i Niš). O oVIm ustanovama kao i prvim kiraelhanama.
u kojima je, osim listova bilo i štampanih djela, nisu izvršcna do danas nikakva istraživao
njao Radi primjcra š ć samo ć biblioteke : Ahmcd- cfcndijina lIKratovu
( 1762 / 1763), Uolazadeova II ć (1805 / 1806), Bajram- pašina u Krivoj Palanci (1854).
MufLije lladti- Mchmed-cf. (1826 / 1827) i muderisa Hadži - Ismail -cf. (1 866) u Vele·
Su, muftije Ebu- Bekir-cf. II ć (1895/1896). Abdulkerim- pašina ili Opšta u
Bitolju (1894/1895) i dr.
Interes za historiju orijentalnih biblioteka, koje su osnivane na teritoriji Jugos.
lavije, č je u Turskoj tek za vrijcme Drugog svjetskog rala. Naš zemljak Mehmed
I) M. ć Prilog bibllogrartii o Gazi Husrev- Ix'govoj biblioteci. - Anali Gazi liu.srev- begove
biblioteke. knj. 1/1972. SIr . 159/160.
2) A. lIazlm ć biblioteka u Sarajevu. - Bibliotekar . VIII /l 956. broj 1- 2.
su. 45- 62.
l} Vidi bibliografiju.
249
š ć objavio je 1940. godine jedan infomlativni č o Gazi Husrevbegovoj
biblioteci II č Ve rlik. koji je II to vrijeme izlazio II Ankari. 4) Tek 1960. godine
Semin Ernsen ponovo se ć na ovaj problem, ć jedan č II orijemaI-
nim bibliotekama na Balkanskom poluotoku, II kome izmedu os talog, ima Ć poda-
taka i za pojedine biblioteke, osnivane na teritoriji J ugoslavije. Iza ovog č su slije-
dili radovi Hasana Ka1ešija (1965), Oževdeta Culpana (1966); Ismaila Erena ( 1967).
I1 han Polat pak obranio je školske 1968/1969. godine diplomski rad o temi: "Osmanli
imparatorlugu devrinde Yugos!avya'da kurulan Turk kuu.iphaneleri'· (Turske biblioteke
osnivane II J ugoslaviji za vrijeme osmanske imperije) na kated ri za bibliotekarstvo pri
fakultetu za jezikoslovlje, his toriju i geografiju u Ankari. On je iste (1969) godine obja-
vio u vidu č iz svog rada poglavlje o Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Biltenu
DruUva bibl iotekara Turske u A!lkari.
U ovoj bibliografiji su ć objavljeni radovi o orijent al nim biblioteka-
ma džamija medresa, tekija kao i samost al ne i privatne osnivan e na teritoriji današnje
J ugoslavije za vrijeme lurske vladavine j đ oba svjetska rata. Uzeli smo II obzir i
one kataloge i radove o arapskim, turskim i perzijskim rukopisima, kao j objavljene va-
kufname, koje sadržavaju podatke i o bibliotekama. U bi bliografij u su unesena i ona
djela i č u koji ma ima poglavlja ili podataka o našem predme tu. U prvom č
naveli smo origi nal no poglavlje u navodnicima a II drugom č dal i krat ko objašnj e.
nje o sadržaj u. Radi dopune unijel i smo i dva č o kiraet hanama č
Uo su ih osnivali Muslimani.
ABDULAH - BASI T: Kjutubhone II Bosni. - Naša pravda, 111 /1923, br. Il.
str. 2.
Apel za sakupljanje rukopisa za Gazi -;-Husrevbegovu biblioteku.
AU CIC, AHMED: Za Glasnik Gazi Husrevbegove kIljiinice. - Osvit . 1/ 1942,
br. 23, Str. 2- 3.
BALAGIJ A. ABDUSELAM: Uloga vakufa u verskom i svetovnom ć
nju naJiII mUSlimtllUl. Beograd , 1933. Str. 112.
" Biblioteke", Str. 69- 70: Podaci o Kantamirijinoj i Gazi Hus rev-begovoj bibli·
oteci.
BASAG1C, Dr. SA FVETBEG : Popis orijentalllih mkopisa mOje biblioteke. Glas
nik Zemaljskog muzej a. XXVIII , 19 16, sv. 3-4, str. 207- 290.
B[ EJT1Cl, AO- JJA] : Gazi Husrevbegoll(1'kniiill ica i Iljen č za Ila!u povi ·
jes t. Osvi t , 111 / 1943, br. 9 1, st r. 6.
BEJTIC. ALIJA: č Hadil l brahim-pa!ill vakuf u Travnik". Prilog kul fll moj
povijesti Travnika. - EI-Hidaje, V / 1942. br. 7, st r. 169- 179; br. 8-10, str. 227 - 240
br. II - 12,str. 276-288 iseparat .
BEJTlC. ALIJA: Podaci za ku/runlu povijest vezirskoga grada TravIlika. - Na·
še starine, 11 / 1954.
" Vakufnama bivšeg bosanskog valije č Hadži Ibrall im-paše, sina Osmanova"
str. 152- 154 ; Popis uvakufljenih knjiga na str. 152- 154.
---
4/ Ovaj poznat i turski književno- kulturni č izlazi i dan:as u U je. Mehmed.
Sulejm:anpaJit objavio u toku 1939- 1941. godine niz č od kOJih sc ć brOJ odnOSI
na kulturnu historiju Muslimana Bosne i Hercegovine.
250

BERBEROVJC. ESAD: O iSlorijalu narodne biblioteke u kraj Tuzle.
Bibliotekar, XIII / 1961. br. 4, str. 292- 194.
Podaci i o Islamskoj č i Turskoj kiraethani.
BOGDANOVIC, B.: Orijema/na biblioteka velike istorijske vrednosli. Ona ima
preko 1.400 knjiga i rukopis.a. - Politika. br. od 24.1 1954.
Podaci o biblioteci (smeta Imamija iz ć
BOGDANOVIC. DEJAN: Yugoslav; ke dara- yetlosah- e
hatti- ye/arsi "ostatrd", - "Veh.id", Tcheran, tom 1, 1964, br.4. Str. 33-46.
Poglavlje iz ć doktorske leze Edebiyat- i Farsi der Yugoslavi
y. .J'> tS"'.)\..: ..:. lo' , obranjene na Univerzitetu II Teheranu 1964.
godine.
HO'sKOV, V. - F. ISHAK: Rifaiskoto teke vo Skopje, - Glasnik na InstitutOl
za nacionalna istorija. 11 /1958, br. 2, str. 183.
CVETKOVIC, B.: đ starim rnkopisima. Jedna posjeta : "KjulUbhani" Bc·
govc džamijc. - ć pošta, XI/ 193!' br. 3165 , sIr. IS .
CULPAN, DŽEVDET: Balkonlar'da Osmanli Dcvri T/jrk KU(liphuneleri Tur·
ske biblioteke na Balkanskom poluotoku za vrijeme osmanlijske uprave . - Turk Kultu-
ru, Ankara, IV 11966, sayi 40, s. 418-425.
O. H.: Gazi Husrevbegova kiljitI/ica. Povodom vijesti da vakuf namjerava posta.
viti tu ustanovu na nove temelje. - Jugoslovenski list , X111 / 1930, br. 81, str. 5.
Die wichrigsten Denkmiiler der is/amischen Kultur in der Stadt SarajeJ!o.
1957, - Ausgabe der Vakufdirektion in Sarajewo. 26. S.
"Gazi I-Iusrevbeg Bibliothek", S. 19- 20.
DOBRACA, KASIM: Gazi biblioteka u Sarajevu i neki njeni )'at-
niji orijematn; rokopisi. - Glasnik VIS- a. XII I 1961 , br. 4-6. str. 144- 1 S I : Rezime na
arapskom jeziku.
DOBRACA, KASIM: Katalog arapskih. turskih i perzijskih ",kopisa Gazi Hus·
r€vbegove biblioteke u Sarajevu. Knj. I. Sarajevo, 1963. Str. XXXII+607+l S TBl + 20
(arapskog Icksta).
Prikazi: Dobri Pastir. XIII - XIV 11964. sv. I- IV, str. 446 ;
OKIC, PROF. M. TAJJlB, Ankara Univcrsilesi llahiyat Fakultesi Dcrgisi, Cilt
XII I 1964 , s. 143- 153; KALESI , Dr HASAN. Bibliotekar , XVII I t 965 , br. 5- 6
str. 455-459; MUJEZINOVIC, MEHMED, Naše sIarine, XI 1965, str.26 1 ;' KA-
LESI, Dr. HASAN, Der Islam, Dd. 43, Hf t. 3, 1967; BALl C, Dr. SMAIL, Ori·
elItalischer f/alldschri!tellscharz 11011 Bosnlen und sein kultureller H;ntergnmd.
Anatol ica, 111 / 1969- 1970, S. 237-242; TRALJtC, MAHMUD, Bibliotekarst -
vo. XliI I 1967, br. 3. str. 89-93; TRALJI C. M.: Stampa o prvom svesku kata·
loga arapskih. turskih i perzijskih rukopisa. - Anali Gazi Husrev- begove biblio
tcke.knj.l .Sarajevo. 1972.str. 1 52- 1 53.
E.N.: Gazi f/usr€vbegol!a knjitnica kao ku/tllrlla lIstallOVa. Potrebe sakupljanja,
razasu:.ih orijentalnih djela. - Muslimanska svijf'st. I I 1936. br. 13, SIr. 6.
EKREMOV. SAHINOVIC, MUNIR: Husfevbegova knjitnica. Obzor,LXXV
I \935, br. 7.4. str. I ; hr. 75, str. 1.
251
ELEZOVIC, GUSA: Turski spomenici II Skoplju. - Separat iz Glasnika Sko!,-
č š 1926,str.I - 122.
"Vakufija Aladža džamija.lsak begove zadužbi ne u Skoplju". Slr . 20 - 26. O
uvakufljenim knjigama na str. 22-23 (na srpskohrvatskom) i na Str . 25(na afap
skom) .
ELEZOVIC, GLISA: Turski spomenici, knj. l , sv. I. Beograd, 1940. ·'Statutva·
kufnama Aladža džamije u Skoplju, zadužbi ne !shak bega" , Str. 14- 22.0 lIva-
kufljenim knjigama na Str. 18- 19. ELEZOVIC GLISA: Turski spomemct u
Skoplju. Separat iz Glasnika Skopskog č društva. 1/ 1925. sv. 1- 2.Skop
Ije 1926, str. 1- 122.
"Vakufija Gazi Isa begove zadužbine u. Skoplju", st r. 45- 10 l. O uvakufljenim
knjigama na lOtr 51 -65 (na srpskohrvatskom), str. 77 - 80 (na turskom) i na st.
90- 94 (faksimile) .
ELEZOVIC, GLISA, Turski spomenici. knj. I, sv. l. Beograd. 1940. "Osnovno
r;')1ll0 - vakufnama medrese i stranoprijcmnice. zadužbine Isa bega si na ls·
hak begova u Skoplju". str. 79- 126. O uvakufljenim knjigama za rnedrcslL na
st r. 98- 107 (na srpskohrvatskom) . U 2. sv. spomellutog djela (Beograd , 1<{52),
na st r. 13- 29 objavljen je fakSimile vakufname.
EMSEN. SEMIN: Osmanli Imparatorlugu devrinde Turkiye kUlIIpilallelerinill
rihees; Histor ija turskih biblioteka za vrijeme osmanske imperije .Turkiye Kut
uphaneciler Derncgi Bulteni. Ankara. VIII 1960. sv. 1- 2.
EREN. ISMAIL: Mithat Paso 'nin Nisae kurdugu modem Turk tarihcesi
Turk Kult uru. Ankara, V 11967, sayi 56, s. 610- 614 ; Seslcr Dcrgisi , Skopje, IV 11968 ,
sayi 26, s. 17-20. -
EREN ISMAIL: Mithar- pošillabibliotekauNišlI.- Bibliotekar.XXI968.sv.
1- 2. str. 32- 34.
Gazi f1l1srevbegova klljilnica. Bogato vrelo hjslOrije Balkana. Kuran ć
Biseri orijentalne ornamcntike. Mozaik. č zemlj a. Opisna karta. - č no-
vosti. 111 / 1924. br. 157. st r. 3.
HADŽIMUlIC. MUSTAFA: Gazi f1l1srevbeg i Gazi Ali- pata. - Glasnik (VS- a,
111 / 1935. br. I. SIr. 49- 55.
"Kjutubhana", Sir . 52.
HANDZIC.MEI·IMED: Biblioteka fl. f1ali/ - efendije LJ Ć Kalendar "Gaj.
reta" za godinu 194 1 .. Sarajevo 1940. str.194- 197.
HAN02JC. H. MEHMED: O klljizi (jedno predavanje). - Novi Behar,IX/1936.
br. 9- 13. Str. 120- 124.
U podnaslovu " Biblioteke" govori se ukratko o samostalnim bibliotekama Osma-
na Schdije. Kantamirij e Abdulah- ef. i Gazi Husrevbegove u Sarajevu (str. 123) .
HAND2. IC, MEHMED: Orijentalni mkop;si kod JugoslovelISke akademije II Za
grebu. - Obzor. II.VII 1938.
HAND2.IC. MEHMED: Nekoliko dragocjenih mkopiso u Karadozbegovoj bib-
lioteci u Mostom. - Glasnik VIS- a, 11 /1934, br. 12. str. 633 - 639.
25::!
HAND'Z.IC, H. MEHMED: Povodom ć Gazi 11usr('v - begove
medrese u Sarajevu. - "Narodna Uzdanica", Kalendar za godi nu 1937. God . V,Sarajevo
1936. str. 29-48.
Podaci o Gazi Husrev- begovoj biblioteci na Str. 44-45.
HASANDEDI C, HIFZIJA: MusIimalIske biblioteke u Mostaru. Anali Gazi Hus-
rev- begove biblioteke, 1/ 1972, stt. 107- 11 2.
I HASANpEDIC. HIVZIJA: Kulturno- historijski spomellici II MostanI i: tur-
skog doba. Prilozi za orijentalnu filologiju, X-XI/ 1960- 6 1 . Sarajevo, 1961. Str. 149-
177.
Podaci o bibliotekama na str. 164.
HASANDEDI C. HI VZIY A: Mostarill Tllrk devri klllrure/ Ire (arihi al/i(lari. Tur-
keeye eeviren: Ismail Eren. Vakiflar Dergisi, Ankara, sayi VI I, Istanbul 1968, s. 2 15
234 .
" Kut uphaneler", s. 226.
HASANDEDI C, HIVZJJA: Orijel/tollla zbirka Arhil/a JJercegol'ill e /I Mos(am.
Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, VI/ 1966, m. 37 - 43.
" Rukopisi", str. 39-42.
HASANDEDIC. HIFZIJA: Kulturno- prosvjetne u Mostaru 1878 go-
dine. - Zora. č broj 1968/ 69. Mostar. 1968/ 69., str. 304- 3 10.
O bibliotekama na str. 308-309.
I-IASANDEDI C, HI VZIJ A: Kulrurllo- historijski spome"icu lI Mostaru iz
turskog doba. - Preporod. IV / .973, br. 6 61 - 24 79.
O bibliotekama u brojevima 18 (73). str. 13; 19 (74). str. 13.
IZl/eIlaj UpravI/ og odbora Vaku/sko- meanJskog veca /I Skoplju o sI/om radil.
od I . aprila 1932. do 31. marta /933. Skoplje. 1933. Str . 104.
" Centralna vakufska biblioteka", Str. 29- 3 1.
l zveftaj o radil Ulema- medt Jjso u SkopJjuu 1938. i 1939:godilli.Saraje.vo,
1941 , Str. 224.
"Cent ralna Vakufska biblioteka u Skoplju", str. 220- 221.
JANe , ZAGORKA: Iluminirani turski mkopisi II iI1uzeju primenjel/ e IImefl10sti
u Beogradu. - Zbornik Muzeja primenjene umetnosti . 1/ 1955, str. 101 - 119.
JANC, ZAGORKA: Islamski mkopisi iz jugosl ovellskih kolekcija. Beograd-
1956. Str. 50. XX table. Izdanj e Muzeja primenj ene ume tnosti.
JA\'1C. ZAGORKA: AfillijonJre II islamskom astr%tkom spisu orijelltolllog ill -
stituta II Sarajevu. - Prilozi za orijen tal nu fil ologiju, VI VI I 1956- 57, Sarajevo, 1958,
str. 139- 149.
Opis rukopisa od strane A dema H ć na str. 144- 145.
KADIC, RESAD: Povjesme i umjetnit!ke dragocjenosti Gazi flusrevbegove -
klljit "ice, stare preko 4oo·god;1Ia. - Sarajevski novi list, 11 / 1942, br. 396, Str. S.
253
KADlC, RESAD REK: KOKo je sarajevski franjevac otac Pervan spasio drago-
cjenu Gazi HusrevbegovlI knji/nicu. Sarajevski novi list,I / 1941 , br. 146, Str. 5.
KALES I, Dr HASAN: Isl/ak Celebi VOli Hitala und seine Su/tuf/gen. - Makedo·
nija i Makedoncy v prošlom. La Macedoine et les macedoniens dans le passe . Skopje,
1970, Institut za nacionalna istorija, str. 149- 162.
O uvakufljenim knjigama na str. 156, 161- 162.
KALESI , Dr HASAN: Najstariji vakufski dokument; u Jugoslaviji na arap-
skom jeziku. Priština, 197 1. Str. 356.- Zajednica č ustanova Kosova. Studije,
knj . 23.
" Ishak Celebi . njegovi vakufi i vakfije", Str. 145- 2 18. Spisak uvakufljenih uva·
kufljenih knjiga za medresu u Bitolju na str. 176- 177, 202 - 203 (na arapskom)
str. 190- 192, 205- 20K (na srpskohrvatskom) .
KALESI , Dr HASAN: Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arapskom
jeziku. Priština, 1972. Str. 356.- Zajednica č ustanova Kosova. Studije, knj . 23.
"Vakufi i vakufnam3 - hudžet Ishak- bega u Skoplju", str. 89- 109.- Spisak
uvakufljenih knj iga na str . 99 (na arapskom) , 105- 107 (na srpskohrvatskom).
KALESI, HASAN; Prve orijentalne bihlioteke u jugoslovenskim zemljama. -
Bibliotekar, XJII / 1961 , br. 4, str . 279 - 282.
KALESI , HASAN: Yugoslavya'da Uk onYl!ntal ku/up/lOne/er;, Birlik. "Ozel ila-
ve", Skopje, 7 XII 1962, s. 2.- Isti č štampan je i II č Turk Kulturu, AnRa·
ra, sayi 38, 1965, s. 168- 171 ( Yugoslavya 'da i/k Turk kutuphaneleriJ.
KALESI, HASAN i MEHMED MEHMEDOVSKI : Trivakufnam; na ć
Mehmed- pafa. Skopje, 1958. Institut za nacionalna istorija. Str. 99.
O biblioteci na str . 20- 21 (na turskom), 40-46 (na makedonskom).
KEMURA, IBRAHIM: ć kolekcija u Gazi lIusrev- begovoj biblioteci.
Anali Gazi Husrev- begove biblioteke , 1/ 1972, str- 103- 106.
KEM URA, SEJH SEJFUDDIN FEHMI BIN ALI : lj dvori!w Careve dtamije
merhum OSmIJ" Suhdi ef kjlltub/uma. Sarajevo, 1334/ 1916. Str. 16.
KOLAK, VOJ KA: Zborno mjesto dobn·h - dom savrfenih. Zabilježeno u Gazi-
Husrev- begovoj biblioteci. - Odjek, XVIII / 1965 , b,r. 12, str. Il .
Knji/ Ilica ra/llne/li Muhamed ef ć Oporuka za prenos u Gazi - Husrevbe·
govu knjižnicu. - Novi Behar. V/l931 - 1932. br. 18.str . 264. .
KRESEVUAKOVIC, HAMDIJA: ć - č druUvo NR Bosne i
Hercegovine. Radovi - II. Odjeljenje istorijsko- filoloških nauka. Knj . I , Sarajevo, 1954,
str. 111 _ 163.
Popis knjiga na str . 134.
KULE OVIC, HAKIJA: Ukrasi i minijature u Gazi lIusrev- begovoj biblio/eci
u Sarajevu. -r- Glasnik VIS- a, 11 /195 1, br. 4-6, str. 168- 172.
254
MERCAN, HASAN: Prizren - Muze kellt;. - Berlik, hr. 754, Skoplje, 2. XII
1967.
Podaci o Mehmed- paSinoj biblioteci u Prizrenu.
MUJEZINOVIC, MEHMED: Biblioteka orijentalnih rukopisa biblioteke Meh-
med- podine d:tamije u Prizrenu. - Starine Kosova i Metohije. 11 - 111 /1963, st r. 197.
MUJEZINOVIC .. MEHMED: Diplome kaligra/a ć u Gazi Husrev- bego
voj biblioteci u Sarajevu. - Anali Gazi Husrev- begove biblioteke. I I 1972, Str. 91 - 94+3
tabele.
MUJEZINOVI C, .MEHMED: Gazi HusrevbegovQ biblioteko u Sarajevu. Sarajevo
1968. Str. 12 (nepaginiranih). Izdanje DruMva konzervatora Bosne i Hercegovine. Serija
H. Broj 8.
Prikaz: TRAUIC, MAHMUD, Bibliotekarstvo, Xl VI 1968, str. 95- 96.
NAMETAK, ALIJA: Karadozbeg i njegovo doba. - Novi Dehar , VII/ 1933, br.
3-4, Str . 36-41.
NAMETAK, AUJ A: Marginalije iz Ilaie kulturne his/orije (Prema podacima iz
I sveske Kataloga Gazijine biblioteke). - Anali Gazi Husrev- begove biblioteke, 1/ 1972,
str. 95- 102.
NAMETAK, HASAN: Vaku/nama Dervi! paie ć - "Narodna uzda-
nica", Kalendar za godinu 1940. God. VIII. Sarajevo ( 1939), str. 187- 192.
O biblioteci na st r. 190- 191.
NaIa kirae/halla. Behar I IVI 1903- 1904, br. 4, str. 63.
O musiunanskoj č u Sarajevu.
OLESNICKI , ALEKSJJE: Zadaci orjelllalislike II Jugoslaviji. - Gajret , Kalen.
dar.za godinu 1940, Sarajevo, 1939, str. 111 - 114.
OLESNICKI , A.: Naie orijentaIllo blago - ć muslimanski rukopisi i ispra-
ve u Jugoslavenskoj Akademiji znonosri i umjemos/i u Zagrebu. - Hrvatska revija. lll l
1932.
PEJ ANOVJC, Đ Đ Istorija biblioteka u BOSlli,. Hercego!),."i od ć
dallas. Sarajevo, 1960, Str . 105.
Pe/i vijek Gazi Husrev- begove biblioteke u Sarajevu. - Bilten Druhva bibliote·
kara Bosne i Hercegovine i Narodne biblj oteke BiH. IVI 1958, hr . 11-12, Sir . . 99- 100.
POLAT. ILHAN: Saray - Bosna 'da Gazi Husrev Bey Ku/uphanesi. - Turk Ku-
tuphaneciler Buiteni , Ankara, XVIII / 1969, sayi 4, s. 244- 248.
POPOVIC. UUBlNKO: Prilog istoriji biblioteka u Bosni j Hercegovini. - Bilten
bibliotekara Bosne i Hercegovine i Narodne biblioteke, IVI 1958 , br . 3-4, str.
28-75.
Proslava o/varanja Gazi Iso begove re/ormisane medrese i vaku/ske
biblio teke t.t Skoplju. - VIS-a, V / 1937, br. l , str. 9-10.
Prva javfl a biblioteka II Sarajevu. - 7 dana, 11 /1954, br. 58, str. 7.
255
'I
,

j
RAM IC, RIZO: . O bibliotekama II Sarajevu. - Pregled, 1/ 1946 , sv. 1, Sir. 72·
73.
Podaci i o Gazi Husrevbegovoj biblioteci.
RIZVI C. ISMET: Iluminirani rukopisi II Gazi lIusrel' - begovoj biblioteci. - Ana
li Gazi Husrev-begove biblioteke. 111972, str. 75-90.
SKARIC. VLADISLA V: Biblioteka dt amije II Sarajevu. - J ugosloven -
ska nji va od 29. X 192 1. Isti ć je Stampan u Glasniku VIS- a, XXIX/l966, br.3-4.
str. 105- 106.
SOFTIC. SMAIL: Muslimanske starine uSkopljIl. - Državna velika medresa
kralja Al eksandra 1 u Skoplju. Izvjehaj za 1933- 34 . godinu . Skoplj e. 1934, str.
55- 98.
"KjulUbhana (biblioteka)" na str. 97.- Podaci o Centralnoj biblioteci Vakuf-
sko- mearifske direkcije u Skoplju.
SOKOLOVIC. OSMAN ASAF: Orijentalne knjitevIl e starine kod lias. - Kalen-
dar Narodne Uzdanice, VIII / 1940, Sarajevo (1 939), str. 229- 234.
SPA HO, FEHIM: Arapski, perzijski i ilirski nikopisi Hrvatskih zemaljskih mll -
zeja II Sarojel'u. Sarajevo. 1942. Str. IX + 107.
U ovom dj elu đ je i opisano oko 1500 arapskih, turskih i perzijskih ru-
kopisa koji su tada pripadali Zemaljskom muzeju, a sada su u posjedu Orijental-
nog inst ituta u Sarajevu.
SPAHO. FEHIM: Gazi kIljit Ilica. - Novi Behar. IV / 1930- 193 1.
br . 2- 3. str. 31 - 33.
SPAHO. FEHIM: Gazi Husrevbegova kIIjit nico. - Spomenica Gazi Ii usrevbego-
ve ć Sarajevo, 1932, str . 74-84.
Dopunjen i proSiren č iz Novog Behara (IV / 1930- 193 1. br. 2- 3. str.3 f -
33).
SULEJMANPASI C, MEHMED: Saroybosnade Gazi /Jusrev Bey Kutuphanesi. -
Varlik , Ankara, br. 172/ 1940, str. 83 - 84.
SABANOVIC. HAZIM: Gazi biblioteka. - Glasni k VIS- a. 11 /
195 1, br. 1- 3, st r. 14- 23 (rezime na francuskom).
SABANOVI C, HAZIM: Husrevbegolla biblioteka u Sarajevu. - Bibliotekar,VIII
/ 1956, br. 1- 2, str. 42- 62.
Podaci o Gazi Husrev- begovoj biblioteci u Sarajevu i Orijentalnoj zbirc i Jugo-
slovenske akademije znanosti i umjetnosti II Zagrebu.
ŠABANOVIC, HAZI1o.1 : IstotIla djela noIih pisaca u Gazi lJusrev - begovoj bib-
lioteci. - Glasnjk VIS- a, 11 / 195-1, br. 769, str. 252- 257.
SABANOVI C, HAZIM: Katalog arapskih. pemlskih i turski" rukopisa. - Pril og
Glasnika VIS- a, 195l - l952.
256
Obradenol..lkupno 205 rukopisa.
SABANOVIC HAZIM: Povodom izdavalIjo ka/aloga rukopisa Gazi /Jusrev·
begOve biblioteke. - Glasnik VIS-a, 1/ 1950, br. 1- 3, str. 49-52.
SABANOVIC, HAZIM: Turski diplomatitki izvori za istoriju "o1il! "aroda. Pri-
lozi za orijentalnu nJologiju,l/1950, str. 11 7-149.
"Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu". stt. 130- 131.
SABANOVIC, HAZIM: Znataj Gazi Husrevbegove biblioteke II Sarajevu. Glas·
nik VIS-a, 11 / 1951 , br. 4-6. Str. 133-138.
SEVA, MUSTAFA: Gazi Husrevbegovo biblioteka II Sarajevu SIJ o$l'rtom na
"jeiIII ulogu u dalllJflljici. - Glasnik VIS- a. Vl / 1955, br. 1- 2. Str. 17-36.
TRAUIC, H, MAHMUD: Gazi Husrevbegova kIIjill/ica podupravireJjs/vom Ha
ddi Mehmed ef ć - El - Hidaje, VIlI / 1944- 1945, br. 2- 3, SIr.92- 95.
TRAUIC, M.: Iz proIlosti Gazi HlIsrev- begove biblioteke. - Anali Gazi Hus·
rev- begove biblioteke, 1/ 1972. st r. 149- 151 .
TRAUIC, M.: KoriJtellje fondova Gazi HlIsrevbegove biblioteke. - Anali Ga·
li Husrev- begove biblioteke, 1/ 1972, str. 154- 159.
TRAUIC, M.: Prilog bibliografiji o Gazi f/usrev- begovoj biblioteci. - Anali
Gazi Husrev- begove biblioteke, 1/ 1972, su. 159-160.
TRAUI C. SEID M.: Gaz; f/usrevbegol'a knjilnico. Najbogatija zbi rka vrela za
povijest Bosne i Hercegovine u doba turske uprave. - Hrvatski dnevnik
IV/ 1939,br. 1270, Str. 15.
TRAU IC. SEID M.: Medresa Hadt; Ismaila Misni"e u Sarajevu. EI- Hidaje, IJ/
1937- 1938. br. 9, Sir. 136-137.
Podaci i o Kantamirijinoj kutubhani, podignutoj 1774. godine kraj ove med re·
se.
TRAUIC. S EID M.: Volile pr;lIove u Husrevbegovoj kllji!1Iici. - Obzor,
LXXVIII / 1938, br. 17, str. 1- 2.
Podaci o arhivu Mula Mehmeda Divovi6a i knjigama iz medrese Mehmed-
Kukavice u Foei.
TRUHELKA, CIRO: Gazi HIISTevbeg. Njegov filial; IIjegovoduba. - Glas·
nik Zemaljskog muzeja. XXIV / 1912, SIr. 9 1- 233 i separat
71-72.
Cuu C, B RANKO : Biblioteke II BiH. - Enciklopedija Jugoslavije I. Zagreb,
1955, Str. 542- 543.
"Gazi Husrevbegova biblioteka" na str. 543.
CURI C. dr. HAJRUDIN: Skolske prilike Mils/imona II Bosni ; Hercegollilli,
1800- 1878. Beograd, 1965, Str. 232.
17 - Anali
257
Podaci o Kamamirijinoj biblioteci u Sarajevu na Str. 110- 111 i č Hadži ib-
rahim- pašinoj u Travniku na str. 11 2- 113.
ZAPLATA. RUDOLF: Prva javna biblioteka II Sarajevu u Carevoj dtamiji J 745
godine. - Jugoslavenski list , XX1/l938, br. 171 , str. 7.
Biblioteka Osmana Sehdiefendije.
ZUBAC. STANISLAV: Kroz kjutubhanu Karadoz.begove dtamije u Moslaru .
pošta. IV / 1932. br. 791 .16.J ,str. 9.
SUMMARY
CONTRIBUTIONS TO BIBLIOGRAPHY OF PUBl,. lSHED WORKS ABOUT
ORIENTAL LIBRARIES IN YUGOSLAVIA
lt has been writen very much about orienta1librari es on the territory of today's
Yugoslavia. The writer of this work I. Eren collected 103 titles treating life and activity
of this kind of libraries in our country. The writings published in other countries are of
a particular interest as many of them were unknown tili now to our enquire rs of Mos-
lem's culturn1lifc during ccntenniaJ life of our country under turkish government.
258
OSVRTI
IN MEMORIAM
Savjet Gazi Husrev- begove biblioteke od svoga osnutka u 1966. godini pretrpio je
u svome č sastavu tri velika gubitka. ć dra Behaudina ć predsjed.
nika Savjeta, dana 20. decembra 1969, dr. Hazima ć 22, marta 1971. i dra
'Mustafe ć koji j e sa svojom suprugom Asijom sIradao u automobilskoj ć
6. novembra 1973. u mjestu Telfs kod Insbrucka.
O dru ć govorili smo u svesku "Anala". a u ovoj prilici je pot·
rebno da sc osvrnemo na ostalu dvojicu nuih č
ć i smrt Ane ć Tveritinove, poznatog sovjetskog turkolo -
ga, kao i smrt Prof. Omera š ć sarajevskog orijenta1iste s obzirom na 10 da im oboje
pripada odrelleno mjesto II historiji r.a1.i Husrev- hegove hihi iOle ke. prvoj kao redaklo·
ru jednog č kodeksa u kome sc nalazi prvi spomen jednog bibliotekara. Gazi
Husrev- begove biblioleke iz XVJI ć drugom kao č radniku koji se koris ·
tio u Svome radu fondovima Gazi Husrev- begove biblioteke.
Dr BEHAUDlN SALIHAGIC č iz ugledne ć porodice, nadaleko poz·
nate i po musafirhani , u kojoj se kroz generacije besplatno ć putnici i namjerni·
ci. Raden je u Fojnici 14. novembra 1898. Najprije sc u rodnom mjestu, a on·
da se upisao na realku u Sarajevu. ć u drugom razredu , 191 1. godine. morao je uslijed
bolesti prekinuti školovanje. Poslije toga, 191 7. upisao se u Scriatsku č u
Sarajevu, koju je završio 1922. godine. Pravne nauke č je i završio 1927. na Prav·
nom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao.
Dr ć zapOslio sc 1928. godine prvo na Okružnom sudu II Sarajevu. Poslije
položenog pravosudnog ispita postavljen je za Sreskog suda u Sarajevu. od 1937.
do 1944. držao je predavanja kao honorarni nastavnik na Višoj islamsko- Jeriatsko-
teoloSkoj Skoli u Sarajevu iz više pravnih oblasti: enciklopedije prava, đ pra·
va , rimskog prava i pravne hislorije. od č 1945. radio je kao pravni referent u
PovjereniStvu za đ ZA VNOBiH·a prvo u Fojnici , zatim Jajcu IC napokon u
Ministarstvu đ NRBiH u Sarajevu, gdje je bio na ć dužnostima. Jedno
vrijeme obavljao je poslove sekret.ara Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. U posljed·
11'
259
njem periodu svoje ž č karijere, od augusta 1955. nalazio se na položaju šefa
biblioteke Pravnog fakulteta u Sarajevu.
Dr ć je bio č č karaktera, energije i principijelnosti,
č pravnik i erudita, human i odan svojoj zajednici.
Kao predsjednik Savjeta Gazi Husrev-begove biblioteke do u detalje je analizirao
njene probleme i ·nalazio č z·a njeno uspješnije djelovanje. đ ostalim formirao je
i nacrt prvog statuta Biblioteke.
Dr MUSTAFA KAMAR1C đ je Č 7. aprila 1906. godine. Pravni fa-
kultet je u Beogradu, gdje je bio i zaposlen do rata. Njegova je đ ostalim
zasluga iz, toga vremena da je prikupio porazne podatke o zastupljenosti Bosanskih Mus-
limana na ć položajima u staroj Jugoslaviji (objavljeno u listu "Gajret" XI 1939,
br. 63-66). Za vrijeme rata radio je kao advokat u č gdje je od 1943. bio pred-
sjednik iJegalnog č CKlbora. od 1948. pa do kraja t ivota preda-
vao je na Pravnom faku ltetu u Sarajevu upravno pravo. Držao je predavanja i na drugim
pravnim Skolama iz oblasti upravnih nauka.
I)rof. ć se afirmirao i kod nas i u inostranstvu kao uvažen pravni č
za problem raspodjele i dimenzioniranja nadležnosti normati vne funkcije države i odno·
sa legislative i egzekutive.
Najvažnija su mu djela " Problemi uredbe s č obzirom na ši roka ć
nja" (izdanje NauCnog društva Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1957), pa dalje "Skupštin
ska kontrola uredaba" (Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1954) , " KJasiflkacija
uredaba" (isti. Godišnjak, 1955), " Domen zakona i 'Uredbe" (Narodna uprava, Sarajevo
1955), č zakonodavstvo" (isti č Sarajevo 1956), "Primat eizekutive i
široka ć Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1956), č pod.
č zakona i uredbe" (isti GodiSnjak , 1960) , "Upravni postupak" ("Veselin Masleša",
Sarajevo 1962), "Savezni zakon" ( Institut za uporedno pravo u Beogradu, 1965), ·'Od·
nos saveznog i č zakona", (isti Institut , 1966), "Klauzula izvršenja zakona"
(Zbornik Pravnog fakult eta u Zagrebu' 1965). "Zaštita prava đ prema radnim or·
ganizacij ama" (Srpska akademija nauka, Beograd 1967) j dr.
Kao vrlo cijenjeni č ć je bio mnogo angažiran u mnogim tijelima
č i saveznog č gdje je doprinosio izgradnji pravnog poretka u
zemlji. 8io je aktivan i u Islamskoj vjerskoj zajednici, pa je u posljednje vrijeme bio na
polotaju predsjednika Vrhovnog sabora Islamske zajednice.
Za njegov uspješan i plodan rad odalO mu je priznanje izborom za vanrednog č
na Akade·mij e nauka i umjetnosti Bosne i Hcrcegovinc i dodjeljivanjem 27. j ul skc nagra·
de Bosne i Hercegoviqe. .
ć je ć respekt i poStovanje po svome ugledu kao č i
č po visokim č kvalitetima kao i po svojoj č principije1nosti i
stavovima, koje je znao uvijek obrazloženo i s potrebnim autoritetom braniti i po dubo·
koj privrženosti svQj oj zajednici.
Dr ć je idejni č za obrazovanje Savjeta Gazi J·tusrev- begove biblio-
teke. Na sjednicama Savjeta, kojemu je č vrijeme bio č njegovo i su·
gestije su uvijek nail azili na puno odobrava.nje i podršku. Njego'(i koncepti o Gazi Hus-
biblioteci bili su vrlo dalekosežni, no nije č budu i realizirani.
260
ANA STEPANOVA TVERITINOVA umrla je 19. oktobra 1973. godine. Zaduži·
la nas je posebno đ izdanja ajela bosanskog č XVII ć Kodže
Muerriha,koje je objavljeno 1961. u dva toma pod naslovom "Husein, Booa 'i ul - veka'i".
Husein, poznatiji kao Kodža Mocrrih, rodom je Sarajlija. a otac mu je bio bibliotekar
Gazi Husrev-begove biblioteke.
Ana Tveritinova rodena je 14. jula 1910. u Kuncevu, u Moskovskojguberniji . Od
1932. godine nalazila se u Institutu za č Istoka Akademije nauka SSSR·a.
Osim pripreme izdanja Kodže Muerriha Tveritinova je objavila radove pod naslo-
vom "Ustanak Kara J azidžije Deli Hasana II Turskoj" (1946) , "Agrarno uredenje Osman
ske imperije" (1963). "Knjiga zakona sultana Selima I" (1969) i dr. BHaje č redakci-
je zbornika č vrela za historiju naroda č i Centralne Evrope", publi-
kacije koncipirane po planu medunarodne saradnje akademija nauka č ze-
malja Tveritinova je važila za priznatog sovjetskog turkologa.
Za nas je od posebne važnosti objavljivanje djela Kodže Muerriha. koje ć
preko 1000 stranica velikog formata. Ranije se zapravo znalo samo za prvi dio tog djela
koj i se nalazio u Carskoj i kraljevskoj dvorskoj biblioteci II č Muerrih gaje završio
1644. a poslije toga živio je još najmanje tri godine kada je završio drugi dio toga djela.
Tveritinova je istakla za to djelo da je prije svega kronika dogadaj:! č
kog č ali sadrži i mnogo č socijalno- ekonomskog karaktera. Ukazala je
da je Kodža Husein istupao kao zaStitnik raje, pa je naglašavao neophodnost "skromnog,
zakonitog i razumnog upravljanja državom". Tveritinova je ocijenila Huseinovo djelo
kao najpotpuniji prikaz historije Osmanskog carstva u ranijoj historiografiji na turskom
jez.iku.
Tveritinova se bavila i teorijskim problemima feudalizma na Istoku.
M. Hj .
PROF. OMER MUSIC
Kada je redakcija prve knjige na!iih Af/ala ć bila č izmedu nas je nesta-
lo još jj::dnog pregaoca na polju istraživanja književne i kulturne Muslimana
Bosne i Hercegovine. 10. aprila 1972. godine izncnadaje umro hadži hafa Omer š ć
viši č suradnik Orijentalnog instituta II miru i honorarni č arapskog i per-
zijskogjezika Filozofskog fakulteta II Sarajevu.
ć jc roden u Sarajevu 1903. godine. Tu je završio ruždijju, Okružnu med resll
i Seriatsku č Odmah po završelku ove škole i odsluženja vojnog roka,
postavljen je 25. I 1926. godine za predmetnog č na Seriatskoj gimnaz.iji II Saraje·
vu, gdje ostaje do IS.XII 1945. godi ne, kada je ova gimnazija i dbkinuta. Godine 1929.
položio je pred posebnom komisijom Ulema- medžlisa u Sarajevu ispit za č
vjersko- orijentalnih predmeta, a 1931 . opet pred posebnom komisijom Ministarstva
prosvjete II Beogradu ispit za č arapskog jezika. od šk. 1931 - 32. god. povreme·
no je honorjlrno predavao na Gazi-Husrevbegovoj medresi. U vremenu od 15.Xll 1945.
do 15.111 1951 . godine radio je na II muškoj gimnaziji. upravi internata
i III reonu (Narodni odbor). od 15.111 195·1. pa do odlaska II mirovinu 1965. godine rao
261
di u Orijentalnom institutu kao viSi č suradnik. Od 1957-58. Skolske godi ne, pa
do smr ti predaje honorarno na Filozofskom fakultetu arapski i perzijski jezik.
Bio je istaknut i druhveni radnik. Radio je u Muslimanskom dobrotvornom
druStvu "Merhamet"', Muslimanskom druStvu 'Irezvenost", a od osnivanja Organizacije
ilmijje " El - Hidajc" 1936., pa do prestanka njena rada 1945. godine biranje redovno u
njene odbore : Nekoliko puta je. bio I. tajnik. a biran je i uredakcioni odbo( istoimenog
lista. Ispred "EI-I'ljdaje" je održao i nekoliko predavanja u drugim sarajevskim musli·
manskim druUvima.
Dolaskom Omcra ć u Orijentalni institut č nj egov ž č rad
književnog i kulturnog stvaranja Bosanskih Muslimana na orijentalnim jezicima, arap·
skom. turskom i perzijskom. ć rukopise za Institut i kasnije đ ć ih.
š ć je sve više ulazio u ovu materiju i ć u drugoj knjizi "Priloga ..... objavio svoj
prvi ć rad I). Medutim u svo'me radu nije se on č samo na materijale koje
ima Orijentalni institu t, ncgo je obilno koristio i bogate fondove Gazi Husrev- begove
biblioteke. Nema gOlova ni jednog njegova rada, a da se ne spominju i materijali ove
biblioteke, koje je on konzultirao pri radu. ć svoj ill ž č radova ć je
objavio u "Prilozima .. .". Jedan je izišao u "Radovima" Filozofskog fakultcl3 u Saraje.
vu, a dva u Glasniku VIS- a. Dva Mušideva rada su Stampana u Istanbulu. a jedan u Tc·
heranu. Kako do danas nije nigdje objavljen popis njegovih radova, to č ovom
prilikom.
I. Poslanica šej ha Muhameda ž č beogradskom valiji Muhamed paši. - Pri·
lozi za orijentalnu filologiju (POF) 11 / 195 l, Sir . 185- 194.
2. Jedna turska pjesma o Sarajevu iz XVII vijeka. - POF. 1II - IV/ 1952- 1953,
str. 575- 588.
3. Minhagu- n- nizam fi dini- l- islam od Muhameda Prozorca - POF. V / 1954-
1955 • • tr. 181 - 198.
4. En- nemliyye fi izhari- I-qawaidi- s- sarfiyye we- n- nahwiyye. - POF. VI -
VII (1956- 1957. str. 39- 54).
5. ć poslanica šej ha Muhameda iz Užica. - POF. VIII - IX/ 1958- 1959. Str
193- 202.
6. Ibrahim č Mostarac (Ibrahim b. Hadži Ismail el Mostari). POF. X- XII
1960- 196 1. str. 31-53.
7. Dvije turske pjesme o Sarajevu. - Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u
SFRJ (Glasn;k VIS-a) . 1962. br. 10- 12. str. 362- 368.
8. Još dva pisma iz korespondencije ž č Scjha Muhameda. - POF. XII -
Xlii i 1962- 1963. str. 249- 254.
9. Anonimni pjesnik Sarajlija o stanju u Bosni 105.7 / 1647. godine. - Radovi Filo-
zofskog faku lteta u Sarajevu. 1/ 1963, str. 349- 355.
,
10. Husejn Catrnja, mostarski pjesnik iz XVII vijeka. - Clasnik VIS-a. (1963 .
br. 1- 2. str. 44-53).
l ) Prije je ć koliko znamo. objavio dva rada: Bablje i Bchaije ć preveden saraf'
skog. a kOJije napisao Muhamed e1 - Hidr Husejn i objaviO u kairskom Nurul - Islamu .. br .•
i ć na Hadii Mehmed cf. ž ć Oba rada su objavljena u listu EJ- !'lIdaJe, prvi
god. 1/ 1936- 37, br. II , str . t 73- 176, a drugi god. VIII / 1944 - 45, br. 2-3, str. 109_110.
262
ll. Mostar u turskoj pjesmi iz XVII vijeka. POF. XIV- XV/ 1964- l965. strana
73- 100.
12. Merhum Dr Sakir ć S3.!ay- Bosna Edebiyat Fakultesi Ord . Profesoru. -
Islam Medeniyeti (IS1anbul). 1/ 1967, br. 2, 18- 2 1.
13. Mcrhum Abdullah ć - Islam đ 1/1968, br. 9, Str. 29- 30.
14. Merhum ć iranSinas jugoslavi. - Vehid (Teheran) . V /1968 , br. 55,
str. 665- 668. (Na perzijski preveo ć Đ
15. liadž.i Mustafa - Muh1isi. - POF. XVIIJ - XIX/ l968- 1969, Sir.
89- 119.
Osim ovih radova O. ć prikazao nekoliko izdanja Arapske akademije nauka
u Damasku. Tako je prikazao:
I . Glasnik Arapskog č druUva, kasnije Arapske akademije nauka (Med tel:
le tul-mcdtmeil-ilmijjil-arebijji). XXVIJ / 1952. XXVI II / 1953. XXIX/ 1954. XXX/
/I955,XXXII 1956 i XXXII I 1957. - POF. III - IV 11952- 53, su. 664- 666, V /1954 -
- SS. su. '354- 356. VI- VII I 1956- 57. str. 324- 326. X- XI/l960- 6 1. str. 316- 319.
za tim
2. HBVliijBlU kjulliijatil abad (Annales dc la Facultc dc Le ttrcs). Sv. J. Kairo.
1951. - POF. 1I1- IV/l95F53. str. 662-664.
3. Rcif l'luri: Et- Tarifu Tarih, Nali:d. Mun. tchabat. Sv. I.
Bejrut , 1952. - POF. V/ 1954-55, str. 349-350.
Pored ovog rada š ć je bio na usluzi svakome. ko sc na njeg obratio. K alc av je
bio u tOIll pogledu najbolje znaju njegovi ueenici, studenti , kolege s kojima je za-
jedno đ kao i svi koji su se na njesa obratili za bilo kakvu ć ili uslugu.
Al i iznad svega ovoga staje njegove ljudske vrijednote: iskrenost, dobronamjer-
nost , poštenje i otvorenost, koja su č puta bila na Stetu njega samoga.
M. TRAUIC
263

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->